Anatomija mišićnog sistema 2014
MIŠIĆNI SISTEM (MYOLOGIJA)
1. UVOD
Mišić (musculus) jeste organ koji je sposoban da se kontrahuje, grči i da
svojom kontrakcijom vrši pokret u zglobu. Pored toga, on je i elastičan,
dozvoljava izvesno istezanje, i nakon toga vraća se na svoju prvobitnu dužinu.
1.1 Spoljni izgled mišića
Na svakom mišiću razlikuje se mesnati i tetivni deo. Mesnati ili crveni deo
koji se pri kontrakciji skraćuje i zadebljava, naziva se trbuh mišića (venter).
Tetivni deo, tetiva (tendo) je beličasta žilava i otporna. Ona se nalazi na
krajevima mišića i predstavlja njegov pasivni deo koji prenosi snagu kontrakcije
na skelet.
1.2 Građa mišića
U sastav mišića ulaze poprečno prugasta mišićna vlakna, vezivno tkivo,
krvni sudovi i živci. Mišićna vlakna koja su obavijena mrežastim i retkim
kolagenim vlaknima vezivnog tkiva, udružuju se i obrazuju mišićne snopiće.
Mišićni snopići su obavijeni i spojeni rastresitim vezivnim tkivom u manje i
veće mišićne snopove. Rastresito vezivno tkivo, koje obavija i spaja mišićna
vlakna, mišićne snopiće i snopove, predstavlja unutrašnji perimizijum mišića
(perimisium internum). Trbuh mišića obavija spoljnji perimizijum (perimisium
1
Anatomija mišićnog sistema 2014
externum), omotač od rastresitog vezivnog tkiva, koji ga odvaja od okolnih
mišića u posebnu anatomsku i funkcionalnu jedinicu.
1.3 Pripoj mišića
Kod svakog mišića može se razlikovati početni i završni priroj. Početni
pripoj (origo), koji je bliži sredini tela, naziva se još nepomični, fiksni, a završni
pripoj (insertio) - pokretni ili mobilni.
Mišić se pripaja za periost kostiju svojim tetivnim vlaknima, koja su
ponekad sasvim kratka, te izgleda kao da se pripoj vrši direktno mišićnim
vlaknima.
Svaki mišić, pružajući se od početnog do završnog pripoja, prelazi preko
jednog, dva ili više pokretnih zglobova u kojima vrši pokret. Zbog toga se
razlikuju jednozglobni i višezglobni mišići.
Mišići po izgledu i broju pripoja biti: lepezasti, vretenasti (dvoglavi,
troglavi, četvoroglavi) i u obliku pera.
1.4. Pomoćni organi pridodati mišiću
Mišićima su pridodati : sluzne kese, tetivni omotači i fascije, organi koji ih
fiksiraju in situ i olakšavaju im klizanje prilikom kontrakcije.
Sluzna kesa (bursa synovialis) - to je šupljina ograničena fibroznom
membranom, čiju duboku stranu oblaže glatka sinovijalna opna. Ona odvaja mišić
od čvrste površine i sprečava njegovo trenje i povredu prilikom kontrakcije.
2
Anatomija mišićnog sistema 2014
Tetivni omotač (vagina tendinis) - iste je građe kao i sluzna kesa. Tetiva je
sa svih strana obavijena fibroznom opnom, čija je duboka strana obložena
glatko m sinovijalnom opnom. Tetivni omotači nalaze se na mestima gde tetive
prolaze kroz osteofibrozne kanale, čiji zid sačinjavaju koštani žlebovi i arkade
fibroznog tkiva. Kroz te kanale, zahvaljujući svome omotaču, tetiva klizi bez
trenja prilikom kontrakcije mišića.
Fascija (fascia) - jeste beličasta fibrozna opnakoja omotava mišiće,
pojedine ili čitave grupe. Fascije obrazuju rezistentne vezivne lože koje imaju
potpornu ulogu pribora za kretanje. U tim ložama, mišići su fiksirani in situ, usled
čega prilikom kontrakcije zadržavaju uvek svoj određeni pravac.
3
Anatomija mišićnog sistema 2014
Sl.1. - Mišići tela (prednja i zadnja strana)
2. MIŠIĆI TRUPA
4
Anatomija mišićnog sistema 2014
Mišići trupa dele se na dorzalne i ventralne. U dorzalne spadaju mišići
leđa, a u ventralne mišići trbuha, mišići grudnog koša i mišići vrata.
2.1. MIŠIĆI LEĐA
Mišići leđa podeljeni su u dve osnovne grupe, površinsku i duboku, koje se
razlikuju po obliku, glavnom dejstvu i nastanku.
2.1.1. Površni mišići leđa
Površni mišići leđa raspoređeni su u tri sloja. U zadnjem sloju su dva
široka trouglasta mišića, gore trapezasti (m. trapezius) i dole najširi mišić leđa (m.
latissimus dorsi). U srednjem sloju su podizač lopatice ( m. levator scapulae) i
rombasti mišić (m. rhomboideus). U dubokom sloju nalaze se zakržljali
spinokostalni mišići, gornji i donji zadnji zupčasti mišić (m. serratus posterior-
superior et inferior).
Slika 40. – Mišići leđaM. Trapezius
5
Anatomija mišićnog sistema 2014
On je široki trouglast mišić, koji svojom bazom polazi sa gornje linije
potiljačne kosti ( linea nuchae superior), sa zadnje ivice vratne veze ( lig. nuchae)
i sa rtnih nastavaka svih grudnih pršljenova, a završava se svojim vrhom na
gornjoj usni lopatičnog grebena (spina scapulae) i na zadnjoj ivici spoljnog kraja
ključnjače (extremitas acromialis).
Ovaj mišić snažno zabacuje rame ka kičmenom stubu. Njegovi gornji
snopovi podižu rame i sprečavaju njegovo obaranje pod uticajem tereta. Donji
snopovi obaraju rame ili podižu trup prema fiksiranom ramenu. Istovremenom
kontrakcijom obrću lopaticu oko uzdužne osovine, pri čemu njen donji ugao ide
napred i na gore. Srednji i donji snopovi priljubljuju uz grudni koš unutrašnju
ivicu lopatice.
M. Latissimus dorsi
To je trouglast mišić, koji se gornjim krajem podvlači ispred trapezastog
mišića. Njegova baza se pripaja na rtnim nastavcima šest poslednjih grudnih i
svih slabinskih pršljenova, na središnom krsnom grebenu ( crista sacralis
mediana) i na zadnjem delu bedrenog grebena (crista iliaca). Pored toga ovaj
mišić se pripaja i na tri poslednja rebra i ponekad na donji ugao lopatice
(angulus inferior scapulae) preko koga inače uvek prelazi. Završni deo ovog
mišića prekriva donju i prednju stranu m. teres major-a, prelazi ispred ramenice i
završava se svojom tetivom u međukvržnom žlebu ramenice (sulcus
intertubercularis).
Najširi leđni mišić privodi i uvrće nadlakticu. Kada su ruke fiksirane,
rebarni snopovi ovog mišića podižu rebra i deluju kao pomoćni udisači. Spoljni
6
Anatomija mišićnog sistema 2014
delovi ovog mišića istovremenom kontrakcijom povećavaju krivinu kičmenog
stuba, pritiskaju poslednja rebra i deluju kao snažni izdisači.
M. Levator scapulae
Polazi od zadnjih kvržica prva četiri vratna pršljena a završava se na
gornjem uglu lopatice.
Ovaj mišić povlači nagore i napred lopaticu. Ako je lopatica fiksirana,
povlači nazad vratni deo kičmenog stuba.
M. Rhomboideus
Rombasti mišić pruža se koso upolje i na dole od rtnih nastavaka poslednja
dva vratna i prva četiri leđna pršljena ka unutrašnjoj ivici lopatice.
Ovaj mišić povlači lopaticu naviše i unutra, prema kičmenom stubu. On je
antagonist m. serratus anterior-a u odnosu na unutrašnju ivicu lopatice, koja spaja
ova dva mišića istog pravca. Ova dva mišića obrazuju zajedno snažnu mišićnu
vijugu, koja drži lopaticu priljubljenu uz grudni koš.
Spinokostalni mišići
M. serratus posterior superior- silazi u polje od rtnih nastavaka dva zadnja
vratna i dva prva grudna pršljena ka 2-5. rebru, lateralno od rebarnih uglova.
M. serratus posterior inferior- penje se upolje od rtnih nastavaka dva
zadnja grudna i prva dva slabinska pršljena ka donjoj ivici četiri poslednja rebra.
7
Anatomija mišićnog sistema 2014
Gornji zupčasti mišić podiže rebra, a donji ih obara i deluju kao vrlo slabi
pomoćni respiratorni mišići.
Sl. 2. Površinski mišići leđa Sl. 3. Površinski mišići leđa
2.1.2. Duboki mišići leđa
Duboki ili primarni mišići leđa pružaju se u vidu dve uzdužne mišićne mase
pored rtnog grebena od zadnjeg dela koštanog karličnog prstena do baze lobanje.
U slabinskom delu ovi mišići obrazuju snažnu, masivnu mišićnu masu koja
omogućava raznovrsnost i preciznost pokreta vrata i glave.
Duboki mišići leđa raspoređeni su u dva sloja površni i duboki. U površnom
sloju su dva mišića m.erector spinae i površnije od njega u vratnom delu
m.splenius. U dubokom sloju uz kičmeni stub nalaze se mnogobrojni kratki mišići
8
Anatomija mišićnog sistema 2014
između nastavaka dva susedna pršljena i dug, jako složeni m.transversospinalis.
Kratki mišići pružaju se između rtnih nastavaka (mm.interspinalis), između
poprečnih nastavaka (mm.intertransversarii), i između potiljačne kosti i prva dva
vratna pršljena (subokcipitalni mišići).
2.2. MIŠIĆI TRBUHA
Između grudnog koša i gornje ivice karlice zategnusti su snažni pljosnati
mišići trbušnog zida, koji se dele u dve grupe prednje - bočnu i zadnju. Bočni
mišići su: jedan poprečni (m.transversus abdominis) i spolja od njega dva kosa
mišića, unutrašnji i spoljašnji (m.obliquus abdominis internus et externus). U
prednju grupu ulazi pravi trbušni mišić (m.rectus abdominis) i piramidalni mišić
(m. pyramidalis). U zadnjem trbušnom zidu nalazi se i četvrtasti slabinski mišić
(m. quadratus lumborum).
Njihove široke, pljosnate tetive u prednjem trbušnom zidu obrazuju snažnu
aponevrotičnu ploču, u čijoj duplikaturi se nalaze dva mišića, m. rectus abdominis i
m. pyramidalis.
9
Anatomija mišićnog sistema 2014
Sl. 4. Mišići prednje strane trupa
2.3. MIŠIĆI GRUDNOG KOŠA
Mišići grudnog koša, obzirom na svoj položaj i osnovno dejstvo, dele se u
dve grupe, površnu i duboku.
2.3.1. Površni grudni mišići
Površnu ili costohumeralnu grupu sačinjavaju mišići koji polaze s prednjeg
ili bočnog zida grudnog koša, a završavaju se na kostima ramena i učestvuju u
pokretima korena gornjeg uda. S prednjeg zida polaze tri mišića: veliki i
mali grudni mišić (m.pectoralis major et minor) i potključni mišić (m.
10
Anatomija mišićnog sistema 2014
subclavius). Bočni zid grudnog koša prekriva prednji zubčasti mišić (m.serratus
anterior).
M. Pectoralis major
Polazi sa unutrašnje polovine prednje ivice ključne kosti (pars clavicularis),
sprednjih strana grudne kosti , od pet ili šest prvih rebarnih hrskavica (pars
sternocostalis) i sa prednjeg zida aponeurotičnog omotača pravog trbušnog
mišića (pars abdominalis). Mišićna vlakna ova tri dela idu upolje i završavaju se
širokom tetivom na crista tuberculi majoris humeri.
Veliki grudni mišić privodi ruku, uvrće je i postavlja ispred grudnog koša.
Podignutu ruku naviše on snažno obara na dole i napred. Gornji snopovi ovog
mišića zajedno sa m.deltoideus- om podižu ruku napred.
2.3.2. Duboki grudni mišići
U duboku grupu spadaju respiratorni mišići, čija je glavna uloga da svojom
kontrakcijom regulišu mehaniku disanja- da povećavaju ili smanjuju grdnu
duplju. U ovu grupu spadaju spoljnji i unutrašnji međurebarni mišići( mm.
intercostals externi et interni); zatim poprečni grudni mišić (m. transversus
thoracis) i prečaga (diaphragma)- najvažniji inspiratorni mišić koji u vidu široke
pljosnate ploče razdvaja grudnu od trbušne duplje.
Diaphragma
11
Anatomija mišićnog sistema 2014
Široki pljosnati mišić, koji se nalazi između grudne i trbušne duplje.
Prečaga se sastoji od velikog broja dvotrbušnih mišića, koji se svojim
međutrbušnim tetivama spajaju i obrazuju tetivno središte prečage (centrum
tendineum).
Sastavljena je od tri dela: rebarni deo (pars costalis), slabinski deo (pars
lumbalis) i grudni deo (pars sternalis).
Dijafragma je glavni inspiratorni mišić, koji omogućava prečažno ili
trbušno disanje.
3. MIŠIĆI VRATA
Mišići vrata podeljeni su kičmenim stubom na prednje i zadnje. U zadnje
vratne spadaju i gornji delovi leđnih mišića. Prednji vratni mišići raspoređeni su u
dva sloja, površni i duboki. Svaki od ova dva sloja deli se na medijalnu i lateralnu
grupu.
U medijalnu grupu površnog sloja spadaju 4 podhioidna (mm.
infrahyoidei) i 4 nadhioidna (mm. suprahyoidei). Lateralnu grupu površnih
mišića vrata predstavlja samo bočni pregibač glave (m. sternocleidomastoideus).
U medijalnu grupudubokog sloja spadaju 3 predkičmena mišića
(prevertebralni mišići). Lateralnu grupu ovog sloja predstavljaju 3 skalenska
mišića (mm. scaleni).
U vratne mišiće ulazi i jedan potkožni mišić, m. platysma, koji pripada
grupi mimičnih mišića.
12
Anatomija mišićnog sistema 2014
4. MIŠIĆI GLAVE
Mišići glave dele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju
mimični mišići koji svojim tonusom i kontrakcijom regulišu izraz lica
odnosno mimiku. Duboku grupu čine mastikatorni mišići, koji pokreću donju
vilici vrše žvakanje.
4.1 Mimični mišići
Mimični mišići nalaze se na potkožnom tkivu lica, krova lobanje i prednje
strane vrata. Oni nisu pokriveni fascijom i zbog toga se vrlo teško odvajaju od
kože prilikom disekcije. Na krovu glave i na prednjoj strani vrata oni su u obliku
široke mišićne ploče, a na licu su izdeljeni u posebne anatomske i funkcionalne
jedinice, koje se grupišu kružno ili zrakasto oko usnog, nosnog, međukapačnog i
ušnog otvora.
4.2 Mastikatorni mišići
U ovu grupu spadaju 4 parna mišića: m. temporalis, m. masseter,m. pterygoideus medialis et lateralis.
13
Anatomija mišićnog sistema 2014
5. MIŠIĆI GORNJEG UDA
Mišići gornjeg uda dele se na: ramene, nadlakatne, podlakatne i šačne.
5.1. Mišići ramena
Rameni mišići povezuju gornji okrajak ramenice sa kostima ramenog
pojasa. Sa bočne strane nalazi se deltasti mišić m. deltoideus, sa zadnje strane
lopatice nadgrebeni mišić m. supraspinatus, i podgrebeni m. infraspinatus i dva
obla mišića ramena m. teres major et minor. Sa prednje strane nalazi se
podlopatični mišić m. subscapularis.
5.2. Mišići nadlakta
Mišići nadlakta podeljeni su na prednju i zadnju grupu. Prednjoj grupi
pripadaju tri mišića dvoglavi mišić nadlakta (m. biceps brachii), kljunasto-
ramenični mišić (m. coracobrachialis) i nadlakatni mišić (m. brachialis).
Zadnju grupu čini troglavi mišić nadlakta (m. triceps brachii).
5.3. Mišići podlakta
Mišići podlakta se dele u tri grupe- prednju, zadnju i spoljašnju. Prednjoj
grupi pripada osam mišića od kojih su dva pronatori podlakta, a ostali fleksori
ručja i prstiju. Spoljna grupa se sastoji od po dva ekstenzora i supinatora podlakta,
14
Anatomija mišićnog sistema 2014
dok se u zadnjoj grupi nalazi osam mišića i svi učestvuju u pokretima ekstenzije
ručja i prstiju šake.
Mišići podlakta imaju svoje proksimalne pripoje uglavnom na medijalnom
i lateralnom epikondilu humerusa, ili na gornjem okrajku ulne. Distalno se
završavaju na spoljnjoj i prednjoj strani žbice (pronatori i supinatori), ili na
prednjoj i zadnjoj strani kostiju doručja ili članaka prstiju (fleksori i ekstenzori
šake i prstiju).
5.3.1. Mišići prednje strane podlakta:
m. pronator teres
m. flexor carpi ulnaris
m. flexor digitorum superficialis et profundus
m. flexor policis longus.
5.3.2. Mišići spoljne lože podlakta:
m. brachioradialis
m. extensor carpi radialis longus
m. extensor carpi radialis brevis
m. supinator.
5.3.3. Mišići zadnje grupe podlakta:
Površno:
m. extensor digitorum
m. extensor digiti minimi
m. extensor carpi ulnaris
15
Anatomija mišićnog sistema 2014
m. anconeus.
Duboko:
m. abductor pollicis longus
m. extensor pollicis brevis
m. extensor pollicis longus
m. extensor indicis.
5.4. MIŠIĆI ŠAKE
U doručju šake, pored tetiva mišića fleksora i ekstenzora koji dolaze u
predeo šake iz podlakta, na šaci postoji određen broj mišića koji učestvuju u
raznim pokretima prstiju. Ovi sitni mišići su podeljeni u tri lože: spoljnu, srednju i
unutrašnju. Mišići spoljne i unutrašnje grupe obrazuju dva bočna uzvišenja dlana,
spoljno koje odgovara palcu (thenar) i unutrašnje koje odgovara malom prstu
(hypothenar).
6. MIŠIĆI DONJEG UDA
Mišići donjeg uda se dele na mišiće bedra, mišiće buta, potkolene i
stopalne mišiće. U funkcionalom pogledu oni obrazuju proksimalni (bedreni i
butni mišići) i distalni(potkoleni i stopalni mišići) sistem, koji se povezuju
kod zgloba kolena i međusobno se dopunjuju.
16
Anatomija mišićnog sistema 2014
6.1. MIŠIĆI BEDRA
Bedreni mišići povezuju proksimalni okrajak butne kosti sa kostima
karličnog prstena i kostima distalnog dela kičmenog stuba. Podeljeni su u dve
grupe- unutrašnju i spoljašnju. Unutrašnju grupu predstavlja bedreno-slabinski
mišić m. iliopsoas. Spoljnu grupu čini više mišića koji su raspoređeni u tri sloja.
U površinskom sloju se nalazi veliki sedalni mišić m. gluteus maximus, i zatezač
butne fascije m. tensor fasciae late. U srednjem sloju je srednji sedalni mišić
m. gluteus medius, dok duboki sloj sačinjavaju mali sedalni mišić m. gluteus
minimus i grupa mišića koji se zovu pelvitrohanterični mišići jer povezuju karlicu
sa velikim trohanterom butne kosti.
M. Iliopsoas
Sastavljen je od dva mišića- m. iliacus i m. psoas major. M. iliacus se
pripaja na unutrašnjoj bedrenoj jami karlične kosti, dok m. psoas major gornje
pripoje ima na 1-2 poslednja torakalna i na prva četiri slabinska pršljena.
Zajednički donji pripoj je na malom trohanteru femura (trochanter
minor). Inervacija- n. femoralis i bočne grane plexus lumbalis- a.
Ovaj mišić je glavni fleksor zgloba kuka. U zglobu kuka on snažno
flektira natkolenicu i rotira je upolje, ili savija karlicu i slabinski deo
kičmenog stuba prema fiksiranoj nozi.
M. Gluteus maximus
17
Anatomija mišićnog sistema 2014
Veliki sedalni mišić ima gornje pripoje na zadnjoj strani ilijačne i na bočnoj
strani krsne kosti, pa silazi koso i na dole i završava se na ispupčenju butne kosti-
tuberositas glutea.
6.2. MIŠIĆI BUTA
Mišići buta odnosno mišići natkolenice dele se u tri grupe, unutrašnju,
prednju i zadnju. Mišiće natkolenice obavija snažna fascija- fascia lata,
koja je izuzetno značajna za normalnu funkciju butnih i bedrenih mišića.
6.2.1. Mišići prednje grupe
Prednjoj grupi mišića natkolenice pripadaju dva mišića, terzijski
mišić (m. Sartor3.4.1. ius) i četvoroglavi mišić buta (m. quadriceps femoris).
M. Quadriceps femoris
Četvoroglavi mišić kako mu i ime kaže sastoji se od četiri glave.
M. rectus femoris svojom gornjom tetivom se pripaja na spina iliaca
anterior inferior. M. vastus intermedius ima gornji pripoj na prednjoj i spoljašnjoj
strani tela butne kosti, m. vastus lateralis polazi sa spoljašnje usne hrapave linije
(linea aspera), dok m. vastus madialis zauzima unutrašnju usnu linea aspera
femoris. Sve četiri glave se svojim tetivama završavaju ligamentom patele
preko patele na tuberositas tibiae.
18
Anatomija mišićnog sistema 2014
Zajednička kontrakcija sve četiri glave rezultira jakim pokretom ekstenzije
u zglobu kolena. Kontrakcija samo m. rectusa femorisa preko slobodnog gornjeg
pripoja na karlici daje fleksiju u zglobu kuka.
6.2.2. Mišići zadnje grupe
Zadnju grupu mišića natkolenice čine m. biceps femoris, m. semitendinosus
i m. semimembranosus.
6.2.3. Mišići unutrašnje grupe
Unutrašnju grupu sačinjavaju m. adductor longus, m. adductor brevis,
m. aductor magnus, m. pectineus i m. gracilis.
Takođe nije zanemarljiva ni uloga ovih mišića kao značajnih regulatora
statike i dinamike karlice i lumbalnog dela kičmenog stuba.
6.3. MIŠIĆI POTKOLENICE
Mišići pokolenice zauzimaju prostor između kostiju potkolenice, ali ih i
prekrivaju sa zadnje, spoljašnje a delimično i sa prednje strane. Oni su
međumišićnim prgradama podeljeni na mišiće prednje, zadnje i spoljašnje
strane potkolenice.
19
Anatomija mišićnog sistema 2014
6.3.1. Prednja grupa mišića potkolenice
Ovoj grupi mišića pripadaju četiri mišića i to: m. tibialis anterior, m.
peroneus tertius, m. extensor hallucis longus i m. extensor digitorum longus.
6.3.2. Zadnja grupa mišića potkolenice
Mišići zadnje grupe potkolenice raspoređeni su u dva sloja. U
površinskom sloju se nalazi troglavi mišić lista- m. triceps surae, dok duboki sloj
čine m. popliteus, m. tibialis posterior, m. flexor digitorum longus i m. flexor
hallucis longus.
6.3. Mišići spoljne grupe potkolenice
Spoljašnju grupu mišića potkolenice grade dva mišića m. peroneus longus et
brevis.
Sl. 44. Peronealna grupa mišića
20
Anatomija mišićnog sistema 2014
6.4. Mišići stopala
Mišići stopala podeljeni su u dve grupe - plantarnu i dorzalnu. Plantarni
mišići su raspoređeni u tri grupe- unutršnju, srednju i spoljašnju. Uloga ovih
mišića je da održavaju svod stopala, za razliku od mišića šake, koji pokreću prste
u svim pravcima. Njihova uloga u tom smislu je značajna samo kod hoda, jer su
ovi mišići neophodni za odvajanje stopala od podloge.
21
Anatomija mišićnog sistema 2014
LITERATURA:
1. Alexopulos Ch., Marić Lj., Anatomija čoveka – praktikum, Visoka
medicinska škola strukovnih studija, Ćuprija, 2005
2. Benson’s Anatomy and Physiology, WCB Mc Graw - Hill, Toronto, 1990
3. Bošković M., Anatomija čoveka, Medicinska knjiga, Beograd, 2006
4. Dimitrijević J., Alexopulos Ch., Klinička anatomija, Visoka medicinska
škola strukovnih studija, Ćuprija, 2009
5. Dimitrijević J., Klinička patologija, Sup. Anh. Gelok. Lek., 2006
6. Domazet N., Hirurgija sa ortopedijom i traumatologijom, udžbenik za
„studente više medicinske škole“, IKA „Tačka“, Beograd, 1996
7. Dragović V., Anatomija čoveka (priručnik za praktičnu nastavu), Beograd,
2005
8. Spasovski D., Funkcionalna anatomija čoveka, Excelsior, 2009
22
Top Related