UNIVERZITET U BEOGRADU POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Odsek za fitomedicinu
BAKTERIOZE BILJA Predavač: Aleksa Obradović
Godina IV, Semestar VIII Fond časova: 30 + 30 2 predavanja + 2 vežbi nedeljno
Cilj predmeta Upoznavanje sa osnovama fitobakteriologije, uključujući:
karakteristike najznačajnijih predstavnika osnovnih
rodova fitopatogenih bakterija,
metode identifikacije fitopatogenih bakterija,
faktore koji utiču na interakciju “patogen - biljka
domaćin”,
simptomatologiju bakterioza,
najznačajnije bolesti prouzrokovane fitopatogenim
bakterijama u nas,
kao i strategiju zaštite bilja od fitopatogenih bakterija.
16.3.2015 2 Bakterioze bilja
Važniji momenti u razvoju opšte fitopatologije i fitobakteriologije
1674. god. A. van Leeuvenhoek pomoću sočiva posmatrao bakterije i druge mikroorganizme.
1860. god. Louis Pasteur odbacio teoriju samozačeća, uveo termine: sterilizacija, gajenje, mikrobi.
1878. god. T. J. Burrill dokazao da plamenjaču jabuke i kruške prouzrokuje bakterija.
1882. god. R. Koch uveo metod razlivene podloge sa želatinom i termine: čista kultura i kolonije. Identifikovao je B. antracis 1876. a uveo postulate dijagnoze 1887.
1883. god. Lina Hesse uvela agar u upotrebu. Erwin F. Smith započinje istraživanja.
16.3.2015 3 Bakterioze bilja
Važniji momenti u razvoju opšte fitopatologije i fitobakteriologije
1901., 1911., 1914. god.
E. F. Smith publikuje svoje rezultate dokazujući patogenost raznih bakterija, način prodiranja i promene koje izazivaju. Rezultatima odneo pobedu nad tumačenjima A. Fischer-a o jedino mogućem saprofitskom svojstvu bakterija, i postao osnivač nauke o fitopatogenim bakterijama.
1907. god. Smith i Townsend identifikovali prouzrokovača bakterioznog raka.
1927. god. Opisan veliki broj fitopatogenih bakterija.
1954. god. R. M. Klein objasnio osnove transformacije kod bakterioznog raka.
1955. god. A. C. Braun objasnio ulogu nekih toksina.
16.3.2015 4 Bakterioze bilja
Važniji momenti u razvoju opšte fitopatologije i fitobakteriologije
1972. god. A. K. Chatterjee i M. P. Starr objasnili prenos gena konjugacijom fitopatogenih bakterija.
1974. god. Zaenen i sar. objasnili postojanje Ti plazmida u Agrobacterium tumefaciens.
1984. god. Staskawicz i sar. klonirali prvi gen avirulentnosti iz Pseudomonas syringae pv. phaseolicola.
1986. god. Lindgren i sar. klonirali i identifikovali gene koji odredjuju hipersenzitivnu reakciju i patogenost (hrp).
16.3.2015 5 Bakterioze bilja
Razvoj Fitobakteriologije u našoj zemlji Arsenijević, M. (1998): Istorijat razvoja nauke o fitopatogenim bakterijama. Zaštita bilja, 224:101-119.
1927., 1933. V. Škorić, P. Đorđević
Pred II sv. rat Ž. Tešić
Posle II sv. rata Ž. Tešić, D. Šutić, Poljoprivredni fakultet, Zemun
1962. god. “Bakterioze biljaka” po prvi put kao predmet, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
16.3.2015 6 Bakterioze bilja
Prokariote ne poseduju organele obavijene membranom: jedro mitohondrije hloroplast Goldžijev aparat
PROKARIOTE vs. EUKARIOTE
16.3.2015 7 Bakterioze bilja
Mesto bakterija u živom svetu
Najčešće korišćena šema
trenutno prikazuje sve žive
organizme podeljene u pet
carstava: Plantae, Fungi,
Animalia, Protista i Monera.
Ovo je u saglasnosti sa
podelom živog sveta na:
Prokariote (bakterije, itd.) i
Eukariote (životinje, biljke, gljive
i protisti).
16.3.2015 8 Bakterioze bilja
Mesto bakterija u živom svetu
16.3.2015 9 Bakterioze bilja
Mesto bakterija u živom svetu
Najnovija istraživanja pokazala su da ono što smo nekad nazivali »Prokariote« mnogo je složenije nego što je bilo ko očekivao. Na osnovu sekvence nukleotida ribozomske RNK, Prokariote su sada podeljene u dve oblasti Bakterije i Arhee različite međusobno, kao i od Eukariota.
16.3.2015 10 Bakterioze bilja
Mesto bakterija u živom svetu
16.3.2015 11 Bakterioze bilja
Prokariote
Prokariote (pre jedra) – raznolika grupa mikroorganizama koja se sastoji od pravih bakterija (eubakterije) i arhebakterija.
Prave bakterije (Eubacteria) obuhvataju tri kategorije: 1. Gram-negativne sa ćelijskim zidom (G -)
2. Gram-pozitivne sa ćelijskim zidom (G +)
3. Molikute - eubakterije koje ne poseduju ćelijski zid
16.3.2015 12 Bakterioze bilja
Prokariote Arhebakterije (Archaebacteria) predstavljaju četvrtu
kategoriju.
Arhebakterije su većinom zemljišni i akvatični mikrobi i
obuhvataju stanovnike nekih od najekstremnijih životnih
sredina na planeti (anaerobna ili hiperslana ili
hidrotermički ili geotermički zagrejana sredina). Neke žive
u dubini mora, u izvorima vrele vode, jako alkalnoj, jako
kiseloj ili zaslanjenoj vodi.
16.3.2015 13 Bakterioze bilja
POREKLO I EVOLUCIJA FITOPATOGENIH BAKTERIJA
Bakterije se obično smatraju prouzrokovačima bolesti ljudi, životinja i biljaka. Međutim, mnoge od njih imaju korisnu ulogu u svakodnevnom životu.
Bakterije (aktinomicete) proizvode antibiotike (streptomicin, nokardicin), neke žive simbiotski u crevima životinja (uključujući i ljude) ili u drugim delovima tela, na korenu nekih biljaka transformišući azot u za biljke upotrebljiv oblik.
16.3.2015 14 Bakterioze bilja
POREKLO I EVOLUCIJA FITOPATOGENIH BAKTERIJA
Bakterije daju ukus jogurtu i kiselom testu;
pomažu razlaganje organske materije; bakterije
čine osnovu mreže ishrane u mnogim životnim
sredinama.
Bakterije su od nemerljive važnosti zbog njihove
ekstremne prilagodljivosti, sposobnosti brzog
razvoja i reprodukcije, velike starosti (to su
najstariji poznati fosili - oko 3,5 milijarde godina).
16.3.2015 15 Bakterioze bilja
POREKLO I EVOLUCIJA FITOPATOGENIH BAKTERIJA
Nastanak parazitizma u fitopatogenih bakterija
Fitopatogene bakterije nemaju jednog zajedničkog pretka. Otuda je njihovo poreklo polifiletičko: •Saprofitne bakterije zemljišne i rizosferne mikroflore •Bakterije epifitne mikroflore zelenih biljnih delova i semena Prelaz je bio postepen, vremenski veoma dug, u nekoliko faza: autotrofne bakterije – saprofiti – simbionti – paraziti.
16.3.2015 16 Bakterioze bilja
POREKLO I EVOLUCIJA FITOPATOGENIH BAKTERIJA
Evoluciju parazitnih svojstava saprofitnih bakterija uslovila je ishrana živim biljnim tkivom, menjajući fermentni sistem i način korišćenja hrane, kao i spontane mutacije, hibridizacija, itd. Nema oštrih granica izmedju saprofita i parazita. Pseudomonas fluorescens - P. marginalis Agrobacterium tumefaciens – Rhizobium Bacillus polymyxa
16.3.2015 17 Bakterioze bilja
POREKLO I EVOLUCIJA FITOPATOGENIH BAKTERIJA
Parazitizam različitog stepena - jako patogene bakterije prodiru kroz prirodne otvore
malog broja domaćina izvan kojih brzo izumiru - slabije patogene vrste prodiru kroz rane i povrede tkiva
šireg kruga domaćina van kojih se mogu održati duže vreme
- uslovni paraziti Rodonačelnici pojedinih rodova fitopatogenih bakterija: • Pseudomonas – P. fluorescens • Xanthomonas – epifitna mikroflora X. heterocea • Erwinia – Escherichia coli • Agrobacterium – Rhizobium
16.3.2015 18 Bakterioze bilja
Specijalizacija fitopatogenih bakterija
Izmedju biljke i bakterije uspostavlja se određeni odnos ili afinitet nastao tokom evolucije kako parazitnih bakterija tako i biljaka.
Mnofagne bakterije – parazitiraju jednu biljnu vrstu ili vrste jednog roda biljaka Pseudomonas syringae pv. mori – Morus Xanthomonas campestris pv. juglandis – Juglans Polifagne bakterije – parazitiraju biljne vrste pripadnike većeg broja porodica ili redova dosta udaljenih u botaničkom smislu
16.3.2015 19 Bakterioze bilja
Plurivore – parazitiraju domaćine samo u okviru jedne porodice Xanthomonas campestris pv. campestris – Brassicaceae Pseudomonas syringae pv. lachrymans – Cucurbitaceae Clavibacter michiganensis subsp. insidiosus – Fabaceae
Multivore – parazitiraju biljne vrste pripadnike većeg broja porodica Omnivore – polifagne bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae – pegavost, rak rane Agrobacterium tumefaciens – 66 rodova i 39 porodica zeljastih i drvenastih biljaka Ralstonia solanacearum – uvelost biljaka iz 27 porodica Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum – vlažna trulež
Specijalizacija fitopatogenih bakterija
16.3.2015 20 Bakterioze bilja
specijalizovana forma (f. sp.), fiziološka rasa, biotip, patotip, serotip f. sp. = varijetet = patovar – diferencijacija na osnovu razlika u patogenosti fiziološka rasa = biotip – diferencijacija na osnovu nejednake virulentnosti prema pojedinim sortama domaćina Soj, serološki tipovi, bakteriofagni tipovi
Specijalizacija fitopatogenih bakterija
16.3.2015 21 Bakterioze bilja
Top Related