FranjevaËki institut za kulturu mira

ZRAK NAŠ SVAGDANJIKlimatske promjene

i globalno zatopljenje

ZRAK NAŠ SVAGDANJIKlimatske promjene i globalno zatopljenje

Izdavač:Franjevački institut za kulturu mira

Za izdavača:fra Bože Vuleta

Uredili: Ivan Milanović Litrefra Bože VuletaTomislav Lerotićs. Rebeka Anićs. M. Dijana Mihalj

Stručna redaktura i uvod:Krešo Pandžić Poglavlje Budućnost počinje danas - o racionalnom korištenju i obnovljivim izvorima energije priredio Tomislav Lerotić

Lektura:Katja Tresić-Pavičić

Grafički urednik:Neven Marin

Foto materijal:Tomislav Brković, Tomislav Lerotić, fra Ante Vučković, fra Bože Vuleta, s. M. Dijana Mihalj, Internet stranice, fototeka Franjevačkog instituta za kulturu mira

Priprema i tisak:Dalmacijapapir - Split

© Zrak naš svagdanji, Klimatske promjene i globalno zatopljenje

Franjevački institut za kulturu mira, Poljudsko šetalište 4, HR - 21000 Split, Croatia, Tel./fax: +385 (0)21 381 011; 381-257, e-pošta: kultura-mira@st.t-com.hr URL: www.franjevacki-institut.hr

Split, 2007.

ZRAK NAŠ SVAGDANJI

Klimatske promjenei globalno zatopljenje

5

Predgovor izdavača

Globalne klimatske promjene općenito se više ne pripisuju mašti znanstvenika s etiketom katastrofičara. One su nam vrlo blizu koži. Sve učestalije i sve nepredvidljivije ekstremne klimatske pojave odnose sa sobom ljudske živote, stvaraju kolone izbjegli-ca, pustoše prirodni okoliš. Sve više i sve brže šire se pustinjske površine. Otapanje ledenih površina Zemlje događa se usred godišnjeg doba koje smo nazivali zimom.

Početkom veljače 2007. godine, u opsežnom znanstvenom izvješću o klimatskim promjenama Međudržavne komisije za promjenu klime s velikom se pouzdanošću jasno govori kako su izgaranje fosilnih goriva i druge ljudske aktivnosti izazivači aktualnoga globalnog zatopljenja s postotkom uzročnosti koji se penje do 90 posto.

Očito je, dakle, da čovjeka pogađaju posljedice, ali mu se pripi-suju i uzroci. Odatle za čovjeka proizlaze i zadaće i mogućnosti utjecaja na pozitivne promjene. Motivacije ne bi trebalo nedosta-jati – radi se o zraku našem svagdanjem.

Ova knjiga bavi se aktualnom problematikom klimatskih pro-mjena i globalnog zatopljenja. U njoj su ponuđene praktične smjernice za oblikovanje građanske, osobito vjerničke odgovor-nosti prema prirodi i poticaji za konkretan angažman pojedina-ca i različitih društvenih zajednica u zaštiti prirode.

Knjiga je metodološki koncipirana po uzoru na Žeđ na izvoru, naš priručnik o problematici pitkih voda, s kojim sadržajno čini jednu cjelinu.

Zahvaljujem gospodinu Ivanu Milanoviću Litri koji je u najve-ćoj mjeri priredio građu za ovu knjigu. Poglavlje o obnovljivim izvorima energije, Budućnost počinje danas, obradio je prof. dr. Tomislav Lerotić. Njemu zahvaljujem i za jedan dio fotografija kao i za obradu pojedinih grafikona.

Posebnu zahvalnost dugujemo mr. sc. Kreši Pandžiću iz Drža-vnoga hidrometeorološkoga zavoda, koji je u suradnji s prof. Brankom Penzar, obavio stručnu redakturu i napisao uvod. Osim toga, zahvaljujemo mu za iznimno vrijedne sugestije s obzirom na sadržaj i odabir grafikona koji prate tekstove. Nje-gov je uvod jezično i stilski različit i zahtjevniji. Njegovim saže-tim pregledom problematike htjeli smo popularnom karakteru knjige dati znanstveni oslonac.

6

Vrijedne sugestije u dijelu Poticaji za razmišljanje i djelovanje dala je prof. Ružica Lice, na čemu joj zahvaljujem.

Zahvaljujem s. Rebeki Anić na pomoći pri uređivanju knjige, osobito pri izboru vježbi u dijelu o vjerničkoj odgovornosti. Golem prinos oblikovanju ove knjige dala je s. M. Dijana Mihalj svojim kontaktiranjem sa suradnicima, zapažanjima tijekom višestrukih iščitavanja tekstova, unošenjem promjena, izborom fotografija i njihovim usklađivanjem s tekstovima. Iskrena joj hvala za njezin »rukopis« u ovoj knjizi.

fra Bože Vuleta, ravnatelj

7

UvodHvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Vjetru,

po Zraku i po oblačnom i vedrom i svakom Vremenu kojim uzdržavaš stvorove svoje.

Sv. Franjo Asiški, Hvalospjev stvorenja

Klima je sinteza vremena (kolektivno stanje atmosfere) u dovolj-no dugom razdoblju da bi se mogle utvrditi statističke značajke klimatskih elemenata1 (srednjaci, standardne devijacije, razdiobe čestina, ekstremi itd.). Prema dogovoru, standardnim se klimat-skim razdobljem smatra razdoblje od 30 godina. Tako je Svjetska meteorološka organizacija odredila razdoblja od 1931. do 1960. i od 1961. do 1990. kao standardna. Posljednje se uzima kao refe-rentno u recentnim analizama. Iako postoje određene prednosti uvažavanja podjele na ova razdoblja, mnogi korisnici uzimaju posljednjih tridesetak godina za ocjenu recentne klime, što pre-dlažu i pojedini znanstvenici. Odstupanje klimatskih elemenata od klimatskog prosjeka naziva se klimatskim anomalijama, koje su sastavnica klimatske varijabilnosti. Izražene anomalije pokaza-telj su ekstremnih vremenskih prilika u nekom razdoblju (danu, dekadi, mjesecu, sezoni ili godini). Promjene statističkih značajki klimatskih elemenata za dva standardna klimatska razdoblja ili nekoliko njih definira se kao klimatska promjena. Klima se može promatrati za čitavu Zemlju (globalna klima), regiju (regi-onalna klima) ili određeno mjesto (lokalna klima). Na primjer, prosječne godišnje vrijednosti prizemne temperature zraka za čitavu Zemlju pokazatelj su globalne klime, dok su na primjer prosječne godišnje temperature zraka za neko mjesto pokazatelj lokalne klime ili mikroklime.

1 Klimatski elementi su temperatura, relativna vlažnost i tlak zraka, vjetar, koli-čina oborina, naoblaka itd.

8

Pod pojmom klimatskih faktora podrazumijeva se niz uvjeta i pro-cesa koji kreiraju klimu i njezine promjene. Primarnim klimat-skim faktorima smatraju se: solarna radijacija sa svim vremen-sko-prostornim varijacijama, razdioba kopna i mora uključujući i reljef terena. Sastav atmosfere (uključujući djelovanje čovjeka) također je klimatski faktor. Sekundarnim klimatskim faktorom smatra se opća atmosferska cirkulacija koja ovisi o navedenim primarnim faktorima. Atmosferskim strujama prenose se zračne mase i vodena para, stvaraju oblaci i oborine, prenosi toplina itd. Tradicionalna teorija primarnih klimatskih faktora razvila se u koncept klimatskog sustava koji čine: atmosfera, hidrosfera (posebno oceani), litosfera, biosfera, kriosfera i solarna radijacija.

Atmosfera je, u usporedbi sa Zemljom, tanak plinoviti omotač s nejasnom gornjom granicom na oko tisuću kilometara visine. S obzirom na znatno veće horizontalne dimenzije od vertikalnih, horizontalna strujanja u atmosferi dominantna su u odnosu na vertikalna. U donjih pedesetak kilometara atmosfere nalazi se oko 99 posto njezine mase. Prema vertikalnoj stopi opadanja temperature zraka navedeni dio atmosfere dijeli se na troposfe-ru (od tla do petnaestak kilometara visine temperatura zraka opada prosječno za 0.6°C/100m) i stratosferu (od oko 15 do 50 km iznad tla). Između njih je tanak sloj približno konstantne temperature koji se naziva tropopauza. Na visini oko 25 km iznad tla nalazi se ozonski sloj2 koji uvjetuje zagrijavanje atmosfere od te visine do vrha stratosfere. Svi važni klimatski procesi odvijaju se u ovim atmosferskim slojevima. U pograničnom sloju atmo-sfere pod nazivom planetarni granični sloj (od tla do oko jednog kilometra visine) najintenzivnije se odvija interakcija između Zemlje i atmosfere. U tom je sloju utjecaj čovjeka na atmosferu najizraženiji. U atmosferi je najviše dušika (78,09 posto), kisika (20,95 posto), argona (0,93 posto) te svih ostalih plinova manje od jedan posto. Iako čine mali postotak sastava atmosfere, neki od tih plinova (vodena para, ugljikov dioksid) su veoma važni za ukupnu energetsku bilancu Zemlja-atmosfera. Ti plinovi propuštaju kratkovalno Sunčevo (solarno) zračenje, a upijaju dugovalno Zemljino zračenje, pa se zovu plinovi staklenika, uz djelovanje koje se naziva efekt staklenika, u analogiji s djelova-njem staklenika za uzgoj povrća. Čvrste ili tekuće čestice (sulfati, nitrati, soli i dr.) veličine 1 do 10.000 nm koje lebde u zraku nazi-vaju se aerosoli. Te čestice utječu na formiranje oblaka i oborina kao i bilancu zračenja. Važna sastavnica atmosfere jesu oblaci. O visini, obliku i vertikalnim dimenzijama ovisi utjecaj oblaka na zračenje. Oni također signifikantno pojačavaju efekt staklenika. Još uvijek postoje nepoznanice glede djelovanja oblaka na glo-balni klimatski sustav.

Hidrosferu čine rijeke, jezera, oceani, podzemne vode, kao i vlaga u tlu. Oceani pokrivaju oko 70 posto Zemljine površine i sadr-

Pod pojmom klimatskih faktora podrazumijeva se niz uvjeta i pro-cesa koji kreiraju klimu i njezine promjene

Vertikalni presjek atmosfere

2 O ozonskom sloju opširnije u dodatku ove knjige, str. 127-130.

9

že oko 90 posto vode na njoj. Uz površinu mora intenzivni su procesi interakcije atmosfera-more. Ti se procesi odnose na zra-čenje i tok topline, razmjenu vode putem isparavanja i oborina, razmjenu atmosferskih plinova i aerosola. Dinamička interakcija atmosfera-more uvjetuje prijenos kinetičke energije iz atmosfere na more pomoću tangencijalne napetosti vjetra koja je odgovor-na za većinu oceanske cirkulacije. Oceani su golemi rezervoari topline koji zagrijavaju atmosferu u hladnom dijelu godine, ali je i osvježavaju u toplom. Područja uz mora i oceane proizvode blagu maritimnu klimu za razliku od kontinentalne, koja pre-vladava iznad većih kopnenih prostranstava (razlika između ljeta i zime naglašenija je ondje nego u područjima maritimne klime, jer se kopno brže grije i hladi nego more). Oceanske struje prenose toplinu iz nižih u više geografske širine, ublažujući tako klimu na Zemlji. Oceani također dugoročno mogu utjecati na stanje atmosfere u duljim razdobljima (nekoliko mjeseci ili godi-na). Na primjer, anomalije temperature u tropskom području Pacifika (El Niño nosi pozitivne, a La Niña negativne anomalije) mogu proizvesti promjenu atmosferske cirkulacije nekoliko mje-seci. Hidrosfera je veliki spremnik atmosferskih plinova pa tako i plinova staklenika uključujući i ugljikov dioksid.

Kriosfera se definira kao ukupni led na Zemljinoj površini, koji sadrži oko 2 posto ukupne vode na Zemlji. Integralni dio ledenog pokrova čine planinski ledenjaci (glečeri) i polarne ledene kape. Ta komponenta klimatskog sustava pod utjecajem je globalne klime, ali i obratno, ledeni pokrov utječe na globalnu klimu. Značajka snijega i leda je jaka refleksija Sunčeva zračenja (visok albedo) kao i jaka apsorpcija i emisija dugovalnoga ili toplinskog zračenja, visoka toplina topljenja te niska toplinska vodljivost. Tome se može dodati niska hrapavost u odnosu na ostali dio Zemljine površine, što utječe na povećanje brzine vjetra.

Kopno (litosfera) sa svojim značajkama kao što su topografija terena, vrsta tla i njegova vlažnost zajedno s biljnim pokrovom (biosfera) čine taj dio Zemljine površine različitim od prethodno opisanih oceanskih prostranstava. Toplinska vodljivost tla je za red veličine manja u usporedbi s turbulentnom vodljivošću u oceanima. Zbog toga su na kopnu veće dnevne i godišnje varijacije temperature zraka negoli iznad vode. Biljni pokrov se prilagođuje klimi, ali istodobno utječe na razmjenu topline, vode i količine gibanja između tla i zraka pa tako i na klimu. Biljni pokrov povećava ukupno isparavanje s tla te sudjeluje u biokemijskom ciklusu, posebno u tzv. ciklusu razmjene ugljika (karbonatni ciklus) u sustavu Zemlja–atmosfera. Čovjek svojim djelovanjem na biljni pokrov znatno utječe na regionalnu i glo-balnu klimu.

Sunčevo zračenje glavni je izvor energije u klimatskom sustavu. Dotok zračenja na Zemlju ovisi o promjeni parametara Zemljina gibanja. Raznolikost u prostornoj i vremenskoj razdiobi Sunčeva zračenja uzrokuje atmosferska i oceanska gibanja (cirkulaciju).

Procesi interakcije atmosfera-more odnose se na zračenje i tok topline, razmjenu vode putem isparavanja i oborina, te razmjenu atmosferskih plinova i aerosola

10

Tako nastaju vjetrovi u atmosferi i struje u morima i oceanima koji su važan mehanizam za dodatnu preraspodjelu energije u klimatskom sustavu kao i za kolebanje vremena i klime koje se odvija na različitim vremensko-prostornim ljestvicama

Klimatski sustav treba promatrati kao izrazito kompleksan pri-rodni sustav koji obilježavaju nelinearne interakcije i mehani-zmi povratnog djelovanja (engl. feed-back mehanizmi). Može se smatrati otvorenim sustavom s obzirom na razmjenu energije sa svemirom, ali praktično zatvorenim s obzirom na razmjenu vode sa svemirom. Različite komponente klimatskog sustava povezane su međusobnim izmjenjivanjem mase, energije i koli-čine gibanja, s različitim vremenom »odgovora« na vanjske utje-caje. Ono varira od 10.000 do milijun godina za ledeni pokrov, od 100 do 1000 godina u oceanima i do samo nekoliko dana za troposferske procese.

Preklapanje takvih međudjelovanja rezultira nelinearnim pona-šanjem klimatskih procesa (mali uzrok – velika posljedica). Sami procesi se »prigušuju« tzv. negativnim mehanizmima povratnog djelovanja (samoregulacija), a pojačavaju pozitivnim (samoam-plifikacija). Utjecaj čovjeka na klimatski sustav još više usložnja-va njegovo razumijevanje i ponašanje. S obzirom na navedeno, povećanje spoznaja o klimatskom sustavu i procesima u njemu jedino su jamstvo za uspješnu izradu realnih scenarija buduće klime.

Usprkos složenosti klimatskih procesa već sada postoje jasni signali da je recentno globalno zatopljenje najvjerojatnije ugla-vnom posljedica povećanja koncentracije stakleničkih plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva (ponajprije ugljena, nafte i plina) u industriji, energetici i prometu. Postavlja se onda pitanje što će se dalje događati s klimom na Zemlji i kako možemo sami pridonijeti da se utjecaj čovjeka na atmosferu i klimu smanji.

Klimatski sustav je izrazito komple-ksan prirodni sustav koji je obilježen nelinearnim interakcijama i mehani-zmima povratnog djelovanja

SHEMATSKI PRIKAZ GLOBALNOGA KLIMATSKOG SUSTAVA

I. VIDITE

12

Pozadina problemaKlima je na Zemlji uvijek bila podložna nekim promjenama. Paleoklimatološka istraživanja pokazala su kako je na Zemlji uvijek bilo toplijih i hladnijih razdoblja.

Ciklusi zahlađenja i zatopljenja

U proteklih dva i pol milijuna godina Zemlja je prolazila kroz različite cikluse zahlađenja i zatopljenja. Tijekom početnih mili-jun i pol godina tog razdoblja prevladavao je ciklus promjena od oko 41 tisuću godina. U posljednjih milijun godina taj se ciklus protegnuo na nekoliko stotina tisuća godina.3

Malo ledeno dobaOscilacije temperature normalan su i prirodan fenomen. Zani-mljivo je da je razdoblje od sredine 16. do sredine 19. stoljeća bilo najhladnije u posljednjih deset tisuća godina. Stoga je čak dobilo i naziv malo ledeno doba, kojemu je prethodilo razdoblje temperatura viših od današnjih.4

No, najnovije globalno zatopljenje izazvalo je globalnu zabrinu-tost, što je nagnalo mnoge znanstvenike da potraže odgovor na sve učestalije pitanje: što se to, zapravo, s klimom događa?

Budite zabrinuti, budite veoma zabrinutiNitko točno ne zna kako izgleda planet kad se razboli, no vje-rojatno izgleda približno poput Zemlje. Tako piše u američkom tjedniku Time od 26. ožujka 2006. godine naslovljenom »Budite zabrinuti, budite veoma zabrinuti«, koji se bavi klimatskim pro-mjenama. Polarne kape otapaju se brže no ikada, suše uništavaju sve više i više obradine zemlje, rastuće vode potapaju zajednice koje leže na niskim nadmorskim visinama...5

Temperatura Zemlje najviša u posljednjih nekoliko desetaka tisuća godinaTemperatura našeg planeta dosegnula je najviše vrijednosti u posljednjih nekoliko desetaka tisuća godina, te je sada samo jedan Celzijev stupanj manja od najviše u posljednjih milijun godina, objavljeno je u Proceedings of the National Academy of Sciences. Kada bi se Zemlja zagrijala za još dva ili tri Celzijeva stupnja, vidjeli bismo promjene koje bi naš planet učinile potpu-no drugačijim. Posljednji je put Zemlja bila tako topla sredinom pliocena, prije kojih tri milijuna godina, kada su razine mora bile za oko 25 metara više nego danas.6

1. Što su klimatske promjene i globalno zatopljenje

Otapanje ledenjaka, zagrijavanje oce-ana, podizanje razine mora, pove-ćanje broja šumskih požara, dulja sušna razdoblja, povećanje inten-ziteta oborina, preuranjen nastup proljeća, učestalost razornih uraga-na-tornada, samo su neki od poka-zatelja klimatskih promjena

Polarne kape otapaju se brže no ikada, suše uništavaju sve više i više obradive zemlje, rastuće vode pota-paju zajednice koje leže na niskim nadmorskim visinama…

3 Virginia Morell, Vremenski znaci, Kako dalje?, u: National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 62.

4 Dejan Vinković, Klimava globalna promjena klime. Na Internet stranici: http://www.vecernji-list.hr/2001/06/08/Pages/klimava-tek.html

5 http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1176980,00.html6 Earth’s temperature highest in 1000 years, says study, Posted on: Tue, 26 Sep

2006 07:10:00 GMT | Author: Alan Cross, http://www.earthtimes.org/articles/show/8974.html

13

Mnoge spoznaje do kojih se došlo upućuju na činjenicu kako bi čovjekovo djelovanje moglo imati veze s aktualnim globalnim klimatskim zatopljenjem. Zbog ovisnosti modernoga svijeta i industrije o fosilnom gorivu7 u atmosferi je došlo do povećanja koncentracije stakleničkih plinova, zbog čega je narušena posto-jeća prirodna ravnoteža.

Sunce je izvor života. Toplina koja nam od njega dolazi utječe na vrijeme i klimu na Zemlji.8 Ta toplina zagrijava atmosferu i Zemljinu površinu, koje dio te topline vraćaju u svemir. No, povratna toplina koju odašilje Zemlja, ne odlazi sva u svemir, nego dio apsorbiraju određeni plinovi koji se nalaze u atmosferi, a nazivamo ih stakleničkim plinovima. To su: vodena para (H2O), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), troposferski ozon (O3), ugljikov dioksid (CO2). Bez njihova bi učinka, poznatijeg kao »učinak staklenika« (vidi sliku), temperatura na Zemlji iznosila oko 18°C ispod ništice, te život kakav danas poznajemo, ne bi bio moguć. Dakle, atmosferska ravnoteža ugljika, dušika, meta-na i drugih plinova vraća dovoljno topline na Zemljinu povr-šinu, te je upravo zahvaljujući djelovanju tih plinova prosječna temperatura na Zemlji ugodna, i iznosi oko 14°C.

Promjena koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi mogla bi dovesti do promjene toplinske ravnoteže u sustavu Zemlja–atmosfera. Po svoj prilici, to se već i dogodilo. Naime, od poče-tka industrijske revolucije koncentracija pojedinih stakleničkih plinova u atmosferi znatno se povećala.

7 Ugljen, naftu i prirodni plin zajedničkim imenom zovemo fosilna goriva.8 O tome kakvo značenje ima Sunce za život na Zemlji više u Dodatku u naslovu

Sunce izvor života str. 124-126.

14

Tako se, primjerice, povećala koncentracija

F ugljikova dioksida, za 34 posto, F dušikova oksida, za 15 posto, F dok se koncentracija metana udvostručila. Današnja razina stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi na najvišoj je razini u posljednjih 650 tisuća godina.9

Povećanje koncentracije stakleničkih plinova povećalo je sposo-bnost Zemljine atmosfere da jače upija i zadržava toplinu, što je vjerojatno rezultiralo sveopćim globalnim povišenjem tempera-ture.

Uz to su se pojavili i klorofluorougljici (CFC) koji su jedan od glavnih uzroka oštećenja ozonskog omotača, čijim je oštećenjem i stanjenjem došlo do jačeg prodiranja ultraljubičastih zraka, koje u tom slučaju mogu štetno djelovati na živa bića. Još nije posve jasno kakvo je toplinsko djelovanje CFC-a. Povećano zračenje ultraljubičastih zraka kompenzirano je razorenjem stakleničkog plina ozona. Klorofluorougljici u aerosolima služe kao potisni plinovi deodoranata, parfema, lakova za kosu, medicinskih pre-parata, insekticida, u industriji namještaja kao sredstvo za pje-njenje pri proizvodnji pjenastih guma, u sredstvima za čišćenje i odmašćivanje u elektroindustriji i u domaćinstvima kao otapala, u hladnjacima i ledenicama, hladnjačama i drugim rashladnim sustavima, klima uređajima i toplinskim crpkama i sl.

Ugljikov dioksid, klorofluorougljici, metan i dušikov oksid plinovi su koji zagađuju okoliš i nakupljajući se u atmosferi, zadržavaju više Sun-čeve topline

Od početka industrijske revoluci-je koncentracija ugljikova dioksida povećala se za 34 posto, dušikova oksida za 15 posto, a metana udvo-stručila U prošlom se stoljeću zbog porasta koncentracije stakleničkih

plinova u atmosferi globalna temperatura povećala za oko pola stupnja, a na polovima - Antarktiku, te posebice na Arktiku, gdje je Zemlja najranjivija - za gotovo dva stupnja. Budući da su Arktik i Antarktik svojevrsni termostat i regulator klime na Zemlji, znanstvenici strahuju da bi zbog povećanja temperature na polovima moglo doći do znatnijih klimatskih promjena glo-balnih razmjera.9 Science, 25 November 2005: http://www.sciencemag.org/cgi/content/summa-

ry/310/5752/1241d

15

Nesporno je da su izgaranje fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina) i druga čovjekova djelovanja glavni uzrok povećanja koncentra-cije ugljikova dioksida i drugih stakleničnih plinova u atmosfe-ri.

Zgušnjavanje atmosfere

Fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) na kojima počiva gospodarstvo industrijskog svijeta, sadrže ugljik koji su biljke prije nekoliko stotina milijuna godina udisale i stvorile organ-ske spojeve. Njihovim se izgaranjem ugljik ponovno vraća u atmosferu.

Premda oceani i biljni svijet upijaju goleme količine ugljikova dioksida, njihova je sposobnost upijanja ograničena, te svake godine, zbog prekomjernog izgaranja fosilnih goriva, određena količina stakleničnih plinova ostaje u atmosferi, zgušnjava je i povećava njezinu sposobnost da zadrži toplinu, pridonoseći i na taj način globalnom zatopljenju.

Pokazatelji globalnog zatopljenjaGlobalno zatopljenje postaje ozbiljno, a njegovi znaci sve su pri-sutniji. Najbolji je pokazatelj globalnog zatopljenja porast prosje-čne globalne temperature zraka od početka mjerenja do danas.

Grafički prikaz odstupanja srednje globalne temperature od prosje-ka (1961. – 1990.)

Stručnjaci Britanskog instituta za istraživanje Antarktike (Bri-tish Antarctic Survey) vjeruju kako je porast razine mora diljem svijeta, uzrokovan topljenjem leda, vjerojatno bio podcjenjivan. Golemi ledeni blokovi polako tonu u moru oko Antarktike, povećavajući opasnost porasta razine svjetskih oceana. Otkri-će da je ledeni omotač zapadne Antarktike nestabilan, mijenja dosadašnji međunarodni konsenzus kako će biti potrebno tisuću godina da plutajući led reagira na porast temperature. Znanstve-nici su, na Međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjena-

AntarktikaEkologija i eko sustavi mogu se učas promijeniti. Geološki gledano, trideset godina je nanosekunda.

Bill Fraser, Ekolog

ma u Exeteru, istaknuli da ledeni omotač zapadne Antarktike gubi 250 prostornih kilometara leda godišnje.10

Ekolog Bill Fraser, koji u posljednjih 30 godina gotovo svake godine odlazi na Antarktički poluotok, kopneni prst dužine 1300 kilometara uprt prema Južnoj Americi, živi je svjedok da je to područje među rekorderima globalnog zagrijavanja. Pro-sječne zimske temperature u proteklih pedeset godina ondje su porasle za gotovo 5°C! 11

Prije stotinu godina ovo je bio polarni okoliš. Oličenje Antarktike. A sad je u nj počeo zadirati subarktički ekosustav. Promatram taj sraz već 30 godina: polarni se sustav raspao oko postaje Palmer. Zaprepa-šćuje me brzina kojom se to dogodilo. Najvažnija pouka koju sam iz toga izvukao bila je spoznaja da se ekologija i ekosustavi u čas mogu promijeniti. Geološki gledano, trideset godina je nanosekunda.

Bill Fraser, ekolog

Globalno zatopljenje pogađa i Arktik, najosjetljivije područje na Zemlji, i to dva puta jače negoli ostatak svijeta. To može biti vjesnik većih, katastrofalnih promjena. Mnogo je znanstvenika koji su uvjereni da je ono što se trenutačno događa na Arktiku predznak onog što očekuje cijelu Zemlju.12

Na Arktiku se upravo događa dramatična promjena klime [...] dva do tri puta brže nego igdje drugdje u svijetu. Želite li znati kako će svijet izgledati u idućem naraštaju, samo promatrajte Arktik sljedećih pet do deset godina.

Robert Corell, voditelj projekta Procjene klimatskih utjecaja na Arktiku

Veliko topljenjeGlobalno zatopljenje postaje znakovito, upozorava dosad najo-psežnija studija, čija je izrada trajala 4 godine i u kojoj je sudje-lovalo više od 300 znanstvenika. Pokazalo se da se arktička polarna kapa topi dva puta brže i prijeti puno ozbiljnijim poslje-dicama negoli se mislilo. Prema srednjem scenariju - dakle, ne onom najgorem - površina mora podignut će se od 10 do 90 centimetara još u ovom stoljeću. Led na Arktiku otopio se u posljednjih 30 godina približno 20 posto, a moguće je da će do 2070. godine potpuno nestati, što će uzrokovati drastične druš-tvene, ekonomske, ekološke i fizičke promjene.13

16

ArktikŽelite li znati kako će svijet izgledati u idućem naraštaju, samo trebate pro-matrati Arktik sljedećih pet do deset godina.

Robert Corellvoditelj projekta Procjene klimatskih

utjecaja na Arktiku

Promjene se uvelike odvijaju izvan vido-kruga. No, valjalo bi ih imati na umu jer su predznaci onoga što se sprema ostatku planeta

Tim Appenzeller i Dennis R. Dimick

10 Usp. Antarctic glaciers thinning fast, British Antarctic Survey: Više o tome na Inter-net stranici: http://www.antarctica.ac.uk/News_and_Information/Press_Relea-ses/story.php?id=158.

11 Fen Montaigne, Ekoznaci - Skučeno stanište, u: National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 37-38.

12 Usp. Arctic Climate Impact Assessment. Više o tome na Internet stranicama: http://www.acia, http://ksgnotes1.harvard.edu/BCSIA/forum.nsf/people/CorellRo-bertW.

13 Usp. Jamie Wilson, Global warming ‘will leave Arctic ice-free’, u: The Guardian, 3. studenoga 2004. Na Internet stranici: http://www.guardian.co.uk/life/science/story/0,12996,1342323,00.html

17

Odavno su istraživači predvidjeli da će do najvidljivijih poslje-dica globalno toplijeg svijeta najprije doći na visokim geograf-skim širinama: porast temperature zraka i razine mora, ranije otapanje snijega i kasnije smrzavanje, smanjenje morskoga leda, otapanje permafrosta (vječnog leda), povećanje erozije, jačanje oluja. Danas su sve te posljedice zabilježene na Aljaski.14

Promjene koje se ovdje (na Aljaski) primjećuju čine rani sustav upozorenja za ostatak planeta.

Amanda Lynch, australska znanstvenica

Upozoravajući predznaciOd Aljaske do snježnih vrhunaca Anda svijet se upravo zagrijava, i to brzo. Temperatura se globalno podigla više od 0,6°C tijekom protekloga stoljeća, ali najhladnije, najudaljenije točke zagrijale su se mnogo više. Posljedice nisu osobito lijepe. Led se topi, rijeke presušuju, obale ero-diraju i ugrožavaju naselja. Flora i fauna također trpe zbog globalnog zatopljenja. Promjene se uvelike odvijaju izvan vidokruga. No, valjalo bi ih imati na umu jer su predznaci onoga što se sprema ostatku pla-neta.

National Geographic, rujan 2004.

Jedan od uzroka globalnog zatopljenja svakako je povećana potrošnja energije. U posljednjih sto godina potrošnja energije u svijetu vrtoglavo je porasla. Od ukupne svjetske potrošnje energije na razvijene zemlje otpada 70 posto. Te zemlje glavni-nu energije (78 posto) dobivaju korištenjem fosilnih goriva što uvelike stvara nerazmjer, jer pojedine zemlje osiromašuje, dok druge iz toga izvlače golemu dobit. Motorna vozila znatno pridonose povećanju ugljikova dioksida u atmosferi. Od Drugoga svjetskog rata broj motornih vozila u svijetu porastao je sa 40 milijuna na 800 milijuna.

SažetakKlima je na Zemlji uvijek prolazila kroz neke promjene. No, klimatske promjene koje su se u posljednje vrijeme znatno inten-zivirale, izazvale su globalnu zabrinutost. Mnoge spoznaje do kojih se došlo, upućuju na činjenicu kako čovjekovo djelovanje ima veze s tim promjenama. Zbog ovisnosti modernog svijeta o fosilnom gorivu u atmosferi je došlo do gomilanja stakleni-čkih plinova, zbog čega je narušena njihova postojeća prirodna ravnoteža. Povećanje koncentracije stakleničkih plinova pove-ćalo je sposobnost Zemljine atmosfere da jače upija i zadržava toplinu, što je vrlo vjerojatno rezultiralo sveopćim globalnim povišenjem temperature, osobito na polovima. Kako su polovi svojevrsni termostat i regulator klime na Zemlji, znanstvenici strahuju da bi moglo doći do štetnih klimatskih promjena glo-balnih razmjera.

Od Drugoga svjetskog rata broj je motornih vozila u svijetu porastao sa 40 milijuna na 800 milijuna

Premda oceani i biljni svijet upijaju goleme količine ugljikova dioksida, njihova je sposobnost upijanja ogra-ničena, te svake godine, zbog pre-komjernog izgaranja fosilnih goriva, određena količina stakleničnih pli-nova ostaje u atmosferi, zgušnjava je i povećava njezinu sposobnost da zadržava toplinu te na taj način pri-donosi globalnom zatopljenju

14 Daniel Glick, Veliko otapanje, u: National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 31.

18

Što uzrokuje globalno zatopljenje?

Što su klorofluorovodici?

Je li globalna zabrinutost s obzirom na klimu opravdana? Pojasni!

Kakve veze ima porast stakleničkih plinova u atmosferi s globalnim zatopljenjem?

Što je učinak staklenika i kakva je njegova uloga?

Zbog čega bismo trebali biti zabrinuti kad se promjene ionako odvijaju izvan našeg vidokruga, tj. na polovi-ma? Kakve veze imaju Arktik i Antarktika s klimom na Zemlji?

Kako tumačiš riječi Roberta Corella, voditelja projekta Pro-cjene klimatskih utjecaja na Arktiku: »Želite li znati kako će svijet izgledati u idućem naraštaju, samo trebate proma-trati Arktik sljedećih pet do deset godina.«?

Što je razlog i što su učinci »zgušnjavanja« atmosfere?

F Je li nešto od izloženoga novo za tebe?

F Kakav učinak na tebe imaju izložene činjenice?

F Napravi anketu u svojoj okolini (u školi, u obitelji, među prijateljima) o tome koliko se zna o razlozima glo-balnog zatopljenja, te o tome koliko se u svakodnevnom životu upotrebljavaju sredstva koja utječu na globalno zatopljenje.

F Nacrtaj i sastavi poticajni plakat o štetnim plinovima i o tome kako ih koristimo u svakodnevnom životu kako bismo, koliko je u našoj mogućnosti, izbjegli »efekt sta-klenika«.

7.

8.

Poticaji za razmišljanje i raspravu:

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

19

Većina istraživača klimatskih promjena slaže se u zaključku kako se već sada suočavamo s neizbježnim povećanjem globalne tem-perature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene već nastupile, te da su jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se svijet danas suočava.

Proučavanja koja su se provodila posljednjih 50 godina iznijela su nove i jače dokaze, koji potvrđuju da do zagrijavanja dolazi uglavnom zbog ljudskog djelovanja, te da je očekivano klimat-sko zatopljenje u budućnosti veće nego što se prvotno mislilo i predviđalo.

Promjene uočene u klimatskom sustavu ponukale su međuna-rodnu zajednicu na poduzimanje konkretnih koraka. Tako su Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) godine 1988. osnovali Međudrža-vnu komisiju za promjenu klime.15 Ta Komisija, sastavljena od više od 5000 vodećih svjetskih znanstvenika, istražuje znanstve-ne osnove globalnog zatopljenja, njegove efekte i mogućnosti prilagodbe. Rezultat njihove procjene, koja se radi svakih pet do šest godina, uspostavlja tzv. zlatni standard znanstvenoga konsenzusa o klimatskim promjenama. Komisija djeluje kao posrednik informacija između znanstvenika i političara.

Do danas je na temelju znanstvenih istraživanja Komisija izra-dila tri izvješća: prvo 1990., drugo 1995., treće 2001. godine, dok je četvrto u tijeku. U prvom je izvješću ukazano da se s klimom »nešto događa«, u drugom je naznačeno da postoje određeni »signali ljudskog utjecaja na klimu«, treće je donijelo nove i jače dokaze o povezanosti globalnog zatopljenja i ljudskog djelova-nja, dok četvrto, predstavljeno 2. veljače 2007. godine, ističe kako je vjerojatnost utjecaja ljudskog djelovanja na globalno zagrijava-nje u posljednjih pedeset godina dosegnula čak 90 posto.

Scenariji

Komisija je izradila projekcije nekoliko klimatskih modela (nazvanih scenarijima), a procjena je porasta temperature u rasponu od 1,4°C do 5,8°C. Svaki je od ponuđenih scenarija, zbog kompleksnosti i nepredvidivosti klime, jednako vjerojatan i vjerodostojan.

Treće »Izvješće ocjene« Međudržavne komisije za promjenu kli-me naznačilo je da čovjek utječe na promjenu klime, a nacrt Če-tvrtog izvješće potvrđuje, ponovno, s još više dokaza, potvrđuje ono na što Treće ukazuje. U tom nacrtu (Četvrtog izvješća) stoji kako se globalno zagrijavanje Zemlje počelo ubrzavati više nego što se to očekivalo te da takvo zagrijavanje prijeti dramatičnim

2. Klimatske su promjene već nastupile

Druga knjiga trećeg izvješća Kli-matske promjene 2001. Učinci, pri-lagodba i ranjivost (Climate Chan-ge 2001: Impacts, Adaptation, and Vulnerability) daje opsežan pregled današnjeg stanja, ali i onog kakvo nas očekuje

Razumijevanje ljudskog utjecaja na klimu povećalo se od izvještaja 2001. godine i dovelo je do pouzdanog zaklju-čka da su ljudske aktivnosti odgovorne za većinu zagrijavanja od 1950. godine.

Iz nacrta Četvrtog izvješća IPCC-aPariz, 2. veljače 2007. 15 Više o radu ove Komisije na Internet stranici: http://www.ipcc.ch.

20

scenarijem. Predočena su i četiri »»scenarija rizika« u 21. stoljeću, od umjerenog rasta temperature od dva Celzijeva stupnja do ka-tastrofičnog porasta temperature od pet ili šest posto, koji prijeti uništenjem života na Zemlji. Nacrt predviđa kako će u ovom sto-ljeću temperature rasti i upozorava na sve više toplinskih udara, poplava, suša te na porast razine mora. Četvrto izvješće rezultat je rada 3750 klimatologa, koji su šest godina proveli u reviziji svih postojećih istraživanja klime. Izvješće su napisale stotine stručnjaka, a revidiralo ga nekoliko stotina njih iz 113 zemalja svijeta. Bit će objavljivano po pojedinim poglavljima tijekom 2007. godine. Njegovo prvo poglavlje, objavljeno 2. veljače 2007., bavi se znanstvenim temeljima za klimatske promjene. Drugi dio, koji obrađuje utjecaj klimatskih promjena i našu osjetljivost na njih, bit će objavljen u travnju, a treći dio, koji će biti objavljen u svibnju, bavi se mogućnostima ublažavanja tih učinaka.

Ono što je zajedničko Trećem i Četvrtom izvješću i u čemu se slažu jest to da čovjek utječe na promjenu klime, a posljedice tog utjecaja u skoroj bi budućnosti mogle biti nesagledive. Naime, klimatske promjene, u koje gotovo više nitko ne sumnja, već sada imaju negativan učinak. Taj će se učinak u budućnosti još više odražavati na porast globalne temperature, nestanak koralj-nih grebena, promjenu smjera morskih struja, ekstremne meteo-rološke promjene, podizanje razine mora, smanjenje zaliha pitke vode, širenje pustinja, nepovratno propadanje Zemljina ekosu-stava, opasnost širenja raznih bolesti te izumiranje bioloških vr-sta. Tekstovi koji slijede potkrjepljuju to činjenicama.

Porast temperature U idućih bi sto godina globalna temperatura mogla porasti za 5°C, ali povećanje u pojedinim područjima može biti i veće.

Otapanje ledenjaka

Europska agencija za okoliš (The European Environment Agency - EEA), poručila je da Europa mora razviti strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. Prema izvješću te agencije, za akciju uklanjanja prijetnje preostaje nam manje od 50 godina. Pri-mjerice, europski ledenjaci su u 2003. godini izgubili desetinu svoje mase, a prema postojećem trendu povećanja temperature, do godine 2050. oko 75 posto ledenjaka u švicarskim Alpama vjerojatno će nestati, dok će se istodobno na jugoistoku Europe smanjiti izlijevanje rijeka.16

Situacija nije ništa bolja ni u drugim dijelovima Zemlje. Primje-rice, dok je 1972. godine Venezuela imala šest ledenjaka, danas ima samo dva; planina Kilimanjaro je od 1912. godine izgubila više od 80 posto svojega snježnog pokrova, a preostali bi dio

16 Usp. Europe needs adaptation strategies to limit climate change impacts, Copenhagen, 18. kolovoza 2004. Više na Internet stranici: http://org.eea.eu.int/documents/ne-wsreleases/climate_report-en.

Do 2050. godine oko 75 posto lede-njaka u Švicarskim Alpama vjeroja-tno će nestati

Globalno bi zatopljenje moglo oto-piti ledenjake s Himalaje, povećati razine jezera i doslovce preplaviti dijelove himalajskih zajednica

21

mogao nestati za petnaestak godina. Globalno bi zatopljenje moglo otopiti ledenjake s Himalaje, povećati razine tamošnjih jezera i doslovce preplaviti dijelove himalajskih zajednica. Nepalski znanstvenici utvrdili su da se temperatura ondje svake godine podigne za 0,12°C, što je već narušilo prirodnu ravnote-žu, a posljedice bi u budućnosti mogle biti nesagledive.

Otapanje Zemljinih ledenih polova

Nagle klimatske promjene posljednjih desetljeća krivac su i za puknuće Ward Hunta, najvećeg ledenog štita na Arktiku, koje se dogodilo 2003. godine. Polarni štit Ward Hunt, koji se sa svoja 443 četvorna kilometra proteže uza sjevernu obalu kanadskog otoka Ellesmere blizu Grenlanda i bio je cjelovit najmanje tri tisuće go-dine, puknuo je na pola. Pukotina se proteže od sjevera do juga debele ledene plohe, a na nekim je dijelovima široka i 80 metara. Puknuće je prvi put primijećeno još 2000. godine na satelitskim snimkama, no tek se nedavno otkrilo kako se golemi štit uz otok kanadske pokrajine Nanavut kida na dva dijela. Još prije stotinu godinu cijelu sjevernu obalu otoka Ellesmere, najsjevernijeg ko-pna Sjeverne Amerike, obrubljivao je ledeni štit od kojeg je danas ostalo samo 10 posto.

Jednako tako, početkom 2002. godine, na drugom kraju svijeta, na Antarktici, rascijepio se dio Larsenova ledenog grebena. Premda plutajući led, kad se otopi, ne mijenja razinu mora, znanstvenici su zabrinuti da bi to urušavanje moglo nagovijestiti lomljenje drugih ledenih gromada na Antarktici, te dopustiti povećano pražnjenje u more ledenih ploha s kontinenta, što bi ujedno značilo i velik dotok hladne i slatke vode u vode oceana. U slu-čaju pucanja ledene plohe zapadne Antarktike, razina bi se mora podigla oko šest metara.

Satelitska slika koju je snimila NASA pokazuje kako je izgledao arktički ledeni pokrov snimljen 1979. godine (slika gore), te isti snimljen 2003. godine (slika dolje)

22

U proteklih se 25 godina opseg leda na Sjevernom polu smanjio za 7,4 posto, a rekordno mali ljetni pokrov izmjeren je u rujnu 2002. godine. Najranija izvješća za 2003. godinu govore o nasta-vljanju tog negativnog trenda. Nažalost, stupanj zagrijavanja Arktika u posljednjih 20 godina šest je puta veći od onog koji je bio u posljednjih 100 godina. Ako se nastavi zagrijavanje i njime prouzročeno otapanje morskog leda, topljenje Arktika može pokrenuti goleme količine ugljikova dioksida i metana koji se zasad nalaze zamrznuti u vječnome ledu (permafrost), te na taj način pridonijeti još bržem globalnom zatopljenju.17

Ljetni se ledeni pokrov na Arktiku u proteklih 25 godina smanjio za 7,4 posto, a do kraja 21. stoljeća mogao bi se smanjiti za 80 posto. Istodobno, led na rubu Barentsova mora sjeverno od Rusije i Norveške mogao bi potpuno nestati do kraja tog razdoblja, čak i zimi. Povećana emisija ugljikova dioksida mogla bi i ubrzati taj proces.

Olaf Johannessen, norveški znanstvenikglavni autor trogodišnje znanstvene studije o Arktiku

Vječni ledeni pokrov Arktičkog mora se od godine 1979. sma-njuje za 9 posto u svakom desetljeću. Neki klimatski modeli predviđaju da će do kraja stoljeća led na Arktičkome moru ljeti potpuno nestati.18

Nestanak koraljnih grebena19

Oceanske prašumeKoraljni grebeni, kao ključni čimbenik u hranidbenome lancu, s pravom nose naziv oceanskih prašuma.

Tropski koraljni grebeni dotiču obale 109 zemalja, od kojih veći-na pripada najnerazvijenijim zemljama svijeta. Premda koraljni grebeni sadrže manje od 0,5 posto oceanske površine, procije-njeno je da više od 90 posto morskih vrsta izravno ili neizravno ovisi o njima. Naime, računa se da širom svijeta postoji 4000 vrsta riba vezanih za koraljne grebene, što je otprilike četvrtina svih morskih ribljih vrsta.

Duž obala grebeni štite ljude od valova i olujnih oštećenja, jer služe kao odbojnici između oceana i ljudskih nastamba, tj. sta-novništva koje živi na obali.

No, sve se više koralja nalazi u vodi koja je odveć topla, te se u razdobljima mirnoga, sunčanog vremena ukuhaju. Zbog te topline koralji odbacuju alge kojima se hrane i tako pobijele.

Veliki koraljni greben, koji se proteže u duljini 2000 kilometara, najveći je živući organizam na Zemlji i može ga se vidjeti s Mjeseca

17 Usp. Recent warming of Arctic may affect worldwide climate. Vidi na Internet stranici: http://www.terranature.org/globalWarmingArctic.htm

18 Usp. Recent warming of Arctic may affect worldwide climate. Vidi na Internet stranici: http://www.terranature.org/globalWarmingArctic.htm

19 O koraljnim grebenima više u priručniku: I. Milanović, B. Vuleta, R. Anić, Žeđ na izvoru. Moja odgovornost za vodu, Split, Franjevački institut za kulturu mira, 2005.

23

Značajno propadanje koraljnih grebena pojavilo se u 93 zemlje, a najpogubnija godina u kojoj je pobijeljelo ili uginulo 16 posto koralja, bila je 1998., koja je ujedno bila i globalno najtoplija godina dosad.

Uz to, strahuje se kako su prilikom tsunamija (plimni val) koji je 26. prosinca 2004. godine pogodio jugoistočnu Aziju, upravo koraljni grebeni pretrpjeli golemu štetu. Prema prvim procjena-ma, tsunami je uništio 20 posto koraljnoga grebena u Indijskom oceanu, dok je 70 posto koraljnoga grebena u rizičnoj situaciji ako se stanje mora ne popravi.

U iduća tri desetljeća otprilike 60 posto preostalih koraljnih gre-bena moglo bi doći u opasnost zbog prekomjernog izlova ribe, onečišćenja, turizma i globalnog zatopljenja.

Promjena smjera morskih strujaGolfska struja koja iz tropa donosi toplinu u sjeverne europske regije, mogla bi promijeniti smjer i možda dovesti do hlađenja Britanskog otočja i Skandinavije, dok bi se istodobno ostatak Zemljine kugle zagrijavao.

Oceanska beskrajna petljaDesetogodišnji Eksperiment o kruženju svjetskih oceana, započet 1990. godine, pomogao je istraživačima da bolje razumiju ono što se danas naziva oceanskom beskrajnom petljom. Oceani zapravo oponašaju neke funkcije ljudskoga sustava cirkula-cije. Baš kao što arterije nose krv obogaćenu kisikom od srca k ekstremitetima, a vene je vraćaju da se ponovno napuni kisikom, oceani opskrbljuju planet cirkulacijom koja održava život. Oceanske struje, koje uglavnom tjeraju stalni vjetrovi i razlike u gustoći vode koja se mijenja s temperaturom i slanošću mora, ključne su u hlađenju, zagrijavanju i napajanju kopnenih površina planeta te u prenošenju topline od ekvatora prema polovima. Motor koji pokreće beskrajnu oceansku petlju struja jest termohalino kruženje (thermós - vruć, topao, halinós - slan) nastalo zbog razlika u gustoći. Topla slana voda teče iz trop-skoga Atlantika sjeverno prema polu u površinskim strujama poput Golfske (Golfska struja je dio termohalinog kruženja). Ta slana voda ispušta toplinu u zrak dok je nosi prema dalekim prostranstvima sjevernog Atlantika. Hlađenje i visoka slanost zajedno uzrokuju da voda postaje gušća i tone duboko u ocean. Hladna voda u dubini teče u južni Atlantik, Indijski i Tihi ocean, naposljetku se ponovno miješa s toplom vodom i iznova podiže na površinu.

Promjene u temperaturi i slanosti vode (kao posljedica toplje-nja Zemljinih ledenih polova, tj. Arktika i Antarktika), ovisno o tome koliko su velike, mogle bi imati znatne posljedice na beskrajnu oceansku petlju, što bi se u konačnici pogubno moglo odraziti na cijelu Zemlju, jer bi prevelike promjene u temperatu-

Motor koji pokreće beskrajnu ocean-sku petlju struja je termohalino kru-ženje nastalo zbog razlika u gustoći vode

24

ri i slanosti oceana mogle prekinuti termohalino kruženje sjever-nog Atlantika do te mjere da uspori ili čak zaustavi beskrajnu oceansku petlju struja te tako prouzroči dramatične klimatske promjene u tako kratkim vremenskim razdobljima kao što je jedno desetljeće.20

Topla Golfska struja koja ublažujuće djeluje na klimu sjeverne Europe, sve više slabi, što bi moglo negativno utjecati na ribolo-vnu industriju tog područja.21

Golfska struja dramatično manje zagrijava sjeverozapad Europe

Topla Golfska struja, koja donosi tople zračne mase iz tropskih predjela te tako zagrijava europsku obalu i uvjetuje topliju klimu u Zapadnoj Europi, dramatično je oslabjela posljednjih godina, čak 30 posto u odnosu na mjerenje prije 12 godina. Bri-tanski list Guardian prenio je upozorenja tamošnjih znanstveni-ka koji smatraju da bi to slabljenje Golfske struje, kao posljedica globalnih klimatskih promjena, moglo prouzročiti oštrije zime i hladnija ljeta na području sjeverozapadne Europe.22

Scenarij filma The Day After Tomorrow, Dan poslije sutra, teme-lji se upravo na teoriji da će globalno zatopljenje, nastalo kao rezultat ovisnosti modernog svijeta o fosilnom gorivu, u kona-čnici prouzročiti topljenje arktičkog leda, nakon čega će nastala vodena masa poremetiti tijek toplih morskih struja, tj. prirodnog toplinskog »sustava«, što će prouzročiti zahlađenje globalnih razmjera, zbog čega će polovicu Zemlje zahvatiti novo ledeno doba. Ustvrdivši kako »film zastrašujuće točno prikazuje ono što bi se moglo dogoditi«, britanski je znanstvenik Marsshall McCable, inače profesor na Ulsterskom sveučilištu, na tu ionako odveć užarenu temu dolio ulje na vatru. Prvi pak čovjek bri-tanske znanstvene zajednice i vladin savjetnik Sir David King ustvrdio je kako se događaji koje film obrađuje ipak u stvarnosti ne bi mogli tako odigrati, iz razloga što je teško predvidjeti i objasniti moguće klimatske promjene. No, film, smatra King, odašilje vrlo snažnu poruku svima, ponajprije političarima, kakve bi nam se promjene uistinu mogle dogoditi ne počnemo li odmah poduzimati ozbiljne korake da ih spriječimo.

Premda se radnja filma temelji na znanstvenoj fikciji, film ipak iznosi nekoliko važnih i neospornih znanstvenih činjenica:

1. Nikada u povijesti nije bilo tako dramatičnih i brzih promjena kao danas.

20 Usp. Daniel Glick, Veliko otapanje, u: National Georgaphic, rujan 2004., br. 9, str. 25.

21 Usp. Lana Kos, Širenje pustinja - slabljenje golfske struje, u: Vjesnik, 23. siječnja 2005. Na Internet stranici: http://www.vjesnik.hr/html/2005/01/23/Clanak.asp?r=sss&c=5.

22 Alarm over dramatic weakening of Gulf Stream, Ian Sample, The Guardian, 1. pro-sinca 2005., http://www.guardian.co.uk/science/story/0,3605,1654803,00.html?-gusrc=rss

U idućih stotinjak godina očekujemo da će temperatura porasti za 2 do 5°C. Kopnena područja zagrijat će se jače, ali će se zagrijati i oceani. Ljudi ne shvaćaju koliko će te promjene biti dramatične.

Simon Tett, stručnjak za klimu pri Centru

za predviđanje i istraživanje klime Georg Hedley

Film »Dan poslije sutra« zastrašujuće je točno prikazao ono što bi nam se uisti-nu moglo i dogoditi.

Marsshall McCable

25

2. Zemlja se ubrzano zagrijava, i ne poduzme li se što u godinama koje dolaze, to će se zagrijavanje i nastaviti, što će imati ozbiljne i nesagledive posljedice za ljude i cjelokupni život na Zemlji.23

Ako ne spriječimo daljnje globalno zatopljenje, vrlo brzo ćemo se suočiti s dugim sušama i toplotnim udarima, snažnim uraganima i izumiranjem polovice biljnih i životinjskih vrsta.

James Hansen, NASA-in znanstvenik Dnevne vijesti, 14. rujna 2006.

Slika koja očekuje Aziju neće biti nimalo lijepa. Najgora situacija bit će u Indiji. Ondje će klimatske promjene ostaviti najvećeg traga.

Steve Sawyer, jedan od vodećih stručnjaka Greenpeacea

Ekstremne meteorološke promjenePromjene će se očitovati i u smanjenoj količini oborina, poveća-nom intenzitetu i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava kao što su potresi, poplave, oluje, cikloni, suše i hladnoće. Sta-tistika pokazuje kako su se od 1960. godine prirodne katastrofe učetverostručile.

Prirodne katastrofe u 2003. godini prouzročile su više smrti nego sve ostale zajedno u posljednja dva desetljeća. Od prirodnih je katastrofa u 2003. godini stradalo više od 77.000 ljudi.

U 2004. godini žrtava je bilo još više. Primjerice, samo u tsunamiju koji je pogodio Aziju 26. prosinca, ukupan bi broj poginulih, prema najnovijim podacima vlada zemalja regije i zdravstvenih ustanova, mogao dosegnutii 300.000.

Dnevne vijesti, 25. siječnja 2005.

Vjetrovi apokalipseCiklon, uragan (orkan) ili tajfun samo su različita imena za isti meteorološki fenomen. Ta rušilačka i katkad smrtonosna pojava prijeti samo u stanovito doba godine: primjerice, od siječnja do ožujka u Indijskom oceanu, gdje ga zovu tajfunom, ili od lipnja do studenoga na zapadnom Atlantiku, gdje ga nazivaju uraga-nom ili harikenom. Tajfun, uragan ili hariken nastaju i zadržavaju se samo na toplim morima, odnosno u tropima i suptropima. Nastaju kada je temperatura mora na površini oceana oko 30°C.

Rast prosječne temperature zraka utjecao je na broj uragana. Na južnom Atlantiku u svibnju 2004. godine zabilježen je prvi uragan koji se ikad pojavio na tom području, dotad pošteđenom ove nepogode. Znanstvenici su još u nedoumici je li to bio samo hir prirode ili znak predstojećih nam promjena.

Nikada u povijesti nije bilo tako dramatičnih i brzih klimatskih pro-mjena kao danas. Zemlja se ubrzano zagrijava i u godinama koje dolaze, ako se ništa konkretno ne poduzme, to će se zagrijavanje vjerojatno i nastaviti, što će imati ozbiljne i nesa-gledive posljedice za ljude i cjeloku-pni život na Zemlji

23 Više o filmu na Internet stranici http://www.thedayaftertomorrow.com/

26

Za atlantske sezone uragana podiglo se 15 jakih tropskih oluja. Devet oluja preraslo je u uragane, od kojih je čak šest proglašeno izrazito sna-žnima. Uragan Charley bio je najsnažniji i najdestruktivniji uragan koji je pogodio Sjedinjene Američke Države nakon uragana Andrew 1992. godine. Ukupna šteta od uragana 2004. godine procijenjena je na 43 milijarde američkih dolara.

Večernji list, 7. siječnja 2005.

Tri snažna uragana, Charley, Frances i Ivan, koji su tijekom mjesec dana opustošili područje srednjeg Atlantskog oceana, Karipskog mora i Meksičkog zaljeva te prouzročili smrt nekoliko stotina ljudi i golemu materijalnu štetu, samo su povjetarci prema ura-ganima koji će spomenutim područjima harati ubuduće. Istraži-vanja znanstvenika s američkog Instituta za proučavanje uragana ukazuju na mogućnost kako će nadolazeći vjetrovi apokalipse biti toliko snažni da bi se za pedesetak godina stanovnici tih po-dručja, žele li sačuvati živote, trebali zauvijek iseliti iz svojih do-mova. Charley, Frances i Ivan bili su uragani 4. kategorije prema Saffir-Simpsonovoj ljestvici, a SAD su, prema prvim izračunima, oštetili za više od pet milijardi dolara. Kolika će tek biti šteta od nadolazećih, snažnijih uragana?24

Prirodne katastrofe bit će sve češćePrirodne katastrofe poput uragana Katrina, koji je poharao južnu obalu Sjedinjenih Država, bit će sve češće, upozorili su stručnja-ci na Forumu znanosti i tehnologije u Kyotu. Broj prirodnih kata-strofa ne prestaje rasti. U razdoblju od 1900. do 1940. godine zabilježeno je stotinu katastrofa svakih deset godina, između 1960. i 1970. godine 650 katastrofa, od 1980. do 1990. njih 2000, a od 1990. do 2000. godine čak 2800 prirodnih katastrofa. Kli-matski razvoj prouzročen ljudskom aktivnošću je »potencijalno razarajući« i predstavlja »golem problem«, a »većinu katastrofa na žalost nije moguće dugoročno predvidjeti«, istaknuli su sudi-onici Foruma.25

350 tisuća ljudi poginulo je u prirodnim katastrofama2005. bila je godina ekstremnih vremenskih prilika i prirodnih katastrofa, a više od 350 tisuća ljudi izgubilo je živote u priro-dnim katastrofama, koje su izazvale i materijalne štete u visini od 200 milijardi dolara, kaže Michel Jarraud, direktor Svjetske meteorološke organizacije. Rekordno visoke temperature zabi-lježene su diljem svijeta, u Australiji, južnoj Aziji, dijelovima Europe, Africi i Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će ova godina biti druga najtoplija godina otkako se bilježe meteorolo-ški podaci. Visoke temperature rezultirale su sušama u nekoliko područja svijeta, a ekstremne vremenske prilike uključivale su i natprosječne količine kiša i poplave širokih razmjera.26

24 Zoran Turković, Dolaze sve snažniji i razorniji uragani, u: Večernji list, 17. rujna 2004.

25 Prirodne katastrofe će biti sve češće, Večernji list, 13. rujna 2005., http://www.vecernji-list.hr/newsroom/zanimljivosti/373620/index.do26 2005. - godina ekstremnih vremenskih prilika i rekordnih vrućina, Glas Amerike, 16.

prosinca 2005. http://www.voanews.com/croatian/2005-12-16-voa4.cfm

Uragani Charley, Frances i Ivan samo su povjetarci prema uragani-ma koji dolaze

Uragan Katarina je u ljeto 2005. godi-ne poharao južnu obalu SjedinjenihDržava

27

Ekstremna hladnoćaSjeveroistočna područja Sjedinjenih Američkih Država u sije-čnju 2005. godine bila su okovana snijegom i ledom. Ciklona koja se iz Kanade spuštala prema jugu donijela je nezapamćene mećave. U gradiću Embarrassu na sjeveroistoku Minnesote zabilježena je nevjerojatna temperatura od minus 47°C. Val hladnoće pogodio je veliki dio Europe. U Lyonu, u Francuskoj, proglašena je ekstremna hladnoća. Gotovo cijela Španjolska bila je zahvaćena snijegom, a temperature su se spustile do minus 15°C. U Portugalu je stanje bilo slično kao i u susjednoj Špa-njolskoj, a gust snijeg i jaki vjetrovi pogodili su i sjeverni Alžir. Dijelovi pustinje također su bili prekriveni snijegom.

Val hladnoće kakav se gotovo ne pamti pogodio je i cijelu Hrvatsku te je odnio i nekoliko života. Kad su u pitanju niske temperature, uvjerljivo najhladniji dan te zime bio je 8. veljače, kada je na području Gorskog kotara zabilježeno rekordnih minus 26°C. Ipak, rekordno niska temperatura od minus 35,8°C izmjerena je 8. veljače u zoru u Intorsuri Bazaului (središnji dio Rumunjske), što je ujedno i najniža temperatura zabilježena u toj zemlji u posljednjih 70 godina.

Dnevne vijesti, siječanj/veljača 2005.

Ekstremne vrućineValovi tropskih vrućina, poput onoga koji je u ljeto 2003. godine zahvatio Europu, mogli bi postati uobičajena ljetna pojava.

Valovi topline s temperaturama najvišim u posljednjih 500 godi-na pogodili su 2003. godine Europu. Zbog tog, kako ga znan-stvenici zovu, »tihog ubojice«, koji ne štedi ni odrasle, ni mlade, ni zdrave, ni bolesne, u Europi je u kolovozu 2003. godine smr-tno stradalo oko 35 tisuća ljudi.27 Primjerice, samo su u Francu-skoj zbog toplinskog vala u kolovozu 2003. godine preminule 14.802 osobe, što je gotovo 19 puta više smrtnih slučajeva od onih koje je diljem svijeta izazvala epidemija SARS-a.

Iste godine (2003.) u Indiji su zabilježene temperature od 49°C, koje su prouzročile smrt 1500 osoba. Međudržavna komisija za promjenu klime predvidjela je, u mogućim scenarijima, upravo takva događanja, koja bi, nažalost, u budućnosti mogla postati pravilo, a ne iznimka.

Toplotni udar koji je vladao Europom u ljeto 2003. godine, a koji se danas smatra statističkom anomalijom, za koje će desetljeće biti uobičajeno stanje, a potkraj ovoga stoljeća ljeto s takvim temperaturama čak će se smatrati prohladnim. Do tog uznemirujućeg zaključka došli su britanski znanstvenici nakon opsežnog klimatskog istraživanja. Prema njihovoj procjeni, već do godine 2040. takve će vrućine u Europi biti uobičajene, a do kraja ovog stoljeća temperatura će prosječno biti čak 6 stupnjeva

27 Usp. European heatwave caused 35,000 deaths, 10. listopada 2003. Više o tome vidi na Internet stranici: http://www.heatisonline.org/contentserver/objecthandlers/index.cfm?id=4485&method=full.

Ekstremno niske temperature su na samom početku 21. stoljeća odnijele velik broj ljudskih života

Valovi tropskih vrućina, poput ono-ga koji je u ljeto 2003. godine zahva-tio Europu, u budućnosti bi mogli postati uobičajena ljetna pojava

28

viša od današnje. Neovisno o Britancima i francuski su stručnja-ci došli do sličnog zaključka njihova je Državna meteorološka agencija procijenila da će temperature biti 7 stupnjeva više. I britansko i francusko istraživanje temeljeno je na takozvanom scenariju A2, prema kojemu bi se razina emisije ugljikova dio-ksida (CO2) utrostručila u odnosu na predindustrijsku razinu.

Bila je to najtoplija godina Otkako je krajem 19. stoljeća počelo znanstveno mjerenje temperature na površini Zemlje, godina 2005. bila je najtoplija godina. Prosječna temperatura u arktičkoj zoni, gdje je uočeno ubrzavanje topljenja ledenjaka, bila je znatno povišena, ističe NASA-in Institut Goddard, koji je analizirao podatke. Druge najtoplije godine u posljednjih deset godina bile su 1998., zatim za redom 2002., 2003. i 2004. Godine 2005. El Niño, pomorska struja u Tihom oceanu, uzrokovao je najveće zatopljenje u više od stotinu godina te je izazvao porast prosječne tem-perature na cijelom planetu, objasnila je NASA. Tijekom posljednjih 30 godina Zemlja se zagrijala od 0,6 do 0,8 Celzijevih stupnjeva, a u 21. stoljeću moglo bi doći do porasta temperatura od 3 do 5 stupnjeva, drže znanstvenici NASA-e.

Hina, 25. siječnja 2006.

Podizanje razine moraViše od sto milijuna ljudi diljem svijeta živi na metar od prosje-čne razine mora. Razina će se mora do kraja stoljeća, kako u tre-ćem izvješću (2001.) predviđa Međudržavna komisija za promjenu klime, svagdje podignuti od 10 do 90 centimetara.

Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je, na Međunarodnoj konferenciji o razvoju malih otoka koja se održava na otoku Mauricijusu od 10. do 14. siječnja, pozvao međunarodnu zajednicu da »poduzme odlučne mjere glede klimatskih promjena« i uvede svjetski sustav upozora-vanja za sve prirodne katastrofe, kazavši kako »više nije teško zami-sliti kakve bi mogle biti posljedice podizanja razine mora koje će, po mišljenju najvećih znanstvenika, pratiti planetarno zatopljenje«. »U pitanju je čak i sam opstanak nekih otočnih država«, upozorio je uoči konferencije francuski stručnjak Michel Petit. Ukupno 200 milijuna ljudi možda će se morati seliti do kraja stoljeća, jer će područje njihova obitavanja postati nepodobno za život, pokazuje posljednje izvješće stručnjaka iz 2001. godine. U njemu se tvrdi da bi se ta brojka mogla smanjiti na 100 milijuna ne provedu li se odgovarajuće zaštitne mjere. Primjerice, u veljači 2004. devet otoka Atola Tuvalu u Pacifiku pre-plavljeno je divovskom plimom visine ponegdje i do 3 metra. A najviši vrh tih otoka je 4,5 metara. Takve su plime sve češće, pa će stoga Tuva-lu vjerojatno morati preseliti svoje stanovnike na Novi Zeland.

Dnevne vijesti, 14. siječnja 2005.

Razina mora bi se do 2100. mogla podignuti za 6 metara

Razina mora rast će puno brže nego što se mislilo, a otapanje polarnih kapa moglo bi do 2100. povisiti razinu mora za šest metara. Studija objavljena u časopisu Science kaže kako bi ispu-štanje stakleničkih plinova u idućih 100 godina mogla zagrijati

Više od sto milijuna ljudi diljem svi-jeta živi na metar od prosječne razi-ne mora, a do kraja stoljeća razina će se mora svagdje podići od 10 do 90 centimetara

29

Arktik za tri do pet stupnjeva. što bi sjevernu ledenu kapu ostavilo bez morskog leda do godine 2100. Taj će proces biti nepovratan u drugoj polovici stoljeća. Posljednji put kada su prosječne temperature bile ovoliko visoke, prije 130.000 godina, razina mora povećala se za šest metara.28

Smanjenje zaliha pitke vode29

Planet Zemlju nazivamo i Plavim planetom, ne bez razloga. Naime, 75 posto njezine površine prekriva voda. No da nije sve u imenu, potvrđuje činjenica, što danas na Plavom planetu vode posvuda nedostaje, te bi naš planet uskoro mogao dobiti ime Žedni planet. Kriza vode danas je postala globalnim proble-mom.

Neki od razloga smanjenja zaliha pitke vode su: rastući broj stanovnika; klimatske promjene; onečišćenje površinskih i pod-zemnih voda; propadanje staništa vode kao što su, primjerice, podzemne vode, rijeke, močvare, zaljevi; nejednaka i neravno-mjerna raspodjela vode; pogranični sukobi zbog vode; privati-zacija vodoopskrbe.

Klimatske promjene ugrozit će izvore vode i natjerati milijune ljudi na emigriranje

Posljednja istraživanja pokazuju da će se zbog klimatskih pro-mjena do godine 2050. sušna područja proširiti pet puta više u odnosu na sadašnje stanje te će se smanjiti zalihe vode, što će ugroziti milijune ljudi u siromašnim zemljama i natjerati ih da emigriraju. Kršćanska agencija Tearfound predviđa da će do godine 2050. biti 200 milijuna »klimatskih izbjeglica«. Stoga se apelira na bogate zemlje da osiguraju pomoć ugroženim afri-čkim zemljama. Konkretne zaključke UN će donijeti na samitu koji će se održati 6. studenog u Nairobiju.30

Širenje pustinjaSve se više Zemljine površine pretvara u pustinju. Tijekom prošlog stoljeća pustinje su se znatno proširile, te sada pokrivaju petinu Zemljine površine.

Prigodom obilježavanja UN-ova Dana za borbu protiv dezertifika-cije i suše, obznanjeno je kako su ljudi glavni razlog, ali i glavne žrtve uništavanja plodnog zemljišta. Previše kultiviranja i pre-velika ispaša jedan su od destruktivnih činitelja koji su rezultira-

28 Cities in danger as scientists predict rapid sea level rise, By Roger Highfield, Science Editor, 24. 3. 2006., http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?x-ml=/ n e w s / 2 0 0 6 / 0 3 / 2

29 Više o problematici vezanoj za vodu vidi u: I. Milanović-Litre, B. Vuleta, R. Anić, Žeđ na izvoru – moja odgovornost za vodu, Franjevački institut za kulturu mira, Split 2005.

30 Climate water threat to millions, http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/natu-re/6068348.stm

Globalne se zalihe pitke vode iz dana u dan sve više smanjuju!

Samo u 2004. godini tisuće stanovni-ka istočne Afrike moralo je napustiti svoja zemljišta koja su zbog suše postala potpuno neplodna

30

li prijetnjom svakodnevnoga uzdržavanja više od milijardu ljudi u 110 zemalja širom svijeta.

Samo u 2004. godini tisuće stanovnika istočne Afrike moralo je napustiti svoja zemljišta, koja su zbog suše postala potpuno neplodna. Zapravo, u Africi je već više od polovice obradivog područja postalo neplodno, a tempo uništavanja je sve brži i brži. U zapadnoj Africi posebno je osjetljiv južni rub Sahare, gdje sve veća populacija čini golem pritisak na okoliš. U Sjever-noj i Južnoj Americi i južnoj Europi šumski su požari uništili milijune hektara, dok su velike pješčane oluje poharale sjevero-istočnu Aziju.

U Kini, sukladno s rastom stanovništva, sječom šuma i većim brojem grla stoke, pustinje se šire alarmantnom brzinom, tako da bi cijeli sjeverozapadni dio Kine mogao postati pustinjom. Pješčane oluje osjećaju se i u Koreji, Japanu pa čak i u SAD-u. UN predlaže hitne političke akcije koje bi zahtijevale i preselje-nje milijuna ljudi.31

Pustinje ne gutaju samo oaze nego se opasno šire i na done-davno nepustinjske predjele. To je jednim dijelom nesumnjivo posljedica promjena klime, ali i prevelike sječe šuma u područji-ma u blizini pustinja, zatim urbanizacije, ozonskih rupa, efekta staklenika, efekta El Niña i dr. Bez obzira na moguće uzroke, ustanovljeno je da se, primjerice, na području Sudana tijekom posljednjih dvadeset godina Sahara širi prema jugu brzinom od oko 6 kilometara na godinu. Zbog toga se samo u toj zemlji na godinu pretvori u pustinju 36.000 kilometara četvornih plodnog zemljišta što, usporedbe radi, iznosi 59 posto kopnene površine Hrvatske. Sličan trend vrijedi i za druge zemlje smještene uz južni rub Sahare.32

Nepovratno propadanje Zemljina ekosustava33

Dvije trećine resursa Zemlje – iskorišteno Gotovo dvije trećine prirodne aparature koja podržava život na planetu Zemlji ugroženo je ljudskim pritiskom, stoji u izvješću koje je poduprlo 1360 znanstvenika iz 95 zemalja. Šume, livade, ribnjaci i drugi prirodni resursi koji recikliraju zrak, vodu i hra-nu za sva živa bića na planetu nepopravljivo su oštećeni. Ljud-ska aktivnost toliko opterećuje prirodne funkcije Zemlje da se sposobnost ekosustava planeta da podrži buduće generacije ne može uzeti zdravo za gotovo. Zbog sve veće ljudske potražnje za hranom, svježom vodom, drvom i gorivom, više je zemlje isko-rišteno za poljoprivredu u posljednjih 60 godina nego u 18. i 19. stoljeću zajedno. Svaki napredak u iskorjenjivanju siromaštva

31 Usp. Lana Kos, Širenje pustinja - slabljenje golfske struje: Više na Internet stranici: http://www.vjesnik.hr/html/2005/01/23/Clanak.asp?r=sss&c=5.

32 Darko Mayer, Voda od nastanka do upotrebe, Zagreb, Prosvjeta, 2004., str. 120-121.33 Više o rezultatima istraživanja o stanju Zemljinih ekosustava na web stranici: http://pubs.wri.org/pubs_description.cfm?PubID=3027

Šume, slatka voda, obalno morska staništa, pašnjaci i poljoprivredne površine, pet su glavnih Zemljinih ekosustava. Premda prirodno elasti-čni, danas svi oni pokazuju znakove propadanja.

31

i gladi, unaprjeđenju zdravstvene skrbi te zaštiti okoliša bit će uzaludan budu li se i dalje uništavale »usluge« ekosustava. Ne-kontrolirano iskorištavanje zaliha rezultiralo je i nepovratnim gubitkom različitih vrsta na Zemlji: među njima je 10-30 posto sisavaca, ptica i vodozemaca kojima prijeti istrebljenje.34

Smanjenje plodnih, obradivih površina Šume, slatka voda, staništa uz morsku obalu, pašnjaci i poljopri-vredne površine čine pet glavnih Zemljinih ekosustava. U stu-diji People and ecosystems: The fraying web of life (Ljudi i ekosustavi - istrošeno tkivo života), četiri UN-ove agencije i partneri - Svjetska Banka, UN-ov program za razvitak, UN-ov program za okoliš i Insti-tut za svjetska istraživanja - objavili su 2000. – 2001. zabrinjava-juće rezultate istraživanja o stanju tih glavnih Zemljinih ekosu-stava. Ekosustavi ublažuju klimu, čiste i uskladištavaju vodu, recikliraju otpad, proizvode hranu. Premda prirodno elastični, danas svi oni pokazuju znakove propadanja. Potkrijepimo to činjenicama:Obalnomorski ekosustav danas je najnaseljeniji. Oko 40 posto svjet-skoga stanovništva živi u krugu od 60 kilometara od morske obale. Do godine 2021. taj će broj narasti na 80 posto. Propadanje ovog ekosustava više je nego očito. Razlozi? Obalni razvoj, one-čišćenje, prekomjerni izlov ribe, turizam i globalno zatopljenje.Slatkovodni ekosustav u najkritičnijem je stanju. Danas samo ljudi troše 54 posto postojeće količine slatke vode. Problemi koji će u budućnosti utjecati na vodu su: rastući broj stanovnika, sve veće onečišćenje izvora vode, klimatske promjene i globalno za-topljenje.35

Danas je više od 40 posto poljoprivrednih površina uništeno. Ra-zlog tomu su erozija tla i nedostatak hranjivih tvari i vode. Čo-vječanstvo godišnje izgubi više od 10 milijuna hektara obradi-vih površina zbog erozije tla, a samo tijekom prošlog desetljeća ta se površina po glavi stanovnika smanjila za 20 posto. Umje-tna gnojiva i pesticidi, čije je korištenje danas u porastu, uništili su štetočine, ali nažalost i korisne mikroorganizme tla, te tako smanjili obradive površine. Na smanjivanje obradivih površina utječe i globalno zatopljenje, koje je, primjerice, u 2003. godini izazvalo velike poremećaje u svjetskoj poljoprivredi.

Izgubljeno 75 posto poljoprivrednih vrsta Svjetska organizacija za hranu (FAO) upozorava da se tijekom 20. sto-ljeća izgubilo 75 posto poljoprivrednih vrsta. Preostale monokulture zato su manje otporne na bolesti i navale štetnika.36

34 Two-thirds of world’s resources ‘used up’ Tim Radford, The Guardian, March 30, 2005 http://www.guardian.co.uk/international/story/0,3604,1447863,00.html

35 O slatkovodnom ekosustavu vidi u priručniku I. Milanović, B. Vuleta, R. Anić, Žeđ na izvoru.

36 http://iskon.hr/lijepiizdravi/page/2006/06/12/0517006.html

Oko 40 posto svjetskog stanovništva živi u krugu od 60 kilometara od morske obale

Više od 90 posto obalne flore i faune nestalo je u posljednjih 2500 godi-na, a onečišćenje koje je utjecalo na kvalitetu voda prisutno je gotovo posvuda

32

Globalno zatopljenje prijeti glađu

Ujedinjeni narodi upozoravaju da globalno zatopljenje prijeti pora-stom gladi u svijetu, jer dovodi do smanjivanja obradivih površina u zemljama u razvoju. Prema podacima Organizacije za hranu i poljo-privredu (FAO), 65 zemalja u razvoju moglo bi izgubiti gotovo 300 milijuna tona potencijalnog uzgoja žitarica zbog klimatskih promjena. Prema najnovijem izvještaju ove agencije Ujedinjenih naroda, klimat-ske promjene najteže će pogoditi supsaharsku Afriku.

Glas Amerike, 27. svibnja 2005.

Pašnjaci pokrivaju 40 posto svjetskoga zemljišta. O njima ovise najveći sisavci, ptice i stada. Zbog degradacije tla i sve veće po-trebe za poljoprivrednim površinama, danas ih je 80 posto opu-stošeno, čime je opstanak mnogih životinjskih vrsta doveden u pitanje.

Šume upijaju 40 posto ugljika, akumuliraju i pročišćuju vodu. Iako je njihova važnost mnogostruka, u svijetu je u posljednjih 50 godina nestalo više od 50 posto šumskih površina. Samo od godine 1999. šumske površine umanjene su za više od cjelo-kupne površine Britanskog otočja. Razlozi nestanka su: požari, posljedica kojih je ogoljivanje tla i promjena klime; fragmentacija, tj. smanjenje i razdvajanje šumskih površina, zbog čega nestaju brojne vrste životinja, te sječa drva, koje je osnova za ekonomski razvoj, ali jednako tako, primjerice, osnova i preduvjet životu u siromašnim zemljama.

Šuma umire i u Hrvatskoj

Sušenje crnogorične šume u Lici i Gorskom kotaru je zabrinjavajuće i poprima razmjere elementarne nepogode. Problem sušenja crnogorične šume, osobito jela, u 2004. godini poprimio je zabrinjavajuće razmjere i višestruko je veći negoli u svim dosadašnjim godinama. Hrvatska će samo u ovoj godini izgubiti oko 200 tisuća metara prostornih oblovine te zabilježiti štetu veću od 15 milijuna kuna. Jedan od glavnih razloga sušenju su duža sušna razdoblja u posljednjih nekoliko godina. Stru-čnjaci procjenjuju da je u Lici i Gorskom kotaru sušenje crnogorice rašireno na više od 100.000 hektara.

Dnevne vijesti od 31. kolovoza 2004.

Iz svega ovoga možemo iščitati poruku koju nam šalju Zemlji-ni ekosustavi. Međusobno isprepleteni, čine neraskidivu mre-žu života. Narušavanje jednoga negativno se odražava na sve ostale. Domino efekt nigdje nije stvarniji. Primjerice, dok se s je-dne strane, zbog ovisnosti poljoprivrede o umjetnim gnojivima i pesticidima, oceanima šire sablasno mrtve zone, dotle obradive površine, u borbi za prostor i vodu sa stanovništvom i rastućim gradovima, sve više posustaju; šume i pašnjaci pred poljoprivre-dom uzmiču, a vode posvuda nedostaje. S druge strane, odumi-ranjem oceana, pašnjaka i šuma, gomila se ugljik u atmosferi, a Zemlja se zagrijava brže nego ikada u povijest.

Stado na pašnjaku uz Karepovac

Dvije trećine svih živih bića imaju svoje stanište u šumama. Šume reguliraju klimu, te akumuliraju i pročišćuju vodu. Upijaju 40 posto zemljinog ugljika te znatno uspo-ravaju porast ugljikova dioksida u atmosferi.

33

Opasnost širenja različitih bolestiI dok već sada gledamo dramatične promjene u ekosustavima i među vrstama, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upo-zorava da će, nastavi li temperatura rasti, zdravlje milijuna ljudi biti u opasnosti.

Znanstvenici predviđaju da bi do 2080. godine 290 milijuna ljudi moglo biti zaraženo malarijom, a velika opasnost prijeti od drastičnijeg širenja virusa gripe, kao i kolere. Ne čudi stoga što je suzbijanje širenja HIV-a/AIDS-a, malarije i ostalih zaraznih bolesti jedan od temeljnih ciljeva i zadataka Milenijske deklara-cije Ujedinjenih naroda.37

Znanstvenici predviđaju kako će do godine 2015. polovica Eu-ropljana patiti od nekog oblika alergije. Europski istraživači po-krenuli su studiju koja bi trebala dati procjenu uzroka astme i alergija te otkriti razloge povećanja oboljelih. Ta petogodišnja studija počiva na pretpostavci da je povećanje oboljelih usko po-vezano s načinom života u razvijenim zemljama.

Nakon pomna proučavanja stotine znanstvenih radova, skupina znanstvenika iz New Yorka upozorava da će s porastom tempe-rature doći do pojave većeg broja bolesti kod ljudi i životinja te u biljnom svijetu. Po njihovu mišljenju, može se dogoditi da od posljedica neke bolesti izumre cjelokupna populacija nekih ži-votinjskih vrsta. Tropske bolesti mogle bi se proširiti izvan svo-jega uobičajenoga geografskog područja i početi napadati sve više ljudi, a već ugrožene vrste mogle bi podleći infekcijama.

Širenje bolesti postaje bitan čimbenik u sve izraženijim kli-matskim promjenama. A same promjene treba uzimati s daleko većom ozbiljnošću nego što se to trenutačno čini. Pod tim ne mislim samo na međunarodne agencije nego i na vlasti SAD-a. Promjene temperature, količina oborina i veća vlažnost odličan su temelj za razmnožavanje raznovrsnih kukaca, a patogeni ele-menti moći će se širiti po daleko većem prostoru s povećanom mogućnošću preživljavanja.

dr. Richard Ostfeld,Institut za studije ekosustava (Institute of Ecosystem Studies)

Strahota nastala neposredno nakon plimnog vala i potresa (misli se na tsunami od 26. prosinca 2004. godine) nije ništa prema dugotrajnoj patnji u selima i riziku od zaraznih bolesti. Od zaraznih bolesti, mogli bismo imati najmanje toliko mrtvih koliko i od tsunamija.

David Nabarro, predstavnik glavnog direktora WHO-a za krize.

37 Više o zadacima i ciljevima Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda vidi na Internet stranici: http://www.mvpei.hr/

Znanstvenici predviđaju da bi do 2080. godine 290 milijuna ljudi mo-glo biti zaraženo malarijom, a velika opasnost prijeti od drastičnijeg šire-nja virusa gripe i kolere

Zbog ovisnosti poljoprivrede o umjetnim gnojivima i pesticidima, oceanima se šire sablasno mrtve zone, a obradive površine u borbi za prostor i vodu, sve više posusta-ju pred stanovništvom i rastućim gradovima. Šume i pašnjaci uzmiču pred poljoprivrednim površinama, a vode posvuda nedostaje. Odumira-njem oceana, pašnjaka i šuma, gomi-la se ugljik u atmosferi, a Zemlja se zagrijava brže nego ikada u povije-sti, te smo svjedoci već sada drama-tičnih promjena u ekosustavima i među vrstama. Zemlja puca po svim šavovima. Domino efekt nije nigdje stvarniji.

34

Globalno zatopljenje već sada prijeti zdravlju Zarazne bolesti, povećanje broja alergija, povećana smr-tnost zbog previsokih temperatura u kombinaciji s izni-mno vlažnim zrakom, pojava kolere u nerazvijenim zemljama, uništena ljetina, a zbog toga i smanjena proi-zvodnja hrane u nekim dijelovima svijeta, pothranjenost i glad te posljedice odrona zemlje sadašnje su posljedice globalnog zagrijavanja. Zaključak je to skupine znanstve-nika iz različitih dijelova svijeta, koji su u posljednjih pet godina proučili nekoliko desetaka znanstvenih dokume-nata, te tvrde da bi se opasnost od posljedica globalnog zatopljenja, promjena u okolišu i socijalnih promjena mogla još više nego do sada odraziti na zdravlje stano-vnika Zemlje.38

Izumiranje bioloških vrstaU posljednjih 600 milijuna godina Zemlja je već doživjela pet masovnih izumiranja vrsta, a znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da nam prijeti i šesto. Tu teoriju potvrđuju i dvije studije o nestanku britanskih leptira, ptica i biljnih vrsta koje su načinili Jeremy Thomas, iz Centra za hidrologiju i ekologiju u jugozapadnoj Engleskoj, i Calry Stevens s Otvorenog sveučili-šta. »Stope izumiranja u nekoliko proteklih stoljeća nekoliko su stotina puta više nego što bi bilo normalno«, rekao je Jeremy Thomas. »Većina ekologa prihvaća da se približavamo stopi koja je vrijedila u proteklih pet razdoblja masovnog izumira-nja vrsta.« I dok su sva prijašnja masovna izumiranja izazvali »izvanzemaljski« događaji, krivac za ovo nije tako dalek. Kako se čini, to izumiranje izazvao je jedan živući organizam: čovjek!39

U povodu Svjetskog kongresa za očuvanje prirode (World Conser-vation Union, IUCN40), koji je održan u Bangkoku od 17. do 25. studenoga 2004. objavljena je crvena lista po kojoj se, zbog nesa-vjesnog ponašanja od strane čovjeka, pred izumiranjem nalazi gotovo 16.000 životinjskih i biljnih vrsta. Naime, pretjerana eksploatacija prirodnih resursa, klimatske promjene i uništava-nje prirodnih staništa glavni su krivci što je u proteklih 20 godi-na na Zemlji izumrlo najmanje 27 vrsta, objavio je UICN. Radi se o procjeni i stvarne su brojke vjerojatno daleko veće, stoji u izvješću te najveće svjetske mreže za prikupljanje znanja o okolišu. Na crvenom popisu nalazi se više od 7000 životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje; od toga 32 posto čine vodozem-ci, 42 posto kopnene, slatkovodne i morske kornjače, 23 posto

38 Globalno zatopljenje već ugrožava naše zdravlje, Martina Strukić, 9. 02. 2006., http://www.vecernji-list.hr/newsroom/zanimljivosti/480215/index.do39 Usp. Nove studije potvrđuju teoriju o masovnom izumiranju vrsta, u rubrici: Sa

svih strana, u: Vjesnik, str. 22 ožujka 2004. Opširnije o ovoj temi vidi također: Fen Montaigne, Ekoznaci - Skučeno stanište, str.

32-53.40 Više o radu ove organizacije vidi na Internet stranici: www.iucn.org.

Klimatske promjene su čudovište s mnogo lica.

Dr. Ute Collier, voditeljica programa za klimatske

promjene World Wide Fund for Nature

Stope izumiranja vrsta u nekoliko pro-teklih stoljeća nekoliko su stotina puta više nego što bi bilo normalno. I dok su sva prijašnja masovna izumiranja izazvali ‘izvanzemaljski’ događaji, ovo izumiranje izazvao je čovjek.

Jeremy Thomas, Centar za hidrologiju i ekologiju u

jugozapadnoj Engleskoj

35

sisavci, a 12 posto ptice. Crveni popis za 2003. godinu sadrži 12.259 vrsta, a upis novih 3300 u samo godinu dana rezultat je poboljšanog popisivanja. Trenutačna stopa izumiranja zbog čovjekovih zahvata u okolišu od 100 je do 1000 puta veća od stope koja bi se mogla nazvati prirodnom, upozorava UICN.41

Čitav niz životinjskih vrsta koje žive u krhkim ekosustavima i koje nemaju kamo mogao bi izumrijeti zbog globalnog zatoplje-nja, a kako temperatura raste, situacija postaje sve gora. Steve Schneider sa Stanforda rekao je kako postoje jasni dokazi da životinjske vrste reagiraju na zatopljenje atmosfere od 0,7°C do kojeg je došlo u proteklom stoljeću: »Ovo je prvi znak - priroda već reagira. Postoji izravna prijetnja opstanku mnogim vrstama na planetu. Brze promjene klime nameću potrebu brže prilago-dbe, uglavnom selidbom, no u područjima kao što su polovi ili visoke planine nema se kamo, a na putu se može naići i na ljudska naselja. Jedini način na koji brza promjena klime može pogoditi vrste je izumiranje.« Rachel Warren iz Tyndallova centra za klimatske promjene tvrdi da čak i povišenje tempera-ture od jednog stupnja izlaže pritisku leptire i ptice. Povišenje temperature od dva stupnja pritisku izlaže, među ostalim, ribe, žabe, guske, snježne leoparde, tuljane i polarne medvjede. Dalj-nji porast temperature donosi sveopće izumiranje životinjskih vrsta.42

Zbog klimatskih promjena ugrožen je opstanak polovice europskih biljnih vrsta

Više od pedeset posto europskih biljnih vrsta može se, prema kriterijima Međunarodne udruge za očuvanje prirode, svrstati među ugrožene zbog raznih klimatskih promjena koje će se na našem planetu dogoditi do 2080. godine. Rezultati su to istra-živanja objavljenog u glasilu Američke akademije znanosti. Mladi francuski znanstvenik Wilfried Thiller sa suradnicima predvidio je da će do 2080. godine zbog klimatskih promjena oko 1350 europskih biljnih vrsta nestati s dosadašnjih europ-skih lokaliteta, ali da bi ih većina uz pomoć znanstvenika mogla početi uspijevati u sjevernijim dijelovima. Najlošije će, prema njihovim predviđanjima, proći planinske biljke, na koje će glo-balno zatopljenje prouzročeno efektom staklenika najnegativni-je utjecati. To je primjerice flora u Alpama i na balkanskim pla-ninama, odnosno u visokim predjelima Španjolske i Pireneja.

Dnevne vijesti, 24. svibnja 2005.

Jedini način na koji brza promjena klime može pogoditi vrste je izu-miranje

41 Više o ovoj temi na Internet stranici: http://alert.zeleni.hr/index.php?subaction=showfull&id=1101242545&archive=-

&start_from=&ucat=&42 Usp. Globalno zatopljenje prijeti izumiranjem vrsta, u: Večernji list, 2. veljače 2005.

Na Internet stanici: http://www.vecernji-list.hr/newsroom/zanimljivosti/205845/index.do

Više od pedeset posto europskih biljnih vrsta može se svrstati među ugrožene zbog aktualnih klimatskih promjena

36

Ako već sada, zbog tako malog podizanja globalne temperature, vidimo ovakve dramatične promjene među vrstama, strah nas je i pomisliti što bismo mogli očekivati u slijedećih 100 godina, kada temperatura, kako se očekuje, naraste za 5°C.

dr. Terry L Root, ekolog sa Stanfordskog sveučilišta

Dobro je znati:F Oceani i biljni svijet upijaju goleme količine ugljikova dioksida, no ipak, njihova sposobnost djelovanja kao »sli-vnika« prelazi njihove mogućnosti. To je razlog što svake godine određena količina stakleničkih plinova ostaje u atmosferi, a njihovo gomilanje pridonosi povećanju glo-balnog zatopljenja.

F Sadašnja količina ugljikova dioksida u atmosferi najve-ća je u posljednjih 55 milijuna godina.

F Razdoblje od 1990. do 2000. godine bilo je globalno najtoplije razdoblje u posljednjih 1000 godina.

F Deset najtoplijih godina u razdoblju od 1860. do 2005. godine bile su godine nakon 1994., a šest se globalno najtoplijih godina nalazi u posljednjih osam. To su: 1998., 2002., 2003., 2004. i 2005. i 2006. godina.

F S obzirom na 2007. godinu znanstvenici iz Britanskoga meteorološkog instituta upozoravaju da nas čeka najto-plija godina u povijesti. Razlog tomu su globalno zato-pljenje i vremenski fenomen El Niño. Stručnjaci tvrde da će kombinacija tih dvaju čimbenika podići temperaturu na Zemlji iznad rekordne, zabilježene 1998. godine.

F Zemlja se zagrijava gotovo 0,2°C po desetljeću.

F Temperatura na Arktiku raste dvostruko brže nego igdje na svijetu. Arktički led se stanjuje, a ledeni štit Ward Hunt, najveća gromada na Arktiku, stara gotovo 3000 godina, raspao se na dijelove 2000. godine.

F Slike s NASA-inih satelita pokazuju da se prostor stal-nog leda svakog desetljeća smanjuje za 9 posto.

F Smanjenje arktičkog leda ubrzava globalno zatopljenje, jer snijeg i led, osim što služe kao zaštita, hlade omotač oko Arktika. Zbog topljenja snježnog pokrivača Zemlja upija više Sunčeve topline i na taj se način više zagrijava.

F Otapanje ledenjaka i snijega pridonosi podizanju razi-ne mora. Prijetnja Zemlji i naseljima uz morske obale koju sa sobom to otapanje nosi su: erozija tla, obalni potopi i onečišćenje slatke vode.

F Oko 75 posto vodnih rezervi u svijetu nalazi se u lede-njacima. Što je područje ledenjaka, u kojima se zadržavaju

Što je čovjek bez životinje? Kad bi životinje nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe i čovjeka. […] Gdje su guštici? Nema ih više. Gdje je orao? Otišao. Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak!

Seattle, indijanski poglavica

37

snijeg i zimske kiše manje, to će manje biti svjetske rezer-ve vode u budućnosti.

F Ako u 21. stoljeću rast temperature bude veći od dva stupnja, topljenje Grenlanda neće se moći zaustaviti, što će dovesti do rasta razine svjetskih mora za pet metara.

F Ako se ne obuzda emisija stakleničkih plinova, jedna trećina planeta suočit će se s ekstremnom sušom.

F Svaki dan 800 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za život. Četvrtina njih su djeca. Ako Zemlja već sada ne može nahraniti stanovništvo, kako će to moći u budućno-sti, kada se u idućih 50 godina, kako mnogi stručnjaci i predviđaju, svjetsko stanovništvo udvostruči i kada glo-balno zatopljenje bude imalo učinka na poljoprivredne površine na način koji danas ne možemo ni zamisliti?

F Jedan od temeljnih zadataka i ciljeva Milenijske deklara-cije Ujedinjenih naroda je smanjenje siromaštva i gladi do godine 2015. No, već sada se sa sigurnošću može kazati kako su ti zadani ciljevi neostvarivi. Naime, na Konferenciji o hrani koju je od 6. do 8. srpnja 2004. godine organizirala Afrička unija, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan kazao je kako je malo vjerojatno da će Afrika do 2015. prepoloviti broj gladnih, dodajući da su milijuni ljudi prepušteni kroničnom siromaštvu i podložni svemu, od prirodnih katastrofa do globalne epidemije AIDS-a.

F Gotovo dvjesto milijuna ljudi, trećina odraslih u subsaharskoj Africi, ozbiljno je pothranjena, dok se pro-izvodnja hrane smanjuje u 31 od 53 afričke države, Uz to se očekuje da će se do 2030. godine broj stanovnika udvostručiti.

F U Vatikanu je 9. srpnja 2004. godine pod pokrovitelj-stvom Papinskog vijeća za pravdu i mir organiziran seminar »Siromaštvo i globalizacija: financiranje razvoja, uključujući i milenijske razvojne ciljeve«. Na seminaru, na kojemu su se okupili predstavnici Crkve, raznih vlada, nevladi-nih organizacija te financijskih institucija, istaknuto je kako bez većih ulaganja razvijenog dijela svijeta te bez konkretne pomoći i solidarnosti milenijski ciljevi neće biti postignuti, što bi moglo postati glavnom prijetnjom svjetskome miru.

F Dok neki znanstvenici teoretiziraju kako se proizvo-dnja pšenice može povećati, dotle isti sa sigurnošću tvrde: prinos riže - zrna života - znatno će se smanjiti.43

F U jugoistočnome dijelu Azije poljodjelci još uvijek uspoređuju zrno riže sa zrnom života. U suvremenom

Jedan od temeljnih zadataka i ciljeva Milenijske deklaracije je smanjenje siromaštva i gladi za pedeset posto do godine 2015

Pokrenimo jedinstvenu afričku zelenu revoluciju, revoluciju koja je odavno potrebna, a pomoći će ovome kontinentu u potrazi za dostojanstvom i mirom.

Kofi Annan Konferencija o hrani, 06 – 08. srpnja 2004.

43 Ujedinjeni su narodi 2004. godinu proglasili Godinom riže. Opširnije o ovoj temi na Internet stranici: http://www.fao.org/rice2004/index_en.htm.

38

Japanu riža je duša kulture. Duž senegalske rijeke u zapa-dnoj Africi seljani kao znak dobrodošlice gostima pripre-maju jelo u posebno izrađenim zdjelama od riže.

F Gdje god uspijeva - u deltama i dolinama azijskih velikih rijeka, na kosinama Himalaje, u afričkim tropskim kišnim šumama ili sušnim predjelima Bliskog istoka - riža ima vitalno značenje za ljude bilo kao dnevni prehram-beni proizvod, bilo u religijskim obredima ili u obredima vjenčanja, u umjetnosti ili u pjesmi. Riža je hrana, ali i više od toga. Ona je društvo, kultura, politika, ljepota krajoli-ka, ljudi u zajednicama. Ukratko, riža je život.

Filipinski znanstvenici utvrdili su usku povezanost između visoke temperature i količine proizvedene riže u svijetu. Naime, svaki stupanj globalnog zatopljenja odnosi 10 posto svjetskog uroda riže i tako ugrožava jednu od važnijih prehrambenih namirnica. Prinos riže godišnje bi se trebao povećavati bar za jedan posto uzme li se u obzir rast svjetskog stanovništva, no situacija je obrnuta. Stručnjaci koji su 25 godina radili na ovom istraživanju smatraju da prinos riže ovisi o poboljšanju plodnosti obradivih površina ili o sađenju veće količine riže, čime se narušava prirodni ekosustav (domino efekt) i ističe još jedna borba čovjeka i prirode.

Dnevne vijesti, 12. srpnja 2004.

Upozorenje!

Globalno zatopljenje je stvarnost i događa se upravo sada! Nikada u povijesti nije bilo tako dramatičnih i brzih promjena klime kao danas. Što će se točno dogoditi, teško je predvidjeti. Ono što se obično odvija u dugom geološkom razdoblju, danas se događa tijekom jednoga ljudskog života.

Daniel Fagre, znanstvenik

Ako nas naša savjest ne bude tjerala na akciju, onda će to svakako sebični interesi jer nema veće opasnosti koja prijeti svjetskom miru i stabilnosti od siromaštva i oskudice.

kardinal Murphy O’Connor

39

Sažetak Većina se istraživača klimatskih promjena slaže kako se već sada suočavamo s neizbježnim povećanjem globalne temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene već nastu-pile. Otapanje ledenjaka, zagrijavanje oceana, podizanje razine mora, povećanje broja šumskih požara, duža sušna razdoblja, povećanje intenziteta oborina, preuranjeni dolazak proljeća, te stalan porast prosječne globalne temperature, samo su neki od vjesnika tih promjena. Četvrto izvješće UN-ove Međudržavne komisije za promjenu klime potvrđuje i s još jačim dokazima potkrepljuje predviđanja prethodnih Izvješća o znatnom pora-stu globalne temperature već u ovom stoljeću, te jasno ukazuje na to kakve bi se promjene u skoroj budućnosti mogle dogoditi ako se ništa konkretno u svezi s time ne poduzme.

Kako shvaćaš tvrdnju velikog broja istraživača da su kli-matske promjene najvjerojatnije već nastupile?

Koji su znakovi nastanka klimatskih promjena?

Koliko je izvješća do danas izradila Međudržavna komi-sija za promjenu klime?

Prema posljednjem izvješću Komisije, kakve bi nam se sve promjene mogle dogoditi ako ništa konkretno ne poduzmemo u skoroj budućnosti?

Što je oceanska beskrajna petlja i kakvo je njezino znače-nje?

Jesi li gledao/la film »Dan poslije sutra« i kakav je dojam na tebe ostavio?

Premda se film Dan poslije sutra temelji na znanstvenoj fikciji, on ipak iznosi nekoliko važnih i neospornih znan-stvenih činjenica. Koje su to činjenice?

Koji će kontinent biti najizloženiji klimatskim promjena-ma i zbog čega?

Što misliš o izjavi američkog Instituta za proučavanje ura-gana da su uragani Charley, Frances i Ivan, samo povjetarci prema uraganima koji slijede?

Koliko je glavnih ekosustava i koja je njihova uloga, te kako tumačiš izjavu da, premda su prirodno elastični, danas svaki od tih sustava pokazuje znakove propada-nja?

Što nam poručuju ugroženi ekosustavi?

Koje bolesti prijete ljudima i ostalim stvorenjima na Zemlji zbog klimatskih promjena, te jesu li razvijene zemlje zaštićene od moguće pandemije tih bolesti?

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Koliko se masovnih izumiranja vrsta dogodilo tijekom povijesti i tko je krivac za izumiranje pred kojim se nala-zimo?

Smatraš li pretjeranom ili pak realnom prognozu da nas u ovom stoljeću očekuje najbrže zatopljenje u proteklih 10.000 godina?

Ako je današnji svijet u stanju revolucionarnog nereda, koji lijekovi mogu izliječiti to bolesno stanje?

Kako doživljavaš tvrdnju da bogate zemlje, na koje otpa-da 70 posto potrošnje energije, premalo daju za zaštitu okoliša?

Kakva je važnost šuma i kojim smo opasnostima izloženi zbog njihova nestanka?

40

13.

14.

15.

16.

17.

Poticaji za razmišljanje i raspravu:

F Je li što od izloženog za tebe novost?

F Koji učinak na tebe imaju izložene činjenice?

F Nacrtaj strip u kojem ćeš prikazati »poziv u pomoć« za spas neke od vrsta ugroženih izumiranjem.

F Potraži podatak o tome koliko vrsta drveća ima u Hrvatskoj danas, a koliko ih je bilo nekad.

F Kreiraj znak (logo) za opasnost od nestanka šuma.

41

Kako bismo izbjegli golemu štetu koju mogu izazvati klimatske promjene, znanstvenici poručuju da moramo što prije stabilizi-rati postojeću razinu stakleničnih plinova u atmosferi.

Akademije zvone na uzbunu

Akademije znanosti osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Kanada, Sjedi-njene Države, Rusija) te Indije, Kine i Brazila pozvale su skupinu G8 da hitnim mjerama krene u borbu protiv štetnih klimatskih promjena.

Hina, 8. lipnja 2005.

Međudržavna komisija za promjenu klime (IPCC) preporučuje hitno smanjenje ispuštanja stakleničnih plinova za 50 posto. Toj je preporuci prethodio niz događaja kojima se rađala, rasla, razvijala i izgrađivala svijest o održivom razvoju globalnih razmjera.

Rast globalne svijestiPremda se početkom globalne brige za Zemlju smatra Konferen-cija održana u Stocholmu 1972. godine, prvi konkretni odgovor svijeta na klimatske promjene zapravo je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)44 prihvaćena na Samitu o Zemlji održanom u Rio de Janeiru 1992. godine. Do sada je 186 zemalja ratificiralo Konvenciju. Hrvatska je to učinila 1996. godine.

Temeljni cilj Konvencije je postići stabilizaciju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Ta se razina treba ostvariti u »vremenskom okviru koji će biti dovoljno dug da omogući eko-sustavu da se prirodno prilagodi na klimatske promjene, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonom-skog razvoja na održiv način«. Potpisnice Priloga I. Konvencije obvezale su se da će emisiju stakleničkih plinova zadržati na razini iz 1990. godine (referentna godina). Radi se o razvijenim zemljama i zemljama s ekonomijom u razvoju.

Kada se uvidjelo kako provođenje zacrtanih obveza iz Okvirne konvencije neće biti dovoljno za ispunjenje ciljeva Konvencije, odlučeno je da valja poduzeti daljnji korak k smanjenju emisije stakleničkih plinova. Tako je godine 1997. nastao Protokol iz Kyota,45 kojim su se države potpisnice Priloga I. obvezale na konkretna smanjenja emisija. Dogovor je bio da se u razdoblju od 2008. do 2012. smanji emisija stakleničkih plinova za 5 posto

3. Kojim putem krenuti?

44 O Konvenciji više na Internet stranici: http://unfccc.int/resource/docs/convkp/ conveng.pdf

45 Tekst Protokola možete naći na Internet stranici: http://unfccc.int/resource/ docs/convkp/kpeng.pdf

Protokol iz Kyota predviđa da indu-strijski razvijene zemlje od 2008. do 2012. godine smanje emisiju stakle-ničkih plinova za pet posto u odno-su na referentnu 1990. godinu

42

u odnosu na godinu 1990., jer se ona uzima kao referentna godina. To je prvi međunarodni sporazum za zaštitu čovjekova okoliša koji zakonom obvezuje na smanjenje proizvodnje stakle-ničnih plinova.

Sudbina Protokola iz Kyota Premda je stupio na snagu, primjena Protokola iz Kyota još je uvijek upitna. Naime, predsjednik SAD-a George W. Bush odba-cio je Protokol, smatrajući ga štetnim za američko gospodarstvo te nesavršenim, jer ne obvezuje jednako i zemlje u razvoju; prvo-tno je pritom mislio na Indiju i Kinu. To je bio dovoljan razlog da SAD 2001. godine istupe iz Protokola, premda su glavni svjetski zagađivač, koji u ukupnom onečišćenju atmosfere stakleničkim plinovima sudjeluje s više od 20 posto. Americi se u odbijanju potpisivanja Protokola uskoro pridružila i Rusija.

Amerikanci čine pet posto ukupnog stanovništva našeg pla-neta, no voze jednu trećinu ukupne količine automobila te su zaslužni za polovinu stakleničnih plinova koji se svake godine otpuste u atmosferu, tvrdi nova studija nevladine ekološke organizacije Enviromental Defence.46

Samit o Zemlji koji je održan 2002. godine u Johannesburgu trebao je pokrenuti stvari nabolje, no industrijske su zemlje i na ovom Samitu pokazale samo deklarativnu volju za suradnjom, jer su konkretne akcije zapravo izostale.

Tako se oko Protokola odvijalo sve više zakulisnih igara. Možda izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina koju je izrekao početkom 2004. godine, odbivši ratificirati Protokol, izražava svu srž neosjetljivosti za sudbinu Zemlje: »Globalno zatopljenje moglo bi biti dobro za Rusiju, kao sjevernu zemlju. Manje će se trošiti na krznene kapute i drugu toplu odjeću, a poljoprivredni stručnjaci kažu kako se zbog toga naša proizvodnja hrane može povećati.«

Istoga dana kada je Europska Unija ratificirala Protokol iz Ky-ota, američka je administracija objavila dokument u kojem prvi put priznaje da će Amerika u sljedećih dvadesetak godina emi-siju stakleničkih plinova povećati za čak 43 posto.

Na redovitom godišnjem skupu Američkog udruženja za una-pređivanje znanosti (American Association for the Advancement of Science), održanog u Seattleu 13. veljače 2004. godine, glavni je znanstveni savjetnik britanske vlade Sir David King kazao kako Velika Britanija planira do godine 2050. smanjiti ispuštanje uglji-kova dioksida u atmosferu za 60 posto, te pozvao Ameriku da zauzme vodeće mjesto u poduzimanju konkretnih akcija, doda-jući kako je Velika Britanija odgovorna za samo 2 posto emisija u atmosferi, a da je, s druge strane, Amerika, u kojoj živi samo 46 U.S. vehicle emissions nearly half of world’s, By Janet Wilson, Los Angeles Times,

Wednesday, June 28, 2006, http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003090367_greenhouse-

28.html

Industrijski razvijene zemlje poka-zuju samo deklarativnu volju za suradnjom u svim naporima koji su usmjereni smanjenju onečišćenja okoliša

Stručnjaci upozoravaju da će SAD u sljedećih dvadeset godina povećati emisiju stakleničkih plinova za 43 posto

43

4 posto svjetskog stanovništva, odgovorna za 20 posto emisije štetnih plinova.47

Kao najmoćnija sila na svijetu Amerika je, s obzirom na globalno zatopljenje, pozvana da bude koordinator među-narodnih akcija. No, nažalost, u ovom trenutku vlasti u Americi nisu prepoznale tu svoju ulogu. Predsjednik (Bush) je nedavno tiskao izvješće u kojem tvrdi da su potrebna dodatna istraživanja. Nema sumnje, ona će biti dobrodošla, ali ne zbog toga što još sumnjamo u ono što globalno zatopljenje donosi. Mi već sada sasvim dovoljno znamo o problemu. Ono što nam je potrebno su konkretne akcije, koje će emisije držati pod kontrolom. Samo zajedni-čkim snagama, rame uz rame, bit ćemo sposobni nadići ovaj problem. Ostatak svijeta sada gleda prema Americi očekujući da ona preuzme ulogu voditelja.48

Pozivu Sir Davida Kinga se pridružila Diana Liverman, znan-stvenica koja je gotovo 25 godina radila u Americi na problema-tici klimatskih promjena, te je pozvala američke znanstvenike da američku javnost upoznaju sa stvarnošću i posljedicama globalnog zatopljenja, smatrajući da i na njima leži krivnja što prosječnog Amerikanca odveć ne muči pitanje klimatskih pro-mjena. Većina Amerikanaca, poput njezinog susjeda iz Arizone, drži Livermanova, živi u lažnom uvjerenju kako će prilagodba klimatskim promjenama biti relativno laka: rashladni uređaji i dovoljna količina vode za navodnjavanje rješenje su za sve sadašnje i nadolazeće probleme. Ali takvima ova znanstvenica poručuje:

Dovoljno je prijeći granicu koja dijeli Arizonu od Meksika i vidjeti kakav se užas događa kada ljudi nemaju ni novca ni tehnologiju kojima bi se prilagodili ekstremnim klimatskim promjenama.

Diana LivermanUdruga zabrinutih znanstvenika Početkom veljače 2004. godine skupina vodećih američkih znanstvenika, među kojima je i nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, optužila je Bushovu administraciju da iskrivljuje i potiskuje znanstvene dokaze kad se ne uklapaju u njihove poli-tičke ciljeve. Ta skupina koja je sebe nazvala Udrugom zabrinutih znanstvenika49 kao primjer navodi da Bushova administracija

47 Tekst se nalazi na Internet stranici: http://www.britainusa.com/science/articles_show.asp?SarticleType=1&Arti-

cle_ID=4789&i.48 Usp. Sir David King, Climate Change Science: Adapt, Mitigate, or Ignore, u Scien-

ce, vol. 303, 09 Januar 2004, str. 176-177. Isto na web stranici: http://www.sciencemag.org/content/vol303/issue5655/index.shtml#resear-

charticles.49 Više o radu ove Udruge na Internet stranici Union of Concerned Scientists: http://www.ucsusa.org/.

Ono što sada trebamo jesu konkretne akcije koje će staviti emisije pod kon-trolu.

Sir David King

Busheva administracija namjerno zane-maruje zaključke svjetske znanstvene zajednice po kojoj je ljudska aktivnost krivac za globalno zatopljenje.

Udruga zabrinutih znanstvenika

44

namjerno zanemaruje zaključke svjetske znanstvene zajednice po kojoj je ljudska aktivnost glavni krivac naglog zagrijavanja Zemljine atmosfere.50

Treba kazati i to kako problem povećanja emisije stakleničkih plinova u atmosferi ne leži samo u zanemarivanju problema od strane Busha, njegove administracije i raznoraznih svjetskih industrijskih korporacija nego i u onom stanovniku Arizone o kojem govori Diana Liverman, a koji predstavlja šutljivu većinu kako u Americi tako i u svijetu. Dok je njegov predsjednik odu-stao od Protokola iz Kyota smatrajući ga štetnim za američko gospodarstvo, njega je udobnost učinila neosjetljivim za stvar-nost i ljude koji ga okružuju. I jedan i drugi, kao i svi koje oni predstavljaju, uljuljani u lažnu sigurnost, utonuli su u »svjesno sljepilo« koje Zemlju i cjelokupni život na njoj može dovesti do točke s koje povratak neće više biti moguć.

U vrtlogu potrošačke civilizacije, kojoj je cilj imati, ne biti i koja iza sebe ostavlja samo pustoš, kako okoliša tako i duša, zalutali smo i zaboravili na sljedeće: Da bi svaki Zemljanin imao životni standard prosječnog Amerikanca, kojemu, ruku na srce, goto-vo svi, što svjesno, što nesvjesno, teže, potrebna su tri planeta Zemlja, a ne ovaj jedan, jedini - zajednički. Rješenje je dakle, ne baš askeza, ali ono barem - štednja vode, energije, kao i svih ostalih prirodnih resursa. A to onda utječe i na naše potrošačke navike te oblikuje i cjelokupni mentalitet društva u kojem neće biti potrebno voziti se tamo kamo se može stići hodom, a ljud-ska osoba se neće vrednovati prema tome ima li najnoviji (i naj-skuplji) model mobitela, skupi automobil, gomilu nepotrebnih stvari i kvadrata.51

Hrvatska i klimatske promjeneHrvatska je kao zemlja obalnog područja iznimno osjetljiva na klimatske promjene. Primjerice, zbog mogućeg podizanja tem-perature za 4°C, prema najstrašnijem scenariju, postoji opasnost podizanja razine mora do 90 cm. U tom bi slučaju dolina Nere-tve bila pod vodom dok bi neki otoci potpuno nestali.

Jesu li za Hrvatsku opasne klimatske promjene?

Prema sadašnjim klimatskim scenarijima što su ih izradili stru-čnjaci, na području Hrvatske u sljedećih se stotinjak godina može očekivati porast godišnjih i sezonskih vrijednosti tem-peratura zraka te smanjenje količina oborina, premda se mogu očekivati njihovi jači intenziteti, tj. veće količine oborina u kra-ćem vremenu. Tako do 2030. možemo očekivati porast srednje temperature između 0,8°C i 1,1°C, a do kraja stoljeća između 4,2°C i 5,6°C upozorava dr. Dragutin Gereš u ogledu »Voda i katastrofe«, objavljenom u časopisu Hrvatska vodoprivreda.52 Dr. Gereš ističe nepobitnu činjenicu da je osam najtoplijih godina u Hrvatskoj zabilježeno upravo u proteklom desetljeću, a što

50 Usp. Glas Amerike, 20. veljače 2004.51 Tihana Belužić, Rat za vodu, u: Pogled, 2003., br. 1, str. 25.52 Hrvatska vodoprivreda, XIII., travanj 2004, br. 136, str. 17.

Vezano za provedbu Protokola iz Kyota Hrvatska bi vrlo brzo, za 3-5 godina, mogla prekoračiti obveze iz Protokola, što bi moglo imati zna-čajnu cijenu i možda utjecati na pla-nirani cjelokupni društveno-gospo-darski razvoj Hrvatske

U listopadu i studenome 2004. godi-ne u Hrvatskoj su zabilježene najviše temperature od 1862. godine, kad su počela mjerenja temperatura zraka u nas

45

se oborina tiče, u prvih deset dana kolovoza 2002. godine na području su Zagreba zabilježene najveće količine od 1861. godi-ne, otkada se takva mjerenja i obavljaju. Autor ne zaboravlja spomenuti poplave, suše, tuču...

Zbog ranjive poljoprivrede, šumarstva i socio-gospodarskih posljedica te mogućeg utjecaja na hidrologiju, vodna bogatstva, kopneni i obalni ekosustav, Hrvatska ima razloga za zabrinu-tost, te za aktivnost u međunarodnim naporima oko rješavanja problema klimatskih promjena.

Kao stranka Okvirne konvencije Republika Hrvatska preuzela je opseg svoje odgovornosti u okviru Priloga I. Konvencije. Sukla-dno tome, kao jedna od zemalja u razvoju, obvezala se zadržati emisije stakleničkih plinova na razini iz 1990. godine (referentna godina). Prvo nacionalno izvješće o promjeni klime u Republici Hrvatskoj izrađeno je 2001. godine.

Hrvatska je i potpisnica Protokola iz Kyota, kojim je za nju utvr-đeno smanjenje emisija od 5 posto u odnosu na referentnu godi-nu. To je za Hrvatsku teško ostvariva zadaća.

Hrvatska je, stoga, u skladu s Okvirnom konvencijom o promje-ni klime, pokrenula postupak za uvažavanje specifičnosti kojim bi se ublažile obveze koje bi preuzela potpisivanjem Protokola iz Kyota. Postupak je dugotrajan jer je jedini takve vrste i jer po-stoji bojazan da bi mogao narušiti cjelovitost teško postignutog dogovora iz Kyota.

Protokol iz Kyota obvezuje najrazvijenije industrijske zemlje svijeta na smanjivanje proizvodnje šest stakleničkih plinova koji razaraju ozonski omotač planeta. Za razliku od većine europ-skih zemalja, Hrvatska još nije prihvatila obveze iz Protokola, a saborska rasprava o tom pitanju uslijediti će tek kada se uspje-šno okonča težak proces lobiranja za kvotu veću od one koju je Hrvatskoj propisala Organizacija ujedinjenih naroda.53 Kon-vencijom UN-a o promjeni klime određeno je, naime, da se za temeljnu kvotu uzme 1990. godina, kada je emisija stakleničkih plinova u RH iznosila 31,6 milijuna tona ugljikova dioksida. Protokolom iz Kyota propisano je da se taj iznos u razdoblju od 2008. do 2012. mora smanjiti za pet posto.

Problem je u tome što je između 1990. i 1995. godine iznos emi-sije stakleničkih plinova u Hrvatskoj pao oko 45 posto. Posljedi-ca je to specifične situacije u ratnim uvjetima te ukidanja nekih energetski intenzivnih industrijskih proizvodnji, primjerice, Koksare u Bakru, Tvornice ferolegura u Šibeniku i visokih peći u Željezari Sisak.

Trend pada emisije štetnih plinova promijenio se, međutim, 1995. godine. Otad pa do 2001. ta emisija je rasla prosječno 3,2

Sukladno obvezama preuzetim iz Konvencije, Hrvatska je 2001. godi-ne izradila svoje prvo nacionalno izvješće o promjeni klime

53 Priopćenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o Proto-kolu iz Kyota nalazi se na Internet stranici http://www.mzopu.hr/default.aspx?i-d=5946

46

posto godišnje. Tako predviđenim trendom rasta do prekorače-nja emisijske kvote definirane Protokolom iz Kyota Hrvatska bi bila došla već 2005. godine!

Hrvatska je, stoga, zatražila od UN-a da uzme u obzir njezinu specifičnu situaciju u traženju veće kvote. Hrvatska lobira za povećanje od 4,6 milijuna tona ugljikova dioksida, na kvotu iz 1990. godine. Najniža bi temeljna kvota koju bi Hrvatska mogla ispuniti bila 36,2 milijuna tona ugljikova dioksida godišnje.

Taj je zahtjev Republika Hrvatska postavila kao uvjet donošenja odluke o ratifikaciji Protokola iz Kyota. Sve europske zemlje, čla-nice Klimatske konvencije, s izuzetkom Monaka i Lihtenštajna, već su ratificirale taj sporazum, a Hrvatska ga mora ratificiratido ulaska u Europsku Uniju.

Na Konferenciji UN-a o promjeni klime koja je održana u kenij-skom gradu Nairobiju, Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija ugljikova dioksida (CO2). To odobrenje omogućit će Republici Hrvatskoj ratifikaciju Protokola iz Kyota i ispunjenje obvezaprema Protokolu i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime. Nakon više od tri godine intenzivnih aktivnosti, Hrvatska je uspjela izboriti ravnopravan status s ostalim članicama potpi-snicama Protokola iz Kyota.

Priopćenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o Protokolu iz Kyota

U vremenu od 6. do 17. studenoga 2006. godine u kenijskom glavnom gradu Nairobiju održana je 12. konferencija država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime te 2. kon-ferencija država stranaka Protokola iz Kyota pod zajedničkim nazivom Konferencija UN-a o promjeni klime. Na konferenciji je sudjelovalo izaslanstvo Republike Hrvatske koje je vodio dr-žavni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dr. Nikola Ružinski. Na toj za Republiku Hrvatsku iznimno značajnoj konferenciji, na kojoj su započeli pregovori o obvezama država stranaka u razdoblju nakon 2012. godine, da-kle u razdoblju nakon Protokola iz Kyota, kao i o sve većoj opa-snosti od emisija stakleničkih plinova u atmosferu, posljednjeg dana konferencije donesena je osobito važna odluka za Hrvat-sku. Nakon više od tri godine intenzivnih aktivnosti Hrvatskoj su priznate posebne okolnosti u kojima se našla raspadom bivše države i nemogućnosti korištenja energetskih postrojenja u gra-dnji kojih je sudjelovala, a nalaze se na području Srbije i BiH. Te-meljem priznanja tih posebnih okolnosti Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija CO2 u baznoj godini od 3,5 milijuna tona što se dodaje dosadašnjoj granici emisija od 31,7 milijuna tona CO2. Ovakva odluka omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola izKyota koji je potpisala 1999. godine, kao i ispunjenje obveza pre-ma Protokolu iz Kyota i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.54

54 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Priopćenje za ja-vnost, 20. 11. 2006.,

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=6605

Hrvatska je zatražila od UN-a da uzme u obzir njezinu specifičnu situaciju u traženju veće kvote, te lobira za povećanje od 4,6 milijuna tona ugljikova dioksida, na kvotu iz 1990. godine

47

Protokol iz Kyota - put bez nade ili…Sredinom listopada 2004. godine se s obzirom na neizvjesnost Protokola iz Kyota dogodio svojevrsni zaokret. Ruski su zastu-pnici napokon prihvatili prijedlog zakona o njegovoj ratifikaciji, što je po mnogima povijesno važan čin, koji spašava ovaj među-narodni sporazum o suzbijanju globalnog zatopljenja koji je sve do jučer bio i više nego upitan. Sporazum je postao pravovaljan i stupio je na snagu 16. veljače 2005. godine, tri mjeseca nakon njegove ratifikacije od strane Rusije. No Sjedinjene se Američke Države i dalje protive njegovoj primjeni, te je sudbina Protokola još uvijek neizvjesna, iz razloga što on nema obvezujući kara-kter. A ni uloga Rusije u budućnosti glede provođenja Protokola iz Kyota još nije jasna, jer Rusija još nije sastavila točan popis emisija. Rusko je ministarstvo najavilo taj potez tek sredinom 2006. godine.

Taj iznimno važan međunarodni sporazum mogao bi utjecati na gospodarstvo na Zapadu i postupno promijeniti način života njegovih stanovnika. Smanjeno ispuštanje stakleničkih plinova koje Protokol predviđa utjecat će na sektore energije i prijevoza. Sporazum traži od 38 zemalja zapadne i istočne Europe da do 2012. godine za 5,2 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine smanje količine ispuštenoga ugljikova dioksida i još pet vrsta plinova koji zagrijavaju planet.

Stoga će većina industrijskih država morati uložiti velike napo-re kako bi ostvarile ciljeve zadane Protokolom. Ciljevi koje su države zacrtale u okviru Protokola nisu jednoobrazni, pa je tako Europska Unija predvidjela da će do 2010. godine smanjiti emisiju štetnih plinova za 8 posto u odnosu na 1990. godinu. U takvim naporima na nacionalnoj razini prednjače Njemačka, Švedska i Velika Britanija, dok su, s druge strane, Nizozemska, Belgija i Španjolska pokazale veoma loše rezultate.

Kako bi zemlje Europske Unije ispunile svoje obveze propisane Protokolom iz Kyota pokrenule su početkom godine trgovinu kvotama emisija stakleničkih plinova. Trgovina kvotama u EU-u trebala bi osigurati da emisija štetnih plinova u energetskom i industrijskom sektoru bude smanjena uz najmanje moguće troškove za gospodarstvo.

Sukladno trgovini kvotama emisija stakleničkih plinova, može se reći kako postoji svojevrsna »rupa« u Protokolu, koja zemlja-ma potpisnicama daje mogućnost da, ako ocijene da će sma-njenje ispuštenih količina stakleničkih plinova za njih biti preskupo, otkupe kvotu emisije plinova od zemalja koje su u boljem položaju ili da to pravo dobiju investiranjem u ekološke projekte u zemljama u razvoju.

S obzirom na trgovinu kvotama emisija stakleničkih plinova, najveći bi prodavači mogle biti nekadašnje komunističke europ-ske zemlje, pogotovo Rusija, u kojoj je nakon sloma gospo-

Zakazali smo jer nismo dovoljno odlu-čno kritizirali političke i gospodarske sustave koji zlorabe moć i bogatstvo, koji izrabljuju prirodna bogatstva svije-ta samo za vlastitu korist, a time održa-vaju siromaštvo i guraju mnoge na rub egzistencije.

Mir u pravednosti, završni dokument ekumenskog susreta u Baselu

48

darstva došlo do drastičnog smanjenja emisije štetnih plinova u razdoblju od 1990. do 2001. godine, čak za 38 posto, te je, s obzirom na obaveze prema Protokolu iz Kyota, Rusija u odnosu na druge zemlje u golemoj prednosti.

Dakle, i nakon ratifikacije Protokola iz Kyota od strane Rusije, i dalje ostaje gorak okus na usnama jer je sam Protokol daleko od savršenstva. Naime, bogate će zemlje, slikovito rečeno, moći i dalje ispuštati istu količinu stakleničkih plinova u atmosferu uz uvjet da otkupe emisije od onih koji su glede toga u boljem položaju. Riječ je o fondovima kojima se financira smanjenje onečišćenja okoliša, putem kojih razvijene zemlje od zemalja u razvoju mogu kupovati neiskorištene kvote za dopuštenu razi-nu ispuštanja štetnih plinova. Konkretno, to znači da onaj tko ima novac, može, uz uvjet da plati, i dalje nesmetano zagađivati okoliš. Ideja vodilja te vrste trgovanja sastoji se u tome da svaki proizvođač, zemlja ili korporacija koji žele povećati emisiju zagađivanja, mogu otkupiti pravo na to od neke ekološki osvi-ještene kompanije, zemlje ili korporacije koja je smanjila vlastite emisije.

Uz ovu »rupu« u Protokolu postoji još jedan problem, a on glasi: što činiti nakon 2012. godine, kada Protokol iz Kyota istječe?

Treba dodati da se, u odbijanju ratifikacije Protokola iz Kyota, Americi od razvijenih zemalja pridružila i Australija.

No, trenutačno najveća briga koja muči zagovornike Protokola iz Kyota jest kako natjerati Sjedinjene Američke Države da se jače uključe u pregovore. S druge strane, Sjedinjene Američke Države, zanemarujući globalne napore, osmišljavaju vlastitu strategiju borbe oko dopuštene razine emisije, kao i ulaganje milijardi dolara u »zelene« tehnologije. Ipak, u nacrtu novoga američkog zakona o borbi protiv zagađenja, Zakon o čistom nebu iz 2005. (Clear Skies Act of 2005) nije predviđeno smanjenje ugljikova dioksida, ključnoga stakleničkog plina. A to je upravo ono što zabrinjava.

Blair traži novi sporazum o klimatskim promjenama Britanski premijer Tony Blair pozvao je na postizanje novog sporazuma o klimatskim promjenama. Rekao je da sporazum mora uključiti Sjedinjene Države, koje nisu pristale na Protokol iz Kyota, kao ni Kina i Indija, koje su iz njega izuzete jer se sma-traju zemljama u razvoju.55

Protokol iz Kyota vraćen iz pepela Nakon što je već gotovo pokopan, Protokol iz Kyota postao je operativan nakon što su na plenarnoj sjednici Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Montrealu slu-žbeno prihvaćena pravila djelovanja.56

I nakon ratifikacije Protokola iz Kyota od strane Rusije, i dalje ostaje gorak okus na usnama jer je sam Protokol daleko od savršenstva

Najveća briga koja muči zagovor-nike Kyota jeste kako natjerati Sje-dinjene Američke Države da se jače uključe u pregovore, dok s druge strane Sjedinjene Američke Drža-ve, zanemarujući globalne napore, osmišljavaju vlastitu strategiju borbe oko dopuštene razine emisije, kao i ulaganje milijardi dolara u »zelene« tehnologije

55 Get real on climate change, The Observer, Sunday October 30, 2005, http:// obser ver.guardian.co.uk/comment/story/0,6903,1604790,00.html

56 http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/vijest.2005-12-01.6416623900

Što je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kad je donesena i što je njezin cilj?

Što znaš o Protokolu iz Kyota i što je njegov cilj?

Kako tumačiš konstataciju da problem povećanja emisije stakleničkih plinova ne leži samo u zanemarivanju pro-blema od strane svjetskih moćnika nego i od nas, šutljive većine?

Što misliš o podatku po kojem bi nam, da bismo imali životni standard prosječnog Amerikanca, bile potrebne tri Zemlje? Što ti taj podatak govori?

Kako tumačiš izjavu Billa McKibbena, autora knjige The End of Nature: »Sve dok javnost ne pokaže dovoljan stupanj zabrinutosti, političari će i dalje slijediti vlastite interese kao i interese onih koje zastupaju.«?

Kakav se zaokret s obzirom na Protokol iz Kyota dogodio i o čemu je zapravo riječ?

Pregovori o novom sporazumu iz Kyota Nakon što Protokol iz Kyota nije zaživio, uglavnom zbog protivljenja SAD-a, jučer je iznesen nacrt prijedloga kojim se države pozivaju da tijekom sljedeće dvije godine stupe u pregovore o novom sporazumu protiv globalnog zagrijavanja, no ne sugerira se i čvrsto određeno smanjenje emisije plinova. Plan odražava pritisak europskih i drugih vlada da se dogovore snažne mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, uglavnom ugljikova dioksida koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, nakon što Protokol iz Kyota istekne 2012. godine. Sjedinjene Države izjavile su da se protive bilo kakvim razgovorima koji bi mogli voditi novom sporazumu po uzoru na Kyoto.

Dnevne vijesti, 1. prosinca 2005

.

Kako bismo izbjegli golemu štetu koju mogu izazvati klimatske promjene, znanstvenici poručuju da moramo što prije stabilizi-rati postojeću razinu stakleničnih plinova u atmosferi. Prema Međudržavnoj komisiji za promjenu klime (IPCC) treba hitno za 50 posto smanjiti ispuštanja stakleničnih plinova. Da se ne ostane samo na riječima, krenulo se i u akciju. Odgovor svijeta na klimatske promjene je Okvirna konvencija Ujedinjenih naro-da o promjeni klime i, još konkretnije, Protokol iz Kyota iz 1997. godine čija je sudbina sve do listopada 2004. godine bila sasvim neizvjesna. Tad se dogodio određeni zaokret. Naime, ruski su zastupnici konačno prihvatili Prijedlog zakona o ratifikaciji Protokola tako da je stupio na snagu 16. veljače 2005. godine, tri mjeseca nakon njegove ratifikacije od strane Rusije. Sjedinje-ne Američke Države, koje su u ožujku 2001. godine Protokol odbacile, i dalje se protive njegovoj primjeni. Hrvatska je 1996. godine ratificirala Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime te je ujedno i potpisnica Protokola iz Kyota.

49

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

50

U čemu se sastoji »rupa« u Protokolu iz Kyota?

Je li Hrvatska kao zemlja obalnog područja osjetljiva na klimatske promjene i ima li razloga da bude aktivna u međunarodnim nastojanjima vezanima za klimatske pro-mjene?

Što je Hrvatska do sada poduzela u svezi s klimatskim promjenama?

Pred kakvim bi se problemom, vezano za Protokol iz Ky-ota, Hrvatska uskoro mogla naći?

Što otežava primjenu Protokola iz Kyota u Hrvatskoj, a što nas na to sili?

F Kolika je cijena postizanja cilja iz Protokola iz Kyota?

F Je li u Hrvatskoj uopće izvedivo postizanje cilja iz Protokola iz Kyota?

a. Stupi u vezu s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog ure-đenja i graditeljstva (www.mzopu.hr), s Agencijom za zaštitu okoliša (www.azo.hr), s lokalnim političarima kao i s onima na nacionalnoj razini, ili se poveži s udrugom koja brine o okolišu na lokalnoj razini te ih pitaj što konkretno čine u vezi s Proto-kolom iz Kyota. b. Pronađi na mrežnoj stranici Narodnih novina Zakon o zaštiti zraka57 i zajednički ga prokomentirajte.c. Popis zemalja koje su/nisu ratificirale Protokol iz Kyota možete naći na: http://www.unfccc.int.d. Prikupi podatke o tome je li moguće smanjiti ispuštanje sta-kleničkih plinova u atmosferu.e. Sastavi ljestvicu vrednota po kojima želiš živjeti i koju bi pre-poručio budućim naraštajima.

9.

10.

11.

Raspitajte se u Ministarstvu okoliša, prostornog uređenja

i graditeljstva:

7.

8.

57 http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3082.htm

51

II. PROSUDITE

52

Mišljenje je stručnjaka kako su klimatske promjene nepovratan proces. Zbog toga već u trenutku poduzimanja akcije postoje kumulativni efekti, što znači da će, što se kasnije krene u podu-zimanje akcija, biti potrebne drastičnije mjere. Temeljno načelo prihvaćeno u međunarodnom odgovoru na klimatske promjene jest preventivno djelovanje, a to znači da prisutne nesigurnosti u prognoziranju rizika ne bi smjele biti razlogom za čekanje.58

Znanstveni konsenzusDanas među jednako kompetentnim znanstvenicima postoje razlike u mišljenjima oko ljudskog udjela u globalnome zato-pljenju, o njegovu razmjeru i efektu. Naime, ima znanstvenika koji drže da je razdoblje kroz koje prolazimo prirodni proces i da je oscilacija temperature normalan prirodni fenomen, a kao primjer navode razdoblje od sredine 16. do sredine 19. stoljeća, koje je u posljednjih deset tisuća godina bilo najhladnije te je čak dobilo i ime »malo ledeno doba«; njemu je, kažu, prethodilo razdoblje temperatura viših od današnjih. Zanimljiva su i razi-laženja oko emisije ugljikova dioksida. Dok jedni drže kako je ljudski prinos povećanju ugljikova dioksida u atmosferi gotovo beznačajan u odnosu na količinu koja svakodnevno putuje iz tla, vegetacije i oceana, drugi tvrde kako je upravo taj ljudski prinos koban jer, poput prsta na vagi, narušava ravnotežu pri-rodnoga kruženja ugljika. Najbolje čemu se možemo nadati jest znanstveni konsenzus koji još ne postoji.59

Premda među jednako kompetentnim znanstvenicima s obzi-rom na globalno zatopljenje postoje svojevrsna neslaganja, nitko od njih ne osporava da se s klimom na Zemlji uistinu nešto čudno događa, te većina upozorava kako je krajnji čas da se na globalnoj razini poduzmu konkretne akcije.

Ugledni američki magazin Fortune je 9. veljače 2004. naglasio kako bi moguća brza promjena klime mogla postati »majka svih problema nacionalne sigurnosti«, jer bi mogla nastupiti brže i jače nego što se to može i zamisliti.60

Proteklih su deset godina prirodne nepogode svijet stajale 608 milijardi USD. Ne poduzme li se ništa glede smanjenja količine ispuštanja stakleničnih plinova sljedećih 50 godina, godišnji će troškovi učinka globalnog zagrijavanja iznositi i do 300 milijardi

58 Usp. Prvo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2001., str. 49. Vidi također i na Internet stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4792.

59 Usp. Dejan Vinković, Klimava globalna promjena klime, na Internet stranicama: http://www.sns.ias.edu/~dejan/CCS/work/news/Klima/, i http://www.

vecernji-list.hr/2001/06/08/Pages/klimava-tek.html 60 Usp. David Stipp, Climate Collapse, The Pentagon’s Weather Nightmare, u. For-

tune, 9. veljače 2004. Tekst se nalazi na Internet stranici: http://www.fortune.com/fortune/technology/articles/0,15114,582584,00.html

1. Sadašnje stanje i izgledi za budućnost

Nalazimo se u kritičnom trenutku Zemljine povijesti, vremenu kad čovje-čanstvo mora odabrati svoju budućnost. Budući da svijet postaje sve povezaniji i lomljiviji, budućnost istodobno predsta-vlja veliku opasnost i veliko obećanje.

Iz Uvoda Povelje o Zemlji

Većina ljudi na zemlji naći će se na stra-ni gubitnika.

James McCarthyznanstvenik

sa Sveučilišta Harvard

53

USD. Ako političari i oni koji stvaraju politiku ne reagiraju sada, svjetsko će gospodarstvo doživjeti ozbiljan pad. Na Sedmoj konferenciji država potpisnica (COP7) održanoj u studenome 2001. godine u Marakešu (Maroko), u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) predstavnici agencije Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (jedna od provedbenih agencija Multilateralne zaklade) upozorili su kako će zbog globalnog zagrijavanja proizvodnja hrane, kao što je žito, riža i kukuruz, opasti za 30 posto u slje-dećih 100 godina. Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša jedna je od provedbenih agencija Multilateralne zaklade. Multilateralna zaklada dio je novčarskog mehanizma unutar Montrealskog protokola koja podržava politiku i programe postupnog uki-danja tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) te ulagačke projekte u zemljama iz članka 5. Protokola (među kojima je i Republika Hrvatska).Do postojećega kritičnog stanja na Zemlji dovela je prevelika potrošnja jedne trećine svijeta u kojem živi 20 posto bogatih, koji koriste 80 posto svjetskih prirodnih bogatstava; u preostale dvije trećine svijeta živi 80 posto siromašnog pučanstva koje nimalo nije utjecalo na sadašnje stanje okoliša.

Nepravedno je da rijetki povlašteni nastave gomilati dobra što pre-tječu, rasipljući raspoloživa bogatstva Zemlje, dok velika većina ljudi živi u bijednim uvjetima, na egzistencijalnome minimumu. Ta nas dramatična dimenzija ekološkog poremećaja uči koliko su pohlepa i egoizam, individualni ili kolektivni, suprotni redu stvorenog, u koji je uključena i uzajamna ovisnost.61

Papa Ivan Pavao II.Mir s Bogom stvoriteljem – mir sa svim stvorenjima

Svjetski dan mira 1990.

UN proziva razvijene zemlje zbog gladi u svijetuTri agencije UN-a za borbu protiv gladi, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations - FAO68) Svjetski program za hranu (World Food Programme WFP69) i Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (Internationla Fund for Agricultural Development - IFAD62) prozvale su i pozvale razvijene zemlje na borbu protiv pothranjenosti u svijetu s istom veli-kodušnošću poput one koju su iskazale spram žrtava tsunamija u Aziji. Agencije u svojoj izjavi navode kako u svijetu u kojem obilni izvori mogu proizvesti hranu dovoljnu da nahrani svijet, širenje gladi nije samo moralna uvreda već i manifestacija kolektivnog neuspjeha svjet-ske zajednice. Izjava je predočena prigodom izdavanja izvješća UN-a o ostvarenju ‘Ciljeva milenija’. Prvi cilj odnosi se na obvezu smanjenja broja osoba koje gladuju u svijetu na pola do 2015. godine.«

Dnevne vijesti, 18. siječnja 2004.

61 Mir s Bogom stvoriteljem - mir sa svim stvorenjima br. 8., Poruka pape Ivana Pavla II. u povodu proslave Svjetskog dana mira 1990. godine. Cjelokupni tekst poruke nalazi se u Dodatku priručnika Žeđ na izvoru. Moja odgovornost za vodu.

62 Usp. http://www.fao.org/.

Bog je Zemlju i sve što ona sadrži nami-jenio svim ljudima i svim narodima tako da bi stvorena dobra morala pritjecati po pravičnosti svima, pod vodstvom pravde i ljubavi.

Ivan Pavao II., Gaudium et spes

Do postojećega kritičnog stanja na Zemlji dovela je prevelika potrošnja jedne trećine svijeta u kojem živi 20 posto bogatih koji koriste 80 posto svjetskih prirodnih bogatstava

54

Premda među jednako kompetentnim znanstvenicima s obzirom na globalno zatopljenje postoje svojevrsna razmimoilaženja, svi se uglavnom slažu u zaključku da se s klimom na Zemlji događa nešto neobično, te većina njih upozorava kako je krajnji čas da se na globalnoj razini poduzmu konkretne akcije. Ne poduzme li se ništa, mogući scenarij predviđa neke od razarajućih učinaka.

Što su kumulativni učinci, a što preventivno djelovanje s obzirom na klimatske promjene?

Koji su mogući razarajući učinci klimatskih promjena u budućnosti?

Kako doživljavaš izjavu dr. Ute Collier da su »klimatske promjene čudovište s mnogo lica«?

Tko je, s obzirom na globalno zatopljenje, kriv za novona-stalo stanje, a tko je njime najviše pogođen?

Što misliš o riječima iz konstitucije Gaudium et spes: »Bog je zemlju i sve što ona sadrži namijenio svim ljudima i svim narodima tako da bi stvorena dobra morala pritjecati po pravičnosti svima, pod vodstvom pravde i ljubavi«?

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

55

Kada bi se preostale zalihe neobnovljivih izvora energije (fosilna goriva, uran) i ubuduće rasipno koristile kao do danas, poslje-dice za klimu bile bi katastrofalne. A kada bi u budućnosti svi stanovnici Zemlje energiju trošili onako kako to čine razvijene zemlje, došlo bi do općeg ekološkog i ekonomskog sloma. Jer, najveći potrošači energije ujedno su i najveći onečišćivači atmo-sfere ugljikovim dioksidom(CO2) i drugim štetnim tvarima.

Dramatično zagrijavanje Zemljine atmosfere natjeralo je vlade mnogih zemalja svijeta da se pokušaju dogovoriti kako smanjiti emisije ugljikova dioksida (CO2). O Protokolu iz Kyota već je prethodno bilo riječi.

Ovdje ćemo dati kratak pregled mjera i aktivnosti koje pojedin-ci, privrede i države mogu poduzeti ili već poduzimaju kako bi se Zemlja spasila od prevelikog zagrijavanja.

Različiti putovi vode istome cilju – smanjenju emisija CO2, a najvažniji su:

• Učinkovito korištenje preostalih zaliha neobnovljivih izvora energije (fosilna goriva i uran)• Racionalno (učinkovito) trošenje energije• Korištenje obnovljivih izvora energije

Učinkovito korištenje preostalih zaliha neobnovljivih izvora energije

Fosilna goriva (ugljen, nafta i zemni plin) neobnovljivi su izvori energije. To znači da se njihove zalihe stalno smanjuju i da će se u skoroj budućnosti potpuno iscrpsti. Danas se najviše energije u svijetu (oko 80 posto) proizvodi upravo iz fosilnih goriva. Ako fosilna goriva nastavimo trošiti na način kako se danas troše, predviđa se da će se svjetske zalihe nafte potrošiti već za 37 godina, zalihe zemnog plina za 61 godinu, a ugljena za 211 godina.

No, to nije jedina briga koju nam zadaju fosilna goriva. Ona su i veliki onečišćivači okoliša. Da bismo iskoristili energiju koja je u njima pohranjena, moramo ih spaljivati. Njihovim izgaranjem dobivamo energiju koja nam je potrebna, npr. električnu ener-giju (rasvjeta, pogon kućanskih aparata, strojeva…), toplinsku energiju (kuhanje, grijanje…), mehaničku energiju (pokretanje automobila, brodova, zrakoplova…). U procesu izgaranja fosil-nih goriva nastaju i štetne tvari, među ostalim i plinovi ugljikov dioksid (CO2), koji izaziva pregrijavanje atmosfere, sumporov dioksid (SO2) i dušikovi oksidi (NOx), koji izazivaju kisele kiše.

2. Budućnost počinje danas

Kada bi u budućnosti svi stanovnici Zemlje energiju trošili onako kako to čine razvijene zemlje, došlo bi do općeg ekološkog i ekonomskog sloma

56

Klima i termoelektrane na ugljenUgljen je najprljaviji izvor energije. Dobivanje električne energi-je u termoelektranama na ugljen prate emisije velikih količina štetnih plinova, dima i pepela. Izgaranjem ugljena nastaju sum-porov dioksid (SO2) i dušikovi oksidi (NOx), koji izazivaju poja-vu kiselih kiša. Odsumporavanjem ugljena i pročišćavanjem dimnih plinova značajno se može pridonijeti zaštiti atmosfere.

Međutim, najveću prijetnju klimi zbog zagrijavanja atmosfere predstavlja ugljikov dioksid (CO2), koji nastaje pri svakom gore-nju pa tako i pri izgaranju ugljena u termoelektranama.

Termoelektrane na ugljen imaju još jedan veliki nedostatak: naj-više 40 posto energije ugljena pretvara se u električnu energiju, a ostatak, od preko 60 posto, gubi se u obliku otpadne topline. Termoelektrana Plomin 2, primjerice, ima stupanj korisnosti 37 posto. Zato govorimo o niskoj učinkovitosti termoelektrana. Niska učinkovitost znači zapravo neodgovorno rasipanje ener-gije i besmisleno ugrožavanje atmosfere plinovima koji nastaju izgaranjem ugljena.

Danas se ulažu napori da se poveća učinkovitost termoelektra-na na način da se toplina koja nastaje u procesu proizvodnje električne energije koristi za grijanje stanova ili u industriji. Na taj se način iz ugljena osim električne energije dobiva i toplin-ska energija. Tako se energija ugljena iskoristiti i do 80 posto. Da bi se otpadna toplina što bolje iskoristila, termoelektrana mora biti sagrađena u blizini potrošača topline, npr. u blizini naselja ili industrijskih postrojenja kojima je toplina namijenjena.

Klima i termoelektrane na plin Zemni plin je u usporedbi s naftom i ugljenom čistiji izvor energije. Termoelektrane na plin danas rade s daleko većim stupnjem učinkovitosti od termoelektrana na ugljen: stupanj učinkovitosti iznosi 60 posto. Ako se otpadna toplina iskoristi za grijanje stanova i drugih objekata, učinkovitost može dose-gnuti 90 posto. Tako se energija plina ne rasipa i ne onečišćuje uzaludno okoliš.

Klima i nuklearne elektraneNuklearno gorivo (uran) ubrajamo također u neobnovljive izvore energije. Ono se koristi za dobivanje električne energije u nuklearnim elektranama. Slično kao u termoelektranama, i u nuklearnim se elektranama samo manji dio energije nukle-arnog goriva pretvara u električnu energiju, a veći dio (više od 65 posto) kao neiskorištena otpadna toplina odlazi u okoliš. Stupanj korisnosti nuklearke Krško, primjerice, iznosi 34 posto. Otpadna toplina, ali i radioaktivno zračenje koje otpadnim vodama i otpadnim zrakom dospijeva u okoliš predstavljaju opasnost za živi svijet. Biolozi i liječnici upozoravaju na štetne posljedice radioaktivnosti već pri normalnom radu takvih elek-trana. Posebna opasnost od radioaktivnog zračenja prijeti ako

I u nuklearnim se elektranama samo manji dio energije nuklearnog gori-va pretvara u električnu energiju

Dobivanje električne energije u ter-moelektranama na ugljen prate emi-sije velikih količina štetnih plinova, dima i pepela

57

ono zbog kvarova u elektrani nekontrolirano dospije u okoliš. To se već događalo u različitim nesrećama: posljednja velika nesreća dogodila se u ukrajinskom gradu Černobilu (1986.). Računa se da je tada iz nuklearne elektrane u okoliš dospjelo 40 puta više radioaktivnog zračenja nego pri eksploziji atomske bombe nad Hirošimom. Do kraja devedesetih godina u Ukrajini je tisuće ljudi umrlo od posljedica tog radioaktivnog zračenja, a milijuni trpe od posljedica, mnogo tisuća i od vrlo teških poslje-dica te nesreće.

U nuklearnim elektranama nastaje i visokoradioaktivni otpad, koji zrači stotinama godine nakon što je gorivo iskorišteno za proizvodnju električne energije. Do danas nije pronađen siguran način odlaganja takvog otpada. Drugim riječima, elek-tričnom energijom iz nuklearnih elektrana koristi se današnja generaciji, a radioaktivno onečišćenje ostavljamo u nasljeđe onima koji se još nisu rodili.

Nuklearne elektrane ne onečišćuju okoliš ugljikovim dioksi-dom (CO2), pa zagovaratelji nuklearne energije u nuklearnim elektranama vide spas za klimu. Ugljikov dioksid doduše ne izlazi iz dimnjaka nuklearne elektrane, ali udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da on nastaje u ciklusu od iskopavanja rude urana, koja služi kao sirovina za nuklearno gorivo, preko transporta i prerade pa sve do zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Osim toga, ako bismo veći dio svjetskih potreba za energijom htjeli zadovoljiti energijom iz nuklearnih elektrana, to bi značilo izgradnju velikog broja novih elektrana, povećanje rizika nekontroliranog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš zbog kvarova, nesreća ili terorističkih akcija. Tomu valja pridodati i velike troškove zatvaranja i zbrinjavanja starih nuklearnih elektrana te još nesagledive posljedice neriješenog problema odlaganja otpada.

Racionalno (učinkovito) trošenje energije Racionalnim korištenjem energije moguće je postići velike uštede energije, a time i veliko smanjenje emisija CO2. U neda-vnom razgovoru za Spiegel65 njemački ministar zaštite okoliša S. Gabriel izjavio je da bi podizanje energetske učinkovitosti sa sadašnjih jedan posto godišnje na tri posto pomoglo da se emi-sije CO2 u Europi drastično smanje, tako da bi do 2020. godine bile dvostruko manje nego što to zahtijeva Protokol iz Kyota. A Claude Mandil, predsjednik Međunarodne agencije za energiju, na nedavnom je predstavljanju Izvješća o svjetskoj energetskoj situaciji u Parizu, izjavio da se svakim dolarom investiranim u energetsku učinkovitost uštede dva dolara investicija u proi-zvodnju i prijenos električne energije.

Električnom energijom iz nuklearnih elektrana koristi se današnja generacija, a radioaktivno onečišćenje ostavljamo u naslijeđe onima koji se još nisu rodili.

Posljedice Černobila (1986.)

65 Der Spiegel, 06.11.2006, broj 45, str. 92.

58

Što je dakle energetska učinkovitost? Kako sami možemo pri-donijeti energetskoj učinkovitosti? Mnogo je toga što možemo učiniti, i dosta toga što ne bismo trebali činiti ako želimo dati svoj prinos smanjenju zagrijavanja Zemljine atmosfere.Kako smanjiti potrošnju energije za grijanje, hlađenje, rasvjetu i pripremu tople vode? Kako smanjiti trošenje energije u pro-metu?

Župljani crkve sv. Jakova u švicarskom Steckbornu svojim primjerom žele pokazati kako ima još mnogo energetski neikori-štenih površina, pa su zvonik svoje crkve, visok 42 m, »pokrili« fotonaponskim modulima.

Stručnjaci Energetskog instituta Hrvoje Požar predlažu niz mje-ra66 koje će pomoći štednji i racionalnom korištenju energije, tj. podizanju energetske učinkovitosti. Neke mjere zahtijevaju ula-ganja koja se, ovisno o cijeni, kratkoročno ili dugoročno isplate, a neke od njih ne stoje ništa. Provođenjem jednostavnih i bespla-tnih mjera potrošnja raznih tipova energije može se smanjiti za najmanje 20 posto.Besplatne mjere energetske učinkovitostiReguliranje termostata na radijatorima centralnoga grijanjaReguliranjem termostata radijatora tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C, godišnje se može uštedjeti oko 6 posto energije za grijanje.

Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima)Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperatu-ru višu od 50°C.

Isključivanje rasvjete i energetskih uređajaU slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta, svjetla treba obavezno isključiti. Elektronička oprema (televizori, računala, CD i DVD uređaji i dr.) koja trenutačno nije u funkciji, treba biti isključena. Naime, stalna svjetleća točka na TV-prijemniku, radio-budilici ili stereo-uređaju signalizira stal-no stanje pripravnosti za rad, ali i neprestano trošenje električne energije. Mjerenja pokazuju da gotovo svi uređaji u stanju stand by troše više od 5W, većinom između 10 i 25W, neki čak i više. Najveći potrošači su tinjalice na TV prijemniku (15W), video uređaju (10W), slijedi HiFi (10W), itd.

Korištenje prirodnoga (dnevnog) osvjetljenjaVažno je naglasiti da se između korištenja prirodnoga ili umje-tnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu, jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvje-tljenja, koje osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama, omogućuje veće standarde vizualne udobnosti, čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak, štedi energiju, štedi novac,

66 Mjere energetske učinkovitosti preuzete su (uz neznatne izmjene) sa strani-ca Energetskog instituta Hrvoje Požar//www.eihp.hr/hrvatski/e_stednja1.htm#d.)

59

smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu, štedi ograničene globalne izvore energije.

U Hrvatskoj je više od 1,8 milijuna elektrificiranih kućanstava. Pretpo-stavimo da samo milijun potrošača u jednom trenutku odluči iskopčati jednu žarulju od 100 W u večernjim satima, u vrijeme kada je obično sva rasvjeta uključena. Rezultat bi bio smanjenje opterećenja u elektro-energetskom sustavu za približno 100 milijuna W. To je 100 MW, a ta snaga odgovara jednoj, po veličini, srednjoj elektrani! A riječ je o samo jednoj žarulji u vašem kućanstvu.67

Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanjaPrilikom odabira načina grijanja vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog uređaja ili sustava za grijanje. Ako uređaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70 posto, preporuka je ne kupovati, neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim značajkama.

Ovdje je važno istaknuti da je korištenje uređaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu iznimno energetski neučinkovito. Korisno djelovanje otvorenog plamena je između 15 i 30 posto, što znači da 70 do 85 posto energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak). Usporedbe radi, energetski učinkoviti sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja između 70 i 90 posto.

Hlađenje zgradePreporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog uređaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira poveća-njem potrošnje električne energije od 9 posto.

Energetski iznimno neracionalan potez je hlađenje praznih pro-storija.

Tuševi i kadeU cilju uštede energije i vode, preporučuje se tuširanje umjesto kupanja u kadi. Za tipično tuširanje utroši se samo petina ener-gije potrebne za kupanje u kadi. Nadalje, korištenje štedljivih tuševa, senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. znatno smanjuje potrošnju tople vode.

Prozračivanje (ventiliranje) zgradePreporuka u cilju uštede energije je izbjegavanje dugotrajnog prozračivanja prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je veli-ka količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih uređaja za prozračivanje ako za to nema potrebe.

Prekrivanje prozora tijekom noćiKroz prozore, ponajprije one s jednostrukim staklom, toplinski su gubici iznimno veliki. Vrlo jednostavna, ali provjereno djelo-

67 http://www.hep.hr/kupci/savjeti/koristenje/zarulja.htmlHEP

60

tvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo.

Miješalice za voduNeispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. Kapa-njem tople vode gubi se puno i energije i vode. Nadalje, jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina.

Solarni dobiciJednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade.

Kućanski uređajiHladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladni-jem mjestu u kući, nikako u blizini štednjaka ili bojlera. Vrlo je važno da između stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije.

Preporuke za energetski učinkovito korištenje hladnjaka i zamr-zivača:

• Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno;

• Dobro zatvoriti vrata hladnjaka;

• Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade);

• Pravodobno odleđivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energi-ju i produžava radni vijek uređaja.

Moramo se naviknuti na misao da kupnjom uređaja koji troši manje energije, činimo isto kao da smo u svojoj kući ili tvrtki ugradili mini elektranu.

Kada umjesto obične žarulje od 75 W ugradimo fluorescentnu cijev koja daje jednako svjetla, ali troši samo 15 W, ugradili smo malu elektranu. Ona ima snagu od 60 MW, tj. daje nepotro-šene Wh. Ovako ušteđena električna energija praktički se vraća elektroprivredi, koja je može prodati nekom drugom potrošaču, a da je prethodno nije trebala proizvesti.

Amory B. Lovins, nuklearni fizičar, direktor instituta Rocky-Mountain

Perilice rubljaPreporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. Nadalje, energetski je učinkovitije pranje punog bubnja rublja negoli dva pranja do pola napunjenog bubnja.

Moramo se naviknuti na misao da kupnjom uređaja koji troši manje ener-gije, činimo isto kao da smo u svojoj kući ili tvrtki ugradili mini elektranu.

Amory B. Lovins, nuklearni fizičar,

direktor Rocky-Mountain-Institute

Jedna žarulja od 100 W, iskopčana u večernjim satima, umanjuje optere-ćenje u elektroenergetskom sustavu za 100 MW, što po snazi odgovara jednoj srednjoj elektrani.

61

KuhanjePreporuke za energetski učinkovito kuhanje:

• Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina, s jedne, i smanjuje kondenza-cija pare po kuhinji, s druge strane;

• Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode;

• Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu;

• Mikrovalne pećnice su energetski učinkovitije od običnih pećnica;

• Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude;

• Prilikom ručnog pranja posuđa, nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekon-trolirano otjecanje tople vode.

Mjere energetske učinkovitosti niskih investicijskih troško-va (do 1000 kuna)

Karakteristično za mjere energetske učinkovitosti niskih inve-sticijskih troškova je kratko razdoblje povrata investicija do najviše dvije godine.

Brtvljenje vrata, prozora i raznih pukotina

Preporuka je da se obavezno zabrtve vrata i prozori jer se na taj način značajno reduciraju toplinski gubici.

Korištenje vremenski upravljanog prekidača

Vremenski upravljani prekidači (tajmeri) iznimno su korisni dodaci raznim sustavima i uređajima koji nam omogućuju da neku energetsku potrebu (za toplom vodom, grijanjem i dr.) zadovoljimo točno onda kada nam je uistinu potrebna. Kad unaprijed znamo da nekoliko dana nećemo biti u uredu ili stanu, jednostavno namjestimo tajmer tako da grijanje primje-rice vode u bojleru ili zagrijavanje prostorije započne nekoliko sati prije planiranog povratka.

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila (TRV)

Iskustva pokazuju da se ugradnjom termostatskih ventila na radijatore (TRV) mogu postići uštede energije do 20 posto.

Energetski učinkoviti sustavi rasvjete

Kompaktne fluorescentne (štedne) žarulje za isti intenzitet svjetlosti koriste samo petinu električne energije u usporedbi s običnim (volframovim) žaruljama. Preporuka je da se u prosto-rijama gdje se često koristi umjetna rasvjeta (prosječno 2 ili više sati dnevno) obavezno koriste kompaktne fluorescentne žarulje ili fluorescentne cijevi.

Više od 80 posto zgrada u Hrvat-skoj nema odgovarajuću toplinsku zaštitu, kao ni odgovarajući sustav grijanja i hlađenja.Više od 40 posto ukupnih energet-skih potreba u Hrvatskoj otpada na zgradarstvo.Direktiva EU 2002/91/EC o energet-skim karakteristikama zgrada jasno obvezuje na štednju energije u zgra-dama zemalja EU, kao i u državama kandidatima.

62

Zaštita radijatora

Preporuka je da se iza radijatora smještenih na vanjskim zidovi-ma postavi reflektirajuća folija ili neki drugi tip izolacije. Ako se radijator nalazi ispod prozora, prozorska daska ili neka polica iznad radijatora će zapravo reflektirati topli zrak natrag u pro-storiju i na taj način smanjiti toplinske gubitke kroz prozor.

Mjere energetske učinkovitosti srednjih investicijskih tro-škova (od 1000 do 3000 kuna)Karakteristično za mjere energetske učinkovitosti srednjih inve-sticijskih troškova je tipično razdoblje povrata investicija unutar 3 do 4 godine.

Upravljački mehanizmi sustava za grijanje i pripremu tople vodeBrojna iskustva pokazuju da je zamjena starih upravljačkih mehanizama u sustavima za grijanje i pripremu tople vode novima, u većini slučajeva ekonomski isplativa mjera. Novi upravljački mehanizam treba obavezno imati programer i odvojene termostate na radijatorima i grijalicama vode, čime je omogućeno neovisno upravljanje sustavima za grijanje i pri-premu tople vode te njihovo uključivanje i isključivanje prema potrebi.

Samostojeće grijaliceVažno je naglasiti da električne grijalice, osim onih akumulacij-skih, troše električnu energiju upravo onda kad je ona najsku-plja, i da ih je, ponajprije zbog ekonomskih razloga, poželjno izbjegavati.

Energetski učinkoviti kućanski uređajiEnergetski učinkoviti kućanski uređaji troše značajno manje energije nego standardni i preporuka je da se prilikom kupnje obavezno vodi računa o potrošnji uređaja, pri čemu je i ekonom-ski opravdano kupovati uređaje energetske klase A ili eventual-no energetske klase B.Energetske naljepnice označavaju energetsku učinkovitost, tj. potvrda su kvalitete uređaja s obzirom na njihovu energetsku učinkovitost, pri čemu se uređaji prema potrošnji energije dijele na 7 stupnjeva energetske učinkovitosti označenih slovima od A do G (skupinu A čine energetski najučinkovitiji uređaji).

Zatvaranje dimnjakaVažno je znati da dimnjak može biti jedan od glavnih razloga propuha i toplinskih gubitaka, čak i u slučajevima kad se ne koristi otvoreni plamen. Za vjetrovitih dana hladni zrak ulazi kroz dimnjak i uzrokuje propuh u raznim prostorijama kuće. Djelomično zatvaranje dimnjaka koji se ne koriste (obavezno treba ostaviti otvore za prozračivanje) značajno će reducirati toplinske gubitke.

Održavanje kotlovnicaRedovito održavanje sustava za grijanje prema uputama proi-zvođača od iznimne je važnosti za njegovo učinkovito djelova-nje. U slučajevima neodržavanih sustava za grijanje, razni fakto-

Obična žarulja samo 9 posto električne energije pretvara u svjetlo, a ostatak tj. 91 posto u toplinu.

63

ri utječu na smanjenje energetske učinkovitosti, što u konačnici rezultira nepotrebnim gubicima toplinske energije.

Dugoročne mjere energetske učinkovitosti (troškovi veći od 3000 kuna)Preporuka je provođenje dugoročnih mjera energetske učinkovi-tosti u sklopu većih sanacija i rekonstrukcija građevine.

Zamjena kotlova u sustavima grijanjaIskustva pokazuju da je kotao stariji od 10 godina energetsko-ekonomski isplativo zamijeniti novim. Prema zahtjevu Dire-ktive EU o energetskim značajkama zgrada (2002/91/EC) sve kotlove u sustavima grijanja starije od 15 godina treba obavezno zamijeniti.

Solarni sustavi za pripremu tople vodeSunčevu energiju možemo koristiti za zagrijavanje vode. Ispra-vno dimenzioniran sustav za pripremu tople vode bi, ovisno o klimi, trebao osigurati 50 do 60 posto potreba kućanstva za toplom vodom, dok bi se preostale potrebe osiguravale nekim konvencionalnim sustavom. Iako su solarni sustavi za pripremu tople vode još uvijek relativno skupi u odnosu na konvencional-ne, oni su jedina ispravna opcija za energetski i ekološki održivu budućnost, a njihovom masovnijom upotrebom i cijena bi im značajno pala.

Energetska učinkovitost u prometuModerno društvo je mobilno društvo. Za ostvarenje svojega gesla »što brže i što dalje«, potrošačko društvo plaća veoma visoku cijenu. Goleme količine sirovina, vode i energije troše se za gradnju cesta i u proizvodnju prometnih sredstava, a velike površine tla nestaju pod betonom i asfaltom. Štetne tvari poput dušikovih oksida i sumpor-dioksida uzrokuju kisele kiše i izazi-vaju odumiranje šuma. Kvaliteta zraka u gradovima sve je lošija, a buka izaziva stres.

Da bi se zadovoljile rastuće potrebe za mobilnošću, troše se gole-me količine energije fosilnih goriva, ponajprije nafte. Njezinom preradom dobivaju se benzin, dizel i kerozin. Izgaranjem ovih goriva oslobađa se, osim drugih štetnih tvari, i ugljikov dioksid (CO2). Automobilska industrija doduše razvija motore koji troše manje goriva, ali uštede koje se tako postižu gube se jer su auto-mobili sve teži, a sve sofisticiranija oprema i mnogi nepotrebni dodaci također gutaju gorivo. Stoga ne čudi što doprinos pro-meta u zagrijavanju Zemljine atmosfere iznosi oko 20 posto.

Što možemo učiniti?FKao prvo, možemo promisliti kako izbjeći sudjelovanje u prometu.FVećina udaljenosti koje prelazimo automobilom kraće su od 6 km, u gradovima čak kraće od 3 km. Prema podacima tvornice automobila VW, automobil srednje

Solarni sustavi za pripremu tople vode jedina su ispravna opcija za energetski i ekološki održivu budu-ćnost

64

klase neposredno nakon starta troši oko 30 do 40 litara benzina na 100 km. Nakon prijeđenog prvog kilometra potrošnja pada na oko 20 litara. Tek nakon četvrtog kilo-metra motor se ugrije na radnu temperaturu, a potrošnja goriva normalizira. Drugim riječima, kratke udaljenosti bolje je prijeći pješice ili biciklom. FNažalost, udaljenosti koje dnevno moramo prevaliti sve su veće, jer su mjesta u kojima živimo sve prostranija. Do posla, škole, trgovačkog centra sve se češće moramo voziti kilometrima. Možda vrijedi razmisliti o tome je li povoljna kupovina moguća i u obližnjem trgovačkom centru. Ako ne možemo izbjeći promet, možda u kupovi-nu u udaljenije centre ili na posao možemo otići zajedno s prijateljima ili kolegama. Naime, automobil u kojem sjedi četvero ljudi potroši manje goriva i manje optere-ćuje okoliš negoli četiri automobila s jednom osobom za volanom. F Na sličan način prednost bi trebalo dati i sredstvima javnog prijevoza: osobni automobil primjerice na svakih prijeđenih 100 km po osobi ispusti 23 kg CO2, dok auto-bus na istoj udaljenosti po osobi ispusti 6 kg CO2. FBrza vožnja stoji mnogo novca i izaziva neodgovorno onečišćavanje atmosfere: Automobil koji pri vožnji od 80 km/h potroši 5 litara benzina, pri dvostruko većoj brzini (160 km/h), zbog svladavanja otpora zraka ne potroši dvostruko više, tj. 10 litara, nego 20 litara benzina. Udvo-stručenje brzine znači, dakle, četverostruko veću potro-šnju goriva (za jednaku prijeđeni put!). Općenito vrijedi: na državnim cestama ne vozimo brže od 80 km/h, a na autocestama najviše 120 km/h.F I naše potrošačke navike izravno su povezane s oneči-šćenjima atmosfere iz prometa. Je li je zaista nužno kupo-vati mladi krumpir iz Egipta, jagode iz Španjolske ili kivi iz Novog Zelanda? Transport tih namirnica zrakoplovima ili specijalnim kamionima-hladnjačama troši goleme koli-čine energije. Spomenuto povrće i voće raste i kod nas, potrebno je samo pričekati sezonu njegova dozrijevanja. Zbog kraćih udaljenosti od mjesta proizvodnje do našeg stola, na transport sezonskog voća i povrća troši se manje goriva te se tako manje onečišćuje atmosfera.

F Ako ne možemo bez automobila, kod kupnje novog vozila potrebno je obratiti pozornost na potrošnju gori-va. Manja potrošnja znači ne samo uštedu novca nego i manje onečišćenje atmosfere ugljikovim dioksidom i drugim štetnim spojevima i ispušnim plinovima. Također vodimo računa o potrošnji uređaja u automobilu (npr. klima-uređaj, svjetlo, radio, HiFi-uređaj). Klima-uređaj troši primjerice do 2,5 litara goriva na sat, ovisno o auto-mobilu.

65

Korištenje obnovljivih izvora energijeU obnovljive izvore energije ubrajamo energiju Sunca, vode, vje-tra, plime i oseke, toplinsku energiju Zemlje, biomasu... Dobre osobine obnovljivih izvora su:

• njihove zalihe trošenjem se ne smanjuju• korištenjem obnovljivih izvora značajno smanjujemo oneči-

šćenje okoliša.

S obzirom na klimatske promjene i globalno zatopljenje, obno-vljivi izvori mogli bi značajno pridonijeti ostvarenju načela

• održiva razvoja• zaštite okoliša• povećanja sigurnosti opskrbe energijom.

U korištenju energije vode kao obnovljivog izvora Hrvatska spada među vodeće zemlje: oko 50 posto električne energije proizvodi se u hidroelektranama. No, Hrvatska kao kandidat za članstvo u EU mora unaprijediti i energetsku učinkovi-tost i korištenje ostalih obnovljivih izvora. To je predviđeno i Strategijom energetskog razvitka RH, a Fond za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost koji je počeo s radom 2004. god. sudjelovat će u financiranju nacionalnih energetskih programa za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Energija Sunca

Sunce je neograničeni i obnovljivi izvor energije koji se može koristiti pasivno i aktivno.

• Pasivno korištenje Sunčeve energije podrazumijeva odgova-rajući način smještanja zgrada u prostor uz korištenje odgo-varajućih materijala, prikladan raspored prostorija unutar zgrade, ostakljivanje, zaštitu od vjetra, vlage itd.

• Aktivno korištenje Sunčeve energije znači pretvaranje energije Sunca u toplinsku ili električnu energiju.

Toplinska energija dobiva se pomoću solarnih kolektora i služi za zagrijavanje vode i grijanje. Solarni sustavi za pripremu tople vode u kućanstvima sastoje se od solarnih kolektora koji se po-stavljaju na južni krov te spremnika za toplu vodu. U Europskoj Uniji značajno se povećava broj ugrađenih sustava za grijanje vode i prostorija: 2000. godine prvi put je instalirano više od milijun metara četvornih novih solarnih kolektora, od čega više od 60 posto u Njemačkoj, koja je uz Austriju vodeća zemlja u korištenju Sunčeve energije za zagrijavanje vode i pro-storija. Europska Unija planira do 2010. godine instalirati 100 milijuna četvornih metara solarnih kolektora.

Drugi način aktivnog korištenja Sunčeve energije je njezino izra-vno pretvaranje u električnu energiju pomoću fotonaponskih su-stava. Takvi sustavi koriste se npr. za opskrbljivanje električnom energijom uređaja za naplaćivanje parkiranja, svjetionika, kuća za odmor koje su udaljene od dalekovoda i sl.Tržišna cijena jednog kWh električne energije iz fotonapon-skih sustava trenutno iznosi oko jedan euro. U zemljama koje subvencioniraju ugradnju fotonaponskih sustava investicija se isplati za deset ili manje godina, a vijek trajanja fotonaponskih modula duži je od 20 godina.I u tom području prednjači Njemačka. Zahvaljujući zakonu o obnovljivim izvorima energije koji regulira subvencioniranje ulaganja u fotonaponske sustave, Njemačka je sa 113,8 MW (uključujući 100 MW priključenih na električnu mrežu) vodeća država u Europi. Europska Unija planira do 2010. godine insta-lirati 3000 MW.Kod nas se radi na pravilniku koji će regulirati otkup viška stru-je iz fotonaponskih sustava. Zasad jedina fotonaponska »elek-trana« na krovu jedne kuće u zagrebačkom naselju Španskom napaja viškom električne energije elektroenergetsku mrežu, ali vlasnik od HEP-a ne dobiva nikakvu naknadu.Vlasnici vjetroenergane na otoku Pagu i one pokraj Šibenika prolaze nešto bolje jer su vjetrenjače priključene na sustav HEP-a, kojemu prodaju električnu energiju, premda pod uvjetima nepovoljnijima od onih u nekim drugim europskim zemljama.

Energija vjetraPoput Sunca, i vjetar je obnovljivi izvor energije. U iskorištava-nju vjetroenergije u Hrvatskoj čine se prvi mali koraci. Tako je npr. na otoku Pagu 2005. god. pušteno u rad 7 vjetrogeneratora (instalirane snage 5.9 MW) koji otok opskrbljuju električnom energijom, kod Šibenika je postavljeno 14 vjetrogeneratora (instalirane snage 11,2 MW), a u planu je izgradnja još 17 vjetro-generatora (instalirane snage 34 MW) na poluotoku Pelješcu. U Europi na tom području prednjači Njemačka. Vlada te zemlje poticajnim mjerama ohrabruje investicije u razvijanje tehnologi-ja iskorištavanja obnovljivih izvora energije, pa tako i vjetroe-nergije. Njemačka je danas na prvome mjestu u svijetu po insta-liranoj snazi vjetroelektrana (12 000 MW). U proizvodnji opreme za vjetrogeneratore te na poslovima servisiranja zaposleno je 30 tisuća ljudi, a očekuje se povećanje za još toliko radnih mjesta.I u drugim europskim zemljama raste instalirani kapacitet. Oče-kuje se da će Europa do 2010. god. 10 posto električne energije dobivati iz vjetroelektrana. Danska već danas 14 posto električne energije dobiva od vjetra te ubrzano gradi nove kapacitete. Planirano je da se 2030. godi-ne u Danskoj 50 posto energetskih potreba kućanstava zadovolji iskorištavanjem energije vjetra.

66

Župljani crkve sv. Jakova u švi-carskom Steckbornu svojim pri-mjerom žele pokazati kako ima još mnogo energetski neikorište-nih površina, pa su zvonik svoje crkve, visok 42 m, »pokrili« foto-naponskim modulima

67

Finska do 2010. planira povećanje instalirane snage sa 41 MW na 500 MW i porast zaposlenja na 10 tisuća ljudi.Španjolska je od 1997. do 2002. povećala instaliranu snagu sa 450 MW na 4.830 MW, a otvoreno je oko 20 tisuća radnih mjesta.

Energija biomaseBiomasu čine biljke ili dijelovi biljaka kao i životinjski otpad. Obično se govori o drvnoj biomasi (drveće, otpadno drvo, otpaci iz šumarstva), nedrvnoj biomasi (trave, alge), otpacima iz poljoprivrede te životinjskom otpadu. Za razliku od fosilnih goriva, izgaranjem biomase nastaje samo onoliko ugljikova dioksida (CO2) koliko su ga biljke prethodno potrošile za svoj rast i razvoj. Budući da pretvaranje biomase u energiju ne ugrožava klimu, posljednjih se godina sve više potiče njezino korištenje kao obnovljivog izvora energije. Pritom u Europi posebno mjesto zauzima proizvodnja biodizela. Europska Unija propisala je da do kraja 2010. godine udio biodizela u ukupnoj količini goriva mora iznositi 5,75 posto. Planira se da do 2030. taj udio bude 25 posto. EU računa da bi se korištenjem energi-je biomase europska ovisnost o uvozu fosilnih goriva već do 2010. god. mogla smanjiti za 6posto. Pritom bi se emisija CO2 smanjila za 200 milijuna tona, otvorilo novih 250 tisuća do 300 tisuća radnih mjesta i osiguralo vodeću ulogu Europe u ovoj vrsti tehnologije. Da bi se to ostvarilo, sredstva za poticanje pro-izvodnje energije iz biomase prikupila bi se povisivanjem cijene goriva za 1,5 centa po litri, a električne energije za 0,1 centu po kilovatu električne energije. Kritičari ovih planova smatraju da je biomasa ipak ograničeni izvor energije s obzirom na to da bi trebalo veoma velike površine zasaditi biljkama namije-njenim proizvodnji energije. Strahuju da u Europi za to uopće nema dovoljno mjesta i da bi se proizvodnja mogla prebaciti u nerazvijene zemlje, npr. u Brazil, gdje bi se sječom kišnih šuma stvarale obradive površine za plantaže biljnih izvora energije. Uništavanje kišnih šuma već je samo po sebi problematično, a intenzivan uzgoj monokultura »energetskih« biljaka podrazu-mijeva i intenzivnu primjenu mehanizacije, umjetnih gnojiva i pesticida, što svakako predstavlja dodatnu opasnost za okoliš. Također smatraju da je pretvorba biomase u gorivo nerazumna i neracionalna jer se tako iskorištava samo manji dio energije pohranjen u biljkama (npr. za proizvodnju biodizela iz uljane repice koriste se samo njezine sjemenke).68

68 Die Zeit, 23.11.2006, broj. 48, http://www.zeit.de/wissen/index

68

Potpuni zaokret u načinu življenja čovjeka modernog doba pri-jeko je potreban, iz razloga što, prema najnovijim prognozama stručnjaka, globalnih rezervi nafte ima samo za još 37 godina, plina za 61 godinu, a ugljena za 211 godina. U tom kontekstu, pitanje korištenja obnovljivih energetskih izvora danas postaje sve aktualnije, i to iz dva razloga. Prvo, jer su obnovljivi izvori energije manje štetni za okoliš od neobnovljivih, i drugo, jer se resursi fosilnih goriva iz dana u dan sve više smanjuju, a njihove cijene, recipročno tome, rastu.

Ipak, i korištenje obnovljivih izvora energije nužno je poveza-no sa zahvatima u ekosustave. Tako se primjerice zbog gradnje hidroelektrana skreću tokovi rijeka, potapaju goleme površine, uništavaju staništa, raseljavaju ljudi... Vjetrogeneratori mijenja-ju i narušavaju ljepotu krajobraza, mogu ometati ptice selice... Zbog uzgoja biljaka namijenjenih proizvodnji energije (uljana repica, kukuruz, šećerna repa, šećerna trska) sijeku se šume, ugrožava biološka raznolikost ili općenito smanjuju površine na kojima bi mogla rasti hrana za sve veći broj ljudi na Zemlji. Stoga je neizmjerno važno da ljudi shvate kako korištenje obno-vljivih izvora energije mora ići ukorak s energetskom učinkovi-tošću, tj. racionalnim korištenjem energije.

Riječju, ako se za 20. stoljeće može reći da je bilo stoljeće fosilnih goriva i neodgovornog rasipanja energije u zemljama razvije-nog svijeta, 21. bi stoljeće moralo postati stoljeće inteligentnog trošenja energije iz obnovljivih izvora.

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Energije Sunca ima u izobilju: Sve svjetske potrebe za energijom mogle bi se zadovoljiti energijom proi-zvedenom pomoću fotonaponskih modula postavljenih na površini od 700 x 700 km, uz današnji stupanj korisnosti od oko 15 posto.

Prema najnovijim prognozama stru-čnjaka, do 2050. godine svijet će trošiti 15 puta više energije nego stoljeće ranije. Upravo zbog toga velike svjetske kompanije sve više počinju ulagati u Sunčevu energiju i energiju vjetra.

Karta prikazuje potrebnu površinu u usporedbi sa Saharom

Što znaš o obnovljivim izvorima energije i koja je njihova prednost s obzirom na fosilna goriva? Ima li naša zemlja potencijale obnovljivih izvora energije?

Koliko ih koristi i na koji način?

Utječe li korištenje obnovljivih izvora energije na okoliš i ostavlja li posljedice?

Što je učinkovito korištenje energije?

Zašto učinkovito korištenje energije najmanje opterećuje okoliš?

Koliko sam(a) i na koji način možeš pridonijeti učinkovi-tom korištenju energije?

U svojoj obitelji napravi plan po kojemu ćete pratiti potro-šnju energije s mjerama štednje, te usporedite novo stanje s ranijim.

III. DJELUJTE

70

Zrak naš svagdanji

Spomenemo se tebe gotovo isključivo u smrtnome hropcu: Zraka, zraka, nedostaje mi zraka! Ostatak života provedemo kao novo-rođenče ne misleći kako opstanak na životu izvan majčine utrobe - kao i u njoj - zahvaljujemo ponajprije tebi. Ti si duša kruha našeg svagdanjega. Sve drugo je prismok - može biti danas, može sutra, u jutro, o podne ili navečer. Ti pak neprestano držiš ritam našeg srca. Neprestano kružiš našim krvotokom sve do dna naše moždine. Ti si najneobičniji dar darujući se posve neprimjetno.

Ti nas najzornije podsjećaš na Nevidljivoga koji Nevidljiv vidljivo-mu i nevidljivomu život dade i daje.

Sa zahvalnošću i kajanjem zbog nezahvalnosti molimo Onog koji nam te daruje:

Zrak naš svagdanji daj nam danasI s njime nam daruj sebeDah života naše dušeDa nam pluća i duša u njima budu čiste.

I otpusti nam dugove našeg nasilja nad Tvojim stvorenjima, Grijehe gušenja zraka našeg svagdanjegaNečistoćom svoje sebičnosti, gramzivosti i nebrige.I daj nam milost da otpustimo dugove nasilja svojoj braći i sestra-ma Da u miru udišemo zrak naš svagdanji.

I ne uvedi nas u napast ubojstva zraka našeg svagdanjega Nego izbavi nas od smrti gušenjem.

Neka se sveti i slavi Ime Tvoje U zraku na nebuNa zemljiU vodiPod zemljomI u svemu što u njojI na njoj živi.

Budi volja TvojaDa sve što živiIma zraka TvogaZraka svoga svagdanjega.

Bože Vuleta

1. Biblijska i kršćanska tradicija

71

Božja nazočnost u stvorenomeMojsije je pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga svećenika. Goneći tako stado po pustari, dođe do Horeba, brda Božjega. Anđeo mu se Jahvin ukaže u rasplamtjeloj vatri iz jednog grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara. »Hajde da priđem«, reče Mojsije, »i promotrim ovaj čudni prizor: zašto grm ne sagorijeva.« Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: »Mojsije! Moj-sije!« »Evo me!« - javi se. »Ne prilazi ovamo!« - reče. »Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo.« »Ja sam«, nastavi, »Bog tvoga oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev.« Mojsije zaklo-ni lice: bojao se u Boga gledati.

(Izlazak 3,2-6)

Temelj vjere o Božjoj nazočnosti u stvorenom zrcali se i na prvim stranicama Biblije, u biblijskoj pripovijesti o stvaranju svijeta. U Knjizi Postanka, koja je ujedno i svjedočanstvo samoobjave Boga čovječanstvu, poput pripjeva odjekuju riječi; »I vidje Bog da je dobro« (Usp. Post 1). »U početku stvori Bog… Duh Božji lebdio je nad vodama…« Duh Božji koji lebdi nad vodama, može se shvatiti i kao izričaj Božjeg daha, tj. živodajnog zraka, bez kojeg ne bi bilo života. Svijet je snagom Božje riječi, kojom je stvaran, nastanjen svetim, dobrim. Sve što je stvoreno znak je i objava Stvoritelja koji je u svemu što je stvoreno ostavio svoj otisak, trag koji treba znati čitati.

Budući da je sve u Bogu i Bog u svemu i svima, sva su stvorenja svjedoci Božji, zrcalo Božje prisutnosti, njegovi tragovi, znako-vi, simboli. Kad čovjek u toj spoznaji i u toj vjeri slavi Boga, slavi ga sa svim stvorenjima. Ne slavi Boga samo čovjek već i svako stvorenje: »Neka te slave sva djela tvoja, Gospodine« (Ps 145,-10); »Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih« (Ps. 19). Poziv stvorenja na slavljenje zorno je prikazan u hvalospjevu iz Knjige proroka Danijela (Dn 3,57-88.56). Mističnom pogledu svako stvorenje postaje sakrament, tj. sveti znak Božje nazočnosti.

Ljubav Božja vrijedi za svako stvorenje. Kršćanstvo vjeruje da su sva stvorenja u Bogu i da je Bog u svim stvorenjima:

Bog, Stvoritelj svijeta i svega što je u njemu… svima daje životni dah i sve ostalo… zbilja nije daleko ni od jednog od nas. Po njemu, naime, živimo, mičemo se i jesmo…

(Dj 17,24.27b.28.)

Uništavanje stvorenoga znači ujedno i nagrđivanje Božjeg, Kri-stova lika, koji je prisutan u svemu stvorenom. Krist pati ne samo kad čovjek ostane bez prava i kad ga se iskorištava, nego i kad se ugrožavaju mora, rijeke i šume, zrak, zemlja, vode, ptice ili bilo koje drugo živo biće.69

69 Opširniji opis kršćanskog pogleda na stvoreno i odnosa prema stvorenom može se naći u knjizi: Fra Bože Vuleta, Taj Divni Božji svijet, Franjevački institut za kul-turu mira, Split, 1997.

Kao što je duša čitava prisutna u svakom dijelu tijela, tako je i čitav Bog prisutan u svemu i u svakom pojedinom.

Sv. Toma Akvinski

Jer znamo: sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada. Ali ne samo ono! I mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela.

(Rim 8, 22-23)

72

Sv. Franjo Asiški - Pjesma jednog životaTeološka postavka o Božjoj prisutnosti u stvorenom ima svoje uporište ne samo u Bibliji nego i u kršćanskoj tradiciji.

Na biblijskoj vjeri u Boga Stvoritelja, u Boga istodobno imanen-tna i transcendentna, izrasli su u kršćanskoj tradiciji bezbrojni primjeri strastvene ljubavi prema stvorenjima, koji imaju svoje korijenje i svoje najviše uzore u mnogim velikanima duha, među kojima posebno mjesto zauzima sv. Franjo Asiški (1181. - 1226.), osnivač kršćanske kozmičke mistike.

Postoje brojne zgode iz života sv. Franje koje govore o njegovu odnosu prema prirodi. Sljedeće zgode izriču ono što danas možemo nazvati skrbi za biološku raznolikost.

Neobrađeni vrtBratu koji je bio zadužen za vrt govorio je da ne uzgaja jestivu zelen na cijelom obradivom zemljištu, nego da ostavi slobodan prostor na kojem bi iznikle zelene trave, koje će u shodno vrijeme podariti braći cvjetove. Savjetovao je vrtlaru da jedan dio vrta pretvori u perivoj, u kojem će sijati i saditi svaku vrstu mirisnih trava i bilja, koji cvjetaju lijepim cvjetovima, da u vrijeme cvata pozivaju one koji ih gledaju da hvale Boga, da svako stvorenje šapuće, šumi i govori: »Bog me je stvorio za tebe, o čovječe«.

Peruđinske legende, 51

Mi koji smo živjeli s njime, često smo ga vidjeli kako uživa iznutra i izvana gotovo nad svakim stvorenjem: dodirivao bi ih, radosno gledao, tako da se činilo da se njegov duh kreće u nebu, ne na zemlji.Ovo je očito i istinito da je naime Franjo primio mnoge utjehe od Božjih stvorenja. Doista, malo prije smrti sastavio je Pohvale Gospodi-nu za njegova stvorenja, s ciljem da potakne srca onih koji su ga slušali na hvalu Bogu te da tako Gospodin bude hvaljen od ljudi u njegovim stvorenjima.

Zrcalo savršenstva, 118.

Sveti Franjo Asiški, koji je bio neobičan ne samo u svom odno-su prema ljudima nego i u svom odnosu prema drugim Božjim stvorenjima, izvanredan je primjer prepoznavanja stvorenoga kao dara. Nije posve slučajno što je jedna necrkvena institucija, Međunarodni ekološki institut, zbog Franjina jedinstvenog stava strahopoštovanja prema stvorenome, zatražila da ga se pro-glasi zaštitnikom ekologa, što je Ivan Pavao II. dana 20. rujna 1979. godine i učinio. Jednako tako, ne čudi ni to što je papa Ivan Pavao II. u poruci Mir s Bogom stvoriteljem - mir sa svim stvorenjima, upravo Franju Asiškoga stavio kršćanima kao uzor i »autentičan primjer osobe koja je imala duboki osjećaj cjelovi-tosti stvorenoga«.

Sveti Franjo Asiški, koji je 1979. proglašen nebeskim zašti-tnikom pobornika ekologije (usp. Apostolsko pismo Inter Sanctos: AAS 71’1979’ 1509), kršćanima je autentičan pri-mjer osobe koja je imala duboki osjećaj cjelovitosti stvo-

Svako stvorenje: ptica, riba, mrav, voda, vatra, vjetar, stablo, cvijet, za Franju je bilo sakrament, sveti znak prisutnosti Božje.

Hvaljen budi, Gospodine moj, sa svim stvorenjima svojim.

Sv. Franjo Asiški

73

renoga. Prijatelj siromašnih, voljen od Božjih stvorenja, pozvao je sve - životinje, biljke, prirodne sile, čak brata Sunce i sestru Mjesec - da hvale i slave Gospodina. Od asiškog Siromaha dolazi nam svjedočanstvo da se, ako smo u miru s Bogom, možemo bolje posvetiti borbi za mir sa svim stvorenjima, za mir koji je neodvojiv od mira među narodima.

Nadam se da će nam nadahnuće svetog Franje Asiškoga pomoći sačuvati uvijek živ osjećaj "bratstva" sa svim stvarima koje je, dobre i lijepe, stvorio svemogući Bog. I neka nas on podsjeti na ozbiljnu dužnost da ih poštujemo i brižno čuvamo, u okviru šireg i većeg bratstva među ljudima.70

Za Franju je svako Božje stvorenje, bilo u živoj bilo u neživoj prirodi, sestra ili brat. Sve što ga je okruživalo - sve mu je bilo sveto, u svemu je susretao Stvoritelja svega. Franjo ne dopušta da se stabla potpuno odsijeku, i to zato da bi ponovno mogla pustiti mladice. Zimi hrani pčele. Propovijeda pticama i ribama. Kad bi prao ruke, pazio bi da ne stane nogama na »korisnu, dragocjenu i čistu« sestru Vodu. Po hridinama je s poštovanjem hodao jer je Krist nazvan »hridinom«. Vrtlaru je naredio da ne obrađuje sav vrt kako bi i sve divlje raslinje moglo naći mjesta u vrtu na radost svima. Crve je sklanjao s puta da ne budu pogaže-ni, osobito stoga što su ga podsjećali na Krista kojeg su vlastodršci pogazili kao crva. Njegovi suvremenici svjedoče da je Franjo u susretu sa svakim Božjim stvorenjem padao u zanos, diveći se i slaveći Boga za svako od njih. Svako stvorenje, ptica, riba, mrav, voda, vatra, vjetar, stablo, cvijet itd., svako pojedino za sveca je bilo sakrament ili sveti znak prisutnosti Božje. Franjo je prije osamsto godina imao takav odnos prema prirodi, prema svim Božjim stvorenjima, kakav bi bio neophodan danas nama da bi se uopće održao život na Zemlji. Mi danas uviđamo nužnost suživota s prirodom kad životu na Zemlji prijeti opa-snost da se ugasi. A Franjo je živio u skladu s prirodom kada ga na to ništa nije prisiljavalo, kada nitko nije mogao ni slutiti kata-strofu pred kojom se danas nalazi cjelokupni život na Zemlji. Temelj Franjina odnosa prema prirodi bila je ljubav prema Bogu, dok je istodobno priroda bila »mjesto« Franjina susreta s Bogom i slavljenja Boga. On dobro zna da sva stvorenja pri-padaju Bogu jer je on njihov Stvoritelj. Znak njegova potpunog siromaštva simbolizira događaj razgolićenja pred biskupom kad ocu vraća i posljednje što je od njega dobio - odijelo. Siromaštvo ga je dovelo u posve nov odnos sa stvorenjima, a nije ga udaljilo od ovoga svijeta. Odrekavši se posjedovanja i vlasništva, Franjo priznaje kako sve što postoji pripada Stvoritelju i kako nijedan čovjek nema pravo bilo što sebi prisvajati, a još manje prirodna dobra drugima uskraćivati.

70 Mir s Bogom stvoriteljem - mir sa svim stvorenjima, br. 16.

Temelj Franjina odnosa prema pri-rodi bila je ljubav prema Bogu, dok je istodobno priroda bila »mjesto« Franjina susreta s Bogom i slavljenja Boga

74

Postoje brojne priče koje odražavaju duh odnosa sv. Franje prema stvorenjima. Kao ilustraciju donosimo sljedeći tekst:

Priča o kolibrićuOsvanuo je lijep i sunčan proljetni dan. Miris ljeta osjećao se u zraku, a divlji su cvjetovi bili u punom cvatu. Djevojčica je, uživajući u svijetlim i mirisnim bojama jutra, zajedno s mamom veselo skakutala kroz visoku zelenu travu. U jednom trenutku, uz glasno zujanje, pridruži im se ptičica, jedva malo veća od palca ljudske ruke. Očarana malenim stvorenjem, koje je užurbano letjelo sa cvijeta na cvijet, djevojčica reče mami: »Mama, pogledaj malenu ptičicu kako brzo leti. Pogledaj, sad je na jednom cvijetu, a dok trepneš, već je na drugome. Zar joj ne bi bilo jednostavnije i lakše zaustaviti se i ostati na jednome mjestu, a ne da posjećuje tolike cvjetove? I kakvo se to zujanje, dok leti, čuje?«

Majka se zaustavi, sjedne na obližnji kamen, te odluči djevojčici, ispričati priču o toj čudesnoj malenoj ptici. Uze djevojčicu u krilo i reče:

»Dijete moje! Ta se malena ptica zove kolibrić. Dopusti da ti ispričam lijepu i poučnu priču o kolibriću, priču koju mi je jednom davno, dok sam poput tebe bila malena djevojčica, ispričala moja mama, tvoja baka.

Prije mnogo godina postojao je jedan prekrasan i divan cvijet koji je rastao u rano proljeće, a svu raskoš svoje ljepote poka-zivao pred početak ljeta. Njegovi su cvjetovi bili očaravajuće mirisni, a u svijetlim bojama tog cvijeta uživala su sva stvorenja. Zbog njegove jedinstvenosti prozvali su ga cvijetom svih cvjeto-va. Ne čudi što su ljudi i stvorenja u kasno proljeće s nestrplje-njem iščekivali kada će cvijet svih cvjetova procvjetati, jer onoga dana kad se to dogodi, znali su da dolaze topli i ugodni ljetni dani. U ono vrijeme ljeta nisu bila ovakva kakva su danas, nego ugodna, blaga i topla. Vidje Bog koliku i kakvu radost cvijet svih cvjetova donosi ljudima i stvorenjima i bijaše mu veoma drago, te reče: ‘Draga mi je radost ljudi i stvorenja. Njihova radost i moja je radost. Pa, zašto da se raduju u samo tako kratkom vremenskom razdoblju?’ I odluči Bog radost ljudi i stvorenja učiniti trajnijom. Tako, idućeg proljeća pretvori Bog cvijet svih cvjetova u malenu ptičicu, čije je perje imalo boju zelene pro-ljetne trave i blistavo crvenu boju zalazećeg sunca. Bog joj je, između mnogih posebnosti kojima ju je obdario, dao jedinstven dar, da među visokim stablima leti brzinom sunčeve svjetlosti, i da svim stvorenjima prenosi Božju poruku o jedinstvenosti svakoga od njih.

To je razlog, što mi danas vidimo kolibrića kako užurbano leti od cvijeta do cvijeta. Zujanje koje čuješ zapravo i nije zujanje, nego šaputanje Božje poruke stvorenjima o jedinstvenosti sva-koga od njih. Istodobno, kao Božji glasnik, kolibrić zahvaljuje svakom pojedinom cvijetu u što svojom ljepotom pridonosi da ovaj svijet bude ljepšim i ugodnijim mjestom za življenje«.

Pogledavši djevojčicu, mama nastavi: »Jednako poput kolibri-ća, cvijeta svih cvjetova ili bilo kojega drugog stvorenja, i ti

KolibrićNeumorni glasnik koji stvorenjima prenosi Božju poruku o jedinstveno-sti svakoga od njih.

Jednako kao svaki cvijet, kao svako stvorenje, i ti posjeduješ darove koje, kada odrasteš, trebaš darovati svije-tu. Zauzvrat, ptice, stabla, cvijeće i ostala stvorenja bit će ti zahvalni za tu dobrotu i uzvratit će ti uzdarjem.

U biblijskoj pripovijesti o stvaranju svijeta, u Knjizi Postanka, napisane su riječi koje je Bog izgovarao nakon što bi svako stvorenje dozvao u postojanje: »I vidje Bog da je dobro.« Koju nam poruku te riječi odašilju?

Kako shvaćaš riječi da su sva stvorenja zrcalo Božje prisu-tnosti i njegovi tragovi u svijetu?

Smatraš li da uništavanje stvorenoga znači ujedno i nagr-đivanje Kristova lika koji je prisutan u svemu stvorenom i kako to objašnjavaš?

Kako tumačiš riječi pape Ivana Pavla II. da je sv. Franjo »autentičan primjer osobe koja je imala duboki osjećaj cjelovitosti stvorenoga«?

U čemu se sastoji specifičnost sv. Franje Asiškoga s obzi-rom na stvoreno i što je stvoreno za njega?

Koja je temeljna poruka Priče o kolibriću i što te se u priči posebno dojmilo?

F Pronađi i dramatiziraj neku pripovijest iz života sv. Franje te je prikaži u nekoj zgodi.

F Napiši sastavak (intervju, poruku, novinski članak) o tome kako bi sv. Franjo ljudima današnjice govorio o odnosu prema stvorenjima.

F Sastavi i prikaži u power pointu sadržaje u kojima zahvaljujemo Bogu za sve stvoreno i slavimo ga u njego-vim stvorenjima.

75

posjeduješ darove koje, kada odrasteš, trebaš darovati svijetu. Zauzvrat, ptice, stabla, cvijeće i ostala stvorenja bit će ti zahvalni i uzvratit će ti uzdarjem.«71

Kršćanstvo vjeruje da su sva stvorenja u Bogu i da je Bog u svim stvorenjima. Budući da je sve u Bogu i Bog u svemu i svima, sva su stvorenja svjedoci Božji, zrcalo Božje prisutnosti, njegovi tragovi, znakovi, simboli. Mističnom pogledu svako je stvorenje sakrament i sveti znak Božje nazočnosti. Temelj istine o Božjoj nazočnosti u stvorenom ima svoje uporište u Bibliji i u kršćan-skoj tradiciji. Bezbrojni su primjeri strastvene ljubavi prema stvorenjima, koji svoje korijenje i svoje najviše uzore imaju u velikanima duha poput sv. Franje Asiškoga.

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Poticaji za razmišljanje i raspravu

Lice zemljeČime se obnavlja lice Zemlje? Lici-ma ljudi. Lica ljudi obnavljaju lice Zemlje. A ljudsko lice, tko obnavlja ljudsko lice? Duh ga obnavlja. Duh Sveti.

71 Za proširenje ove teme pročitaj Knjigu Postanka 1, 1-31, i prispodobu o talentima (Mt 25,14-30).

76

Zemlja kao Božji dlanSvi mi hodamo po ovoj zemlji, govorimo o zemlji, o našoj zemlji. Govorimo o zemljama dalekih krajeva. Ljudi govore o zemlji koju obrađuju. Neki osjećaju tugu i nostalgiju za rodnom zemljom, kad su daleko. Jedni se svađaju za zemlju. Jedni drugima otimaju zemlju. Oni onima daruju zemlju. Govori se o majci zemlji. I to, otkad zemlje ima, i otkad čovjeka ima na njoj. Ma, što je zemlja? Što je to? Ako zarinemo lopatu u tlo i podignemo ono što je ona ponijela, vidjet ćemo nešto rahle tvari, koja se raspe. To je zemlja? Da! To je zemlja!Ali ta zemlja je zemlja čudesna. Ospe se cvijećem. Iz nje izniknu plodo-vi. Grožđe koje nas sladi, žito koje nas hrani. Evo cvijeće - sad sam ga vidio kad sam ušao u vaš dvor - kako je lijepo. I oskoruše sam vidio kako čekaju mraz da bi dozrele. Sve to niče iz zemlje. I sve to daje zemlja. Dakako, jer prolazimo onako pomalo žurno, tipično za naše vrijeme, ne opažamo toga. Ne zastajemo pred čudom koje se zove zemlja. Zemlja je čudo. Zemlja je velebno čudo. Ta rahla tvar što sipi, ili ta tvar što je pod našim nogama, to je jednostavno tako darežljivo. Daje nam i plod i cvijet, čini čudesa. Zemlja... To je zemlja.Što je zemlja? Zemlja je dlan. To je Božji dlan na kojemu nam Bog pruža svoje darove. Zemlja je ruka, Božja ruka kojom nas Bog dariva. I zemlja je, možemo reći, milost. Ako je milost Božja naklonjenost prema čovjeku, onda je zemlja svakako osobiti izraz Božje naklonosti. Kad bi nestalo zemlje, nas bi nestalo. Ne bismo imali gdje staviti nogu, niti bismo imali čime nahraniti usta, niti bismo imali odakle srknuti gutljaj. Zemlja je milost...Zemlju su uspoređivali s raznim. Što je sve zemlja? Nije zato čudo da je starina voljela zemlju uspoređivati s majkom. […] Drugi su je uspoređivali sa ženom. Biblija je, zanimljivo, voli uspoređivati sa zaru-čnicom. Sve te slike izvanbiblijske i biblijske mudrosti hoće pokazati koje značenje ima zemlja.[…] Vele da je samo Palestina sveta zemlja. Nije istina. Svaka je zemlja sveta. Nema zemlje koja nije sveta. Ona je osobito sveta jer je posvećena posebnim Božjim zahvatima u povijesti i životom onoga koji je hodio tim dijelom zemlje kao Božji Sin.72

Puno prije nego se mogla naslutiti današnja ekološka kriza sveti je Bonaventura, duhovni sin sv. Franje Asiškoga, upozorio na opasnost duhovnog sljepila koje priječi u stvorenome vidjeti Stvoritelja:

2. Specifičnost vjerničke odgovornosti

72 Ivan Golub, Sol zemlje, u: Lice Prijatelja, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000., str. 243-244.

Zemlja je Božji dlan na kojemu nam Bog pruža svoje darove

Ako je milost Božja naklonjenost prema čovjeku, onda je zemlja sva-kako osobiti izraz Božje naklonosti. Kad bi nestalo zemlje, nas bi nestalo. Ne bismo imali gdje staviti nogu, niti bismo imali čime nahraniti usta, niti bismo imali odakle srknuti gutljaj. Zemlja je milost...

77

Tko nije prosvijetljen sjajem stvorenih stvari, slijep je; koga ne bude glasovi prirode, gluh je; tko zadivljen čudom prirode ne hvali Boga, taj je nijem; koga ovi signali u svijetu ne upućuju na Boga, glup je. Otvori stoga svoje oči, prikloni im svoje duhovno uho, razveži svoj jezik i otvori svoje srce da bi u svim stvorenjima otkrio svoga Boga, da bi ga čuo, hvalio i ljubio... da se ne bi čitav krug zemaljski podigao protiv tebe!73

Sv. Bonaventura

Posljednjih nekoliko godina razvila se takozvana »teologija života«. Ta je teologija potkrijepljena Papinom enciklikom Evangelium vitae (1995.) u kojoj Papa modernoj »kulturi smrti« suprotstavlja »kulturu života«. Božje »intervencije« u povijesti stvorenoga izraz su Božje potvrde životu (utjelovljenje i uskr-snuće Kristovo, poslanje Duha Svetoga). Božje djelo istodobno je i poziv vjernicima na misiju života,74 koja će se suprotstaviti apatiji i sebičnoj brizi isključivo za vlastiti život. Gdje god je život ugrožen, vjernik je pozvan na misiju života.

Čini se da je suvremeni čovjek, a tako i kršćanin, izgubio moć prepoznavanja svetoga u stvorenome. I vjernicima je oslabio vid za prepoznavanje Božjeg lica u njegovu djelu u prirodi.

Čovjek je odavna nadvladao moć prirode. Priroda je prestala biti izvorom straha. Dopuštajući sebi sve izvedivo, čovjek je s priro-de digao i posljednji veo tajne, otklonio i posljednji milimetar distance te je priroda izgubila i na svojoj fascinantnosti. Naravno da je u takvom odnosu izgubila svoju dimenziju nedodirljivosti, drugotnosti u kojoj se manifestira transcendentalno, Bog.

Stoga papa Ivan Pavao II. naglašava:Danas je ekološka kriza dosegla takve razmjere da uključuje odgovor-nost svih. […] Čak ljudi i žene koji nemaju osobita religiozna uvjere-nja, zbog osjećaja vlastite odgovornosti za zajedničko dobro, uočavaju obvezu da trebaju dati svoj doprinos u ozdravljenju okoliša. S još više razloga, oni koji vjeruju u Boga Stvoritelja i koji su uvjereni da u svije-tu postoji čvrsto definiran i svrhovit red, moraju se osjećati pozvanima i založiti se za ovaj problem. Kršćani posebno moraju shvatiti kako su njihove zadaće unutar stvorenoga, njihove zadaće u odnosu na prirodu i Stvoritelja, dio njihove vjere. Oni su, međutim, svjesni i širokog polja ekumenske i međureligijske suradnje koja se ostvaruje pred njima.«

Mir s Bogom stvoriteljem - mir sa svim stvorenjima

Suvremeni čovjek mora ponovno otkriti svetost stvorenoga, tajnovitu Božju nazočnost u svemu, i prema svemu se odnositi

Čini se da je suvremeni čovjek, a tako i kršćanin, izgubio moć prepo-znavanja svetoga u stvorenome. I vjernicima je oslabio vid za prepo-znavanje Božjeg lica u njegovu djelu u prirodi.

Poškropit ću vas vodom čistom da se očistite. Očistit ću vas od svih vaših nečistoća i od svih kumira vaših. Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas! Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa. Duh svoj udahnut ću u vas da hodite po mojim zakonima i da čuvate i vršite moje narede.

(Ez 36,24-28)

73 Sv. Bonaventura, Itinerarium, I, 15; Opera Omnia, 229.74 Usp. Jürgen Moltman, Die Quelle des Lebens, Der Heilige Geist und die Theologie

des Lebens, 1997. str. 27.

78

sa strahopoštovanjem. Ni Zemlja ni bilo što na njoj ne pripada nama, već Stvoritelju! Božjim vlasništvom čovjek nema pravo samovoljno raspolagati. Bog je čovjeku povjerio Zemlju. Čovjek se tim Božjim darom mora služiti sa strahopoštovanjem.

Isus je jasno definirao narav našeg odnosa prema bližnjemu: »Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste« (Mt 25,40). Strahopoštovanje i ljubav prema životu najviše se očituju u skrbi za najmanje, najslabije, najranjivije, najugroženije (siromašne, bolesne, nemoćne, obespravljene). Isto vrijedi u našem odnosu prema dugim sustvorenjima: živo-tinjskim i biljnim vrstama, prema neživim stvorenjima; jer sva su, kao i mi, utkana u jedan veliki organizam života u kojem prebiva Božji duh.

Nismo živjeli dosljedno Božjoj zapovijedi da se sa strahopošto-vanjem odnosimo prema stvorenom svijetu te da radimo na nje-govu integritetu. Krivo smo shvatili biblijski savjet da stvorenja ‘sebi podložimo i da s njima gospodarimo’. Shvatili smo ga kao dopuštenje da iskorištavamo bogatstva stvorenoga svijeta na svojevoljan i sebičan način. Međutim, taj je savjet poziv na skrb za stvoreni svijet. Sve do naših dana, i unatoč boljim spoznaja-ma, nastavljamo se ponašati po stečenim navikama i lagodnim potrošačkim običajima.75

Zemlja − dar za cijelu ljudsku obitelj Papa Benedikt XVI. pozvao je na borbu protiv skandala gladi u svijetu. Prije molitve Anđeoskog pozdravljenja u nedjelju 12. studenoga, na dan kada se u Italiji slavi Dan zahvalnosti, Sveti Otac govorio je o temi tog dana: »Zemlja: dar za cijelu ljudsku obitelj«. »U našim se kršćanskim obiteljima malene uči da prije obroka uvijek zahvaljuju Gospodinu kratkom molitvom i zna-kom križa. Taj običaj treba očuvati ili ponovno otkriti«, pojasnio je Papa, dodajući da se tim običajem dijete odgaja kako nikada »zdravo za gotovo« ne treba uzimati »svakodnevni kruh«, nego valja priznati kako je on dar Božje providnosti. »Morat ćemo se naviknuti blagoslivljati Stvoritelja za svaku stvar: za zrak i za vodu, dragocjene tvari koje predstavljaju temelj života na našem planetu; kao i za hranu koju nam Bog po plodnosti zemlje daruje za naše održanje. Svoje je učenike Isus naučio moliti tako da od Oca nebeskoga traže ne ‘moj’, već ‘naš’ svagdašnji kruh. Na taj je način htio da se svaki čovjek na zemlji osjeti suodgovornim za svoju braću, da nikome ne bi nedostajalo ono što je nužno za život. Zemaljski su proizvodi dar što ga je Bog namijenio ‘cijeloj ljudskoj obitelji’.« Upravo tu »dodirujemo bolnu točku: drama gladi, unatoč tome što se tim problemom bavi više ustanova na svjetskoj razini, kao što su Ujedinjeni narodi i Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), još uvijek

Sve stvoreno utkano je u jedan veliki organizam života u kojem prebiva Božji duh

Morat ćemo se naviknuti blagoslivljati Stvoritelja za svaku stvar: za zrak i za vodu, dragocjene tvari koje predstavlja-ju temelj života na našem planetu; kao i za hranu koju nam Bog po plodnosti zemlje daruje za naše održanje.

Papa Benedikt XVI.

75 Pomirenje - dar Božji i izvor novog života, br. 18, završni dokument Drugog europ-skog ekumenskog skupa u Grazu.

79

je teška. »Posljednji godišnji izvještaj FAO-a potvrdio je ono što Crkva jako dobro zna iz izravnoga iskustva zajednica i misiona-ra: to jest da više od 800 milijuna ljudi živi u neishranjenosti i da previše ljudi, osobito djece, umire od gladi«, opomenuo je Papa. Kako je moguće nositi se s tim stanjem na koje se opetovano upozorava, a koje ne samo da se ne rješava nego se i pogoršava? Jamačno je potrebno iskorijeniti strukturne razloge koji su po-vezani sa sustavom upravljanja svjetskoga gospodarstva, koje većinu resursa planeta usmjerava manjini stanovništva. »Takvu nepravdu ne samo da su više puta žigosali moji časni pretho-dnici, sluge Božji Pavao VI. i Ivan Pavao II«, upozorio je Sveti Otac ističući kako se nužno valja »obratiti«, promijeniti model globalnoga razvoja. I to je nužno ne samo zbog skandala gladi nego i zbog problema uništavanja okoliša i zbog pitanja energi-je. »Svaka osoba i svaka obitelj može i mora učiniti nešto kako bi olakšala glad u svijetu, prihvaćajući stil života i potrošnje koji je u skladu sa zaštitom stvorenoga i s kriterijima pravednosti prema onima koji obrađuju zemlju u svakoj državi«, zaključio je Sveti Otac. Na taj je način još jednom pozvao na svjesno i savje-sno korištenje zemaljskih dobara, ali i na konkretno pomaganje gladnima.76

Ostaje nam pitanje je li moguće pristupiti Svetom ne poštujući njegovu svetost u stvorenome? Može li se čovjek pomiriti sa Stvoriteljem, s Ocem nebeskim, ako zapostavlja svoju odgovor-nost prema stvorenome? Kako može čovjek uživati mir Božji ako nije u miru sa svojom braćom i sestrama, sa svim Božjim stvorenjima, tj. ako ih zlostavlja, izrabljuje i uništava i ako o njima ne vodi brigu?

Kako čovjek može uživati mir Božji ako nije u miru sa svojom braćom i sestrama, sa svim Božjim stvorenji-ma, tj. ako ih zlostavlja, izrabljuje i uništava i ako o njima ne vodi brigu?

Priroda kao caritasCijela je priroda caritas, ali samo mističar doživljava tu vrstu ljubavi vlastitim iskustvom. Božja nas ljubav okružuje sa svih strana. Njegova ljubav je voda koju pijemo, zrak koji dišemo i svjetlo koje gledamo. Svi prirodni fenomeni nisu ništa drugo doli različiti materijalni oblici Božje ljubavi. Mi se krećemo u njegovoj ljubavi kao riba u vodi. I toliko smo mu blizu, toli-ko prožeti Njegovim darovima (i sami smo Božji dar), da to uopće ne primjećujemo, zato što nam za to nedostaje perspe-ktiva. Njegova nas ljubav ispunjava sa svih strana i zato je ne osjećamo kao što ne osjećamo pritisak atmosfere.

Priroda je osjetljiva, materijalizirana ljubav Božja. Njegova je providnost vidljiva u svemu što gledamo. Ljudi, međutim, žure ulicama, puni briga i nikada se ne zaustavljaju da bi na Njega pomislili, na Njega koji ih sa svih strana pokriva, koji je izbrojio sve njihove vlasi i ćelije.77

Ernesto Cardenal

76 Glad u svijetu je skandal, rr, Glas Koncila, broj 47 (1691), 19. 11. 2006., str. 1., i 5., ili: http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html??id=300&vrsta=dru%-

C5%A1tvo

80

Vjernici današnjeg vremena su pozvani:F Spoznavati vrijednost i posebnost svakog stvorenja.F Štititi okolinu kao zajedničko dobro.FUočavati uzajamnost između očuvanja prirodnih bogatstava, razvoja i novih tehnologija.F Imati na umu da svaka primjerena etika koja brine o zaštiti okoliša vodi računa o usklađivanju gospodarskog razvoja i ekološke ravnoteže. F Zastupati stav da je temelj svake etike spoznaja vrije-dnosti drugoga te spoznaja vlastite odgovornosti prema drugome.

Kako bi bili sol zemlje (Mt 5,13) kršćani trebaju:F Iščitavati »znakove vremena«.F Rasuđivati i odlučivati u duhu vjere. F Koristiti se dostupnim izvorima i uspostavljenom mre-žom kojom se mogu prenositi kršćanske poruke mira kao i upozorenja o globalnom zatopljenju.F Snagom sakramenta krštenja živjeti u skladu i miru sa svim stvorenjima.F Snagom sakramenta krštenja biti prorocima i branite-ljima ugroženih.F Odgajati se za etiku zajedničkog dobra i solidarnosti s onima koji su u velikoj potrebi.78

Kako ćemo odgovoriti, ovisi i o tome gdje živimo. Razumljivo je kako će se odgovor onih koji žive u društvu i državama koje obilježava potrošački mentalitet i materijalizam razlikovati od odgovara onih koji žive u društvu i državama koji su osuđeni na puko proživljavanje te u kojima ne postoje ni osnovni uvjeti za dostojanstven život.

Ako stvoreno vidimo kao otajstvenost koja nas vodi Bogu, naši odnosi prema stvorenom poprimaju novu, kvalitetniju dimen-ziju. Oni nisu više odnosi vladanja i gospodarenja, nego odnosi razumijevanja, a ujedno i poštivanja Božjeg plana kojim je Bog uspostavio sklad između ljudi i cjelokupnog stvorenja. Novoza-vjetna slika Dobrog pastira kojom se Isus služi, najbolje nam po-kazuje o kakvom se odnosu radi. Taj odnos nije odnos vladanja i gospodarenja nego, odnos brige i razumijevanja.

Kršćanin budućnosti će biti mistik ili ga uopće neće biti.

Karl Rahner

Svaki dar od čovjeka iziskuje uzdarje. Svaki Božji govor čovjeku iziskuje od čovjeka od-govor. Taj čovjekov od-govor sadrži njegovu od-govor-nost za ono što mu je Bog svojim govorom povjerio.

Tko ljubi prirodu, istodobno nutarnjim i vanjskim zapažanjem, taj je zadržao djetinji duh sve do svoje starosti.

Ralph W. EmersonJa sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik - koji nije pastir i nije vlasnik ovaca - kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk ih grabi i razgoni: najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao što mene poznaje Otac i ja poznajem Oca, i život svoj pola-žem za ovce.

(Iv 10, 11-15)

77 Usp. Ernesto Cardenal, Priroda, u: Svjetlo riječi, XXI., rujan 2004., br. 258., str. 10.

81

Tko ljubi prirodu, istodobno nutarnjim i vanjskim zapažanjem, taj je zadržao djetinji duh sve do svoje starosti. Takvi odnosi s nebom i zemljom postaju dnevnom potrebom. Snažan ushit obuzima čovjeka u susretu s prirodom unatoč stvarnoj žalosti. On je moje stvorenje, kaže priroda, i treba se sa mnom radovati u njegovim najgorčim patnjama… U šumama postajemo pametnijima i ispunjenima vjerom. Ondje znam da mi se ništa u životu ne može dogoditi - nikakva sramota, nikakva nevolja (sve dok uspijevam ostati budna oka): priroda sve to razgra-di. Posvuda stojim na njezinu području, okupane glave u radosnom užitku i ispružen u beskonačnom prostoru - tako se gubi i posljednji ostatak sebičnosti, ovisnosti o svojem ja. Postajem posve prozirnom zjenicom: sâm sam ništa, ali vidim sve; svemirske struje protječu kroza me, imam udjela, zapravo imam dio u Bogu.

Ralph W. Emerson, Natur und Gei

Sva su stvorenja, jednako kao i mi, utkana u jedan veliki orga-nizam života u kojem prebiva Božji duh. No čini se da je suvre-meni čovjek izgubio moć prepoznavanja svetoga u stvorenome. I vjernicima je oslabio vid za prepoznavanje Božjeg lica u nje-govu djelu u prirodi. Stoga, kao kršćani, moramo shvatiti da je naša obveza prema prirodi i stvorenome sastavni dio naše vjere. Svijest da naš svijet pripada Bogu potiče nas da ne razmišljamo samo o socijalnoj pravdi kojom se ravnaju odnosi među ljudima, nego i o ekološkoj pravdi, kojom bi se trebali ravnati odnosi između čovjeka, svih stvorenja i same Zemlje.

Kako doživljavaš tekst Zemlja kao Božji dlan? Što ti on govori?

Je li obveza prema prirodi i stvorenome sastavni dio kršćanske vjere i što bi u svezi s time kršćani trebali činiti?

Koje sve mogućnosti pruža ekološka cjelovitost s obzirom na vjersku različitost?

Gledaš li prirodu kao caritas ili, pak, kao nešto što je samo po sebi razumljivo?

Po čemu ćemo moći prepoznati kršćanina budućnosti? Koje će ga odlike krasiti?

Kako tumačiš tvrdnju da »plijeviti u ovom vremenu znači pripitomljavati, oplemenjivati i preobražavati, jer i korov je biljka koja sluša sunce«?

U čemu je bit »teologije života«?

Kako shvaćaš poruku sv. Bonaventure kojom on poziva svakog čovjeka da u svim stvorenjima otkrije svoga Boga, jer u protivnom bi se moglo dogoditi da se »čitav krug zemaljski podigne protiv« njega? Koliko je ta poruka danas aktualna?

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Pogledaj u oči djeteta i vidjet ćeš Boga

78 O ovoj temi više u zborniku radova Kultura solidarnosti. U službi svijetu, u službi Spasitelju, Split, Franjevački institut za kulturu mira, ur. Bože Vuleta i Rebeka Anić.

Kako tumačiš tvrdnju da suvremeni čovjek mora pono-vno otkriti svetost stvorenoga, tajnovitu Božju nazočnost u svemu, i prema svemu se odnositi sa strahopoštova-njem?

Je li moguće pristupiti Svetome ne poštujući njegovu svetost u stvorenome? Može li se čovjek, ako zapostavlja svoju odgovornost prema stvorenome, pomiriti sa Stvo-riteljem?

Kako može čovjek uživati mir Božji ako nije u miru sa svojom braćom i sestrama, sa svim Božjim stvorenjima, ako ih zlostavlja, izrabljuje i uništava te o njima ne vodi brigu?

FKoje su posebnosti vjerničke odgovornosti za ekološku problematiku?

F Postoje li drugi razlozi zbog kojih bi se vjernici trebali uključiti?

F Kakvo mišljenje o zaštiti čovjekova okoliša dijele tvoja obitelj, prijatelji, razred, sredina, vjerska zajednica?

F Izradi plakat sa snimkama i prikladnim citatima na temu prirode o onom što te iz nje najviše usrećuje.

FPokloni drugoj osobi posudu sa zemljom i protumači joj dragocjenost zemlje.

F Održi kraće izlaganje u razredu ili među prijateljima na temu »Zemlja kao Božji dlan«.

F Posjeti neki nacionalni park u Hrvatskoj ili neko mje-sto gdje ćeš moći »ljubiti prirodu unutarnjim i vanjskim zapažanjem istodobno«.

82

9.

10.

11.

Poticaji za razmišljanje i raspravu:

Priča koja je obišla svijet Na slici (s prethodne stranice) je dvogo-dišnji dječak Hannes Bregstoem koji je nakon tsunamija (26. 12. 2004.) prona-đen na plaži u Tajlandu. Zahvaljujući fotografiji koja je postavljena na web nakon tri dana je pronađen. Pronašavši ga u bolnici, njegov je ujak ustvrdio: »Ovo je čudo. Najveće koje se moglo dogoditi.«http://urbanlegends.about.com/library/bl_tsunami_boy.htm

Bezbrižna igra u pijesku! - Hannes godinu dana poslije.

83

‘“

ponikohu nadi

da drugimabudem na radost.

I kako rastem, upravljen nebu,a smijeh mi kaplje ko sjaj dalekih zvijezda,

sve više dušmanskih ruku se diže, osmijeh mi gase,ne daju mi da se vinem vitak iznad zemlje. Jao!

U blato me satiru dušmanske ruke, grane mi krše,sred ožujka namame žestoki sjeverac, namame glad,

i cvijet osmijeh dršće od studeni, i sićano lišćedrhturi u strahu od dušmanskih ruku. Jao, o jao!

Tebe zovem, Višnji, spasi me, o Svevišnji,Ti što mi šalješ sjaj dalekih zvijezda za utjehu,

Ti što mi daruješ vodu života, Svjetlost,Svevišnji, pomozi mi da se uspravim

,im,,v,i,,t,

,a, ,k,

,na,,radost,,

zemlje i neba koji me rodiše u potaji. Stablo nade

Nikola Martić

3. Stablo nade

Wangari Maathai - majka drvećaVažnost je šuma neprocjenjiva. Stoga nije slučajno i ne čudi što je dobitnica Nobelove nagrade za mir za godinu 2004. kenijska aktivistica Wangari Maathai, koja je 1977. godine utemeljila Pokret za zeleni pojas (Green Belt Movement79), kojim je zasađeno više od 30 milijuna stabala diljem Afrike te su time znatno uma-njene posljedice nekontrolirane sječe šuma. Projekt sadnje odvija se pod geslom: Sadimo zrno mira za sadašnjost i budućnost.

Norveški odbor za dodjelu nagrade u svojem je obrazloženju od 8. listopada 2004. naveo kako »Maathai stoji na prvoj liniji borbe za promicanje održivog ekološkog društva, kulturnog i eko-nomskog razvoja u Keniji. U toj borbi prihvatila je demokraciju,

Kakva sudbina snađe stabla, snaći će i čovjeka!

Poglavica Seatlle

79 O ovom Pokretu više na Internet stranici: http://www.greenbeltmovement.org.

… i sva će stabla u polju pljeskati.( Iz 55, 12)

84

ljudska prava, posebice prava žena. Ona razmišlja globalno, a djeluje lokalno.«

Na vijest kako joj je dodijeljena Nobelova nagrada za mir, šezdeset četverogodišnja Maathai je za Norvešku radioteleviziju kazala: »Ekologija je važan aspekt mira, jer kad preostane malo prirodnih izvora, za njih se borimo oružjem.« Napomenuvši kako ne može biti ništa bolje od ovoga, možda samo na nebu, pošla je u svoj vrt i u njemu zasadila maleno drvce.80

Zahvaljujući njezinu djelovanju protiv odšumljavanja koje je uzročnik suše i siromaštva, u Keniji je posađeno više od 30 mili-juna stabala, a u rasadnicima zaposleno na desetke tisuća ljudi.

No, unatoč njezinu naporu, problem i dalje postoji. Šume danas prekrivaju 1,7 posto površine Kenije, a UN preporučuje mini-mum od 10 posto. Sedamdesetih i osamdesetih godina Maathai je progonio, zatvarao i zlostavljao autoritarni režim bivšega ke-nijskog predsjednika Daniela Arapa Moia.

Što drugo kazati nego: priznanje i uspjeh ne dolaze slučajno, oni su rezultat uloženog rada i truda. Stabla su ovoj hrabroj ženi zasigurno zahvalna. Ne ostvaruju li se na njoj riječi proroka Izaije:

Gore će i brda klicati od radosti pred vama, i sva će stabla u polju pljeskati.

(Iz 55,12)

No, Wangari Maathai ide dalje:

Započela velika svjetska akcija sadnje milijardu stabala u 2007.Dobitnica Nobelove nagrade i osnivačica Green Belt Movement Kenya Wangari Maathai objavila je akciju sadnje drveća pod nazivom Plant for the Planet: Billion Tree Campaign u organiza-ciji Ujedinjenih naroda.81 Wangari Maathai poziva ljude diljem svijeta da se pridruže akciji i posade milijardu stabala tijekom 2007. godine. Maathai je rekla kako kampanjom namjeravaju inspirirati obične građane da pomognu okolini fokusirajući se na zasađivanje drveća da bi se na taj način ukazalo na novona-stalu krizu s drvom kao gorivom.82

Živo božićno drvceUviđajući važnost šuma, Franjevački institut za kulturu mira u jubilarnoj je 2000. godini prigodom slavlja Božića pokrenuo pro-

80 Tekst zahvale koji je Wangari Maathai uputila prigodom dodjele Nobelove nagra-de možete naći na Internet stranici:

http://www.wangarimaathai.com/newsdetails.php?NewsID=12.81 Kako posaditi drvo možete pogledati na linku: http://www82 Enn full story, Kenyan Nobel Prize Winner Launches Campaign to Plant One

Billion Trees in 2007 November 08, 2006 — By Elizabeth A. Kennedy, Associated Press, http://www.enn.com/today.html?id=1-

1611

Nekoga moraš voljeti

Nekoga moraš voljeti,makar i trave, rijeku, stablo ili kamen,nekome moraš ruku nasloniti na rame

da se gladna nasiti blizine,

nekome moraš, moraš,to je kao kruh, kao gutljaj vode,moraš dati svoje bijele oblake,

svoje smjele ptice snovasvoje plahe ptice nemoći

- negdje mora biti za njihgnijezdo spokojstva i nježnosti -

nekoga moraš voljeti,makar i travu, rijeku, stablo ili kamen -

jer stabla i trave znadu za samoću- kad koraci svagda odu daljepremda se trenutak zaustave -

jer rijeka zna za tugu- samo da se nagne nad svoju dubinu -

jer kamen pozna bol- koliko je već teških nogu

išlo preko njegova nijemog srca -

nekoga moraš voljeti,nekoga moraš voljeti,

s nekim moraš u korak,istim tragom -

ah, trave, rijeke, kamen, stablo,šutljiva pratnja osamljenika i čudaka,

velika, dobra bićašto progovore

samo kad zašute ljudi.

Ivan Minatti

85

jekt Živo božićno drvce, pripremio i izradio materijale vezane za tu problematiku te ih odaslao u vrtiće, osnovne i srednje škole, na fakultete, u đačke i izviđačke domove, župe i ostale odgojne ustanove u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Cilj je projekta bio:

1. Pridonijeti izgradnji ispravne svijesti i načina slavlje-nja!2. Pridonijeti uočavaju važnosti stabla, tj. šume za život na Zemlji! 3. Smanjiti nekontroliranu sječu stabala za Božić i Novu godinu.4. Postupno uvesti praksu urešavanja »živih« božićnih i novogodišnjih stabala u domovima i drugim objektima kao i na gradskim trgovima i ulicama.5. Razviti osjećaj za simboliku i sakralnost božićnog drvca, te pridonijeti odgoju za »kulturu života«. 6. Potaknuti u rasadnicima sadnju i prodaju božićnih stabalaca u posudama. 7. Potaknuti na bliskiji odnos čovjeka prema stablu. 8. Probuditi i izgraditi svijest o ispravnom slavljenu Boži-ća i božićnih blagdana kao i razviti osjećaj vlastite odgo-vornosti prema stvorenome.9. Izgraditi stav strahopoštovanja prema stablu i stvore-nome te potaknuti na konkretan angažman.

Osnovna ideja živoga božićnog drvca

Božić, blagdan Kristova rođenja, blagdan je života. Nažalost, za taj blagdan života sjekira smrti pokosi milijune stabala. U naše vrijeme, vrijeme ozbiljne ekološke krize, šume, ta »pluća Zemlje«, sve više su ugrožene, kiselim kišama, požarima, nekontroliranom sječom....

Božić i u svojoj simbolici mora biti blagdan života. A upravo je stablo taj simbol. Ali, ne gubi li ono svoju simboliku kad je mrtvo, odsječeno? Zar Božić ne može biti još blistaviji uz živa okićena stabla?!

Prve jaslice, od kojih je nastala tradicija jaslica i urešavanja crkava i domova, bile su »žive jaslice«. U prirodnom okruženju pećine u Grecciu sv. Franjo Asiški je 1223. godine slavio Božić uz živa stabla, žive ovce, živog vola i magarca. Stablo u boži-ćnoj simbolici ima posebno značenje. Sa »stopalom« u zemlji, a »rukama« ispruženim prema visinama, stablo je simbol čovje-kova zemnog podrijetla i duhovne usmjerenosti na Nebo, na Boga. Čovjek i stablo hrane se sokovima iste zemlje, udišu isti zrak.

86

Stablo znači život za mnoga stvorenja, pa se stablo u povijesti čovječanstva često uzdizalo na razinu simbola života. Stablo je »kuća« i »pluća«, ono »hrani« i »brani«, »diše« i »miriše«, »hladi« i »sladi«, »šušti« i »šuti«. Jedan hektar šume proizvodi dovoljno kisika za više od stotinu ljudi, godišnje pročisti oko 60 tona prašine u zraku; u području svojih korijena pohrani 2 milijuna litara vode, a u ljetnim danima s njega ispari stotine tisuća litara.

Pošumljivanje novih kao i opožarenih površina u najvećoj mjeri provodi javno poduzeće Hrvatske šume. Međutim, pošumljiva-nju može pridonijeti svaki građanin na svoj način, primjerice, sadnjom stabla koje se može zasaditi kao spomen na važne događaje i odluke u životu:

F rođenje (krštenje) djeteta; F vjenčanje; F smrt člana obitelji.

Ako pak nije moguće da pojedinci zasade stablo u tim prigoda-ma, mogu dati svoj prinos za pošumljivanje. »Pošumiti« znači i spriječiti da se u to ime kršćanske svetkovine života - Božića - sječom zatire život stabala.

Projektom Živo božićno drvce upućeni su i praktični poticaji:

1. Izabrati stručne osobe koje će koordinirati radom. Ko-ordinatori timskog rada mogu biti profesori (animatori i voditelji) kao, primjerice, vjeroučitelj/ica, profesor/ica hrvatskoga jezika, profesor/ica biologije ili prirode, na-stavnik/ica likovne kulture te školski pedagog/inja.

2. Ukazati na aktualizaciju problema (važnost i uloge sta-bala/šuma, požari, nekontrolirana sječa…)

3. Potaknuti rasadnike na pripremu »živih božićnih dr-vca«.

4. Pronaći donatore koji će donirati sredstva za nabavku živog zimzelenog drvca.

5. Uključiti pojedine institucije, primjerice, Hrvatske šume u ovu akciju kao i lokalnu upravu i samoupravu te u svakoj županiji osnovati povjerenstvo koje će nakon bo-žićnog slavlja koordinirati završni dio projekta, tj. osigu-rati transport drvca do odredišta, primjerice, opožarenih područja, na kojima će biti posađena.

6. U akciju uključiti i medije (TV, radiopostaje, dnevne no-vine), koji će redovito izvještavati o tijeku projekta.

7. Nabaviti iz rasadnika zimzeleno drvce (bor, čempres, jela, božikovina…) zasađeno u posudama kako bi se ono moglo naknadno koristiti za pošumljavanje.

Stablo je »kuća« i »pluća«, ono »hrani« i »brani«, »diše« i »miriše«, »hladi« i »sladi«, »šušti« i »šuti«

87

8. Osnovati stručni žiri koji će u mjesecu prosincu ocje-njivati postignuto, tj. ljepotu okićenog drvca, literarne i likovne radove. 9. Tijekom prosinca pristupiti kreativnom radu, tj. izradi literarnih i likovnih radova na temu »Živo božićno drvce« i »Stablo nade« na relaciji vjeronauk - priroda i društvo - hrvatski jezik te likovna kultura.10. Uresiti stabla u učionicama, u dvorištu škole, odgojne ustanove, crkve ili vlastite kuće.11. U svom domu (crkvi, školi, odgojnoj ustanovi) uresiti sobne ukrasne stabljike uzgojene u posudi (fikus, filaden-dron, araucaria, javor…).12. Organizirati natjecanje u izradi najmaštovitijeg i naj-ljepšeg urešenog živog božićnog drvca. 13. Upriličiti izložbu najboljih literarnih i likovnih radova na području grada ili županije te provesti vrednovanje i uručivanje prigodnih nagrada i priznanja.14. Organizirati sadnju božićnog drvca tijekom mjeseca siječnja u dvorištu ustanove pod ovim ili sličnim sloga-nom »Posadi stablo nade!«, ili pak u dogovoru s mjero-davnim institucijama osigurati prijevoz živih božićnih drvca i njihovu sadnju na opožarena mjesta određenoga grada ili županije. 15. I umjetno stabalce jedno je od rješenja. Ako se odlučite za umjetno božićno drvce, nastojte ga očuvati kako biste ga mogli koristiti što veći broj godina.

Ovaj je projekt imao dobar odaziv u brojnim školama, posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji. No, on nije dovršen. Treba ga i dalje njegovati, produbljivati te obogaćivati novim spoznajama i akcijama, iz razloga što se nestajanje i propadanje šuma i dalje nastavlja. Jasno je da pretjeranom sječom i kupnjom odsječenih božićnih drvca u predbožićnome i božićnome vremenu i sami pridonosimo takvom poraznom stanju i odnosu prema stablu i šumama.

Mrak u svijetlim božićnim drvcimaPrigodom slavljenja Božića i božićnih blagdana tijekom 2003. godine objavljen je tekst koji slijedi, kojim se u duhu Živoag božićnog drvca kritizira postojeća praksa i daju neki alternativni poticaji.

»U središnjem dnevniku HT-a u subotu, 29. studenoga, s pri-zvukom senzacionalnosti objavljena je vijest o postavljanju 28-metarske božićne jele na Trg bana Jelačića u Zagrebu. Njezina visina i to da ju je darovao bračni par koji ju je posadio na dan svog vjenčanja prije dvadeset i pet godina trebalo je poslužiti senzacionalnosti same vijesti. Da vijest nije popraćena slikom postavljanja tog u korijenu sasječenog stabla, možda ne bi ni zvučala u tolikoj mjeri neprimjerenom, tužnom.

Božić, blagdan Kristova rođenja, blagdan je života. Nažalost, za taj blagdan života sjekira smrti pokosi milijune stabala. Zar Božić ne može biti još blistaviji uz živa okićena

Pretjeranom sječom i kupnjom odsječenih božićnih drvca u pre-dbožićnome i božićnome vremenu i sami pridonosimo poraznom stanju naših šuma.

88

Intonacija vijesti s naglaskom na visinu zvučala je sugestivno natjecateljski. Zato se ne bi trebalo čuditi ako, primjerice, u Osijeku bude viša za barem nekoliko metara, u Splitu još viša. Kolika tek treba biti u šumama ponosnim ličkim mjestima i drugim mjestima, prepunim natjecateljskog duha širom Lijepe naše. A voditelj je objavio da je sve više građana raspoloženo za takve donacije. Natjecanje se, naravno, ne mora ograničiti samo na visinu već i na količinu. ‘Božić’ nam uskoro može obrasti u šume i prašume, predivno urešenih, ali nažalost ubijenih stabala, dok se zemljom šire pustinje opožarenih i za čovjekove »potrebe« posječenih površina.

Izgleda da nas sve više zasljepljuje božićni sjaj koji počinje već u studenom - za sada! Počinje sječa milijuna stabala koji će resiti najprije naše nove hramove, tj. prodavaonice, ulice, domove i, naravno, crkve. Manje će biti važno gdje su i kako posječena - sve se to proda za uzvišenu svrhu tradici-je i religioznih potreba. Tako Božiću, poput Herodove sječe nevine dječice u Betlehemu, prethodi sveopća sječa stabala. Osim što se Božić kao religiozni blagdan do sada gušio u kulinarskim i inim tradicijama, sada stenje pod potrošačkim hrpama zamamno blještavih darova, a neki, kažu, sve to ne mogu zamisliti bez mirisa jelovine, smrekovine ili borovine. Teško je očekivati da bi Crkva u ovom trenutku mogla učiniti značajniji iskorak u reinterpretaciji simbolike božićnog drvca. Složen je to proces. Ali neosporno je da je Božić blagdan života, u svakom pogledu, pa bi kao takav trebao biti u službi promi-džbe života. Danas nikakva promidžba života, i ljudskog živo-ta, ne može zaobići zaštitu prirode.

Reinterpretacija simbolike božićnog drvca u svjetlu današnje ekološke krize mogla bi rezultirati posve obrnutom praksom, tj. masovnim pošumljavanjem, odnosno, prikupljanjem sredstava za to. Svakako postoji bezbroj načina da se ne pokvari božićni ugođaj i da se stabla spase.

Franjevački institut za kulturu mira pretprošle je godine proveo akciju ‘Živo božićno drvce’. U tom su projektu naznačene broj-ne alternative. Primjera radi, božićno drvce se može nabaviti u posudi i po završetku blagdana dati posaditi. Tako bismo, zahvaljujući Božiću, stvarali šume umjesto groblja posječenih a neprodanih božićnih stabala, zajedno s onima koja su poslužila za blagdan - blagdan života!(…).«

Fra Bože Vuleta,

ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira

Hvala ti što sam stvoren tako čudesno, što su djela tvoja predivna.

(Ps 139,14)

Pravo značenje života je da sadiš drveće pod kojim ne namjeravaš sjediti.

Nelson Henderson

89

Drugi poticajni primjeriKeren Kajemeth LeisraelŽidovski nacionalni fond (Keren Kajemeth Leisrael = KKL) zalaže se za pošumljivanje Izraela. Od njegova osnutka 1901. godine u Baselu, pa do danas zasađeno je više od 170 milijuna stabala.

Svake godine slavi se nova godina stabala, B’Šwat. To je veliki blagdan u Izraelu, kada učenici sade mlada stabla. Osim toga, subotom je zabranjeno autom ići u šumu. Židovska djeca izvan Izraela imaju tzv. plave KKL kasice u koje svakog petka prije paljenja svijeće stavljaju novac koji se šalje u Izrael, a služi za pošumljivanje zemlje.

Ulomak iz knjige Taj divni Božji svijet

Rent-a-borStanovnici Portlanda u Oregonu ove godine mogu za blagdane iznajmiti pravi bor. Prvo rent-a-bor poduzeće u svijetu osnovano je prije više od deset godina, no u novije vrijeme uživa sve veću popularnost. Njegov vlasnik John Fogel ove je godine iznajmio 419 božićnih drvca, a kako kaže, potražnje ima više nego što je uspijeva zadovoljiti. Njegov biznis zapravo je vrlo jednostavan - borovi se izvade iz zemlje i posade u odgovarajuće lonce. Zatim se dostavljaju obiteljima u okolici Portlanda. Nakon Nove godine Fogel i njegovi radnici pobiru iznajmljene borove i dostavljaju ih lokalnim školama, parkovima i drugim organizacijama, koje ih zatim mogu zasaditi na svojem zemljištu za nominalnu pristojbu od deset dolara po boru. Fogel pazi da njegov biznis osta-ne ekološki prihvatljiv te nikada ne uzima više narudžbi nego što ima ‘kupaca’ za kasniju sadnju borova.

Korištenje živih borova u loncima za Božić zapravo nije neka novost. Ame-rikanci posljednjih godina sve češće biraju božićna drvca koja će preživjeti blagdane. Ako se ne odluče za bor u loncu, najčešće kupuju - umjetna drvca. Prema podacima Nacionalne udruge uzgajivača borova, godine 2000. ame-ričke su obitelji za blagdane ukrasile 32 milijuna pravih, no više od 50 i pol milijuna umjetnih borova.

Dnevne vijesti, 27. prosinca 2004.

Za šumski požar sedmogodišnja kazna u pakluIchiro Moritaki doživio je eksploziju atomske bombe koja je bačena na Hirošimu 6. kolovoza 1945. godine. Tada je izgubio desno oko. To ga je iskustvo potaklo da se cijeli život posveti pokretu za dokidanje nuklearnoga naoružanja i za pomoć žrtvama atomske bombe. Rođen je u brdovitom dijelu sjeverno od Hirošime gdje je budizam imao veliki utjecaj. Religiozna pra-ksa tih ljudi štitila je svaki oblik života. Stariji su ga upozoravali da se ne igra šibicama da ne bi izazvao požar. Jer, rekli su, »ako izazoveš požar, bit ćeš osuđen na pakao za sedam generacija«. Kad je upitao baku zašto bi on morao biti osuđen na pakao za sedam generacija, ona mu je odgovorila: »Dobro, možeš li zamisliti koliko tisuća ili milijuna insekata i malih stvorenja živi u šumi, zar ne? Kad bi prouzročio šumski požar, sva bi ta bića

Sa »stopalom« u zemlji, a »ruka-ma« ispruženim prema visinama, stablo je simbol čovjekova zemnog podrijetla i duhovne usmjerenosti na Nebo, na Boga. Čovjek i stablo hrane se sokovima iste zemlje, udišu isti zrak.

… Bog

skrivenom rukompodupire kamen tvojega bića…da primakneš se svemuda ti stabla budu braćada ti rijeke budu sestreraskriljene rukeda ti budu knjigada iz tvojih stopa blažen jedarrazlijeva se mir…

Stjepan Lice

90

živa izgorjela. Ne shvaćaš li da bi, ako bi ih usmrtio prouzročivši šumski požar, potpuno opravdana posljedica tvoga grijeha bila kazna u paklu za sedam generacija?«83

Jeste li znaliFPremda su stabla najviši razvojni oblik u biljnom svi-jetu, pojedinačno najveća i najstarija živa bića na Zemlji, naša civilizacija ne shvaća ih ozbiljno. Zato s lica zemlje zastrašujućom brzinom nestaju goleme šumske površine: svake godine nestane toliko šume kolika je površina Veli-ke Britanije.

FŠumski svijet Hrvatske vrlo je raznolik i zauzima 42 posto njezine površine, što je oko 2,5 milijuna hektara.

FNajveći zatirači šuma su požari, sječe te industrijska i urbana zagađivanja.

FPožari svake godine progutaju goleme površine šuma. Godine 2000. u Hrvatskoj je u 703 požara opožareno 68.106 hektara šuma. Najveći je broj požara bio na podru-čju Dalmacije (498 požara), a oni su najčešće uzrokovani ljudskim čimbenikom (nekontrolirano spaljivanje korova, odbacivanje opušaka, paljenje neuređenih odlagališta otpada...).

FSječa šuma u različite svrhe pokosi velik broj stabala. U Hrvatskoj se godišnje posiječe oko 4 milijuna metara pro-stornih drvne mase (ili približno 5 milijuna stabala). Za božićna drvca posiječe se nešto više od 400 tisuća stabala uzgojenih za tu namjenu na poljoprivrednim površina-ma. Nažalost, velik broj stabala za tu se namjenu posiječe ilegalno, o čemu naravno nema podataka.

FIndustrijski i urbani zagađivači koji najviše uništavaju šume su smog, industrijski otpadni plinovi i prašina.

83 B. Vuleta, R. Anić, Na putu mira, Franjevački institut za kulturu mira, Split, 1999., str.249.

Iako su šume najviši razvojni oblik u biljnom svijetu, naša ih civilizacija još uvijek ne shvaća ozbiljno. Zato s lica zemlje zastra-šujućom brzinom nestaju goleme šumske površine. A važnost je njihova neprocjenjiva. Stoga nije slučajno i ne čudi što je dobitni-ca Nobelove nagrade za mir za godinu 2004. kenijska aktivistica Wangari Maathai. Norveški odbor za dodjelu nagrade u svojem je obrazloženju naveo kako »Maathai stoji na prvoj liniji borbe za promicanje održivog ekološkog društva, kulturnog i ekonom-skog razvoja u Keniji«. Zahvaljujući toj hrabroj ženi u Keniji je posađeno više od 30 milijuna stabala. Uviđajući važnost šuma, i Franjevački je institut za kulturu mira je u jubilarnoj 2000. godini pokrenuo projekt Stablo nade, te u sklopu toga, a prigodom sla-vlja Božića, projekte Živo božićno drvce i Slavlje nije pucnjava. Svi navedeni projekti promiču kulturno ophođenje prema stablima i šumama, i to ne bez razloga: čovjek i stablo hrane se sokovima iste zemlje, udišu isti zrak. Kakva sudbina snađe stabla, snaći će i čovjeka!

Što možeš kazati o kenijskoj aktivistici Wangari Maathai?

Zbog čega je ljudi u Keniji zovu Majkom drveća?

Kako ti se sviđa ideja slavljena Božića uz živo božićno drvce?

Kako tumačiš rečenicu: Čovjek i stablo hrane se sokovima iste zemlje, udišu isti zrak?

Koju je poruku u tekstu Mrak u svijetlim božićnim drvcima fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, odaslao javnosti prigodom slavljenja Božića i boži-ćnih blagdana tijekom 2003. godine?

Poznaješ li druge poticajne primjere pošumljavanja?

Što je poruka priče o kazni?

F Uključi se u neku akciju, odnosno pronađi način da zasadiš drvo ili biljku koju ćeš moći uzgojiti i promatrati kako raste. To može biti uz neku posebnu prigodu u tvom životu ili uz neku bitnu odluku koja mijenja tvoj život.

F Pođi u šetnju šumom i promatraj stabla: niti jedno nije isto, bez obzira koliko je nalik ostalima. Kao i ljudi. Oda-beri jedno. Promatraj ga. Zagrli svoje stablo.

Sažetak

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Poticaji za razmišljanje i raspravu

92

»Kriza okoliša« kriza je životnih vrijednosti. Kako bismo svijet gledali na drugačiji način, potreban je hitan preodgoj i mijenja-nje vlastite osobe i vlastitog shvaćanja i gledanja na stvoreno. Osim promjena koje možemo napraviti u svom svakodnevnom životu, još je važnije promijeniti politiku na nacionalnoj i među-narodnoj razini. Time se podrazumijeva da bi naše razumijeva-nje klimatskih promjena i ekoloških problema produbilo i našu svijest o odgovornosti za te iste promjene i probleme.

Pojedinci i zajednice mogu biti »mala kap« u »slapu« različitih aktivnosti kojima se mogu mijenjati potrošačke navike i kojima se može dati primjer odgovornog postupanja s otpadom.84

FPreispitajte potrošačke navike. Kupujte i koristite samo ekološki pakirane proizvode. Tražite deterdžent, sapun i sredstva za čišćenje s ekološkim znakom.

FRazvrstajte, a potom reciklirajte sve što se može recikli-rati: plastiku, ostatke voća i povrća, papir, karton, staklo i konzerve.

FOni koji imaju vrt mogu organski otpad kompostirati i na taj način vratiti tlu potrebne hranjive sastojke. Kompost je prirodno i djelotvorno gnojivo za zemlju koje, doda-mo li organskom otpadu par glista, nešto lišća, grančica i drugog otpada iz vrta, možemo i sami proizvesti.

FPodsjećajte proizvođače na lokalnoj, državnoj i među-narodnoj razini da su odgovorni i dužni reciklirati vla-stite potrošne i rabljene aparate, kao što su, primjerice, televizori, računala i sl.

FSmanjite potrošnju vode.

FNe palite predmete koji se mogu reciklirati.

FSmanjite ispuštanje freona, ne koristite aerosol.Znanstvenici su dokazali da mnoge tvari koje je čovjek proizveo, a koje u različitim kombinacijama sadrže kemijske elemente klor, fluor, brom, ugljik i vodik, oštećuju ozonski omotač. Te su tvari nazvane tvarima koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). Među tvari koje najviše oštećuju ozonski omotač spadaju freoni (kloro-fluorougljici, CFC) koji se, između ostalog, koriste kao sredstvo za hlađenje u hladnjacima i klimatizacijskim uređajima.

Aerosol služi kao potisni plin deodoranata, parfema, lakova za kosu, medicinskih preparata, insekticida i sl.

4. »Mala kap«

84 Bogat izvor informacija vezanih za primjere racionalnog korištenja energije i pro-blematiku odgovornog postupanja s otpadom možete naći na Internet stranici: http://www.lerotic.de

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospoda-renje tim otpadom.

Zakon o otpadu, članak 25.

93

Svojim kritičkim stavom i prihvaćenom praksom možete utjeca-ti kako na odgovorne u društvu, tako i na proizvođače:

FNeprestano podsjećajte domaće proizvođače na kori-štenje jednostavnijeg pakiranja za njihove proizvode.Gotovo polovicu otpadaka u kanti za smeće čini različita pla-stična, papirnata i staklena ambalaža u kojoj su bili zapakirani prehrambeni proizvodi. Često ta ambalaža služi samo za to da privuče pogled kupca i probudi u njemu želju za kupovinom. Za ambalažu koju bacamo potrošeno je mnogo sirovina i ener-gije pa je često vrjednija od proizvoda koji se u njoj nalazi.

FKad odlazite u kupovinu, uzmite sa sobom naprtnjaču, platnenu vrećicu i sl. Odbijte ponuđenu plastičnu vreći-cu. Mnogo je sirovina i energije potrošeno za proizvodnju milijuna i milijuna plastičnih vrećica, a one nakon jedno-kratne upotrebe završavaju na smetištu.

FPodsjećajte domaće vlasti na čuvanje električne energije i korištenje djelotvornijih električnih sustava s naglaskom na izgradnji i korištenju prirodno obnovljivih izvora energije.

FApelirajte na državne vlasti da izvršavaju preuzete obveze i obećanja koje su izrekli u svezi s očuvanjem čovjekova okoliša.

FSvima onima koje u svakodnevnom životu susrećete, konkretnim primjerima ukazujte kako za naše potrošačke navike treba koristiti načela: smanji-recikliraj-ponovno koristi-podsjeti.

Odgovorno postupanje s otpadomHrvatsku muči problem vezan za otpad i njegovo zbrinjavanje. Dok država i lokalne vlasti muku muče kamo i kako s otpadom, postavlja se pitanje što svatko od nas konkretno može učiniti.

Mnogo se sirovina i energije utroši za proizvodnju plastičnih vrećica, a one nakon jednokatne upotrebe završe na smetištu

94

Premda se bez dobro organizirane komunalne službe teško može uspješno reciklirati, ono što svatko od nas konkretno može učiniti vezano je za način zbrinjavanja kućnog otpada.

Spaliti ili preraditi?Spaljivanje smeća protivno je svim načelima zaštite okoliša. Tako se uništavaju vrijedne sekundarne sirovine (papir, plasti-ka, metali, staklo...), a u procesu spaljivanja nastaju novi štetni otpaci, poput pepela, dima, šljake. Oni sadrže mnoge otrove, među ostalim i najotrovnije tvari koje je čovjek proizveo – dio-ksine. Dioksini su najsnažniji otrovi i visokokancerogene tvari, a spali-onice otpada najveći su izvor dioksinskih emisija u okoliš.U Švicarskoj spalionice stvaraju 85 posto tih emisija, u Velikoj Britaniji 79 posto, u SAD-u 84 posto, a u Japanu 93 posto. Otpad se kao »alternativno« gorivo spaljuje i u tvornicama cementa premda te tvornice imaju samo filtre za prašinu!!!

Podizanje ekološke svijesti na višu razinu, osobito kad je govor o ovoj problematici, prijeko je potrebno. Jer, ono što nazivamo smećem i otpadom zapravo su sekundarne sirovine. Dakle, prije svega je potrebna promjena u razmišljanju i shvaćanju. Ta promjena mijenja i naš stav te sukladno tome počinjemo brinuti o načinu prikupljanja otpada, što znači da:

FOtpad sortiramo prema vrstama. FOno što se može ponovno iskoristiti, odvajamo od onog što će završiti na za to predviđenom odlagalištu, čime postižemo dvoje: manje smeća na odlagalištima i štednju prirodnih bogatstava.

Zašto razvrstavati otpad?

Ako otpad razvrstamo i odvojeno prikupljamo, on može postati korisna sirovina za nove proizvode. Organski otpad (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće, otpaci iz vrta itd.) čini jednu trećinu ukupnog otpada. Kad bismo ga odvojeno prikupljali i kad bi se kompostirao, dobili bismo vrije-dne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla. Stara bilježnica i časopis spadaju u papir. Bačeni papir tako-đer zauzima jednu trećinu ukupnog otpada. Papir je vrijedna sirovina. Preradom starog papira štedi se energija, voda i drvo. Papir se može do sedam puta reciklirati. Također, odvojeno pri-kupljanje i recikliranje stakla štedi sirovine i energiju. K tomu, staklene povratne boce smanjuju količinu otpada jer se mogu do 40 puta ponovno puniti. Za proizvodnju metalnih proizvoda (primjerice limenke koje redovito bacamo) potrošene su skupe sirovine, energija i voda. Ima mnogo razloga zbog kojih bi treba-lo izbjegavati napitke u limenkama: za proizvodnju samo jedne limenke potroši se 40 litara vode.

Jedino, dakle, ekološki prihvatljivo rješenje problema komunal-nog otpada jest odvojeno prikupljanje, recikliranje i ponovna

Ono što se često naziva smećem i otpa-dom, zapravo su sekundarne sirovine

Možda se nismo nikada suočili s prizori-ma s odlagališta smeća i s pitanjem: Zar uistinu ne može drugačije?

95

uporaba svega što se može reciklirati, te odlaganje malog dijela, do deset posto inertnog ostatka, na sanitarne deponije. Opasni komunalni otpad zasebno se rješava. Na taj se način papir (oko 30 posto), biootpad (daljnjih 30 posto), veći dio plastike (pose-bno PET), metali i staklo (ukupno dvadesetak posto) normalno vraćaju u uporabu, kao i građevinski otpad.

Da bismo bolje razumjeli koje se vrste otpada mogu ili moraju odvojeno prikupljati, korisno je upoznati se s vrstama otpada.

S obzirom na podrijetlo, otpad se može podijeliti u četiri velike skupine. To su: komunalni otpad, industrijski otpad, bolnički otpad i poljoprivredni otpad.

F Pod komunalnim otpadom podrazumijevaju se otpa-ci nastali u kućanstvima i smeće prikupljeno čišćenjem gradskih ulica i drugih javnih površina.

F Industrijski otpad sastoji se od ostataka različitih siro-vina, ambalaže, organskih i anorganskih otapala, muljeva iz bazena za galvanizaciju taloga iz rezervoara različitih kemikalija koje se rabe u industrijskoj proizvodnji. U industrijski se otpad po podrijetlu može svrstati i radio-aktivni otpad.

F Bolnički otpad čine ostaci lijekova i lijekovi kojima je prošao rok uporabe, različita ambalaža i upotrijebljeni sanitetski materijal i oprema. I među bolničkim otpadom ima radioaktivnih i drugih tvari koje spadaju u podsku-pinu opasnog otpada.

F Poljoprivredni otpad čine životinjski i biljni ostaci, te ostaci različitih agrotehničkih kemijskih sredstava i ambalaža u kojoj su se ona nalazila prije uporabe.

Odvojeno možemo prikupljati: Forganski otpad

Fpapir

Fstaklo

Flimenke

Fkućanske aparate

San Francisco i San Jose, Kalifor-nija, milijunski gradovi, odvojeno prikupljaju gotovo 70 posto otpada, Canberra već više od 70 posto, cijela Austrija 65 posto, skupina od 24 općine kod Trevisa 74 posto, pojedi-ne općine već 82 posto, Split jedan posto, a »ostatak« odlazi na Kare-povac, tj. na buduće odlagalište Kla-dnjice/Lećevica

Odvojeno moramo prikupljatiFbaterije

Fstare lijekove

Fstaro motorno ulje

Fakumulatore

Fneonske, fluorescentne i druge svjetleće stvari

Fkemikalije

96

Recikliranjem papiraF Štedimo energiju - vraćanjem starog papira u proizvo-dni proces, potrošnja električne energije može se smanjiti za čak 40 posto.F Štedimo vodu - potrošnja vode može se smanjiti za 60 posto.F Štedimo prostor na odlagalištima.F Smanjujemo onečišćenje vode (35 posto) i zraka (74 posto).

Recikliranjem staklaF Štedimo prirodne resurse - uporabom jedne tone sta-klenog loma uštedi se oko 600 kg pijeska, 200 kg vapnen-ca, 200 kg sode.F Štedimo energiju - stakleni lom tali se na nižoj tem-peraturi nego prirodne sirovine, svaka uporabljena tona staklenog loma štedi oko 100 litara mazuta.F Štedimo vodu - uporaba staklenog loma potrošnju vode u proizvodnom procesu smanjuje za 50 posto.F Smanjujemo onečišćenje - zraka za 20 posto, a onečišće-nje okoliša, zbog iskapanja sirovina, može se smanjiti za čak 80 posto.

Sudjelovanje javnosti, dakle svih nas, u rješavanju lokalnih pro-blema s obzirom na okoliš neophodno je. Evo, u svezi s time, nekih poticajnih primjera:

SplitPrimjer učinkovitog zbrinjavanja komunalnog otpada nalazimo u gradu Splitu. Naime, Tomislav Lerotić samoinicijativno je obli-kovao kartonsku kutiju za odvojeno prikupljanje papira i pokre-nuo inicijativu kojom se godišnje u Splitu prikupi oko 1700 tona papira za recikliranje. Sve je to učinjeno bez medijske potpore, potpore Grada ili nadležnih institucija. Osim u Splitu, kutija se koristi i u mnogim drugim mjestima. Taj svijetli primjer jasno pokazuje što bi se tek moglo učiniti kad bismo se svi mi, složno i odgovorno, zauzeli.

Eko otok KrkGodine 2005. na otoku Krku je počeo s radom ekološki uteme-ljen sustav gospodarenja otpadom koji omogućuje da se pojedine vrste otpada odvojeno prikupljaju. Odvojeno prikupljeni papir, staklo, plastika i metal namijenjeni su recikliranju, a biootpad se kompostira na otoku. Opasni otpad prikuplja se na posebnim sabirnim mjestima. Rezultat takvog gospodarenja otpadom jest to da Krk postaje otok bez smeća , da se manje onečišćuje okoliš, koji postaje zdraviji i uredniji, da se postižu znatne uštede u komunalnom sustavu.85

Iako je udio opasnog otpada u uku-pnoj masi smeća vrlo malen (jedan posto u Njemačkoj), opasnost za čovjeka i prirodu veoma je velika

Recikliranjem stakla smanjuje se onečišćenje zraka za 20 posto

85 Više o projektu Eko otok Krk može se naći na Internet stranici: http://www.poni-kve.hr/ekootok

97

Ambalažni otpad

VRSTE OTPADA I VRIJEME POTREBNO ZA NJIHOVU RAZGRADNJU

Vrsta otpada Vrijeme razgradnje1. Organski otpad 3-12 mjeseci2. Aluminijske limenke 10-100 godina3. Plastične vrećice 100-1000 godina4. Plastične boce 100-1000 godina5. Polistirol, polistiren 1000 godina6. Staklene boce 4000 godina

Korisni savjeti za smanjivanje i zbrinjavanje otpada i čuvanje okoliša: U kući

1. Prilikom čišćenja u kući koristiti neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija.

2. Prilikom pranja rublja i posuđa koristiti deterdžente bez fo-sfata.

3. Prati posuđe i rublje tek onda kada su perilica za pranje rublja i posuđa pune.

4. Prilikom ručnog pranja posuđa ne dopustiti da voda teče ci-jelo vrijeme.

5. Na slavinu staviti mrežicu za reguliranje mlaza.

6. Reciklirati sve što se dade reciklirati: papir, metal, plastiku i staklo.

7. Kupovati isključivo reciklirane proizvode i proizvode koji se mogu reciklirati.

8. Izbjegavati kupnju i korištenje proizvoda za jednokratnu upo-trebu, kao što su, primjerice, upaljači, kemijske olovke ili baterije koje se ne mogu puniti.

9. Izbjegavati uporabu plastičnih vreća i stiropora.

10. Iskoristiti ostatke hrane, kore voća i povrća, talog kave, otpa-tke iz vrta i travnjaka za proizvodnju komposta za vaše cvijeće i voćke, vrt i travnjak.

11. Prilikom brijanja ili pranja zuba izbjegavati da voda nepre-stano teče.

12. Provjeriti slavine i ventile koji cure, te ako cure, nastojati ih što prije popraviti.

Eko otok Krk jedan je od svijetlih primjera kako se s malo dobre volje može i drugačije

Proizvodnja limenki znači 3 puta veći utrošak energije, 5 puta veće optereće-nje atmosfere stakleničkim plinovima 10 puta veću količinu smeća u odno-su na proizvodnju povratnih stakle-nih boca

98

Na parkiralištu i u vožnji14. Prilikom pranja automobila, dok šamponiramo automobil, vodu zaustaviti.

15. Često provjeravati ulje u motoru; ako kojim slučajem curi, kvar što prije otkloniti.

16. Kupiti automobil s malom potrošnjom goriva.

17. Redovito provjeravati gume i pritisak u njima. Naime, gume s niskim pritiskom uzrokuju veću potrošnju goriva.

18. Kad god je to moguće, izbjegavati korištenje automobila te koristiti bicikl i javni prijevoz.

19. Nastojati više hodati.

20. U automobil ugraditi katalizator.

U vrtu21. Razmisliti o prirodnim mogućnostima i sredstvima za njegu i zaštitu tratine i vrta.

22. Čupati korov, izbjegavati upotrebu herbicida. Upotrijebiti za-štitni pokrov od vlažne slame, gnojiva, lišća itd., te na taj način spriječiti rast korova.

23. Upotrijebiti minimalnu količinu potrebnog gnojiva, po mo-gućnosti stajskog. Pročitati i slijediti upute s etikete.

24. Polijevati dvorište, vrt ili terasu navečer ili rano ujutro te na taj način smanjiti isparavanje.

25. Pustiti da se odrezana trava razgradi u vrtu i time, umjesto uporabe gnojiva, opskrbi vrt hranjivim tvarima.

26. Staviti raspršivač na cijev za polijevanje; na taj način voda se djelotvornije upotrebljava.

U šetnji i kupnji27. Pokupiti otpad na plaži ili drugdje u prirodi.

28. Nositi u trgovinu vlastitu torbu, time izbjegavamo korištenje plastičnih vrećica koje svaka trgovina nudi.

29. Kupovati pića u povratnim bocama radije nego ona koja na sebi imaju oznaku »nepovratno«. Osobito izbjegavati skupe boce za jednokratnu uporabu.

30. Kupovati proizvode zapakirane u velikim količinama radije nego iste zapakirane u malim količinama.

31. Kupovati proizvode koji imaju oznaku na ambalaži da je ona izrađena od recikliranog papira i sl.

32. Izbjegavati sprej-doze koje predstavljaju opasnost za okoliš, a upotrebljavati proizvode s tzv. crpnim raspršivačima koji se mogu ponovno puniti.

Kad god je to moguće, dobro je izbjegavati korištenje automobila

99

33. Kupovati svježe voće, povrće, nareske i meso, koji zahtije-vaju manje ambalaže od vakumiranih pakiranja i konzerviranja proizvoda.

Ispravno vrednovati i izdvajati otpad

34. Kontrolirano odlagati otpad:

F Otpadni papir odlagati u plavi spremnik.

F Otpadno staklo odlagati u zeleni spremnik.

F Otpadne baterije odlagati u crveni spremnik.

F PET ambalažu odlagati u žuti spremnik.

F Otpadne limenke od pića odlagati u sivi spremnik.

F Odlagati papir, staklo, baterije, željezo, akumulatore, stiropor, motorna ulja i zeleni otpad u reciklažna dvorišta - oporabišta.

Za školarce

35. Razgovarati u školi, s prijateljima i u kući o problemu otpada i očuvanja okoliša.

36. Uključiti se u rad ekološke sekcije u školi koju pohađate.

37. Uključiti se u rad udruga za zaštitu prirode i okoliša koji rade na lokalnoj razini.

Savjeti za odrasle

38. Na svojemu radnom mjestu izbjegavati nastajanje otpada te poticati organizirano odlaganje, primjerice, papira i uredskog materijala.

39. Sve što se može, popraviti i iskoristiti.

40. Ne bacati glomazni otpad bilo gdje i bilo kada, već ga odla-gati na mjesto i u vrijeme organiziranog odvoza.

Druge aktivnosti za očuvanje stvorenoga

F Organizirati izlete u prirodu i tom prigodom, primjeri-ce, slaviti misu s temom srodstva čovjeka s drugim Božjim stvorenjima.

F Prirodu učiniti mjestom meditacija, uvježbavajući tako simbolički, odnosno sakramentalni odnos prema prirodi. Učiti djecu nazivati svako stvorenje svojim imenom što uprisutnjuje njegovo imanentno dostojanstvo i smisao. Treba pustiti svako stvorenje da progovori tajnom svoje naravi. Kao takvo, svako je stvorenje izvor inspiracije za meditaciju.

F Učiti djecu i mlade toliko gledati u pojedina stvorenja dok dotično stvorenje ne »vidi« njih i šutjeti pred njima toliko dugo dok im dotično stvorenje ne »progovori«.

Prihvaćanjem nove prakse zbrinja-vanja otpada dajemo svoj prinos zaštiti prirode

Svatko od nas može učiniti nešto lijepo za Zemlju

100

F Poučavati djecu i mladež izražavanju radosti i zahval-nosti u dodiru s, primjerice, vodom, zrakom, vatrom, životinjama, itd. Tu primarnu radost produbiti i učiniti sastavnim dijelom životnoga stava.

F Organizirati kvizove, likovne i literarne natječaje s razli-čitim temama odnosa prema prirodi.

F Razvijati osjećaj »ranjivosti« za stvorenja koja trpe, osobito za ona na kojima pojedini proizvođači obavljaju pokuse za svoje proizvode te nastojati ne kupovati takve proizvode i na taj se način solidarizirati sa stvorenjima koja nepotrebno pate, zbog ljudske bešćutnosti.85

F Zajednički se služiti predmetima kako bi se razvile navi-ke skromnijega življenja u solidarnosti.

F Učiti djecu i mladež da nikada ne prestanu biti zahvalni Stvoritelju za dar života na Zemlji i da se nikada ne umore slaviti ga za sva čudesna njegova djela.

F Redovito priskrbljivati informacije o utjecaju koji gospo-darstvo ima na okoliš te kako se odnos bogatih zemalja prema siromašnima reflektira na globalnu kvalitetu okoliša i mira u svijetu.

Kriza okoliša kriza je životnih vrijednosti. Kako bismo svijet gledali na drugačiji način, potreban je hitan preodgoj i mijenja-nje vlastite osobe i vlastitog shvaćanja i gledanja na stvoreno. Postoji mnoštvo promjena koje možemo uvesti u naš svakodne-vni život, ali i u politiku na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Vjernici mogu oblikovati vlastite načine očuvanja prirodnih bogatstava. Njihovo zalaganje za zajedništvo pruža jedinstvenu priliku da u evanđeoskom duhu drugima daju primjer u oču-vanju okoliša.

85 Crna lista proizvođača koji vrše pokuse svojih proizvoda na životinjama može se provjeriti na Internet stranici: http://www.prijatelji-zivotinja.hr.

Sažetak

101

Što s obzirom na klimatske promjene svatko od nas može učiniti?

Kako promjenom vlastitih potrošačkih navika možeš utje-cati na potrošnju energije i time, neizravno, i na klimatske promjene?

Koja je uloga pojedinca, a koja društva u svemu tome?

Što je smisao obrazovanja i kakva je njegova uloga?

Na koji se način zbrinjavanjem otpada pridonosi zaštiti okoliša i racionalnijem korištenju energetskih izvora?

Zašto je potrebno odvojeno prikupljati otpad?

Što vjernici mogu konkretno učiniti i u čemu se sastoji nji-hova specifičnost?

F U svom okruženju organiziraj prikupljanje materijala koji se mogu reciklirati.

F Vlastitim ponašanjem i stavovima ukazuj na potrebu i značaj odvojenog zbrinjavanja otpada

F U dogovoru s razrednikom/com napišite apel odgo-vornima u općini kojoj pripadate kako bi učinili sve što je u njihovoj moći da vam omoguće odvojeno prikupljanje otpada.

F U dogovoru s učiteljima i nastavnicima organizirajte recital književno-umjetničkih tekstova kojima ćete rodite-ljima, odnosno društvenoj sredini, pokazati probleme, ali i rješenja za krizu okoliša.

Vjernici mogu osmisliti vlastite nači-ne očuvanja prirodnih bogatstava

Osvrt na sadržaj tekstova 1.

Poticaji za razmišljanje i raspravu

2.

3.

4.

5.

6.

7.

102

IV. PREDLOŠCI ZA PRODUBLJIVANJE ODNOSA SA STVORENIM

104

Aleluja!Hvalite Gospodina s nebesa,hvalite ga u visinama!Hvalite ga, svi anđeli njegovi,hvalite ga, sve vojske njegove!Hvalite ga, sunce i mjeseče,hvalite ga, sve zvijezde svjetlosne!Hvalite ga, nebesa nebeska,i vode nad svodom nebeskim!Neka hvale ime Gospodnjejer on zapovjedi i postadoše.Postavi ih zauvijek i dovijekapo zakonu koji neće proći.Hvalite Gospodina sa zemlje,nemani morske i svi bezdani!

Nakon što ste pročitali prvi dio priručnika, predlažemo da se okupite u svojoj zajednici ili s prijateljima na razmišljanje i zaje-dničku molitvu.

Vaše mjesto za molitvu uredite jednostavno: vrč vode, svijeća, malo zemlje...

Poziv na molitvu:

Skrb za okoliš odgovor je na Božji poziv na poštivanje svega stvorenog te izraz svijesti da čovjek svojim djelovanjem kojim preobrazuje Zemlju, neće narušiti ravnotežu koja postoji među svim živim bićima na Zemlji. Njihovo je postojanje ovisno o zemlji, vodi i zraku. Ekološka problematika postaje glavnom temom mnogih društvenih, gospodarskih i političkih rasprava. Opasnost od klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda nuka nas, dapače nagoni da se kao vjernici zapitamo u kojem pravcu ide suvremeno društvo i što konkretno vezano za tu problematiku mi činimo. Rastući jaz između bogatih i siroma-šnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta, činjenice su koje nikoga, osobito ne one koji sebe nazivaju sljedbenicima Isusa Krista, ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Molite zajedno Psalam 148, 1-10

1. Predložak za molitvu

Ognju i gràde, sniježe i maglo,olujni vjetre, što riječ njegovu izvršavaš!Gore i svi brežuljci,plodonosna stabla i svi cedrovi!Zvijeri i sve životinje,gmizavci i ptice krilate!Zemaljski kraljevi i svi narodi,knezovi i suci zemaljski!Mladići i djevojke,starci s djecom zajedno:nek’ svi hvale ime Gospodnje,jer jedino je njegovo ime uzvišeno!Njegovo veličanstvo zemlju i nebo nadvisuje,on podiže snagu svom narodu,on proslavlja svete svoje,sinove Izraelove - narod njemu blizak. Aleluja!

Nebo i zemlja hvale Boga

105

Iskaz vjere:

Vjerujem da je sve stvoreno, stvoreno kao dobro!

Vjerujem da su sva stvorenja u Bogu i da je Bog u svim stvorenjima!

Vjerujem da su sva stvorenja svjedoci Božje ljubavi i zrcalo Božje prisutnosti!

Vjerujem da je sve stvoreno znak i objava Stvoritelja koji je u svemu što je stvorio ostavio svoj otisak!

Vjerujem da se u svakom stvorenju nalazi neki znak sličnosti Bogu, trag Božjeg postojanja i slika njegove darežljivosti!

Vjerujem da kako je duša čitava prisutna u svakom dijelu tijela, tako je i čitav Bog prisutan u svemu i u svakom pojedinom!

Vjerujem da uništavanje stvorenoga ujedno znači i nagrđivanje Kristova lika koji je prisutan u svemu stvorenom!

Vjerujem da svaki čovjek svojim razumom preko stvorenoga, koje je sakrament Božje ljubavi, može spoznati Boga!

Vjerujem da Bog nije samo Iskon nego i Cilj na kojem stvorenja postižu svoje savršenstvo!

Vjerujem da svako stvorenje posjeduje darove koje treba darovati svijetu!

Vjerujem da je Zemlja dlan Božji na kojemu nam Bog pruža svoje darove!

Vjerujem da je sve stvoreno zajednica bića koja su međusobno povezana jedna s drugima i s Tro-jednim Bogom.

Vjerujem da je priroda caritas i da nas Božja ljubav okružuje sa svih strana!

Vjerujem da je Božja ljubav voda koju pijemo, zrak koji dišemo i svjetlo koje gledamo!

Vjerujem da je priroda materijalizirana ljubav Božja, a svako stvorenje različit oblik te materijali-zirane ljubavi!

Vjerujem da su sva stvorenja utkana u jedan veliki organizam života u kojem prebiva Božji duh!

Vjerujem da sva stvorenja imaju neovisnu moralnu dimenziju i da ih Bog sve ljubi!

Vjerujem da je čovječanstvo savjest Zemlje!

Vjerujem da smo uza svu veličanstvenu raznolikost kultura i oblika života, jedna ljudska obitelj i jedna zajednica na Zemlji koja dijeli istu sudbinu!

Vjerujem da su sva bića međuovisna i svaki oblik života dragocjen bez obzira na njegovu korist za ljudska bića!

Vjerujem da je svijet mjesto na kojem slavimo Boga i kuća u kojoj ga susrećemo!

Vjerujem da je priroda mjesto susreta s Bogom i da sva stvorenja pripadaju Bogu jer je on njihov Stvoritelj.

Vjerujem da krivo poimanje prirode može rezultirati krivim poimanjem Boga.

106

Pjesma brata Sunca (Hvalospjev stvorenja)Svevišnji, Svemožni, Gospodine dobri,Tvoje su hvale, slava i čast i blagoslov svaki.Tebi jedinomu, Svevišnji, pripadaju,dok imenovati čovjek Te nijedan dostojan nije.

Hvaljen budi, Gospodine moj, sa svim stvorenjima svojim, osobito mojim Gospodinom velikim, bratom Suncem:ono je dan i sobom nas osvjetljuje.I lijepo je i zračeći velikim sjajemznamenuje Tebe, Svevišnji.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Mjesecu i zvijezdama,na nebu si ih oblikovao jasne i dragocjene i lijepe.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Vjetru,po Zraku i po oblačnom i vedrom i svakom Vremenu kojim uzdržavaš stvorove svoje.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri VodiKoja je vrlo korisna i ponizna i dragocjena i čista.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Ognju,kojim rasvjetljuješ noć,on je lijep i razigran i silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj majci Zemljikoja nas hrani i održava i rađa različitim plodovima,raznobojnim cvijećem i zelenilom.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po onima koji radi ljubavi Tvoje praštajui nemoć i nevolje podnose.Blaženi koji ih podnesu u miru,jer ćeš ih Ti, Svevišnji, okruniti.

Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj tjelesnoj Smrtiod koje nijedan živući čovjek ne može pobjeći.Jao onima koji umru u smrtnim grijesima:blaženi koje nađeš u Tvojoj presvetoj voljijer druga smrt im nauditi neće.

Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga,zahvaljujte i služite muu poniznosti velikoj!

Sv. Franjo Asiški

107

Zemlja ima i svoje lice. Biblija govori o licu Zemlje. Ne kaže li: ‘Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice Zemlje!’ Od dje-tinjstva mi je bio tajnovit taj uzvik. Lice Zemlje - što je to? I čemu obnova lica Zemlje? Danas mi nije nejasno što je to lice Zemlje i čemu njegova obnova. Izrovano je lice Zemlje, i ove naše zemlje, tenkovskim gusjenicama, vojnim rovovima, ranjeno razornim granatama, iznakaženo nanesenim nasiljem. Obnavlja se ono što je potrebno obnove, što je narušeno i nagrđeno. Lice Zemlje treba obnoviti. Ali čime se obnavlja lice Zemlje? Licima ljudi. Lica ljudi obnavljaju lice Zemlje. A ljudsko lice, tko obnavlja ljudsko lice? Duh ga obnavlja. Duh Sveti. Pošalji Duha svojega i obnovi lice Zemlje!87

87 Ivan Golub, Lice Prijatelja, str. 600.

Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice ZemljeBlagoslivljaj, dušo moja, Gospodina,Gospodine Bože moj, silno si velik.Kako su brojna Tvoja djela, Gospodine,Puna je zemlja stvorenja Tvojih.

Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice ZemljeAko dah im oduzmeš, ugibajui opet se u prah vraćaju.Pošalješ li dah svoj, opet nastaju i tako obnavljaš lice Zemlje.

Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice ZemljeNeka dovijeka traje slava Gospodnja, nek’ se raduje Gospodin u djelima svojimBilo mu milo pjevanje moje.Ja ću se radovati u Gospodinu

Blagoslov stabla(Usp. Dn 3, 57-82)Bože, divno si stvorio ovaj svijet. Htio si da sva tvoja stvorenja žive kao braća i sestre, da se uzajamno potpomažu i da Tebe, Stvoritelja, zajednički slave.Stvorio si šarolika stabla da urese ovaj svijet, da hrane i ptice i životinje i ljude, da im budu skloništima. Stablima si odredio da čiste zrak. Svojom visinom stabla nam podižu pogled gore, prema višim vrednotama, prema Tebi. Stabla su nam znak života, znak našega spasenja po Isusu Kristu koji nas je spasio na drvu križa. Križ je naše stablo spasenja.Molimo te, blagoslovi ovo Stablo nade. Neka u nama pobuđuje nadu u život, odgovornost za Tvoj svijet i vjeru u Tebe. To te molimo po Kristu Gospodinu našemu. Amen.I blagoslov Boga Svemogućega, Oca i Sina i Duha Svetoga sišao na ovo stablo, na sva stabla, čitav svijet i nas ovdje sabrane. Amen.

»Kriza okoliša« kriza je životnih vri-jednosti

108

Molitva vjernika u prigodi blagoslova Stabla nade1. Zahvaljujemo Ti, Bože, za svoj život i čitav ovaj svijet. Daj da ga ljubimo kao što Ti nas ljubiš, molimo te.

2. Zahvaljujemo Ti za Svetog Oca Papu, glasnika nade. Daj da nas njegov posjet nadahne za život u vjeri i nadi, molimo Te.

3. Zahvaljujemo Ti, Bože, za znakove Tvoje prisutnosti u svijetu. Daj da u svemu susrećemo Tebe, molimo te.

4. Potakni nas, Bože, da posadimo puno stabala nade i daj da i svojim životom budemo glasnici nade za novo tisućljeće, moli-mo Te.

5. Čuvaj nas, Bože, od nezasitnosti, a obdari nas duhom skro-mnosti, molimo te.

U obredima postoje formule za blagoslov različitih stvorenja. Koje su ti poznate? Sastavi sam molitvu blagoslova za najdraže stvorenje. Sastavi molitvu blagoslova i za stvorenje koje ne voliš ili ga se bojiš. Molitva će zacijelo razgraditi strah, skratiti odsto-janje i umanjiti otpore prema dotičnim stvorenjima.

Današnje društvo neće naći rješenje ekološkog problema ako ozbiljno ne razmotri način življenja

109

Biblijski su tekstovi neiscrpan izvor nadahnuća za izgradnju zdravog odnosa prema prirodi i poticaj za slavljenje Boga. Oni pobuđuju na ljubav, a ljubav na djelotvornu skrb. Izaberite neke od tekstova za meditaciju, molitvu i raspravu.

Knjiga Postanka: 1,1-2,3; 9,9-11Knjiga Izlaska: 3,7-10; 15,22-27; 23,10-12Levitski zakonik: 25,1-24Mudrosne knjige: 11, 24-26Izaija: 11,1-9; 40,12-31Danijel 3,57ffPsalmi: 8; 19; 24; 104,16-23; 136; 148,1-4, 7-10Mudre izreke: 8,22-31Marko: 5,35-41Marko: 12, 29-31Matej: 5,1-14Matej: 12,22-34Matej: 6,26-30Luka: 16,19-31Ivan: 9; 12,23-26Poslanica Rimljanima: 8,18-25Poslanica Kološanima: 1,15-20Otkrivenje: 21,1-5; 6,16-21Poslanica Rimljanima: 8, 22-24Prva poslanica Korinćanima: 3, 9

I o sljedećim tekstovima vrijedno je razmisliti:Kako se drugačije suprotstaviti zlu, kad ga ima toliko? Zar ne bi stra-dalo i sve ono drugo, dobro? Kako oplijeviti njivu kad je korova više nego žita? I žito bi stradalo jer mu je korijen smrtonosno spleten s korijenjem korova. Stoga treba poslušati mudraca koji kaže da plijeviti u ovom vremenu znači pripitomljavati, oplemenjivati, preobražavati. I korov je biljka koja sluša sunce. Pisci, pjesnici, kao i svi drugi, pozvani su da toga budu svjesni.

Vesna Krmpotić, To radosno biće čovjek

Pouka prirode

Jeste li se katkad zapitali kako to da orao leti sam? Evo jedne poučne priče. Jednog proljetnog jutra dječak i njegov djed šetali su šumom. Tišinu jutra prolamao je orlov zanosni krik. Spazivši u visina-ma orla, dječak upita: »Djede, zašto orao tako pomno motri na šumu?«Djed zastane, pogleda unuka te shvati kako je došlo vrijeme i da je dovoljno zreo da čuje poučnu priču o orlu.

2. Tekstovi za razmišljanje

110

»Jednom davno«, reče djed »u nekom selu nadomak šumi živje-li su ljudi koji se nisu obazirali na pouke kojima ih je priroda poučavala. Ti ljudi jednostavno nisu poštovali prirodu i nije ih odveć bilo briga za svijet koji ih je okruživao. Svakodnevno su uništavali šumu, zbog čega su ptice, ribe i ostala stvorenja napo-sljetku odlučili otići... Kako je vrijeme prolazilo, tim je ljudima bivalo sve teže pronaći drva za ogrjev i hranu za jelo, te su usko-ro među njima, oko ono malo darova prirode koji su preostali, počeli izbijati sukobi. Vrijeme je odmicalo, a njihovi su dani bivali sve teži. I umjesto da se promijene, oni su i dalje nastavili uništavati i oskvrnjivati preostale darove koje im je priroda poklanjala. Međusobni sklad i prirodna harmonija odavno su nestali. Čak i orao, koji je sve vrijeme vjerovao u čudo promjene, naposljetku je odletio. Nakon dugog leta zaustavio se nad selom koje je odavalo potpuno drugačiju sliku odnosa prirode i čovjeka. Ondje su se ljudi drugačije ophodili prema prirodi i jedni prema drugima. Mudro koristeći šumu, vodili su računa da nikada od nje ne uzi-maju više nego što im ona u tom trenutku može dati. Poštivali su jedni druge pomno pazeći da svatko ima dostatno za život. Brinuli su se da i ribe, ptice i ostala stvorenja imaju prikladan dom. Za ove ljude život je bio lijep jer im je šuma, zbog njihove brige za stvoreno, svakodnevno uzvraćala uzdarjem.Orao sav radostan sleti među ljude, te im ispriča priču o selu u kojemu su njegovi stanovnici uništili gotovo sve što im je priroda dala. ‘Moramo im pomoći prije nego što bude kasno’, rekoše jedan drugome stanovnici ovog sela slušajući orlovu tužnu priču. Brzo između sebe izabraše najmudrije, te ovi žurno krenuše na put. Nakon dugog i napornog putovanja dođoše u selo i zatekoše nesklad, točno onakav o kakvom im je i orao pričao. Nisu se obazirali na sumnjičavost i nepovjerenje koje su domaćini pri njihovu dolasku iskazali. Na razne načine i kroz razne priče, ali najviše osobnim primjerom, počeli su ih poučavati o zakoni-ma prirode. Govorili su im o tome kako će im priroda sve više uskraćivati svoje darove nastave li i dalje živjeti ne poštujući je. Ali, onog trenutka kada se promijene, i kada se počnu brinuti za stvoreno, priroda će se početi za njih brinuti. Premda im je u početku bilo teško shvatiti zašto ne bi kad osjete glad uzeli svu hranu, te zbog čega ne bi kad im je hladno posje-kli i uzeli sve drveće, stanovnici su tog sela ipak, malo-pomalo, počeli mijenjati svoje ustaljene i rušilačke navike. I gle čuda! Vidljivi znakovi promjene bili su sve prisutniji. Šume su pono-vno počele rasti, a vratile su se i ptice i ribe i ostala stvorenja. Život se vratio.To je razlog, što danas vidimo orla kako u visokom letu motri na šumu pazeći da ljudi i dalje nastave uvažavati pouke kojima ih priroda uči.

Bog nam je povjerio svijet, a briga koju tijekom života iskazujemo prema stvorenom najbolje govori koliko taj Božji dar i ukazano nam povjerenje cijenimo

111

Želio bih, da svaki put kada vidiš orla, sebi osvijestiš dvije stvari. Prvo: kako smo sa svime što nas okružuje pozvani ophoditi se sa strahopoštovanjem. Drugo: kako smo i mi, poput orla, dužni bdjeti nad stvorenim i ukazivati na propuste koje čine oni koji se odveć ne obaziru na pouke kojima ih priroda uči. Bog nam je povjerio svijet, a briga koju iskazujemo prema stvorenom najbolje govori koliko taj Božji dar i ukazano nam povjerenje cijenimo.«

Čuda svijeta i dvije kapi uljaNeki otac pošalje svoga sina da nauči tajnu sreće kod poznatog mudraca. Momak je dugo išao dok nije došao do lijepa dvorca, navrh neke planine. Ondje je živio mudrac kojeg je tražio.

Mudrac je primio momka i saslušao povode za posjet. Posavje-tuje momka da prošeta palačom i vrati se za dva sata. »Htio bih te, međutim, nešto zamoliti«, reče mudrac, pružajući momku žličicu u koju kapne dvije kapi ulja. »Dok budeš hodao, drži ovu žličicu tako da se ulje ne prolije.«

Momak tako krene gore i dolje po stubištima i dvoranama u palači, ne skrećući pogleda sa žličice. Nakon dva sata vrati se k mudracu.

»Onda«, upita mudrac, »jesi li vidio prelijepe sagove u mojoj blagovaonici? Jesi li vidio vrt za koji je vrtlar deset godina utro-šio da ga odnjeguje? Jesi li primijetio lijepe pergamente u mojoj knjižnici?«

Momak, postiđen, prizna da nije ništa od toga vidio. Jedina mu je briga bila da ne prolije kapi ulja što mu ih je mudrac bio povjerio.

»No onda se vrati i upoznaj čuda moga svijeta«, reče mudrac.

Momak ponovno uzme žličicu s novim dvjema kapima ulja i krene u šetnju palačom, ovaj put obraćajući pozornost na sve umjetnine koje su visjele sa stropa i bile na zidovima. Vidio je vrtove, okolne planine, nježno cvijeće, uočio brižljivost s kojom je svakom umjetničkom djelu u dvorcu bilo izabrano mjesto. Kad se ponovno našao pred mudracom, potanko ispripovjedi sve što je vidio.

»A gdje su ti one dvije kapi ulja što sam ti ih povjerio?«

Gledajući žličicu, momak shvati da ih je prolio.

Mudrac reče: »To je, dakle, sve što ti imam reći: hodaj svijetom tako da vidiš sva čuda svijeta, a da pritom ne zaboraviš na povjerene ti kapi ulja.«88

88 Dario Miletić, Dva zrna i četiri klasa, UPT, Đakovo 2007., str. 61.

112

Bioetika89

CiljDanas se nalazimo pred važnom zadaćom ili zapovijedi: pošti-vati sve što živi i brinuti se za buduće generacije kako bi i one mogle nastanjivati lijepu Zemlju, koja je u stanju davati i održa-vati život. Sudionici se mogu suočiti s ovim etičkim zahtjevom i promisliti osobne posljedice.

Sudionici: Odrasli ili djeca

Vrijeme: oko 90 minuta

Tijek vježbeBriga za buduće generacije uvijek je bila važna briga starijih. Njihova je dužnost bila skrbiti kako bi i njihova djeca i unučad mogla imati dobar život u lijepom okruženju. Ne moraju se tog privilegija odreći, osobito ne u vrijeme kojem se svi moramo zauzeti kako bismo održali Zemlju kao prostor života. Pitanje koje nam se postavlja glasi: Koliko promjena i koje promjene smijemo priuštiti Zemlji? Gdje je za nas granica? Koja prava imaju buduće generacije?Razmislite o tome u malim skupinama. Podijelite se u skupine od po četiri člana. Svi znate da deset zapovijedi čine srž naše etike. U četirima od njih sadržane su i upute kako se valja odnositi prema Zemlji. To je poziv na vježbu mašte. Kad bi Bog, razmišljajući o budućnosti čovječanstva, promatrao našu Zemlju koje bi dodatne zapovijedi proglasio? Možete razmisliti i o tomu koja bi temeljna etička načela progla-sio neki mali narod koji živi daleko od naše tehničke civilizacije, a brine se o budućnosti čovječanstva.Možete i sami razmisliti koja bi »prava« formulirale buduće generacije kako bi njihovi potomci njima bili zadovoljni. Koja prava moraju biti zajamčena? Kako i tko mora jamčiti nji-hovo provođenje i zaštitu? Kako bi se spriječile pogreške? Za koliko dugo? Što bi bile političke i ekonomske posljedice?Sva su ta pitanja dalekosežna. Promislite, prije svega, kojim postupcima možemo zaštititi svoje potomke.Za razgovor o tome imate sat vremena. Pokušajte usuglasiti tri stava ili zaključka.

VrednovanjeKako se sad osjećaš?U čemu smo se složili?Koje zaključke možeš izvući za sebe iz ovoga rada?Gdje se u svagdašnjici mogu djelatno založiti kako bih osigurala budućnost?

89 Mark Woisin, Integrität und Erinnerung. Kreative Arbeit in der zweiten Lebenshälfte, Teil 1, Hamburg, ISKO-Press, 1986., str 149-150.

3. Vježbe

113

Kolaž prirode90

CiljOva vježba nudi mogućnost poistovjećivanja sa stvarima iz pri-rode i korištenja prirodnih stvari za opis samih sebe, vlastitih raspoloženja i vlastite osobnosti. Bilo bi dobro da skupina ode u prirodu 10 do 20 minuta, kako bi od različitih predmeta svatko sebi izabrao najupečatljivije ili s najviše simbolike. Što je okru-ženje izvornije, to je ljepše.

Sudionici: iznad 10 godina

Vrijeme: 60-90 minuta

Tijek vježbeKada ste se posljednji put osjećali kao mali bijeli oblak na nebu? Ili kao duboko, hladno jezero? Tko se osjećao kao mlado stablo u oluji? Tko se osjećao kao bijesni pas koji reži?…Odaberite nešto iz prirode što vam je na bilo koji način slično. Možda odaberete neki kamen sličan vašoj jakosti, neki cvijet sli-čan vašoj radosti zbog današnjega dana, neki plod sličan vašem teku za nekim jelom. Razgledajte, eksperimentirajte sa stvarima: Kako mi ovo odgovara? Na koji sam način onome sličan/slična? Kojem dijelu mene odgovara ono što vidim?Naravno, ako dvoje od vas odabere isti predmet, može se to dogoditi iz posve različitih razloga. Donesite odabrani predmet u skupinu.Jeste li razumjeli što vam je raditi? Imate 15 minuta vremena…Sad svoje predmete stavite zajedno u jedan kolaž. Otkrijte gdje vaš predmet najbolje pristaje. Na rub? U sredinu? Uz neke odre-đene druge predmete? Uzmite vremena i pokušajte svoj pre-dmet staviti na različita mjesta dok ne nađete pravo mjesto…Razgovarat ćemo o vašim predmetima i o izabranim mjestima. Ako možete, govorite u prvom licu, kao da ste vi predmet koje ste odabrali. Možete, primjerice, reći: »Plavi sam različak. Nje-žan sam i blag. Ležim na rubu kolaža kako me deblji, čvršći predmeti ne bi mogli povrijediti« itd.Jeste li razumjeli?… Tko želi početi?…(Za kolaž treba pripremiti odgovarajuću podlogu, primjerice, veliku maramu.)

VrednovanjeJe li ti se svidjela ova vježba?Na koji ti je način tvojoj predmet sličan?Koji predmet smatraš odgovarajućim?Sviđa li ti se kompozicija kolaža?Uspoređuješ li se inače sa stvarima iz prirode ili više s tehničkim stvarima?

90 Sabine Alex/Klaus W. Vopel, Lehre mich nicht, Lass mich lernen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehre, Hamburg: ISKO-Press, str. 50-51.

114

Mjesto u prirodi91

CiljVažno je da djeca uvijek nanovo imaju mogućnost pozorno susresti prirodu, doživjeti je iz različitih kutova promatranja, razviti osjetljivost za snagu prirode i spremnost da se prema prirodi odnose s puno poštovanja i brižnosti.

Sudionici: iznad 10 godina

Vrijeme: oko 60 minuta

Materijal: papir i olovka

Tijek vježbeOpišete jedno mjesto vani, u slobodnom prostoru. Sjednite stoga tako da imate dobar pogled na to mjesto. Promatrajte pozorno to mjesto i, želite li, možete na njemu istražiti ono što vas zanima. Potom opišite mjesto onoliko iscrpno koliko vam je to moguće. Pokušajte mjesto tako opisati da bi drugo dijete prema vašem opisu to mjesto moglo naslikati. Za to imate 20 minuta.(Kad završite, pročitat ćete svoje radove pred svima.)

VrednovanjeJe li ti se svidjela ova vježba?Jesi li zadovoljan svojim opisom?Čiji ti se opis posebno svidio?Što te je osobito zanimalo na mjestu koje si opisivao?Što je na tom mjestu bilo prirodno, što su proizveli ljudi?Želiš li još što reći?

91 Sabine Alex/Klaus W. Vopel, u: Lehre mich nicht, Lass mich lernen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehren, Hamburg: ISKO-Press, str. 51-52.

115

92 Mark Woisin, Integrität und Erinnerung. Kreative Arbeit in der zweiten Lebenshälfte, Teil 1, Hamburg: ISKO-Press, 1986., str. 142-143.

Stvari koje priroda najbolje zna92

CiljNaša se moderna tehnika često opravdava potrebom poboljša-nja prirode kako bismo imali dovoljno hrane, odjeće, prostora za stanovanje, mogućnosti za komunikaciju itd. Danas znamo da se tehnički napredak plaća štetnim posljedicama. Moramo ponovno učiti, vjerovati mudrosti prirode, primjenjivati tehno-logiju koja ne ugrožava prirodu i živjeti posve skromno.

Sudionici: odrasli

Sredstva: papir i olovka

Vrijeme: oko 90 minuta

Tijek vježbeSvi imamo razloga zahvaljivati prirodi za sunce koje nas rano jutrom raduje svojim zrakama, za kišu koja čisti zrak i ispunja rijeke i mora, za zemlju na kojoj rastu žitarice i cvijeće, za spo-sobnost našeg tijela da se uvijek nanovo obnavlja i ozdravlja, za pjev ptica, za miris ruža… I u pradoba su naši preci osjećali duboko udivljenje i zahvalnost prema prirodi…Mi smo u međuvremenu mnogo toga naučili i potvrdili shvaća-nje: priroda zna najbolje. Pozivam vas na meditaciju o ovoj ekološkoj rečenici: Priroda najbolje zna! Možete izići van i šetati udvoje. Dopustite da vas nadahnu stvari koje susretnete. Međusobno razgovarajte o velikim i malim čudima prirode koja otkrijete. Možete se sjetiti trenutka kad ste zadivljeno promatrali prirodu, s puno povjere-nja ili radoznalosti, u želji da je razumijete. Za šetnju imate 20 minuta. (Čekajte dok se svi sudionici ne vrate.)Sada napišite kratku pjesmu – za sebe same ili za nekoga kome bi mogla biti od koristi. Pjesmu naslovite »Stvari koje priroda najbolje zna«. Možete nabrojati primjere o mudrosti i veličini prirode, sve što vam padne na pamet. Vaša se pjesma ne mora rimovati. To treba biti zbir iskustava koja ste imali s prirodom tijekom života. Imate 15 minuta za pisanje.

VrednovanjeKako se sada osjećaš?Što je za tebe bilo najvažnije?Kako se tvoj odnos prema prirodi može unaprijediti?Koje posljedice tvoj odnos prema prirodi ima za tvoj život?Želiš li još što reći?

116

Stablo93

Cilj

Svoju povezanost s drugim, ne-ljudskim bićima, doživljavamo različito. Neki od nas se mogu osobito dobro poistovjetiti sa životinjama, drugi sa stablima i cvijećem, drugi opet s kamenom ili zemljom. S vremenom možemo naučiti stupati u prijateljstvo sa sve većim brojem bića iz prirode. Ovom ćemo se vježbom približiti stablu, koje od davnine očarava ljudsku maštu.Stabla zbog njihova uspravnog držanja možemo osobito lako doživjeti kao »bliže rođake«, koji imaju svoju sudbinu, koji pro-laze dug proces rasta i pritom mnogo toga iskuse.Ova vježba je poticajna za osjećajno približavanje prirodi.

Sudionici: odrasli

Materijal: pastelne boje i veliki list papira za crtanje za svakog sudionika

Vrijeme: oko 90 minuta

Tijek vježbeSjećate li se kad ste se kao dijete počeli čuditi? Čuditi postojanju određenih stvari koje vas fasciniraju, koje uvijek nanovo želite promatrati i dodirivati, čije ste ime uvijek nanovo htjeli izgo-varati? Predmeti koji su vas se doimali, mijenjali su se tijekom vremena…Ostajala je iznenađujuća sposobnost vašega duha da iz mnoštva oblika odabere jedan i usredotoči se na njega. Postoje određena razdoblja u kojima smo osobito osjetljivi na posebne stvari. U određeno doba mnogi se od nas počnu zanimati za stabla… Neki to čine relativno rano, drugi to čine kasnije u životu. Stabla su nam mnogostruko zanimljiva. Mogu nam ponuditi zaštitu od kiše i vrućine. Daruju nam plodove. Od grančica koje su otpale možemo zapaliti vatru. A kad stabla promatramo dušom, može-mo razumjeti njihovu ljepotu i sudbinu…Naučimo da su stabla važna za svakoga od nas. Stabla čiste zrak koji dišemo i poklanjaju nam čisti kisik. Za koja ste se sta-bla zanimali? Jeste li se kao djeca penjali na stabla? Jeste li kao mladi sjedili s dragom osobom pod stablom? Jeste li neko stablo posadili? Jeste li neko stablo vrlo njegovali? Koje stablo osobito volite? Sada se posve nesmetano u duhu posvetite prirodi, pri-rodi koja nas susreće u stablima. Sjednite udobno i zatvorite oči. Šest puta duboko udahnite. Osjećajte kako zrak koji ulazi kroz nos u cijelo vaše tijelo unosi energiju…Osjećajte kako potrošeni zrak napušta vaše tijelo a s njim i sve što je potrošeno i suvišno…Pustite da vam ruke i noge postanu teške i dopustite da vam se opuste leđa i ramena… Opustite donju čeljust i lagano otvorite usta … Držite oči nježno zatvorenima…

93 Prema: Mark Woisin, Integrität und Erinnerung. Kreative Arbeit in der zweiten Leben-shälfte, Teil 1, Hamburg: ISKO-Press, 1986., str. 138-139.

117

Zamislite jedno mjesto u prirodi koje osobito volite. U mašti pođite na to mjesto…Sad zamislite da ste sjeme nekog stabla i da ležite u toplini i tami zemlje. I polako počinjete rasti…Osjećajte kako raste vaše korijenje, kako se klica probija prema gore i mala mladica kroz površinu zemlje izbija na slobodu…Osjećajte kako vlažna i topla zemlja leži oko vas, a sunce i zrak osvježavaju mladicu…Vaše korijenje raste sve dublje i dublje, a malo deblo raste sve više prema suncu…Sad doživite rast mnogih godina u jednom trenutku i zamislite da ste odraslo stablo… Osjećajte vjetar u svojim granama. Osje-ćajte lišće i iglice, cvjetove i plodove… Osjećajte kišu i sunce, zrak i vjetar, vrućinu i hladnoću… (2 minute)Nakon što ste osjetili kako je to, kao stablo biti na zemlji, vratite se svojom sviješću ponovno sebi, osjećajte svoje tijelo i u vlasti-tom ritmu otvorite oči…Želim vam predložiti da odmah nacrtate sliku ovoga stabla. Slika ne mora biti kao fotografija. Jednostavno crtajte kako ste se vi osjećali kad ste bili kao stablo. Imate za to 10 minuta vre-mena…(Nakon toga pustite sudionike da jedan za drugim svoje slike pokažu u skupini i o njima pripovijedaju.)

VrednovanjeKako se sad osjećaš?Kojoj vrsti stabla si u svojoj mašti dopustio rasti?Ima li na tvome stablu bilo što što te podsjeća na tebe sama?U kojim se situacijama osjećaš kao stablo?Koja su mi sjećanja izronila pri uvodu u vježbu?Čije te se stablo, odnosno, čiji te se odnos prema stablu osobito dojmio?

118

Opažati svim osjetilima94

CiljMoramo se koristiti svim osjetilima kako bismo što plastičnije doživjeli prirodne i civilizacijske stvari. Važno je izabrati topao dan kako bi se mogli dobro osjetiti i mirisi.Ako je moguće, izaberite neko novo područje koje nudi osobito poticajne osjećajne izazove – neki park, neku livadu, šumu ili polje. Ova se vježba lijepo može povezati i s nekim izletom. Najbolje je ako svako dijete samo odredi kamo želi ići i što želi istražiti.

Sudionici: iznad osam godina

Vrijeme: oko 45 minuta

Tijek vježbeOvo ćemo vrijeme šetati u prirodi na poseban način. Pokušajte jedan za drugim koristiti vaših pet osjetila: vid, miris, sluh, okus, dodir.Počnite tako da se u tri minute pouzdate u svoje uši. Usredoto-čite se na zvukove koje možete čuti. Potom se tri minute usre-dotočite na sve mirise. Obratite pozornost na nos i primijetite različite mirise koji se javljaju. Potom tri minute dodirujte sve stvari koje vas čine radoznalima. Nakon toga tri minute proma-trajte sve što se nalazi oko vas kao da to prvi put vidite. Na kraju sjednite i, ako želite, stavite nešto u usta i osjetite to. Nakon toga možete ići još malo dalje i ispitati stvari koje vas zanimaju. Ako nađete nešto što želite donijeti u skupinu, učinite to. Možda nađete neki kamen, list, zabilješku na vašem papiru. Želite li, možete napraviti bilješke. Jeste li razumjeli što treba raditi?(Nije važno da djeca održavaju vremenske rokove. Pozovite djecu da se okupe nakon 15 do 30 minuta ako vam se to čini primjerenim. Slijedi vrednovanje.)

VrednovanjeJe li ti se svidjela ova vježba?Što ti je bilo osobito ugodno istraživati?Jesi li što donio?Je li se dogodilo išta neočekivano za tebe?Što si istraživao okusom?Koje si mirise mogao primijetiti?Kako se mirise može opisati?Želiš li još što reći?

94 Sabine Alex/Klaus W. Vopel, Lehre mich nicht, Lass mich lernen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehren, Hamburg: ISKO-Press, str. 49-50.

119

Živahno mjesto95

CiljOvdje djeca imaju mogućnost da za opis jednog mjesta upotrije-be svih pet osjetila. Ako je moguće, potražite mjesto na kojemu se može doživjeti mnoge prirodne stvari kako djeca u opisu onoga što nedostaje ne bi morala prizivati sjećanja.

Sudionici: iznad 10 godina

Vrijeme: oko 60 minuta

Tijek vježbeKoje osobito mirno mjesto poznajete? Koje je mjesto osobito dosadno?Opišete jedno osobito živahno mjesto. Na tom mjestu treba biti mnogo životinja, ili mnogo ljudi, biljaka itd. Možda se sjetite akvarija, livade, štale s kravama ili sajma na kojemu seljaci prodaju svoje proizvode. To može biti mjesto koje vrlo volite ili uopće ne volite. Opišite to mjesto tako da po mogućnosti upotrijebite svih pet osjetila: Koji se mirisi mogu osjetiti? Što se može vidjeti? Što se može dodirnuti? Koji zvukovi postoje? Kakav okus imaju poje-dine stvari koje se ondje nalaze? Kako se kreću živa bića?Jeste li razumjeli? Imate 20 minuta vremena…(Neka što više djece pročita svoje radove. Potom slijedi vrednovanje.)

VrednovanjeJe li ti se svidjela ova vježba?Što je odredilo tvoj izbor mjesta?Koje si osjećajne dojmove mogao predstaviti?Čiji ti se opis najviše svidio?Je li tko opisao mjesto koje na prvi pogled uopće nije djelovalo tako živahno?Želiš li još što reći?

95 Sabine Alex/Klaus W. Vopel, Lehre mich nicht, Lass mich lernen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehren, Hamburg: ISKO-Press, str. 52-53.

120

Životinja, iznutra i izvana96

CiljMnoga djeca vole kad im se pruži mogućnost da se sprijatelje s nekom životinjom i pokušaju je razumjeti.

Sudionici: iznad 10 godina

Vrijeme: oko 60 minuta

Materijal: papir i olovka

Tijek vježbeZamislite bilo koju životinju koju volite ili koja vam se sviđa. Na prvoj stranici opišite kako ta životinja izgleda izvana: njezino kretanje, njezine sposobnosti, građu tijela, način kako se uklapa u okolinu, kako se hrani itd.Potom okrenite list i na drugoj stranici ispišite razmišljanje životinje. Što ta životinja misli o svom životu, svojoj situaciji, što upravo sada želi, što misli o drugim životinjama ili o ljudima.Odlučite, hoćete li izabrati jednu kućnu životinju, zarobljenu životinju, divlju životinju, životinju koja je vrlo česta ili pak neku čija vrsta izumire.Jeste li razumjeli? Imate 20 minuta vremena…(Kad završe s opisom, djeca mogu najprije pročitati naglas imena živo-tinja koje su odabrali. Potom čitaju radove, možda najbolje po načelu kontrasta. Slijedi vrednovanje.)

VrednovanjeJe li ti se svidjela ova vježba?Čiji te se opis posebno dojmio?Koliko životinja koju si odabralo odgovara tebi?Sanjaš li katkad životinje?Koje su teme bile sadržane u razmišljanju o životinjama? Koje su misli nedostajale?Želiš li još što reći?

96 Sabine Alex/Klaus W. Vopel, Lehre mich nicht, Lass mich lernen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehren, Hamburg: ISKO-Press, str. 55-56.

121

Životinja koju volim97

CiljSudionici mogu svoju pozornost usmjeriti na životinju koju osobito vole. Mogu biti potaknuti da preko te životinje više razmišljaju i o sudbini drugih životinja.

Sudionici: odrasli

Sredstava: papir i olovka

Vrijeme: oko 60 minuta

Tijek vježbeUčiti možemo i od životinja. Primjerice, možemo naučiti što znači jednostavno živjeti i biti zadovoljan kad su za život bitne stvari nadohvat ruke kao što su hrana, zaštita, prostor za kreta-nje, potomstvo, sunce i kiša. Životinje nas prije svega uče koliko je važna raznolikost, raznolikost vrsta koje žive zajedno i koje žive jedne od drugih.Što ste o životinjama naučili kao malo dijete? Je li vaša obitelj imala osobit odnos prema životinjama? Jeste li mogli promatrati životinje na kakvom seoskom gospodarstvu ili u slobodnoj pri-rodi?… Jeste li imali vlastitu životinju u kući za koju ste se mogli brinuti, psa ili mačku, ribu ili hrčka, pticu ili kunića, ili druge životinje? Biste li željeli i danas imati neku životinju?…Bez životinja ne bismo uopće mogli živjeti. Zahvaljujući njima zemlja je nastanjiva za ljude i za druga bezbrojna živa bića. Od mnogih životinja koje postoje poznajemo samo jedan mali broj.Koje životinje zapravo žive u području u kojemu vi stanujete i kako je tim životinjama?Mislite na jednu životinju koja vam je osobito važna ili vam je bila osobito važna. Zatvorite oči i pustite da vam pred oči izro-ne neke, za vas osobito važne, zanimljive, životinje… Pustite da vaša podsvijest odabere jednu životinju koja vam je iz bilo kojeg neobjašnjivog razloga upravo danas važna… (1-2 minute).Zapamtite tu životinju i opet otvorite oči… Sada opišite tu ži-votinju. Na prvoj stranici lista opišite tu životinju izvana, njezin oblik, veličinu, boju, osobita obilježja. Na poleđini ispišite misli i osjećaje te životinje, kako izgleda njezin unutarnji svijet. Stavite se u ulogu te životinje i u Ja-obliku opišite ono što ta životinja želi reći. Imate na raspolaganju oko 20 minuta vremena…

VrednovanjeKako se sada osjećaš?Što je za tebe bilo osobito važno?Koja ti je životinja pala na pamet?Što ti ta životinja danas znači?Što svakodnevno činiš za životinje u svojoj okolini?

97 Mark Woisin, Integrität und Erinnerung. Kreative Arbeit in der zweiten Lebenshälfte, Teil 1, Hamburg: ISKO-Press, 1986., str. 139-140.

122

Vježba slušanjaCilj vježbe je povećavanje osjetljivosti na zvukove oko nas kojih često nismo svjesni, a isto tako ni njihova značenja za naš ljud-ski život. Vježba služi kao uvod u razgovor o Božiću, blagdanu radosti i mira, o Božićnoj noći kao noći tišine i pjesme.

UvodF Koje zvukove najčešće čuješ (prometnu buku, glazbu, zvuk strojeva, ljudski govor ...)? Kako oni djeluju na tebe?

F Kada i gdje najbolje čuješ zvukove iz prirode?

F Kada i gdje obraćaš posebnu pozornost na zvukove iz prirode (danju, noću, zimi, ljeti, u šumi, na ulici, u sobi...)? Kako oni djeluju na tebe?

F Koji ti je zvuk najneugodniji? Koje zvukove slušaš osobi-to rado (lavež pasa, pjev ptica, glasanje divljih životinja, pre-denje mačka, fijukanje vjetra, romorenje kiše...)? Koji najjači prirodni zvuk poznaješ? A koji najtiši?

F Koja je razlika između prirodnih i umjetnih zvukova?

F Je li za »dobro slušanje« dovoljno imati samo »dobro uho«?

List papira podijeli crtom po dužini na dvije polovice. Na vrhu lijeve polovice papira napiši: »Prirodni zvukovi«, a na vrhu desne polovice: »Umjetni zvukovi« (oni koje proizvodi čovjek različitim sredstvima). Sam ili s prijateljima iz razreda odaberi neko mjesto za kratku šetnju gdje možeš čuti različite zvukove. Jedno vrijeme nemojte razgovarati, nego obratite pozornost na sve zvukove koji do vas dopiru. Zapiši svaki zvuk na odgovara-juću stranu papira. Na kraju šetnje usporedite svoje popise. Pro-vjerite jeste li svi čuli iste zvukove i koje ste najprije osjetili. Kod kojih je zvukova bilo teško odrediti jesu li prirodni ili umjetni? Zapiši i sadržaj razgovora.

Zajednička obrada zadaće

Predstavnik skupine ili svatko za sebe iznosi svoja zapažanja, dok ih netko ispisuje na ploču.

Razgovor se nastavlja na temelju sljedećih ili sličnih pitanja:

1. Zašto su nam potrebni zvukovi?2. Koji su zvukovi zdravi za ljude?3. Što je tišina? Gdje se može doživjeti? 4. Što ona u nama izaziva?5. Možemo li reći da ‘čujemo’ tišinu?6. Poznaješ li nekog čovjeka koji je gluh ili koji teško čuje? 7. Kako zvukovi i glasovi djeluju na tvoje raspoloženje?

V. DODATAK

124

Sunce je izvor života na Zemlji. Energija koja nam dolazi nje-govim zračenjem od neprocjenjiva je značenja. Gotovo polovica energije tog zračenja, 47 posto, pripada infracrvenom zračenju, koje daje toplinu. Malo manji dio, 46 posto, predstavlja vidljivo zračenje. Vidimo ga kao dugine boje. Ono nam daje prirodno danje svjetlo, a biljkama je prijeko potrebno za proces fotosin-teze.

Fotosinteza je proces kojim biljke, uz intervenciju Sunčeva zra-čenja, stvaraju sebi hranu i tako mogućnost za opstanak. Foto-sintezom preuzeti ugljikov dioksid pretvoren je u biljno tkivo, a kao popratni proizvod ispušta se kisik.

Tek mali dio Sunčeva zračenja, samo 7 posto, je ultraljubičasto (UV) zračenje, koje dijelimo na UV-C zračenje, UV-B zračenje te UV-A zračenje. UV zračenje niti vidimo niti osjećamo kao topli-nu. U malim i dostatnim količinama UV-B zrake su korisne, dok, s druge strane, njihovo povećanje ima štetan i negativan utjecaj na živa bića na Zemlji. Nažalost, čovjek je svojim djelovanjem, ispuštajući u atmosferu štetne plinove, narušio prirodnu ravnotežu ozona (o tome više u naslovu o ozonu), koji služi kao svojevrsni štit jer upija Sun-čevo UV zračenje. Smanjenjem koncentracije ozona u atmosferi raste intenzitet UV zračenja koje dolazi do Zemljine površine. Kada količina tog zračenja prijeđe granicu dostatnosti, ono postaje štetno za život na Zemlji. I tu se dogodio svojevrsni paradoks: da ono što u svome izvornom značenju daje život, postane izvorom bolesti ili, u najgorem slučaju, smrt. Povećane količine UV zračenja negativno djeluju na ljude, živo-tinje i biljke.

Povećana izloženost UV-B zrakama kod ljudi uzrokuje rak kože, oštećenje oka i slabljenje imunološkog sustava. Za razli-ku od ljudi, biljke i životinje se ne mogu zaštiti od štetnih UV-B zraka. Kod životinja povećana izloženost može uzrokovati rak kože. Biljkama pretjerana izloženost UV-B zrakama može usporiti proces rasta. Posljedice tih promjena danas se očituju u smanjenju prinosa usjeva, u poremećaju u morskom lancu prehrane i u smanjenju prirodnih bogatstava.

Radi smanjenja štetnih učinaka UV zračenja uvedena je veličina UV INDEKS,98 čija je svrha upozoravati ljude na stupanj štetno-sti UV zračenja.

UV INDEKS1. Stupanj opasnosti od UV zračenja.2. Povezan je s učincima na kožu.3. Prognozira se za sljedeći dan.4. Potrebno je poduzeti zaštitne mjere.5. Veći UV indeks, veća opasnost.

1. Sunce izvor života

Energija koja nam dolazi sunčevim zračenjem od neprocjenjiva je zna-čenja

Brošura koju je 2003. godine izradio Državni meteorološki zavod u sura-dnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja

125

Dobro je znati99

PROVJERIMO SVOJE ZNANJE TOČNO NETOČNO

(prekrijte nečim rješenja na desnoj strani)1. Za oblačnih dana ne mogu se dobiti opekline. X

Iako oblaci oslabe izravno UV zračenje, oni pridonose povećanju difuznog UV zračenja. Visoki, tanki oblaci propuštaju i do 80 posto zračenja, a mogu na pojedinim mjestima i povećati dozračenu UV ener-giju. Jedina dobra zaštita su niski, debeli oblaci.

2. Previše izlaganja suncu opasno je bez obzira na životnu dob. XLjudska koža i imunološki sustav osjetljivi su na UV zračenje tokom cijeloga životnog vijeka.

3. Zaštitne kreme nas štite, pa možemo dulje uživati u sunčanju. XZaštitne kreme odgovarajuća su zaštita od opeklina, ali se njihova djelotvornost smanjuje nakon nanošenja. One ne služe mogućnosti produženja boravka na suncu, već povećaju zaštitu za vrijeme neizbježne izloženosti suncu. Ne bismo smjeli ostati na suncu duže nego što se preporučuje za navedeni SPF (Sun Protection Factor).

4. Treba izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. XU to vrijeme je i Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače.

5. Ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja, nećemo dobiti opekline. XUV zračenje ljudski organizam ne osjeća kao toplinu, jer se ono apsor-bira u vanjskom, površinskom sloju kože. Toplinski osjet izaziva infra-crveno zračenje.

6. UV zračenje štetno djeluje ne samo na kožu nego i na oči. XNajpoznatiji učinak UV zračenja na ljudski organizam su opekline, ali UV zračenje može uzrokovati i razvoj katarakta (mrene na oku).

7. Važno je promijeniti navike sunčanja. XPromjena osobnog ponašanja u pogledu sunčanja prvi je korak dje-lotvorne zaštite od neželjenih štetnih učinaka UV zračenja.

8. Osobe svijetle boje kože i crvene kose osjetljivije su na UV zračenje. XOsobe svijetle kože i crvene kose pripadaju populacijskoj skupini najos-jetljivijoj na UV zračenje.

9. Preplanulost nas štiti od dodatnih opeklina. XPreplanulost je već reakcija kože na izloženost UV zračenju i ona samo djelomično štiti kožu.

10. Štetni učinci opeklina su kumulativni. XSposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja i obnovi već oštećene dijelove smanjuje se sa starenjem organizma.

11. UV zračenje nije štetno zimi i u proljeće. XIntenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je snijeg koji odbija i do 80 posto zračenja.

12. Djecu treba posebno dobro zaštititi. XDječja koža je posebno osjetljiva, a zbog kumulativnog učinka UV zra-čenja, dobra zaštita u mladim danima dobra je prevencija za kasnije.

13. Tamnija koža čini osobu atraktivnijom. X

126

F Je li što od izloženog novo za tebe?

F Koji učinak na tebe imaju izložene činjenice?

Društvene vrijednosti se mijenjaju, pa je izrazito blijedu kožu kakva je bila atraktivna početkom dvadesetog stoljeća, trenutno zamijenio trend tamnije kože.

14. Refleksija UV zračenja na pijesku i vodi također može biti značajna. XOd tla odbijeno UV zračenje jednako je važno kao i ono koje dolazi izravno sa Sunca ili raspršeno iz atmosfere.

15. Treba se izlagati suncu jer UV zračenje potiče stvaranje D vitamina. XVrijeme izlaganja UV zračenju potrebno za stvaranje D vitamina je tol-iko kratko da se za tu potrebnu dozu nije potrebno sunčati.

16. Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije. XKraća sjena je rezultat veće visine Sunca nad horizontom, dakle i inten-zivnijeg UV zračenja.

17. Ne mogu se dobiti opekline za vrijeme boravka u vodi. XVoda slabi UV zračenje, ali se opekline mogu lako dobiti za vrijeme plivanja.

18. Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. XNa većoj nadmorskoj visini UV zračenje je intenzivnije, jer se zbog kra-ćeg puta kroz atmosferu slabije upija.

19. Najjeftinija i najbolja zaštita od sunca je sjena. XSjena nas štiti od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflek-tiranog, koje također može biti toliko jako da izazove opekline.

98 UV INDEKS je stvoren zajedničkim djelovanjem Svjetske meteorološke organiza-cije (World Meteorological Organization - WMO), Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (United Nations Environment Programme - UNEP) i Međunarodne ko-misije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection - ICNIRP). UV INDEKS je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja.

99 Branko Gelo (uredio), Sunce naš (ne)prijatelj. UV INDEX, Zagreb, Državni hidro-meteorološki zavod 2003.

Poticaji za razmišljanje i raspravu

127

100Prema brošuri Svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača, Zagreb, Ministar-stvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu okoliša, Odjel za zaštitu atmosfere, postupanje s otpadom i zaštitu tla, 2002.

101Börge Ousland, Ledena kapa Patagonije, u: National Geographic, br. 8, kolovoz 2004. str. 98.

Tijekom dana žvakali smo moju omiljenu grickalicu: sušeno sobovo srce, koje pripravlja norveški narod Sami. Stalno smo provjeravali satelitske fotografije da razmotrimo rutu pred sobom. Jedne me noći Thomas probudio i upitao: ‘Je li ti nešto upalo u oko?’ Rekao je da su mu kapci poput brusnog papira. Brzo sam shvatio da ima snježno sljepilo i dao mu kapljice. Poslije smo saznali da je tog dana ozonska rupa prošla iznad nas, izlažući nas jačim ultraljubičastim zrakama.101

2. Ozon - što je i gdje se nalazi?100

Ozon je plin blijedoplave boje sastavljen od tri atoma kisika. Oko 90 posto ukupnog ozona u atmosferi nalazi se između 15. i 55. kilometra iznad Zemljine površine. Taj dio atmosfere zove-mo stratosferom. Zona prisutnosti ozona u stratosferi naziva se ozonski omotač. Manji dio ozona (10 posto) nalazi se u troposfe-ri, do otprilike 10 km iznad Zemljine površine.

Iako je riječ o istome plinu, djelovanje ozona u stratosferi i troposferi potpuno se razlikuje. Naime, dok stratosferski ozon čuva život na Zemlji, troposferski ozon ga ugrožava. Količina ozona u troposferi i stratosferi u prirodnoj je ravnoteži. No zbog određenih ljudskih aktivnosti taj je sklad narušen, te je količina ozona u troposferi porasla, dok se njegova količina u stratosferi smanjila.

Primjerice, u troposferskome sloju u prvih 5 km iznad tla količi-na ozona se u posljednjih 50 godina dvostruko povećala, a samo u deset proteklih godina za 10 posto. To je povećanje nastalo kao rezultat rastućeg prometa i industrijskog napretka. Prizemni ozon vrlo je agresivan i može prouzročiti probleme na ljudskim dišnim organima te razna oštećenja na biljkama. Dokazan je njegov negativni utjecaj na prinos usjeva, rast šuma i ljudsko zdravlje. Troposferski ozon ključni je sastojak smoga, glavnog problema onečišćenja mnogih svjetskih gradova.

Ozon štiti život na Zemlji. Bez njega život na Zemlji ne bi bio moguć. Upi-jajući UV zrake, s jedne strane, ozon je svojevrsni Zemljin suncobran, a s druge, izvor topline u stratosferi koji igra važnu ulogu u toplinskoj strukturi same atmosfere.

128

Ozon koji se nalazi u stratosferi, poznatiji pod nazivom ozonski omotač, upijajući 77 posto biološki aktivnog djelovanja Sunčevih ultraljubičastih UV-B zraka, štiti život na Zemlji. Bez te filtarske uloge ozona, život na Zemlji ne bi bio moguć. Upijajući UV zrake, s jedne strane, ozon je svojevrsni Zemljin suncobran, a s druge, izvor topline u stratosferi, jer igra važnu ulogu u toplin-skom stanju same atmosfere.

F Je li što od izloženog novo za tebe?

F Kakav učinak na tebe imaju izložene činjenice?

Ozonska rupaRanih osamdesetih godina dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom, gdje je, primjerice, 2000. godine izmjerena najveća »rupa« do sada. Ozonska je rupa nad Antar-ktikom vidljiva svakog antarktičkog proljeća (rujan - listopad), te također u proljeće na sjevernoj polutki.

Znanstvenici su zaključili da će se ozonski omotač oporaviti kada se ukine potrošnja tvari koje ga oštećuju i smanji koncen-tracija klora i broma u atmosferi. Ako svi budu poštivali pre-uzete obveze iz Montrealskog protokola,102 potpuni oporavak ozonskog omotača predviđa se oko godine 2050.

Poticaji za razmišljanje i raspravu

Oko 90 posto ukupnog ozona u atmosferi nalazi se između 15. i 55. kilometra iznad Zemljine površine.

129

Zbog čega je ozonski omotač ugrožen

Kada se u zraku nađu neke vrlo postojane kemikalije proizvede-ne ljudskom djelatnošću, one polagano dospijevaju u sve dijelo-ve atmosfere, uključujući i stratosferu, te uništavaju stratosfer-ski ozon. Te tvari imaju nekoliko zajedničkih značajki: u donjim dijelovima atmosfere iznimno su postojane, uglavnom netopive u vodi i otporne na fizičke i biološke utjecaje, te sadrže klor ili brom.

Tvari koje oštećuju ozonski omotač

Znanstvenici su dokazali da mnoge tvari koje je čovjek proi-zveo, a koje u različitim kombinacijama sadrže kemijske ele-mente klor, fluor, brom, ugljik i vodik, oštećuju ozonski omotač. Te su tvari nazvane Tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). Među tvari koje najviše oštećuju ozonski omotač spadaju freoni (klorofluorougljici, CFC) koji se, među ostalim, koriste kao sred-stvo za hlađenje u hladnjacima i klimatizacijskim uređajima, te haloni, koji se koriste ponajprije u uređajima za gašenje požara i u protupožarnim instalacijama.

Spašavanje »Zemljina štita«

Nakon što su postali svjesni činjenice o štetnom utjecaju mno-gih tvari na ozonski omotač, znanstvenici su, preko Ujedinjenih naroda, potaknuli inicijativu daljnjeg sprječavanja tog oštećenja. Prvi korak u definiranju tih aktivnosti bila je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, kojoj je 1985. godine pristupila 21 država Europe, obvezujući se da će štititi ljudsko zdravlje i oko-liš od štetnih utjecaja koji mogu nastati zbog oštećenja ozonskog omotača. Nakon Bečke konvencije znanstvenici su dugotrajnim istraživanjima otkrivali koje tvari proizvedene ljudskim akti-vnostima oštećuju ozonski omotač i koliki je njihov faktor ošte-ćenja ozonskog omotača. Daljnjom međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, godine 1987. u Montrealu je rođen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Montrealski protokol do sada su potpisale 184 zemlje, među njima i Hrvatska.

Ozonski se omotač oporavlja Ozonski sloj u gornjim slojevima atmosfere pokazuje znakove oporavka zahvaljujući zabrani kemikalija koje uništavaju ozon, ali ipak nije vjerojatno da će se uskoro stabilizirati na razinama od prije 1980. godine Rezultat je to novog istraživanja prove-denog na Sveučilištu Colorado. »Ne samo da se ozonski sloj

102 Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Znanstvenici su zaključili da će se ozonski omotač oporaviti kada se ukine potrošnja tvari koje ga ošte-ćuju i smanji koncentracija klora i broma u atmosferi

Kad su postali svjesni činjenice o štetnosti mnogih tvari na ozonski omotač, znanstvenici su preko Uje-dinjenih naroda potaknuli inicijativu daljnjeg sprječavanja tog oštećenja

130

oporavlja, već smatramo da je to zbog Montrealskog proto-kola« koji zabranjuje klorofluorougljike, kaže Betsy Weather-head sa Cooperative Institute for Research in Environmental Sciences. Istraživanje koje je proveo tim znanstvenika na čelu s Weatherheadovom utvrdilo je da se ozonski sloj stabilizirao u posljednjih deset godina, te da se razina ozona u atmosferi čak povećala.103

F Je li što od izloženog novo za tebe?

F Kakav učinak na tebe imaju izložene činjenice?

103 Ozone levels recovering, say scientists, Posted on : Thu, 04 May 2006 18:14:00 GMT | Author : Emma Price http://www.earthtimes.org/articles/show/6455.html

Poticaji za razmišljanje i raspravu

131

Životodajno kruženje

3. Ugljikov dioksid (CO2)

Emisija ugljikova dioksida nastala izgaranjem fosilnih goriva

Ugljik je baza svih organskih spojeva, a njegovo je prirodno kru-ženje, koje održava život na Zemlji, stvarno kao i naše disanje. Korištenjem fosilnog goriva čovjek je narušio to kruženje te je, ispuštajući u atmosferu određene količine ugljikova dioksida, narušio ravnotežu ugljika i ugrozio klimu na Zemlji.

Izgaranjem fosilnog goriva (ugljen, nafta, plin), koje je glavni pokretač gospodarstva industrijskog svijeta, čovjek svake godi-ne u Zemljinu atmosferu ispusti osam milijardi tona ugljika.

Deseci milijardi tona ugljika godišnje putuju između tla i atmo-sfere. Stotinu milijardi tona ugljika prijeđe u oba smjera između oceana i atmosfere. Prema tim velikim prirodnim izmjenama, nekoliko milijarda tona ugljika koje ljudi svake godine odašilju u atmosferu čini se neznatnima. No ipak, taj naš stalni prinos, po nekima neznatan, svojevrsni je uteg na vagi jer narušava ravno-težu prirodnog kruženja ugljika.

Zagađenje poraslo na 15 milijardi tona ugljikova dioksida Prema najnovijim UN-ovim podacima emisija stakleničkih pli-nova ne samo da se ne smanjuje nego se povećava. Podaci koje su 33 vlade predale Tajništvu za klimu Ujedinjenih naroda u Bonnu pokazuju da je emisija ugljikova dioksida, odgovorna za globalno zagrijavanje, tijekom 2005. narasla na 15,1 milijardu tona. Sjedinjene Države najveći su svjetski izvor stakleničkih plinova; samo u 2004. godini njihova je emisija porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu te s ukupno 7,07 milijardi tona zasjenila dotadašnji rekord od 6,98 milijarda tona u 2000.

Ugljik je baza svih organskih spoje-va, a njegovo je prirodno kruženje, koje održava život na Zemlji, stvar-no kao i naše disanje

Izgaranjem fosilnog goriva (ugljen, nafta, plin) koje je glavni pokretač gospodarstva industrijskog svije-ta, čovjek svake godine u Zemlji-nu atmosferu ispusti osam milijardi tona ugljika

132

godini. Nastavi li se tim tempom povećavati ispuštanje stakle-ničkih plinova u atmosferu, svijet bi se uskoro mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera. Klimatske promjene su sve drastičnije. Valovi vrućine, primjerice, koji danima ne jenjavaju, odnose ljudske živote te izazivaju suše i nanose goleme štete gospodarstvu mnogih europskih zemalja, poput Italije, Španjol-ske i Francuske.104

Šume, pašnjaci i oceani u procesu kruženja ugljikaŠume, pašnjaci i oceani koji djeluju kao slivnici i deponiji uglji-ka, preuzimaju i upijaju otprilike polovicu sveukupnog ugljiko-vog dioksida te time ublažavaju i usporavaju umjetno gomilanje ugljika u atmosferi. No, nastavi li se globalno zagrijavanje i naše življenje u zabludi da će »deponiji« ugljika vječno trajati, mogli bismo se naći pred problemom. Naime, znanstvenici strahuju da bi zbog gomilanja ugljikova dioksida u atmosferi, »deponiji« ugljika, uskoro mogli izgubiti trajnu sposobnost upijanja uglji-ka. Štoviše, upravo bi ti »deponiji« mogli postati izvori koji će u atmosferu ispuštati više ugljika nego što će ga iz nje uzimati. Potkrijepimo to činjenicama:

ŠumaŠuma uzima ugljikov dioksid i pretvara ga u lišće i drvo. Dok šume rastu, uzimaju puno ugljika. Kad mlade šume sazriju, tvr-de stručnjaci, dolazi do zasićenja. Primjerice, zrele šume, kao što je tropska prašuma i veliki pojas crnogorične šume duž Aljaske i Kanade ne uzimaju ništa više ugljikova dioksida za rast nego što ga ispuštaju. Razlog? I šume dišu.

OceanOceani upijaju dvije milijarde tona ugljika godišnje. Mjerenja su potvrdila da oceani preuzimaju gotovo jednaku količinu ugljika kao šume i grmlje na kopnu. No, taj bi se odnos s globalnim zatopljenjem mogao promijeniti. Ugljikov dioksid koji se lako otapa u hladnoj vodi, s globalnim bi se zatopljenjem i rastom površinske temperature vode u njoj teže otapao. Uz to postoji i još jedan problem: porast ugljikova dioksida u atmosferi čini površinske vode oceana kiselijima, te na taj način smanjuje bio-lošku produktivnost oceana.

Nastavi li se povećavanje količina ispuštenoga ugljikova dioksi-da, površina mora mogla bi postati kiselijom nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima globalnih katastrofa). Osim toga, pokazalo se da se biološka produktivnost oceana nakon osamdesetih godina 20. stoljeća smanjila 6 posto. Kako se povećava količina ugljikova dioksida u atmosferi, sve veća količina tog plina reagira s morskom vodom, zbog čega nastaju bikarbonati i ioni vodika, a to povećava kiselost povr-šinskoga sloja mora. Ken Caldeira, klimatolog iz kalifornijskoga

104 Lidia Černi, Subota, 12. kolovoza 2006. http://www.vjesnik.hr/html/2006/08/12/Clanak.asp?r=tem&c=1

Oceani upijaju dvije milijarde tona ugljika godišnje

Šume upijaju 40 posto ugljika, aku-muliraju i pročišćuju vodu. Od 1999. godine smanjene su za ukupnu povr-šinu veću od Britanskoga otočja.

Nacionalnoga laboratorija Lawrence Livermore, misli da čovjek mijenja kemijski sastav oceana ne znajući zapravo kamo sve to vodi. Još nije jasno što bi takva dramatična promjena kiselosti mora značila za život u moru, no poznato je da kisela sredina uzrokuje razgradnju karbonata, pa bi najranjivije životinje bile one s ljušturom od kalcijeva karbonata ili egzoskeletom, a to su koralji i neke alge.105

Problem sa zaleđenim ugljikom na AljasciDok se svijet od godine 1900. u cijelosti zagrijao za oko 0,5°C, neki su se dijelovi Aljaske zagrijali za 2°C ili 3°C. Zapravo, Zemlja se na Aljasci u proteklih 40 godina zagrijala za gotovo 2°C, čime se zamrznuto tlo našlo u opasnosti otapanja, što je prema mišljenju mnogih stručnjaka »potencijalna tempirana bomba«. Razlog? U zaleđenom se tlu (permafrost) nalaze velike zalihe organskih tvari bogatih ugljikom.

Topi se i Sibir Ruski znanstvenici koji su se vratili iz područja zapadnog Sibira izvijestili su da bi do sada nezabilježeno otapanje leda, na povr-šini većoj nego što je čine Francuska i Njemačka zajedno, moglo osloboditi milijarde tona metana, vrlo moćnoga stakleničkog plina. Prvi put od nastanka prije 11.000 godina topi se najveća zaleđena površina planeta. Područje vječnog leda koje se prosti-re na više od milijun kilometara četvornih pretvara se u plitka jezera i bare. Autor studije o toj pojavi, ruski botaničar Sergej Kirpotin, sa Sveučilišta u Tomsku, opisao je topljenje tresetišta kao ekološku lavinu koju je vjerojatno nemoguće spriječiti. Njegova suradnica Judith Marquand sa Sveučilišta u Oxfordu dodaje kako nema sumnje da je topljenje povezano s klimatskim promjenama. »U posljednje tri ili četiri godine postoje jasni pokazatelji ubrzanog topljenja vječnoga leda i Sergej Kirpotin strahuje da je to sada doseglo točku s koje nema povratka, kada će se topljenje još više ubrzati i kada je vrlo vjerojatno da će početi ispuštanje metana u atmosferu.« Procjenjuje da samo u Sibiru ima nekih 70 milijardi tona metana, što je četvrtina sveg metana nataloženog u površini Zemlje. Zagrijavanjem površina se isušuje, metan oksidira te se na kraju u atmosferu oslobodi kao ugljikov dioksid. No, ostane li tlo vlažno, kao što je sada slučaj u zapadnom Sibiru, tada se metan oslobađa izravno u atmosferu. Posljedice toga bile bi tragične, jer je metan, kao sta-klenički plin, 20 puta moćniji od ugljikova dioksida. Međunaro-dno istraživačko partnerstvo, poznato kao Global Carbon Project početkom ove godine ukazalo je na otapanje vječnog leda kao glavnog izvora ubrzanih klimatskih promjena, zbog kojih bi se u Zemljinu atmosferu uskoro moglo osloboditi nekoliko stotina milijardi tona stakleničkih plinova.106

105 Usp. Jeff Hecht, Alarm over acidifying oceanu, u: New Scientist, 25. rujna 2003. Na Internet stranici: http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn4196.

106 Topljenje leda u Sibiru moglo bi ubrzati globalno zatopljavanje, 11. kolovoza, 2005, http://www.bbc.co.uk/croatian/news/story/2005/08/050811_sibir_gw.sht m

Na Aljasci se u proteklih 40 godina Zemlja zagrijala za gotovo 2°C, čime se zamrznuto tlo našlo u opasnosti otapanja, što prema mnogim stru-čnjacima predstavlja »potencijalnu tempiranu bombu« iz razloga što se u zaleđenom tlu nalaze velike zalihe organskih tvari bogatih ugljikom

134

Nadnevci na koje bismo trebali obratiti pozornost u svezi s ekologijom i zaštitom okoliša

2. veljače Međunarodni dan zaštite vlažnih staništa 14. ožujka Međunarodni dan rijeka Dan Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša 22. ožujka Svjetski dan voda 23. ožujka Svjetski meteorološki dan 7. travnja Svjetski dan zdravlja 22. travnja Dan planeta Zemlje 3. svibnja Dan Sunca 22. svibnja Međunarodni dan biološke raznolikosti 31. svibnja Svjetski dan nepušača i športa 5. lipnja Svjetski dan zaštite okoliša Dan zaštite planinske prirode RH 17. lipnja Međunarodni dan borbe protiv isušivanja tla 18. lipnja Dan zaštite planinske prirode 11. srpnja Svjetski dan stanovništva 9. kolovoza Međunarodni dan domorodaca 22. kolovoza Svjetski dan róda 7. rujna Dan hrvatskih voda 16. rujna Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 20. rujna Međunarodni dan čišćenja obale i mora 25. rujna Svjetski dan čistih planina 4. listopada Međunarodni dan zaštite životinja 6. listopada Međunarodni dan zaštite staništa 8. listopada Međunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa 10. listopada Dan zahvalnosti za plodove zemlje 13. listopada Dan smanjenja prirodnih katastrofa 16. listopada Svjetski dan pješačenja 17. listopada Svjetski dan borbe protiv bijede 5. prosinca Dan dobrovoljnog rada za ekološki i društveni napredak

4. Eko kalendar

135

1. Alex, Sabine /Klaus W. Vopel, Lehre mich nicht, Lass mich ler-nen!, Teil 3, Band 29 der Reihe: Lebendiges Lernen und Lehren, Hamburg: ISKO-Press, 1992.2. Dada Lerotić, Štiti okoliš, UDD, Zagreb-Split, 2001. i 2006. 3. De Mello, Anthony, Pjev ptice, Zagreb, Filozofsko-teološki in-stitut Družbe Isusove, 1994., str 21.4. Duda, Bonaventura, Sjeme je Riječ Božja, Zagreb, 1987.5. Gelo, Branko (uredio), Sunce naš (ne)prijatelj. UV INDEX, Za-greb, Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2003.6. Gelo, Branko i dr., Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik, Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 2003.7. Golub, Ivan, Lice Prijatelja, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000.8. HAZU, Deklaracija o znanju – Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, Zagreb, 2004. str. 12. 9. JPIC, Integrity of Creation, Global Warming and Climate Change, Rim, The Global Warming Working Group of the JPIC Promo-ters, 2002.10. KS, Pastoralna konstitucija Gaudium et spes, Zagreb, Kršćan-ska sadašnjost, 1986.11. Lozan J.L., Grassl, H. and P., Hupfer (urednici), 2001: Climate of the 21-st century – changes and risks. Wissenschaf tliche Au-swertungen & GEO, Hamburg. 448 pp12. Mayer, Darko, Voda od nastanka do upotrebe, Zagreb, Prosvjeta, 2004.13. MZOPU, Prvo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni kli-me, Zagreb, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2001., str. 49.14. Papa Ivan Pavao II., Mir s Bogom stvoriteljem - mir sa svim stvo-renjima, Papina poruka povodom proslave Svjetskog dana mira 1990. godine 15. Pomirenje - dar Božji i izvor novog života, završni dokument Drugog europskog ekumenskog skupa u Grazu.16. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača, Ministarstvo zaštite okoli-ša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu okoliša, Odjel za zaštitu atmosfere, postupanje s otpadom i za-štitu tla, Zagreb, 2002. 17. Vuleta, Bože (uredio), Mir u pravednosti, završni dokument ekumenskog susreta u Baselu, Split, Franjevački institut za kul-turu mira, 1996. str 31-32.18. Woisin, Mark, Integrität und Erinnerung. Kreative Arbeit in der zweiten Lebenshälfte, Teil 1, Hamburg, ISKO-Press, 1986.

5. Važnija korištena literatura

136

1. Adam, David, Oil chief: my fears for planet, The Guardian, 17. lipnja 2004.2. Appenzeller, Tim / Dimick, Dennis R., Znaci koje zemlja šalje, National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 10-11.3. Belužić, Tihana, Tope se Zemljine bijele kape, Pogled, 2004., br. 09., str. 21.4. Belužić, Tihana, Rat za vodu, Pogled, 2003., br. 1, str. 25.5. Bukaš, Željko, Ohlađene iluzije, Una terra, veljača/ožujak 2004., str 28.6. Butorac, Tomislav, Sve veća provalija između bogatih i siro-mašnijih, Vjesnik, 19. prosinca 2004.7. Demić, Dea, Stiže nam najhladniji prosinac u 60 godina, Glas Slavonije, 21. studenoga 2005.8. Cardenal, Ernesto, Priroda, Svjetlo riječi, XXI., rujan 2004., br. 258., str. 10.9. Glick, Daniel, Veliko otapanje, National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 13-31.10. Hecht, Jeff, Alarm over acidifying oceans, New Scientist, 25. rujna 2003..11. Kenned,y Elizabeth, A Enn full story, Kenyan Nobel Prize Winner Launches Campaign to Plant One Billion Trees in 2007 November 08, 200612. King, Sir David, Climate Change Science: Adapt, Mitigate, or Ignore, Science, vol. 303, 09. siječnja 2004., str. 176-177.13. Kos, Lana, Širenje pustinja - slabljenje golfske struje, Vjesnik, 23. siječnja 2005.14. Kirby, Alex, Climate crisis near ‘in 10 years’, BBC, 24. siječnja 2005.15. Liverman, Diana, Careful with that planet, Mr President, The Guardian, 19. veljače 2004.16. Lauš-Mrvelj, Silvana, Snijeg možda tek u veljači, Večernji list, 10. siječnja 2005.17. Mccarthy, Michael, Sudbina zemlje u našim rukama, Svjetlo riječi, XXII, br. 254., str. 6-9. ovdje str. 7.18. Morell, Virginia, Vremenski znaci, Kako dalje?, National Geo-graphic, rujan 2004., br. 9, str. 54-73.19. Montaigne, Fen, Skučeno stanište, National Geographic, rujan 2004., br. 9, str. 32-53., ovdje 37-38.20. Ousland, Börge, Ledena kapa Patagonije, National Geogra-phic, br. 8, kolovoz 2004. str. 88-105.21. Petrovčić, Gordana, Još žešće oluje, poplave i suše, Vjesnik, 25. ožujka 2006.

Članci u časopisima i dnevnim listovima:

137

22. Petrovčić, Gordana, Hrvatska ignorira sunce, Vjesnik , 2. lipnja 2005.23. Price, Emma, Ozone levels recovering, say scientists, EART-Htimes, 04 May 2006.24. Rahner, Karl, Christsein in der Kirche der Zukunft, Orientie-rung, 31. ožujka 1980., str. 66.25. Radford, Tim, Two-thirds of world’s resources ‘used up’, The Guardian, March 30, 2005. 26. Stipić-Niseteo, Lada, Hrvatska traži povećanje kvote prema Protokolu iz Kyota, Glas Amerike, 03. svibnja 2005.27. RR, Glad u svijetu je skandal, Glas Koncila, broj 47 (1691), 19. 11. 2006., str. 1., i 5.28. Sanna, Ignazio, Christians Will Need to Be Mystics, Zenit, Rim, 26. listopada 2004.29. Stipp, David, Climate Collapse, The Pentagon’s Weather Nightmare, Fortune, 09. veljače 2004. 30. Tim Appenzeller, National Geographic Hrvatska, veljača 2004. br. 2, str. 43.31. Strukić, Martina, Globalno zatopljenje već ugrožava naše zdravlje, Večernji list, 09. veljače 2006. 32. Townsend, Mark/Harris, Paul, Now the Pentagon tells Bush: climate change will destroy us, The Observer, 22. veljače 2004.33. Šarić, Frane, Pag - otok vjetra, Večernji list, 04. veljače 2005.34. Turković, Zoran, Globalno zatopljenje zahvatilo i Hrvatsku, Večernji list, 07. siječnja 2005.35. Ursi, dr. Stanko, stručnjak za zbrinjavanje otpada, Intervju, Slobodna Dalmacija, 20. siječnja 2004.36. Wilson, Janet, U.S. vehicle emissions nearly half of world’s, Los Angeles Times, Wednesday, June 28, 2006.37. Vinković, Dejan, Klimava globalna promjena klime, Večernji list, 06. kolovoza 2001.38. Turković, Zoran, Dolaze sve snažniji i razorniji uragani, Večernji list, 17. rujna 2004.

138

Aerosoli Čvrste ili tekuće čestice koje lebde u zrakuAmerican Association for the Advancement of Science (AAAS) Američko udruženje za unapređivanje znanosti Antarktička ozonska rupa Oštećenje ozona iznad Antarktike vidljivo je najčešće u antarktičko proljeće (rujan - listopad)Beskrajna oceanska petlja Oceanska struja, koju uglavnom tjeraju stalni vjetrovi i razlike u gustoći vode koja se mijenja s temperaturom i slanošću mora, ključna u hlađenju, zagrijavanju i napajanju kopnenih površina planeta te u prenošenju topline od ekvatora prema polovimaBolnički otpad Ostaci lijekova i lijekovi kojima je prošao rok uporabe, različita ambalaža i upotrijebljeni sanitetski materijal i oprema. CH4 Metan Ciklon, uragan, orkan, i tajfun Različita imena za atmosferski vrtlog koji nastaje i zadržava se samo na toplim morima (temperature iznad 30°C, odnosno one u tropima i suptropima CO2 Ugljikov dioksid DHMZ Državni hidrometeorološki zavodUčinak staklenika Učinak stakleničkih plinova zbog kojega je prosječna temperatura na Zemlji ugodna i iznosi 14°CFood and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu Fortune Ime američkog magazina Fosilna goriva Ugljen, nafta i prirodni plinFotosinteza Osnovni proces rasta biljke u kojem ona stvara ugljikohidrate iz vode i ugljikova dioksida iz atmosfere uz pomoć Sunčeve svjetlosne energijeFreoni Tvari koje najviše oštećuju ozonski omotač. Koriste se kao sredstvo za hlađenje u hladnjacima i klimatizacijskim uređajimaGaudium et spes Dogmatska konstitucija Radost i nadaGeologija Znanost o ZemljiGolfska struja Topla morska struja koja ublažujuće djeluje na klimu sjeverne EuropeGreen Belt Movement Pokret za zeleni pojas H2O VodaHalinós SlanHEP Hrvatska elektroprivredaIndustrijski otpad Ostaci različitih sirovina, ambalaže, organskih i anorganskih otapala, muljeva iz bazena za galvanizaciju taloga iz rezervoara različitih kemikalija koje se rabe u industrijskoj proizvodnjiInstitute of Ecosystem Studies Institut za studije ekosustavaIntergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) Međudržavna komisija za promjenu klime International Labor Organization (ILO) Međunarodna organizacija rada

6. Pojmovnik manje poznatih i stranih riječi

139

Internationla Fund for Agricultural Development (IFAD) Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede Keren Kajemeth Leisrael (KKL) Židovski nacionalni fond Kišne šume oceana Drugi naziv za koraljne grebeneKlorofluorougljici (CFC) Skupina kemikalija koje sadrže klor, fluor i ugljik. Uništavaju ozonski omotač. Komunalni otpad Otpaci nastali u kućanstvima i smeće prikupljeno čišćenjem gradskih ulica i drugih javnih površinaLarsenov greben Ledeni greben na Antarktici koji se početkom 2002. godine rascijepioMontrealski protokol Protokol o zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih utjecaja koji mogu nastati zbog oštećenja ozonskog omotačaMultilateralna zaklada Dio novčarskog mehanizma unutar Montrealskog protokola koji podupire politiku i programe postupnog ukidanja tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO)N2O Dušikov oksidObnovljivi izvori energije Izvori energije dobiveni iz vode, vjetra, valova, solarne energije i dr. koji pružaju alternativu za okoliš štetnim fosilnim gorivima i potencijalno opasnoj nuklearnoj energijiOzon Plin blijedoplave boje sastavljen od tri atoma kisika. Ozonski omotač Zona prisutnosti ozona u stratosferi. Upija 77 posto biološki aktivnog djelovanja Sunčevih ultraljubičastih UV-B zraka te na taj način štiti život na ZemljiPaleoklimatologija Znanost o klimatskim prilikama u pojedinim razdobljima, geološkog razvoja ZemljePandemija Vrlo raširena epidemija (pošast), koja zahvaća cijelu jednu zemljuPermafrost Vječni led Poljoprivredni otpad Životinjski i biljni ostaci, te ostaci različitih agrotehničkih kemijskih sredstava i ambalaže u kojoj su se ona nalazila prije uporabePovelja o Zemlji Deklaracija o temeljnim načelima izgradnje pravednog, održivog i miroljubivog globalnog društva u 21. stoljeću Protokol iz Kyota Međunarodni sporazum o zaštiti čovjekova okoliša koji zakonom obvezuje na smanjenje uporabe stakleničnih plinova Ratifikacija Potvrda koju organi vrhovne državne vlasti daju međunarodnom ugovoru što su ga sklopili opunomoćenici država ugovarateljicaStaklenički plinovi Plinovi koji sudjeluju u stvaranju efekta staklenikaTermohalino kruženje »Motor« koji pokreće beskrajnu oceansku petlju strujaThe European Environment Agency (EEA) Europska agencija za okolišThe Observer Britanski listThermós Vruć, topao Tornado Snažan zračni vrtlog u obliku lijevka ili slonove surle koji se pruža od podnice oblaka do tla. Promjer mu je do 2 km i traje do nekoliko sati. Najčešće se javlja u SAD-u.Tsunami Valovi mora nastali kao posljedica potresa Tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) Tvari koje je čovjek proizveo, a koje u različitim kombinacijama sadrže kemijske elemente klor, fluor, brom, ugljik i vodik te oštećuju ozonski omotač Ugljikova sekvestracija Skupljanje i spremanje ugljika pod zemlju

140

Ultravioletne zrake Ultraljubičaste zrake. Tek mali dio Sunčeva zračenja, samo 7 posto, je ultraljubičasto (UV) zračenje, koje dijelimo na UV-C zračenje, UV- B zračenje te UV-A zračenje. UV zračenje niti vidimo niti osjećamo kao toplinu. U malim i dostatnim količinama UV-B zrake su korisne, dok, s druge strane, njihovo povećanje ima štetan i negativan utjecaj na život na Zemlji. Povećane količine UV zračenja imaju negativne učinke na ljude, životinje i biljke. UN Framework Convention on Climate Change (UNFCCC) Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime UN Millennium Declaration Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda

Union of Concerned Scientists (UCS) Udruga zabrinutih znanstvenikaUnited Nations Development Programme UN-ov program za razvitakUnited Nations Environment Programme UN-ov program za okolišUV INDEKS Veličina koja je uvedena kao mjera UV zračenja, a čija je svrha upozoravati ljude na stupanj štetnosti UV zračenjaWard Hunt Ledeni štit na Arktiku star gotovo 3000 godina, Godine 2000. raspao se na dijeloveWord Health Organization (WHO) Svjetska zdravstvena organizacija World Bank Svjetska bankaWorld Food Programme (WFP) Svjetski program za hranuWorld Meteorological Organization (WMO) Svjetska meteorološka organizacija

141

World Resources Institute Institut za svjetske resurse

Hrvatski:Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja: http://www.mzopu.hr Državni hidrometeorološki zavod: http://www.dhmz.htnet.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: http://mzos.hr http://www.lerotic.de http://www.ponikve.hr/ekootok Agencija za zaštitu okoliša: http://www.azo.hr Hrvatska elektroprivreda: http://www.hep.hr http://www.slobodnadalmacija.hr/20040120/tema dana 01. asp

Engleski:Greenpeace: http://www.greenpeace.org http://www.carleton.edu Climate Voice: http://www.climatevoice.org Earth Charter: http://www.earthcharter.org Friends of the Earth: http://www.foei.orgPlanet Ark: http://www.planetark.org/index.cfm International Institute for Sustainable Development: http://www.iisd.ca Union of Concerned Scientists: http://www.ucsusa.org/warming/index.html UN Framework Convention on Climate Change: http://www.unfccc.int World Wildlife Fund: (simple explanation on climate change in four languages) http://www.panda org/resources/publications/climate/crisis/crisis.htm UN Environment Program: http://www.unep.orgUN Development Program: http://www.undp.orgFood and Agriculture Organization: http://www.fao.orgAlliance for Religions and Conservation: http://www.religionandconservation.orgClimate Action Network: http://www.climatenetwork.orgWorld Council of Churches Climate Change Programme: Dr. David G. Hallman, WCC Climate Change Programme Coordinator, c/o The United Church of Canada, 3250 Bloor Street West, Toronto, ON, Canada M8X 2Y4 Tel: +1-416-231-5931 Fax: +1-416-231-3103 E-mail: dhallman@sympatico.ca

Njemački:http://www.hamburge.de/welcome.phtml?unten=/klima/infothek.htm http://www.klimaschutz.de/kbklima http://www.klimabuendnis.at/daskb/index.html http://www.treibhauseffekt.com http://www.zeit.de/wissen/index

Francuski:http://www.agora21.org/mies/chan-clim1.htmlhttp://fr.fc.yahoo.com/r/rechauffement.html

Španjolski:http://www.pangea.org/personasenaccion http://www.ine.gob.mx http://www.lareserva.com

7. Izbor web-stranica na hrvatskom i na drugim jezicima

142

Ostala izdanja Instituta:1. Žeđ na izvoru – moja odgovornost za vodu, priručnik, Split 2007.

2. Taj divni Božji svijet – vjernik i ekologija, priručnik, Zagreb 1991.

3. Na putu mira, Priručnik, Split 1999.

4. Kršćanstvo i pamćenje. Kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja, zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog u Trogiru 2003. godine

5. Kad papa traži oproštenje, prijevod knjige Luigija Accattolija, Split 2000.

6. Dijalogom do mira, zbornik radova u čast dr. Željku Mardešiću, Split 2005.

7. Oprost i pomirenje – izazov Crkvi i društvu, zbornik radova s istoimene međunarodne konferencije održane u Zagrebu 2001. godine (na hrvatskom i engleskom jeziku)

8. Praštanje, zbornik radova sa znanstvenog simpozija, Split 1995.

9. Nasilje nad ženama: teološko-pastoralni izazov, zbornik radova, Split 2006.

10. Više od zadanoga. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću, doktorska disertacija dr. s. Rebeke Anić, Split 2003.

11. U službi mira, priručnik Međunarodnog vijeća za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno OFM, Split 2001.

12. Spor oko Abrahama, Što Židove, kršćana i muslimane dijeli, a što ih ujedinjuje, Svjetlo riječi/Franjevački institut 2000.

13. CROPAX izdanja (na hrvatskom i engleskom jeziku):

Oprost i pomirenje – utopija ili izazov (2001.),Razgovori o opraštanju (2001.)

Mir u Hrvatskoj, anketno istraživanje (2001.)

143

PredgovorUvodI. Vidite

1. Što su klimatske promjene i globalno zatopljenje?

2. Klimatske su promjene već nastupile

4. Kojim putem krenuti?

II. Prosudite1. Sadašnje stanje i izgledi za budućnost

2. Budućnost počinje danas

III. Djelujte1. Biblijska i kršćanska tradicija

2. Specifičnost vjerničke odgovornosti

3. Stablo nade

4. Mala kap

IV. Predlošci za produbljivanje odnosa sa stvorenim1. Predložak za molitvu

2. Tekstovi za razmišljanje

3. Vježbe

IV. Dodatak1. Sunce izvor života

2. Ozon - što je i gdje se nalazi?

3. Ugljikov dioksid (CO2)

5. Ekološki kalendar

6. Važnija literatura

7. Pojmovnik manje poznatih i stranih riječi

8. Izbor web-stranica na hrvatskom i na drugim jezicima

9. Sadržaj

Sadržaj

144

Vaši komentari, pitanja i ideje dobro će nam doći,a ako biste željeli više informacija o ovoj i srodnim temama,

možete nas kontaktirati na:

Franjevački institut za kulturu mira Poljudsko šetalište 4

HR - 21000 SplitCroatia

Tel./fax: +385 (0)21 381 011; 381-257,

e-pošta: kultura-mira@st.t-com.hr URL: www.franjevacki-institut.hr