dr Milenko Heleta
OSNOVE INŽENJERSTVA
II - Deo
Beograd, septembar 2009.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 2 od 25
Sadržaj
2. Organizacija inženjeringa 2.1 Preduzeće, okvir za odvijanje biznisa 2.2 Menadžment sistem organizacije 2.3 Tipovi organizacionih struktura
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 3 od 25
2. ORGANIZACIJA INŽENJERINGA 2.1 Preduzeće, okvir za odvijanje biznisa
Organizacije koje se bavi inženjeringom imaju opšte osobine kao i sve ostale organizacije uz odreñene specifičnosti koje zahteva njihova priroda posla pri realizaciji projekata.
� Preduzeće je verovatno najvažnija socijalna inovacija nove ere.
� Preduzeće – organizacija ljudi i sredstava povezanih zajedničkim ciljevima – (Klasična definicija).
� Organizacija – Grupa ljudi i sredstava sa ureñenim odgovornostima, ovlašćenjima i meñusobnim odnosima – (Definicija prema standardu ISO 9000:2005).
- Termin organizacija obuhvata sledeće organizacione oblike – kompanija, korporacija, firma, preduzeće, institucija, dobrotvorna organizacija ili deo sa potpunom ili ograničenom odgovornošću.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 4 od 25
� Misija preduzeća je da stvarajući vrednosti kroz svoje poslovne procese stvara dodatne vrednosti (proizvode) za sve zainteresovane strane ili korisnike rezultata (stakeholders):
- Zadovoljstvo i lojalnost kupaca
- Uvećanje bogatstva vlasnika
- Plate, bezbednost na radu i razvoj karijere zasposlenih
- Zaradu i druge vrednosti za partnere (isporučioci-dobavljači, banke…)
- Poreze i druge koristi, uključujući brigu o životnoj srdini, za društvo
vvvv
� Balans u ostvarenju ciljeva svih zainteresovanih strana, a ne samo uvećavanje bogatstva vlasnika, predstavlja osnovu dugoročne stabilonsti preduzeća.
� Rast preduzeća – pokazatelj vrednosti preduzeća.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 5 od 25
vvvv
� Preduzeće stvara vrednosti na tržištu: - Roba - Kapitala
� Tržišna privreda je ostvarila najveće uvećanje društvenog bogatstva u dosadašnjoj istoriji društva.
� Stubovi tržišne privrede su: - preduzetništvo, - privatna svojina i - odreñena (nikada nije utvrñeno kolika?) regulacija države.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 6 od 25
FORMIRANJE PREDUZEĆA
- Za formiranje preduzeća potreban je novac i ideja šta preuzeće želi da radi.
- Najčešće vlasnik koji ima novac nema ideje i obrnuto. - Spajanje novca i ideja vrše preduzetnici – to je okidač
za preduzetnički poduhvat. - Preduzetnik može biti i vlasnik. - Preduzetnici su motor napretka tržišne privrede. - Preduzetnik, pomerajući granice mogućeg za sebe,
pomera granice za društvo. - Preduzetnici vuku većinski ostatak društva da
primenjuju i imitiraju njihova dostignuća.
- Svaki preduzetnički poduhvat je rizičan. - U proseku 3 od 5 poduhvata ne uspeju.
- Preduzeće je materijalizacija preduzetničkog duha i okvir za odvijanje zamišljenog biznisa.
- Preduzeće koje nije u stanju da pokrije rizike svojih aktivnosti osuñeno je na propadanje.
- U biznisu ne postoji “status kvo” – preduzeće koje se ne razvija i ne raste ubrzo će propasti.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 7 od 25
AMBIJENT U KOME POSLUJE PREDUZEĆE
▪ Preduzeće je koalicija zainteresovanih strana (stakeholders – kupci, vlasnici, zaposleni, partneri i društvo)
▪ Preduzeće je otvoren sistem koji stupa u interakciju sa okruženjem.
▪ Okruženje je amorfna struktura koju čine različite institucije i procesi od kojih zavisi preduzeće.
▪ Tehnologija je tipičan element nepredvidivih procesa koji presudno utiče na poslovanje preduzeća.
▪ Bitan element okruženja je država sa svojim propisima kojima reguliše privredne tokove.
▪ Ekonomska politika države bitno utiče na poslovanje: novčana masa, devizni kurs, kamatne stope, razvojni prioriteri, porezi, regulacija monopola, itd.
▪ Nova tržišna barjera su tehnički propisi i standardi za proizvode, kao i standardi za menadžment sistem.
▪ Organizovana briga o zdravlju i bezbednosti na radu, bezbednosti proizvoda i zaštiti životne sredine je uslov za bavljenje biznisom.
▪ Konkurenti, konkurenti, konkurenti na tržištu – biti bolji od njih, učiti od njih (benčmarking), koperisati sa njima…
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 8 od 25
2.2 Pravna forma preduzeća
Osnovne pravne forme preduzeća u angloameričkom pravu
� lično preduzeće
� ortačko preduzeće
� korporacija (deoničarsko ili akcionarsko društvo)
v Osobine ličnih i ortačkih preduzeća:
▪ po pravilu su manja
▪ višestruko prevazilaze broj korporacija
▪ služe kao inkubatori inovacija
▪ prave strateške prodore kroz poslovnu sredinu
Osobine korporacija:
▪ značajnije su u pogledu veličine aktive
▪ po pravilu imaju veći obima prodaje i veličinu profita
▪ daju veći doprinosa nacionalnom dohotku države.
.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 9 od 25
VLASNIK
KAPITALPREDUZECA
LICNO PREDUZECE(sole proprietorship)
▪ Pojedinac je vlasnik preduzeća i lično odgovoran za sve obaveze
Glavne prednosti ▪ Jednostavnost
Glavni nedostaci ▪ Odgovornost samo jednog vlasnika za sve obaveze koje
učini preduzeće ▪ Ceo poslovni rizik pripada vlasniku ▪ Otežano prikupljanje sredstava za preduzeće ▪ Teško prenošenje svojinskih prav na članove porodice
pre smrti vlasnika ▪ Otežan razvoj i rast preduzeća
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 10 od 25
VLASNIK
KAPITALPREDUZECA
ORTACKO PREDUZECE(partnership)
VLASNIKVLASNIK
▪ Broj vlasnika kapitala preduzeća je veći od jedan
Glavne prednosti
▪ Postojanje više od jednog vlasnika kapitala ima za posledicu:
o podelu kapitala na udele,
o podelu poslovnog rizika,
o raspodelu profita
srazmerno veličini udela.
Glavni nedostaci
▪ Poslovne odluke se donose većinom glasova, što može biti problematično
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 11 od 25
DEONICAR
KAPITALPREDUZECA
DEONICARKO - AKCIONARSKO DRUŠTVO
AKCIONAR
DEONICAR
AKCIJADEONICA
AKCIJADEONICA
AKCIJADEONICA
DEONICAR
KORPORACIJA"NEPERSONALNI SUBJEKT"-PRENOSIVOST DEONICA
-DIVERSIFIKACIJA RIZIKA NA DEONICARE
Glavni nedostaci
▪ Konflikt izmeñu deoničara i uprave pošto je upravljanje indirektno preko Upravnog odbora
▪ Opasnost da se uprava u svojstvu poverenika odvoji od interesa deoničara usled složenog sistema kontrole
▪ Opasnost da deoničari koloniziraju interese uprave insistirajući na dividendama umesto na ulaganju u rast korporacije
▪ Korporacija - Deoničarsko društvoje (DD) je nepersonalizovani privredni subjekt
▪ Suština DD je finansijska inovacija
Glavne prednosti
▪ Odgovornost deoničara je limitirana do iznosa njegovih deonica
▪ Diversifikacija rizika do iznosa deonica
▪ Lako prikupljanje sredstava za finansiranje razvoja i rasta
▪ Lična imovina vlasnika se ne koristi za namirenje prema poveriocima
▪ Prenosivost deonica je jednostavna
▪ Zatvodeno DD (close, privatly-hled, joint stock) – prodaja deonica van berze - tržišta kapitala (stock market)
▪ Otvoreno ili javno DD (open or publicy-held) – trgovina deonicama se obavlja na berzi – tržištu kapitala (stock market)
▪ Prioritetne deonice daju pravo na prednost kod isplate odreñenog iznosa u odnosu na obične deonice
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 12 od 25
AKTIVA I PASIVA PREDUZE ĆA
- Aktiva – vrednost imovine – obuhvata: o Tekuća ili obrtna sredstva o Dugoročne investicije o Materijalna sredstva o Nematerijalna sredstva
- Aktiva potiče od sopstvenih i pozajmljenih izvora.
- Sopstveni izvori (equity) su osnivački kapital (glavnica) i nerasporeñena dobit (zdržani prihodi).
- Pasiva – sve novčane obaveze i sva potraživanja dobavljača
o Tekuće obaveze o Dugoročne obaveze o Kapital
- Kapital preduzeća – neto imovina je razlika izmeñu active i obaveza
- Kapital (sopstveni izvori) predstavljen je udelima vlasnika kapitala i deonicama (akcijama) deoničara (akcionara).
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 13 od 25
SKUPŠTINA DEONICARA - Bira upravni odbor - Odlucuje o visini dividendi - Vrši raspodelu profita
UPRAVNI ODBRO
- Formuliše ciljeve i strategiju - Deklariše dividende - Odreduje nagrade za menadžment - Angažuje / otpušta menadžment - Bira nadzorni odbor
Bira upravni odbor
NADZORNI ODBOR
- Pomaže pri izboru revizora - Prati rad revizora - Prati rad uprave
REVIZOR
UPRAVA - MENADŽMENTIZVRŠNI ODBOR
Upravlja procesima korporacije
NAGRADA ZA REVIZORA
DEONICARI
VLASNIČKA PRAVA – PRAVO UPRAVLJANJA
Suverenitet upravljanja izlazi iz suvereniteta kapitala
S K U P Š T I N A D E O N I Č A R A
- Pravo kontrole – upravljanja
- Pravo raspodele
o Odlučivanje o visini dividendi
o Pravo raspodele dohodka – profita
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 14 od 25
3.2 Menadžment sistem organizacije
MENADŽMENT(LIDERSTVO)
R E S U R S I
Nova gbana struktura organizacije
VIZIJAMISIJA
POLITIKASTRATEŠKI CILJEVI
STRATEŠKI PLAN
TAKTIÈKI CILJEVIOPERATIVNI PLAN
ANTICIPIRANJE BUDUÆNOSTI
-DO RIGHT THING
REALIZACIJA SADAŠNJOSTI
-DO THING RIGHT
PROIZVOD
ZAINTERSOVANE STRANE
KUPCI
DRUŠTVO
PARTNERIVLASNICI
ZAPOSLENI
REZULTATI
KONKURENTI
ZAHTEVI
BUDUĆE GENERACIJE
P R O C E S I
Glavni procesi u organizaciji
� Menadžment – Koordinacija aktivnosti za voñenje organizacije i upravljanje njome (ISO 9000:2005)
� Menadžment sistem
- Sistem za uspostavljanje politike i ciljeva i za ostvarivanje tih ciljeva (ISO 9000:2005).
- Sistem procesa i procedura koje obezbeñuju da organizacija ispuni sve zadatke koji se zahtevaju za ostvarivanje ciljeva. (EFQM)
� Kultura organizacije – Nivo ponašanja, etike i vrednosti koje se praktikuju od članova organizacije.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 15 od 25
Strateški menadžment
Operativni menadžmentP
roce
si
men
adžm
ena
Poslovni procesi
USPOSTAVLJA MOSTOVE IZMEÐU RAZLICITIH NIVOA ODLUCIVANJA
USPOSTAVLJA MOSTOVE IZMEÐU RAZLICITIH FUNKCIJA
Procesi poboljšanja i inovacija
OBEZBEÐUJE ODRŽIVI RAZVOJ I USPEŠNOST, RAST I IZVRSNOST,
Pro
cesi
za
podr
šku
Menadžment poboljšanja
POMAŽU DA SE POSLOVNI PROCESI ODVIJAJU EFIKASNO I EFEKTIVNO
Men
adžm
ent
resu
rsim
a
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 16 od 25
CILJEVI I STRATEGIJA PREDUZE ĆA
VIZIJA
MISIJA
POLITIKA
STRATEŠKI CILJEVI
STRATEGIJA
TAKTIČKI CILJEVI
OPERATIVNI ZADACI
HIJERARHIJA CILJEVA
- Vizija predstavlja strateški cilj šta ona želi da bude, a ne ono što ona jeste
- Misija daje odgovor na pitanje: “Zašto ste u tom biznisu?” i definiše “Svrhu i razlog postojanja organizacije”.
- Politika je izjava kojom se, na neodreñeno vreme, definišu
opšti ciljevi, namere i orijentacija organizacije pri realizaciji njene vizije i misije.
- Ciljevi produbljuju definisanu misiju organizacije u njenim
ključnim oblastima. Strateški ciljevi moraju biti merljivi, imaju prostornu i vremensku dimenziju.
- Strategija – strateški plan - utvrñuje sadržaje, alokaciju
resursa uključivo i finansiranje, vreme i način za ostvarivanje ciljeva organizacije.
- Strateški i operativni poslovni procesi služe za realizaciju
strateških projekata i realizaciju tekućih poslova i proizvoda
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 17 od 25
STRUKTURA STRATEŠKOG I OPERATIVNOG MENADŽMENTA
Vizija Vizija Vizija Vizija - štaorganizacija želi
da bude u buducnosti
Strateški ciljeviStrateški ciljeviStrateški ciljeviStrateški ciljevi
- izazovni,
- merljivi,- proverljivi i
- ostvarljivi
4 - godine
Vremenska
dimenzija
PolitikaPolitikaPolitikaPolitika - izbor i
nacin realizacije ciljeva
1 - godina
Dimenzija
performansi
Takticki ciljeviTakticki ciljeviTakticki ciljeviTakticki ciljevi
- izazovni, - merljivi,
- proverljivi i
- ostvarljivi
StrateStrateStrateStrateški i oški i oški i oški i operativni perativni perativni perativni
planoviplanoviplanoviplanovi,,,, aktivnosti i aktivnosti i aktivnosti i aktivnosti i zadacizadacizadacizadaci
((((procesiprocesiprocesiprocesi))))
Dimenzija
korisnika
Misija Misija Misija Misija - svrha delatnosti
organizacijeu ostvarenju
vizije
Buducnost
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 18 od 25
3.3 Tipovi organizacionih struktura
- Organizaciona struktura – uspostavljene odgovornosti, ovlašćenja i odnosi izmeñu osoblja
VLASNIK -MENADŽER
ZAPOSLENI
Integracija svihposlovnih funkcija
JEDNOSTAVNA ORGANIZACIONA STRUKTURA
PREDNOSTI:
• Olakšana kontrola svih poslovnih aktivnosti • Brzo donošenje odluka i mogućnost promena na tržišne signale • Jednostavan i neformalan sistem motivacije/nagrada
NEDOSTACI:
• Veoma zavisna od zahteva vlasnika – menadžera • Proporcionalno neodgovarajuća sa porastom veličine organizacije • Ne olakšava razvoj novih menadžera • Orijentacija vlasnika – menadžera na dnevno – operativne aktivnosti, a ne buduću strategiju
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 19 od 25
DIREKTOR
FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA
MARKETING FINANSIJEKADROVIKVALITETREALIZACIJARAZVOJ
Organizacionejedinice
Organizacionejedinice
Organizacionejedinice
Organizacionejedinice
Organizacionejedinice
Organizacionejedinice
-Planiranje - I&T
Linijske poslovne funkcije
Štapske funkcije
PREDNOSTI :
• Uspostavlja čvrstu vertikalnu organizaciju • Grupiše slične resurse • Efikasno koristi istovrsne resurse • Efikasna je za vertikalni menadžment politikom i strategijom.
NEDOSTACI :
• Uspostavlja neprobrojne organizacione “betonske” zidove izmeñu funkcija • Uspostavlja barijere odvijanju horizontalnih poslovnih procesa • Zapostavlja celinu realizacije ugovora/projekta • Naglašava ciljeve svake funkcije, a ne ugovora/projekta • Ne obezbeñuje integraciju ugovorenog posla/projekta.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 20 od 25
DIREKTOR
DIVIZIONALNA ORGANIZACIJA / ORGANIZACIJA STRATEŠKIH DELATNOSTI
PODRUČJE"A"
SD 3SD 2SD 1PODRUČJE
"C"PODRUČJE
"B"
Poslovnejedinice /
preduzeća
Poslovnejedinice /
preduzeća
Poslovnejedinice /
preduzeća
Poslovne jedinice /preduzeća
Poslovnejedinice /
preduzeća
Poslovne jedinice /preduzeća
Štapskefunkcije
Divizije - geografska područja Strateške delatnosti (SD)
Linijskeposlovnefunkcije
Linijskeposlovnefunkcije
Linijskeposlovnefunkcije
Linijskeposlovnefunkcije
Linijskeposlovnefunkcije
Linijskeposlovnefunkcije
PREDNOSTI:
• Unapreñenje koordinacije izmeñu grupa poslovnih jedinica-preduzeća unutar divizije/jedinstvene strateške delatnosti
• Razvoj i primena strategije kroz vertikalni strateški menadžment unutar grupe preduzeća
• Zadržavanje funkcionalne specijalizacije unutar divizije/strateške delatnosti
NEDOSTACI:
• Dodatni nivo izmeñu korporativnog menadžmenta i menadžmenta poslovnih jedinica
• Potencijalna meñufunkcionalna konkurentnost za korporativni nivo resursa • Potencijalna neusklañenost u politici izmeñu divizija/jedinstvenih strateških
delatnosti • Teško definisati potpredsednika za grupu (divizije/jedinstvene strateške
delatnosti)
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 21 od 25
PREDNOSTI:
• Pogodna za inženjering organizacije • Integriše projektne ciljeve i čini ih jako uočljivim • Stvara timski duh na projektu • Ima/poseduje sve potrebne resurse • Jasno su definisane linije upravljanja projektom
NEDOSTACI:
• Ometa redovan “život” preduzeća • Zbog slabo razvijenih funkcija zanemarena je strategija razvoja • Koordinacija izmeñu projekata je slaba – dupliranje resursa • Vrlo je skupa - svaki projekat želi da se ponaša kao posebna firma • Problem je kada zaposleni nema posla u projektnom timu • Ne postoje zajednički know-how, procesi, ni sistem rada već svaki tim ima svoj
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 22 od 25
DIREKTOR
MATRIČNA ORGANIZACIJA
MARKETING FINANSIJEKADROVIKVALITETREALIZACIJARAZVOJPROJEKTI
PROJEKAT 1
PROJEKAT N
PROJEKAT 3
PROJEKAT 2
Poslovne funkcije - centri troška
Pro
fit c
entr
i
PREDNOSTI :
• Pogodna za inženjering organizacije • Uravnotežava projektne i funkcionalne ciljeve • Koordinira i integriše projekat • Efikasno koristi resurse u timu • Fleksibilna je.
NEDOSTACI :
• Pozicija tima je uvek nedovoljno definisana - tim je pod lupom svih • Odlaskom u tim gubi se pozicija u sektoru • Stvara se situacija "jedan zaposleni - dva šefa" • Mogućnost sukoba funkcionalnih i projekt menadžera • Stvaraju se dodatni troškovi menadžmenta • Ne unapreñuje se odvijanje procesa - barijera više.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 23 od 25
KOMPANIJA
Istraživanjtržišnihpotreba
Proces
TRZIŠTE
REZULTAT
32
1KUPAC
OČEKIVANJAKUPCA
ISPUNJENJEOČEKIVANJA
KUPCA
POČETNATAČKA
Strategijarazvoja
Proces
Razvojnovih
proizvoda
Proces
Konstrukcijproizvodapo zahtevu
kupca
Proces
Ispunjenjenarudžbi
Proces
Proizvod
Razvoj proizvodnih kapacitetaProces
KONCEPT
RAZVOJ
PROIZVODNJA
Komunikacije sa kupcimaProces
Procesna organizacija
PREDNOSTI
• Postavlja zahteve kupca u prvi plan • Uspostavlja se meñufunkcionalni menadžment • Definišu se vlasnici procesa • Aktivnosti se odvijaju logično • Zaposleni su rasterećeni suvišnih aktivnosti
• Uspostavlja interne relacije - kupac isporučilac.
NEDOSTACI
• Konflikt sa funkcionalnim menadžerima • Teško je uspostaviti ujednačenost odvijanja procesa • Sporo se vrše korekcije procesa.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 24 od 25
VIRTUALNA ORGANIZACIJA
Izvor: Institut fur Technologiemanagement, St. Gallen
- Lokalna organizaciona celina ili radni tim
PREDNOSTI
• Nizak stepen formalizacije • Kombinacija osnovnih sposobnosti • Meñusobno poverenje
• Kooperacija na ograničeno vreme.
NEDOSTACI
• Mala profitabilnost privremene kooperativne mreže u odnosu na troškove transakcija
• Složena procedura računanja troškova u virtualnoj organizaciji • Značajna razlika izmeñu virtualne organizacije i drugih kooperantskih mreža
• Garancije posleprodajnog servisa nakon dezintegracije kooperantske mreže • Potrebna jaka informatička veza.
M. HELETA OSNOVE INŽENJERSTVA…
2 – Osnove inzenjerstva – Organizacija inzenjeringa Strana 25 od 25
Ključni faktori za izbor osnovnih oblika organizovanja inženjering projekta
Oblici organizovanja projekta
Funkcionalna Matrična Čisto projektna
Karakteristike projekta
Slaba Jaka
Neizvesnost Mala Umerena Visoka Visoka
Tehnologija Standardna Standardna Složena Nova
Složenost Mala Mala Srednja Visoka
Trajanje Kratko Srednje Srednje Dugo
Veličina Mala Mala Srednja Velika
Značaj Mali Mali Umereni Visok
Korisnik Različit Različit Tri ili četiri Jedan
Kriti čnost roka Mala Umerena Umerena Visoka
Kriti čnost resursa Zavisi Zavisi Zavisi Zavisi
Napomene: - Procesna organizacija se koristi u kombinaciji sa svakim od navedenih tipova organizacija - Virtualna organizacija se sve više primenjuje kod projekata koji u velikoj meri koriste softverske alate.
Top Related