SVEU ILI TE U ZAGREBU

METALUR KI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ UVODA U PODUZETNI TVO Prof. dr. sc. Andrija Prelo an

ZNANJE I INOVACIJE

KARLO TENGL

Sisak, 2011.

1. UVODMa ta i znati elja oduvijek su glavni izvori uspjeha, posebno u doba krize. To moraju biti glavni motori Hrvatske 2020. Ne im smo nezadovoljni, imamo problem pa moramo smisliti ne to bolje. Zbog toga su izumljeni kota , plug, koplje, parni stroj, kompas, elektromotor, ip, televizor, hladnjak, kompjutor, raketa, antibiotik, nogomet, pelene, kondom i mini suknja. Va na pretpostavka Hrvatske 2020. le i u potrebi da od birokratske sna no zaokrenemo prema poduzetni koj kulturi. Dok je birokratska sredina reaktivna i nastoji pre ivjeti, poduzetni ka je proaktivna i orijentirana prema razvoju. Prema na inu djelovanja i te i tu pristupa poslu birokratske sredine afirmiraju po tovanje pravila i procedura. Dotle su poduzetni ke sredine usmjerene na promjenu pravila i ostvarenje rezultata. elimo li biti okru eni inovacijama i kreativno u, valja prepoznati i uzgajati takve osobine kod sebe i svojih suradnika. Okru enje bogato kreativcima odli no je mjesto za razvoj, ivot i rad. Hrvatska 2020. mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija. Ljudi koji imaju mnogo ideja nemaju ni vremena ni potrebe ometati druge u provedbi njihovih ideja. Znanje, ideje i inovacije neko su bili lijep ukras privilegiranih. Danas kreativnost donosi bogatstvo! Ulomak iz knjige Hrvatska 2020-Jedna mogu a budu nost, Autora prof. dr. sc. Velimira Sri e.

2. ZNANJEZnanje je definirano na razne na ine kao: injenice, informacija i vje tine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili prakti no razumijevanje nekog predmeta, - ukupnost svega poznatog u nekom polju; injenice i informacije, - svjestnost ili familijarnost ste ena iskustvom neke injenice ili situacije. Filozofske debate op enito zapo inju Platonovom formulacijom znanja kao opravdanog istinskog vjerovanja . Ne postoji, me utim, op eprihva ena definicija znanja, niti se neka nazire, i ostaju mnogobrojne natje u e teorije. Stjecanje znanja involvira slo ene kognitivne procese: percepciju, u enje, komunikaciju, asocijaciju i zaklju ivanje. Termin znanje se tako er koristi za ozna avanje pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost kori tenja za specifi nu svrhu.

2.1.

STJECANJE ZNANJA

Stvaranje proizvoda slo ena je zada a za ije je uspje no ostvarenje potrebno posjedovati mnogo razli itog znanja i veliko iskustvo. Pojam znanje obuhva a podatke, injenice, 1

informacije, ideje, predod be, na ela, postupke i metode, teorije, vje tine i njihovu razumnu, pronicavu i stvarala ku primjenu. Prihva ena, shva ena i primijenjena informaciaj mo e postati znanje. Uobi ajeno je razlokovanje znanstvenih znanja, tehni kih znanja i heuristi kih znanja. Znanstveno znanje stje e se znanstvenim istra ivanjima, organiziranim tra enjem i izvo9 enjem zakonistosti iz ljudskog iskustva svijeta. Znati kako valja ne to u initi obuhva a tehni ko znanje: dobivanje i proizvodnja materijala, rukovanje materijalom, proizvodnja i distribucija energije, projektiranje, konstruiranje, gradnja, postupanje s podacima i informacijama, organiziranje rada, rukovo enje i dr. Iskustveno ili heuristi ko znanje stje e se promi ljenom analizom i sintezom iskustva, pa je napose va no za uspjeh poduzetnika. Lljudi s kojima se poduzetnici susre u u poslu posjeduju razli ita znanja. Razlikujemo ih prema znanju to ga posjeduju o vlastitoj struci i iskustvu: po etnik vlada podacima i injenicama koji prikladno organizirani i primijenjeni postaju informacijom i uiz prva radna iskustva ine znanje naprednog po entika. Upu en je svatko tko posjeduje znanje i temeljno iskustvo o svojoj struci. Dugotrajna primjena znanja donosi nova iskustva i razboritost, tj. Sposobnost ispravnog prosu ivanja i poslovanja na temelju irokog opsega znanja, iskustva i razumijevanja, a ovjek koji raspola e i znanjem i razborito u jest stru njak. Mudrost, zrela dob, to zna i razboritost i sposobnost filozofskog razmi ljanja, osnova su pozitivnog mi ljenja i stvarala kog djelovanja, to su odlike eksperta ili znalca. Vje t i mudar obrtnik mo e postati jednako ekspert kao to su u svojoj struci vje t i mudar lije nik ili in enjer. Napredovanje od po etnika do eksperta vezano je uz stjecanje iskustvenog znanja. Taj put sazrijevanja prolazi i svaki poduzetnik. Znanje se stje e obrazovanjem, ali postoje i razli iti drugi izvori znanja: od okoline i osobnih komunikacija do specijaliziranih institucija za prikupljanje i spremanje znanja. Treba znati stjecati znanje, i njime se slu iti, pretvoriti ga u koristan rezultat, jer aktivno raspolaganje znanjem temelj je uspje nog postavljanja i rje avanja zadataka. S razvojem ra unala omogu eno je posebice djelotvorno spremanje podataka, inforamacija i znanja. Rije je o bazama podataka i znanja. Razli ite zbirke tehni kih znanja danas su va na potpora u rje avanju zadataka i stvaranju proizvoda na svim podru jima ljudskih djelatnosti.

3. KREATIVNOSTKreativnost je sposobnost stvaranja originalnih zamisli ili sagledavanja postoje ih zamisli na novi na in. Originalnost ili novine nisu, me utim, dovoljne za analizu kreativnosti s organizacijskog gledi ta. Ideja mora biti korisna i provediva, mora imati eljeni utjecaj na na in kojim ostvarujemo organizacijske ciljeve. To zna i da zamisao procjenjujemo prema2

pozitivnom u inku koji ima na klju ne organizacijske imbenike poput proizvodnosti, komunikacije, koordinacije i kvalitete proizvoda.

3.1.

INDIVIDUALNA KREATIVNOST

Kreativnost svakog pojedinca funkcija je tri sastavnice: stru nosti, vje tine kreativnog razmi ljanja i motivacije. Stru nost je sve to pojedinac zna i mo e u initi na irokom podru ju posla koji obavlja. To se znanje odnosi na tehnike i procedure povezane s poslom, kao i na cjelovito razumijevanje sveukupnih radnih okolnosti. Kreativno razmi ljanje je sposobnost kombiniranja starih zamisli na novi na in. Ono odre uje koliko fleksibilno i ma tovito pojedinci pristupaju problemima. Motivacija se odnosi na strast ili potrebu pojedinca da bude kreativan, Ako pojedinac osje a potrebu da bude kreativan, vjerojatnije je da e to uistinu i biti. Stru nost i kreativno razmi ljanje su sirovine koje pojedincu omogu uju da bude kreativan, ali motivacija odre uje ho e li on to zaista i biti. Pojedinca se na kreativnost mo e potaknuti ili organizacijskim nagradama i kaznama, ili zadovoljavanjem osobnih interesa i strasti u odre enoj situaciji. Obi no su ljudi najkreativniji kada ih motiviraju osobni interesi, zadovoljstvo i zahtjevnost posla.

3.2.

OKOLINA I KREAKTIVNOST

Jedan je od glavnih pokazatelja organizacijske djelotvornosti sposobnost poduze a da se mijenja i prilago ava promjenjivim zahtjevima okoline. Stati na su, nepromjenjiva Ona poduzue a koja se sporo mijenjaju, u uvjetima konkurencije na tr i tu stagniraju, pa prije ili kasnije propadnu. Nositelji su promjena kreativni pojedinci i skupine to stvaraju tehni ke i poslovne inovacije. Stoga je vrlo va no znati koje okolnosti pogoduju tome da to vi e do e do izraza kreativnost lanova poduze a, odnosno koje okolnosti ko e njihov kreativni potencijal. Budu i da se nadarenost preobra ava u kreativnos u kombinaciji s motivacijskim osobinama, razvoju kreativnosti pogoduju sve okolnosti koje pridonose tzv. stvarala koj klimi u organizaciji, a ona se stvara takvom raspodjelom nagrada i kazni koja poti e kreativno pona anje, te sprje ava rutinsko, konformisti ko pona anje ili, u najmanju ruku, ne destimulira kreativno pona anje, to se ina e zbiva u autoritarnim organizacijama. Za uspostavu stvarala kog duha u poduze u nu ni su vanjski i unutra nji uvjeti. Vanjski su uvjeti politi ke i gospodarske naravi. Politi ki i tr i no pluralna gospodarstva negiraju politi ki monisti ka i planski netr i na dru tva u kojima vladaju politi ki i ekonosmski monopoli. Za poduzetnika je va no shvatiti da svaki monopol isklju uje konkurenciju, a bez konkurencije nema ni ve e proizvodnje bilo ega, pa ni novih ideja, a 3

onda ni prirodnog odabira ideja s obzirom na njihovu kakvo u. Ako pak u dru tvu ili poduze u uz to postoje netolerantni, autoritarni odnosi, a pogotovo strah od izno enja vlastitog originalnog mi ljenja to se ne sla e s mi ljenjem pojedinaca koji u hijerarhijskoj strukturi zauzimaju vi e polo aje, tvorba novih ideja sigurno e biti zaustavljena. U totalitarnim dru tvima upravo se stvaraoci marginaliziraju, a u slu aju njihova aktivnog otpora i politi ki progone. Nasuprot, tr i na privreda nadma uje plansku privredu jer se temelji na konkurenciji razli itih privrednih subjekata i jer osloba a privatnu inicijativu odnosno poduzetni tvo. Prema tome, politi ke slobode i tr i no gospodarstvo, a ne administrativna regulacija privrede, vanjski su uvjeti kreativnog pona anja. Unutra nje uvjejt kreativnog pona anja lanova poduze a tvore imbenici o kojima ovisi profesionalna samosvojnost kreativnog pojedinca ili skupine. to je pojedincu u njegovu djelokrugu ostavljena ve a sloboda, to rukovoditelji pru aju ve u podr ku pojedincima koji su tvorci novih ideja i pokreta i inicijativa za rje avanje razli itih problelma, to je u organizaciji vi e poslovnih i tehni kih inovacija. Mala su i srednja poduze a inovativnija i fleksibilnija zato to je u njima lak e osigurati neovisnost pojedinca i interakciju me u kreativnim osobama, za razliku od velikih organizacijama koje svojom birokratizirano u i hijerarhijskim ustrojstvom gu e inicijativu i kreativnost.

4. INOVACIJAInovacija je primjena nove i pobolj ane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Inovacije u irem smislu donose pobolj anja u podru ju konstrukcije proizvoda (tehnolo ke inovacije), inovacije procesa, organizacije rada ili poslovanja, marketinga, inovacije usluge i dr. U uvjetima estoke konkurencije i zasi enog tr i ta tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje. U irem smislu rije i, inovacija je svaki zahvat kojim se smanjuju inputi, tj. Tro kovi proizvodnje i administracije, pove ava produktivnost ili iskori tenje opreme ili vremena, pobolj ava kvaliteta proizvoda ili usluga, pove ava sigurnost, smanjuje kart, unaprje uje plasman i dr., odnosno svaka mjera koja vodi ka porastu konkurentnosti. Osobito je va na uloga inovacija u poduzetni tvu, pa se poduzetni tvo i definira kao trajno nastojanje da se tra enjem inovacija i njihovom komercijalizacijom ostvari profit. Inovacije u u em smislu obuhva aju intelektualno vlasni tvo, koje sadr i sljede e kategorije: izum, patent, licenca, know-how (znati kako), ostalo intelektualno vlasni tvo. PATENT je pravni spis, to ga izdaje ovla tena ustanova, kojim se vlasniku patenta daje ekskluzivno pravo primjene izuma u odre enoj dr avi. Vlasnik patenta ima pravo proizvoditi i prodavati predmet izuma ili to pravo prepustiti nekome drugome (npr. u obliku licencije). Patent je svojevrstan ugovor izme u dr ave i podnositelja prijave, kojemu se daje iskulju ivo pravo, tj. nitko se drugi ne smije slu iti tim izumom.4

Da bi se neki izum mogao za tititi i patentirati bitno je da bude nov i da ne proistje e iz sada njeg stanja , ime se razumijevaju svi tehni ki podaci poznati na dan prijave patenta. Prije nego se izum za titi i patentira, treba ispitati njegovu izvornost i provjeriti je li uredno prijavljen. Nakon ispunjavanja patentne prijave, dokument dobiva broj prijave i datum. Patentna za tita razli ito dugo traje u pojedinim zemljama, a obi no izme u 15 i 20 godina.

4.1. POVEZANOST INOVACIJE I KREATIVNOSTIOrganizacije su esto zbunjene odnosom inovacije i kreativnosti. Inovacija uklju uje pretvaranje nove zamisli u novi ili pobolj ani proces, proizvode ili usluge koje promi u postizanje organizacijskih ciljeva. Zamisli na kojima se temelji inovacija rezultat su kreativnosti u organizacijama. Inovacija je pretvaranje tih zamisli u ne to opipljivo od ega organizacija ima koristi. Organizacija koja je kreativna, ali ne i inovativna bogati je izvor dobrih ideja, ali nije ih sposobna preto iti u ne to opipljivo. Organizacija koja je inovativna, a nije kreativna zna kako dobre zamisli pretvoriti u opipljivu korist, no dobriz zamisli joj nedostaje.

4.2. PROCES INOVACIJEProces inovacije se definira kao koraci koje menad er mora poduzeti kako bi realizirao kreativne ideje. Kako bi proces inovacije bio prakti niji, menad eri si ga mogu vizualizirati u pet glavnih koraka: invencija, razvoj, difuzija, integracija i pra enje. Prvi korak: INVENCIJA se definira kao korak procesa inovacije u kojem se utvr uje nova ideja koja bi mogla pomo i organizaciji da bude uspje nija. - Proizvodne ideje su ideje koje stavljaju naglasak na izum koji donosi novi proizvod ili uslugu, ili pobolj ava postoje i proizvod ili uslugu. Takve ideje mogu uklju ivati odre ivanje cijene proizvoda, promid bu proizvoda na tr i tu, distribuciju proizvoda, pakiranje i ogla avanje. - Procesne ideje su ideje koje stavljaju naglasak na izum koji e pobolj ati proces proizvodnje, npr. uvo enje robotike s ciljem pove anja u inkovitosti procesa proizvodnje ili preinake strojeva kako bi radnici bili proizvodnjiji. - Upravlja ke ideje su ideje koje stavljaju naglasak na izum koji je povezan s na inom upravljanja organizacijom. Takve se idejej ti u upravljanja kao cjeline i mogu se ticati pitanja poput upravljanja ljudskim potecijalima, prekrajanja organizacijske strukture, mijenjanja vo enja u organizaciji ili dora ivanja strategije konkurentnosti. Drugi korak: RAZVOJ. Razvoj definiramo kao korak procesa inovacije koji novu ideju ini prakti nom. Nakon to se javila u prvome koraku, ideju se mora razviti ili u initi prakti nom kako bi mogla poslu iti za pove anje uspjeha organizacije.5

Neke su kreativne ideje iznad svake prakti nosti i ne treba na njima raditi, neke su prakti ne i mogu se primijeniti na vi e podru ja,primjerice pobolj anje korisni ke podr ke za mobilne telefone to e privu i vi e korisnika . Tre i korak: DIFUZIJA. Difuziju definiramo kao korak procesa inovacije u kojem krajnji korisnici ili potro a i ideju primjenjuju u praksi. Ako se radi o ideji za pobolj anje organizacijskog procesa, lanovi organizacije na koje e ideja imati utjecaja isprobali bi ideju da vide koliko vrijedi i je li korisna. Ako se radi o novom proizvodu, mo da e korisnicima dati prototip proizvoda kako bi provjerili je li koristan i vrijedi li to. Dobije li pozitivne povratne informacije od korisnika, vjerojatno e nastaviti sa ljede im korakom procesa inovacije. etvrti korak: INTEGRACIJA. Nteraciju definiramo kao korak u inovacijskom rocesu i kojem proizvod postaje sastavnim dijelom organizacije Akoje izum novi proizvod, uprava poduzima korake za po etak proizvodnjei prodaje novoga proizvoda na ri u Peti korak: PRA ENJE. Pra enje je korak procesa inovacije u kojem se novouvedena ideja prati kako bi se ustanovilo treba li je usavr iti ili ukinuti. Uprava prati novouvedene ideje kako bi bila sigurna da korist koju je polu ila ideja i dalje raste. Sve dok realizirana ideja pridonosi uspjehu organizacije, njezina e se primjena nastavitil

4.3.

DR AVA I INOVATORI

Od dr ave inovator tra i potporu za pokretanje posla. Problem kod takvih zahtjeva je samo jedan-tko e kupiti inovaciju? Inovacija je novi proizvod, a prema svim ekonomskim kategorijama uvo enje novog proizvoda na tr i te je dugoro an, mukotrpan i razvojni proces od najmanje 10 godinia, koji zahtijeva velika ulaganja u ispitivanje tr i ta, alate, marketing i ateste. Od inovatora se o ekuje sposobnost da uspostavi organizaciju za ostvarivanje svojih ideja, prepozna i iskoristi poduzetni ku priliku, razvija tr i no zanimljivu i izvodljivu ideju, ulaganjem vremena, napora, novaca u kona nici ostvari vrijednost. Jesu li oni na to spremni? Dugogodi nje iskustvo autora govori da postoje etiri skupine inov atora: - uspje an poduzetnik koji ima inovaciju - inovator koji eli postati poduzetnik po etnik - inovator koji sura uje s uhodanim poduzetnikom i - najve a skupina-inovator bez poduzetni kog duha i nepovjerljiv prema mogu im partnerima. ini se da upravo udruge inovatora u pojedinim urbanim, odnosno proizvodnim sredinama mogu biti povezuju i imbenik izme u dr avnih institucija, poslodavaca i poduzetnika i inovatora pojedinca. Jedan od ciljeva je da se kroz stru ni rad s inovatorima pospje i za tita pojedinih rje enja te stvore preduvjeti za njihovu uspje nu komercijalizaciju, to naj e e dovodi i do stvaranja radnih mjesta.6

4.4.

HRVATSKA I INOVACIJE

Svakog dana svjedoci smo da termini dru tvo znanja i gospodarstvo znanja ne silaze s ustiju na ih politi ara i gospodarstvenika. Na alost, tu na je istina da sustav pra enja razvoja doma ih inovacija, suradnje znanstvenika s hrvatskih instituta i sveu ili ta s poslovnom zajednicom i pomo i na polju za tite i komercijalizacije inovacija u Hrvatskoj nije dosada bio dovoljno agilan i na raspolaganju znanstveno-istra iva kom kadru. Globalizacija po inje u vlastitoj sredini. Te ko e ijedan proizvod postati svjetski ako ga vlastita sredina ne prihvati. U novije vrijeme ine se znatni napori da se unaprijedi kvaliteta i konkurentnost hrvatskih proizvoda na doma em tr i tu ( kupujmo hrvatsko ) i na svjetskom tr i tu, no pitamo se kad e hrvatsko gospodarstvo doista u inovacijama na ih autora prepoznati taj doma i najkvalitetniji proizvod ljudskog uma i primijeniti ga u svom razvoju. Doma e ideje treba komercijalizirati poglavito u vlastitoj sredini i na taj na in stvarati svjetski prepoznatljive hrvatske proizvode, kao to su VEGETA, CEDEVITA, SUMAMED i druge. Na alost, iskustvo nam govori da uz asne iznimke hrvatsko gospodarstvo vrlo malo koristi doma u pamet u vlastitom razvoju te zbog toga treba stvoriti uvjete koji e omogu iti susret gospodarstvenika i inovatora. Na i ljudi stvaraju ne samo inovacije, koje komercijalizirane mogu biti roba, konkretan proizvod na tr i tu, ve i nove tehnolo ke postupke i tehnologije koji se mogu primijeniti u postoje im tehnolo kim procesima. Inovacije e se najprije i najlak e, pa i komercijalno, potvrditi u obrtni tvu, u malom i srednjem poduzetni tvu. Povezivanjem inovatora koji su ulo ili u razvoj ideje i novog proizvoda s poduzetnicima u malom gospodarstvu mo emo posti i bolje rezultate poslovanja. Bez novih ideja, inovatora, bez znanja, bez uklju ivanja u svjetske tijekove tehnologije, i u aktualno stanje znanosti, nije mogu e koncipirati budu i gospodarski razvoj Hrvatske.

7

5. ZAKLJU AKInovacije nisu samo nove tehnologije ili novi proizvodi, nego su to i novi i pametniji na ini za obavljanje poslova, nove metode upravljanja, novi poslovni sistemi ili nove usluge. Inovacije ne donose samo ve i razvoj, vi e poslova i novaca, inovacije dovode do stvaranja pametnog razvoja. Pametan razvoj mo e uklju iti eko inovavcije koje pobolj avaju okoli ili dru tvene inovacije koje pru aju sli ne prilike svima. Inovacije se ne zasnivaju samo na ve oj proizvodnji ili pove anju prodaje, nego unose stvarna pobolj anja u na e ivote. Inovacije koje donose pametan razvoj zahtijevaju ultimativno dru tvenu interakciju, a dru tveno i kulturno okru enje klju su inovativnog procesa. Znanje i ideje nisu same po sebi dovoljne, jer je bitno provesti ih u akciju. to je va no za transfer znanja u nove proizvode i usluge? Investirati u znanje nije dovoljno ukoliko to znanje ne vra a ulo ena sredstva. Gubljenje poslova nije problem-problem je ukoliko se ne stvara dovoljno radnih mjesta. Inovacije zahtijevaju konkurentnost. ovjek nije iza ao iz kamenog doba zbog nedostatka kamena, nego zbog konkurencije ideja za bolja rje enja. Pri transferu znanja i ideja u proizvode i usluge va no je naglasiti potrebu za boljom koordinacijom svih nivoa i boljom suradnjom izme u svih aktera, tj. izme u tzv. trokuta znanja - javna politika, obrazovna i istra iva ka zajednica s jedne strane i poslovne zajednice. Dobro funkcioniraju i istra iva ki centri, dobro opremljeni inovativni i industrijski parkovi osnov su za postizanje rezultata u polju istra ivanja i razvoja.l Tako er, posebno se nagla ava suradnja me u regijama i dr avama. Zajedni ki izazov le i u integriranju zajedni kih resursa, nala enju balansa izme u suradnje i konkurencije, kako bi se oja ala konkurentnost. Zajedni ki resursi podrazumijevaju transportnu infrastrukturu, energiju i lelekomunikacije, univerzitete, nau ne i tehnolo ke centre i turiham. Za period 2007.-2013. Sve zemlje lanice EU su odgovorile na poziv za vi e investiranja u inovacije, te podnijele 455 programa. Investicije EU za inovacije u tom razdoblju iznose vi e od 85 milijardi eura.

8

6.

LITERATURA

1. Prelo an, A.: Menad ment i poduzetni tvo, Predavanja, Metalur ki fakultet, Sisak, 2011. 2. Schiffman, L. G., Lazar Kanuk , L.: Pona anje potro a a, Mate, 2004.-(Gospodarska misao) 3. http://hr.wikipedia.org/viki/Inovavija 4. http://futurologija.com/2011/02/06/uskoro-ulomci-iz-knjige-hrvatska-2020

9

SADR AJ

1. UVOD................................................................................................ 1 2. ZNANJE............................................................................................. 1 2.1. STJECANJE ZNANJA.......................................................................1 3. KREATIVNOST................................................................................... 2 3.1. INDIVIDUALNA KREATIVNOST...................................................... 3 3.2. OKOLINA I KREATIVNOST............................................................. 3 4. INOVACIJA........................................................................................4 4.1. POVEZANOST INOVACIJE I KREATIVNOSTI.................................... 5 4.2. PROCES INOVACIJE...................................................................... 5 4.3. DR AVA I INOVATOR................................................................... 6 4.4. HRVATSKA I INOVACIJE................................................................ 7 5. ZAKLJU AK....................................................................................... 8 6. LITERATURA..................................................................................... 9