M A G A Z I N E
T E C H N O A L P I N - Z A J A M Č E N S N I J E G
Hrv
atsk
i
Izrada umjetnog snijegaOsnove uspješnog zimskog turizma
Zajam
čen sn
ijeg
2 BACKSTAGEMAGAZINE
... TRAŽE ZIMSKE PRAZNIKE SA SNIJEGOM
Preko 70% Austrijanaca tijekom praznika putuju i nji-
hove planine na skijanje. Glavno što očekuju tijekom
svojih zimskih praznika jest snijeg i sunce. Proizvodi
... ODREDIŠTA ZA ZIMSKE PRAZNIKE PREMA NJI-
HOVOJ POUZDANOSTI U POGLEDU SNIJEGA
Pouzdanost snijega najvažniji je kriterij pri odabiru odre-
dišta za zimske sportove. Na drugom mjestu je sigur-
... PONOVNO SE VRAĆAJU AKO SU IH SE DOJMILE VRLO
RAZNOVRSNE SKIJAŠKE STAZE DOBRE KVALITETE
Ovo je višestruko puta potvrđeno putem anketiranja
gostiju. Optimalan snijeg i uvjeti na stazama uvrštavaju
... OČEKUJU DA STAZE OSTANU U OPTIMALNOM
STANJU ZA SKIJANJE OD JUTRA DO MRAKA
Od 1989. kapacitet transporta (kapacitet prijevoza oso-
ba/sat x razlika u nadmorskoj visini u metrima) opreme
u Alpama u stalnom je rastu. Između 2004. i 2006.
koji ne ovise o snijegu, poput
bazena ili sauna pružaju malenu
kompenzaciju i predstavljaju tek
prateći sadržaj.
nost na stazama, još jedan kriterij
povezan sa snijegom.1) 2) Udobnost
sustava skijaških žičara tek je na
trećem mjestu po važnosti.
se u osnovne zahtjeve uspješnog
skijaškog odredišta. Tehnologija
izrade snijega nezamjenjiva je u
očuvanju skijaškog odredišta.
samo u Tirolu je povećana sa
422.122 na 457.402 osoba.3)
Staze sa samo 100% prirodnim
snijegom ne mnogu se više nositi
s takvim zahtjevima.
1) Provjera kvalitete u
planinama tijekom zime
2005. i 2006., Mountain Ma-
nagement Consulting, www.
mountain-management.com
2) Opsežna anketa o zimskim
sportovima provedena tije-
kom zime 2006./2007. u Au-
striji, Švicarskoj, Njemačkoj,
Italiji, Mountain Manager
06/2007.
3) “Ropeways, lifts in the
Tyrol” 01.12.2006., objavlje-
no od strane Upravnog tijela
za sport države Tirol.
LJUBITELJI ZIMSKIH SPORTOVA...
LJUBITELJI ZIMSKIH SPORTOVA TRAŽEZAJAMČEN SNIJEG I RAZNOVRSNOSTSKIJAŠKIH STAZA DOBRE KVALITETE
BACKSTAGEMAGAZINE 3
ŠIROK RASPON TEHNOLOGIJE ZA IZRADU SNIJEGA...
izrade snijega kvalitetno skijanje
tijekom popodneva bilo bi nemo-
guće.
... OMOGUĆUJE LAKŠE PLANI-
RANJE SKIJAŠKE SEZONE ZA
LJUDE ZIMSKIM PRAZNICIMA
I SKIJAŠKA ODREDIŠTA
Sve se tvrtke u hijerarhijskom
lancu mogu usredotočiti da te
datume i tako postići relativno
uravnoteženo opterećenje što
jamči odličnu dodatnu vrijednost.
... ZNAČAJNO POVEĆAVA STVARNU I PERCIPIRANU
SIGURNOST
Padovi uslijed rupa u snijegu, zamrznutih područja ili po-
dručja bez snijega te značajne razlike u kvaliteti snijega
mogu se izbjeći zahvaljujući tehnologiji izrade snijega.
... OMOGUĆUJU POZITIVAN DOŽIVLJAJ SKIJANJA
ZA POČETNIKE I PROSJEČNE SKIJAŠE TIJEKOM
KRATKOG VREMENSKOG RAZDOBLJA
Oduševljena djeca presudan su čimbenik za promovira-
nje skijanja kao masovnog tržišnog sporta. Jedino pu-
tem pozitivnog doživljaja, ta djeca mogu trajno uživati
u skijanju. Rani osjećaj napretka, minimalna opasnost
od ozljeda i dobar dojam na stazi također predstav-
ljaju glavne kriterije za odlazak na skijanje za ranije
podcijenjene skupine mladih ljudi i odraslih prosječnih
skijaša (približno 12,9 milijuna potencijalnih prosječ-
nih skijaša (koji se vraćaju) iz glavnih tržišta Austrije,
Njemačke i Nizozemske4)). Dobro pripremljene staze s
dobri držanjem te bez leda od planine do doline osnovni
je preduvjet.
... OMOGUĆUJE OPTIMALNU
KVALITETU STAZA VEĆ OD KA-
SNE JESENI
... OMOGUĆUJE KOMPAKTNE
STAZE SA STALNO DOBRIM DR-
ŽANJEM OD PLANINE DO DOLI-
NE TE OD JUTRA DO MRAKA
Povećanje transportnog kapaci-
teta žičara - a time i broj skijaša
- znači da staza u jednom danu
pretrpi ono za što je nekada tre-
balo tjedan i pol. Bez tehnologije
ZAJAMČEN SNIJEG POSTALOJE GLAVNO MARKETINŠKOORUŽJE ZA SKIJAŠKA ODREDIŠTA
Zajam
čen sn
ijeg
4 BACKSTAGEMAGAZINE
SUSTAVI ZA IZRADU SNIJEGAUBRAJAJU SE U OSNOVNU OPREMU USPJEŠNIH I ZDRAVIH ODREDIŠTAZA ZIMSKE SPORTOVE
... TVORE OSNOVU ZA TURIZAM
S DODATNOM VRIJEDNOŠĆU
Nijedan drugi gospodarski sektor
ne pridonosi toliko boljitku države
i njenih stanovnika na području
tako malene površine. Sektor ži-
čara u Tirolu cilja na godišnju do-
datnu vrijednost od približno 550
milijuna eura.5) U odnosu na dobit
od sektora planinskih odredišta
(primarni sektor), to ima učinak
množenja faktorom 6, tj. 1.000
eura - naknade, plaće i dobit u
planinskim odredištima, zahva-
ljujući njihovoj uporabi, dovode
do ukupnog prihoda od 6.000
eura u regiji. Država godišnje
prikupi 502,2 milijuna dodatne
vrijednosti u vidu poreza.6) Uspr-
kos nastojanjima tvrtki u sektoru
žičara da stvore drugi izvor priho-
da i tijekom ljeta, 93% prometa u
ovom sektoru odvija se tijekom zime. U tvrtkama u sek-
toru Austrijskih žičara zaposleno je oko 14.300 ljudi,
uglavnom iz strukturalno slabije razvijenih područja.7)
... OMOGUĆUJE BEZBRIŽNO UŽIVANJE U SKIJANJU
U NEPOSREDNOJ BLIZINI SELA BEZ POTREBE ZA
PUTOVANJIMA NA VELIKE UDALJENOSTI
Žičare u pojedinim selima, mala obiteljska skijaška
odredišta, koja ostaju otvorena zahvaljujući tehnologiji
izrade snijega, pružaju uvjete za redovito vježbanje i
trening bez potrebe za dalekim putovanjima.
4) Profesionalno udruženje Austrijskih
operatora žičara, www.seilbahnen.
at/winter/wiedereinsteiger, studeni
2009.
5) Financijsko izvješće gospodarske
komore Tirola 2007.
6) dwif Munich (Njemački ekonomski
institut za istraživanje turizma),
Istraživanje dodatne vrijednosti
žičara 2005., T-MONA 06 Oglas Au-
strijskog organa za praćenje turizma:
Profesionalno udruženje Austrijskih
operatora žičara, www.seilbahnen.at/
heute/wertschoepfung
7) Profesionalno udruženje Austrijskih
operatora žičara, www.seilbahnen.at/
seilbahnen/heute/wirtschaftsfaktor
BACKSTAGEMAGAZINE 5
Činjenice i brojeviTehnologija izrade snijega
• U tirolu postoji više od 2.500 km skijaških staza sa skijaš-
kom površinom od približno 7.300 hektara. To ugrubo predstavlja
0,6% površine čitavog Tirola (u skladu s Odjelom za upravno
regionalno planiranje države Tirol).8)
• 5.300 hektara, tj. 73% površine skijaških staza u Tirolu pokrive-
no je snijegom iz opreme za izradu snijega.9)
• Za usporedbu:10)
pogledajte ilustraciju na suprotnoj stranici
• 254 austrijskih operatora žičara uložilo je 562 milijuna
eura u poslovnoj godini 2010. Od ovog iznosa, 287 milijuna
eura uloženo je u žičare, 122 milijuna eura u izgradnju skijaških
staza, pristupnih sustava, parkirališta, pristupne ceste, ugosti-
teljstvo, opremu na stazama, sanjkaške staze itd., a 153 milijuna
eura uloženo je u tehnologiju za izradu snijega11). Za usporedbu:
2009.: 163 milijuna, 2008.: 127 milijuna, 2007.: 115 milijuna
2006.: 55 milijuna12)
• Tehnologija za izradu snijega predstavlja 17%-20% ukupnih
troškova za tvrtke u sektoru žičara.13)
• U Švicarskoj se svake godine u tehnologiju izrade snijega uloži
više od 80 milijuna švicarskih franaka. To je rezultiralo značajnim
povećanjem broja skijaških staza pokrivenih snježnim topovima.
1999./2000. tek je 5% skijaških staza bilo pokriveno snježnim
topovima. Do 2009./2010. taj se postotak popeo na 36%.14)
Činjenice i brojevi8) Financijsko izvješće gospo-
darske komore Tirola 2007.,
str. 1 f.
9) Financijsko izvješće gospo-
darske komore Tirola 2007.,
str. 3.
10) Profesionalno udruženje
Austrijskih operatora žičara,
www.seilbahnen.at/presse/
aktuell/factsheet-winter
11) Profesionalno udruženje
Austrijskih operatora žičara,
www.seilbahnen.at/presse/
aktuell/factsheet-winter
12) Financijsko izvješće gospo-
darske komore Tirola 2007.,
str. 13.
13) Financijsko izvješće gospo-
darske komore Tirola 2007.,
str. 28.
14) Činjenice i brojevi o indu-
striji švicarskih žičara, izdano
od strane Seilbahnen Schweiz
Zajam
čen sn
ijeg
6 BACKSTAGEMAGAZINE
Cijela Austrija
25.400 hektara površine
skijaških staza, 66% pokriveno
umjetnim snijegomTirol
7.300 hektara površine
skijaških staza, 73% pokriveno
umjetnim snijegomt
Dolomiti Superski
1.200 km skijaških staza,
95% pokriveno umjetnim snijegom
Cijela Francuska
25.000 hektara površine skijaških staza,
19% pokriveno umjetnim snijegom
Bavarija
3.700 hektara površine skijaških staza,
13% pokriveno umjetnim snijegom
Kanton Graubünden
20% skijaških staza
pokriveno umjetnim snijegom
Cijela Švicarska
80 km2 površine skijaških
staza, 36% pokriveno
umjetnim snijegomCijeli Južni Tirol
Preko 80% skijaških staza
pokriveno umjetnim snijegom
BACKSTAGEMAGAZINE 7
I PRIRODNI I UMJETNI SNIJEGISKLJUČIVO SE SASTOJEOD ELEMENATA VODE I ZRAKA
menata vode i zraka. Jedina je razlika što umjetni
snijeg proizvodi stroj. Stoga je nepravilno govoriti o
„umjetnom snijegu“. Umjetni snijeg je u biti plastični
ili polistirenski snijeg koji se radi za kazališta i filmo-
ve. Pravilan izraz za snijeg proizveden putem opreme
za izradu bio bi “tehnički snijeg”.
Tehnički snijeg proizvodi se istim postupkom kao i
prirodni snijeg. Bez obzira na tip snježnog topa (top
s ventilatorom ili snježni stup), voda se atomizira u
sićušne kapljice uz pomoć sapnica. Fino atomizira-
na magla sudara se s mješavinom atomizirane vode/
komprimiranog zraka koja napušta sapnice za ujez-
gravanje i sadrži „nuklide“ (=snježne jezgre). Turbina
snježnog topa izbacuje nuklide i maglu u okolni zrak.
Kako mješavina vode/zraka pada, smrzava se i tvori
snježne pahulje.
Voda i zrak, i to je sve!Nastanak prirodnog snijegaI prirodni i umjetni snijeg isključivo se sastoje od elemenata vode i
zraka. Snijeg se razvija od fino kondenziranih kapljica vode koje se
formiraju u oblacima uslijed hlađenja i prezasićenosti atmosferskog
zraka. Na vrlo niskim temperaturama formiraju se mali kristali leda
koji uslijed gravitacije padaju prema tlu. Kako padaju kroz različite
slojeve zraka tijekom razdoblja od nekoliko minuta, kristali leda rastu
duž svojih osi i oblikuju se u uobičajene snježne kristale.
Kristali leda međusobno se lijepe tvoreći snježne pahulje. Ovisno o
sadržaju vode i obliku snježnih pahulja, nastaju različite vrste prirod-
nog snijega, od praškastog i zrnatog snijega do mokrog proljetnog
snijega.
Osnovni principi izrade umjetnog snijegaKao i prirodni snijeg, i umjetni snijeg isključivo se sastoje od ele-
Zajam
čen sn
ijeg
8 BACKSTAGEMAGAZINE
Klimatski zahtjevi za izradu tehničkog snijegaZa izradu snijega treba razmotriti nekoliko parametara.
Pojam “snježna temperature” odnosi se na “tempe-
raturu mokrog termometra”. Temperatura mokrog
termometra rezultat je temperature suhog termome-
tra (=temperatura koju možete očitati na standardnom
termometru) i relativne vlažnosti
zraka izražene postotkom. Usli-
jed puhanja vjetra, temperatura
mokrog termometra uvijek je
niža od temperature zraka. Što
je okolni zrak više suh, veća je
razlika u temperaturi. Kod 100%
vlažnosti atmosferskog zraka,
voda više ne može isparavati i
temperatura mokrog termometra
izjednačuje se s temperaturom
suhog termometra. Niska tem-
peratura suhog termometra i ni-
ska vlažnost atmosferskog zraka
predstavljaju optimalne uvjete
za izradu snijega. Što je vlažnost
atmosferskog zraka veća, to su
nepovoljniji uvjeti za izradu sni-
jega, budući da je okolini zrak
već vlažan može apsorbirati tek
malu ili nikakvu dodatnu količi-
nu vlage. Kod snježnih topova,
temperatura mokrog termome-
tra mjeri se putem meteorološ-
kih postaja. Od početka sezone
snijega, vrlo često prevladavaju
granične temperature, a to
predstavlja najveći izazov za
izradu i kvalitetu snijega. Još od
svog osnivanja, tvrtka TechnoAl-
pin uvijek je bila usredotočena
na izradu snijega u takvim ek-
stremnim uvjetima.
Ako temperatura mokrog termo-
metra opadne, moguće je brže
proizvesti više snijega. Tem-
peratura vode također ima
presudnu ulogu za učinkovitu
izradu snijega i izradu snijega
dobre kakvoće, a idealna tem-
peratura je neznatno veća od
točke zamrzavanja. Ako je voda
pretopla, koriste se rashladni
stupovi kako bi se temperatura
vode smanjila na pravilnu tem-
peraturu.
Temperatura u °C
Temperatura mokrog termometra
Atm
osfe
rska
vla
žnos
t u
%
-7° -6° -5° -4° -3° -2° -1° 0° +1° +2° +3°
90% -7,3 -6,3 -5,4 -4,5 -3,6 -2,5 -1,5 -0,6 0,5 1,5 2,4
80% -7,7 -6,8 -5,8 -4,9 -4,0 -3,1 -2,1 -1,1 -0,1 0,9 1,8
70% -8,1 -7,2 -6,3 -5,5 -4,6 -3,7 -2,6 -1,7 -0,7 0,1 1,1
60% -8,5 -7,6 -6,7 -5,9 -5,0 -4,1 -3,2 -2,3 -1,5 -0,7 0,3
50% -9,0 -8,1 -7,2 -6,4 -5,6 -4,7 -3,8 -3,0 -2,2 -1,3 -0,5
40% -9,4 -8,5 -7,7 -6,9 -6,1 -5,2 -4,4 -3,7 -2,9 -2,1 -1,3
30% -9,8 -9,0 -8,1 -7,4 -6,7 -5,8 -5,0 -4,3 -3,5 -2,8 -2,0
20% -10,2 -9,4 -8,7 -7,9 -7,2 -6,5 -5,7 -5,0 -4,3 -3,5 -2,9
10% -10,6 -9,9 -9,2 -8,5 -7,8 -7,1 -6,3 -5,6 -5,0 -4,3 -3,5
BACKSTAGEMAGAZINE 9
Usredotočenost nasnježne topoveSnježni topovi tek su jedna komponenta opreme za izradu sni-jega - iako najvidljivija. Mnogo komponenti treba međusobno sudjelovati kako bi snježni top dobio pravilne količine vode, komprimiranog zraka i električne energije, pri pravilnom tlaku, na pravom mjestu i u pravo vrijeme.
Razlikujemo dvije različite vrste snježnih topova: topovi
s ventilatorima i snježni stupovi.
Princip stvaranja snijega jednak je za obje vrste uređaja, razlika
je u količini proizvedenog snijega, cijeni i opsegu primjene. Odabir
najpogodnije vrste snježnog topa ovisi o orijentaciji padine, tempera-
turi, širini staze, potrebnoj količini snijega, strmini terena, vjetrovitosti
i kruženju zraka. Treba uzeti u obzir individualne karakteristike planine.
I topovi s ventilatorima i snježni
stupovi dostupni su kao ručno
podesivi ili potpuno automa-
tizirani modeli.
Obje vrste mogu proizvoditi sni-
jeg različitih kvaliteta (od pot-
puno suhog do mokrog).
Zajam
čen sn
ijeg
10 BACKSTAGEMAGAZINE
SVE ŠTO STE ODUVIJEK ŽELJELI ZNATI...
Koliko se prosječno sati snježni top koristi tije-kom godine?To ovisi o površini staze na koju treba nanijeti snijeg i o
broju raspoloživih snježnih topova. U prosjeku, može se
očekivati da će svaki snježni top u prosjeku raditi 800
satu u sezoni.
Postoji li preporuka za broj snježnih topova po hektaru?Tijekom proteklih godina, preporučena količina postala
je 100 sati, tj. pod dobrim vremenskim uvjetima, za po-
krivanje površine staze slojem umjetnog snijega deblji-
ne 40 cm trebalo bi biti dovoljno 100 sati. To odgovara
2 topovima s ventilatorima po hektaru.
Koliko snježni top košta?Potpuno automatiziran snježni top tipa T60 košta koliko
i karavan srednje klase.
Kakav radni vijek možemo očekivati od topa s ventila-torom?Snježni topovi različitih gene-
racija zajedno rade na mnogim
skijaškim područjima. Najnovi-
ji model T40 radi pokraj M90,
koji je star 20 godina. Ulaganje
u snježne topove više je pitanje
tehnologije i učinkovitosti, nego
pomanjkanja radne sposobnosti.
Koliko je vremena potrebno za za sastavljanje topa s ven-tilatorom?Svi snježni topovi tvrtke Techno-
Alpin sastavljaju se u pogonima
tvrtke u Bolzanu (Južni tirol, Itali-
ja). Tijekom proteklih 20 godina,
prodano je 20.000 snježnih to-
pova za više od 950 stranaka u
više od 40 država širom svijeta.
Tijekom 40-satnog radnog tjedna
proizvede se 40 topova s venti-
latorima.
Koliko košta kubični metar snijega?Cijena kubičnog metra snijega
ovisi o pojedinačnim uvjetima
površine koju treba pokriti: dovod
vode, izlazni kapacitet pumpe,
rezervoar, snježni uvjeti, amorti-
zacija sustava itd. Podaci govore
o cijeno od 3,5 do 5 eura/m3.
BACKSTAGEMAGAZINE 11
Topovi s ventilatoromNapredna tehnologija preuzeta iz zrakoplovne industrije
Topovi s ventilatorom imaju dulju povijest od snježnih
stupova. Tijekom mnogo godina, koristili su se samo
mobilni topovi s ventilatorima. Usporedo s razvojem
tehnologije izrade snijega, uvedene su stacionarne
instalacije kako bi se izbjeglo gubljenje vremena na
postavljanje.
Odlike snježnih topova su daleko izbacivanje, izdašna
proizvodnja snijega, mala osjetl-
jivost na vjetar i fleksibilnost upo-
rabe. Stoga se najviše koriste na
širokim stazama, u područjima s
velikom potražnjom za snijegom,
strmim terenima ili područjima
otvorenih vjetru.
Zajam
čen sn
ijeg
12 BACKSTAGEMAGAZINE
Mjeri temperaturu i relativnu
vlažnost zraka
Miješa sredstva za ujezgravanje i
kapljice vode te izbacuje snijeg na
udaljenosti do 60 metara
Blok ventila s integriranim filtrom za vodu: podešava
dovod vode sukladno atmosferskim uvjetima
Osigurava komprimirani zrak za sustav za
ujezgravanje na ekološki prihvatljiv način
Služe za okomito i vodoravno
podešavanje položaja turbine kako bi
se osigurala najraznovrsnija moguća
raspodjela snijega
Upravljačka ploča s izbornicima:
omogućuje jednostavno i brzo
upravljanje snježnim topom i
nadgledanje stanja rada
Atomiziraju vodu i od vode i zraka tvore
sredstva za ujezgravanje. Sustav grijanja
sprječava zamrzavanje sapnice pri ekst-
remno niskim temperaturamaMeteorološka postaja
Ventilator visoke kvalitete
Tehnologija kompaktnih ventila
Kompresor bez ulja
Uređaji za nagibanje
Upravljačka jedinica
Nukleatori i sapnice
Središnji priključak za dovod
vode montiran na spojci koja se
može okretati za 360°
Priključak za dovod vode
Omogućuje siguran transport snježnog topa
pomoću ratraka
Sustav s 3 točke za transport
BACKSTAGEMAGAZINE 13
Snježni stup se može isporučiti
kao automatska inačica za
umreženu konfiguraciju ili sa
samostalnom LCD upravljačkom
jedinicom prilagođenom korisniku
Upravljačka jedinica
Proizvodi komprimirani zrak za sustav za
ujezgravanje na ekološki prihvatljiv način
Kompresor bez ulja
Mjeri temperaturu i relativnu
vlažnost zraka
Meteorološka postaja
Tu se smještaju zalihe vode
i komprimiranog zraka te
omogućava smrzavanje zrnaca
snijega uzduž duljine krana
Kran
Zajam
čen sn
ijeg
14 BACKSTAGEMAGAZINE
Glava snježnog stupa izrađenaod lijevanog aluminija
Poseban, isproban i testiran sustav u glavi
snježnog stupa održava snježni stup bez leda
čak i pri ekstremno niskim temperaturama i
poprečnim vjetrovima
Nukleatori i sapnice za vodu
atomiziraju vodu i od vode i zraka tvore
sredstvo za ujezgravanje
Snježni stupUčinkovitost pri ruci
Snijeg se kog snježnih stupova proizvodi na jednak na-
čin kao i kod snježnih topova, ali na većoj visini (uz
pomoć kranova). Trenutni kranovi visoki su do 9 me-
tara. Visina pada potrebna je za kristaliziranje snježne
pahulje, ali u usporedbi s topom s ventilatorom, ovdje
nema ventilatora. To znači da je daljina izbacivanja mnogo kraća, a
osjetljivost na vjetar veća. Količina snijega koju proizvede snježni stup
slična je količini snijega koju proizvede top s ventilatorom. Snježni
stupovi obično se koriste kao cjeloviti sustavi opremljeni središnjim
pneumatskim sustavom.
BACKSTAGEMAGAZINE 15
1
3
2
4
Od povremene uporabe snježnih topova do potpu-
no automatizirane tehnologije za izradu snijega
Dok su se tijekom osamdesetih godina snježni topovi
koristili tek povremeno za poboljšavanje područja bez
snijega, danas je jedino smisleno vršiti opsežne ope-
racije izrade snijega za prekrivanje čitave staze. Pro-
mjena iz ručne u potpuno automatiziranu tehnologiju
također se dogodila približno tijekom istog razdoblja
- osobito u Europi. Samo potpuno automatizirani sustavi omogućuju
jednostavno i učinkovito iskorištavanje sve kraćih temperaturnih in-
tervala za proizvodnju snijega te mogu reagirati na promjene relevan-
tnih parametara u najkraćem mogućem roku. Radni uvjeti i potrošnja
resursa mogu se precizno nadzirati i analizirati, gubljenje vremena
za postavljanje gotovo da i ne postoji, radni troškovi mogu se op-
timizirati, a postojana kvaliteta snijega može se jamčiti u cijelom
skijalištu. Ovih dana, gotovo sva alpska odredišta koriste automati-
zirane sustave.
Sustavi za izradu umjetnog snijegaPotrebna količina i kvaliteta snijega na pravom mjestu u opravo vrijeme - proizvedeno na učinkovit način uz očuvanje resursa
Zajam
čen sn
ijeg
16 BACKSTAGEMAGAZINE
5
Dijelovi sustava za izradu sni-
jega
Sustava za izradu snijega
složeni su tehnološki uređaji koji
uključuju raznovrsne dijelove.
Na stazama su vidljivi jedino
snježni topovi i postaje za pun-
jenje, međutim ti su uređaji tek
mali dio cijelog sustava. Osim
činjenice da je svaki sustav za
izradu snijega prilagođen poje-
dinoj planini, prilikom dizajni-
ranja sustava treba imati na umu
sljedeća ključna pitanja:
Prilikom postavljanja na planinu, kako će snježni top
biti snabdijevan potrebnom količinom vode pod pra-
vilnim tlakom?
Prilikom postavljanja na planinu, kako će snježni top biti
snabdijevan potrebnom količinom električne energije?
Prilikom postavljanja na planinu, kako će snježni top biti
snabdijevan potrebnom količinom komprimiranog zraka?
Kako će se upravljati uređajem da bi se mogli
učinkovito dostići snježni ciljevi (kvaliteta i količina
snijega, vrijeme potrebno za prekrivanje postavlje-
ne udaljenosti snijegom itd.) uz očuvanje resursa u
slučaju mijenjanja parametara poput temperature,
vlažnosti zraka, smjera i snage vjetra, temperature
vode, potrošnje vode i uvjeta rada?
Individualan poput skijaške
staze
Sustav za izradu snijega jedinst-
ven je poput skijaškog odredišta
u kojem se koristi.
Sustav mora savršeno odgovarati
prirodnom okruženju odredišta.
Za planiranje sustava potrebna
je odgovarajuća stručnost. Tvrt-
ka TechnoAlpin ima vlastiti odjel
za planiranje gdje se dizajniraju
svi sustavi koji se koriste širom
svijeta. Dizajniranje se vrši u ti-
jesnoj suradnji sa strankom i
uzimaju se u obzir buduće faze
širenja. Izrađuje se glavni plan,
uzimajući u obzir sve predvidive
buduće faze širenja. Geografski
podaci, omogućavajući maksi-
malnu preciznost, tvore temelj za
izradu plana.
1 Centralizirana
kompresorska postaja
za snabdijevanje
komprimiranim zrakom
2 Potpuno automatiziran
računalni nadzor sustava
3 Upravljački centar
4 Pumpna postaja
5 Glavni plan
Odgovor na ova pitanja pronalazi se u raznim komponentama tehničkih sustava koji
se implementiraju sukladno potrebama:
SUSTAVI ZA PRIKUPLJANJE VODE, REZERVOARI, PUMPNE POSTAJE, KOM-
PRESORI ili centralizirane kompresorske postaje, zrak i voda CIJEVI, KABELI
NAPAJANJA, POSTROJENJA ZA ELEKTRIČNO NAPAJANJE, KABELI OD OP-
TIČKIH VLAKANA za prijenos podataka, RASHLADNI TORNJEVI za hlađenje vode
za snijeg, JAME, VENTILI za podešavanje količine vode i zraka, UPRAVLJAČKI
SOFTVER za potpuno automatizirano upravljanje sustavom.
BACKSTAGEMAGAZINE 17
ZAJEDNIČKI CILJ TEHNOLOGIJE ZAIZRADU SNIJEGA I PRIPREMU SKIJAŠKE STAZE JE PRIPREMITI SAVRŠENE STAZE KOJE PRUŽAJU DOBRO DRŽANJE OD PLANINE DO DOLINE
Tehnologija izrade umjetnog snijega i priprema
staze: simbioza
Zajednički cilj tehnologije za izradu snijega i pripre-
mu skijaške staze je pripremiti savršene staze koje
pružaju dobro držanje od planine do doline. Kvaliteta
snijega određuje koliko će biti potrebno sati za pri-
premu staze. Čak uz intenzivnu uporabu ratraka za
glađenje snijega, staze sa snijegom fine granulacije
i dobrim držanjem ne mogu se
postići s mokrim snijegom. Sni-
jeg treba mehanički raspršiti,
promiješati i u pravom trenutku
utabati kako bi se postigla ho-
mogenost i kompaktnost staze.
Priprema staze uzima se u obzir
već tijekom faze planiranja op-
reme za izradu snijega. To znači
da se mogu izbjeći skupe radnje
prevrtanja snijega uporabom st-
rojeva za ravnanje snijega. Au-
tomatizirani sustavi za mjerenje
dubine snijega razvili su se do
tolike mjere da se dragocjenim
snijegom mogu pokriti područja
kojima je to uistinu potrebno. To
se naziva upravljanje snijegom.
Simbiotski odnos
Zajam
čen sn
ijeg
18 BACKSTAGEMAGAZINE
Sve veći broj proizvođača kori-
ste ovu tehnologiju za bežično
povezivanje npr. elektronskih
prijenosnih računala i mobilnih
telefona.
Tvrtka TechnoAlpin sada je
uvela Bluetooth u tehnologiju
za izradu snijega. Mnogo tvrtki
operatera žičara prilagodilo je
ovu tehnologiju i time znatno
olakšalo svakodnevne zadatke snježnih timova,
budući da vozači mogu daljinskim putem upravljati
snježnim topovima iz kabina u pokretu. Sve funkcije
snježnih topova mogu se očitati i njima upravljati
putem daljinskog upravljanja.
Upravljanje je jednostavno i
istovjetno kao i putem prilago-
đene tipkovnice.
Upravljanje snježnim topovima u pokretu
SVE FUNKCIJE SNJEŽNIH TOPOVAMOGU SE OČITATI I NJIMA UPRAVLJATIBEZ POGREŠAKA PUTEM DALJINSKOGUPRAVLJANJA
Bluetooth tehnologija
BACKSTAGEMAGAZINE 19
1903. Osborne Reynolds (1842. - 1912.) razvio
je uređaj za umjetnu proizvodnju kuglica leda.
1937. Prvi pokušaj repliciranja prirodnog snije-
ga odvio se u New Yorku za skijaški show na zdroblje-
nom ledu iz pivare.
Oko 1940. Prilikom istraživanja učinka
inja na mlazne motore, istraživači su slučajno otkrili
osnovni princip izrade snijega kad su u vjetroviti tunel
pri niskoj temperaturi uštrcali vodu.
1950. Prvi snježni top s komprimiranim zrakom
proizveli su u Americi Art Hunt, Dave Richey i Wayne
Pierce iz proizvodne tvrtke Tey.
1952. Inženjer Joe Tropeano sponzorirao je Tey
proizvodni patent i Larchmont je proizveo prvu seriju
visokotlačnih snježnih topova.
1958. Alden Hanson razvio je je prvi top s ventilatorom godine
1961.
1959./1960. Postavljanje prvog europskog sustava za
izradu snijega u St. Andreasberg/Harz (Njemačka) sa snježnim topovi-
ma Larchmont.
1964. Fritz Jakob iz Austrije, izumitelj i osnivač tvrtke Linde,
registrirao je patent za izradu snijega. Tvrtka Linde (Austrija) dugo je
vremena bila jedini europski proizvođač snježnih topova.
1964. Zimske Olimpijske igre u Innsbrucku: snježni topovi ko-
ristili su se za pripremu staza za bob i sanjkanje.
1964./65. John Caviezel iz St. Moritz izradio je je prve
sustave za izradu snijega u Švicarskoj i Švedskoj.
1969. Tvrtka Hedco iz SAD-a započela je masovnu proizvodnju
snježnih topova.
Zajam
čen sn
ijeg
20 BACKSTAGEMAGAZINE
1978./79. Austrijske tvrtke operatera
žičara kupili su prve snježne topove od tvrtke Hedco.
1980. Američka tvrtka York razvila je prve pot-
puno automatizirane sustave za izradu snijega.
1980.-85. Nakon nekoliko zima bez sni-
jega, izrada snijega bila je promovirana u Alpama i
Skandinaviji. Snježni topovi i dalje su se koristili tek za
poboljšavanje prirodne pokrivenosti snijegom.
1983. Walter Rieder i Georg Eisath, koji su
u to vrijeme još uvijek bili tehnički upravitelji u tvrt-
ci Obereggen AG (Južni Tirol - Italija), razvili su prve
snježne topove s ventilatorom.
1990. Osnovana je tvrtka TechnoAlpin. Tržište
se podijelilo na proizvođače snježnih topova i snježnih
stupova.
Od 2000. Skijaška
odredišta počela su kontinuirano
povećavati ulaganja u tehničke
sustave. Međutim, ulaganja su
sve više kontinuirano prelazila
sa sustava žičara na sustave za
izradu snijega.
2004. Pouzdanost snije-
ga i kvaliteta staza primarni su
čimbenici uspjeha za skijaško
odredište. Tvrtka TechnoAlpin
svjetski je lider u tehnologiji izra-
de snijega. Na tržištu djeluje još
20 drugih tvrtki.
2010. Učinkovitost i up-
ravljanje resursima glavna su pi-
tanja tehnologije za izradu snije-
ga. Pouzdanost snijega pokazala
se kao istinsko životno osiguranje
skijaških odredišta.
Snježni top tvrtke TechnoAlpin iz 1990.
Povijesni pregledOd zdrobljenog leda do finog praškastog snijega
Kanada oko 1940.: Prilikom istraživanja učinka inja na mlazne motore,istraživači su slučajno otkrili osnovni princip izrade snijega kad su u vjetrovititunel pri niskoj temperaturi uštrcali vodu
BACKSTAGEMAGAZINE 21
Ekološke i klimatske promjeneIzrada snijega
Zajam
čen sn
ijeg
22 BACKSTAGEMAGAZINE
TEHNIČKI SNIJEGSASTOJI SE ISKLJUČIVOOD VODE I ZRAKA
Mijenja li se voda prilikom izrade tehničkog snijega?
Uopće ne. Sve je jednako kao i kod prirodnog snijega,
voda se jednostavno mijenja u drugo agregatno sta-
nje. Koristi se voda nabolje kvalitete. U Tirolu, voda
mora biti kvalitete vode za piće.
Kakav učinak ima tehnički snijeg na vegetaciju?
Tehnički snijeg nema negativnog učinka na vegeta-
ciju. Istraživanje koje je proveo Švicarski Federalni
institut za istraživanje snijega i lavina u Davosu poka-
zalo je da faktor „tehničkog snijega“ ima manji utjecaj
na vegetaciju od faktora same „skijaške staze“.15)
Nasuprot tome, tehnički snijeg štiti osjetljivu travna-
tu površinu od habanja i cijepanja od strane snježnih
ratraka i oštrih rubnika skija. Dovoljan sloj snijega
izolira tlo, sprječavajući zamrzavanje tla tijekom je-
seni i proljeća. Zemlja se tijekom proljeća širi uslijed
topljenja snijega.
Koliko globalno zatopljenje utječe na tehnički snijeg?
Znanstvenici iz instituta za meteorologiju i geofizi-
ku sveučilišta u Insbrucku te iz regionalnog ogranka
ZAMG (Centralni institut za meteorologiju i geodina-
miku) iz Tirola i Vorarlberga izvršili su istraživanje o
uvjetima za proizvodnju snijega i njihovoj promjeni
tijekom proteklih godina. Rezultati istraživanja: pri-
rodne promjene klime i zime sa i bez snijega
postojali su od prapočetaka.
Na izradu snijega ne utječu samo velike nadmorske
visine, već i temperatura zraka, vlažnost zraka i tem-
peratura vode. Treba uzeti u obzir i male klimatske
uvjete poput orijentacije područja, utjecaja vjetra i
temperaturne inverzije. Na primjer, uslijed uske do-
line na području Schladminga, uvjeti za izradu sni-
jega često su povoljniji u nižim
područjima, nego na područjima
višim od 1.000 metara.16)
Želite li koristiti tehnologiju za
izradu snijega kako biste pro-
duljili zimsku sezonu i na dio
proljeća?
Ne. Tehnologija za izradu sni-
jega u principu služi za osigu-
ravanje snijega tijekom jeseni.
Većina snježnih dana događa
se tijekom jeseni i rane zime. U
većini slučajeva, sezona izrade
snijega završava krajem siječ-
nja. U svakom slučaju, interes za
zimskim sportovima naglo opada
od sredine ožujka. Prekrivanje
ledenjaka snijegom postalo je
poprilično važno jer omogućuje
raniji početak skijaške sezone na
ledenjacima i usporava topljenje
ledenjaka.
15) Umjetni snijeg u Alpama,
pozadinsko izvješće alpMe-
dia, prosinac 2004., str. 12,
www.alpmedia.net
16) Prof. Dr. Ulrike Pröbstl,
Universität für Bodenkultur
Wien, 2007
BACKSTAGEMAGAZINE 23
B R Z P O G L E D I Z A K U L I S A
Top Related