Biohemijske promene u serumu i urinu kod šederne bolesti, ketoze i
dugotrajnog gladovanja
Prof. dr Dragan Gvozdid
2020-21.
Vežba 13.
1
Sažetak:
• U fiziološkim uslovima, delije najviše ATP-a dobijaju razgradnjom glukoze
• Kod životinja obolelih od šederne bolesti (psi i mačke), ketoze (preživari) i kod izgladnjivanja snabdevanje delija glukozom nije zadovoljavajude!
• Intenziviraju se metabolički putevi koji obezbeđuju ATP katabolizmom viših masnih kiselina, aminokiselina i ketonskih tela
2
Glikogenoliza i glukoneogeneza!
• Da bi se u cirkulaciji održala potrebna koncentracija glukoze za ona tkiva (na prvom mestu nervno tkivo i delije krvi) koja ne mogu da metabolišu više masne kiseline, aminokiseline i ketonska tela, aktiviraju se hormoni koji stimulišu glikogenolizu i glukoneogenezu
3
• Karakterističan laboratorijski nalaz za šećernu bolest je:
– hiperglikemija,
– glukozurija i
– ketonurija
• Kod ketoze preživara se javlja:
– hipoglikemija i
– ketonurija
• Kod izgladnjivanja se javlja:
– ketonurija sa
– normoglikemijom ili hipoglikemijom
4
Acetil-KoA nastaje
razradnjom UH, masti ili proteina
5
6
Acetil-KoA
• Acetil-KoA ima četvorostruku sudbinu:
1. ukoliko ima dovoljno oksalacetata, za stvaranje citrata (odnosno odvijanje Krebsovog ciklusa trikarbonskih kiselina)
2. stvaranje ketonskih tela
3. sinteza masnih kiselina
4. sinteza holesterola
7
Ketonska tela:
8
Sudbina ketonskih tela
• Manja količina ketonskih tela se i u fiziološkim uslovima koristi kao izvor energije, prevashodno u mišićima i CNS-u
• Kada količina ketonskih tela pređe kapacitet različitih tkiva da ih katabolišu nastaje povedanje koncentracije ketonskih tela u krvi, mokradi i mleku: ketonemija, ketonurija i kod goveda ketolaktija
9
10
Korišdenje ketonskih tela u perifernim tkivima
• Potrebno je reaktivirati acetoacetat
• Enzim je prisutan u ekstrahepatičnim tkivima dok ga u jetri NEMA!
Gladovanje!
• Kod svih vrsta životinja ketonurija se može detektovati kada postoji hronično gladovanje
• Kod preživara se javlja u slučaju subkliničke i kliničke ketoze
• Kod pasa i mačaka de se javiti u slučaju šećerne bolesti
11
Šederna bolest!
• Šederna bolest nastaje kao posledica:
– oštedenja β-delija pankreasa i smanjenog lučenja insulina (insulin zavisni dijabetes) ili
– poremećaja na nivou receptora za insulin (insulin nezavisni dijabetes).
• Nedostatak insulina dovodi do negativnog bilansa energije i poremedaja metabolizma ugljenih hidrata, masti i proteina
12
Deficit insulina!
• Deficit insulina se manifestuje hiperglikemijom!
• Hiperglikemija nastaje zbog nemogudnosti glukoze da uđe u delije putem transportera za glukozu (GLUT-4)
• Deficit insulina je takođe praden:
– Pojačanim katabolizmom proteina i masti
– Stimulacijom glukoneogeneze u hepatocitima
13
Izlučivanje urinom!
• Kada koncentracija glukoze u krvi i u primarnoj mokradi pređe vrednost praga za reapsorpciju u bubrežnim tubulima, dolazi do glukozurije i poliurije – PU/PD zbog osmotske diureze
• Prag za reapsorpciju glukoze u proksimalnim tubulocitima:
• pas - od 10 do 12 mmol/L,
• mačka - od 11 do 17 mmol/L,
• konj - oko 8 mmol/L,
• krava - od 5,5 do 7,7 mmol/L
14
Glukozurija i USG
• Kada postoji glukozurija, mokrada je minimalno koncentrovana
• To znači da je njena specifična težina
– od 1,012 do 1,030 kod pasa i
– Od 1.012 do 1,035 kod mačaka
15
Tipični znaci!
• Tipični klinički znaci šederne bolesti su:
• Poliurija
• Polidipsija
• Polifagija
• Gubitak telesne mase
16
Zadaci:
1. Utvrditi ima li glukoze u uzorku urina i objasniti nalaz.
2. Utvrditi da li ima ketonskih tela u urinu i objasniti nalaz.
3. Odrediti USG kod životinje obolele od šederne bolesti i objasniti nalaz.
17
Top Related