Download - Bankarstvo-predavanja + dodatak

8/8/2019 Bankarstvo-predavanja + dodatak

http://slidepdf.com/reader/full/bankarstvo-predavanja-dodatak 1/146

1

11.09.

BILJEKE SA PREDAVANJA IZ

BANKARSTVA

Rijeka, 2007.



2

UVOD

BANKARSTVO

Izuava, obrauje i objanjava banku, bankarski sustav, bankarsko

poslovanje, razliite odnose, procese operacije koje se javljaju u prometunovca i kredita preko banaka.

CILJ PREDMETA

Upoznavanje razvoja, funkcija i organizacij e banaka, bankarskih poslova ispecifinih odnosa koje se javljaju u odnosima izmeu banaka i njihovihklijenata.

POSREDNICI

TEDITE INVESTITORI

TRITE KAPITALA

Osobe koje imaju viak sredstava (trajno ili privremeno), te investitorikoji su uvijek ³gladni´ novaca, koji ne ele male tedie, nalaze posrednike kojiod malih tedia, odnosno od malih svota novaca formiraju velike svote novaca(kapital) podobne za ulaganja. Drugi je nain pribavljanja sredstava tako dainvestitor izdaje vrijednosne papire (dionice, obveznice, komercijalne zapise isl.) te ih ponudi na financijskom tritu. Ako su to male svote novca malitedie mogu kupiti te vrijednosne papire.

POJAM, DEFINICIJA BANKE I ZNAENJE ZA GOSPODARSKIRAZVOJ

BANKA

Banka je poduzee, ali ima specifinosti u poslovanju koje su regul irane posebnim propisima i praksom. Bavi se uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u novanim plaanjima u privredi i drutvu.

Rai definira banku - banka je poduzee koje se svojom glavnomdjelatnou bavi primanjem i davanjem tj., posredovanjem kr edita.

vicarac Felix Somary - banka je ustanova ili poduzee kojem jeuzimanje kredita u obliku novca glavna zadaa.³Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama´ l.1,2,3./89. (YU)³Zakon o bankama i tedionicama´94/93



3

Banka je samostalna financijska organizacija osnovana kao dionikodrutvo koja obavlja djelatnosti zbog ostvarivanja dobiti, a posluje na naelimalikvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.³Zakon o bankama´ l.2 iz 1998.

Banka je dioniko drutvo iji je predmet primanje novanih depozita i

davanja kredita i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti utvrenih ovimzakonom.³Zakon o bankama´ l.2 iz 2002.

Banka je financijska institucija koje je od Hrvatske Narodne banke dobilaodobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem uRepublici Hrvatskoj.

MAKROFINANCIJSKA STR UKTURA, PROCES DR UTVENEREPRODUKCIJE

PROIZVODNJA RAZMJENA RASPODJELA POTRONJA

Da bi se proces drutvene reprodukcije uspjeno odvijao potrebna jeodgovarajua koliina novca u opticaju.

- Neki pokuaji da se to rijei mjenicom bili su bezuspjeni.- Ako ima previe novca u opticaju dolazi do inflacije, a ako ga ima premalodolazi do nelikvidnosti u gospodarstvu.

FINANCIRANJE

Proces reprodukcije moe se financirati na vie naina:a) SAMOFINANCIRANJE - poduzee organizira svoje poslovanje u onom

opsegu koliko ima vlastitih sredstava, ne zaduuje se.b) DIREKTNO FINANCIRANJE: poduzee - poduzeec) INDIREKTNO FINANCIRANJE - putem posrednika



4

IZRAVNO I POSREDOVANO FINANCIRANJE

POZAJMLJIVAI IZRAVNO FINANCIRANJE UZAJMLJIVAI NSJ- Novano Investicijski fondovi NDJ - novanosuficitarne jedinice Brokeri deficitarne jedinice

DileriKuanstva Ku anstvaPoduzea DIREKTNA POTRAIVANJA PoduzeaDrava Inozemstvo NOVAC Drava

Inozemstvo

POSREDOVANO FINANCIJSKO POSREDOVANJE NOVACFINANCIRANJE Poslovne banke; tedno-depozitneTRITA institucije; Osiguravatelji ivota i imovine; DIREKTNA POTR.

Mirovinski fondovi; Investicijski fondovi;Financijske kompanije; Dravne IZRAVNO FINANC.

financijske institucije, itd. TRITA

- s jedne strane imamo pozajmljivae koji imaju novane vikove, a s drugestrane imamo uzajmljivae,

- oni mogu sklopiti svoje aranmane izravno. Dakle izravno pozajmljivaidaju novac, a zauzvrat dobivaju direktna potraivanja. Pritom im mogu pomagati investicijski fondovi, banke, brokeri, dealeri.

Izravno financiranje nailazi na probleme ka o to je npr. nepoznavanje kreditnog boniteta pa se stoga ide radije preko posrednika.



5

FUNKCIJE BANKE

1) FINANCIJSKO POSREDOVANJEa) Prikuplj an je sredst ava u zemlji i iz i no zemst va i po odbitku rezer vi

lik vid nosti d avan j a kredit a

b ) Rona tr ansf ormacij a depo zit a - banke mog u di o kr atk or onih depo zit a k o ji su umasi st abil ni tr ansf ormir ati u du gor one pl asmane, ali sve ust abil nim gospod arskim uv jetima.

c) S t var an je efik asnih i r aci onal nih met od a mobiliz acije i usmjer avan j a sredst ava. - na str ani pasi ve, ul aga ima treba ponuditi r a zli it e oblike ul agan j a (

VP-i i sl .) - efik asan na i n pl asir an j a z na i i otkup VP-a a ne samo d avan je kredit a - banke su mal o na pr avile u a firmaciji VP-a

d ) Optimal na k oncentr acij a i i nte g r acij a novanih t ok ova u cilju

prebr o i van j a terit orij al nih, vremenskih, namjenskih og r ad a. - banke su povezane mreom SWIFT.- banke su uspjene u:

INTERPERSONALNOM,INTERTEMPORALNOM,INTERLOKALNOM posredovanju.

2) POSREDOVANJE U PLAANJIMA Banke obavlj a ju: a) Pl at ni pr omet sa i no zemst vom

b ) Doma i pl at ni pr omet

3) KREIRANJE NOVCA je posebna funkcija banaka ± to je stvaranjenovca- kreditna multiplikacija

POVIJEST BANAKA

Preduvjeti za razvoja banaka:1. Robna proizvodnja2. Trite3. Novac

ANTIKI SVIJET Pravo kovanja novca imali su gradovi, hramovi i male drave

Problem je bio: Mijenjanje novca (nije se moglo tuim novcem kupovati) Posredovanje (izmeu onih koji novac imaju i onih koji trebaju) uvanje novca Posuivanje novca uz kamatu



6

3000. pr. kr.Sumeranski sveenici - poetak bankovnih aktivnosti

HRAMOVI BABILONA Mjenjaki poslovi

Primanje depozita Posuivanje novca (odobravanje kredita) Obavljale su se isplate za raun komitenata Vodili su rauna o kreditnoj sposobnosti (kako posudit novac onome tko e

novac vratiti)

HAMURABIJEV ZAKONIK (1955. do 1913. pr. n. e.)Precizno razrauje sluajeve odobravanja kredit a od strane hramova-banaka

BABILON

Bankovne kue ³TRESAURI´(trezor) - ³skladita´ novca

VII. st. pr.n.e. GRKATRAPEZITI (rije trapeziti; od trapeza-klupa) - bankari mjenjai koji primajunovac i daju zajmove.

RIMSKO CARSTVO ARGENTARI- primaju depozite i daju kredite MULARI- mjenjai novca Stari Rimljani koriste TEK UE RAUNE RIM- davanje kredita i naplata kamata nije bio sramotan posao. Zarazliku od Grke: ARISTOTEL (384.-322. pr.n.e.): ³Davanje zajmova uz

kamate je sramotan i mrzak posao´

PROPAU RIMSKOG CARSTVA- Propadaju gradovi- Zamire trgovina, zanatstvo i bankarstvo- Sve se svodi na poljoprivredu

KRIARSKI RATOVI

- Oivljavaju trgovinu- Sajmovi- Izuzetno se razvija Sredozemlje, posebno Italija- Gradovi: Venezia, Genova, Firenza

Pojavljuju se NOVI INSTR UMENTI: MJENICA, ZALONICA Mjenica - Zato se pojavila? Financirala se trgovina, izgradnja brodova, itd.



7

Poeli su se razvijati zapadno europski gradovi XVI. -VII.st. Hamburg,London, Nürnberg, itd.

Banke postaju emisione (izdaju novac) Obavljaju platni promet, kreditiraju dravu, trgovinu, posebno

prekomorsku.

19. st.Stoljee osnivanja i poetak rada suvremenih banaka.Temelji modernog bankarstva!

KARAKTERISTIKE SUVREMENSKOG BANKARSTVA

A) OKR UPNJAVANJE BANAKA- tendencija je okrupnjavanje banakaB) UNIVERZALIZACIJA- banke obavljaju sve bankovne posloveC) INTERNACIONALIZACIJA- banke posluju po itavom svijetuD) PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU- kuno

bankarstvo, ip kartice, SWIFT, itd. (kasnije je detaljno obraeno )



8

KARAKTERISTIKE POSLOVNE POLITIKE BANAKA

1) DEREGULACIJA - kroz liberalizaciju kamate, opsega kredita, netoaktivom, multiplikatorima2) SEK URITIZACIJA- pojaanje aktivnosti na izdanju, kupnji i prodaji

vrijednosnih papira3) GLOBALIZACIJA- banke sve vie posluju po meunarodnimzajednikim standardima (revizija). Tehnoloko, informacijsko ikomuikacijsko povezivanje (SWIFT mrea)4) SUPERVIZORSTVO - kontrola i upravljanje zajedniko

- Centralne banke u zemlji ga provode- udruenja banaka- MMF, itd.

KARAKTERISTIKE DOSADANJEG BANKARSKOG SUSTAVA

(U HRVATSKOJ)Etape su:1) 1945.-1952.1945-te godine banke su nacionalizirane, preuzima ih drava. Zagreb je bio

najvee financijsko sredite u razdoblju izmeu dva rata, a kasnije to postajeBeograd. To je bilo razdoblje dravnog bankarstvai. Narodna Banka Jugoslavijetada je propisivala sve i odreivala sve.

2) 1952.-1965.- Zapoelo je razdoblje radnikog samoupravljanja. Banke su transformirane od

dravnih preteito u komunalne banke, ali je snaan utjecaj vlasti i drave ostao.Pokazalo se neuspjenim.3) 1965.-1977.4) 1977., pa nadalje. Donosi se Zakon o bankama, privredna reforma,eksperiment u bankarstvu.

Postojale su: a) INTERNE BANKE- financijske slube unutar velikih sistemab) OSNOVNE BANKE- koje su obavljale temeljne bankarske

poslove, jedine prave banke, depozit ni, kreditni i ostali poslovi c) UDR UENE BANKE- banke na razini Republika, banke koje

su bile glavna poluga tadanjoj vlasti za utjecaj na bankarstvo, obavljale devizno poslovanje

OBILJEJA SUSTAVA

1) ADMINISTRATIVNO REGULIRANJE POSLOVANJA



9

2) VELIKI GUBICI U BANKAMA- banke su bile ³asocijacije udruenograda¨, ³servis udruenog rada¨ to je znailo da ne mo raju poslovatipozitivno zato jer su one zajednike, a posljedica tih gubitaka je:

- Financijski rezultat banaka je bio zajedniki dohodak ( ako ga je bilo)- V elika svota nenaplaenih potraivanja

- I nflatorno financiranje- P otekoe u odravanju likvidnosti - krediti se nisu vraali- N eizvrenje obveza prema deponentima i korisnicima kredita- Zavisnost privrede o bankama

1989. novi ³Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama´Stvorena je osnova za izgradnju novog bankarskog sustava - banke postajudionika drutva

VRSTE BANAKA

1) Emisione2) Univerzalne3) Specijalizirane (komercijalne, razvojne, poslovne, eskontne, lombardne,

akceptne, hipotekarne, devizne, granske banke)

A) Sredinja banka - emisiona ustanova- Glavna funkcija je izdavanje novca (nekada privilegij pojedinih

banaka).- Stabilnost novca i financiranja ovise o samostalnosti i nezavisnosti

Sredinje banke

Funkcije Sredinje banke:1 . Re g ulir a o pti ca j novca i emisiju kredit a zbog st abil nosti vrijed nosti novca

k ao i lik vid nosti i sol vent nosti pri vred nog sust ava. 2 . V odi bri g u o lik vid nosti i sol vent nosti banak a i t o: -u zemlji i -prema

i no zemst vu3 . Bri ne se o pl at no j bil anci banke i n jeno j ur avnoteenosti 4 . Izd a je novac 5 . Obavlj a tr ansak cije z a dr avu - pl at ni pr omet, uziman je kredit a , eventual no

fi nancir an je pr or a una itd . Sredinja banka Republike Hrvatske je HNB.

HRVATSKA NARODNA BANKA

CILJEVI



10

Osnovni cilj HNB-a jest u okviru njezinih ovlasti, postizanje i odravanjestabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje ostvarenje svog osnovnog cilja,HNB e podupirati gospodarsku politiku RH i pritom e djelovati u skladus naelima otvaranja hrvatskog gospodarstva i slobodne konkurencije .

MJERE CENTRALNE BANKE

1) ESKONTNA POLITIKA sastoji se u povlaenju i odobravanjueskontnih kredita

-Eskontna stopa (u HR je 4,5%- znai temeljnu, referentnu stopui, indikator je (ona ili raste ili pada ili je konstantna). P rema njoj bi setrebale formiratiostale kamatne stope)

2) OPERACIJE OTVORENOG TRITA

-Trgovanje dravnim vrijednosnim papirima (u HR H NB izdaje blagajnike zapise i prodaje ih na aukcijama; kupovina i prodaja deviza koja se provodina aukcijama)

3) Utvrivanje uvjeta minimalne likvidnosti i kreditne sposobnosti banaka

4) Politika obvezne priuve i rezervi likvidnosti

5) Kvantitativna ogranienja poslovanja banaka- opseg kredita- neto domaa aktiva

- ronost - odnos devizne aktive i pasive- multiplikatori

B) UNIVERZALNE BANKE obavljaju sve bankovne poslove

C) SPECIJALIZIRANE BANKE

1) KOMERCIJALNE BANKE$ Bave se kratkoronim poslovima (depoziti, krediti) - rok do 1 godine

$ Financiranje proizvodnje i prometa$ N aela: likvidnost, solventnost, stabilnost, rentabilnost $ Kreir a ju novac (stvaraju ga)$ K rediti na temelju dokumentacije (fakture, carinske deklaracije, stanje

skladita itd.)

Na njih se odnose mjere kreditno-monetarne politike.



11

2) RAZVOJNE BANKE$ Dugoroni poslovi (depoziti, krediti)$ Financiranje razvoja$ Ne kreir a ju novac , ve mobiliziraju i preusmjeravanju akumulaciju$ P oseban nain odobravanja i koritenja kredita

$ Utjecaj na razvoj poduzea, regije, drave

3) POSLOVNE BANKE su banke velikih industrijskih i trgovakih koncerna ikartela

Bave se: financiranjem poduzea, emisijom vrijednosnim papira (vlastitihi tuih), raznim financijskim transakcijama.

4) ESKONTNE BANKE- eskontiraju VP-e

5) LOMBARDNE BANKE$ Odobravaju kredite na bazi zaloga (zlato, vrijedni predmeti, VP , itd.)

6) AKCPETNE BANKE$ Daju akcept-prihvat (mjenica akceptirana)

7) HIPOTEKARNE BANKE$ Odobravaju kredite na osnovu hipoteke

8) DEVIZNE BANKE

$ O

bavljaju devizne poslove, vanjska trgovina i devizne transakcije

9) GRANSKE BANKE$ Obavljaju poslove za pojedine djelatnosti (npr. stambeni krediti,

poljoprivreda itd.)

NEBANKARSKE ORGANIZACIJE

VRSTE NEBANKARSKIH ORGANIZACIJA (10)1) tedionice

2) tedno-kreditne zadruge (nastale unutar velikih poljoprivrednihkombinata; vrlo uspjeni prije na podruju PG-a)3) Kreditna udruenja4) Osiguravajue organizacije5) Penzijski fondovi; Mirovinski fondovi (II stup - obavezni mirovinski

fondovi i III stup ± dobrovoljni mirovinski fondovi)6) Investicijski fondovi, financiranje izvoza7) Diskontne i eskontne ustanove



12

8) Platno-prometne institucije9) Leasing ustanove, itd.KARAKTERISTIKE SU:

- H eter og ene (r a z novrsne ) - S red n j or oni i du gor oni posl ovi

- H umana funk cij a ( mir ovi nski f ond ovi ) - P osl ovi na u govor no j ili neu govor no j osnovi - Nisu l ani ce monet ar nog sust ava , ne kreir a ju novac i na n jih se ne

od nose pr o pisi monet ar no-kredit ne politike- est o put a bonifi cir an (povl a ten) pol o a j nema og r ani en j a (k amate,

obim kredit a , porez, itd .) - S pecifi ne nebank arske uslu g e- Dol a zi d o preuziman j a n jihovih posl ova od str ane banak a



13

FINANCIRANJE IZDAVANJEM VRIJEDNOSNIH PAPIRA

OSNOVNE VRSTE FINANCIRANJA PODUZEA

1. INOKOSNO PODUZEE - najnii oblik poslovanja poduzea- vlasnik je i poduzetnik - snosi svu odgovornost za svoje poduzee,- samofinanciranje

2. ORTAKO PODUZEE - ortaci (vlasnici, poduzetnici)- odgovornost: potpuna ili limitirajua- samofinanciranje, ali i tui izvori.

3. JAVNO PODUZEE - zajednike potrebe (promet, energija, komunalne

potrebe, itd.)- osniva daje sredstva, ali i zaduivanje

4. DIONIKO DR UTVO- samostalni gospodarski subjekt- nezavisan od promjene vlasnika- prijenos vlasnitva vrlo jednostavan (kupoprodaja dionica)- odgovornost vlasnika ograniena do visine uloenih sredstava- dioniki kapital podijeljen je na male sume- iroke mase ulagaa ukljuene u vlasnitvo

- skupljanje velikih svota kapitala- jednostavno spajanje poduzea, sanacija, preuzimanje od novih vlasnika- kontinuitet poslovanja - nezavisno od promjene vlasnika- sredstva nepovratna dok poduzee postoji, itd.



14

OBLICI IZVORA SREDSTAVA

PREMA VLASNITVU

1. Vlastiti izvori - inokosni, ortaki, dioniki kapital, trajni ulozi,

nerasporeen dobitak, razni oblici rezervi2. Tui izvori - krediti, pozajmice, dobavljai

PREMA PORIJEKLU

1. Interni - sredstva rezervi, dugorona rezerviranja, nerasporeen dobitak 2. Eksterni - sredstva koja dolaze izvana.

PREMA NAMJENI

1. Nenamjenska sredstva - kredit za likvidnost, osnivaki kapital2. Namjenska sredstva - kredit za zalihe, priprema za izvoz, zafinanciranje izvoza itd.

S OBZIROM NA OBVEZU VRAANJA

1. Povratna - krediti, pozajmice, dobavljai2. Nepovratna - vlasniki kapital, sredstva iz raznih fondova itd.

PREMA ROK U VRAANJA

1. Kratkorona - do 1 godine2. Dugorona - preko 1 godine

PREMA NAINU OBRAUNA NAKNADE

1. Sredstva s fiksnom naknadom (krediti)2. Sredstva s naknadom ovisnom o financijskom rezultatu

NAIN FINANCIRANJA

1. Izravno (direktno) financiranje (izdavanje VP, uzimanje kredita oddrugih poduzea)

2. Posredno (indirektno) financiranje (putem banaka i drugih posrednika)

1. Interno financiranje2. Eksterno financiranje



15

VRIJEDNOSNI PAPIRI

VRIJEDNOSNI PAPIR je pismena isprava kojom se izdavatelj obvezujeispuniti obvezu sadranu u vrijednosnom papiru njegovom imatelju .

KARAKTERISTIKE:

1) Sadri odreeno pravo2) Moe biti predmet prometa

VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA:

1) Na ime2) Na donositelja3) Po naredbi

PREMA PRAVU KOJE SADRI:

1) S t var no-pr avni : skladinica, tovarni list 2) Obvez no-pr avni : ek, mjenica, obveznica, komercijalni zapis, blagajniki

zapis, certifikat o deponiranim sredstvima3) V rijednosni papiri s pr avom u ea (udjel a )- dionica

DIONICA- je isprava o vlasnitvu nad sredstvima uloenim u poduzee, banku ili

drugu organizaciju.

Dionica moe biti uplaena:1) U novcu2) U stvarima3) U pravima itd.

Dionica banke prodaje se iskljuivo za novac .

U RH svi VP-i su dematerijalizirani, a raune vodi Sredinja depozitarnaagencija (SDA).



16

DIJELOVI DIONICE

PLAT

1. O znaka vrste dionice

2. I zdavatelj (naziv, sjedite)3. I me kupca, ako je na ime4. N ominalni iznos5. Serijski broj6. Rokovi isplate dividende7. Mjesto i datum izdavanja8. P otpis ovlatenih osoba9. P rava iz dionice (na stranjoj strani)

K UPONSKI ARAK

Svaki kupon ima:1. Redni broj2. Broj dionice (serijski)3. N aziv izdavatelja4. Godina isplate dividende5. P otpis

PRAVA DIONIARA1. Pravo na vlasnitvo

2. Pravo upravljanja3. Pravo na dividendu (dio financijskog rezultata na kra ju godine)4. Pravo na prvokup dionica: a) u novoj emisiji

b) uvijek 5. Pravo na prijenos vlasnitva6. Pravo na udio u likvidacijskoj masi poduzea, banke itd.7. Pravo na uvid u poslovanje8. Kapitalni dobitak 9. Druga prava ako je to predvieno statutom drutva

VRSTE DIONICA1. S obzirom na osnivanje:

- Osnivake dionice ili dionice prve emisije - mogua vea prava- Dionice iduih emisija

- Privremena - u fazi upisa- Stalna



17

2. Prema nainu odreivanja vlasnika

- Na ime - sigurnost, kontrola- Na donositelja - laki promet, ali opasnost od promjene vlasnitva

- Dionice banaka samo na ime, ne mogu biti na donositelja.

3. Prema sadraju prava:

- Obina - redovna: donosi pravo glasa i dividendu- Povlatena (prioritetna, preferencijalna):

a) Isplata dividende - u fiksnom iznosu zagarantirana b) Prvenstvo isplate u likvidaciji poduzeac) Mogunost zamjene za obine dioniced) Pravo prvokupa kod iduih emisija, itd.

Najee - povlatena dionica NEMA pravo glasa!

Vrste povlatenih dionica:1) Kumulativne - dividenda (neisplaena) prenosi se u idue godine2) Nekumulativne - dividenda se ne prenosi u idue godine ako se u tekuoj

godini ne isplati3 ) Participativne

- P ravo na dividendu prije vlasnika obinih dionica u fiksnom iznosu- Eventualno pravo glasa (ako se statutom utvrdi, najee nema)- Eventualno pravo sudjelovanja u raspodjeli preostalog dijela dobitka

zajedno s vlasnicima obinih dionica, itd.4) Neparticipativne - samo fiksni iznos dividende prije vlasnika obinihdionica

VRIJEDNOST DIONICE

1) NOMINALNA - vrijednost na koju dionica glasi (u dioniarskoj knjizi).

DIONIKI KAPITAL = BROJ DIONICA x NOMINALNI IZNOSDIONICE

2) TRINA - vrijednost po kojoj se vri kupoprodaja3) KAPITALNI DOBITAK ILI GUBITAK - pozitivna ili negativna razlika u

cijeni po kojoj je vlasnik dionicu kupio, a potom prodao i pri tome zaradio iliizgubio



18

TRINA VRIJEDNOST DIONICE =

Nominalna vrijednost x Stopa dividende= ----------------------------------------------------------

Kamatna stopa

A) Nominalna vrijednost = 1.000 kunaKamatna stopa: a) 20% b) 10% c) 5%Stopa dividende = 10%

a) 1000 x 1,10--------------- = 917 - priblina trina vrijednost

1,20

«Pokus» - kontrola:

917 kuna x 1,20 = 1.000 x 1,10 =1.100(Novac plus kamata jednako je vrijednost dionice plus dividenda)

b) 1.000 x 1,10--------------- = 1.000 ± trina vrijednost

1,10

c) 1.000 x 1,10--------------- = 1.048 ± trina vrijednost

1,05 B) Trina vrijednost (Ws)

D1Ws = -------- gdje je: k > r

k - r

D1 - oekivane dividendek - trina kamatna stopa

r - stopa porasta dividende

C) Fundamentalna analizaProuava razne imbenike:

- P oslovanje poduzea- P oloaj na tritu- P rivredna kretanja- Monetarna kretanja (teajevi, kamatne stope)



19

- Fiskalna politika (oporezivanje)- Ciklika kretanja- Rukovodstvo (management poduzea, itd.)

Takva prouavanja su podloga za donoenje odluke o kupnji ili prodaji dionica.

Odluka o kupnji poveava potranju, a odluka o prodaji ponudu dionica.

Trina vrijednost ovisi o odnosu ponude i potranje za odreenim dionicama

D)Tehnika analiza Prouava:

- Uvjete na burzi- P onudu i potranju te kretanje cijene dionica- Grafikoni, trendovi, matematiki modeli- Cilj je procjena buduih kretanja cijene tih dionica

- Donoenje odluke o kupnji ili prodaji- P unuda i potranja oblikuju cijenu dionica

Stabilna vrijednost dionica ovisi o vie imbenika: Uspjeno poslovanje poduzea, ne samo s financijskog, ve poslovnog

aspekta Suvremen, traen, kvalitetan, atraktivan, konkurentan, prihvaen

proizvod ili usluga Dugorono - stabilno trite

EMISIJA DIONICA

Obuhvaa administrativne, tehnike i financijske postupke.

1. Elaborat o opravdanosti emisije ± sadri: svrhu, visinu ulaganja, viziju poslovanja u budunosti

2. Zahtjev komisiji za vrijednosne papire: podaci o izdavatelju, o emisiji, o poslovnoj i razvojnoj politici izdavatelja u skladu s kojom e se sredstva pribavljena emisijom upotrijebiti.

3. Dozvola komisije (objava u Narodnim novinama) - nakon ocjene zahtjeva4. Zahtjev za kotaciju na tritu kapitala: podaci o poduzeu (emisi ji), ocjenasigurnosti poduzea radi stabilnosti trita5. Poziv na upis i uplatu6. Registracija kod nadlene institucije6. Uruivanje potvrda vlasnicima



20

METODE EMISIJE DIONICA

1) DIREKTNA EMISIJA - poduzee prodaje dionice uem krugu kupaca

Prednosti:

- Manji trokovi- Ouvanje postojee strukture vlasnitva.

Nedostaci:- Nemogue plasirati veliki broj dionica

Poseban oblik direktne emisije je INTERNA EMISIJA - dijele se dividendnedionice (umjesto isplate dividende)- raspodjela dionica zaposlenicima, rukovodiocima, vlasnicima

2) INDIREKTNA EMISIJA - putem investicijskih bankara

- Preuzimanje rizika emisije - otkup cjelokupne emisije i prodaja na tritu usvoje ime i za svoj raun - sigurna poduzea

- Distribucija dionica - putem svojih podrunica i putem podrunica partnera prodaju se dionice

- Savjetovanje o cjelokupnom postupku emisije - od elaborata do distribucije

ili samo pojedine faze

ODNOS PODUZEA I INVESTICIJSKOG BANKARA

Dogovaraju se o nainu plasmana!1 .) Dogovor na kupn j a

- prodaja cjelokupnog paketa dionica investicijskom bankaru- privatna poduzea je primjenjuju.

2 .) Kupn j a nadmet an jem- paket dionica se prodaje onome bankaru koji ponudi najpovoljnije uvjete- velika poduzea i poduzea od zajednikog interesa (eljeznica, pota,energija)

3 .) K omisij a - bankar je samo posrednik koji prodaje dionice uz proviziju- nesigurna poduzea, rizik prodaje



21

4 .) Pri vile g ir ana pretpl at a - zaposlenicima- rukovodiocima- vlasnicima- vjerovnicima

5.) Emisij a sa pr ospekt om - poziv javnosti na upis- unaprijed utvrena cijena- uplate u ratama- davanje dionica nakon upisa i uplate odreene mase sredstava i broja

dionica- velika poduzea, znatni trokovi upisa, propagande, uplate, itd.

PRAVA - opcije kupnje redovnih dionica obinim dioniarima u kratkom roku

VARANTI - opcije koje se daju vjerovnicima ili vlasnicima povlatenih dionicada kupe odreen broj obinih dionica po unaprijed utvrenoj cijeni u duemrazdobljuPravima i varantima se trguje na burzama!

Prednost dionikog kapitala prema kreditnim sredstvima:

1. Sredstva se ne vraaju - nema problema u likvidnosti i solventnostipoduzea za taj iznos sredstava

2. Zaduivanje moe biti iznimno skupo

3.

Ne plaa se kamata, ve dividenda4. Poduzee postaje manje ovisno o tritu novca, bankama, monetarno -kreditnoj politici itd.

5. Stroga kontrola poslovne politike poduzea

OBVEZNICE

Obveznica je isprava kojom se izdavatelj obvezuje na isplatu odreenogiznosa glavnice i kamate u ugovorenim rokovima.VRSTE

1) Prema nainu ostvarivanja prava- N a ime - N a d onositelj a

2) Prema sigurnosti naplate:- Osigurane: hipotekom, imovinom, garancijom banke, itd.- Neosigurane



22

3) Prema dohotku (prinosu):- S fiksnom kamatom- S pr omjenlji vom kamatom- S pr avom udjel a u dobiti

4) Prema roku dospijea:

- Kratkorone - do 1 godine- Dugorone - preko 1 godine

5) Prema valuti:- U d omao j valuti- U str ano j valuti

6) Prema emitentima:- Obveznice javnog sektora- Obveznice privatnog sektora

7) Prema specijalnom klauzulama:- K onvertibil ne - mogunost konverzije u obine dionice- Obveznice s o po zi vom - izdavatelj ih moe povui prije roka dospijea uz

plaanje provizije- Pridruena punomo - daje pravo vlasniku da kupi obine di onice po

unaprijed utvrenoj cijeni

POSTUPAK IZDAVANJA

1. Elaborat (svrha, namjena, mogunost vraanja glavnice, isplata kamate, itd.)

2. Dozvola Komisije za vrijednosne papire (ili odbijanje)3. Obavezna registracija u registar dugoronih vrijednosnih papira4. Zahtjev tritu za kotaciju (dozvola ili odbijanje)

TRINA VRIJEDNOST OBVEZNICE =

Kamatna stopa na obveznicuNominalna vrijednost x -------------------------------------

Kamatna stopa na ulaganja Korektivni faktori:

- Ponuda i potranja- Stupanj zatite od inflacije- Ocjena rizika- Razne pogodnosti, itd.

Obveznice se prodaju:- Po nominalnoj vrijednosti (AL PARI) ako je kamatna stopa na obveznice

jednaka trinoj k. stopi)



23

- Uz premiju (SUPER PARI) ako je kamatna stopa na obveznice vea odtrine kamatne stope- Uz diskont (SUB PARI) ako je kamatna stopa na obveznice manja od trine

kamatne stope

PREPOR UKE:1. Ouvanje realne vrijednosti uloenih sredstava- valutna klauzula- indeksacija

2. Stimulativna kamata3. Krai rokovi amortizacije4. Da banka osigurava - garantira vraanje5. Da poslovna banka obavlja cjelokupni posao

- administrativni dio- otkup i prodaja

- vraanje - kao komisioni posao6. Davanje pogodnosti- drava - porezne olakice- druge pogodnosti

KOMERCIJALNI ZAPISI

Isprava kojom se izdavatelj obvezuje u odreenom roku isplatiti imateljuiznos glavnice plus kamatu

KARAKTERISTIKE:- Dospije e d o 1 godi ne ( na j e e 3 mj . , 6 mj .) - Jed nost avan postupak izd avan j a - M o e, ali ne mor a gar antir ati bank a - Omog u en pr omet - Osim k amate mog u se d avati neke pogod nosti

Banka moe izdavati: Obveznice Dionice

Blagajnike zapise Certifikate o deponiranim sredstvima

BLAGAJNIKI ZAPISIKratkoroni vrijednosni papiri s rokom dospijea do 1 godine (najee:

rok 1mj., 3 mj. i 6 mj.)



24

CERTIFIKATI O DEPONIRANIM SREDSTVIMA- Dugoroni vrijednosni papiri- Supstitut tednim depozitima- Mogu promet

KAKO POBOLJATI FUNKCIONIRANJE TRITAVRIJEDNOSNIH PAPIRA ?

ZADACI:1) Drava - sredstva pribavljati vie nego do sada emisijom VP -a, a ne

samo porezom, troarinama, carinama i slino.2) Poslovne banke

- kapital plasirati kupovinom VP-a- pomoi poduzeima u emisiji VP-a- izdavati VP-e i pospjeivati njihov promet

3) HNB - svojim intervencijama odravati stabilnost trita VP-a4) Poduzea - potreban kapital pribavljati emisijom VP-a

Struktura financijskih institucija u Hrvatskoj (u %)----------------------------------------------------------------

2000. 2005.----------------------------------------------------------------1. Banke 87,0 78,6 2. Otvoreni investicijski

fondovi 0,2 2,8 3. Zatvoreni investicijski fondovi 3,0 1,24. Drutva za osiguranje 6,8 5,15, Stambene tedionice 0,4 1,8 6. Obvezni mirovinski

fondovi - 3,6 7. Dobrovoljni mirovinski

fondovi - 0,18. tedno-kreditne

zadruge 0,9 0,5

9. Drutva za lizing 1,76

,2----------------------------------------------------------Ukupno 100,0 100,0 ----------------------------------------------------------



25

BANKOVNI POSLOVI

Banka obavlja:a) bankovne uslugeb) ostale financijske usluge

c) pomone bankovne usluge

a) Bankovne usluge:1) P rimanje novanih depozita2) Odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredstava u svoje ime i za svoj

raun3) I zdavanje sredstava plaanja u obliku elektronskog novca

b) Ostale financijske usluge1) Izdavanje garancija ili drugih jamstava2) Factoring3) Financijski najam (leasing)4) Kreditiranje i financiranje komercijalnih poslova5) Trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta:

a) instrumentima trita novca i ostalim VP-ima b) devizama i stranim valutamac) financijskim terminskim ugovorima i opcijamad) valutnim i kamatnim instrumentima

6) Platni promet u zemlji i s inozemstvom7) Prikupljanje, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti

8) pravnih i fizikih osoba9) Posredovanje u prodaji polica osiguranja10) Izdavanje i upravljanje instrumentima plaanja11) Iznajmljivanje sefova12) Posredovanje pri sklapanju financijskih poslova13) Usluge vezane uz VP-e14) Upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima15) Savjetovanje u pogledu strukture kapitala, poslovne strategije,16) financiranja i sl.17) Druge sline usluge koje su navedene u odobrenju za rad banke

Ostale financijske usluge obavlja banka sama ili putem posebne pravne osobe- drutva za ostale financijske usluge

c) Pomone bankovne usluge:1) Upravljanje nekretninama2) V oenje sustava za obradu podataka



26

3) Obavljanje slinih poslova koji su po svojoj prirodi pomona djelatnost uodnosu na glavne djelatnosti (marketing, mikrofilm, izdavatvo i sl.)

Pomone bankovne poslove banka najee obavlja putem posebne pravne osobe - drutva za pomone bankovne usluge

OSNIVANJE BANKE

Ako se banka eli osnovati poduzimaju se sljedei koraci:1) Zahtjev HNB-u- Rjeenje u roku od 6 mjeseci- Rjeenje se moe ukinuti2) odravanje skuptine, izbor nadzornog odbora i uprave3) registracija u sudskom registru4) otvaranje rauna- poetak rada

Prvi je korak ishodovanje odobrenja HNB-a:Uz zahtjev za izdavanje odobrenja potrebno je priloiti;1.) Statut se izrauje u skladu s odredbama Zakona o trgovakim drutvima2.) Poslovni plan za prve 3 godine koji ukljuuje bilancu, RDG, planirane vrste

poslova, odgovarajua organizacija i kadrovska struktura banke,raunovodstvena politika te, organizacija unutarnje revi zije. Poslovni plantreba potvrditi uspjenost poslovanja banke

3.) Popis dioniara i ukupan nominalni iznos dionica i postotni udio utemeljnom kapitalu banke

4.) Za dioniare, pravne osobe koje su imatelji kvalificiranog udjela - udio veiod 10%

- izvadak iz sudskog ili drugog pravnog registra- ispis iz registra dioniara ili knjige udjela- financijski izvjetaji za posljednje 2.godine

5.) Popis osoba povezanih s imateljima kvalificiranih udjela i opis nainanjihove povezanosti

6.) Prijedlog kandidata za lanove upravnog i nadzornog odbora banke7.) Miljenje ili suglasnost nadzornog tijela banke drave lanice EU ili

nadzornog tijela strane banke o banki koja namjerava osnovati banku u RH.8.) Odgovarajui akt nadlenog nadzornog tijela ukoliko to proizlazi iz propisakoji utvruju obavljanje odreenih ostalih financijskih poslova ili usluga

predvieni poslovnim planom banke (npr. prodaja osiguranja)9.) Dokumentacija koju odredi HNB, a na temelju koje je mogue utvrditi

postoje li kadrovski; tehniki i organizacijski uvjeti za obavljan je usluga nakoje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja

HNB u roku od 6 mjeseci prihvaa ili odbija zahtjev



27

PRESTANAK VAENJA ODOBRENJA ZA PRIZNANJE BANKOVNIHUSLUGA

- Danom otvaranja steajnog postupka- Danom otvaranja redovne likvidacije banke

- Dostavom rjeenja o oduzimanju odobrenja za pruanje bankovnih usluga- Danom upisa nove banke u sudski registar u sluaju spajanja banaka- Brisanjem iz sudskog registra banke koja se spaja

DIONICE BANKE- Dionice banke moraju glasiti na ime- Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa

osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar - Dionice banke se u dematerijaliziranom obliku

KREDITI I JAMSTVA ZA STJECANJE DIONICA tj., UDJELA Banka ne smije izravno ili neizravno kreditirati ili davati jamstva za stjecanje dionica banke ili dionica tj., poslovnih udjelapoduzea u ijemkapitalu ima 20 ili vie posto udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica,tj., poslovnog udjela prestaje svaka kapitalna povezanost banke saodnosnim drutvom

I znimno banka smije davati kredite ili jamstva na kredite svojim zaposlenicima i zaposlenicima njezinih ovisnih drutva za kupnju vlastitimdionica banke. Ukupni iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti10% temeljnog kapitala banke. Minimalni temeljni kapital banke je 40

milijuna kuna

POVLATENE DIONICEBanka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlatenih dionica vie

od ¼ svih izdanih dionica

ZABRANA STJECANJA DIONICA BANKEBanka ili neka druga financijska institucija u kojoj neka banka ima udjel

vei od 10% u kapitalu ili glasakim pravima ne moe se stei dionice banke natemelju kojih bi imala vie od 10% udjela u njezinom kapitala ili glasakim

pravimaSUGLASNOST ZA STJECANJE KVALIFICIRANOG UDJELA (10%)

- Za stjecanje dionica banaka na temelju kojih osoba izravno ili neizravno sjee kvalificirani udjel u banci potrebno je prethodna suglasnost H NB -a

- I matelj kvalificiranog udjela mora za svako daljnje stjecanje dionicabanaka na osnovi kojih sjee vie od 20%, 33%, 50% ili 75% udjela u glasakim pravima ili u kapitalu banke ili na osnovu kojih kontrolira



28

banku, dobiti suglasnost H NB-a

PRAVNE POSLJEDICE STJECANJA BEZ SUGLASNOSTIOsoba koja pribavi dionice bez suglasnosti HNB-a nema pravo glasa temeljemdionica koje je pribavila na taj nain

UPRAVA BANKE

1) Primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima + odredbeZakona o bankama

2) Moraju biti najmanje 2 lana u radnom odnosu s bankom naneodreeno i puno radno vrijeme

3) Najmanje 1 lan mora znati hrvatski jezik 4) Najmanje 1 lan mora imati prebivalite u RH

Uvjet za lanstvo u upravi banke:1. VSS (visoka struna sprema)2. Odgovarajue strune kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za

voenje poslova banke (3 godine u banci, ili 6 godina na usporedivim poslovima)

3. Da osoba nije bila na rukovodeim poloajima u banci, tj., trgovakomdrutvu nad kojim je otvoren steajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad

4. Da osoba nije lan nadzornog odbora te banke ili nadzornog odbora neke od banaka u RH

5. Nad ijom imovinom nije otvoren steajni postupak 6

. Osoba koja ispunjava uvjete iz ZTD-a za lana uprave7. Osoba koja nije lan uprave tj. prokurist drugog trgovakog drutva

y l an upr ave treba d obiti prethod nu su g l asnost H N B-a y M and at maksimal no 5 godi na y N adz or ni odbor izuzet no mo e bez su g l asnosti H N B-a na vrijeme na j vi e

d o 3 mjeseca iz abr ati svo je l anove z a z amjenike l anova upr ave ak o ned ost a ju l anovi upr ave ili ak o u mog unosti obavlj ati svo ju funk ciju

DUNOSTI I ODGOVORNOSTI LANOVA UPRAVE (su dunosti koje

proizlaze iz ZTD-a, ali i Zakona o bankama):1) Da banka posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima kao to je propisana zakonom

2) Praenje rizika kojima je banka izloena u svom poslovanju i usvajanjeodgovarajuih procedura putem kojih banka upravlja rizicima

3) Sustavno praenje, procjenu i strategiju odravanja tj., dosezanjaadekvatne razine kapitala u odnosu na rizike kojima je banka izloena



29

4) Funkcionalnost sustava unutarnjih kontrola za cijelo podrujeposlovanja banke

5) Nesmetano obavljanje unutarnje revizije6) Da banka vodi poslove i poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju,

sastavlja knjigovodstvenu dokumentaciju , realno procjenjuje imovinu i

obveze, sastavlja financijska i druga izvjea u skladu s propisima istandardima7) Da banka izvjetava HNB u skladu s propisima8) Provoenje mjera naloenih od HNB-a

NADZORNI ODBOR

lan Nadzornog odbora ne moe biti osoba:$ Koja je povezana sa pravnim osobama u kojima banka ima udjele u

glasakim pravima ili udjele u njihovom temeljnom kapitalu

$ Koja je lan nadzornog odbora ili uprave druge banke, drugogfinancijskog holdinga ili druga ija je djelatnost trgovanje VP naorganiziranim tritima (ova zabrana se ne primjenjuje na osobe koje sulanovi Nadzornog odbora ili uprave nadreene banke , nadreenogfinancijskog holdinga u grupi banaka)

$ ije su obveze prema banci vee od njezinih trabina ili ulaganja ubanku ili koja je povezana sa pravnim osobama ije su obveze prema bancivee od njihovih trabina i ulaganja u banku ako razlika izmeu ukupneobveze i ukupnih trabina prema banci i ulaganja u banku te osobe i s njom povezanih osoba prelazi iznos od 1% temelj nog kapitala

$ Koja je zaposlena u banci

NADLENOST NADZORNOG ODBORA

$ Daje suglasnost upravi na poslovnu politiku, financijske planove, na okvirnigodinji program rada unutarnje revizije itd.

$ Donosi odluke o drugim pitanjima odreenim Zakonom od bankama:a) nadziranje voenja poslovnih knjiga b) moe prilagoavati i ispitivati poslovne knjige, dokumentaciju o

pojedinim poslovima

c) o obavljenom nadzoru prenosi izvjee skuptini , a posebnozakonitosti rada banked) nadzorni odbor moe ograniiti pravo donoenja odluka upravi

- za vea zaduenja- vee nabavke osnovnih sredstava- stjecanje vlasnitva u drugim drutvima, itd.



30

SK UPTINA

Odluuje o:- Izboru i razrjeenju lanova Nadzornog odbora

- Godinji financijski izvjetaj i upotrebi dobiti- Davanja razrjenice (prihvatiti izvjee o njihovom radu) lanovimauprave

i Nadzornog odbora- Imenovanju revizora banke- Poveanju i smanjenju temeljnog kapitala i sl.

POSLOVANJE BANKE

Banka obavlja poslove:

y U svoje ime i za svoj rauny U svoje ime i za raun drugih (komisioni poslovi)y U ime i za raun drugih (banka je agent)

Poslovi banke prema bilanno-analitikom obiljeju:y Pasivniy Aktivniy Neutralni

Prema funkcionalnosti:y Kreditni posloviy Poslovi mobilizacije sredstavay Komisioni-posrednikiy Vlastitiy Kontrolno-upravniy Administrativno-planski

Prema ronosti: Kratkoroni - do 1 godine Dugoroni - preko 1 godine

Prema valutnoj strukturi: Kunski Devizni



31

BILANCA BANKEAKTIVA - potraivanja PASIVA - izvori

Likvidna sredstva Depozitni izvori

Kreditni plasmani Nedepozitni izvori Nekreditni plasmani Rezerve i kapital Materijalna imovina Ostalo Vlasnika ulaganja Ostalo

BILANCA BANKEAKTIVA PASIVA

1) KRATKORO NI PLASMANI- devizni- kunski

1) KRATKORO NA SREDSTVA- devizna i kunska- depoziti, uzeti krediti, izdati VP

2) DUGORO NI PLASMANI- devizni- kunski

2) DUGORO NA SREDSTVA- devizna i kunska- depoziti, uzeti krediti, izdati VP

3) DEPOZITI kod HNB-a- iro-raun- Blagajna- Obvezna priuva

3) KAPITAL I REZERVE BANKE

4) MATERIJALNA IMOVINA ivlasnika ulaganja5) OSTALA AKTIVA- Obraunski rauni

4) OSTALA PASIVA- Obraunski rauni-dobitak (+);gubitak (-)

UK UPNO AKTIVA UK UPNO PASIVAPoslovanje u ime i za raun pravnihosoba i graana

Poslovanje u ime i za raun pravnihosoba i graana

PLASMANI IZVORI SREDSTVA

FORMIRANJE IZVORA SREDSTAVA

Ukupni izvori = financijski potencijal

KREDITNI POTENCIJAL = FINANCIJSKI POTENCIJAL minusPRIUVE



32

Priuve: obvezna priuva i priuva likvidnosti

Iz vori su:

Prema ronosti:1. kratkoroni - do 1 godine2. dugoroni - preko 1 godine

Prema vrstama:1. depozitni2. nedepozitni3. kapital i rezerve

Prema ³vlasnitvu´:

1. tui izvori - depoziti, krediti2. vlastiti izvori - kapital i rezerve

Prema obvezi vraanja:1. povratni2. nepovratni

DEPOZITI - prikupljena sredstvaPrema ronosti:

A) Po vienju - sredstvima se moe raspolagati neogranieno, u pravilu se

obraunava vrlo mala kamata, npr. tekui i iro rauniB) Oroeni - plaa se neto via kamata, sredstvima se moe raspolagatinakon proteka ugovornog roka

a) Kr atk or oni - do 1 godineb) Du gor oni - preko 1 godine

- Bez namjene - vlasnik prima samo kamatu- S namjenom - radi dobivanja kredita,radi pokria neke

obveze npr. akreditiv, garancija i sl.

Prema valuti:

1.) U domaoj valuti2.) U stranim valutama

Prema ³vlasnitvu´:1.) Depoziti privrede 2.) Depoziti neprivrede 3.) Depoziti stanovnitva itd.



33

Prema pravnom statusu:1.) Depoziti fizikih osoba2.) Depoziti pravnih osobaPrema domicilu vlasnika

- Depoziti rezidenata - domaih osoba

- Depoziti nerezidenata - stranih osoba

NEDEPOZITNI IZVORI (pribavljena sredstva)

1. MEUBANKOVNI KREDITI a) K rediti z a lik vid nost - pozajmice na kratki rok bez posebne namjeneb) N amjenski krediti od banaka ± za financiranje zajednikih projekatac) K rediti sredi n je banke

1. kredit za likvidnost - pod posebnim uvjetima2. krediti iz primarne emisije - u RH se ne odobravaju3. lombardni krediti - na bazi zaloenih VP kod HNB-a

KRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST

1) IZNOS ± utvruje Guverner;

2) ROK ± 6 do 12 mjeseci;

3) NAMJENA ± za poboljanje likvidnosti banke, ako je ugroenastabilnost ukupnog financijskog sustava;

4) Uz zahtjev se dostavlja:a) analiza stanja i uzroka nelikvidnosti; b) popis do sada poduzetih radnji;c) plan rjeavanja nelikvidnosti;d) plan priljeva i odljeva sredstava;e) popis vrijednosnih papira i druge imovine (zlato, plemenite kovine,

potrana salda itd.) koja moe biti podloga za odobravanje kredita;

Banka korisnik kredita za likvidnost treba biti solventna;

Kredit za likvidnost HNB moe otkazati.

KRATKORONI KREDIT NA OSNOVI ZALOGA VP(LOMBARDNI KREDIT)

HNB odobrava lombardni kredit u visini :o 90% nominalne vrijednosti vrijednosnih papira zaloenih za

ovu namjenu (postotak se povremeno mijenja) ,



34

o predmet zaloga: trezorski zapisi Ministarstva financija RH.

- Koritenje: tijekom dana- Povrat: banka je duna vratiti kredit slijedei obraunski dan

- Visina lombardnog kredita (postotak od zapisa) kao i broj dana koritenjakredita povremeno se mijenja odlukom HNB-a.

d) Krediti od specijaliziranih banaka i fondova - za obnovu- za izvoz - krediti HABOR-a- za druge namjene

2) ZADUENJA U INOZEMSTVU Prema roku povrata:

- kratkorona- dugorona ( za klijente, za banku)

Prema obliku:- financijski krediti i depoziti- namjenski krediti

3) SREDSTVA PRIBAVLJENA IZDAVANJEM VP- kratkorona - blagajniki zapisi- dugorona - obveznice, certifikati

BLAGAJNIKI ZAPISI HNB-a

To su kratkoroni vrijednosni papiri, s rokom dospijea do 1 godine; Upisuju ih domae banke i tedionice u svoje ime i za svoj raun; Prodaju se bankama na aukcijama, na meubankarskom tritu ili

putem izravne ponude bankama i tedionicama; Prodaju se uz diskont, na nain da se prilikom upisa, nominalna

vrijednost zapisa umanjuje za iznos pripadajuih kamata; Nominirani su u kunama, EUR i USD, Naplauju se u roku dospijea, a samo iznimno, temeljem odlukeGuvernera, i prije roka dospijea,

4) KAPITAL I REZERVE - vlastiti izvori (kasnije detaljnije)



35

USMJERAVANJE BANKOVNIH SREDSTAVA

1) LIKVIDNA SREDSTVA iro raun - u kunama

Devizni rauni u zemlji i inozemstvu Blagajna Trezor

Sredstva su potrebna banci za redovno poslovanje to znai podmirivanjedospjelih obveza prema deponentima i vjerovnicima (pasiva) i dospjelih obveza po odobrenim kreditima, garancijama itd. (aktiva)

2) NEKREDITNI PLASMANI- Obvezna ili dobrovoljna ulaganja- Manja kamata nego kod kreditnih plasmana

- Banke ih nastoje svesti na minimum

3. KREDITNI PLASMANI

Pojam, znaenje i vrste kredita

Kredit ± ustupanje odreene svote novanih sredstava od stranekreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (zajmoprimcu, duniku) uzobvezu da mu ovaj vrati sredstva u dogovorenom roku i plati pripadajuunaknadu - kamatu.

FUNKCIJE:

1. Prikupljanje novanih sredstava disperzirana kod mnotva subjekata .Banka ih prikuplja, koncentrira i usmjerava putem kredita raznimzajmotraiteljima.

2. Kreiranje dodatnih depozita odobravanjem kredita klijentima koje svoje poslovanje preteito obavljaju putem matine banke, odnosno posluju sklijentima iste banke.

3. Kredit omoguuje likvidnost, kontinuitet, stabilnost i nesmetanoodvijanje tekue proizvodnje, financiranje razvoja, te uspostavljanjeravnotee ponude i potranje na tritu.

4. Kredit omoguava da kupac postane potroa i onda kada nema dovoljnovlastitih sredstava. Kupac kreditom anticipativno dobiva kupovnu snagu.



36

5. Podupiranje meunarodne razmjene i to financiranjem pripreme izvozai/ili kreditiranjem izvoza.6. Financiranje razvoja gospodarski nerazvijenih podruja . Kreditiranjem seubrzava njihov gospodarski razvoj i poveava standard ivota.

7. Kontrolna funkcija - HNB svojim mjerama djeluje na kreditnu imonetarnu politiku, na poslovanje banaka i posredno na gospodarstvo.- HNB obavlja kontrolnu funkciju s makroaspekta, a- s mikroaspekta tu funkciju obavljaju banke i to praenjem poslovanja

poduzea, a odobravanjem kredita djeluju na njihovo poslovanje i razvoj.

Vrste kredita:

1) P rema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmirenia) naturalni (robni) krediti ± odobravaju se i podmiruju u robi ± danas

samo iznimno b) novani krediti2) P rema subjektima koji odobravaju kredite:

a) komercijalni - prodava robe odobrava kredit kupcu u robi a on muvrijednost odobrenog kredita vraa u novcu

b) bankovni kredit - banka ga odobrava klijentima ili drugim bankama3 ) Prema r oku povr at a:

a) kratkoroni - do 1 godine b) srednjoroni - od 1 - 10 godinac) dugoroni - preko 10 godina (najee za financiranje investicija)

U hrvatskoj praksi odobravaju se kratkoroni (do 1 godine) i dugoroni krediti(preko 1 godine).4) P rema svrsi

a) proizvoaki - za potrebe proizvodnje b) potroaki - za poveanje kupovne moi, stanovnitva i drugih osoba

koji dobivene kredite koriste za kupnju potronih roba5) P rema namjeni:

a) krediti za obrtna sredstva - odobravaju se za potrebe tekue proizvodnje i prometa

b) krediti za investicijsku potronju ± za financiranje razvoja industrije,

prometa, infrastrukture itd.6) P rema nainu osiguranja (povrata):a) otvoreni krediti ± odobravaju se na osnovu povjerenja - bez pokria i

garancije dunika b) pokriveni ± trai se pokrie u VP, zalogu nekretnine ili s nekim

drugim instrumentom7) P rema domicilu davatelja kredita

a) tuzemni - kredit domaoj osobi



37

b) inozemni - kreditor je u jednoj zemlji, a dunik u drugoj

8) S gledita plaanja kamataa) kamatni krediti - nose kamatu i preteiti su oblik kredita b) beskamatni krediti - ne nose kamatu, ve u pravilu samo neku

simbolinu proviziju

9) Sa stanovita mogunosti uporabea) namjenski kredit ± koristi se samo za unaprijed utvrenu namjenub) nenamjenski - dunik ga koristi slobodno

10) P rema nainu vraanja:a) jednokratni - vraaju se u cijelosti protekom ugovorenog roka b) obroni - vraaju se prema ugovorenim rokovima otplate pojedinih

dijelova kreditac) anuitetni - otplata se vri ravnomjerno, u obliku anuiteta (otplata i

kamata)

KRATKORONI KREDITI

Rok d o 1 godi ne N amjena: z a pr oiz vod n ju, z alihe, priprema iz vo z a , iz vo z, pr od a ju

Vrste:1) obini kredit - doznakom sredstava na iro raun

- dokumentacija za odobrenje

2) kontokorentni - okvirni- ne doznauju se sredstva- pravo da klijent prijee u minus na iro raunu- najjednostavniji i najjeftiniji- najprihvatljiviji za klijenta

4) lombardni - na osnovu zaloga stvari, VP ili drugih pokretnih dobara; 60 -80% vrijednosti

5) eskontni - banka kupuje budue potraivanje klijenta

mjenica roba BANKA KLIJENT KUPAC

novac mjenica

- dospijeem odnosno naplatom mjenice banka dolazi do svojih sredstava



38

5) akceptni - banka ne odobrava kredit ve daje akcept na mjenicu (akceptmjenice - prihvat; aval mjenice - jamstvo). Imatelj akceptirane mjenice lakedolazi do eskontnog kredita.

6) avalni - davanje jamstva da e banka u sluaju neisplate mjenice od strane

izdavatelja isplatiti svotu naznaenu u mjenici. Mjenica s avalom je kvalitetna(za promet, eskont, itd.).

7) rambursni - u meunarodnoj razmjeni- banka uvoznika akceptira mjenicu uvoznika koju on predaje izvozniku- izvoznik dobiva sredstva od rambursne banke na temelju mjenice i izvozne

dokumentacije- naplatom mjenice uvoznika rambursna banka zat vara rambursni kredit

DUGORONI KREDITI

- r ok povr at a prek o 1 godi ne- ve i rizik - si g ur niji i nstrumenti osi g ur an j a vr aan j a - dru ga iji sistem od obr avan j a - poseban na i n k ori ten j a kredit a

1. Investicijski:- namjene: kupovina opreme, graevinski obje kti, infrastruktura itd.

- ocjena projekta ± posebna metodologija- koritenje - plaanjem situacija, faktura- vraanje: rate, anuiteti

3. Hipotekarni - za izgradnju stambenih objekata

4. Krediti za pokrie prodaje na kredit i izvoenje investicijskih radova:- proizvoaima i izvoaima radova (brodovi, prijevozna sredstva, oprema,

investicijski radovi)- rok povrata - do 10 godina

- osiguranje vraanja:- avalirane mjenice koje izvoa indosira banci koja je dala kredit- hipoteka (brod, objekt)

5. Krediti za trajna obrtna sredstva- rok povrata do 5 godina- doznaka sredstava na iro raun zajmotraitelja



39

KREDITI STANOVNITVU

1. POTROAKI KREDITI- direktno ili putem trgovina- namjena: tekstil, bijela tehnika, namjetaj itd.

- rok: 3 mj. do 2 godine

2. KREDITI ZA STAMBENU IZGRADNJU ili kupovinu stana- osnov: uee ili oroeni depozit- rok: 15 - 20 godina- osiguranje: hipoteka, 2 - 3 jamca, ostali instrumenti

3. KREDITI ZA UNAPRJEENJE PRIVREDNE DJELATNOSTI- obrtnicima- namjena: graevinski objekti, oprema itd.

- rok: 8 - 12 godinaosnov: uee ili oroeni depozit

4. LOMBARDNI KREDITI- na bazi zaloga vrijednih predmeta, VP, itd.

5. POZAJMICE NA OSNOVU OROENIH DEPOZITA- kratkorone- cilj: da se ne prekine rok oroenja

6.

KONTOKORENTNI- pokrie minusa na tekuem raunu

7. KREDITI ZA K UPNJU DIONICA

8. KREDITI ZA K UPNJU AUTOMOBILA

9. GOTOVINSKI KREDITI

10. OSTALE VRSTE

OBVEZNA PRIUVA

Osnovica za obraun sastoji se od kunskog i deviznog dijela. primljeni depoziti i krediti obveze po osnovi financijskog najma izdani vrijednosni papiri (osim vlasnikih) hibridni i podreeni instrumenti



40

U osnovicu za obraun ne ulaze: sredstva dobivena od HNB krediti i depoziti dobiveni od banaka koje obraunavaju obveznu

priuvu krediti i depoziti od HBOR-a

refinancirani devizni krediti

Obraun obvezne priuve

prosjeno dnevno stanje od prvog do zadnjeg dana u prethodnommjesecu;

- Stopa obvezne priuve je 17%.- Izdvajanje sredstava u kunama, eurima i amerikim dolarima.- HNB plaa minimalnu kamatu.

POSEBNA (GRANINA) OBVEZNA PRIUVA

Odluku o uvoenju donosi HNB ako ocijeni da treba poduzeti restiktivnemjere radi:

- prekomjernog rasta plasmana,- prevelikog inozaduenja banaka ili- drugih razloga

Npr. u 2006. godini na rast inozaduenja, u obliku inokredita, uzetih depozita iliemisije vrijednosnih papira na inozemnim tritima, banke izdvajaju 55%

sredstava na raun HNB-a, kao «kaznu» i na tako izdvojena sredstva primaju0% kamata.

Cilj ± destimulacija banaka za inozaduivanje

POSREDNIKI (NEUTRALNI) POSLOVI

Banka je: - posrednik, jamac ili opunomoenik - radi za proviziju

1. Domai platni promet - obavljaju ga banke same ili putem FINE

2. Meunarodni platni promet (poetak 1965. - 1967.)- obavljaju ga banke koje su za to ovlatenePreduvjeti:- kadrovski, organizacijski, tehniki (SWIFT);- korespondentski odnosi (razmjena potpisa, ifara);

- devizna sredstva na kontokorentnim raunima



41

INSTRUMENTI: doznaka, ek, akreditiv, inkaso dokumenata

3. Depo poslovi - uvanje nenovanih depozita (nakit, zlato, VP)

4. Kupovanje i prodaja VP-a za tui raun - kod nas u razvoju

5. Kupovanje i prodaja deviza i valuta za tui raun:- za potrebe platnog prometa-od HNB-a ili drugih banaka

6. Izdavanje jamstava i garancija

JAMSTVO ± (ui sadraj) banka e izmiriti dug ako ga ne isplati dunik uugovorenom rokuGARANCIJA ± (iri sadraj) banka jami za obvezu nalogodavca i ukoliko

ju ne izvri nalogodavac banka plaa garantiranu svotu ± uvijek u novcu

Vrste garancija:- garancija za plaanje,- garancija za povrat avansa,- garancija za dobro izvrenje posla,- solidarne garancije,- bezuvjetne garancije,- uvjetne garancije,- kontragarancije,

- supergarancije.

Izdavanje jamstava i garancija pospjeuje efikasnost i sigurnost obavljanja poslau domaoj i meunarodnoj ekonomiji.

OSTALI BANKOVNI POSLOVI

1) Kupovanje i prodaja valute i deviza - radi zarade na teaju (mjenjaki poslovi)

2) Kupnja i prodaja VP-a radi zarade na kamati i promjeni trine vrijednosti3) Osnivanje poduzea 4) Ocjena investicijskih projekata5) Financijski inenjering6) Sudjelovanje u poslovima leasinga7) Informacije o bonitetu poduzea8) Evidencija deviznih prava 9) Ostali poslovi - otkup potraivanja i drugo



42

HRVATSKA BANKOVNA BONITETNA REGULATIVA

Temelji se na Baselskim standardima i u vrlo visokom stupnju usklaena je s bankarskim propisima koji se primjenjuju u gospodarsko-razvijenimzemljama.

Bankovna bonitetna regulativa je regulacijski okvir za sigurno i stabilno poslovanje banke U uem smislu temelji se na Zakonu o bankama i pripadajuim

podzakonskim aktima U irem smislu obuhvaa propise kojima je ureeno:

1. djelovanje HNB-a2. devizno poslovanje3. kreditni poslovi sa inozemstvom4. funkcioniranje trita novca i kapitala5. izdavanje i promet VP-a

6. steaj7. raunovodstvo i raunovodstveni standardi

REGULACIJSKI KONCEPT OBUHVAA:a) jamstveni kapital i minimalnu adekvatnost kapitala b) klasifikaciju plasmana po rizinosti i formiranje posebnih rezervi za pokrie

rizikad)ogranienja izloenosti banke (prema jednoj osobi, dioniarima, velika

izloenost, itd.)

JAMSTVENI KAPITAL I ADEKVATNOST KAPITALA

JAMSTVENI KAPITAL= TEMELJNI KAPITAL + DOPUNSKIKAPITAL

ADEKVATNOST KAPITALA= JAMSTVENI KAPITAL / UK UPNAPONDERIRANA AKTIVA * 100

ADEKVATNOST KAPITALA - je odnos izmeu jamstvenog i rizikomponderirirane aktive uveane za druge rizikom ponderirane stavke.

ADEKVATNOST KAPITALA = JAMSTVENI KAPITALKREDITNI RIZIK + TRINI RIZIK + OPERATIVNI RIZIK

Minimalna adekvatnost kapitala je 10% (prema Zakonu o bankama).Prema Baselskim standardima je 8%.



43

-Rizikom ponderirana aktiva je zbroj knjigovodstvenih stanjaodgovarajuih aktivnih bilannih i izvanbilannih stavki ponderiranihstupnjevima kreditnog, trinog i drugih rizika

-Stupnjeve za ponderiranje rizika odreuje HNB ovisno o rizinosti pozicija koje ulaze u ponderiranu aktivu

-Iznimno banka moe, uz suglasnost HNB-a, primijeniti druge metode imodele za procjenu kreditnog, trinog i drugih rizika-Adekvatnost kapitala je sposobnost banke da podnese rizike koji

proizlazi iz njezinog poslovanja-Stopom adekvatnosti kapitala ograniava se opseg poslovanja banke, te

se taj opseg dovodi u vezu s rizicima u poslovanju i kapitalom koji je naraspolaganju za pokrie tih rizika

TRINI RIZICI

U izraun adekvatnosti kapitala banke, osim KREDITNOG rizika, ukljuuju sei kapitalni zahtjevi za:1. valutni rizik 2. robni rizik 3. kamatni rizik 4. rizik ulaganja u VP-e5. postupanje s opcijama i slinim proizvodima6. prekoraenje doputene izloenosti

Sve navedene vrste rizika vie ili manje uzrokuju negativne uinke:

1. na raun dobiti i gubitka2. na novane tijekove3. na vrijednost banke

zbog toga ih treba poznavati, a potom utvrditi i provoditi strategiju upravljanjarizicima

Upravljati rizicima znai, u granicama mogunosti neutralizirati negativneuinke, odnosno, smanjiti ih na tolerantni minimum.

³Ako neto rano uoi, utedjet e si mnogo novaca´ (Rehm, 1990.)

Funkcije kapitala:

1) Osnivanje banke- potrebno 40 milijuna kuna (minimalno) - uplata je u novcu (kod poduzea netreba biti)2) Sredstva za poslovanje (pribavljanje sredstava)



44

- radi ulaganja u materijalnu imovinu, kreditne i nekreditne plasmane, itd. usvrhu ostvarenja profita3) Zatita vjerovnika u sluaju likvidacije banke- vjerovnici i deponenti u banci koja ima vei udio vlastitih izvora imaju veuvjerojatnost naplate potraivanja nego u banci koja ima manji udio kapitala u

ukupnim izvorima i pasivi

banka A ili banka B ili poduzee A poduzee BA B A B

obveze 80% obveze 55%

kapital 20% kapital 45%

Deponenti, vjerovnici-kreditori

4) Pokrie neoekivanih gubitaka- ukoliko banka ne moe iz tekuih prihoda pokriti poveane rashode nastale

nepredvienim gubicima (neotplaeni krediti, kamatni, valutni i drugi rizici)tada se takvi gubici mogu pokriti na teret kapitala.

- prvo na teret raznih oblika rezervi, zatim na teret kapitala.

Na teret RDG-a pokrivaju se takvi rashodi, a ukoliko u RDG-u nemadovoljno prihoda gubitak se pokriva kapitalom.

5) Regulativna funkcija- na temelju visine jamstvenog kapitala izraunavaju se vani parametri kojimase regulira poslovanje banke, adekvatnost i razni oblici izloenosti

JAMSTVENI KAPITAL

Jamstveni kapital je raunska (matematika kategorija); nema ga u

raunovodstvu, on se mora izraunatiIzraunavanje:

1 BR UTO TEMELJNI KAPITAL2 - Odbici od bruto temeljnog kapitala3 TEMELJNI KAPITAL (1-2) neto temeljni kapital4 Bruto dopunski kapital I i II5 - Odbici od bruto dopunskog kapitala



45

6 DOPUNSKI KAPITAL (4-5)7 Dopunski kapital koji se ukljuuje u jamstveni kapital (najvie do

visine temeljnog kapitala); moe biti vei ali se ne ukljuuje u jamstveni kapital

8 BR UTO JAMSTVENI KAPITAL

9 - Odbici od bruto jamstvenog kapitala10 JAMSTVENI KAPITAL (8-9)

TEMELJNI (OSNOVNI) KAPITAL

Temeljni kapital, odnosno, njegovi elementi moraju ispunjavati slijedeeuvjete:- bezuvjetno je nepovratan- za vrijeme poslovanja banke u cijelosti stoji na raspolaganju za pokrie

gubitaka banke- u sluaju steaja, odnosno, likvidacije banke u cijelosti i bez ogranienja

stoji na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon to supodmirene prema svim drugim vjerovnicima

Sastavni dijelovi temeljnog kapitala:1.) Uplaeni kapital ostvaren prodajom dionica osim kumulativnih

povlatenih dionica2.) Rezerve (statutarne i zakonske) formirane na teret dobiti nakon njezina

oporezivanja

3.) Zadrana dobit proteklih godina (nije rasporeena na dividende, rezerveili slino)

4.) Dobit tekue godine ako se kapital izraunava tijekom godine , te ako jeSkuptina odluila da e se ona rasporediti u rezerve, zadrana dobit i ako je takva odluka prihvaena od HNB-a

5.) Kapitalna dobit ostvarena na osnovu kupnje i prodaje vlastitih dionicabanke

6.) Rezerve za vlastite dionice (lanak 233., 237. i 238. Zakona odtrgovakim drutvima ZTD) koje je banka stekla.

ODBICI OD BR UTO TEMELJNOG KAPITALA

1. Gubici proteklih godina2. Gubitak tekue godine3. Kapitalni gubitak 4. Goodwill, licence, patenti, zatitni znaci5. Steene vlastite dionice koje se ukljuuju u temeljni kapital



46

6. Neotplaeni iznos kredita kojim su kupljene dionice banke koje se ukljuujuu temeljni kapital banke, te jamstva za takve kredite (ako su ti kreditiodobreni prema ranijim propisima)

Napomena: Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlatenih

dionica vie od ¼ svih izdanih dionica (dakle 75% redovnih i 25% povlatenih)

REZERVE:a) Na teret dobiti

1.) Zakonske2.) Statutarne3.) Ostale4.) Rezerve za ³brzi rast´

b) Na teret rauna dobiti i gubitka

1.) Rezerve za identificirane rizike ili gubitke2.) Rezerve za neidentificirane ili ope rizike ili gubitke

Rezerve banke koje ulaze u temeljni kapital (a kategorija):1. ZAKONSKE- regulirane su ZTD-om (lanak 222.) i Zakonom o bankama(lanak 69. i 70.). Prema ZTD-u drutvo je duno u zakonskoj rezervi staviti 20-ti dio dobiti tekue godine sve dok se rezerve zajedno sa kapitalnom dobiti nedosegnu visinu od 5% temeljnog kapitala ili statutom odreen vei dio togkapitala.2. STATUTARNE - utvruje ih banka statutom; kolike e biti, kako e se

formirati i emu ce sluiti.3. OSTALE - (lanak 220. ZTD-a) - Skuptina moe temeljem odredbi statutau ostale rezerve iz dobiti rasporediti najvie polovinu dobiti tekue godine. Prijetreba pokriti gubitke iz ranijih godina i izdvojiti sredstva za Zakonske iStatutarne rezerve.4. Dodatne rezerve za ope bankovne rizike ³za brzi rast´- Dodatni rizici mogu nastati kao posljedica naglog rasta poslovanja (bilance i

izvanbilannih aktivnosti)- Obvezu formiranja i odravanja rezervi za ope bankovne rizike ima banka

koja u tekuoj godini (prema revidiranom godinjem izvjeu) ostvareni rast

ukupne izloenosti vei od 20% u odnosu na prethodnu godinu- Rezerve se formiraju iz dobiti godine u kojoj je ostvaren rast izloenosti zb ogkojeg je potrebno formirati sve rezerve

Rezerve za ope bankovne rizike formiraju se:

Vie od do



47

20.00% 0,00%20,00% 30.00% 0,10%30,00% 40.00% 0,20%40,00% 50.00% 0,40%50,00% 0,70%

Rezerve se ukljuuju u temeljni kapital.Iznimno banka nije duna formirati rezerve za ope bankarske rizike

ukoliko ima adekvatnost kapitala veu od minimalnih 10%.

DOPUNSKI KAPITAL I

Struktura bruto dopunskog kapitala:1) Uplaene kumulativne povlatene dionice

2) Posebne rezerve za neidentificirane gubitke3) Hibridni instrumenti4) Podreeni instrumenti

Odbici od bruto dopunskog kapitala:1. Steene vlastite kumulativne povlatene dionice2. Iznos posebnih rezervi za neidentificirane gubitke koji prelazi 1,25%

ponderirane aktive (ranije 1,50%)3. Podreeni instrumenti koji se ne ukljuuju u dopunski kapital - iznos koji je

vei od 50% temeljnog kapitala

4. Potraivanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim i podreeniminstrumentima banke, ali najvie do iznosa u kojem se ti instrumentiukljuuju u jamstveni kapital

5. Neotplaeni iznos kredita ili iznosi jamstava za kupnju kumulativnih povlatenih dionica banke (prije novog Zakona o bankama)

Napomena: Dopunski kapital koji se ukljuuje u jamstveni kapital moebiti najvie u iznosu 100% temeljnog kapitala

REZERVIRANJA ZA OPE BANKOVNE RIZIKE

POSEBNE REZERVE ZA NEIDENTIFICIRANE GUBITKEOdnose se na gubitke koji nisu posebno identificirani (dakle na sveplasmane i potencijalne obveze rasporeene u rizinu skupinu A).

Ne mogu se pripisivati pojedinanom plasmanu ili preuzetojpotencijalnoj obvezi, a iskustvo pokazuje da su prisutni u kreditnomportfelju ili u preuzetim potencijalnim obvezama.



49

HIBRIDNI INSTR UMENTI- imaju znaajke kapitala i obveza banke. U praksi su najee specifine obveznice i posebne vrste kredita.1. Neosi g ur ani su ( banka ih izdaje, ali za njih ne daje jamstvo, hipoteku,

slino)2 . S lue z a pokri e g ubit ak a iz teku e g posl ovan j a , a ist o t ak o u stea ju ili

lik vid aciji 3. Ispl at a ili otkup prije d ospijea nisu mog u i , osim u sluaju pretvaranjaovih instrumenata u obine dionice banke

4 . Rok d ospijea je una prijed odre en i mor a biti dui od 5 godi na 5. Ako se adekvatnost kapitala smanji ispod zakonom utvrene visine (10%), a

via je od 7,5% banka ne moe isplatiti kamate, naknade i slino po timinstrumentima

6. Ako adekvatnost kapitala padne ispod 7,5% i dioniari ne izvre uplatu uroku od 90 dana hibridni instrumenti se pretvaraju u dionice

4) PODREENI INSTR UMENTI - u praksi su ta najee posebna vrstaobveznica ili kredita. Slue prikupljanju sredstava i moraju ispunjavatiuvjete:1 . Neosi g ur ani su, u c jeli ni upl a eni i ispl a uju se u stea ju tek nak on

podmiren j a obvez a prema svim dru g im v jer ovni cima 2 . S lue z a pokri e g ubit ak a tek u stea ju, a ne z a vrijeme red ovnog

posl ovan j a 3. Ispl at a ili otkup prije d ospijea nisu mog u i osim u slua ju pret var an j a

podre enih i nstrumenat a u di oni ce banke, iskljuujui kumulativne povlatene dionice banke (kod kojih se dividenda moe isplatiti idue godine)

4 . Rok d ospijea una prijed odre en i dui od 5 godi na 5 . Nije depo zit i ne mo e ga ag encij a osi g ur ati

6 . K od izr a unavan j a uman juje se z a 20% kumul ati vnim godi n jim d obi cima

DOPUNSKI KAPITAL II- Sastoji se od podreenih instrumenata koji su definirani kao financijski

instrumenti, bez obzira na to u kojem su obliku i kojeg naziva, a izdanisu u svrhu prikupljanja sredstava

- Moraju biti raspoloivi kako bi mogli postati dio osnovnog kapitala banke itako biti u mogunosti apsorbirati gubitke u sluaju da stopa adekvatno stikapitala padne ispod ¾ zakonom propisane stope

Ovi instrumenti moraju zadovoljavati sljedee uvjete:1) Neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima,

hipotekama ili na neki drugi nain), u cjelini su uplaeni, a u steaju odnosno



50

likvidaciji banke isplauju se tek nakon podmirenja obveza prema svimdrugim vjerovnicima)

2) Imaju rok dospijea od najmanje 2 godine i neotplativi su prijedogovorenog datuma otplate

3) Kamata niti glavnica ne mogu biti plaeni (ak i o dospijeu) ako takvo

plaanje znai da e banka smanjiti ili zadrati stopu adekvatnostikapitala ispod zakonskog minimuma

BR UTO JAMSTVENI KAPITAL

Neto temeljni kapital + neto dopunski kapital do visine temeljnog kapitala

ODBITNE STAVKE OD BR UTO JAMSTVENOG KAPITALA(1) Izravna ili neizravna ulaganja u druge banke i financijske institucije u iznosu

veem od 10% kapitala tih banaka i financijskih institucija

(2) Izravna ili neizravna ulaganja u druge banke i financijske institucije i iznosudo 10% njihovog kapitala koja prelaze 10% ja mstvenog kapitala za koju seizraunava jamstveni kapital izraunatog prije odbijanja stavki navedenih pod 1)

(3) Potraivanja ili potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima banka ima izravno ili neizravno kontrolu, ako su uspostavljeni iz uvjete koj isu povoljniji od uobiajenih u banci, ili na financijskim tritima ili neodgovaraju naelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja

(4) Potraivanja ili potencijalne obveze prema osobama u posebnim odnosimasa bankom (l. 78) neovisno o tome jesu li im odobrene kao trgovcima

pojedincima ili fizikim osobama, ako su uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobiajenih u banci ili na financijskim tritima, odnosno, akone odgovaraju naelima sigurnog i stabilnog bankarskog poslovanja

(5) Potraivanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka kojene kotiraju na slubenim burzama

Zato? U sluaju neurednosti dunika, pretpostavlja se, banka takve dionice nebi mogla prodati na slubenim burzama ve bi ih morala zadrati kao ulaganjau dionice drugih banaka.

PONDERIRANA AKTIVA BANAKAU ponderiranu aktivu ne ukljuuju se one stavke aktive koje inae umanjuju

jamstveni i temeljni kapital kao primjerice:- Nematerijalna imovina u obliku licenci, patenata i goodwilla- Neotplaeni iznos kredita danih za kupnju dionica- Ulaganja u druge banke



51

- Potraivanja od pravnih i fizikih osoba povezanih s bankom dana uz povoljnije uvjete od trinih- Potraivanja osigurana dionicama banaka koje ne kotiraju na slubenim burzama

Stavke bilanne aktive i izvanbilanne rizine stavke koje se ukljuuju uizraunavanje ukupne ponderirane aktive uzimaju se umanjene za formirane posebne rezerve za identificirane gubitke.

Bilanne stavke se ponderiraju, a izvanbilanne rizine stavke mnoe sekonverzacijskim faktorom i zatim ponderiraju.

PONDERIRANJE BILANNE AKTIVE

PONDER 0% 1) Novanice, kovanice i plemenite kovine

2) Potraivanja od HNB-a i sredinjih banaka drava OECD-a kao i potraivanjaosigurana njihovim garancijama i VP-ima3) Potraivanja od RH s preostalim rokom dospijea do 3 godine4)) Potraivanja pokrivena depozitima do razine depozita

PONDER 20% 1. Potraivanja od RH s preostalim rokom dospijea do 3 godine2. Potraivanja za koje je uvjetovanu garanciju izdala RH3. Potraivanja od meunarodnih financijskih institucija4. Sredstva po vienju i oroeni depoziti kod ino banaka koje imaju primjereni

stupanj kreditne sposobnosti5. Potraivanja od ino i domaih banaka kao i potraivanja osiguranagarancijama i jamstvima tih banaka ako imaju primjeren stupanj kreditnesposobnosti

6. Potraivanja od hrvatskih upanija ili potraivanja osigurana garancijamaupanija (ukljuujui i grad Zagreb)

PONDER 50% (1) Krediti koji su u cijelosti osigurani hipotekama nad stambenim objektima

koji su ili e biti nastanjeni

PONDER 100% 1.) Potraivanja bez pokria depozitom, odnosno, bez osiguranja primjerenim

zalogom imovine2.) Materijalna imovina3.) Ulaganja u VP-e drugih banaka koji se ne ukljuuju u njihov jamstveni

kapital4.) Ostala bilanna aktiva



52

IZLOENOST BANKE

Banke su poslovanje dune uskladiti s propisanim kvantitativnim parametrima, odnosno, drugim ogranienjima.

Izloenost banke prema jednoj osobi je iznos svih trabina po kreditimai drugim osnovama, ulaganja u VP-e i vlasnike uloge i preuzetih obvezaprema jednoj osobi.

U izloenost banke prema jednoj osobi ne uraunaju se trabine koje suosigurane novanim depozitom do iznosa takvog osiguranja, VP -a RH ili HNB-a smatraju se neopozivim jamstvom RH ili nadlene dravne institucije,odnosno, instrumentom osiguranja koje utvrdi HNB svojom odlukom.

IZLOENOST prema osobama u posebnom odnosu sa bankom

Osobe u posebnom odnosu sa bankom su:(1) Dioniari banke koji imaju 5 ili vie % dionica banke s pravom glasa uglavnoj skuptini

(2) lanovi uprave i nadzornog odbora te prokuristi banke(3) Osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete

Ogranienja izloenosti banke propisana u odnosu na jamstveni kapitalParametri kojima HNBa regulira poslovanje banaka:

PODR UJA OGRANIAVANJA IZLOENOSTIBANKE

% ODJAK-a

Izloenost banke prema jednoj osobi i s njom povezanimosobama <ili najvie25%Ukupna izloenost banke prema prema osobama koje bankaizravno ili neizravno kontrolira ili osobama koje sukontrolirane od osobe koja kontrolira banku ne smije zajedno prelaziti 20% JAK-a

max 20%

Ukupna izloenost banke prema dioniarima banke koji imajudionice iji ukupni nominalni iznos ini vie od 5% temeljnogkapitala banke i s njima povezanim osobama

Ili najvie10%

Pojedinana izloenost banke prema lanovima uprave NO-a,

prokuristima banke, osobama koji imaju ugovore o radusklopljene posebne uvjete i lanovima njime ue obitelji

< 10%

Pojedinana izloenost banke prema pravnim osobama ukojima lanovi uprave, nadzornog odbora i njime obitelji vieod 20% udjela

< 10%

Pojedinana izloenost banke prema pravnim osobama uijem kapitalu banka ima vie od 20% udjela s pravom glasaili nad kojim banka ima na drugim nain upravljaku kontrolu

< 10%



53

<10%Ukupni iznos svih velikih izloenost banke (velika izloenost banke = izloenost banke prema jednoj osobi i s njom povezanim osobama koja premauje 10% JAK-a)

< ili najvie60%

Izloenost ukupne devizne pozicije valutnom riziku (devizne

obveze ne smiju biti > od deviznog potraivanja, a devizna potraivanja ne smiju biti vea od deviznih obveza u iznosukoji prelazi propisani postotak JAK-a banke)

< ili najvie

20%

Ulaganja banke u materijalnu imovinu (zemljita, zgrade,opremu i ureuje poslovnog prostora)

< ili najvie40%

Ulaganje banke u kapital jedne nefinancij ske institucije < ili najvie15%

Ukupna ulaganja banke u kapital nefinancijskih ustanova < ili najvie30%

Stjecanje udjela u drugoj banci ili u nekom trgovakom

drutvu za iznos dan prokuristima koja prelazi propisani postotak JAK-a banke (10%) samo uz prethodnu suglasnostHNB-a

> 10%

Tromjeseno banke izrauju odgovarajua izvjea i HNB kontrolira pridravanje propisanih parametara.

Klasifikacija plasmana i potencijalna obveza banaka

Ukupna aktiva banke dijeli se na aktivu:- Koja se rasporeuje u rizine skupine - stavke na osnovi kojih je banka

izloena kreditnom riziku, odnosno, riziku gubitka zbog neispunjenja dospjeleobveze prema banci- Koja se ne rasporeuje u rizine stavke - stavke na osnovu kojih je bankaizloena trinom i ostalim vrstama rizika, razliitim od kreditnog kao primjerice:1. ulaganja u VP-e i druge financijske instrumente koji se dre radi trgovanja ili

kao imovina raspoloiva za prodaju2. ulaganja u pridruene kompanije i povezana trgovaka drutva, podrunice3. materijalna imovina4. novana sredstva i slino)

RASPOREIVANJE PLASMANA PREMA STUPNJEVIMA RIZIKA

U svrhu provoenja rezervacija za identificirane gubitke plasmanepo kojima je banka izloena kreditnom riziku, ovisno o procijenjenomstupnju rizika, banka je duna klasificirati plasmane u 3 rizine skupine ito:1)) Potpuno nadoknadivi plasmani (rizina skupina A)



54

2)) Djelomino nadoknadivi plasmani (rizina skupina B)3)) Nenadoknadivi plasmani (rizina skupina C)

PLASMANI KOJI SE RASPOREUJU U RIZINE SK UPINE

Sljedei su:1.) Krediti koje je banka odobrila2.) Depoziti kod banaka i ostali financijski instrumenti3.) Trabine na osnovu financijskog lizinga4.) Trabine na osnovi faktoringa i forfaitinga, ukoliko se dre do dospijea5.) Ulaganje u dunike VP-e, ukoliko se dre do dospijea6.) Trabine na osnovu kamatnih prihoda7.) Trabine na osnovu nekamatnih prihoda8.) Isplaeni predujmovi kod kojih banka moe biti izloena riziku gubitka zbog

neispunjenja obveze druge ugovorne strane

9.) Ostale trabine u vezi s kojima je banka izloena riziku gubitka zbogneispunjenja obveze dunika prema banci

Plasmani se rasporeuju na pojednanoj osnovi (predmet su rasporeivanja plasmani, a kreditna sposobnost dunika jedan je od kriterija)

Kriteriji rasporeivanja plasmana u rizine skupine

Rasporeivanje plasmana obavlja se prema: Dunikovoj kreditnoj sposobnosti Dunikovoj urednosti u podmirenju obveza i Kvaliteti instrumenata osiguranja trabine banke

1) Dunikova kreditna sposobnost procjenjuje se po sljedeimosnovama:

Dunikov karakter tj., statusnim, osobnim i ekonomskim znaajkama, tekvaliteti i strunost menadmenta i kvaliteti programa za ostvarenje kojeg banka prua financijsku podrku

Dunikovom kapitalu Dunikovoj imovinskoj snazi, ukljuujui njegovu mogunost ostvarenja

buduih novanih priljeva za otplatu duga Dunikovoj likvidnosti i profitabilnosti Dunikovim novanim tokovima ostvarenim u proteklom razdoblju i

oekivanim buduim novanim tokovima Opim uvjetima poslovanja i perspektivi dunika te poloaju na tritu

djelatnosti kojom se dunik bavi



55

2) Dunikova urednost u podmirenju obveza podrazumjeva njegovusposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema banci po glavnici, kamatu idrugim osnovama u ugovorenom iznosu i ugovorenom roku

Ne smatra se da je dunik podmirio obvezu prema banci u skladu s

ugovorom ako banka odobri novi u zamjenu za postojei plasman (obnavljanje plasmana) ili ako za postojei plasman produi rok vraanja osim ako analizomdunikova financijskog poloaja moe utvrditi da obnavljanje plasmana ili produenje roka vraanja nije uzrokovano dunikovim loim financijskim poloajem.

Kvaliteta instrumenata osiguranja plasmana utvruje se na temelju:

- Trine unovivosti,- Dokumentiranosti i mogunosti ostvarenja nadzora od strane banke nad

odreenim instrumentom osiguranja,- Mogunosti prisilne naplate.

Plasmani koji pripadaju ¨portfelju malih kredita¨ mogu se rasporeivati urizine skupine na temelju dunikove urednosti u podmirenju obveza prema banci i / ili kvalitete instrumenata osiguranja t rabina banke.

Rasporeenja plasmana u rizinu skupinu A (potpuno nadoknadiviplasmani)

U rizinu skupinu A rasporeuju se plasmani za koje se procjenjuje dae u skladu s ugovorom biti u cijelosti naplativi (glavnica i kamate ) toznai:- ako sadanje dunikovo financijsko stanje i procijenjeni budui novani

priljevi ne dovode u pitanje njegovo daljnje poslovanje i podmirenje tih i buduih obveza prema banci

- ako su plasmani osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja naplate Ukoliko nastupi dunikova neurednost u podmirenju obveza prema

banci (proteklo je vie od 60 dana dospijea plasmana s jednokratnimrokom dospijea ili ako dunik nije podmirio 3 dospjela obroka

plasmana za koje se ugovara obrona otplata) banka nije aktiviralainstrumente osiguranja naplate, duna je plasmane rasporediti urizine skupine banke.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate ako naplata nijeizvrila u roku od 2 godine, raunajui od dana kada je nastupiladunikova neurednost u podmirenju njegovih obveza, banka je dunanenaplaeni plasman rasporediti u rizinu podskupinu B2 ili B3.



56

Obraunani nekamatni prihodi mogu se rasporediti u rizinu skupinu A,gdje kao nenaplative trabine mogu ostati najdue 60 dana raunajui oddana dospijea.

Ukoliko trabina iz ovog stavka nije naplaena u roku od 60 dana zanju se na teret rashod banke provodi ispravak vrijednosti

(rezerviranje)!! u 100 postotnom iznosu, te se rasporeuje u rizinuskupinu C.

Priznavanje kamatnih prihoda od plasmana koji su rasporeeni u rizin uskupinu A (potpuno nadoknadivi plasmani)

Kamatni prihodi od plasmana koji su rasporeeni u rizinu skupinu Apriznaju se na raun dobiti i gubitka razdoblja u kojemu su zaraeni (naelo fakturirane realizacije)

Ako se pojavi nemogunost naplate plasmana u ugovorenom iznosu

(glavnica i kamate), odnosno, ako nastupe okolnosti koje zahtjevaju da se plasman rasporedi u rizinu skupinu B, provodi se rezerviranje u 100% -omiznosu nenaplative trabine na osnovi prije priznatog kamatnog prihoda.

Rasporeivanje plasmana u rizinu skupinu B (djelomino nadoknadiviplasmani)

U rizinu skupinu B rasporeuju se plasmani za koje se procjenjuje danee u cijelosti bit naplaeni u ugovornoj visini (glavnica i kamate), odnosno, plasmani za koje postaje objektivni dokazi da je sadanja vrijednost oekivanih

buduih novanih priljeva po tim plasmanima manja od njihove nominalneknjigovodstvene vrijednosti.

Banka je duna razraditi kriterije prema kojima e ovisno o visininadoknadivog iznosa, plasmane rizine skupine B klasificirati u 3 podskupine, i to:1. Podskupina B1, u koju se klasificiraju oni plasmani kod kojih se procjenjuje

da e nadoknadivi iznos biti > od 70%, a < od 100% nominalneknjigovodstvene vrijednosti, odnosno, ugovornog plasmana

2. Podskupina B2, izmeu 30% i 70%3. Podskupina B

3, izmeu 10% i

30%

Prikaz rasporeivanja plasmana iz skupine ³A³ u skupinu ³B³

Aktiva Pasiva------------------------------------------------------- Raun D/Giro-raun 1.000 Depoziti 3.900 Prihodi 1.500Kredit ³A³ 2.000 Dioniki kapital 600 Rashodi 1.000



57

Ostalo 2.000 Dobitak 500 Dobitak 500 -------------------------------------------------------Ukupno 5.000 Ukupno 5.000

Kredit je rasporeen iz rizine skupine ³A³ u rizinu skupinu ³B³ i ispravljena

mu je vrijednost za 20%

2.000 x 20% = 400- Kredit se smanjuje za ispravak vrijednosti, a smanjuje se i aktiva.- Svota ispravke vrijednosti predstavlja dodatni rashod i smanjuje se dobitak banke.- Umanjeni dobitak smanjuje pasivu

Bilanca banke nakon rasporeivanja plasmana

Aktiva Pasiva--------------------------------------------------------iro-raun 1.000 Depoziti 3.900Kredit ³B³ 1.600 Dioniki kapital 600Ostalo 2.000 Dobitak 100--------------------------------------------------------Ukupno 4.600 Ukupno 4.600

Umanjenje vrijednosti plasmana rizine skupine B (djelominonadoknadivi plasmani)

Diskontiranje pomou efektivne kamatne stope!

Primjer

1. Potraivanja prema ugovoru 1.000 n.j.2. Oekivani novani tijekovi 700 nj3. Rezervacija prije diskontiranja (1 -2)

- nominalno poveanje rezerviranja300 n.j.

4. Diskontirani oekivani novani tijekovi 600 n.j.5. Iznos diskonta (2-4) 100 n.j.6. Ukupno rezerviranje za knjienje (3+5) 400 n.j.

Kamatni prihodi na plasmane rizine skupine B

Obraun se provodi na osnovicu koju ini sadanja vrijednost diskontiranih buduih novanih tijekova uz primjenu stope koja je prethodno koritena koddiskontiranja tih novanih tijekova



58

Napomena: Ako banka obrauna kamatu na plasmane u rizinu skupinu B prema uvjetima iz ugovora tako obraunatu kamatu evidentirat e na raunimaizvanbilanne evidencije. Tek kada se naplati kamata e biti prihod banke.

Rasporeivanje plasmana u rizinu skupinu C (potpuno nenadoknadivi

plasmani)

U rizinu skupinu C rasporeuju se potraivanja od dunika za koja seprocjenjuje da ni njihova imovina ni instrumenti osiguranja trabina neomoguuju naplatu koja bi prelazila 10% ugovorenog iznosa plasmana.

Potencijalne obveze koje se rasporeuju u rizine skupine

U rizine skupine rasporeuju se takoer:1.) Odobreni neiskoriteni neopozivi okvirni i drugi slini krediti

2.) Zakljueni, a neizvreni neopozivi ugovori o financijskom najmu (leasingu),faktoringu i forfaitingu3.) Izdane bankovne garancije4.) Otvoreni nepokriveni akreditivi5.) Mjenina jamstva (avali)6.) Ostala slina jamstva na osnovi kojih moe uslijediti plaanje od strane

banke umjesto od glavnog dunikay Posebne rezerve za identificirane rizike tvrtke po plasmanima (rizina

skupina B i C) formiraju se na teret rashoda i evidentira ih se u okviruispravke vrijednosti pojedinog potraivanja

y Posebna rezerviranja za identificirane rizike po garancijama i drugimvanbilannim obvezama formiraju se na teret rashoda, te ih se evidentira na posebnim raunima u pasivi

Novi Baselski standardi regulacije kapitala

Temelje se na starom sustavu iz 1998.godine, revidiraju ga i unapreuju .Koncept se temelji na 3 stupa:1) Minimalna adekvatnost kapitala2) Supervizijski nadzor bankovnog sustava3) Trina disciplina

I. Stup, minimalna adekvatnost kapitala

Revidiran i unaprijeen pristup polazi od pretpostavke da jamstveni kapital pokriva, u odreenom postotku, ne samo rizikom ponderiranu aktivu iizvanbilanne stavke, ve i ostale rizike s kojima se banka suoava



59

Jamstveni kapitalAdekvatnost kapitala = ----------------------------------------------------------

Kreditni rizik+ Trini rizik+Operativni rizik

1. Metodologija mjerenja kreditnog rizika (mjeri se na vie naina)

1.1. Standardizirani pristupSvim stavkama aktive i izvanbilannim pozicijama dodjeljuje se odgovarajui ponder rizinosti kako bi se izraunala ³rizikom ponderirana aktiva . Nema znaajnih promjena u odnosu na postojei sustav .1.2. I nterni sustav rangiranja (vlastiti)y Uspostava internog sustava rangiranja za svaku banku trebala bi znaiti

afirmaciju rizinog profila banke.y Svaka banka mora obavezno usvojiti odreene razrede izloenosti, definirati

komponente rizika i pridravati se minimalnih zahtjeva za primjenu internog

sustava rangiranja.

2. Metodologija mjerenja trinog rizikaTrini rizik je vjerojatnost da e portfelj oscilirati i gubiti na vrijednosti

uslijed promjena trinih okolnosti ili imbenika .y Metodologija mjerenja trinog rizika sadri razliite pristupe i metode

ve prema tome kako se definira trini rizik.y Ako je trini rizik definiran kao agregatna izloenost trgovakog

portfelja banke, tada je mogue primijeniti jednostavnu metodu mjerenjarizika na trgovaki portfelj.

y Ako se trini rizik banke definira ire, kao obuhvat kamatnog, valutnog irizika vlasnikih vrijednosnica, onda se mora razmatrati, potom usvojiti i primjenjivati specifinu metodologiju mjerenja, izvjeivanja i kontroletih rizika.

3. Metodologija mjerenja operativnog rizikaOperativni rizik je vjerojatnost izravnog ili neizravnog gubitka koji proizlazi izneodgovarajuih ili pogrenih internih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskihdogaaja.Baselski komitet za bankovnu superviziju preporua nekoliko pristupa u

mjerenju operativnog rizika i to:- pristup temeljnog indikatora- standardizirani pristup- pristup internog mjerenja

II. Stup, supervizijski nadzor bankarskog sustava



60

Sredinje banke dune su pratiti sustave procjene rizika u svakoj banci i preventno djelovati da se sprijei mogui bankrot ili kriza bankarstva .

III. Stup, trina disciplina

Temeljna svrha uvoenja standarda trine discipline je poveanje opetransparentnosti i usporedivosti izvjeivanja u bankovnim sustavima .Banke su dune izvjeivati ili obavjetavati javnost o:- strukturi kapitala- o izloenosti riziku- mjerama adekvatnosti kapitala

Naela ± principi bankovnog poslovanja

1)Naelo poslovnosti i urednog poslovanja

Poslovnost: - razboritost- dinamika cirkulacije sredstava- predvianje

A) Razboritost: Ne donositi odluke brzopleto i olako Ne pod pritiskom Donoenje odluka na podlozi strune analize boniteta i kreditne sposobnosti

traioca i njezinih poslovnih rezultataB) Dinamika cirkulacije sredstava- sredstava ne smiju mirovati, a niti biti

³zaleeni´ u kreditima, VP-a, vlasnikim ulozima

C) P redvianje: Tokova privrednih i financijskih kretanja U zemlji i inozemstvu Grane, djelatnosti Deponenti, korisnici kredita Teajevi, kamatne stope

Banka mora biti samostalna u donoenju odluka. Ona posluje tuimsredstvima koje treba u roku vratiti, a s tuim sredstvima mora se poslovati sdvostruko veom panjom nego s vlastitim!!!

Uredno poslovanje znai:- da banka posluje struno, racionalno i ekonomino- da se pridrava ugovora i obiaja- da poslove obavlja tono i ekspeditivno- da potuje moralne i drutvene interese, te uva ugled zemlje- da se pridrava propisa, posebno mjera monetarno-kreditne politike



61

2. Naelo sigurnosti ulaganja- mogunost naplate potraivanja (glavnica, kamata, naknade) u roku, obimu i

na nain predvien ugovorom- osiguranje vraanja - naplate potraivanja- pravilo: financirati posao, a ne poduzee. Kreditirati kupca, a ne proizvoaa

3. Naelo efikasnog ulaganjaPodrazumijeva postizanje pozitivnih efekata od uloenih sredstva u

proizvodnji, prometu, openito u poslovanju korisnika kredita te ulaganje u profitabilne poslove i poduzea, a ne gubitae!

4. Naelo rentabilnog poslovanjaKamatnom i tarifnom politikom treba osigurati dobitak u poslovanje banke

Multiplikacija kredita i depozita

1. Pojam i osnovne znaajke multiplikacije kredita i depozita

2. Negativna multiplikacija

3. Multiplikacija u odreenom vremenu

4. Multiplikacija i profitabilnost banke

5. Osnovni imbenici multiplikacije

1. Pojam i obiljeja multiplikacije kredita i depozita



62

Financijski potencijal ine ukupni izvori, odnosno zbroj svih pozicija upasivi bilance banke. To su:

(1) vlastiti izvori koji obuhvaaju dioniki kapital, zadranu dobit irazne oblike rezervi,

(2) prikupljeni depoziti bez obzira na namjenu te(3) sredstva pribavljena u zemlji i u inozemstvu i to uzimanjemkredita ili izdavanjem vrijednosnih papira.

- Sredstva mogu biti kratkorona ili dugorona, u kunama ili u stranimvalutama i to od domaih ili stranih fizikih i pravnih osoba.Kreditni potencijal je financijski potencijal umanjen za obveznu priuvu ipriuve likvidnosti. To je svota koju banka moe uloiti u razne vrstekredita i druge oblike plasmana (npr. dunike vrijednosn e papire).

- Sredstva po vienju klijenata ukljuuju se, odnosno vode se u depozitnomsustavu banke s kojom klijent sklopi ugovor.

- Klijenti slobodno raspolau svojim sredstvima i ukoliko plaaju obveze ukorist drugih klijenata iji iro-rauni se ukljuuju u depozitni sustav iste banke, tada za tu banku nema odljeva sredstava, tako da se njezin financijskii kreditni potencijal ne mijenjaju.

- Ako klijenti banke podiu gotovinu, plaaju obveze dravi ili izvravajunaloge u korist klijenata druge banke, dola zi do smanjenja depozita umatinoj banci te smanjenja njezinog financijskog i kreditnog potencijala.

Kratkoroni krediti koriste se tako da banka iznos odobrenog kreditadoznauje na iro-raun klijenta.

Investicijski krediti koriste se tako da banka plaa nalogezajmotraitelja u korist poduzea - drugog klijenta koji je izvrio uslugu iliisporuio opremu korisniku kredita.

Bez obzira na nain koritenja, sva sredstva koja je banka plasirala na jedan ili vie iro-rauna, pod pretpostavkom da se ti iro-rauni ukljuuju udepozitni sustav iste banke, znae automatsko poveanje depozita po vienju i

financijskog potencijala banke. Na temelju toga proizlazi, da banka davanjemkredita poveava svoje depozite .

Proces odobravanja kredita koji rezultira kreiranjem (stvaranjem)dodatnih depozita naziva se kreditna multiplikacija.



63

Kreditna multiplikacija moe se analizirati s motrita bankovnogsustava kao cjeline (makromultiplikacija) ili s motrita pojedine banke(mikromultiplikacija).

Ako se pretpostavi da je poslovni sustav banke u ravnotei, zato to je njezin

kreditni potencijal u cijelosti iskoriten i banka nema slobodnih sredstava zaodobravanje novih kredita, tada poremeaj moe prouzroiti:

- dodatni priljev od HNB-a (kredit za likvidnost, eskont vrijednosnih papira, prodaja deviza HNB-u i sl.);

- dodatni priljev sredstava klijentima banke iz depozitnog sustavadrugih banaka ili priljev sredstava korisnicima dravnog prorauna (zdravstvo,kolstvo itd.);

- izmjena propisa o visini obvezne priuve;- dodatni priljev sredstava od stanovnitva ili- neki drugi initelj bez obzira da li se radi o priljevu ili odljevu sredstava

odnosno veoj ili manjoj imobilizaciji sredstava kod HNB-a prouzroenojizmjenom propisa.

Primjer:- inicijalni priljev (poveanje) depozita na raun klijenta banke je 1.000 kuna,- obvezna priuva je 17% (r1 = 0,17),- priuva likvidnosti banke je 3% (r2 = 0,03),- od odobrenih kredita 40% odljeva se iz bankovnog sustava putem transfera ugotov novac, kupovinu deviza ili blagajnikih zapisa od HNB-a, kupovinudravnih vrijednosnih papira, za plaanje obveza dravi ili klijentima kojisredstva dre u drugim bankama i sl.,- 60% (h = 0,60) od odobrenih krediti slui za obavljanje transakcijaizmeu klijenata iste banke.

Dodatni priljev pruzroiti e odgovarajue promjene na bilanci poslovne banke.

1) Priljev klijentu «A» - deponentu banke u svoti 1.000,00 kunaBilanca poslovne banke (1)

_____________________________________________ Aktiva Pasiva------------------------------------------------------------------iro-raun 1.000,00 Depozit «A» 1.000,00

2) Banka e na svotu dodatnog depozita u visini 1.000,00 obraunatiobveznu priuvu 17% i priuve likvidnosti 3% (ukupno: 170+30=200).



64

Priuve se izdvajaju sa iro-rauna na poseban raun i sredstva su na tajnain imobilizirana.

Bilanca poslovne banke (2)Aktiva Pasiva

----------------------------------------------------------------------iro-raun 800,00 Depozit «A» 1.000,00Priuve 200,00----------------------------------------------------------------------Ukupna aktiva 1.000,00 Ukupna pasiva 1.000,00

3) Neiskoriteni kreditni potencijal, kao razlika izmeu financijskog potencijala i priuva, je 800,00 i banka e odobriti kredit klijentu «B», asredstva doznaiti internim nalogom na njegov iro-raun koji se vodi udepozitnom sustavu promatrane, odnosno matine banke.

Bilanca poslovne banke (3)Aktiva Pasiva --------------------------------------------------------------------iro-raun 800,00 Depozit «A» 1.000,00Priuve 200,00 Depozit «B» 800,00Kredit «B» 800,00---------------------------------------------------------------------Ukupna aktiva 1.800,00 Ukupna pasiva 1.800,00

Financijski potencijal banke povean je na 1.800,00 kao rezultat odobrenjakredita svom klijentu, a kreditni potencijal u iznosu 800,00 kuna ostao jenepromjenjen, jer nije bilo odljeva likvidnih sredstava: ukupna pasiva (1.800,00)minus priuve (200,00) minus krediti (800,00) jednako je 800,00).

4) Klijent «B» koristit e sredstva iz dobivenog kredita sukladno svojim potrebama i u primjeru je pretpostavljeno:

- da e 40% ili 320,00 kuna namijeniti za plaanje obveza van depozitnogsustava banke, to e prouzroiti ne samo smanjenje depozita «B», ve i odljevlikvidnih sredstava banke te smanjenje bilance banke, a

- sa 60% ili 480,00 kuna izvrit e plaanje svojih obveza prema klijentu«C» unutar depozitnog sustava banke .

Bilanca poslovne banke (4)------------------------------------------------------------------Aktiva Pasiva------------------------------------------------------------------iro-raun 480,00 Depozit «A» 1.000,00



65

Priuve 200,00 Depozit «B» 0,00Kredit «B» 800,00 Depozit «C» 480,00------------------------------------------------------------------Ukupna aktiva 1.480,00 Ukupna pasiva 1.480,00

5) Banka e na dodatni depozit «C» u svoti od 480,00 kuna obraunati obveznu priuvu (17%) i priuvu likvidnosti (3%) te sredstva u iznosu 96,00 kuna(480,00 x 20% = 96,00) izdvojiti sa iro-rauna na poseban raun priuva.

Bilanca poslovne banke (5)-----------------------------------------------------------------Aktiva Pasiva-----------------------------------------------------------------iro-raun 384,00 Depozit «A» 1.00,00Priuve 296,00 Depozit «B» 0,00Kredit «B» 800,00 Depozit «C» 480,00-----------------------------------------------------------------Ukupna aktiva 1.480,00 Ukupna pasiva 1.480,00

6) Neiskoriteni kreditni potencijal iskazan visinom slobodnih novanihsredstava na iro-raunu je 384,00 kuna i banka e ga upotrijebiti za odobrenjekredita klijentu «D».

- Klijent «D» e 40% sredstava (384,00 x 40% =153,60) iskoristiti za

plaanje van depozitnog sustava banke, a sa 60% sredstava (384,00 x 60% =230,40) platiti e obvezu poslovnom partneru - klijentu «E» koji sredstvadri kod iste banke. Depozit «D» sveden je na nulu.

- Na novo kreirani depozit «E» u iznosu od 230,40 kuna banka eobraunati priuve (17%+3%=20%), a to je 46,08 kuna i sredstva izdvojiti sairo-rauna na raun priuva. Bilanca banke e biti:

Bilanca poslovne banke (6)

---------------------------------------------------------------------Aktiva Pasiva

---------------------------------------------------------------------iro-raun 184,32 Depozit «A» 1.000,00Priuve 342,08 Depozit «B» 0,00Kredit «B» 800,00 Depozit «C» 480,00Kredit «D» 384,00 Depozit «D» 0,00

Depozit «E» 230,40---------------------------------------------------------------------Ukupna aktiva 1.710,40 Ukupna pasiva 1.710,40



66

- Slobodna novana sredstva na iro-raunu su 184,32 kune, a to je ujednoneiskoriteni kreditni potencijal.

- Banka e nastaviti odobravanje kredita, a proces multiplikacije kredita idepozita e se nastaviti na nain kako je prikazano u tablici 1.

Tablica 1- Proces mikromultiplikacije kredita i depozita

Redni broj Depoziti Priuve Krediti Odljev iz bankekoraka (0,17+0,03) (0,80) (0,40)

1. 1.000.00 200,00 800,00 320,002. 480,00 96,00 384,00 153,603. 230,40 46,08 184,32 73,73 4. 110,59 22,12 88,47 35,395. 53,08 10,62 42,46 16,98 . . . . .. . . . .

Ukupno 1.923,08 384,62 1.538,46 615,38

Iz podataka u tablici proizlazi:

- da se u prvom i svakom iduem koraku multiplikacije od inicijalnog,odnosno dodatno kreiranog depozita izdvajaju obvezna priuva i priuvelikvidnosti, a preostali iznos sredstava slui za odobravanje kredita bankinimklijentima;

- da su klijenti banke 40% od odobrenih kredita koristili za izdvajanja ugotov novac, plaanje obveza prema dravi i prema klijentima drugih banaka,tako da je 60% sredstava ostajalo u depozitnom sustavu banke, i to sudodatni depoziti koji su banci, po odbitku obvezne priuve i priuvalikvidnosti, sluili za odobravanje novih ± dodatnih kredita;

- da se proces daljnjeg odobravanja dodatnih kredita i kreiranjedodatnih depozita (multiplikacija) nastavlja sve dok se 1.000 novanih jedinica inicijalnog depozita u cijelosti ne transformira u obveznu priuvu, priuve likvidnosti, izdvajanje u gotovinu i van depozitnog sustava banke(1.000 = 384,62 + 615,38);

- da e bankovni sustav nakon zavretka procesa multiplikacije imatiukupne dodatne depozite, zajedno s inicijalnim, 1.923,08 kuna koji su posluili



67

za kreiranje ukupnih dodatnih kredita u visini 1.538,46 kuna, obvezne priuve i priuva likvidnosti u visini 384,62 kuna (1.923,08 = 1.538,46 + 384,62) te

- da je kreditnom multiplikacijom banka omoguila da se od 1.538,46 kuna dodatnih kredita "izdvoji" 40%, a to iznosi 615,38 kuna u gotov

novac i druge namjene koja sredstva se ne ukljuuju u depozitni sustav banke.

Multiplikacija bi bila odmah prekinuta ako bi bilo koji korisnik kreditadobivena sredstva u cijelosti upotrijebio za plaanja van depozitnog sustava banke.

Iz podataka u tablici 1 mogu se izraunati multiplikatori.

Depozitni multiplikator (Md) jednak je:

1Md = ---------

1 - zgdje je:

Md - depozitni multiplikator r 1 - stopa obvezne priuver 2 - stopa priuve likvidnostih - relativni dio (postotak) danih kredita koji se vraa u

depozitni sustav bankez = (1 ± r 1 - r 2) x h

z je stopa rekreacije sredstava i ona pokazuje koji dio danih kredita ese ponovno iskoristiti za odobravanje novih, dodatnih kredita.Iz podataka u tablici 1 proizlazi da je depozitni multiplikator:

1 1 1Md = ------- = ----------------------- = ------------------------------- =

1 - z 1 - (1 ± r 1 - r 2) x h 1 - (1- 0,17 - 0,03) x 0,60

1

Md = ---------- = 1,92308

1- 0,48

Izraunani depozitni multiplikator 1,92308 znai da bankainicijalnim priljevom u iznosu od jedne novane jedinice multiplikacijomstvara dodatnih 0,92308 jedinica depozita.



68

To potvruje i primjer u tablici 1 gdje impuls inicijalnog depozita od 1.000kuna stvara dodatnih 923,08 kuna, tako da su ukupni depoziti na kraju procesamultiplikacije 1.923,08 kuna.

Kreditni multiplikator (Mk) je:

Mk = Md x (1 ± r 1 - r 2)

Kreditni multiplikator za primjer u tablici 1 jednak je:

Mk =1,92308 x (1 - 0,17 - 0,03) =1,92308 x 0,80= 1,53846

Kreditni multiplikator 1,53846 znai da inicijalni depozitni impuls uvisini jedne novane jedinice omoguava da se multiplikacijom depozita i

kredita odobri novih 1,53846 novanih jedinica kredita .To u primjeru iz tablice 1 znai da na temelju inicijalnog depozita u

svoti 1.000 kuna banka moe odobriti 1.538,46 kuna kredita.

Iz relacija za izraunavanje depozitnog i kreditnog multiplikatora proizlazi:

- da depozitni multiplikator pokazuje maksimalnu mogunost rastafinancijskog potencijala banke kao rezultat inicijalnog poveanjadepozita u visini jedne novane jedinice, te

- da kreditni multiplikator pokazuje mogunost rasta kreditnog

potencijala banke zasnovanu isto tako na inicijalnom poveanju depozitaod jedne novane jedinice. Pri tom je, naravno, kreditni potencijal manji odfinancijskog za odgovarajui dio obvezne priuve i priuva likvidnosti banke.

Iz primjera u tablici 1 kao i izraunatih multiplikatora proizlazi:- da banka u svom poslovnom sustavu samostalno kreira depozitni novac

odobravanjem kredita;- da su prirodna ogranienja tog procesa brzina multiplikacije

(transformacija novca iz depozita, po odbitku priuva, u kredit i ponovno udepozit), kao i stupanj odljeva sredstava klijenata u gotovinu ili u druge

namjene van depozitnog sustava banke;- da HNB propisivanjem visine obvezne priuve i rasta kredita moeproces multiplikacije ograniiti te

- da HNB svojom politikom odobravanja kredita bankama,odobravanjem kredita proraunu drave, kupovinom i prodajom vrijednosnih papira i deviznih sredstava i na druge naine moe davati pozitivne, ali inegativne impulse multiplikaciji kredita i depozita, te na taj nain reguliratikoliinu novca u opticaju.



69

Makromultiplikacija kredita i depozita

- Transakcije izmeu klijenata koji sredstva dre u vie banaka, sastajalita makromultiplikacije, ne znae odljev sredstava iz depozitnogsustava banaka.

- Makromultiplikacija kredita i depozita je proces odobravanja kredita kojirezultira odobravanjem dodatnih depozita na razini bankovnog sustava.

- Kreirani dodatni depoziti osnov su za odobravanje novih kredita.

- Na makromultiplikaciju kredita i depozita djeluju isti imbenici koji su bitni za multiplikaciju na razini jedne banke, a najvaniji su, osim brzinemultiplikacije,

(1) stopa obvezne priuve i priuva likvidnosti,

(2) stupanj odljeva sredstava u gotovinu,

(3) veliina sredstava kojima se vre plaanja prema dravi i premainozemstvu,

(4) veliina svih odljeva van bankovnog sustava, odnosno

(5) postotak odobrenih kredita koji se vraaju u cjelokupni depozitnisustav banaka.

2. Negativna multiplikacija

- Odljev sredstava iz banke ili poveanje stope obveznepriuve znai negativni impuls i zapoinjanje procesa negativnemultiplikacije, to znai kontrakciju ili smanjenje obima kredita i depozita.

- Negativni uinci multiplikacije odreeni su visinom negativnog impulsa iveliinom kreditnog i depozitnog multiplikatora.

Pod pretpostavkom da je u nekoj banci:

- kreditni multiplikator Mk = 1,53846 - depozitni multiplikator Md = 1,92308 - stopa obvezne priuve 17% (r 1 = 0,17)



70

- stopa priuva likvidnosti 3% (r 2 = 0,03)- stopa vraanja sredstava u depozitni sustav banke 60%(h = 0,60) te- da je inicijalni odljev depozita 1.000 kuna,

nakon zavrenog procesa negativne mikromultiplikacije kredita i depozitasmanjit e se:

(1) financijski potencijal banke za 1.923,08 kuna,(2) kreditni potencijal banke za 1.538,46 kuna i(3) razina obvezne priuve i razina priuva likvidnosti za:326,92 + 57,70 = 384,62 kune.

Nakon zavretka procesa negativne multiplikacije kredita i depozita,banka je ponovno u ravnotei, ali smanjenje njezinog financijskog i

kreditnog potencijala znatno je vee od inicijalnog smanjenja depozita.

3. Multiplikacija u odreenom vremenu

Uinci multiplikacije mogu se mjeriti i u kraim vremenskim razdobljima.

Ako se:- razdoblje multiplikacije izraeno mjesecima oznai s ( t),- brzina multiplikacije u jednom mjesecu s ( v),

- stopa zadravanja sredstava u depozitnom sustavu bankesa (z), tada je depozitni multiplikator nakon t vremenskih jedinica (Mdt) jednak:

1 ± z (txv)

Md t = ---------- --1 ±z

Ako je brzina multiplikacije u jednom mjesecu (v = 2), inicijalnidepozit 1.000 kuna nakon drugog mjeseca multiplikacije (t = 2), uz ranije

pretpostavke (r1 = 0,17; r2 = 0,03; h = 0,60) banka e kreirati dodatnifinancijski potencijal (FP):

1 - 0,48 (2x2) FP = 1.000 x = 1.820,99

1 - 0,48



71

Na temelju inicijalnog depozita od 1.000 kuna za dva mjeseca banka e poveati financijski potencijal na 1.820,99 kuna koji e joj omoguiti, da u tomistom vremenu oblikuje i dodatni kreditni potencijal ( KP).

Kreditni multiplikator nakon t vremenskih jedinica je:

Mk t = Md t x (1 ± r 1 - r 2)

Dodatni kreditni potencijal (KP) na temelju inicijalnih 1.000 kuna nakonrazdoblja od dva mjeseca bit e:

1 - 0,48 (2x2) KP = 1.000 x -------------- x (1 - 0,17 - 0,03) = 1.456,79

1 - 0,48

U praksi banka svakodnevno ostvaruje dodatne priljeve i odljeve,odobrava kredite raznim klijentima koji sredstva koriste na razliite naine, takoda je stvarna raunica promjena financijskog i kreditnog potencijala, kao rezultatamultiplikacije kredita i depozita, znatno sloenija.

4. Multiplikacija i profitabilnost banke

-Multiplikacijom banka kreira dodatne depozite koji ine osnov za odobravanjenovih kredita.

- Obraunavajui aktivnu kamatu na poveane kredite i pasivnu kamatu nadodatne depozite, radi znatno veih aktivnih kamatnih stopa u odnosu na pasivnekamatne stope, banka e ostvarivati poveanu zaradu.

- Ostvarena zarada bit e znatno vea ako banka odobr ava krediteklijentima koji maksimalno obavljaju plaanja obveza unutar depozitnogsustava banke, nego ako sredstva usmjerava klijentima koji depozite dre udrugim bankama.

-To pokazuje primjer obrauna kamate za jednu godinu..

Pretpostavlja se:

- da banka prikupi inicijalni iznos depozita u visini 100 mln. kuna s rokom povrata jednokratno nakon pet godina na koji plaa kamatnu stopu od 5% godinje,



72

- da banka od prikupljenih 100 mln. izdvoji obveznu priuvu po stopi od 17% (17 mln.) i priuvu likvidnosti, npr. po stopi od 3% (3 mln.), a preostalih 80 mln. sredstava uloi u kreditne plasmane koji nose 8% kamate godinje i tozajmotraiteljima koji su njezini klijenti - deponenti koji se u poslovanjumaksimalno pridravaju poslovne politike banke usmjerene uinkovitoj

multiplikaciji kredita i depozita.

- Od plasiranih 80 mln. sredstava u kredite pretpostavlja se da bi priblino 40% sredstava (32 mln. kuna) bio odljev u gotovinu, plaanje poreza, doprinosa,carina i drugih isplata koje bi znaile odljev sredstava iz depozitnog sustava banke, a 60% sredstava ili 48 mln. bilo bi zadrano u depozitnom sustavu bankei posluilo bi za daljnje odobravanje kredita, odnosno multiplikaciju kredita idepozita.

- Multiplikacija bi se odvijala prema naelima prikazanim u tablici 1. Banka bi

nakon zavrenog procesa multiplikacije kredita i depozita temeljem inicijalnog priljeva od 100 mln. kreirala dodatne depozite i odobrila nove kredite.

Depozitni multiplikator (prema podacima iz tablice 1) je 1,92308, a ukupnidepoziti:

- Inicijalni priljev ± inicijalni depozit .100,000 mln.- Kreirani dodatni depoziti .. 100 x 0,92308 = 92,308 mln.

Kreditni multiplikator: (prema podacima iz tablice 1) je 1,53846, a ukupni

krediti:

- Ukupno plasirana sredstva ... .............................. 100 x 1,53846 = 153,846 mln.

- Izdvojena obvezna priuva . ...(100 + 92,306) x 17% = 32,692 mln.- Ukupne priuve likvidnosti . (100 + 92,308) x 3% = 5,769 mln.-Ukupno izdvojena sredstva izvan depozitnog

sustava banke ... ....................................... 153,846 x 40% = 61,538 mln.

Ako banka naplauje 8% kamate na odobrene kredite i prima 0,75% na

izdvojenu obveznu priuvu, te plaa 5% kamate na inicijalna sredstva -dugoroni depozit i 0,50% na depozite po vienju na iro-raunima svojihdeponenata, uinci na raun dobiti i gubitka izraunani na godinjoj razini bili bi:Prihodi:

- kamate na kredite .. 153,846 x 8,00% = 12,308 mln.- kamate na obveznu priuvu ...32,692 x 0,75% = 0,245 mln.

12,553 mln.



73

Rashodi:- kamate na inicijalni depozit ...100,000x 5,00% = 5,000 mln.- kamate na kreirane (dodatne) depozite

po vienju ... ................................ .. 92,308 x 0,50% = 0,462 mln.5,462 mln.

Pozitivna razlika . .... ............................. 7,091 mln.

Pozitivna razlika - zarada samo na razlici kamatnih prihoda i rashoda je 7,091mln. kuna raunajui na godinjoj razini i za razdoblje od jedne godine i nju bitrebalo uveati za razne naknade koje banka naplauje na odobrene kredite, npr.za obradu kreditnog zahtjeva, za evidentiranje plasmana itd.

Ako bi banka od prikupljenog inicijalnog depozita u visini 100 mln. kunaizdvojila obveznu priuvu i priuvu likvidnosti 20 mln., a preostalih 80 mln.uloila u kreditne plasmane koji takoer nose 8,00% kamate godinje, ali

zajmotraitelji su poduzea koja nisu klijenti te banke, ve depozite iposlovanje vode kod drugih banaka , tada bi uinci na godinjoj razini bili posve drugaiji.Prihodi:- kamata na kredite .............................................. 80,000 x 8,00% = 6,400 mln.

- kamata na obveznu priuvu.............................. ..17,000 x 0,75% = 0,128 mln.Ukupni prihodi ................................................ .............................. 6,528 mln.

Rashodi:- kamata na inicijalni depozit...............................100,000 x 5,00% = 5,000 mln.

--------------Pozitivna razlika ................................................................................. 1,528 mln.

Obraun na razini jedne godine, ma koliko god bio pojednostavljen, ukazuje naznaajne razlike u pozitivnim uincima koje ima ulaganje sredstava banke u plasmane svojim klijentima u odnosu na kreditiranje drave ili gospodarskihsubjekata koji poslovanje vode u drugim bankama.

Banka u prethodnom primjeru, zahvaljujui multiplikativnim uincima na poslovanje, mogla bi prihvatiti odobravanje kredita svojim klijentima, ak i usluaju da po tim plasmanima ostvaruje prinos po stopi od minimalno 4,4%.

Pritom bi ostvarila sveukupnu zaradu na godinjoj razini jednaku kao da jeodobrila kredite po stopi 8,00% dravi ili poduzeima koji nisu njezini klijenti.

Multiplikacija kredita i depozita omoguava banci voenje vrloprilagodljive kamatne politike , a to znai, prema potrebi:

- smanjivanje ope razine aktivnih kamatnih stopa, odnosno- povienje razine pasivnih kamatnih stopa i na taj nain poboljanje

njezine trine pozicije.



74

Naglasiti treba takoer da banka kreditiranjem gospodarskih subjekata -svojih klijenata ne ostvaruje samo pozitivne uinke multiplikacije , ve onauspostavlja, odnosno odrava poslovni odnos s njima.

Za oekivati je da e klijenti banke

- drati kunske i devizne depozite na raunima matine banke,

- da e putem nje obavljati domai i meunarodni platni promet,

- da e koristiti ne samo kratkorone i dugorone kredite, ve i garancije,avale te ostale bankovne usluge,

- da e zaposlenici poduzea ± zajmotraitelja primati plae putem tekuihrauna kod te banke, koristiti stambene, potroake i druge kredite te razne bankovne usluge,

to e sve pozitivno djelovati na potpunije koritenje kapaciteta banke, jaan jenjezinog potencijala, jednostavnije odravanje likvidnosti i bolju profitabilnost poslovanja.

5. Osnovni imbenici multiplikacije

Obim i brzina multiplikacije depozita i kredita zavisi, ne samo od visine istrukture njezinih izvora, ve i od:(1) niza vanjskih initelja na koje banka ne moe utjecati, ali ih treba

poznavati i njima se u poslovanju prilagoavati te(2) od politike plasmana prikupljenih i pribavljenih sredstava, odnosnokreditne politike banke.

Vanjski imbenici Najznaajniji vanjski initelji koji djeluju na obujam i brzinu multiplikacije su:

- politika HNB-a u odreivanju visine i naina obrauna obveznepriuve i priuva likvidnosti banaka;

- kreditna politika HNB-a koja se provodi utvrivanjem naina ivisine stope refinanciranja eventualnih selektivnih kredita, reeskonta

vrijednosnih papira, odobravanja lombardnih kredita, kredita za likvidnost i sl.;- politika eskontne stope HNB-a;- kreditiranje prorauna drave i putem njega financiranje odreenih

klijenata - korisnika proraunskih sredstava,- kupovina i prodaja vrijednosnih papira drave i HNB-a;- kupovina i prodaja deviznih sredstava od strane HNB-a,- propisivanje usklaivanja valutne i rone strukture izvora i

plasmana banaka;



75

- ograniavanje mogueg rasta plasmana i ukupne rizine aktive banakaitd.

Navedenim mjerama HNB moe djelovati na visinu inicijalnihimpulsa multiplikacije te na veliinu i brzinu kreditne multiplikacije.

Politika plasmana banke

Vei obim i brzinu multiplikacije kredita i depozita postii e svakabanka za sebe i odgovarajuom politikom plasmana, odnosno kreditnompolitikom. Ta politika treba biti zasnovana na slijedeim postavkama:

1. Banka treba preferirati odobravanje kredita kojima se financirajuprofitabilni poslovi i klijenti s pozitivnim i visokokumulativnim poslovanjem ikoji imaju brzi obrt kapitala.

2. Banka treba davati kratkorone i dugorone kredite za razliitenamjene, ali to trebaju biti krediti

- koji se stvarno otplauju, a ne prolongiraju ili otpisuju,- klijentima koji racionalno gospodare sredstvima i u stanju su

plaati kamatu, naknadu itd.,- klijentima koji maksimalno zatvaraju robno-novane tokove

unutar sustava banke, kao i- klijentima koji svoje domae i meunarodno poslovanje obavljaju

putem matine banke.

3. Prilikom odobravanja kredita banka treba potivati trinekriterije u selekciji klijenata izmeu onih koji mogu i trebaju poslovati i onihkoji nemaju zdravu perspektivu poslovanja.

4. Odgovarajua kamatna i tarifna politika kao i obraun i naplata,a nikakvo pripisivanje kamata omoguava banci pozitivno poslovanje ,stvara viak likvidnih sredstava i daje mogunost za kreditnu ekspanziju.

5. Provoenje drugaije politike , kao to bi bilo

- odobravanje kredita koji se nikad ne vraaju,- klijentima koji posluju s gubitkom i- koji kunsko i devizno poslovanje ne ukljuuju u depozitni sustav

banke,- pretvaranje dospjelih obveza po osnovi glavnice, kamate i naknada

u plasmane s dugim rokovima vraanja itd.



76

dovodi banku u nelikvidnost i nesolventnost i to je najgore, u fazu zapoinjanjanegative multiplikacije kredita i depozita, fazu smanjenja financijskog i kreditnog potencijala, odnosno u stagnaciju.

Na temelju izloenog proizlazi:

- da svaka banka treba maksimalno provoditi aktivnosti u vezimobilizacije sredstava domaih i stranih fizikih i pravnih osoba nastojei pritom poboljati njihovu ronu strukturu, te

- da svaka banka u politici plasmana treba strogo voditi rauna o vraanjudatih kredita i naplati kamate, ali i davati prednost zajmotraiteljima koji, uz potivanje poslovne politike banke, svojim poslovanjem daju pozitivne impulsemultiplikaciji kredita i depozita.

Samo uz takve pretpostavke poslovanje banke moe imati kontinu iran rast, biti sigurno i stabilno, odnosno banka kao samostalni subjekt obavljat e uloguuspjenog financijskog posrednika u gospodarstvu, odnosno cjelokupnom

drutvu.

6. Zakljuak

Poznavanje relevantnih initelja koji djeluju na veliinu i brzinumultiplikacije kredita i depozita, bilo da su oni eksterne naravi na koje se nemoe djelovati, bilo da su to initelji koji djeluju na visinu i strukturu baninihizvora ili su to initelji koji djeluju na visinu i strukturu baninih plasmana,omoguava banci sagledavanje njihovih obiljeja, prilagoavanje svogdjelovanja zadanim parametrima, te utvrivanje politike plasmana, odnosno

kreditne politike.Fenomen multiplikacije kredita i depozita svaka banka treba sagledati zasebe u kontekstu svoje poslovne politike i ukupne gospodarske politike, a zatimga maksimalno iskoristiti za razvoj i jaanje vlastitog poslovanja i poslovanjasvojih klijenata.

«UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI U BANKAMA»

1. Pojam i vrste likvidnosti

- Likvidnost pojedinog potraivanja- Likvidnost aktive- Likvidnost ukupnog poslovanja banke

2. Mjerenje likvidnosti banke



77

3. Planiranje likvidnosti banke

4. Strategije upravljanja likvidnou banke

- Upravljanje aktivom

- Upravljanje pasivom- Kombinirana strategija upravljanja likvidnou



78

78

1. Pojam i vrste likvidnosti

lat. «LIQUIDUS» - tekui, koji teeLikvidnost autori definiraju na razliite naine.- «sposobnost poduzea da na vrijeme izvrava sve svoje obveze plaanja",

- "likvidnost postoji kada poduzee ima mogunost ostvarivati stalnu harmonijuizmeu rokova u kojima pretvara svoju materijalnu aktivu u sredstva plaanja irokova u kojima e dospijevati njegove obveze plaanja"- "zamjenjivost kratkorone imovine ili tekue aktive u gotovinu"

Bazelski komitet za bankovnu superviziju navodi da je likvidnost, ilisposobnost da se financiraju poveanja u aktivi i namiruju obveze kada dou nanaplatu, bitna za odravanje na ivotu bilo koje banke. Stoga je upravljanjelikvidnou meu najvanijim aktivnostima kojima upravljaju banke.

Vanost likvidnosti nadmauje pojedinanu banku, budui da nedostatak likvidnosti u jednoj instituciji moe imati sustavne posljedice.

l. 79. Zakona o bankama utvruje obvezu upravljanja imovinom iobvezama tako da je banka sposobna ispuniti sve dospjele obveze.

Banka treba planirati oekivane novane odljeve i dostatne novane priljeve zanjihovo pokrie, kontinuirano pratiti likvidnost te donositi odgovarajue mjereza sprjeavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

Iz navedenih definicija likvidnosti proizlazi kako je rizik likvidnostivjerojatnost da banka raspoloivim novanim sredstvima nee biti u stanjunamiriti dospjele obveze prema svojim vjerovnicima (pasiva), kao i obvezepo odobrenim kreditima, izdanim jamstvima , garancijama, avalima itd.(aktiva).

Nelikvidnost banke ima znatan utjecaj na njezino poslovanje i poslovanje klijenata, kako onih koji su sredstva uloili u banku, tako onih kojikoriste kredite i razne usluge.

Zato se moe rei «likvidnost je uvijek primarna, bez nje banka ne otvaravrata, a s njom banka moe imati vremena za rjeavanje i najveihproblema».

Likvidnost je temeljno naelo bankovnog poslovanja. U tom smislu trebarazlikovati: likvidnost pojedinog potraivanja, likvidnost aktive i likvidnostukupnog poslovanja banke.



79

79

1.1. Likvidnost pojedinog potraivanja

Imovinu banke ini njezina aktiva to se sastoji manjim dijelom od realneimovine (zgrada, oprema, informatika rjeenja i sl.), a preteitim dijelom odraznovrsnih kratkoronih i dugoronih potraivanja u domaoj i stranim

valutama.

Likvidnost je obiljeje nekog potraivanja da ga se u kratkom roku un ovii to bez znatnijeg gubitka. Pritom treba voditi rauna o trima elementima:

(1) o vjerojatnosti da se potraivanje u kratkom roku moe stvarnopretvoriti u novac,

(2) o vjerojatnosti da se pri toj transakciji moe postii odgovarajuucijenu i

(3) o vjerojatnosti da se u odreenom razdoblju navedene dvijevjerojatnosti nee promijeniti.

Grafikon 1- Stupanj sadanje vrijednosti potraivanja banke

Postotak sadanjevrijednosti

100

50 potraivanje B

potraivanje A

00 t

Svako potraivanje banke ima neki stupanj likvidnostto ima raspon od 0 do 1 i ovisi o trenutku kada e se pretvoriti u novac.

- Novana sredstva imaju koeficijent likvidnosti 1, dok nelikvidna imovina, npr. realna dobra (zgrade, oprema i sl.) ima koeficijentlikvidnosti znatno manji od 1, a ponekad se koeficijent pribliavavrijednosti 0.



80

80

- Likvidnost pojedinog potraivanja ovisi o: (1) kvaliteti dunika, (2)prinosu kojeg takav financijski instrument nosi, ali i (3) o funkcioniranjutrita na kojem se dugove i potraivanja moe kupovati i prodavati.

1.2. Likvidnost aktive

Likvidnost aktive je proces nesmetanog pretvaranja novanihsredstava u kreditne i nekreditne plasmane i obratno - pretvaranjapotraivanja banke po svim osnovama (glavnica, kamate, naknade itd.) i usvim pojavnim oblicima (kredit, vrijednosni papir, ek, mjenica itd.) unovana sredstva ugovorenom, odnosno planiranom dinamikom.

Likvidnost ukupnih potraivanja shvaena kao sposobnostpretvaranja u novac jednaka je zbroju likvidnosti pojedinih potraivanja.

Ako se aktiva banke sastoji od gotovine, kredita, vrijednosnih papira irealne imovine tablica 1 prikazuje izraunavanje indeksa likvidnosti ukupneaktive.

Tablica 1- Izraunavanje indeksa likvidnosti aktive

Opis Vrijednost Trina Vjerojatnost Kol. 2 x Kol. 3 imovine cijena prodaje

0 1 2 3 4 -Gotovina 100 100 1,00 100,0

-Krediti 400 380 0,90 342,0-Vrijednosni papiri 300 270 0,95 256,5 -Realna imovina 200 170 0,80 136,0Ukupno 1.000 920 834,5

- Knjigovodstvena je vrijednost aktive banke 1.000 i banka oekuje dae u cijelosti naplatiti potraivanja u ugovorenim rokovima.

- Zbog moguih tekoa u odravanju likvidnosti banka e potraivanjaunoviti po sadanjoj ili diskontiranoj vrijednosti (stupac 2). Pod pretpostavkom

da je trite savreno, indeks likvidnosti bio bi omjer izmeu trine iknjigovodstvene vrijednosti: 920 : 1.000 = 0,92.- Meutim, potranja za pojedinim dijelovima imovine je razliita, to

znai da u izraunavanje treba ukljuiti i vjerojatnost da e se imovinu banke i prodati, pa je indeks likvidnosti ispravnije izraunati kao:834,5 : 1.000 = 0,8345.

Indeks likvidnosti aktive kree se od 0 do 1 i pokazuje izraunavanje"tete" ili gubitka koji bi banka pretrpjela ako bi morala unoviti svoju



81

81

aktivu prije ugovorenih rokova dospijea. To bi bilo: (1 - 0,8345) x 100 =16,55%.

1.3. Likvidnost ukupnog poslovanja banke

- Kao to se potraivanja banke pretvaraju u novac u odgovarajuojkombinaciji vjerojatnosti, tako se i obveze banke ispunjava u ugovorenimrokovima prema dospijeu, a za sredstva po vienju moe se izraunativjerojatnost da e vlasnici zatraiti njihovu isplatu.

- Likvidnost banke moe se definirati kao koliinu novanih sredstavautvrenu tako, da se u promatranom razdoblju izrauna razlika izmeudistribucije dospjelih potraivanja i distribucije dospjelih obveza banke:

Grafikon 2 ± Likvidnost banke kao razlika izmeu dospjelih potraivanja i dospjelih obveza

Iznos

´B ´

Dp

Do "C" manjak

viak

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Vrijeme (t)

Dp - distribucija dospjelih potraivanjaDo - distribucija dospjelih obveza

- U razdoblju 0 < t < 5 likvidna (novana) sredstva vea su od dospjelih obveza(povrina C), dok su u razdoblju 5 < t < 10 dospjele obveze vee od dospjelih potraivanja i banka ulazi u zonu nelikvidnosti. Povrina B pokazuje odstupanjelikvidnosti ispod potreba.



82

82

Grafikon 2 daje sliku likvidnosti i nelikvidnosti banke u odreenomrazdoblju i ukazuje u koje vrijeme banka moe vikove novanih sredstava plasirati, a kada i za koje vrijeme treba pribaviti kratkorona sredstva zalikvidnost radi saniranja problema nelikvidnosti.

2. Mjerenje likvidnosti banke

Prije se u Hrvatskoj primjenjivalo odluku prema kojoj je banka bila dunaodravati minimalnu likvidnost kao omjer izmeu sredstava na iro-raunu,gotovine, ekova i sl. prema kratkoronim depozitima i obvezama. Meutim, ta je odluka ukinuta i danas vie nema propisanih parametara za likvidnost.

Rona neusklaenost aktive i pasive kao mjera rizika likvidnosti

Uobiajeni je nain mjerenja rizika likvidnosti u pojedinim razdobljimastrukturiranje aktive i pasive banke prema vremenu koje je od danabilance preostalo do ugovorenog dana dospijea .

Tablica 3 ± Aktiva i pasiva banke prema vremenu koje je od dan a bilance preostalo do ugovorenog dospijea

Aktiva Do 1 mjesec Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 do 12mjeseci

Od 1 do 3 godine

Preko 3 godine

Ukupno

Novac 100 - - - - 100

Krediti 150 170 230 100 150 800Materijalnaimovina

- - - - 90 90

Ukupna ak. 250 170 230 100 240 990

PasivaDepoziti 200 100 110 70 20 500Krediti 100 150 50 30 70 400Ostale odv. 20 10 5 10 5 50Ukupne obv 320 260 165 110 95 950Kapital i rez. 40 40Ukupnapasiva 320 260 165 110 135 990Neto neusklaenostlikvidnosti (70) (90) 65 (10) 105 -



83

83

Rizik likvidnosti izraunan kao "neto neusklaenost likvidnosti" iskazan je u razdoblju "do 1 mjesec" u iznosu od 70 milijuna, u razdoblju "od 1 do 3 mjeseca" 90 milijuna i u razdoblju "od 1 do 3 godine" 10 milijuna.

Kada bi se, dakle, iz unovene aktive isplatili svi depoziti i namirilo

obveze u ugovorenim rokovima, banka bi u tim razdobljima imala manjak novanih sredstava.

Banka je, inae, u opisanom primjeru solventna jer ukupnomimovinom moe namiriti obveze prema vjerovnicima i deponentima.

Navedeni je pristup mjerenju rizika likvidnosti dobar pregled (ne)usklaenostivremena dospijea potraivanja i obveza banke, al i ne uzima u obzir:

- stvarno ponaanje deponenata koji velik dio depozita ne podiu uugovorenim rokovima te

- injenicu da e dio dunika zahtijevati odgaanje dospjelih obveza, a- dio dunika jednostavno nee platiti obveze na vrijeme.

Zbog tih razloga prikazano mjerenje likvidnosti daje opu sliku dospijea aktivei pasive koju treba ispraviti procjenom vjerojatnosti stvarnih naplata potraivanja i stvarnih isplata depozita i drugih obveza u promatranimrazdobljima.

Iz navedenog proizlazi:

(1) da propisima, bankovnom teorijom i bankovnom praksom nije utvren skupopeprihvaenih pokazatelja i naina mjerenja likvidnosti banke,(2) da banka treba odabrati relevantne indikatore i razraditi metodologiju

mjerenja svoje likvidnosti u odreenim vremenskim razdobljima,(3) da je korisno izraunane pokazatelje usporediti s bankovnim sustavom i s

drugim, ali srodnim bankama i to u razliitim razdobljima,(4) da u ocjeni vlastite likvidnosti treba voditi rauna o svojim obiljejima i

specifinostima pogotovo onima koje su nepovoljnije od drugih te(5) da je kvalitetan sustav mjerenja likvidnosti podloga za planiranje iupravljanje rizikom likvidnosti

3. Planiranje likvidnosti banke

Provoenje utvrene politike likvidnosti obavlja se poduzimanjemodgovarajuih mjera, a osnovni je instrument u tome plan priljeva iodljeva novanih sredstava u odreenom razdoblju koji se moe iskazati naslijedei nain:



84

84

1. Stanje novca na poetku razdoblja2. +Priljev novanih sredstava3. - Odljev novanih sredstava4. Stanje novca na kraju razdoblja (4 = 1 + 2 ± 3 )

Planiranje likvidnosti obuhvaa planiranje dinamike kruenja novanihsredstava u poslovanju kroz sve pojavne oblike u segmentu (a) aktivnog, (b) pasivnog i (c) neutralnog poslovanja, ali i (d) u segmentu prihoda i rashoda banke.

Plan likvidnosti moe imati obiljeje operativnioga, to znai da seutvruje za kraa razdoblja - najee 7 dana, 15 dana, 1 mjesec, 3 meseca - ili je sastavni dio godinjeg plana.

Operativni planovi likvidnosti

Sadraj i struktura planova utemeljeni su na:- analizi nastalih obveza i potraivanja,- projekciji promjena izvora sredstava kao i- sagledavanju drugih bilannih i izvanbilannih pozicija te- pozicija u raunu dobiti i gubitka u planskom razdoblju.

Iako je likvidnost banke jedinstvena, metodoloki treba odvojenosagledavati kunsko i devizno poslovanje.

Pregled 1 - Operativni plan kunske likvidnosti

1. Priljev sredstava1.1. Prenesena sredstva na poetku razdoblja1.2. Priljev novca tijekom razdoblja

1.2.1. Poveanje izvora (pasive )- Depoziti- Krediti od HNB-a- Krediti od poslovnih banaka- Prodani vlastiti vrijednosni papiri itd.

1.2.2. Naplata kreditnih i nekreditnih plasmana (promjene u aktivi) - Naplata kredita- Naplata dospjelih vrijednosnih papira- Prodaja ranije kupljenih vrijednosnih papira- Naplata potraivanja sukladno plaanju po datim jamstvima,

garancijama, avalima i sl.- Povlaenje obvezne priuve u kunama

1.2.3. Naplata kamate i ostalih potraivanja koja ine prihode banke



85

85

- Kamate- Naknade (provizije)- Pozitivne teajne razlike- Trokovi to ih plaaju klijenti- Naplata obavljenih usluga klijentima itd.

1.2.4. Devizne transakcije- Prodaja deviznih sredsta- Uplate kunske protuvrijednosti deviznih sredstava u platnom

prometu1.2.5. Ostali priljevi

2. Odljev sredstava2.1. Prenesene nenamirene obveze na poetku razdoblja2.2. Odljev sredstava tijekom razdoblja

2.2.1. Smanjenje izvora (pasive)

- Povrat depozita- Povrat kredita HNB-u- Povrat kredita poslovnim bankama- Otkupljeni vlastiti vrijednosni papiri

2.2.2. Obveze po kreditnim i nekreditnim plasmanima(promjene u aktivi)- Davanje kredita- Kupovina vrijednosnih papira- Plaanja temeljem danih avala, jamstava, garancija itd.- Kupovina vlasnikih udjela

- Izdvajanje obraunane obvezne priuve u kunama2.2.3. Plaanje kamate i drugih obveza to ine rashode banke- Kamate- Naknade (provizije)- Plaene negativne teajne razlike- Isplata plaa, ostalih administrativnih trokova itd.

2.2.4. Plaanje poreza, doprinosa i drugih obveza2.2.5. Kupovina sredstava koja ine materijalnu osnovu rada banke2.2.6. Kupovina deviznih sredstava2.2.7. Isplata dividende

2.2.8

. Ostale obvezeRekapitulacija:

1. Ukupan priljev2. ± Ukupan odljev3. Viak novanih sredstava (1 ± 2)4. Manjak novanih sredstava (2 ± 1)



86

86

Sagledavajui ukupni priljev i odljev banka e utvrditi viak ili manjak novanih sredstava.

Viak kunskih sredstava banka moe usmjeriti:

- za poboljanje likvidnosti zadravanjem veeg salda na iro-raunu;- za kupovinu vrijednosnih papira od HNB-a ili na tritu;- kao kredite za likvidnost drugim bankama, ali i- za druge namjene (davanje kredita klijentima, kupovina deviznih

sredstava itd.)Manjak kunskih sredstava banka moe pokriti:

- uzimanjem kredita za likvidnost od banaka ili od HNB -a,- prodajom vrijednosnih papira;- prodajom deviznih sredstava;- prijevremenom naplatom kredita i drugih potraivanja;

- odgodom dospjelih obveza ili- na drugi nain.

U pregledu 2 prikazana je struktura operativnog plana devizne likvidnosti banke.

Pregled 2 - Operativni plan devizne likvidnosti

1. Priljev sredstava1.1. Prenesena sredstva na poetku razdoblja

1.2. Priljev deviznih sredstava tijekom razdoblja- Poveanje depozita fizikih i pravnih osoba- Poveanje depozita inobanaka- Uzeti krediti od inobanaka- Primljene doznake- Naplata akreditiva- Naplata ekova- Inkaso dokumenata- Naplata kamate, naknade i raznih trokova u devizama- Naplata ostalih potraivanja

- Kupljena devizna sredstva na tritu i otkupljena valuta- Povrat depozita oroenih kod inobanaka- Povrat izdvojene obvezne priuve u devizama- Ostali priljevi u devizama

2. Odljev sredstava2.1. Neizvrene obveze iz prethodnog razdoblja2.2. Odljev deviznih sredstava tijekom razdoblja



87

87

- Povrat depozita pravnih i fizikih osoba- Povrat depozita inobankama- Povrat kredita- Doznake prema inozemstvu- Plaanja temeljem akreditiva

- Inkaso dokumenata- Isplata ekova- Obveze na osnovi garancija- Obveze temeljem kamata, naknada i razliitih trokova- Prodana devizna sredstva i strana valuta- Oroavanje depozita kod inobanaka- Davanje kredita u devizama- Plaanje ostalih obveza u devizama- Izdvajanje obvezne priuve u devizama- Ostali odljevi u devizama

Rekapitulacija deviznog priljeva i odljeva:1. Devizni priljev2. ±Devizni odljev3. Viak deviznih sredstava (1 ± 2)4. Manjak deviznih sredstava (2 ± 1)

Viak deviznih sredstava banka moe usmjeriti:- tako da ih oroi u inobankama;- da ih proda za domau valutu i pobolja kunsku likvidnost;

- za odobravanje deviznih kredita;- za kupovinu vrijednosnih papira;- za prodaju klijentima ispunjavanjem njihovih naloga za plaanje u

inozemstvo i za druge namjene.

Manjak deviznih sredstava banka moe pokriti:- kupovinom na deviznom tritu- zaduivanjem u inobankama- odgodom dospjelih obveza ili- na drugi nain.

Sintetiziranjem i grupiranjem pozicija iz operativnog planalikvidnosti sukladno roku dospijea (pregled 1 i 2) oblikuje se dinamikiplan likvidnosti i sagledava poloaj banke u pojedinom razdoblju, smotrita mogunosti ispunjavanja obveza (pregled 3).

Pregled 3 - Dinamiki plan likvidnosti



88

88

1. Novana sredstva 1.1. Novana sredstva to e prispjeti u razdoblju do 7 dana1.2. Nov. sredstva to e prispjeti u razdoblju do 15 dana1.3. Nov. sredstva to e prispjeti u razdoblju do 30 dana1.4. Nov. sredstva to e prispjeti u razdoblju do 3 mjeseca

2. Obveze banke 2.1. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 7 dana2.2. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 15 dana2.3. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 30 dana2.4. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 3 mjeseca

Na osnovi planiranih priljeva novanih sredstava i obveza moe seocijeniti situacija banke, npr. za 7 dana :

Novana sredstva to e

Likvidnost banke prispjeti u razdoblju do 7 danaza razdoblje = ---------------------------------------do 7 dana Obveze banke koje dospijevaju

u razdoblju do 7 dana

Izraunani koeficijenti za pojedina razdoblja ( 7 dana, 15 dana, 30 dana,3 mjeseca), mogu biti jednaki, vei ili manji od jedan, i govore hoe li banka planiranim novcem moi namiriti dospjele obveze ili ne, odnosno upozoravajuda upravo u odreenom trenutku ili razdoblju treba poduzeti mjere radi pribavljanja dodatnih sredstava ili odgode dospjelih obveza.

4. Strategije upravljanja likvidnou banke

Upravljanje likvidnou banke razvijalo se, mijenjalo i nadograivalotijekom povijesti, sukladno s razvitkom financijskog trita i pojavi razliitihfinancijskih instrumenata, ali i promjeni pogleda na mjesto, ulogu i nain poslovanja banke .

- Do tridesetih godina prolog stoljea prevladavalo je miljenje kako,sukladno "teoriji komercijalnih kredita" banke trebaju odobravati klijentima

preteito kratkorone kredite u kojih je dospijee temeljito usklaeno s ronoudepozita. Na taj nain osigurava se uredno servisiranje potencijalnih isplatadepozita.

- "Teorija premjetanja", odnosno "teorija zamjene imovine" , inila jedaljnji razvoj strategije upravljanja likvidnou, a temeljila se na spoznaji kakose razliite oblike imovine moe uporabiti za namirivanje moguih odljevadepozita.



89

89

To znai da banke ulau novac u vrijednosne papire i zajmove to ih se moe brzo i bez velikih gubitaka unoviti na sekundarnom tritu i prije njihovadospijea.

Takav pogled na upravljanje likvidnou prouzroio je promjenu politike plasmana, pa banke sada produljuju rokove povrata kredita i ire portfeljvrijednosnih papira na utrive vrijednosnice, neovisno o rokovima dospijeadepozita.

- Pedesetih godina prolog stoljea teite upravljanja likvidnouusmjereno je na "teoriju oekivanih priljeva", prema kojoj su otplate kredita i plaanje kamata u bliskoj vezi sa dunikovim oekivanim priljevom novca, atako i sa sredstvima nunim za likvidnost u banci.

. Pozornost banci usmjeruje se na obiljeja novanog toka raznih financijskihinstrumenata zato to je i dunikov neto novani tijek povezan s njegovim priljevima i odljevima novca.

.Takav pristup omoguuje sve vei udjel kredita s obronim plaanjima glavnicei kamate te do sve manje usklaenosti rokova dospijea odobrenih zajmova i primljenih depozita.

Navedene teorije oslanjaju se samo na aktivu kao izvoritu upravljanjalikvidnou banke, dok se pasivu banke smatra veliinom na kakvu banka ne

moe znatnije utjecati vlastitim odlukama.

- esdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea bankese poinju usmjeravati na pasivu.

- Prema teoriji "upravljanja obvezama" banke mogu podravati likvidnostna temelju posuenih sredstava, uz oslonac, dakle, na financijsko trite utrenutku kada su im sredstva uistinu nuna.

- Danas prevladava "kombinirani pristup ili uravnoteena strategija

upravljanja likvidnou" temeljena na upravljanju imovinom i obvezama,odnosno aktivom i pasivom banke.

4.1. Upravljanje aktivom

Za provoenje politike optimalne likvidnosti banke moe se dati viesmjernica i preporuka u vezi s aktivom banaka.



90

90

Prvo, banka treba drati odgovarajuu razinu novanih sredstava nairo-raunu, deviznim raunima kod inobanaka i u blagajnama, kako biodravala svoju likvidnost.

Svaka banka pojedinano, prema iskustvu i zamislima o buduem poslovanju,

odreuje visinu i strukturu vlastitih likvidnih sredstava.

Drugo, budui da likvidna sredstva, u pravilu, ne donose kamatu,banka viak novca to ga nema namjeru uloiti u kreditne i nekreditneplasmane, daje u obliku kratkoronih pozajmica i depozita drugimbankama ili kupuje kratkorone vrijednosne papire (blagajnike zapiseHNB-a, riznike zapise Ministarstva financija, komercijalne zapise poduzea isl.) to ih se, ustreba li, moe jednostavno unovit i.

Viak deviznih sredstava banka moe, uz kamatu, deponirati u inozemne banke.

Tree, najvaniji je, ali i najosjetljiviji dio poslovanja bankeodobravanje kredita zajmotraiteljima.

Odobravanje kredita:- u prvom redu kratkoronih, a manje dugoronih.- klijentima ije je poslovanje pozitivno i koji racionalno uporabljuju

sredstva,- klijentima koji u najveim razmjerima zatvaraju robne i novane

tijekove u depozitnom sustavu banke,

- klijentima koji kunsko i devizno poslovanje obavljaju posredstvommatine banke i sl.znai racionalno gospodarenje sredstvima banke.

Banka koja provodi takvu poslovnu politiku s odreenom poetnom svotomnovca, imat e velik obrt kredita i kreiranje depozita.

Banka treba podravati trine kriterije u odabiru klijenata zajmotraitelja kojimogu i trebaju poslovati i onih koji nemaju zdravu perspektivu poslovanja.

etvrto, kupovinom komercijalnih zapisa banka moe u znatnomedijelu nadomjestiti kratkorone, a kupovinom obveznica dugoronekredite.

Vrijednosni papiri, napose ako su zajameni imovinom poduzea, garancijama banaka ili drugih subjekata, u uvjetima djelovanja trita lake se pretvaraju ugotov novac nego kreditna potraivanja.



91

91

Peto, provoenje drugije politike , npr.- odobravanje kredita bez osiguranih izvora odgovarajue ronosti,- plasiranje kredita to ih se nikada ne vraa.- davanje kredita klijentima koji posluju s gubitkom ili koji kunsko i

devizno poslovanje ne ukljuuju u depozitni sustav banke,

- pretvaranje dospjelih obveza u beskrajno duge plasmane itd.dovodi banku u nelikvidnost.

esto, ulaganja u stalna sredstva (zgrade, oprema, zemljita itd.) ,ulaganja u dionice i vlasnike udjele poduzea banka treba svesti na nunurazinu, jer svako prekomjerno ulaganje u takve namjene znai "zaleivanje"novca.

Sedmo, bankovna teorija, bankovna praksa, a i Zakon o bankama upuuju banku na odobravanje kredita mnotvu manjih klijenata, ime se raspruje rizik

ulaganja.

4.2. Upravljanje pasivom

Za provoenje optimalne likvidnosti pojedine banke moe se dati viepreporuka to se odnose na pasivu.

Prvo, vrlo su vana obiljeja poslovanja pravnih osoba ija sredstva seukljuuju u depozitni sustav banke.

Depoziti banke poveavat e se:- kad poduzea posluju pozitivno, imaju brz obrt, odnosno ciklus proizvodnje, prodaje i naplate,

- imaju atraktivne proizvode to ih se plaa predujmom ili odmah poisporuci,

- imaju kontinuirani proces proizvodnje i realizacije tijekom godine,- pod utjecajem su domae i/ili meunarodne konjunkture,- obavljaju robne i financijske transakcije meu klijentima banke itd.

Depoziti banke biti e nestabilni, nee se poveavati ili e se ak i smanjivati:

- ako poduzea posluju s gubitkom, imaju "zamrznuta" s redstva u zalihamaili u gotovim proizvodima,- nemaju trino privlane proizvode, prodaju proizvode na kredit

(pokustvo, brodovi, kapitalna dobra i sl.),- imaju obiljeje sezonskoga poslovanja i sredstva trebaju ulagati u

pripremu sezone (turizam, poljoprivreda itd.),- kad na njihovo poslovanje djeluje smanjenje konjunkture, ili



92

92

- plaaju robu, usluge i druge transakcije subjektima ija se sredstvaukljuuju u depozitne sustave drugih banaka itd.

Drugo, znatan izvor banci ine sredstva stanovnitva. Ona e bitistabilna i poveavat e se:

- ako graani imaju viu razinu dohotka i sklonost tednji,- ako je dio stanovnitva na radu u inozemstvu,- ako se na podruju na kojem djeluje banka stanovnitvo u veem broju

bavi turizmom, poljoprivredom ili drugim gospodarskim aktivnostima itd.

Tree, vrlo je vana poslovna politika banke spram pravnih i fizikihosoba. Poticajna kamatna politika, dobra usluga, ugled banke, povjerenje itd.ini depozite stabilnim i pozitivno utjee na njihov rast.

etvrto, na likvidnost banke pozitivno utjee omjer dugoronih prema

kratkoronim izvorima, budui da obveze po dugoronim sredstvimadospijevaju u duljim razdobljima.Kamatnom politikom i drugim mjerama banka treb a poboljavati ronu

strukturu svojih izvora.

Peto, razvijena aktivnost pribavljanja sredstva izdavanjem kratkoronih idugoronih vrijednosnih papira (blagajniki zapisi, certifikati o deponiranimsredstvima, obveznice, dionice itd.) moda bi u manjim dijelu utjecala na poveanje izvora, ali sigurno na njihovu stabilnost i poboljanje ronosti.

esto, stabilno poslovanje, bonitet, kreditna sposobnost i ugled banke ini ju podobnim za dobivanje kratkoronih i dugoronih kredita i depozi ta u zemlji iu inozemstvu, ime se, ako ustreba moe brzo poveati njezine izvore sredstava.

Sedmo, banka nositelj konzorcija za financiranje gradnje kapitalnihobjekata, nositelj zajednikih ulaganja (domai i inokapital) ili kad obavljarazliite komisione poslove po nalogu klijenata, tako poveava svoje izvore.

Osmo, ugledna banka koja ostvaruje dobre rezultate u poslovanju imaveu mogunost da njezini vjerovnici (vlasnici obveznica, depozita, kredita itd.)

svoja potraivanja pretvore u vlasnika ulaganja, to bi pozitivno utjecalo nanjezinu likvidnost.

Deveto, moebitno reprogramiranje dospjelih i nedospjelih obveza bankekao i drugi imbenici pozitivno djeluju na visinu i ronu strukturu izvora, a potom i na likvidnost banke.

Upravljati pasivom odnosno obvezama ima i stanovitih ogranienja, npr.:



93

93

:- nije mogue pribaviti dodatne izvore uvijek kada to banka eli, odnosno

kada su banci sredstva prijeko potrebna;

- dodatni izvori mogu imati neadekvatne rokove spram plasmana to ne

rjeava problem likvidnosti na dulji rok;

- dodatni izvori mogu biti skuplji od uobiajene cijenesredstava, to znai da su pasivna kamata i drugi trokovi vei od aktivnekamatne stope;

- banka koja ima potekoe u poslovanju mora se zaduivati radiodravanja likvidnosti, a saznanja o potekoama mogu prouzroti nepovjerenjeulagaa, povlaenje depozita i suzdranost banaka vjerovnika;

- zaduivanje u banaka ili na financij skom tritu znai dodatnu ovisnost ovjerovnicima i financijskom tritu i veliku neizvjesnost u politici voenjalikvidnosti, to je vrlo rizino i zapravo neprihvatljivo kao stalna praksa.

4.3. Kombinirana strategija upravljanja likvidnou

U bankovnoj teoriji prevladava miljenje da se mala banka vie trebausmjeriti upravljanju aktivom, a velika banka na upravljanje pasivom, kako biodravala urednu likvidnost.

Mala banka koja nema velik ugled i kreditnu sposobnost treba drati primjerenu svotu na iro-raunu i u blagajni, dio sredstava u kratkoronimameubankovnim pozajmicama, a dio uloiti u likvidne ili brzo unovivevrijednosne papire kakvi donose manji prinos negoli ulaganja u kredite.

Velika banka, koja ima ugled i kreditnu sposobnost i stekla je povjerenje, podravati e visinu i strukturu vlastite aktive sukladno vlastitim planovima i potrebama klijenata, a moebitan e nedostatak novca povremeno i kad jojsredstva zaista trebaju, pribaviti kreditnim zaduivanjem, izdavanjem vlastitihvrijednosnih papira ili na drugi za nju u tom trenutku najpovoljniji nain.

Zakljuak:

- Financijsko trite, napose u Hrvatskoj, nije savreno, to znai da nemadovoljne ponude raznovrsnih kratkoronih i dugo ronih vrijednosnih papira,odgovarajue potranje, niti trgovanja dugovima i potraivanjima.



94

94

- Znatno je praktinije i realnije usmjerenje «kombinirana iliuravnoteena strategija upravljanja likvidnou» temeljena na iskoritenju prednosti i dobrih strana strategije upravljanja aktivom i strategije upravljanja pasivom, ali i usklaivanja pojedinih dijelova aktive i pasive.

Budui da nelikvidnost banke ima znatan utjecaj na njezino poslovanje i poslovanje klijenata, kako onih koji su sredstva uloili u banku, tako onih kojikoriste kredite i razne usluge, potreba da banka bude u svakom trenutkulikvidna nije neto osobito i novo, ve je posve uobiajeno i, kako kae Cates"likvidnost je uvijek primarna, bez nje banka ne otv ara vrata, a s njombanka moe imati vremena za rjeavanje i najveih problema" (Cates,1990.).

A) Pokazatelji likvidnosti bankovnog sustava to ih objavljuje HNB

- Slobodna novana sredstva u kunama jesu sredstva na raunima zanamirenje i u blagajni.

- Slobodna novana sredstva u stranoj valuti jesu efektivni strani novac iekovi u stranoj valuti, likvidna devizna potraivanja na raunima inozemnih banaka.

- Stopa primarne likvidnosti je postotni udjel mjesenoga prosjeka dnevnih

stanja slobodnih novanih sredstava u kunama u mjesenom prosjeku dnevnihstanja depozita koji ine osnovicu za obraun obvezne priuve.

Navedeni pokazatelji daju opu sliku likvidnosti bankovnog sustava.

B) Bilanni odnosi ± pokazatelji likvidnosti

Za mjerenje i iskazivanje likvidnosti banke i bankovnog sustava moe se preporuiti vie indikatora koji se mogu izraunati iz podataka u zbirnoj bilancibanaka.

Pokazatelji izraunani kao prosjene vrijednosti za proteklo petogodinjerazdoblje mogu pojedinoj banci biti orijentacija u utvrivanju elemenata njezine politike upravljanja rizikom likvidnosti.

1. Omjer gotovine i depozita kod HNB-a prema ukupnoj aktivi ....12,2%

Sredstva na iro raunima, u gotovini te u obveznoj priuvi u kunama i ustranim valutama «najlikvidniji» su dio ukupne aktive.



95

95

2. Udio trezorskih zapisa Ministarstva financija (trezorski zapisi) iblagajnikih zapisa HNB-a u ukupnoj aktivi ................................ 4,4%

Upisane zapise moe se brzo unoviti, a moe ih se dati i u zalog kod

odobravanja lombardnog kredita.

3. Neto meubankovna pozicija prema ukupnoj aktivi ................. 4,4%

Neto meubankovnu poziciju ine sredstva plasirana drugim bankama u oblikukredita i depozita, umanjena za sredstva primljena od drugih banaka.

Pozajmljena sredstva bankama, jednako kao i primljena sredstva od banakaimaju svoje rokove dospijea, ali su u pravilu brzo unoviva.

4. Omjer kratkorone aktive prema kratkoronoj pasivi .............. 94,9%

Omjer pokazuje koliki dio kratkoronih izvora banke plasirajukratkorono, a koliki dio dugorono, to moe naruiti njihovu likvidnost.

5. Omjer tuih izvora sredstava prema ukupnoj aktivi ...................89,3%

Omjer pokazuje koliki se dio imovine banke - aktive financira tuim prikupljenim i pribavljenim sredstvima, a to s motrita likvidnosti znai veuzavisnost banaka o tritu i deponentima.

6. Krediti klijentima prema ukupnoj aktivi ........................................... 47,6%

7. Ukupni krediti prema ukupnim depozitima ...................................... 74,8%

Omjer pokazuje financiraju li banke kreditne plasmane i z depozitnihizvora kao najstabilnijih izvora, odnosno daju li banke i koliko prednostulaganju prikupljenih depozita u razliite oblike nekreditnih plasmana, da bimoda poboljale svoju likvidnost.

8. Omjer depozita prema ukupnoj aktivi ...............................................

65,6

%Omjer pokazuje da li su banke vie usmjerene na prikupljanje depozita od

velikog broja fizikih i pravnih osoba, to znai stabilnih izvora, ili na kreditnazaduenja kod domaih i stranih banaka.

9. Udjel dugoronih u ukupnim depozitima .......................................... 60,1%



96

96

Dugoroni depoziti su najstabilniji izvor financiranja i vaan imbenik odravanja likvidnosti.

10. Omjer transakcijskih depozita prema ukupnim depozitima ...........16,7%

Transakcijski depoziti (tekui rauni graana i iro rauni pravnih i fizikihosoba) nestabilan su izvor.

Banke trebaju kamatnom politikom poticati deponente da vikove transakcijskognovca oroavaju to bi povoljno utjecalo na njihovu likvidnost.

Prikazane pokazatelje moe izraunati svaka banka za sebe,usporediti ih s prosjekom bankarstva, i uvaavajui svoje osebujnostiocijeniti vlastiti stupanj likvidnosti, odnosno vjerojatnost nastupa tekoa uupravljanju rizikom likvidnosti.

Banka bi mogla pratiti vlastitu likvidnost izraunom dnevno razliitih omjeraizmeu bilannih pozicija temeljem podataka u vlastitim poslovnim knjigama npr:

1. Omjer prosjenih dnevnih stanja novanih sredstava to ih ineiro-raun i blagajna prema ukupnim kratkoronim i dugoronim tuimizvorima.

2. Omjer novanih sredstava prema ukupnim kratkoronim

obvezama po depozitima i primljenim kreditima.

3. Omjer novanih sredstava i brzo unovive aktive ( sredstva na iroraunu i u blagajni, upisani blagajniki zapisi HNB-a, upisani trezorskizapisi, neto potraivanja od banaka i ostalih financijskih institucija)naspram kratkoronih depozita i kratkoronih obveza, odnosno ukupnihtuih izvora koje banka koristi

Izraunavajui navedene, ali i druge omjere, temeljem dnevnih stanja zavie godina, mogue je dobiti ne samo prikaz kretanja, ve i podlogu za

utvrivanje trend komponente i sezonskih utjecaja na likvidnost banke.



97

97

"Oblikovanje optimalne strukture izvora sredstava u bankama"

Uvod

Banke su financijske institucije iji je osnovni predmet poslovanja prikupljanje i pribavljanje novanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentimau obliku kreditnih i nekreditnih plasmana.

Banke pribavljaju kreditna sredstva i prikupljaju depozite u domaoj istranim valutama od domaih i stranih fizikih i pravnih osoba.

Sredstva banaka mogu biti nepovratna, ako su pribavljena emisijomdionica i povratna ili kreditna u sluaju da su pribavljena u obliku kredita,depozita ili emisijom dunikih vrijednosnih papira.

U praksi se postavljaju pitanja je li korisnije poveavati:

- vlastite ili tue izvore,- izvore u zemlji ili iz inozemstva,- sredstva u domaoj ili u stranim valutama,- kratkorone ili dugorone izvore sredstava,- sredstva prikupljena od fizikih ili od pravnih osoba,- depozite ili kredite,- sredstva pribavljena emisijom vrijednosnih papira ili u obliku depozita itd.

Prilikom utvrivanja i provoenja politike poveanja izvora sredstava trebavoditi rauna o slijedeim kriterijima (naelima):

- sigurnosti,- stabilnosti- likvidnosti,- rentabilnosti i- samostalnosti banke.

1. Naelo sigurnosti



98

98

Banka nastoji pribaviti to vie vlastitih izvora jer se pretpostavlja da jebanka koja koristi vie vlastitih sredstava sigurnija.

Zato to je u steaju ili likvidaciji uvijek vea vjerojatnost da e se iz

likvidacijske mase (preostala imovina, odnosno aktiva) vie i lake naplatitivjerovnici banke koja ima visoki udjel vlastitih izvora, nego vjerovnici banke kojaima malo vlastitih sredstava i visoku razinu zaduenja.

Kriterij sigurnosti financiranja banke treba promatrati sagledavajuiinterne i eksterne initelje koji djeluju na sigurnost izvora sredstava, npr.:

y funkcionira li trite kapitala na kojem banka moe plasirati obveznice ilidionice i tako pribaviti dugorona sredstva;

y funkcionira li trite novca na kojem banka moe plasirati blagajnike

zapise i tako pribaviti kratkorona sredstva;y ima li banka poslovne odnose s drugim bankama u zemlji i inozemstvu i

moe li od njih dobiti kredite, odnosno depozite;y kakva je monetarna politika sredinje banke (ekspanzivna,

restriktivna ili umjerena) i kako se pojedine mjere odraavaju namogunost dobivanja kredita za likvidnost, kakva je politika obvezne priuve itd.

2. Naelo stabilnosti

Kriterij stabilnosti financiranja treba sagledavati u dva oblika:

Prvo, ocjenjujui raspoloivost izvora sredstava na tritu i mogunost da sesredstva pribave upravo u vrijeme kada je to banci potrebno.

Drugo, jesu li:- uvjeti koritenja kredita i prikupljanja depozita (kamata i drugi trokovi)

predvidivi i stabilni,- je li rok vraanja odreen i postoji li eventualna mogunost njegova

prolongiranja,

- te kakav je nain otplate: jednokratan ili serijski.

Sa stajalita kriterija stabilnosti prednost imaju:- vlastita izvori pred tuim sredstvima,- dugoroni u odnosu na kratkorone izvore,- depoziti u odnosu na kredite,- depoziti graana u odnosu na depozite pravnih osoba,- a najmanje stabilni izvori su kratkoroni krediti pribavljeni na tritu



99

99

novca.

Dakle, vlastita sredstva su najsigurniji i najstabilniji izvor kojiomoguava provoenje elastine poslovne politike banke u okviru postojeegopsega poslovanja.

Vlastiti izvori nisu uvijek podobni za ekspanziju i prilagoavanje opsega poslovanja trinoj situaciji.3. Naelo likvidnosti

Sagledavajui razliite vrste izvora sredstava, sa stajalita likvidnosti,valja kazati:

y da se vlastiti izvori (dioniki kapital, kapitalske priuve i drugi oblicirezervi) ne vraaju sve dok banka postoji;

y da se na dioniki kapital obraunava dividenda kao dio ostvarene dobiti,

koja se, ako to skuptina dioniara izglasa, isplauje vlasnicima;y da obveze (kamata i glavnica) po dugoronim kreditima, depozitima i

izdanim obveznicama znae unaprijed ugovorene odljeve sredstavakoje treba planirati;

y da obveze (glavnica i kamate) po depozitima, kratkoronim kreditima i blagajnikim zapisima dospijevaju u ugovorenim rokovima kraim od jedne godine i da ih treba planirati;

y da u stabilnim gospodarskim i politikim uvjetima depoziti mogu postatiÄtrajni" izvori, to znai da se u masi ne vraaju, ali se moraju redovitoÄservisirati³ i plaati kamate to ini odljev novanih sredstava.

Iz navedenog proizlazi da, sa stajalita likvidnosti banke, prednost imaju:- vlastiti izvori sredstava jer su nepovratni,- zatim su tui dugoroni izvori,- kao i kratkoroni depoziti,- a najvie potekoa u otplati i odravanju likvidnosti banci ine

kratkoroni krediti i druge kratkorone obveze.

4. Naelo rentabilnosti

Rentabilnost kao kriterij u izboru financiranja banke treba promatrati putem tri pokazatelja.

- Prvi pokazatelj je stopa prinosa na ukupne izvore izraena odno som"bruto-dobitka" prema ukupnim izvorima, odnosno financijskom potencijalu.

- "Bruto-dobitak " u ovom sluaju definirana je kao ukupni prihod bankeumanjen za sve oblike rashoda izuzev pa sivnih kamata.

- Drugi pokazatelj je stopa prinosa na vlastita sredstva izraena



100

100

odnosom dobitka prije oporezivanja i vlastitih izvora banke.

- Trei pokazatelj je rentabilnost vlastitih izvora kao omjer neto-dobitkaili dobitka nakon oporezivanja prema vlastitim izvorima banke.

- Za dioniare banke bitan kriterij je upravo neto-rentabilnost vlastitihizvora, odnosno neto-rentabilnost dionikog kapitala.

Ako se na tritu mogu zaduivanjem pribaviti kreditna sredstva, aemisijom dionica poveati vlastiti izvori, izbor najpovoljnije varijante pribavljanja sredstava ovisit e o:

- cijeni zaduenja,- stopi prinosa na ukupne izvore i- stopi prinosa na vlastita sredstva banke.

Ako je banci potrebno 100.000 sredstava da bi ih ona plasirala u poslovekoji donose 12.000 bruto-dobitka onda je stopa prinosa na ukupne izvore ilibruto-stopa rentabilnosti banke:

12.000 x 100----------------- = 12%100.000

Raspodjela "bruto dobitka" i stopa prinosa na vlastite izvore banke zavisit e

od kombinacije financiranja tuim i vlastitim izvorima, a to je prikazano utablici.

U primjeru je pretpostavljena cijena tuih izvora 10% godinje ioporezivanje dobiti 25%.

Tablica - Raspodjela bruto dobitka prema strukturiizvora sredstava banke

O p i s Odnos vlastitih prema tuim izvorima sredstava100 : 0 50 : 50 20 : 80 10 : 90

Bruto-dobitak 12.000 12.000 12.000 12.000-Pasivnekamate

0 (5.000) (8.000) (9.000)

Dobitak prijeoporezivanja 12.000 7.000 4.000 3.000-Porez (25%) (3.000) (1.750) (1.000) (750) Neto-dobitak 9.0005.250 3.000 2.250Izvori sredstava:



101

101

- vlastiti 100.000 50.000 20.000 10.000- tui 0 50.000 80.000 90.000Rentabilnostvlastitih izvora 9,0% 10,5% 15,0% 22,5%

Rentabilnost vlastitih izvora:9.000 / 100.000 = 9,0% 5.250 / 50.000 = 10,5%3.000 / 20.000 =15,0 2.250 / 10.000 = 22,5%

Moe se zakljuiti:

y da e banka, ukoliko se u cijelosti financira vlastitim izvorima, nakon plaanja poreza na dobitak, ostvariti stopu rentabilnosti vlastitih izvora uvisini 9,0%;

y da e se uz koritenje 20% vlastitih i 80% tuih kreditnih sredstava, uz

cijenu od 10% godinje, stopa rentabilnosti poveati na 15,0% te

y da e se poveanjem udjela tuih izvora stopa rentabilnosti vlas titih izvora jo vie poveavati, da bi pri udjelu od 90% dostigla ak 22,5%.

Iz navedenog proizlazi:

y da je za banku isplativije koristiti tue izvore sve dok jekamatna stopa na depozite i zaduenja manja od bruto stoperentabilnosti ukupnih izvora, budui da jae koritenje tuih

izvora donosi poveanje rentabilnosti vlastitih sredstava.

5. Naelo samostalnosti

Nain financiranja izravno ili neizravno ima utjecaj na samostalnost banke.

y Banka koja prikuplja depozite na odreenom podruju duna je, prema obiajima, barem dio sredstava putem kredita ulagati na to podruje.

y Banka koja se kreditno zaduuje kod druge banke, pogotovodugorono, treba najee prihvatiti uvjete utvrene poslovnom politikom banke vjerovnika.

y Banka koja eli pribaviti dodatna sredstva emisijom dionica trebaocijeniti da li e slobodna prodaja dionica na tritu promijeniti njezinuvlasniku strukturu, to moe imati za posljedicu promjenu menedmenta i



102

102

postojee poslovne politike.

y Ukoliko postoji takva opasnost banka moe:

- izdati samo povlatene dionice bez prava upravljanja;

- opredijeliti se za direktnu emisiju, to znai prodaju dionica zatvorenomkrugu kupaca - postojeim dioniarima;- financirati se emisijom obveznica itd.

Zakljuak

Prilikom utvrivanja i provoenja politike prikupljanja i pribavljanjasredstva banka treba voditi rauna:

y da se orijentira prema tritu na kojem postoje sigurni izvori sredstavakoji se mogu angairati u svakom trenutku;

y da su to izvori sa to manjim oscilacijama kako bi bili podobni za

dugoronije plasmane;y da su izvori to je vie mogue nepovratni, odnosno povr atni sa to duim

rokovima otplate glavnice, kako bi banka imala to manje problema uodravanju likvidnosti;

y da su izvori to jeftiniji kako bi banka ostvarivala veu rentabilnost,odnosno po odbitku svih trokova i oporezivanja to vei prinos navlastita sredstva, odnosno na dioniki kapital, te

y da prikupljajui i pribavljajui sredstva ouva vlasniku strukturu banke isamostalnost u donoenju i provoenju poslovne politike.

Politika formiranja strukture portfelja VP-e hrvatskih banaka

OBILJEJA DANAS:- izdavatelj je u veini sluajeva drava,- dugi rokovi dospijea,- niski prihodi,- tekoe u prometu VP-a.

Optimalizacija strukture portfelja VP-a

Nepovoljne okolnosti su sljedee:- u RH nema razvijenog trita kapitala,- nema institucionalnih investitora koji znaju uspjeno obavljati poslove

izdavanja,- nema pouzdanih institucija nadzora itd.



103

103

Prilikom ulaganja VP-a poduzee, banka, graanin ili bilo koji drugi subjektvalja voditi rauna o sljedeim naelima:

1) SIGURNOST ulaganja,2) PROFITABILNOST ulaganja i3) LIKVIDNOST ± unovivost ulaganja.

Banka ima jo dodatna dva kriterija:- MULTIPLIKACIJA kredita i depozita,- USPOSTAVA I ODRAVANJE poslovnog odnosa s klijentom.

1) SIGURNOST- redovita isplata kamate, dividende- otplata glavnice ako je kreditni VP

PreporukaA) vei broj manjih izdavalaca

B) subjekti iz razliitih djelatnostiC) subjekti iz razliitih podrujaD) vrijednosni papiri su razliitih ronosti i razliitih vrstaE) osiguranje imovine garancijom

a sve u CILJU smanjenja rizika!

2) PROFITABILNOSTKod sagledavanja ovog aspekta potrebno je sagledati:

- kolika je kamata,- kolika je dividenda,

- koliki je kapitalni dobitak,- indirektne koristi ± porezne olakice,- ouvanje realne vrijednosti potraivanja sadranog u VP -u.

3) LIKVIDNOST- sposobnost da se vrijednosni papir pretvori u novac uz minimalan troak i

minimalan gubitak.- Sadanja vrijednost ovisi o: rizinosti, kamati ili dividendi, roku dospijea,

raznim pogodnostima.

4) MULTIPLIKACIJA depozita i kredita- ulaganje sredstava kupnjom VP-a u poduzea koja cjelokupno poslovanje

vode putem matine banke,- BZ znai ponitavanje novca tj. poinje proces negativne multiplikacije.

5) USPOSTAVA odnosa banka ± komitent- banka treba kupovati VP-e od svojih klijenata koji putem nje obavljaju:

- platni promet u zemlji,



104

104

- platni promet u inozemstvu- isplata plaa zaposlenima.

Preporuke bankama:- prikupljanje sredstava izdavanjem vrijednosnih papira dajui pogodnosti to

se tie kamate, rokova dospijea itd.

- nastojati izmijeniti strukturu sadanjeg portfelja (skratiti rokove, pove ati prinos),- to vie zamijeniti kredite otkupom VP-a,- pomagati izdavateljima u cjelokupnom postupku emisije VP -a- garantirati otkup cjelokupnih emisija,- garantirati otplatu glavnice i isplatu kamate,- poduzimati druge mjere glede ire afirmacije vrijednosnih papira.

KRETANJA U SUVREMENOM BANKARSTVU I

FINANCIJAMA

U zadnjih 20-tak godina - promjene u financijama razvijenih zemalja

Promjene se uoavaju:- Primjena novih financijskih instrumenata- U tehnikama i tehnologijama financiranja- U pojavi novih financijskih institucija- U regulaciji- U poticaju koje brzim promjenama daje raunalna tehnologija

Opi initelji promjena:1) Porast VJEROVANJA u snagu trita u postizanju ekonomskih i socijalnihciljeva2) Poveava TEDNJA kao rezultat razdoblja stabilnosti i rasta unajrazvijenijim zemljama3) Smanjivanje visokih stopa INFLACIJA 4) Rast POVJERENJA U VRIJEDNOSNICE 5) Nova FINANCIJSKA TRITA 6) Novi FINANCIJSKI INSTR UMENTI uvedeni zbog prevladavanja

nesigurnosti u razdobljima inflacije i plivajuih teajeva7) Razvoj TEHNOLOGIJE i jeftinijih RAUNALA

(1) Smanjivanje uloge financijskih posrednika ± DISINTERMEDIJACIJA



105

105

Preseljenje novanih sredstava s indirektnog na direktno i neposredovanotrite, ime se zaobilazi posrednika uloga financijskih institucija, a krajnjizajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno

Uzroci ove pojave:

- U nekim zemljama (SAD) postoje ogranienja kamatnih stopa kojedepozitne institucije smiju obraunavati na primljene depozite. Zbog togadeponenti ³preseljavaju´ svoja sredstva na direktna trita, u vrijednosniceza koje ne vrijede ogranienja jer se kamatne stope formiraju trino, tj. , navioj razini i u one plasmane na koja se ogranienja ne odnose.

- Velike tvrtke (IBM) imaju vei bonitet od mnogih financijskih posrednika,one izdaju VP-e i na taj se nain mogu jeftinije izravno financirati nafinancijskom tritu umjesto uzimanja bankarskih kredita

- Poljuljano povjerenje u neke banke, tedionice i financijske posrednike

Bez obzira na pojavu disintermedijacije i u razvijenim zemljama se priblino70%-85% eksternog financiranja tvrtki odvija preko financijskih posrednika

(2) Internacionalizacija financija INTERNACIONALIZACIJAFINANCIJA

Meunarodne financije sve vie jaaju i ire se:1. VIKOVI novanih sredstava u nekoj zemlji idu na meunarodna trita2. RAZVOJ SVJETSKE TRGOVINE trai meunarodno financiranje3. MULTINACIONALNE KOMPANIJE i BANKE ire mreu podrunica i

poslovnih jedinica i dre depozite irom svijeta4. DEPOZITI i DEVIZNE REZERVE rasporeuju se zbog rizika u vie

zemalja, manja je devizna kontrola, obino nema obveze izdvajanja obveznerezerve pa su izvori jeftiniji

5. DIONICE i OBVEZNICE KOTIRAJU na vie burzi u svijetu6. INSTR UMENTIMA DRAVNOG DUGA (SAD, UK, Njemaka, Japan)

trguje se na svim vanim tritima7. DEVIZNO-VALUTNO TRITE je CJELODNEVNO svjetsko trite8. U pasivama i aktivama banaka sve je znaajnije sudjelovanje

NEREZIDENATA

9. KAPITAL se brzo PREMJETA zbog razlike u prinosima10. MEUNARODNI SUSTAV financiranja donosi rizike teajnih razlika,likvidnosti i procjena kamatnih stopa, ali se stvaraju i zatitni me hanizmi

11. Osnivaju se OFFSHORE financijski centri u kojima velike korporacije, banke i druge institucije otvaraju podrunice, fondove itd. da bi putem njihobavljale poslovanje zbog manjih poreza i izbjegavanje drugih ogranienja

12. UVOENJE EURA u lanice EU koje ine trite preko 200 milijunastanovnika koje je korak k integraciji i internacionalizaciji financijskih trita



106

106

3) SEK URITIZACIJA (eng. "security" = vrijednosnica, vrijednosni papir)Siri znaaj: pojava pozajmljivanja novanih sredstava na otvorenom tritu primjenom

vrijednosnica kao kreditnih instrumenata - zadunica, za razliku oddo danas uobiajenog pozajmljivanja kreditima banaka i drugihfinancijskih posrednika,

openito primjena vrijednosn ica kao financijskih instrumenataUi smisao: praksa kreiranja utrivih financijskih potra ivanja - zadunica na

temelju nekih oblika aktive, klasini oblici potraivanja (aktiva) koji su sigurni ali najeeneutrivi prije roka dospjea podloga su za izdavanje utrivihvrijednosnica koje ine obveze u pasivi, nelikvidna ili "zaleena" potraivanja

(dijelovi aktive) pretvaraju se u utrive instrumente duga, ime se pribavljaju nova sredstva potrebna za poslovanje. potraivanje se moeostaviti u aktivi i u pasivi izdati zadunice potraivanje se moe izdvojiti (prodati) posebnoj treoj osobi koja e izdati zadunice temeljem dobivene aktive, a tako pribavljen novac dati banci od koje je primila aktivu



107

107



108

108

trea osoba e iz naplaenih dospjelih rata u aktivi otplaivati obveze po dospijeima vrijednosnih papira u pasivi,

Sekuritizacija se moe uspjeno obaviti temeljem:- hipotekarnih kredita ± stambenih- automobilskih zajmova

- potraivanja po kreditnim karticama- hipotekarnih kredita u brodogradnji- svih oblika kredita ili- cjelokupne aktive-

(4) DEREGULACIJA

Od 80-tih godina primjetan je proces deregulaci je tj. uklanjanja brojnih regulatornih odredbi (ogranienja) koje su odreivaleosnivanje i poslovanje banaka i drugih financijskih institucija,

Regulaci ja ima za cilj prui ti javnosti osjea j povjerenja u bankarskisustav, sprijeiti banke u preuzimanju prevelikih rizika,osigurati konkuriranje na tritu i sprijeiti stvaranje monopola, podrati stabilan razvitak i sl.,

Polazei od injenice da u propasti banke veu tetu trpe vjerovnicii zajednica nego vlasnici banke, drava esto puta postavljavrst regulatorni okvir,

Primjer prevrste regulacije je Zakon o bankama iz 1933.g. u SAD-udonijet nakon velike svjetske krize. Najvanije odredbe ovog Zakona su:

- uvoenje sustava osiguranja depozita, odvajanje komercijalnog odinvesticijskog bankarstva, uvoenje ogranienja kamatnih stopa narone depozite i zabrana plaanja kamata na depozite po vienju, prihvaena i u suvremenom hrvatskom zakonodavstvu kao npr.

- o adekvatnosti kapitala (odnos kapitala i rizine aktive),- o velikim i najveim kredi tima jednom zajmoprimcu,- o plasmanima u zgrade, opremu, vlasnike uloge,- o kreditima upravi i s bankom povezanim osobama (dioniari, lanovi

nadzornog odbora ) i td. ,- o obvezi angairanja vanjskih revizora, obavjetavanja javnosti,

uvanja bankovne tajne, osiguranja depozita, angairanja kvalitetneuprave itd.

Najvei stupanj deregulacije doivio je financijski sustav SAD, to jei logino, jer je nakon 1933.g. to bio i najstroe reguliran sustav usvijetu,



109

109

Reregulacija je proces koji se zbiva u svim zemljama i nameunarodnom planu. Tim procesom omoguava se bankamaslobodnije poslovanje u skladu s trinim uvjetima.

povjeravanje voenja kontrole novanog optjecaja posebnom"Odboru za otvoreno trite",

zabranjeno je preuzimanje i distr ibucija novih emisija vrijednosnicaosim dravnih, zabranjeno je upravljako povezivanje banaka i poduzea s

primarnom aktivnou na tritu vrijednosnica, ograniena je kupnja i prodaja vrijednosnica za tui raun

itd. Mnoge zemlje preuzele su takve restriktivne odredbe, ali

postupno dolazi do procesa "reregulacije" to znai da ne prestajeregulacija ve se jedna grupa pravila zamjenjuje drugima, odnosnoregulacija dobiva drugaije osobine,

Drava moe vie pomoi gospodarstvu osiguravajui mustabilan, pravedan, djelotvoran i transparentan financijski sustav, negozabranom obrauna ili ograniavanjem kamatnih stopa,

Nova regulatorna pravila vie pozornosti obraaju preventivnom djelovanju, zatitnim mehanizmima, sigurnosti malihtedia i investitora,

Baselski komitet bankovnih supervisora donio je niz pravila za poslovanje banaka koja su

5) TEHNOLOKA REVOLUCIJA I FINANCIJE

Nakon 70-tih godina razvoj mikroelektronike, automatizacije itelekomunikacija omoguilo je:- Pojeftinjenje i inovacije financijskih proizvoda, usluga i procesa (graniantroak jedne transakcije sve manji)- Ulazak banaka u gotovo sve poslove na financijskim tritima, ali im jenametnuo potpuno organizacijsko, tehnoloko i kadrovsko restrukturiranje

- Izazvalo velike trokove ulaganja u tehnologiju- Promijenilo kanale distribucije usluga- Druge promjene koje upuuju da se suvremene banke nalaze u razdoblju

svojevrsne tehnoloke tranzicije

Tehnologija je bankama omoguila uvoenje novih poslova i novih pro izvoda:1. K ombinacija transakcijskih i tednih rauna2. P rimjena razliitih kartica (kreditna, debitna -platna)



110

110

3. P ojednostavljena su plaanja, obrauni i evidencija4. Automatsko informiranje ili izvjetavanje o stanju i promjenama na

raunu5. ip ili pametne kartice sa vie funkcija6. Tehnologija bive vremenske i prostorne granice (m P AY)

7. N ema razlika izmeu lokalnih, regionalnih, nacionalnih iinternacionalnih banaka jer danas je svakoj od njih dostupan svaki segment financijskih trita

8. K lijenti banke raspolau novcem u svako doba (bankomat, direktan polog ili isplata novca)

9. Dematerijalizacija vrijednosnica na tritu (ne tiskaju se VP )10. P OS terminali11. SW I FT je sustav meunarodnih meubankovnih financijskih

telekomunikacija, raunalna mrea s 45000 banaka -lanica12. Telefonsko bankarstvo

13. I nternet bankarstvo

PROBLEMI U BANKARSTVU Visoki poetni trokovi ulaganja u tehnologiji ³Dupliranje´ kanala distribucije usluga - klasina mrea poslovnica i novi

kanali potekoe u tehnolokom ³prekrajanju´ banke otpori zaposlenika koji teko prihvaaju promjene zatita od kriminalnih radnji zatita podataka niska razina financijske tehnokulture klijenata

(6) ULOGA DRAVE NA FINANCIJSKOM TRITU

Regulativna funkcija I zravno sudjelovanje na financijskim tritima

REGULATIVNA FUNKCIJA DRAVEZakonima odreuje:y IZGLED bankovnog, kredit i novanog sustava

y DJELATNOST ostalih financijskih institucijay UVJETE emisije vrijednosnicay FUNKCIONIRANJE financijskih trita itd.

Nadzor nad djelovanjem financijskih sektora obavlja monetarnom kontrolom imonetarno-kreditnom politikom sredinjih banaka

IZRAVNO SUDJELOVANJE NA FINANCIJSKIM TRITIMA



111

111

y Odvija se politikom javnog dugay Nedostajua sredstva u proraunu drava pribavlja emisijom trezorskih

zapisa, srednjeronih nota, dugoronih obvezni ca, prodajom financijskihaktive, izravnim pozajmljivenjem od Centralne banke, ponegdje i kreditimaod Centralnih banaka

Drava se na trite ukljuuje: P reko lokalnih organa vlasti (municipalne obveznice i note) P utem posebnih agencija, institucija i fondova Financiranje izvoza, poljoprivrede, stambeno financiranje, studentski

zajmovi i slino I nstitucije osiguranja, jamenje kreditiranja, dravnih mirovinskih fondova

itd.

(7) SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

Velika svjetska kriza (1929. - 33.) pokazala je da je bankarski sustav jedanod najveih izvora kriza i poremeaja u gospodarstvu. U SAD -u je propalo 9069 banaka i propala 1/3 svih depozita.

Bankovnim zakonom 1933. godine uveden je sustav obveznog osiguranjadepozita kod posebnih dravnih osiguravatelj skih agencija.

Osnivanjem FDIC (Federal Depozit Insurance) - savezna korporacija zaosiguranje depozita - radikalno je prekinut domino efekt seljenja depozita i propadanje banaka u SAD-u u sljedeih 60ih godina.

Pretpostavka je da prosjeni tedia nije u stanju procijeniti bonitet banke

Nedostatak sustava osiguranja je tzv. MORALNI HAZARD jer se bankezbog toga to su njihove obveze osigurane kod drugog ponaaju manjeodgovorno u kreditnim aktivnostima

SUSTAVOSIGURANJA UVEDEN JE:

SAD 1933. panjolska 1977. Njemaka 1976. Francuska i Nizozemska 1980.

Belgija 1985.Velika Britanija 1949.Hrvatska 1997.

HRVATSKA O sigurani ulozi do 100 000 kn po osobi, ne raunu N isu osigurani tedni depoziti lanova Uprave i N adzornog Odbora u banci

ili tedionici u kojoj obavljaju tu funkciju



112

112

Banke plaaju premiju osiguranja u visini 0.2% tromjeseno na prosjeno stanje svih osiguranih tednih uloga

(8) FINANCIJSKE INOVACIJE - novi proizvodi

- Nul kuponi ili zero kupon obveznice- Junk bonds (rizine obveznice)- Kamatni, valutni i drugi swapovi- Razne vrijednosnice- tednotransakcijski rauni

Novi procesi:- ATM (bankomati)- POS terminali

- Automatski kliring- SWIFT- Telefonsko bankarstvo- Internet, itd.

Razlozi inovacija:- Promjenjiva inflacija- Razliite kamatne stope i teajevi- Regulacija bankovnog poslovanja- Porezni propisi

- Napredak tehnologije i znanosti itd.

(9) OKR UPNJAVANJE

Oblici okrupnjavanja: BANKOVNI HOLDING - oblik okrupnjavanja kojim jedna banka (banka

³majka´) ima kontrolni paket dionica s pravom glasa u drugoj ili vie drugih banaka ili financijskih institucija (banka ³ker´)

Holding se osniva zbog:

(1) Koncentracije kapitala(2) Izbjegavanje propisa(3) Obavljanje nebankarskih poslova, itd.

Osnivanjem holdinga banke sve vie ire svoje poslovanje na podruju pruanjanebankovnih usluga: osiguranje, leasing, poslovanje s VP-ima



113

113

BANKOVNI KONZORCIJ - nain okrupnjavanja kapitala udruivanjem banaka zbog ostvarivanja nekog znaajnog posla, to ga neka od njih pojedinano ne bi mogla obaviti

BANKOVNI SINDIKAT- ine grupe banaka koje odobravaju sindikalni

kredit, gdje svaka od tih banaka sudjeluje u dijelu tog kreditaBankovni sindikat moe initi i grupa investicijskih banaka koje sesporazumijevaju oko kupovine nekog velik og izdanja VP

(10) GLOBALIZACIJA

Banke sve vie posluju po itavom svijetu, meusobno se vlasniki povezuju i padaju barijere izmeu pojedinih regija, zemalja i kontinenata(11) DESPECIJALIZACIJA

Sve vei broj banaka bavi se svim bankarskim poslovima Moderna tehnologija to omoguava Ima miljenja da e ponovno doi do specijalizacije zbog sniavanja trokova

i sve vee konkurencije izmeu banaka i nebankarskih organizacija

(12) OSTALA OBILJEJA1. DIONICE nisu vaan izvor financiranja korporacijaa)) izmeu 1970.- 85., dioniki kapital 2.1% b)) izmeu 1984.-90., poduzea otkupljuju vlastite dionicec)) znaajan udjel dionica je u Japanskim i Njemakim poduzeima

d)) najvei udjel u Kanadi 26%

2. ZADUNICE kao to su obveznice ili komercijalni papiriSUDJELUJU U FINANCIRANJU PODUZEA:SAD 29.8%Kanada 26%UK 8% Njemaka 21%Japan, Francuska 2%-3%

- Banke su jo uvijek najvanije institucije, a bankarski kredit najvaniji jeinstrument eksternog financiranja poduzea svugdje u svijetu.

- Bankarski kredit 25 puta je vei od dionikog kapitala u SAD -u.- Samo velika poznata poduzea visokog ugleda mogu se financirati emisijom

vrijednosnica i njihovom prodajom na primarnom tritu, a manja poduzea i pojedinci orijentirani su na bankarski kredit.



114

114

Dodatak predavanjima

Sadraj:

1. Upravljanje rizicima

2.Upravljanje likvidnou3.Mjere za praenje rizika i osiguranje adekvatnosti kapitala4.Bankovna tajna5.Poslovne knjige i poslovna izvjea6.Izvjeivanje7.Zatita potroaa8.Udruivanje banaka9.Nadzor nad bankama



115

115

10.Unutarnja kontrola11.Unutarnja revizija12.Revizija financijskih izvjea i poslovnih funkcija banke13.Posebna uprava

14.Oduzimanje odobrenja za rad15.Likvidacija banke16.Steaj banke



116

116

1.UPRAVLJANJE RIZICIMA

Banka mora:- Osiguravati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama usluga koje

prua i rizicima kojima je izloena u pruanju tih usluga (adekvatnostkapitala); - Poslovati tako da rizici kojima je izloena u pojedinanim ili svim

vrstama poslova koje obavlja ne prijeu granice odreene propisima;- Poslovati tako da je sposobna pravovremeno ispuniti dospjele obveze

(naelo likvidnosti), odnosno na nain da je trajno sposobna ispunjavatisve svoje obveze (naelo solventnosti).

Planiranje i provoenje mjera upravljanja rizicima Banka je duna kontinuirano obavljati mjerenje, procjenu i

upravljanje svim rizicima kojima je u svom poslovanju izloena. Kriterije, nain i postupke mjerenja, procjene i upravljanja rizicima, banka

je duna propisati svojim opim aktima, koji moraju biti usklaeni s propisima, standardima i pravilima struke, ovisno o bankovnim i drugimuslugama koje banka obavlja.

Rizici kojima je banka izloena u svom poslovanju za koje minimalnomoraju biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima jesu:1. rizik likvidnosti,

2. kreditni rizik,3. kamatni, devizni i ostali trini rizici,4. rizici izloenosti prema jednoj osobi,5. rizici povezani s kapitalnim ulaganjima, ulaganjima u nekretnine i drugutrajnu imovinu,6.rizici neispunjenja obveza druge ugovorne strane povezani s dravom

podrijetla druge ugovorne strane,7.operativni rizik, ukljuujui rizik koji proizlazi iz neadekvatnog upravljanjainformacijskim i pridruenim tehnologijama,8.ostali rizici.

Opi akti banke moraju obuhvaati:- unutarnje postupke banke za odreivanje i mjerenje rizika,- procedure i druge radnje kojima se osigurava dosljedna primjena

utvrenih postupaka i naina mjerenja rizika,- unutarnje postupke kojima se osigurava nadzor nad ispravnou

primjene propisanih postupaka i procedura za mjerenje rizika.



117

117

2.Upravljanje likvidnou

- Banka mora upravljati svojom imovinom i obvezama tako da je sposobnaispuniti sve svoje dospjele obveze.

- U cilju uinkovitog upravljanja rizikom likvidnosti banka mora donijeti i provoditi politiku upravljanja likvidnou, a koja obuhvaa:1. planiranje oekivanih poznatih i moguih novanih odljeva i dostatnih

novanih priljeva za pokrie istih,2. kontinuirano praenje likvidnosti i donoenje odgovarajuih mjera za

sprjeavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

Usklaenost imovine i obveza Banka mora na odgovarajui nain uskladiti svoju imovinu i obveze natemelju kojih je izloena rizicima gubitaka zbog promjene kamatnih stopa,

teajeva stranih valuta, cijene vrijednosnih papira i ostalih financijskihinstrumenata ili zbog ostalih trinih rizika.

3. MJERE ZA PRAENJE RIZIKA I OSIGURANJEADEKVATNOSTI KAPITALA

Izraunavanje

Banka mora izraunavati i utvrivati:

1. iznos jamstvenog kapitala,2. adekvatnost kapitala,3. izloenost,4. kreditni rizik,5. pojedinano stanje otvorenih stavki i ukupno stanje tih stavki (razlike

izmeu aktivnih i pasivnih bilannih i izvanbilannih stavki iji iznosovisi o promjeni kamatnih stopa, teajeva stranih valuta, cijenivrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili ostalih trinihrizika),

6. visinu ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i nekretnine.

Izvjeivanje o mjerenju rizika

Banka mora izvjeivati HNB o:1. jamstvenom kapitalu,2. adekvatnosti kapitala,



118

118

3. izloenosti,4. procjeni kreditnog rizika,5. likvidnosti,6. stanju otvorenih stavki,7. vrijednosti ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i

nekretnine,8. dunicima banke ije zaduenje prelazi iznos koji odredi HNB,9. dioniarima banke i s njima povezanim osobama koji imaju 3 i vie posto

dionica s pravom glasa u glavnoj skuptini banke.

HNB propisuje sadraj izvjea te rokove i nain izvjeivanja.

4. BANKOVNA TAJNA

Banka mora uvati kao povjerljive podatke o stanju pojedinanihtednih uloga i ostalih novanih depozita banke te stanju i prometupo tekuim i iroraunima, kao i sve podatke, injenice iokolnosti koje je saznala na temelju pruanja usluga klijentima iu obavljanju poslova s pojedinanim klijentom.

(1) lanovi tijela banke, dioniari banke, zaposlenici banke i druge osobekoje zbog naravi poslova koje obavljaju s bankom ili za banku imaju

pristup povjerljivim podacima ne smiju priopiti ove podatke treim

osobama, iskoristiti ih protiv interesa banke i njezinih klijenata iliomoguiti treim osobama da ih iskoriste.(2) Obveza uvanja bankovne tajne ne odnosi se na sljedee sluajeve:

1. ako se klijent pisanim putem izriito suglasi da se odreeni povjerljivi podaci mogu priopiti,

2. ako je priopavanje povjerljivih podataka neophodno za prikupljanje iutvrivanje injenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi,a to pisanim putem zatrai ili naloi nadleni sud,

3. ako se povjerljivi podaci priopavaju za potrebe Ureda za sprjeavanje

pranja novca,4. ako je priopavanje povjerljivih podataka potrebno za utvrivanje

pravnog odnosa izmeu banke i klijenta u sudskom sporu,5. ako se povjerljivi podaci priopavaju za potrebe ostavinskog ili

drugog imovinskopravnog postupka,6. ako je priopavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe

nad imovinom klijenta banke,



119

119

7. ako se povjerljivi podaci priopavaju HNB-u, Deviznom inspektoratu ilidrugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora koji oni obavljaju iz svogdjelokruga,

8. ako se povjerljivi podaci priopavaju pravnoj osobi, odgovarajuegoblika organiziranja, koju mogu osnovati banke s ciljem prikupljanja i

pruanja podataka o ukupnom iznosu, vrstama i urednosti izvravanjaobveza fizikih i pravnih osoba, nastalih po bilo kojoj osnovi,

9. ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopavaju se na njihov pisani zahtjev,

10. ako se povjerljivi podaci priopavaju za potrebe institucija zaosiguranje uloga.

(3) Obveza uvanja bankovne tajne postoji za osobe i nakon prestanka radau banci, odnosno nakon prestanka svojstva dioniara ili lanstva u

tijelima banke.

HNB, sudovi ili druga nadlena tijela mogu koristiti povjerljive podatkeiskljuivo u svrhu za koju su dani te iste ne smiju priopiti treim osobama iliim omoguiti da ih doznaju i iskoriste, osim u sluajevima propisanimzakonom. Obveza se odnosi i na sve fizike osobe koje u svojstvuzaposlenika ili drugom svojstvu rade ili su radile u HNB-u i nadlenimtijelima.

5. POSLOVNE KNJIGE I POSLOVNA IZVJEA Banka mora voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave,vrednovati imovinu i obveze i sastavljati financijska izvjea u skladu svaeim propisima i standardima struke.

Voenje poslovnih knjiga, evidencije i dokumentacije Banka mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige,

poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na nain koji omoguuje provjeru posluje li banka u skladu s vaeim propisima i standardima

struke. Banka je duna uvati knjigovodstvene isprave i druge dokumente, na

temelju kojih su izvrena knjienja u njezinim poslovnim knjigama, urokovima i na nain propisan Zakonom o raunovodstvu i/ili drugimzakonom.

Iznimno banka je duna uvati knjigovodstvene isprave, odnosno drugedokumente u ovim rokovima:



120

120

godina uvaju se nalozi za plaanje i drugi dokumenti platnog prometa natemelju kojih su evidentirane promjene na raunima sudionika platnog

prometa, ukljuujui i dokumente koji se odnose na otvaranje i zatvaranjerauna preko kojih se obavlja platni promet,- deset godina uvaju se ugovori i ostali dokumenti na temelju kojih nastaju

promjene, na imovini, obvezama, ukljuujui i potencijalne obveze, tekapitalu banke, kao i knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci otim poslovnim promjenama unijeti u poslovne knjige banke.Pod rokovima podrazumijeva se vremensko razdoblje nakon isteka godine ukojoj je poslovna promjena nastala odnosno u kojoj su knjigovodstveneisprave i drugi dokumenti sastavljeni.

Kontni plan i financijska izvjea Banka vodi poslovne knjige u skladu s kontnim planom za banke

koji propisuje HNB. Za potrebe nadzora nad poslovanjem banke, banka sastavlja financijska

izvjea na nain, u obliku i rokovima koje propisuje HNB. HNB moe za potrebe javnog objavljivanja propisati vrstu, oblik i sadraj

izvjea, kao i nain i rokove njihova objavljivanja.

Godinje izvjee Banka sastavlja i objavljuje godinje izvjee sukladno Zakonu o

raunovodstvu i Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Godinjeizvjee mora takoer sadravati:

popis dioniara koji imaju vie od 3% udjela u kapitalu banke kao ipodatke o visini njihovih udjela, i popis lanova uprave banke koji imajuudjel u kapitalu banke kao i podatke o visini njihovih udjela bez obzirana visinu tog udjela.

6. IZVJEIVANJE

Redovno izvjeivanje Banka mora izvjeivati HNB o sljedeim injenicama i okolnostima

odmah po njihovom nastanku:

1. o promjenama podataka koji se odnose na sjedite i adresu banke,2. o sazivanju glavne skuptine dioniara i svim odlukama

usvojenim na toj skuptini,3. o razrjeenjima i imenovanjima lanova uprave i nadzornog odbora,



121

121

4. o namjeravanom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podrunice ili predstavnitva ili promjenama u vrstamausluga koje podrunica prua,

5. o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu banke za 10 posto ilivie,

6. o prestanku pruanja odreenih bankovnih ili ostalih financijskih usluga,7, o ostalim injenicama i okolnostima za koje postoji obveza

izvjeivanja prema propisima HNB-a.

Uprava banke mora odmah obavijestiti HNB o sljedeimdogaajima:

1. ako je ugroena likvidnost ili solventnost banke,2. ako se pojave razlozi za prestanak ili oduzimanje odobrenja za pruanje

bankovnih usluga ili razlozi za zabranu pruanja pojedinih ostalihf inancijskih usluga,

3. ako se promijeni financijsko stanje banke u takvom omjeru da banka vie ne dosee minimalni kapital ili minimalnu stopuadekvatnosti kapitala.

Banka mora bez odgaanja izvjeivati HNB o svim injenicama koje seupisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka usudski registar, kao i o svakom izvrenom upisu promjene podataka usudskom registru.

Izvjeivanje na zahtjev Hrvatske narodne banke

Banka mora na zahtjev HNB-a dostaviti izvjea i informacije o svimpitanjima vanim za provoenje nadzora ili za izvravanje ostalih zadatakaiz nadlenosti HNB-a.

7. ZATITA POTROAA

Pod pojmom potroa podrazumijeva se svaka fizika osoba ±

graanin, koja je korisnik bankovnih usluga, kao i ostalih financijskihusluga ako ostale financijske usluge prua banka.

Ugovaranje usluga Banka je duna s potroaem zakljuiti ugovor o pruanju

pojedine bankovne usluge.



122

122

Prije zakljuivanja ugovora banka je duna potroau predoiti,odnosno uiniti dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasnovidljiva prava i obveze ugovornih strana.

Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi.

Objava opih uvjeta poslovanja Banka je duna na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijamauiniti dostupnim informacije o uvjetima pruanja usluga potroaima.

Pod informacijama koje se odnose na odobravanje kredita, podrazumijevaju se podaci:1. vaee nominalne godinje stope redovne i zatezne kamate,2. nain obrauna kamate (primjena relativnog ili konformnog kamatnjaka),3. uvjeti pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamate

tijekom koritenja, odnosno otplate kredita,4. naknade, odnosno provizije koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj

stopi) banka zaraunava korisniku kredita,5. efektivne kamatne stope koje odraavaju ukupnu cijenu kredita,

izraunate sukladno propisima HNB-a,6. iznos otplate glavnice i kamate (ukljuujui i druge trokove) za

pretpostavljeni iznos kredita, rokovi otplate, broj i visina otplatnihobroka,

7. uvjeti tednje ili novanog pologa kod banke ako je to uvjet za

odobravanje kredita,8. mogunosti i uvjeti prijeboja kredita i tednog uloga, odnosno novanog pologa iz prethodne toke,

9. Instrumenti osiguranja otplate kredita i drugi uvjeti koje postavlja banka.

Pod informacijama koje se odnose na primanje depozita podrazumijevaju se podaci:1. vaee nominalne godinje kamatne stope,2. nain obrauna kamate (primjena relativnog ili konformnog kamatnjaka),3. uvjeti pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope,

4. naknade za voenje rauna i druge sline naknade odnosno provizije akoih banka zaraunava na teret deponenta,

5. efektivne kamatne stope koje odraavaju ukupan prinos na depozit,izraunate sukladno propisima HNB-a, te

osnovne informacije o osiguranju uloga odnosno depozita.



123

123

8. UDR UIVANJE BANAKA

Banke se mogu udruiti u udruenje banaka koje je osnovano kaogospodarsko interesno udruenje ili kao neki drugi oblik udruivanja

gospodarskih subjekata u skladu sa posebnim zakonom. Osim zadataka koji su odreeni njegovim statutom, udruenje banakamoe:

- organizirati sustav osiguranja uloga s jamstvima iznad iznosaodreenog Zakonom o osiguranju uloga, o organizirati razmjenu informacijao kreditnoj sposobnosti za potrebe zatite protiv kreditnogrizika, o provoditi struno usavravanje zaposlenika banke i izdavati potvrd ozavrenom strunom usavravanju. Banke ne smiju zakljuivati nikakve pisane ili usmene ugovore s

drugim bankama ili bankovnim udruenjima kojima se moe ograniiti naeloslobodnog trinog natjecanja, odnosno konkurencije u bankarstvu.

Udruenje banaka kao i svaka pojedina banka mora u cilju sprjeavanjaogranienja naela slobodnog trinog natjecanja dostaviti HNB-u svoj statutkao i sve sporazume, dogovore i druge ope akte.

Obavjetavanje potroaa

Banka je duna na ugovoreni nain, a najmanje jednom godinjeobavijestiti potroaa odnosno uiniti mu dostupnim podatke o stanjunjegovoga kreditnog, odnosno depozitnog rauna. U sluaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, banka je dunaobavijestiti potroaa o promjeni tih stopa prije nego to se one ponu

primjenjivati, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajuinain.

9. NADZOR NAD BANKAMA

HNB obavlja nadzor poslovanja banaka sukladno propisima imeudravnim sporazumima.U obavljanju svoje nadzorne funkcije HNB ocjenjuje zakonitost i pravilnost

poslovanja banke, njezinu sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju tenalae rnjere_za otklanjanje utvrenih nezakonitosti, nepravilnosti i

poboljanja stanja u banci. Ako je za nadzor nad osobom povezanom s



124

124

bankom nadleno drugo nadzorno tijelo, HNB moe zatraiti od tog tijelada joj pribavi potrebne podatke u svrhu nadzora nad bankom. Ako je zanadzor nad osobom povezanom s bankom nadleno drago nadzorno tijelo, ukontroli poslovanja tog drutva moe, uz to tijelo, sudjelovati HNB,

Nain obavljanja nadzora

Nadzor poslovanja banaka obavlja se analizom financijskih izvjea iizravnim nadzorom u banci. Nadzor analizom financijskih izvjea obavljajuzaposlenici HNB-a analiziranjem izvjea i ostalih podataka koje su bankeobvezne dostavljati HNB-u. Izravni nadzor obavlja se u prostorijama bankeuvidom u poslovne knjige, isprave i drugu dokumentaciju koja se odnosi na

poslovanje banke te provjerom i pregledom tehnike, strune iorganizacijske opremljenosti banke.

SADRAJ I OPSEG NADZORA

U postupku nadzora HNB:- ocjenjuje sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju banke, njezinu

strunu, organizacijsku i tehniku opremljenost,- obavlja nadzor ustroja i voenja poslovnih knjiga, poslovne

dokumentacije i ostale evidencije osobito njihove pouzdanosti iaurnosti, vjerodostojnostiknjigovodstvenih isprava o poslovnim promjenama, usklaenostisintetikih i analitikih evidencija kao i da li je banka financijska ili drugaizvjea sastavila u skladu s vaeim propisima i standardima struke,

- utvruje ispunjava li banka uvjete za pruanje bankovnih i ostalihfinancijskih usluga kao i usklaenost predmeta poslovanja banke sodobrenjem za rad banke i ostalim propisima, nalae mjere zaotklanjanje utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti, mjere u sluajukrenja propisa i pravila o upravljanju rizicima i aktivnosti za poboljanjestanja u banci,

- ocjenjuje realnost i objektivnost temeljnih financijskih izvjea, utvruje

tonost izrauna svih propisanih veliina, pokazatelja i omjera i njihovuusklaenost s propisanim ogranienjima, utvruje tonost,sveobuhvatnost i pravodobnost izvjeivanja HNB-a, provjerava iverificira funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola i informacijskogsustava, ocjenjuje provedbeni postupak i izvjee o obavljenoj revizijifinancijskih izvjea koju je, za potrebe HNB-a, obavila ovlatenarevizorska tvrtka, surauje s ovlatenim revizorima sukladno



125

125

meunarodnim standardima, provjerava djelovanje i ocjenjuje primjerenost i uinkovitost unutarnje revizije, obavlja kontroluinformacijske tehnologije i drugih pridruenih tehnologija, utvruje da li

je naruena sloboda trinog natjecanja odnosno konkurencija na tritu bankovnih usluga, nalae mjere za osiguravanje slobodnog trinognatjecanja odnosno konkurencije u pruanju bankovnih usluga,

- nadzire obavljanje i drugih podruja poslovanja banke na temelju zakona idrugih propisa.

Nalazi nadzora

Nakon obavljenog nadzora poslovanja banke ovlatene osobe sastavljajunalaz o obavljenom nadzoru. Postupke vezane uz nalaz o obavljenomnadzoru propisuje odlukom.

Rjeenja koja donosi HNB su konana i protiv njih se moe pokrenutiupravni spor.

Nadzorne mjere Nadzornim mjerama nalae se otklanjanje utvrenih nezakonitosti inepravilnosti i poduzimanje aktivnosti za poboljanje stanja u banci. Uokviru aktivnosti za poboljanje stanja u banci mogu se odrediti i posebniuvjeti za poslovanje banke.

U sluaju utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti, nalau se nadzornemjere izdavanjem rjeenja koje donosi guverner HNB-a.

U sluajevima krenja zakona i propisa, odnosno u situacijama kada jefinancijsko stanje u banci takvo daje neizvjestan daljnji nastavak njezinog

poslovanja, HNB rjeenjem :1. zabranjuje pruanje odreenih bankovnih usluga i ostalih

financijskih usluga,2. imenuje posebnu upravu,

3. oduzima odobrenje za rad,4. pokree prisilnu likvidaciju banke i5. odluuje o podnoenju prijedloga za pokretanje steaja

Rjeenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti Guverner HNB-a donosi rjeenje kojim nalae otklanjanje

nezakonitosti i nepravilnosti ako se u postupku nadzora utvrdi:



126

126

1. da lan uprave nema suglasnost HNB-a,2. da banka prua ostale financijske usluge za koje nije dobila odobrenje od

HNB-a ili da obavlja djelatnosti koje prema Zakonu o bankama ne smijeobavljati,

3. da banka kri pravila o upravljanju rizicima,4. da banka kri propise o voenju poslovnih knjiga i sastavljanju

izvjea, unutarnjoj reviziji ili reviziji godinjih izvjea,5. da banka kri obveze izvjeivanja i obavjetavanja,6. da banka kri ostale odredbe propisa kojima se ureuje

poslovanje banke. U rjeenju se odreuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

Izvjee o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Banka mora u roku otkloniti utvrene nezakonitosti i nepravilnosti idostaviti izvjee HNB-u u kojemu su opisane poduzete mjere radiotklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti. Izvjeu moraju biti priloenidokumenti i ostali dokazi iz kojih proizlazi da su utvrene nezakonitosti inepravilnosti otklonjene.

U roku od 30 dana od primitka izvjea HNB e ocijeniti da li sunezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Ako utvrdi da nezakonitosti inepravilnosti nisu otklonjene, HNB rjeenjem e izrei novu mjeru.

Mjere za provedbu politika o upravljanju rizicima Ako HNB u obavljanju nadzora nad poslovanjem banke utvrdi da banka

kri propise i pravila o upravljanju rizicima moe:

2. dati pisano upozorenje,3. traiti sazivanje sjednice uprave i nadzornog odbora radi

razmatranja i postizanja dogovora o mjerama zaotklanjanje nepravilnosti i poboljanju stanja,

4. traiti od uprave i nadzornog odbora da sazovu glavnuskuptinu.

Ako HNB u obavljanju nadzora nad poslovanjem utvrdi da banka teekri propise i pravila o upravljanju rizicima moe rjeenjem za otklanjanjeutvrenih nezakonitosti i nepravilnosti naloiti:

1. mjere za osiguranje minimalnog kapitala ili mjere za osiguranjeminimalne stope adekvatnosti kapitala,

2. mjere za potivanje odredbi propisa koje imaju za cilj poboljanje stanjaili propisuju posebne uvjete za poslovanje,



127

127

3. mjere kojima se odreuju uvjeti poslovanja, a koji mogu sadravatinajnie, odnosno najvie kamatne stope, rokove dospijea trabina iobveza te druge uvjete,

4. mjere kojima se zahtijeva potpuna ili djelomina obustava isplatadividende ili bilo kojega drugog oblika isplate dobiti,

5. mjere za smanjenje trokova poslovanja, ukljuujui ogranienje plaa idrugih primanja odgovornim osobama i zaposlenicima,

6. mjere kojima se ograniava rast imovine, ukljuujui izvanbilannerizine stavke,

7. mjere kojima se od banke ili njezinih ovisnih drutava zahtijeva promjena, smanjenje ili prestanak obavljanja odreene aktivnosti zakoju HNB utvrdi daje prouzroila znaajan gubitak ili predstavlja velikirizik za banku,

8. mjere koje banka treba usvojiti i provesti u cilju:

. boljeg upravljanja rizicima,

. bolje naplate dospjelih trabina,

. poboljanja raunovodstveno-informacijskog sustava,

. poboljanje funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola i unutarnjerevizije,

. ograniavanja odobravanja kredita i smanjenja odnosno ograniavanjaizloenosti banke,

. promjene strukture usluga koje banka prua, te

. druge mjere za provoenje pravila o upravljanju rizicima,9. prodaju dionica, odnosno poslovnih udjela u drugim pravnim osobama,

odnosno naloiti prodaju druge imovine banke,10. zabranu stjecanja dionica, odnosno poslovnih udjela

drugih pravnih osoba, osnivanja novih podrunica iliirenje poslovne mree te zabraniti zapoinjanje novih

poslova,11. zabranu primanja novih depozita,12. zabranu davanja novih kredita ili pruanja bankovnih ili ostalih

financijskih usluga osobama s neodgovarajuom kreditnom sposobnou, pojedinim dioniarima banke, lanovima uprave i nadzornog odbora,

povezanim drutvima ili investicijskim fondovima kojima upravljaupravljako drutvo koje je s bankom povezana osoba,

13. sazivanje glavne skuptine banke,14. suspendiranje s dunosti jedne ili vie odgovornih osoba,15. dioniarima koji imaju kvalificirane udjele u banci da smanje taj udjel za

postotak koji utvrdi HNB, te



128

128

16. oduzeti suglasnost za imenovanje predsjednika ili lana uprave banke i otome istodobno izvijestiti nadzorni odbor banke, koji je duan u roku od30 dana imenovati predsjednika, odnosno lanove uprave koji nedostaju.

Smatra se da banka tee kri propise i pravila o upravljanju rizicimaako:

1. ne dosegne minimalni kapital ili minimalnu stopu adekvatnosti kapitala,nije organizirala svoje poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnudokumentaciju te ostalu poslovnu evidenciju na nain koji u svakomtrenutku omoguuje provjeru posluje li banka u skladu s propisima i

pravilima o upravljanju rizicima,2. ne donese politike i procedure, usklaene sa zakonskim propisima i

meunarodnim standardima za odgovarajue vrednovanje bilannih iizvanbilannih stavki,

3. prua ostale financijske usluge za koje nije dobila odobrenje od HNB-aili ako obavlja djelatnosti koje prema Zakonu o bankama ili drugomzakonu ne smije obavljati,

4. zakljuuje pravne poslove na temelju kojih nastaje izloenost banke prema pojedinoj osobi protivno odredbama Zakona o bankama,

5. zakljuuje fiktivne poslove s namjerom netonog prikazivanjafinancijskog stanja ili izloenosti banke,

6. isplauje dobit protivno odredbama Zakona o bankama,7. esto kri obveze pravovremenog i pravilnog izvjeivanja koje su

propisane,8. obavlja poslove koji mogu ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost,9. ne ispunjava obveze povezane sa sustavom osiguranja uloga.

Zabrana isplate dobiti (1) Banka ne smije isplatiti dobit ili dividendu niti obavljati isplate s naslova

sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti drutva, usljedeim sluajevima:

1. ako je jamstveni kapital banke manji od minimalnog kapitala, ili je stopaadekvatnosti kapitala manja od propisane,

2. ako bi se jamstveni kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da banka vie nije u mogunosti odravati minimalni kapital ili minimalnustopu adekvatnosti kapitala,

3. ako banka ne osigurava likvidnost,4. ako zbog isplate dobiti banka ne bi bila u mogunosti osigurati

likvidnost,



129

129

5. ako je HNB naloila banci da otkloni slabosti i propuste vezane uznetono iskazivanje aktivnih i pasivnih stavki, a ije bi tono iskazivanjeutjecalo na raun dobiti i gubitka banke i ako banka nije postupila uskladu s nalogom za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,

6. ako HNB tako odredi svojim rjeenjem zbog naina nakoji banka upravlja rizicima u poslovanju.

(2) Banka ne smije isplatiti akontaciju dobiti nitiakontaciju dividende. Uprava je duna poduzeti mjere s kojima e osigurati minimalan kapital i

propisanu stopu adekvatnosti kapitala.

Mjere u sluaju smanjenja stope adekvatnosti kapitala ispod minimalne Za banke ija je stopa adekvatnosti kapitala manja od minimalne stope, a

vea ili jednaka 3/4 minimalne stope, HNB poduzet e jednu ili viesljedeih mjera:1. zabraniti bilo koji oblik isplate dobiti,2. naloiti smanjenje trokova banke,3. ograniiti rast imovine banke, ukljuujui izvanbilanne rizine stavke,4. zabraniti banci stjecanje dionica, odnosno poslovnih udjela drugih

pravnih osoba, osnivanje novih podrunica ili irenje poslovne mree tezabraniti zapoinjanje novih poslova,

5. zabraniti poveanje izloenosti prema jednoj osobi,6. naloiti upravi da predloi skuptini donoenje odluke o dokapitalizaciji i

provoenje te odluke.

Za banke ija je stopa adekvatnosti kapitala manja od3/4, a vea ili jednaka 1/4 minimalne stope, HNB e:1. osim navedenih mjera poduzeti jednu ili vie sljedeih mjera:2. zahtijevati da banka ili njena ovisna drutva promijene, smanje ili

prestanu obavljati odreenu aktivnost za koju HNB utvrdi daje prouzroila znaajne gubitke za banku ili da predstavlja veliki rizik za banku,

3. naloiti da banka suspendira jednu ili vie osoba s posebnim pravima i odgovornostima,

4. zahtijevati da kamatne stope na primljene depozite ne prelaze trinekamatne stope za usporedive iznose i rokove dospijea,

5. ograniiti plae i druga primanja osobama s posebnim pravima iodgovornostima i zaposlenicima banke,



130

130

6. naloiti prodaju dionica ili likvidaciju banke, odnosno prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju druge pravne osobe u ijem kapitalusudjeluje ako utvrdi da postoji opasnost da e podreena banka, odnosnodruga pravna osoba postati nesposobna za plaanje i da predstavljaznatan rizik za banku,

7. naloiti prodaju materijalne imovine banke, itd.

10. UNUTARNJA KONTROLA

Unutarnja kontrola:- izravno podreena upravi;- funkcionalno i organizacijski odvojena od drugih organizacijskih dijelova;- obavlja stalan i cjelovit nadzor nad (1) pravilnosti, (2) aurnosti i (3)

zakonitosti poslovanja;

- utvruje ima li banka ope akte i jesu li njima propisani postupci te postupa li uskladu s njima;

- nadzire provoenje opih akata i njima propisanih postupaka

Sastav unutarnje kontrole:- najmanje dvije osobe s VSS ekonomskog ili pravnog

usmjerenja,- petogodinje radno iskustvo na bankovnim poslovima, te- poznavanje svih vrsta bankovnih poslova

Znaaj sustava unutarnje kontrole: Ciljevi banke: - uspjeno poslovanje,- kontinuirani rast i razvoj,- uinkovito upravljanje rizicima,- zatita interesa dioniaraSustav unutarnje kontrole obuhvaa sve metode i postupke to ili je usvojilauprava a koje joj pomau u ostvarenja ciljeva banke, npr. zatita imovine,spreavanje i otkrivanja prijevara i pogreaka, ispravnost i cjelovitostraunovodstvenih evidencija, pravodobnost pripreme pouzdanih izvjea, itd.

Temeljni cilj unutarnje kontrole - Raznim metodama i postupcima ugraenim u organizaciju banke eli se,

prije svega, preventivno djelovati u spreavanju prijevara i pogreaka unjezinu poslovanju.



131

131

11. UNUTARNJA REVIZIJA

Banka mora organizirati unutarnju reviziju koja e neovisno i objektivnoobavljati svoje poslove te koja e svojim savjetima i preporukama pridonositi

unapreenju poslovanja banke.Zadaci unutarnje revizije:(1) Unutarnja revizija obavija stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem

banke u cilju provjeravanja da li banka: obavlja bankovne i ostale financijske usluge pravilno i u skladu s

propisima i unutarnjim pravilima kojima se ureuje poslovanje banke, vodi poslovne knjige, evidentira poslovne dogaaje na temelju

vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednuje knjigovodstvenestavke i sastavlja financijska i ostala izvjea u skladu s propisima te

unutarnjim pravilima, sustavno upravlja rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti banke

sukladno naelima stabilnog poslovanja ukljuujui upravljanjeresursima informacijske tehnologije i drugih pridruenih tehnologija.

(2) Unutarnja revizija obavlja unutarnje revidiranje poslovanja a skladu sastrukovnim naelima i standardima unutarnjeg revidiranja, kodeksomstrukovne etike unutarnjih revizora te pravilima djelovanja unutarnjerevizije koja usvaja nadzorni odbor.

(3) Unutarnja revizija mora uskladiti metode svojeg rada s radom vanjskih

revizora banke koji revidiraju godinja financijska izvjea ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev HNB-a.

Obiljeja unutarnje revizije: 1. Neovisnost2. Strunost3. Djelokrug rada - ispitivanje i procjena uspjenosti organiziranog sustava

internih kontrola te kvalitetu poslovanja i obavljanja dodijeljenih obveza.4. Obavljanje revizije - ukljuuje odgovarajue planiranje, ispitivanje i

ocjenu informacija, izvjetavanje i ispitivanje poduzetih mjera za

otklanjanje uoenih slabosti.5. Upravljanje unutarnjom revizijom- planiranje, razvoj kadrova, utvrivanje postupaka revizije, koordiniranje

unutarnje i vanjske revizije, itd.



132

132

Pristupi u revizijskim postupcima -Verifikacijski pristup - utvruje se usuglaenost prezentiranog stanja sastvarnim, injeninim stanjem (aktiva, pasiva, prihodi, rashodi, kapital, itd.) -Testiranje - izabere se neka procedura i onda ispituje detaljno od poetkado kraja, npr. odobrenje, koritenje, otplata kredita, itd.-Sustavni pristup - revizija se usredotouje na poslovni sustav i njegoveelemente te njihove meusobne veze

Revizija treba odgovoriti na tri bitna pitanja:1. Kakav je formalni, propisani sustav?2. Da li sustav funkcionira ispravno, sukladno propisima?3. Da li je sustav adekvatan za provoenje zadovoljavajue interne kontrole?

Osobe koje obavljaju unutarnju reviziju:

(1) Najmanje jedna zaposlena osoba sa zvanjem revizora ili unutarnjeg revizora.(2) Prije zakljuivanja ugovora o radu s osobom koja e rukovoditi

revizijom banka je duna obavijestiti HNB o namjeravanom imenovanju.(3) Iznimno, banka s manjim opsegom poslovanja moe uz prethodnu suglasnost

HNB obavljanje unutarnje revizije povjeriti jednoj ili vie osoba koje nisu uradnom odnosu s tom bankom.

Osoba koja obavlja zadatke unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove izadatke u banci.

Godinji program rada unutarnje revizije(1) Nadzorni odbor usvaja godinji program rada unutarnje revizije uz prethodno

miljenje uprave banke.(2) Godinji program mora sadravati: podruja poslovanja u kojima e unutarnja revizija obaviti ispitivanje opis sadraja planiranih revizija u pojedinim podrujima.(3) Unutarnja revizija, na temelju godinjeg programa rada, donosi operativne

planove rada za polugodinja ili kraa vremenska razdoblja

Izvjee o radu unutarnje revizije

(1) Unutarnja revizija sastavlja izvjee najmanje jedanput polugodinje. Izvjee oradu sadri:

opis svih obavljenih revizija, nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrene tijekom obavljanja revizije, Ocjenu primjerenosti i uinkovitosti djelovanja sustava kontrola, i preporuke za

otklanjanje utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti te unapreenje i poboljanje sustava unutarnjih kontrola, nalaze vezane uz otklanjanje



133

133

utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti te uz unapreenje i poboljanje sustavaunutarnjih kontrola.

(2) Unutarnja revizija mora svoja izvjea o radu dostavljati upravi i nadzornomodboru banke.

Obavjetavanje uprave i nadzornog odbora banke Ako unutarnja revizija tijekom ispitivanja pojedinih segmenata poslovanja bankeutvrdi pojave nezakonitog poslovanja i krenja pravila o upravljanju rizicima zbogega banci prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugroena sigurnostposlovanja, mora odmah o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor banke.

12. REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEA I POSLOVNIHFUNKCIJA BANKE ± VANJSKA REVIZIJA

Pod revizijom se podrazumijeva:- Revidiranje temeljnih financijskih izvjea koja su namijenjena vanjskimkorisnicima, ukljuujui i HNB.- Provjeravanje pravilnosti, tonosti i potpunosti posebnih financijskihizvjea koje banka sastavlja sukladno podzakonskim aktima HNB-a.- Ocjenjivanje organizacije i uinkovitosti poslovnih funkcija, te kvaliteteopih akata banke i njihovu primjenu i to u prvom redu pridravanje pravilao upravljanju rizicima, funkcioniranje unutarnje revizije i informacijskomsustavu banke.

Banka je duna najkasnije do 31. srpnja svake godine pismeno obavijestitiHNB o izboru revizorske tvrtke kojoj je povjerila obavljanje revizije zatekuu godinu. Reviziju izvjea obavljaju dvije ili vie fizikih osobaovlatenih za obavljanje revizije.HNB propisuje oblik, najmanji opseg te sadraj revizije.

Banka je duna HNB-u dostaviti revidirana godinja financijska izvjea(revidirana konsolidirana financijska izvjea) u roku od petnaest dananakon datuma izdavanja izvjea revizora o obavljenoj reviziji godinjihfinancijskih izvjea, a najkasnije u roku etiri mjeseca nakon isteka

poslovne godine za koju se izvjea sastavljaju.HNB moe od ovlatenih revizora zatraiti dodatna obrazloenja u vezi sobavljenom revizijom.Ista revizorska tvrtka ne moe preuzeti niti joj banka moe povjeritiobavljanje revizije financijskih izvjea banke ukoliko je dotina revizorska



134

134

tvrtka u prethodnoj godini vie od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilana temelju obavljene revizije financijskih izvjea te banke.Ista revizorska tvrtka moe u istoj banci uzastopno obaviti, odnosno bankamoe istoj revizorskoj tvrtki uzastopno povjeriti, najvie etiri revizijefinancijskih izvjea.Ista revizorska tvrtka ne moe istovremeno odnosno u istoj godini obavljatireviziju financijskih izvjea banke i pruati konzultantske usluge istojbanci. HNB moe odbiti izvjee i zahtijevati da reviziju obave ovlateni revizori izdruge revizorske tvrtke na troak banke. U sluaju da HNB odbije izvjee oobavljenoj reviziji, HNB u narednih pet godina nee prihvaati izvjea oreviziji banaka koje je izradila ta revizorska tvrtka o emu e istuunaprijed obavijestiti.

SADRAJ REVIZIJE Revizori ispituju i daju miljenje odnosno ocjenu o:

- temeljnim financijskim izvjeima,- posebnim financijskim izvjeima, te- ostale informacije.

A) TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA:- Raun dobiti i gubitka,- Bilanca,- Izvjee o promjenama glavnice,- Izvjee o novanom tijeku,- Biljeke uz financijska izvjea.

y Revizija obuhvaa ispitivanje podataka i metoda koje su primijenjene prinjihovom sastavljanju, na temelju ega revizor daje struno miljenje orealnosti i objektivnosti stanja imovine, obveza, kapitala, novanog tijekai rezultata poslovanja, to su iskazani u temeljnim financijskim izvjeima

banke.y Revizor samostalno sukladno pravilima struke odluuje o opsegu obuhvata

pregleda pojedinanih dokumenata i ispitivanja pojedinanih poslovnihdogaaja, kako bi na temelju istih mogao dati pouzdano revizorsko

miljenje o realnosti i objektivnosti izvjea koji su predmet revizije.y Revizor sastavlja izvjee o obavljenoj reviziji te ga preko uprave banke

dostavlja dioniarima, odnosno glavnoj skuptini banke.

B) POSEBNA FINANCIJSKA IZVJEA



135

135

- Statistiki izvjetaj (raun dobiti i gubitka, bilanca i izvanbilannestavke),

- izvjee o adekvatnosti kapitala,- izvjee o izloenosti po djelatnostima,- izvjee o kreditnoj izloenosti po rizinim skupinama,- izvjee o velikoj izloenosti,- izvjee o izloenosti prema osobama u posebnom odnosu sa bankom,- izvjee o ulaganjima u kapital nefinancijskih institucija,- izvjee o ulaganjima u nekretnine,- izvjee o promjenama ispravka vrijednosti plasmana i rezervi za

potencijalne obveze. Revizor je obvezan provjeriti pravilnost, tonost i potpunost posebnihfinancijskih izvjea, te usklaenost s temeljnim financijskim izvjeima.

C) OSTALE INFORMACIJEOstale informacije odnose se na procjenu organizacijskog aspekta poslovnihfunkcija banke, u kojima ovlateni revizor procjenjuje:- Nain identificiranja i upravljanja svih znaajnih rizika kojima je banka

u svom poslovanju izloena (npr. kreditni rizik, trini rizik, operativnirizik i drugi.).

- Adekvatnost organizacije, nain i kvalitetu funkcioniranja unutarnjerevizije.

- Da li unutarnja revizija funkcionira na nain propisan zakonom i opimaktima,

- Da li je unutarnji revizor neovisan i da li poslove obavlja po pravilimastruke.

- Da li unutarnja revizija procjenjuje zakonitost poslovanja banke i primjerenost i uinkovitost sustava internih kontrola na nain daosigurava sigurno i razborito upravljanje bankom.

- Organizaciju i upravljanje informacijskim sustavom i pridruenimtehnologijama, njegovu adekvatnost, pouzdanost i usklaenost s

poslovnim ciljevima banke, fiziku zatitu sustava i zatitu podataka, tesustav uspostavljenih internih i eksternih kontrola.

- Revizor procjenjuje i ope akte koji reguliraju poslovne funkcije banke,kvalitetu opih akata banke, njihovu usklaenost sa zakonskim i

podzakonskim aktima te raunovodstvenim i drugim standardima, tetakoer ocjenjuje da li ih se banka u svom poslovanju pridrava.

Revizor u pismenom obliku daje miljenje o kvaliteti opih akata i njihovoj primjeni kao i o adekvatnosti organizacije poslovnih funkcija banke. Obveze ovlatenih revizora



136

136

(1) Obveza ovlatenih revizora je davanje miljenja da li su godinjafinancijska izvjea banke (nekonsolidirana i konsolidirana) sastavljena uskladu s propisima i standardima struke.

(2) Tijekom obavljanja revizije ovlateni revizori su obvezni odmahobavijestiti HNB o svakoj injenici koja je uoena u banci ili ovisnomdrutvu koje kontrolira banka, a koja:

predstavlja tee krenje zakona, propisa ili odredaba natemelju kojih je izdano odobrenje za rad banke,

predstavlja teu prijevaru ili pronevjeru, predstavlja materijalno znaajnu promjenu financijskog rezultata

iskazanog u nerevidiranom godinjem financijskom izvjeu, predstavlja tee krenje internih akata banke, kao i o ostalim injenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje

poslovanje banke.

Napomena:lanak 359. ZTD zahtjeva reviziju godinjih financijskih izvjea koju suobavile ovlatene osobe. Inae je odluka skuptine nitavna.

Razgranienje odgovornosti revizora i uprave banke - Za zakonitost, realnost i objektivnost financijskih izvjea

odgovorna je uprava.- Revizor je odgovoran na temelju provedene revizije izraziti miljenje o

njihovoj urednosti i objektivnosti.Eventualni propusti revizora ili izdavanje pozitivnog miljenja ne oslobaajuupravu od odgovornosti za zakonitost, realnost i objektivnost financijskihizvjea.

13. POSEBNA UPRAVA

Odluka o posebnoj upravi HNB e donijeti odluku o imenovanju posebne uprave banke u

sluajevima: ako je banci naloila poduzimanje mjera za poveanje stope

adekvatnosti kapitala do razine propisane stope, a banka nije poela provoditi ili nije provela ove mjere u roku odreenom za njihovo provoenje,

ako stopa adekvatnosti kapitala padne ispod ¼ minimalnestope.

HNB moe imenovati posebnu upravu banke i ako dioniar premakojemu je izreena mjera smanjenja kvalificiranog udjela (10%) ne



137

137

postupi po nalogu HNB-a. U tom sluaju HNB moe na nain propisanu lanku 142. Zakona o bankama provesti prodaju dionica bankedioniara koji imaju kvalificirane udjele u banci.

Odlukom o imenovanju posebne uprave HNB utvruje razloge zaimenovanje posebne uprave, broj lanova, vrstu i opseg poslova koje obavljai/ili kojima upravlja pojedini lan posebne uprave te razdoblje trajanja

posebne uprave, koje ne smije biti due od jedne godine, raunajui oddana dostave rjeenja banci.

lanovi posebne uprave Posebna uprava banke ima najmanje dva lana. lanove posebne uprave imenuje i razrjeuje dunosti Savjet HNB-a na

prijedlog institucije nadlene za osiguranje uloga.

Pravne posljedice posebne uprave Tijekom razdoblja pod posebnom upravom nadlenosti nadzornog

odbora obavlja posebno tijelo koje imenuje HNB. HNB ima pravo dati posebnoj upravi obvezujuce upute

za voenje poslovanja banke. Odredbe Zakona o bankama koje se odnose na lana uprave primjenjuju

se i na lana posebne uprave, osim ako HNB u svojoj uputi ne odredidrukije.

Danom dostave odluke o imenovanju posebne uprave banci prestajusve nadlenosti i ovlasti dosadanjih lanova uprave, nadzornogodbora i nadlenosti glavne skuptine dioniara banke, osimnadlenosti iz lanka 141. Zakona o bankama (poveanjetemeljnog kapitala).

Odluke iz nadlenosti glavne skuptine dioniara, osim nadlenosti iz lanka141. Zakona o bankama, donosi HNB.

Ovlasti tijekom razdoblja posebne uprave Dosadanji lanovi uprave, druge ovlatene osobe s posebnim

ovlatenjima i odgovornostima i ostali zaposlenici moraju posebnojupravi odmah omoguiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostalojdokumentaciji banke te sastaviti izvjee o primopredaji poslovanja.

Dosadanji lanovi uprave moraju posebnoj upravi ili pojedinom lanu posebne uprave dati sva obrazloenja ili dodatna izvjea o poslovanju.

lan posebne uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemoguuje njegov radte ovisno o okolnostima pojedinog sluaja, zatraiti pomo Ministarstva



138

138

unutarnjih poslova.

Izvjea posebne uprave Posebna uprava mora najmanje jedanput u tri mjeseca dostaviti HNB-uizvjee o financijskom stanju i uvjetima poslovanja banke pod posebnomupravom.Posebna uprava mora najkasnije est mjeseci nakon imenovanja dostavitiHNB-u izvjee o financijskom stanju i uvjetima poslovanja, zajedno s

procjenom ekonomske stabilnosti banke i mogunostima za njezino daljnje poslovanje, koje obuhvaa: procjenu spremnosti dioniara da dodatnim sredstvima osiguraju pokrie

gubitaka banke, mogunosti pokria preostalih gubitaka (nakon iskoritenja

mogunosti ulaganja dioniara), nepredviene rashode koji mogu utjecati na obveze banke, procjenu moguih mjera za otklanjanje Financijskih potekoa banke

zajedno s procjenom trokova provoenja ovih mjera, procjenu uvjeta za pokretanje prisilne likvidacije ili steaja banke.

Poveanje temeljnog kapitala radi osiguranja ekonomske stabilnostibanke (l. 141.) Ako HNB na temelju izvjea posebne uprave procijeni da je radi osiguranjaminimalnog kapitala ili minimalne stope adekvatnosti kapitala ili radiotklanjanja uzroka nelikvidnosti i/ili nesolventnosti potrebno poveatitemeljni kapital novim financijskim ulaganjima, naloit e posebnoj upravida sazove glavnu skuptinu dioniara banke i da joj predloi donoenjeodluke o poveanju temeljnog kapitala. Posebna uprava mora objaviti sazivanje glavne skuptine dioniara radiodluivanja o poveanju temeljnog kapitala najkasnije u roku od osamdana po primitku naloga HNB-a, a glavna skuptina dioniara se moraodrati najkasnije u roku od petnaest dana od objave sazivanja. Prilikomsazivanja glavne skuptine dioniara, dioniari moraju biti upozoreni na

pravne posljedice lanka 142. Zakona o bankama.

Pravo otkupa dionica banke (1.142.) Ako glavna skuptina dioniara odbije prijedlog o poveanju kapitala ili

ako ne uspije emisija dionica sukladno odluci koju glavna skuptinadioniara usvoji, HNB moe naloiti posebnoj upravi banke da, u cilju



139

139

promjene postojee vlasnike strukture dioniara, organiziraprodaju postojeih dionica banke zainteresiranim novim ulagaima.

Posebna uprava je duna u roku od 60 dana, raunajui od danadonoenja odluke HNB-a, najaviti javnu drabu za prodaju postojeihdionica banke.

U najavi javne drabe posebna uprava odreuje poetnu cijenu dionicakoja je jednaka njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti odreenoj natemelju revidiranih financijskih izvjea banke.

Na javnoj drabi posebna uprava prodaje dionice banke ulagaima koji ponude najviu cijenu iznad poetne. Ako na javnoj drabi nitko ne prihvati poetnu cijenu, posebna uprava nudi dionice po cijeni koja je za10 posto nia od poetne i nastavlja sniavati ponudbenu cijenu za isti

postotak od poetne cijene sve dok jedan ili vie ulagaa ne izjavi dajespreman kupiti ponuene dionice.

Posebna uprava moe u sklopu ponude za prodaju postojeih dionica postaviti dodatne uvjete novim ulagaima u pogledu dokapitalizacije banke.

Istovremeno s najavom drabe, posebna uprava izdaje nalog Sredinjojdepozitarnoj agenciji da u sredinji registar upie zabranu pravaraspolaganja dionicama banke.

Sredinja depozitarna agencija prenosi dionice banke na ime ulagaa kada je HNB obavijesti da su ulagai ispunili preuzete obveze premabivim dioniarima, ukljuujui i preuzete obveze u pogledudokapitalizacije banke ako su ulagai takvu obvezu preuzeli.

Procjena rezultata posebne uprave Ako Savjet HNB-a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom

upravom financijsko stanje poboljalo tako da je banka doseglaminimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i da redovnoispunjava svoje dospjele obveze, Savjet HNB-a mora uputiti posebnuupravu na sazivanje glavne skuptine dioniara.

Na glavnoj skuptini dioniari izabiru novi nadzorni odbor ime prestajuovlasti posebnog tijela. Nadzorni odbor e po suglasnosti HNB-a

imenovati upravu banke i tada prestaju ovlasti posebne uprave. Ako Savjet HNB-a procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom

upravom financijsko stanje nije poboljalo tako da je banka doseglaminimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala ili takoda je sposobna redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, donosiodluku o pokretanju prisilne likvidacije ili odluku o utvrivanjurazloga za podnoenje prijedloga za pokretanje steaja banke.



140

140

Savjet HNB-a moe takoer donijeti odluku o produenju mandata posebneuprave na razdoblje od najvie est mjeseci ako ne postoje uvjeti za

pokretanje steaja banke ili ako HNB procijeni da e u sljedeih est mjeseci banka biti sposobna dosegnuti minimalni kapital i minimalnu stopuadekvatnosti kapitala i redovito ispunjavati dospjele obveze.

14. ODUZIMANJE ODOBRENJA ZA RAD

Razlozi za oduzimanje odobrenja za pruanje bankovnih i financijskihusluga HNB moe oduzeti banci odobrenje za pruanje bankovnih i ostalih

financijskih usluga u sljedeim sluajevima:1. ako banka ne ispunjava uvjete vezane uz adekvatnost kapitala i ostale

uvjete za poslovanje u skladu s propisima o upravljanju rizicima,

2. ako na bilo koji nain onemoguuje obavljanje nadzora nad svojim poslovanjem,

3. ako banka ne izvrava naloge zadane rjeenjem za otklanjanjenezakonitosti i nepravilnosti i mjere za poboljanje stanja,

4. ako je oduzeta suglasnost HNB-a lanovima uprave, a nadzorni odbor nije u roku odreenom za provedbu mjere imenovao nove lanoveuprave,

5. ako banka ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje uloga, ako banka ne ispunjava tehnike, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete

za pruanje bankovnih usluga. HNB obvezna je u roku od tri dana od danadonoenja odluke dostaviti banci rjeenje o ukidanju rjeenja o odobrenjuza rad.

HNB obvezna je rjeenje o oduzimanju odobrenja za rad objaviti u"Narodnim novinama", dostaviti ga nadlenom trgovakom sudu i o tomeizdati priopenje za javnost.

Oduzimanje odobrenja za pruanje pojedinih financijskih usluga Ako banka ne ispunjava tehnike, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete

za pruanje pojedinih vrsta financijskih usluga, HNB moe odlukom, oduzeti banci odobrenje za pruanje usluga za koje banka ne ispunjava uvjete.

Odgovornost za tetu



141

141

Zaposlenici HNB-a, lanovi Savjeta HNB-a ili bilo koje osobe koje jeovlastila HNB, ne odgovaraju za tetu koja nastane prilikom obavljanjadunosti u okviru Zakona o bankama, Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i

propisa donesenih na temelju tih zakona, osim ako se dokae da su odreenuradnju uinili ili propustili uiniti namjerno ili grubom nepanjom.

15. LIKVIDACIJA BANKE

1. REDOVNA LIKVIDACIJA BANKE Pokretanje postupka redovne likvidacije Glavna skuptina dioniara moe donijeti odluku o prestanku

banke. Prije donoenja takve odluke, uprava i nadzorni odbor banke moraju

obaviti prethodne konzultacije s HNB-om.

Likvidatori banke duni su obavijestiti HNB o odluci prvoga radnogdana nakon njezinog donoenja.

Odluku je banka duna objaviti u "Narodnim novinama" i najmanje dvadnevna lista u RH.

Tijek postupka redovne likvidacije Na postupak redovne likvidacije banke primjenjuju se odredbe

Zakona o trgovakim drutvima o likvidaciji dionikog drutva,osim ako nije drukije ureeno Zakonom o bankama.

Postupak likvidacije takoer se provodi kad glavna skuptina dioniaradonese odluku prema kojoj se djelatnost banke kao dionikog drutvamijenja tako da drutvo vie ne prua bankovne usluge.

Likvidatori banke u postupku redovne likvidacije Banka mora imati najmanje dva likvidatora. Likvidatorom banke moe bitiimenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za lana uprave

banke.

Obavjetavanje HNB-a

Likvidatori su duni, ako utvrde da imovina banke u likvidaciji nijedovoljna za isplatu svih potraivanja vjerovnika banke u likvidaciji, bezodlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka i o tomeodmah obavijestiti HNB.

2. PRISILNA LIKVIDACIJA BANKE



142

142

Razlozi za pokretanje prisilne likvidacije HNB donosi odluku o pokretanju prisilne likvidacije u sljedeim

sluajevima:1. ako na temelju izvjea procijeni da se tijekom razdoblja pod posebnom

upravom financijsko stanje nije poboljalo toliko da bi banka doseglaminimalni kapital i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i da ne

postoje uvjeti za pokretanje steajnog postupka,2. ako glavna skuptina dioniara odbije prijedlog odluke o poveanju

kapitala, ako ne uspije prodaja dionica na temelju odluke koju je glavnaskuptina dioniara usvojila uvjete za pokretanje steajnog postupka,

3. ako je banci oduzeto odobrenje za pruanjebankovnih usluga,

4. ako ocijeni da bi provoenje redovne likvidacijemoglo izazvati tetu za vjerovnike banke, ako je lanu uprave

oduzeta suglasnost za obavljanje funkcije lana uprave, ako jelan razrijeen ili ako lan uprave ne obavlja funkciju lanauprave vie od est mjeseci, a nadzorni odbor nije u roku oddaljnja tri mjeseca imenovao novog lana uprave u skladu s ovimZakonom te banka zbog toga nema najmanje dva lana uprave.

Odluka o prisilnoj likvidaciji HNB e odlukom za likvidatora imenovati instituciju nadlenu za

osiguranje uloga. Odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije HNB e objaviti u

"Narodnim novinama", najmanje dva dnevna lista u RH i istu dostavitinadlenom trgovakom sudu.

HNB e odluku o prisilnoj likvidaciji banke dostaviti institucijinadlenoj za osiguranje uloga u roku od tri dana od dana njenogdonoenja, a ona je duna odmah po primitku odluke poduzeti sve radnjeneophodne za zatitu prava vjerovnika banke.

Likvidatori (dvije ili vie osoba) trebaju ispunjavati uvjete zaimenovanje lana uprave.

Pravne posljedice prisilne likvidacije Danom donoenja odluke o prisilnoj likvidaciji prestaju sve nadlenosti iovlasti lanova uprave i lanova nadzornog odbora banke te ovlasti glavneskuptine dioniara. Tijekom postupka prisilne likvidacije nadlenostinadzornog odbora i glavne skuptine dioniara obavlja institucija nadlena zaosiguranje uloga.Postupak prisilne likvidacije



143

143

Na postupak prisilne likvidacije banke primjenjuju se odredbe ZTD-a o likvidaciji dionikog drutva, osim ako nije drukije ureenoZakonom o bankama.

Obavjetavanje HNB-a Likvidatori su duni, ako utvrde da imovina banke u likvidaciji nijedovoljna za isplatu svih potraivanja vjerovnika banke u likvidaciji, bezodgaanja podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka i o tomeodmah obavijestiti HNB. Na zahtjev HNB-a institucija nadlena zaosiguranje ulogaduna je dostaviti izvjee o tijeku postupka likvidacije.

16. STEAJ BANKE

Primjena odredaba o steajnom postupku Ako nije drukije odreeno Zakonom o bankama, odredbe Steajnog zakona

primjenjuju se na steaj banke.

Razlozi za steaj HNB donosi odluku o utvrivanju razloga za podnoenje prijedloga za

pokretanje steajnog postupka ako je:1. prilikom obavljanja nadzora utvrdila da je banka nesolventna,2. na temelju izvjea posebne uprave procijenila daje banka nesolventna,

u postupku likvidacije utvrdila da imovina banke u likvidaciji nije dovoljnaza isplatu svih trabina vjerovnika banke.

Pokretanje steajnog postupka HNB mora nadlenom sudu predati prijedlog za pokretanje steajnog

postupka u roku od tri radna dana nakon donoenja odluke outvrivanju razloga za pokretanje steajnog postupka u pisanom obliku.

Prijedlog za pokretanje steajnog postupka nad bankom mogupodnijeti i vjerovnici banke i sama banka.

Sud donosi odluku o prijedlogu za pokretanje steajnog postupka u roku

od 15 dana od primitka prijedloga i o tome obavjetava HNB.

Steajna upravaSteajnu upravu (najmanje dva lana) imenuje sud na prijedlog institucijenadlene za osiguranje uloga.

Skuptina vjerovnika



144

144

Sva ovlatenja Skuptine vjerovnika sukladno odredbama Steajnog zakonaima odbor vjerovnika.

Prethodni postupak U sluaju kada je steajni postupak pokrenut na prijedlog HNB-a, ne

primjenjuju se odredbe Steajnog zakona o pokretanju prethodnogpostupka, obvezi davanja podataka tijekom prethodnog postupka,privremenom steajnom upravitelju, roitu radi izjanjenja oprijedlogu za otvaranje steajnog postupka, ispitivanju gospodarsko-financijskog stanja dunika te sluajevima u kojima se nee odreditiispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dunika. Odredba Steajnog zakona o preuzimanju duga primjenjuje se naodgovarajui nain tijekom cijeloga steajnog postupka. Rokovi za prijavutrabina i zakazivanje ispitnog roita. Rok za prijavu trabina,

odreen rjeenjem o otvaranju steajnog postupka, ne moe biti dui oddvadeset dana. Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka steajno vijee ezakazati roite vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene trabine (ispitnoroite). Izmeu posljednjeg dana roka za prijavljivanje trabine i ispitnogroita ne smije protei manje od osam niti vie od trideset dana.

Naknadne prijave Trabine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati naispitnom roitu ako to predloi steajna uprava. Trabine prijavljene nakonisteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom roitu i trabine

prijavljene najkasnije u roku od mjesec dana nakon prvog ispitnog roita,ali ne poslije objavljivanja poziva za zavrno roite mogu se ispitatisukladno uvjetima predvienim odredbama Steajnog zakona o podnoenjunaknadnih prijava.

Trabine graana prema banci u steaju po osnovi deviznih depozita Na dan otvaranja steajnog postupka prestaje trabina graana prema banciu steaju po osnovi stare tednje, a graanima se u skladu s tim propisimaizdaju obveznice Republike Hrvatske u zamjenu za devizne depozite.

Odgoda odravanja ispitnog roita Odravanje ispitnog roita zakazanog rjeenjem o otvaranju steajnog

postupka moe se odgoditi najvie dva puta, s time da se novo ispitno roitemora odrati u roku od trideset dana od donoenja rjeenja o odgodi.

Ispitivanje i izjanjavanje o prijavljenim trabinama



145

145

Steajna uprava duna je do odravanja ispitnog roita ispitati sve prijavljene trabine i o njima se izjasniti na tom roitu.

Prodaja imovine banke u steaju Steajni upravitelj je duan provesti unovenje u dijelovima imovine

banke u steaju (aktiva banke) u roku pet godina raunajui od danaotvaranja steajnog postupka.

Ako se sva imovina banke u steaju ne unovi u roku pet godina,steajno e vijee u roku daljnjih 30 dana odrediti da se pokrene

postupak prodaje imovine banke u steaju kao cjeline. Za donoenjeodluke iz ovoga stavka nije potrebna suglasnost vjerovnika banke.

Steajni upravitelj poduzima potrebne radnje za prodaju imovine bankeu steaju kao cjeline putem javne drabe. U najavi javne drabe steajniupravitelj utvruje poetnu cijenu imovine u visini njezine

knjigovodstvenevrijednosti. Ako na javnoj drabi nitko ne prihvati poetnu cijenu, tadase poetna cijena sniava 10 posto i nastavlja sniavati za isti postotak

poetne cijene sve dok jedan od kupaca ne prihvati ponuenu cijenu. Nakon izvrene prodaje imovine banke u steaju ili u sluaju da

prodaja imovine nije uspjela, steajno vijee e najkasnije u roku od 180dana, raunajui od dana donoenja odluke o prodaji banke kao cjelinedonijeti rjeenje o zakljuenju steajnog postupka na temelju kojeg se

banka brie iz sudskog registra i tim danom prestaje postojati.

Trabine viih isplatnih redova U trabine viih isplatnih redova spadaju:1) trabine zaposlenika steajnog dunika, Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,koje se iz tih trabina po zakonu obvezno namiruju kao doprinosi iz

plae i na plau, osim trabina za koje je zakonom odreeno da e senamiriti kao trokovi steajnog postupka ili kao ostale obveze steajnemase,

2) trabine HNB-a, trabine po osnovi poreza, ostala potraivanja koja ine

prihod dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne uprave isamouprave,

3) razlika trabina graana od ukupnog iznosa po osnovi uloga, tekuih iiro rauna i depozita na deviznim raunima i isplaene svote na temeljuosiguranja uloga kod Dravne agencije za osiguranje tednih uloga isanaciju banaka,

4) trabine fizikih i pravnih osoba koje nisu dioniari banke u steaju,



146

5) trabine Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka po osnovi osiguranih uloga sukladno posebnom zakonu,

6) trabine vlasnika hibridnih i podreenih dunikih instrumenata koji su bili izdani uz uvjet da u sluaju steaja potraivanja iz njih imaju pravo prvenstva pred pravima dioniara i vlasnika drugih hibridnih i podreenih dunikih instrumenata.

Ako nakon okonanja steajnog postupka i namire svih dugova ostanusredstva u steajnoj masi, ta se sredstva dijele dioniarima banke u skladu sastatutom banke, odnosno drugim aktima banke.