Download - Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Transcript
Page 1: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Dubravko Pajalić, Nov i ja svjetska iskustva u zaštiti nekonvencionalne arhivske građe (SAD, Kanada , F rancuska , SSSR ) . A r h i v s k i vjesnik, 33 (1990), 34, str . 57—70.

j e tu . K o r i s t e se i magnetske v rpce i d i skov i , što je popraćeno odgova­rajućom stručno-znanstvenom l i t e r a t u r o m . 2 2

Dužna pažnja posvećuje se i h i s t o r i j s k o m r a z v i t k u računskih ma­šina.23

Z a po t rebe a r h i v s k i h stručnjaka kao i s tudente i zdano je n i z struč­n i h kn j i ga , sa odgovarajućim pog l a v l j ima o n e k o n v e n c i o n a l n i m i z v o r i m a poput fono-, f i l m s k i h , v ideo- i s t ro jno čitljivih dokumena ta . 2 4

6. Umjes to zaključka

V r l o k o n k r e t n i p r o b l e m i k o j i p ro i z laze iz r ada a rh i v i s t a navedn ih zemal ja sa s t ro jno čitljivim d o k u m e n t i m a n u k a j u na razmišljanje o p r i m j e n i n j i h o v i h stečenih i skus t a va i k o d nas, uvažavajući sve speci­fičnosti našeg razvo ja , društvenog uređenja i t rad ic i j e . To se osob i to odnos i n a r a d sa t a k v i m d o k u m e n t i m a u zavod ima za s t a t i s t i k u , služ­bama društvenog kn j i govovds tva , b a n k a r s t v u , znanos t i i k u l t u r i . S toga je neophodno p r i s t u p i t i r a z m a t r a n j u naše prakse , posebno u zaštiti a rh i vske građe i z van a rh i va , u t v r d i t i i r a s p r a v i t i o snovna opred je l j en ja u r a d u s nekonvenc i ona lnom a r h i v s k o m građom, te r a z r a d i t i g lavne procedure pos tupaka .

Summary

EXPERIENCES FROM T H E WORLD REGARDING T H E PROTECTION OF NONCONVENTIONAL ARCHIVE MATERIALS

The author considers the problem of protecting nonconventional archive materials, especially the machine-readable documents through experiences in four countries: the USA, Canada, France and the Soviet Union. Special attention is paid to the survey of take over, the techniques of evaluation met-

2 2 Npr . E . L. Ivanov, I. M . Stepanov, K . S. Homajkov: Peri ferni je ustro-istva E V M i sistem. Moskva Visšaja škola, 1987. G. I. Brag inski j , E . N . Timo-feev: Tehnologia magnitnih lent. »Himia«, Lenjingard, 1987 (2. prer. izdanje^: 1. izd. 1974.

2 3 Npr . L. E . Maistrov, O. L. Petrenko: P r ibor i i instrumenti istoričeskogo značenija. Vičisliteljnjie mašini, Izd. Nauka, Moskva 1981.

2 4 V i d i : Ž. S. Sergazin: Osnovi obespečenia sohranosti dokumentov Moskva, Visša škola 1986. Napomena:

Tekstovi i publikaci je navedeni u bilješkama (izuzev b i l j . 3) nalaze se u bibl ioteci, odnosno Odje lu za nekonvencionalnu arhivsku građu Arhiva Hrvatske i dostupni su zainteresiranim čitaocima.

71

Page 2: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Dubravko Pajalić, Nov i ja svjetska iskustva u zaštiti nekonvencionalne arhivske građe (SAD, Kanada , F rancuska , SSSR) , A r h i v s k i vjesnik, 33 (1990), 34, str . 57—70.

hods and the sorting of machine-readable documents, internal organisation of archives that are engaged wi th newer archival mater ia l and the education in the protection of new archival mater ia l .

Chosen are representative national archives such as the National Archives in USA, the Archive Centre at Fontainebleau, France, Nat ional Archives in Ottawa, Canada and some archives i n the Soviet Union . Given is a short history of the development of this science in the respective countires.

The summary translated into Eng l i sh Dubravko Pajalić

72

Page 3: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Aleksandar Ma tkovsk i , Stočarski danak — f i l u r i j a . A rh i vsk i v jesnik, 33 (1990), 34, str. 71—77.

Aleksandar Matkovski

akademik, Skopje

STOČARSKI DANAK — FILURIJA

U D K 940.01(497)636.3 Pregledni članak

Pr iml jeno: 15. 2. 1990.

Stočari — vlasi s velikim brojem ovaca plaćali su svoje feudatne obveze tvorskoj državi ili posjednicima Kasova u paušalnom iznosu — filuriju, dajući određeni broj ovaca i vršeći vojne i druge usluge. Filu­rija je bila osnovna vlaška dažbina i zamjena svim redovnim i izvan­rednim dažbinama koje su inače bile obvezne za raju. Inače, filurija je imala i druga značenja o kojima autor daje podatke.

K a d a su T u r c i došli n a B a l k a n s k o Po luos t rovo naišli s u n a razne soc i ja lne slojeve sa r a z n i m obavezama i dažbinama ko je su posto ja le još u v i z a n t i j s k o m p e r i o d u . T u r c i s u se prilagođavali postojećim u s l o v i m a i u početku su poštovali zatečene pr i v i l eg i j e n e k i h s oc i j a ln ih slojeva. T a k o je b i l o i sa V l a s i m a 1 k o j i su se u t u r s k i f e u d a l n i s i s t em uključi­va l i ne kao p o j e d i n c i već kao j edan k o l e k t i v sa stečenim p r a v i m a , oba­vezama i p r i v i l eg i j ama . O n i su to p o s t i g l i :

1. Za to što su u v r eme t u r s k o g n a l e t a na B a l k a n u b i l i g lavno no­m a d s k i i p o l u n o m a d s k i stočari i n i j e b i l o moguće s a k u p i t i o d n j i h poreze, k a o o d sel jake vezane z a z e m l j u i zato se k o d n j i h uve lo p la ­ćanje paušalom. Plaćanje paušalom se p r i h v a t i l o j e r k o d pokre tne p r i v r ede n i j e b i l o moguće drugačije s a k u p i t i poreze . Ovakav način p la -

1 V l a s i (sa ve l ik im slovom) označava etničku kategoriju, V l a s i kao na­rod; a v lasi (sa početnim ma l im slavom) označava socijalnu kategoriju, t j . stočari bez razl ike na veru i narodnost.

73

Page 4: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Aleksandar Ma tkovsk i , Stočarski danak — f i lur i ja . A r h i v s k i vjesnik, 33 (1990), 34, str. 71—77.

ćanja b i l a je česta po java k o d o n i h s o c i j a l n ih s lo jeva k o d k o j i h je s t o k a b i l a g l avn i p r i v r e d n i ob jekat , a pošto s u i s tov remeno b i l i n o m a d i i l i p o l u n o m a d i , k o d n j i h ni je b i l o moguće o d r e d i t i n e k u d rugu novčanu osnov i cu . Z a r a z l i k u o d n o m a d s k i h stočara, p o l j o p r i v r e d n o stanovništvo vezano za z e m l j u i spah i ju , b i l o je uključeno u r e d o v n i klasični spahi j -sko - t ima r sk i danočni s i s t em i p r eko p o l j o p r i v r e d n i h po re za isplaćivao je i poreze stočarske p r i v r ede .

2. D r u g i raz log b i o je što su V l a s i b i l i o rgan i zovan i u svoje eko­nomske i društvene organizac i j e na čelu s a s vo j im starešinama kao što su b i l i : kneževi, primićuri, čaje, čelnici i d r . k o i su u i m e svog k o l e k t i v a i s tupa l i p r e d t u r s k i m v l a s t i m a i sa s v i m au t o r i t e t om u m e l i su da ga zaštite. Međutim, tu r ske v l a s t i n i s u l i k v i d i r a l e ove vlaške starješine k o j i su pos to j a l i još u v i z a n t i j s k o m pe r i odu , nego su i h p r e t v o r i l i u svoje oružje i p r e k o n j i h s p r o v o d i l i svo ju v o l j u nad V l a s i m a , a p r eko n j i h s akup l j a l a i vlaške stočarske poreze.

3. U v i z a n t i j s k o m p e r i o d u vlaške s u zajednice vršile razne po luvo j -ničke službe sticajući n a taj način određene pr i v i l eg i j e . N o v a t u r s k a v last ne samo što n i j e u k i n u l a , već je i proširila n j i h o v a poluvojnička zaduženja u tu r sko j a r m i j i . T a k o su V l a s i d o b i l i nove dužnosti, no i nova p rava .

U p r v o vreme vlaške s u zajednice n a B a l k a n s k o m p o l u o s t r v u dob ro došli t u r s k i m v l a s t ima , naročito u pograničnim o b l a s t i m a gde su učvrš­ćivali s vo ju v last i zato n i s u i m a l i in teres da i h r as tu r e ba r u p r vo vreme.

T u r s k e su v l as t i p r i h v a t i l i vlaške i d ruge stočarske zajednice u k l j u ­čujući i h u svoj danočni i v o j n i s i s tem v a n t imarsko-spahi jskog-s is te-m a , odnosno one n i s u b i l e vezane za spahi j e , nego su za n j i h b i l e donete nove odredbe i kanune prilagođavajući s tare v i zan t i j ske odredbe n o v i m t u r s k i m po t r ebama . T a k o je u t u r s k i m z a k o n i m a b i o značajan bro j odredaba zatečenog v i z an t i j skog p r a v a k o j i m je b i o r egu l i r an opšti položaj stočara. Z a k r u p n e stočare važili s u posebn i t akozvan i — vlaški zakon i , a stočari n i s u b i l i r eg i s t rovan i u opštim de f t e r ima gde je b i l a ra ja , nego u p o s e b n i m t a k o z v a n i m vlaškim de f t e r ima i l i defter-i efla-k a n . 2 K o d k r u p n i h stočara ni je važio danočni s i s t em p r i m e n j i v a n k o d raje, nego su o n i plaćali p r e m a posebn im de f t e r ima i k a m i n i m a . Stočari k o j i su i m a l i v e l i k i b ro j ovaca (vlasi) plaćali su svo je feudalne obaveze državi i l i p o s edn i c ima , hasova , odnosno su l t anu i l i d r u g i m v i s o k i m državnim f u n k c i o n e r i m a , a ne l o k a l n i m s p a h i j a m a i to u paušalnom i znosu ( f i lur i ja ) , dajući određeni bro j ovaca i ispunjavajući vojne i druge

2 Bojanić Dušanka, Tursk i zakoni i zakonski propis i iz X V i X V I veka za Smederevsku, Kruševačku i V id insku oblast, Beograd 1974, 33.

74

Page 5: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Aleksandar M a t k o v s k i , Stočarski danak — f i lur i ja . A r h i v s k i vjesnik, 33 (1990), 34, str . 71—77.

usluge. 3 U vez i dažbinskih plaćanja za v lahe su posto ja le osobne nor­me i k r i t e r i j u m e . Vlaške dažbinske j e d i n i c e b i l e su domaćinstva (tj. hane), a šire za jednice b i l i su k a t u n i . Dvadeset do pedeset hane činili su j edan k a t u n . 4 O v i m se potvrđuje da su hane i k a t u n i b i l e porezke j ed in ice p r e m a k o j i m su v l a s i b i l i operez i van i .

P o r e d novčanih i n a t u r a l n i h dažbina u ovce, v l as i su i m a l i i vo jne obaveze. Za to su vlaški z a k o n i odva ja l i v lahe od druge raje.

D a pog l edamo sada k o j a su b i l a sva vlaška zaduženja što i h je ra z l i kova l o o d druge raje. S v a k a pe ta kuća dava la je po j ednog v o j n i k a tako z van i pe tn ik , k o j i j e išao u vo jne pohode na pograničnim mes t ima i n a o p a s n i m i ugroženim l o k a l i t e t i m a u p r o v i n c i i gde su n a smenu čuvali stražu. S a sanđakbegom u p a d a l i s u u nep r i j a t e l j sku t e r i t o r i j u , a u i z u z e t n i m slučajevima, k a d b i b i l a n e o p h o d n a veća vo j ska , s vaka vlaš­k a kuća (hane) dava la je po j ednog v o j n i k a , i t ako su , j e d n i pešice, d rug i na k o n j i m a , izvršavali svoje zadatke . A k o se nepr i ja te l j po jav i na tu rsko j t e r i t o r i j i , v l as i t ada posta ju joldaši (vojnici ) . A l i ako sanđakbeg upadne u n e p r i j a t e l j s k u z em l ju , sv i sposobn i v l as i t r eba da u z m u učešće u v o j n o m p o h o d u i l i na jman je po j edan čovek iz svake vlaške kuće.5

N j i h o v a je dužnost b i l a da za tvoren ike sprovode V i s o k o j p o r t i i da izvršavaju slične dužnosti za potrebe v l a d a r a no ne i z a l oka lne spahi je . P onekad i sanđakbeg n i j e i m a o sva p r a v a d a k o r i s t i v l ahe za svoje po­trebe. O n je imao p ravo n a 50 vlaških kuća da uzme u službu svoje komore samo j ednog v l aha , no ne duže o d šest mesec i . 6 Novčane kazne i globe p r i pada l e su sanđakbegu, a deset i deo ov ih k a z n i p r i pada l o je vlaškim kneževima. 7 T a k o je b i l o predviđeno u vlaškim k a m i n i m a . Ovde se v i d i da su u p r v o m p e r i o d u t u r s k i h osva janja , novčane i na tura lne obaveze v l a h a b i l e m i n i m a l n e , a i sama je P o r t a v o d i l a računa da i h ne optere t i teškim po r e z ima , j e r su v las i b i l i k o r i s n i j i kao v o j n a i odb ram-bena moć nego kao nepos redan i zvor p r i h o d a , b i l o c en t ra lno j , b i l o l oka l ­noj v l as t i . 8 U p r a v o zbog svoje vojničke dužnosti o n i su b i l i oslobođeni novčanih i n a t u r a l n i h poreza .

3 Sućeska Avdo, Us lov i u ko j ima su stočari iz Dalmacije kor is t i l i ispaše u Bosni u doba osmanli jske vlasti , »Odredbe pozit ivnog zakonodavstva i običajnog prava o sezonskim kretanj ima stočara u jugoistočnoj Ev rop i kroz vekove«, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog 6. i / novembra. 1975 u Beogradu, Beograd 1976, 120.

4 B a r k a n Omer Lut f i , X V I ve X V I I inc i as ir larda Osmanl i imparatorlu-gunda z ira i ekonominin huikuki ve mal i esaslari. B i r i n c i eilt, Kununlar , Istan­bul 1945, 374—375.

s Bojanić Dušanka, Jedan rani kanun za Vlahe smederevskog sanđaka, »Vjesnik Vojnog muzeja«, 11—12, Beograd 1966, 150, ista, Tursk i zakoni , n. dj., 30, 33 i 47; is ta , V las i u Severnoj Srb i j i i n j ihov i prv i kanuni , Istor i jski časopis, X V I I I , Beograd 1971, 256. Matkovsk i Aleksandar, Kreposništvoto vo Makedonija, Skopje 1978, 56.

6 Bojanić D., Tursk i zakoni , n. dj., 30 i 33, i Jedan rani kanun, n. dj., 149. 7 Bojanić D., Tursk i zakoni, n. dj., 33. 8 Isto, 30.

75

Page 6: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Aleksandar Ma tkovsk i , Stočarski danak — f i lu r i j a . A r h i v s k i v jesnik , 33 (1990), 34, str . 71—77.

Vlaške su pov las t i ce pre ts tav l ja le z b i r više t u r s k i h zakona i p r o p i s a 0 p r a v i m a i obavezama p r i p a d n i c i m a vlaških stočarskih slojeva. N j i h o v je položaj b i o i zuze tan j e r v l as i kao proizvođači n i s u b i l i uključeni u p r o i z v odn i odnos o s m a n l i s k o g s p a h i l u k a . O n i s u b i l i oslobođeni o d o n i h obavezn ih dažbina ko je s u plaćale zakrepošćeni se l jac i — ra ja . T a k o u k a m i n a m a su l t ana S u l e j m a n a Z a k o n o d a v c a piše da »vlasi ne da ju n i de­setak, n i harač, n i i spand je . O n i su oslobođeni o d s v i h v an r edn ih dažbina (avariz) , o n i takođe ne da ju resm-i gerdek (svadbarina)«. 9 P r e m a vlaškim k a n u n i m a v l a s i su b i l i oslobođeni plaćanjem harača, ušura, ispendjea , avar i za , resm- i g e rdeka i t d . B i l i su takođe oslobođeni od radne rente : ne donose k a t r a n , b o r i n a , daske, s o l a r i d a ne i d u k o d n j i h i d a ne b u d u prinuđivani da čuvaju tvrđave ,da ne grade kuću sanđakbegu, da m u d r v a ne donose, da m u seno ne kose i ne prenose , d a i m se primićurska služba bez k r i v i c e ne o d u z i m a , d a i m se ne u z i m a k r v n i n a (diyet), n i danak u ovcama. 1 0 O d ovoga se v i d i d a je zakonodavac o ts tup io o d n e k i h n o r m i važeće za z em l j o r adn ik e i štitio stočare sa vlaškim s ta tusom. K a n u n i s u protežirali v lahe od pre terane eksp loa tac i j e pa i od sanđak-bega k o j i n i je i m a o p r a v a da traži n j i hovo kulučenje i l i s vo j om prat­n j o m da gazi po vlaškim l i vadama , n j i v a m a , v i n o g r a d i m a , da i m u z i m a h r a n u za svoje l jude i l i kon je i l i d a vrši r e k v i z i c i j u stoke k o j a p r enos i n e k i tovar. 1 1 Sve ovo govo r i o p o s t o j a n j u nekakve vlaške samouprave pr i j e d o l a s k a T u r a k a . T r e b a podvući d a su sve ove pov las t i ce važile samo za one stočare k o j i n i s u b i l i r a j a i k o j i s u i m a l i poseban vlaški status.

Međutim, ovo ne znači da su v l a s i i m a l i isključivo vojničke obaveze 1 da su b i l i oslobođeni s v i h poreza . O n i su takođe plaćali poreze. Na j -tipičan vlaški novčani danak b io j e »fi lurija« i l i »filurije« k a k o su ga naz i va l i V l a s i i k o j i je s vaka kuća plaćala paušalom. Po r ed f i l u r i j e on i su plaćali i druge poreze p r e m a kućama i k a t u n i m a ko je su b i l e poreske j ed in i ce b i l e su domaćinstva (odnosno kuće), a veće društvene zajednice b i l i s u k a t u n i . Po r e z i su b i l i raspoređivani po domaćinstvima i k a t u n i m a . F i l u r i j a do la z i od reč »f lorino« k o j a znači z l a tn i k , duka t i l i n a t u r s k o m a l t an i zato su v l a s i često naz i van i » f i lurđije«. F i l u r i j a je b i l a osnovna vlaška dažbina (no ne i jed instvena) i b i l a je z a m e n a s v i m r e d o v n i m i v a n r e d n i m novčanim i d r u g i m dažbinama o b v e z n i m za ra ju , a to su b i l e harač, ispenđe, avar i z i t d . 1 2 F i l u r i j a je i m a l a više značenja:

1. Z l a t n i k , o d l a t i nske reči » f lor ino«, k o j a reč p r eko grčkog i vlaš­kog j e z i ka , sa i z govo rom »flurie«, u l a z i u t u r s k i j e z ik .

9 Bojanić D., Jedan rani kanun, n. dj., 148. 1 0 Mirković M i r k o , Pravni položaj i karakter sprske crkve pod turskom

vlašću (1459—1766), Beograd 1965, 21. 1 1 Bojanić D., Tu r sk i zakoni, n. dj., 30, 33 i 47, V las i u Severnoj Srb i j i ,

n. dj., 258—259, i Jedan rani kanun, n . dj., 150; Hadžibegić Hamid , Džizija i l i harač, Pr i loz i za or i jentalnu fi lologiju I I I—IV, Sarajevo 1952—53, 67.

1 2 Bojanić D., Jedan rani kanun, n . dj., 151.

76

Page 7: Aleksandar Matkovski - Stočarski danak - filurija

Aleksandar Ma tkovsk i , Stočarski danak — f i lu r i j a . A r h i v s k i vjesnik, 33 (1990), 34, str . 71—77.

2. Porez k o j i su plaćali v las i , odnosno sv i stočari B a l k a n s k o g Po lu -os t r ova sa vlaškim s ta tusom. O d svake se kuće, ognjišta i d i m n j a k a u z i ­m a l o po j edan z l a t n i k »vlaški altan«.

3. F i l u r i j a je i s tovremeno označavala svekupnos t vlaških poreza n a i kuću, odnosno p o r o d i c u k o j a je dava la te poreze.

Reč f i l u r i j a je i m a l a i drugo značenje: 1. V l a h — stočar k o j i je umes to harača, ispenđe i ušur, plaćao je f i l u r i j u — »vlaški altan«; 2. S v a k o k o je b i o obavezan da plaća f i l u r i j u , k o j i j e i m a o vlaški status bez r a z l i k e n a v e r u i narodnos t , no sa obaveznom stočarskom pro i z vod ­n j o m . 1 3

V l a s i su najčešće dava l i po j e d n u f i l u r i j u n a j e d n u kuću i zato se ova dažbina zva la još i »filurijska kuća«. Iz i s t i h raz loga i f i l u r i j a je p o n e k a d značila d o m , odnosno p o r o d i c u , k o j a je plaćala f i l u r i j u . F i l u r i ­j a se plaćala po j edan z l a tn i k od svake vlaške kuće i l i kao p ro tuv r ednos t o d 40 akči k o l i k o je u šestdesetim g o d i n a m a X V veka vredeo j edan vene­c i j a n s k i duka t . K a s n i j e plaćali su 45 akči k o l i k o je t ada vredeo j e d a n d u k a t . F i l u r i j a kao osnovna dažbinska obaveza b a l k a n s k i h v l aha pred­s tav l j a la je značajan p r i h o d državi. Ovo je s vakako b i l a p r e d t u r s k a obaveza v l aha j e r T u r c i ne b i m o g l i d a je n a m e t n u još u početku i to u v r eme k a d a n i s u b i l i pogodn i u s l o v i za uvođenje n o v i h dažbina zbog r a t o va ko je su se v o d i l i p r o t i v S rb i j e , Bosne , Mađarske i Aus t r i j e i k a d a je mnogo hrišćanskog življa, uključujući i v lahe, bežali od t u r s k e n a mađarsku t e r i t o r i j u .

D a b i se sprečile z loupotrebe , u v reme s k u p l j a n j a f i lur i j e , b i l o je p r op i s ano da se to r a d i p o d k o n t r o l o m i l i »u p r i sus t vo kadija«. Ovo je b i l o po t rebno j e r su sakupljač (emin) i p i sa r , k o j i je vod io filurđiske sp iskove , u z i m a l i za sebe još po j edno akče o d svake kuće, m a d a i m je b i l o zabran jeno da u z i m a j u »poklon«. Pošto se u t u r s k i m d o k u m e n t i m a upo t r eb l j a va l a reč »poklon«, ovo pokazu j e da se r a d i o jednoj s taro j t r a d i c i j i prenesenoj od s tarog južnoslavenskog običajnog prava . K o n t r o ­l o m i l i e v en tua ln im p r i s u s t v o m k a d i j a mog l a se sprečiti svaka z loupo­t r eba od sakupljača.1 4 N e k i istoričari p r e c en ju ju značaj f i lu r i j e kao važnu pov l as t i cu za v lahe i s m a t r a j u da su o v o m p r i v i l e g i j o m vlasi-stoća-r i i m a l i mogućnost da sakupe, r e o r gan i zu ju i u jed ine s tara s l ovenska p l e m e n a u p l a n i n s k i m k ra j e v ima , i ako i u tome i m a is t ine . Međutim, f i l u r i j a ni je b i l a n e k a v e l i ka p r i v i l eg i j a . O n a je b i l a značajna samo ako n i s u uzete u o b z i r sve druge vlaške, pretežno vojničke obaveze, ko je n i je i m a l a zemljoradnička ra ja . Uvođenje f i l u r i j e kao najvažniji stočarski danak b i l o je najčešće u o n i m o b l a s t i m a gde je najvažniji seosk i daž-b i n s k i ob jekat b i l a s i tna s t o k a — ovca i koza . 1 5

1 3 Isto, 149. 1 4 Bojanić D., V las i u Severnoj Srb i j i , n. dj., 259—260. 1 5 Bojanić D., T u r s k i zakoni, n. dj., 30,, i Jedan ran i kanun, n. dj., 149.

77