Elen Mari Pletikos 4. 12. 2003.Opća fonetika - predavanje
Disanje, fonacija
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 2
Disanje
mirno - aktivno disanjeomjer faze udaha i izdaha:
u mirnom disanju: 40% - 60%u govoru se dulji do 10% - 90% (jer se govor ostvaruje na izdahu)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 3
mišići koji sudjeluju u disanju:udisajni mišići:
izvanjski interkostalni (međurebreni) (rebra se podižu i šire)ošit (dijafragma) koji se spušta, njegova kupola se smanjuje, potiskuje trbušne organe na dolje i otvara prostor širenju pluća
izdijsajni mišići:unutanji međurebreniizdisajni trbušni mišići(pri jakom izdahu uključuju se i udisajni mišići)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 4
Udisajni mišići
izvanjski interkostalni(međurebreni)
ošit (dijafragma)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 5
Izdisajni mišići
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 6
Redoslijed uključivanja mišića u govornim disanju:
udahza trajanja rečeničnog izdaha prvo se uključuju udisajni mišići (koji usporavaju izdisanje), zatim djeluju elastične sile, a pred kraj izdisajni mišići
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 7
Dišni volumen u govoruukupna zapremina zraka u plućima je oko 7 litara ( 2 litre neistisljivog zraka i 5 litara vitalnog kapaciteta)vitalni kapacitet
količina zraka koja se nakon maksimalnog udaha može izdahnuti (oko 5 litara)
neutralni položaj plućaje kad su u njemu 2 litre neistišljivog zraka i 2 litre (oko 40% vitalnog kapaciteta), kad su svi mišići opušteninakon udaha, pluća se u taj položaj vraćaju bez rada izdisajnih mišića, samo silom teže i elastičnim silama tkiva (kao i nakom maksimalnog izdaha)
mirno disanje odvija se na ½ litre zraka (10 % vitalnog kapaciteta)govor se odvija na 1 litri (mjera jedne rečenice) (25 % vitalnog kapaciteta)u pojačanom govoru koristi oko 40% vitalnog kapaciteta
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 8
Dišni volumen u govoru
disanjem je oblikovan velik dio govora (mnoge prozodijske osobine): pulsiranje slogova, naglasci riječi, rečenična intonacija, rečenični naglasak, stanke, jakost govora, tempo
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 9
Fonacija: građa grkljana
grkljanske hrskavice:
prstenasta h. (krikoida)štitasta h. (tiroida)dvije vokalne h. (aritenoide)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 10
Struktura grkljana i glasnice
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 11
Mišići grkljana
po funkciji su:napinjači (tensori: krikotiroidni)zatvarači (aduktori: krikoaritenoidni bočni i aritenoidni)otvarači (abduktori: krikoaritenoidni stražnji)vibratori (tiroaritenoidni ili vokalni m.)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 12
mišići grkljana po položaju se dijele na vanjske i unutarnje:krikotiroidni – izvanjski m. (o njemu ovisi napetost glasnica - prejako stezanje izaziva napetost i drugih grkljanskih mišića te hiperkineziju grkljana)tiroaritenodini mišići – unutarnji m. (antagonistički krikotiroidnom)aritenoidni – unutarnji m., približavaju vrhove aritenoida pa time i glasnice do položaja za glasanjebočni krokoaritenoidni (njegova aktivnost zatvara intermembranozni dio, i otvara interkartilaginozni dio, aktivan pri višim tonovima i šaptu)stražnji krikoaritenoidni (otvara intermembranozni dio, aktivan u prekidanju glasanja)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 13
Stražnji krikoaritenoidni m.
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 14
Lateralni krikoaritenoidni m.Ariaritenoidni m.
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 15
mišići koji okomito pomiču grkljan:
grkljan podiže: tirohioidnim. (toroida-jezična kost) te jezični mišići koji su povezani s jezičnom kosti
grkljan spuštaju:sternotiroidni m. (sternum-tiroida), sternohioidni(sternum-jezična kost), omohioidni (lopatica-jezična kost)
spuštanjem grkljana povećava se nadgrkljanksa šupljina, a glasnice zadebljavaju (tamnija boja, niži ton)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 16
Glasnice
glasnice: dva nabora (mišići, sluznica i ligamenti) kojima se nastavak dušnika sužava u intermembranozni (međuglasnički) prolaz tzv. rimu glottidis (glotis)
sastoje se od ligamenata (vokalna sveza) koji idu od unutarnjeg brida štitaste hrskavice do vokalnih hrskavica (aritenoida)od tiroaritenoidnog mišićai od sluznice (prema nekim teorijama treperi samo nabor sluznice)
iznad glasnica jedan par nabora tzv. lažne glasnice (kada one preuzmu ulogu glasanja glas je slab, hrapav, dubok – naziva se ventrikularni glas), a među njima su Morgagnijeve šupljineako glasnica nema nakon laringektomije – ezofagijalni govor
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 17
četriri karakteristična oblika međuglasničkog prolaza (glotisa):
pri jakom disanju otvoren je i intermembranizni i interkartilaginoznidio (peterokut)pri mirnom disanju, tihom šaptu, izgovoru bezvučnih suglasnika također, ali manje (trokut)pri jakom šaptu otvoren je samo interkartilaginozni dio, jedan dio aritenoida je primaknut, drugi razmaknut (manji trokut)pri glasanju je zatvoren po cijeloj dužini, a glasnice trepere
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 18
Tijek glasanja
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 19
Kvocijent otvoratrajanje faze otvora glasnica naspram trajanja cijelog titraja o njemu ovisi boja glasa
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 20
Mjerenje treperenja glasnica
stroboskopijaelektroglotografija (laringografija)
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 21
Laringograf
Elen Mari Pletikos, P 4.12.2003.Opća fonetika: disanje, fonacija 22
Teorije foniranja
Mioelastična aerodinamična teorija (Mueller i Helmholtz, 19 st.)
Glasnice trepere zbog zračne struje (kao usnice brrr)Pritisak zraka pod glasnicama se probija i one se razmiču, a potom se Bernoullijevim efektom (smanjenim bočnim tlakom) primiču
Neurokronaksična teorije (Husson, 1950.)Glasnice aktivno trepereBrzina treperenja glasnica ovisi o impulsima iz CNS-aJačina glasa ovisi o subglotičkom tlaku
Top Related