Zmije (lat. Serpentes) su podred unutar reda gmizavaca ije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su liili na gutere, no jako im se izduilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreu vijugajui. Velike vrste (pitoni i anakonde) narastu do 8 m, u rijetkim sluajevima i do 10 m. Neke nae neotrovne zmije su Bjelouka i Smuk. Bjelouka naraste do 1,5 m. Tijelo je odozgo tamno maslinasto sa crnim tokicama i upadljivim bijelim mrljama iza glave, dok je odozdo ukasto bijela. Vezana je za vodu i odlino pliva. Smuk je naa najvea zmija. Moe narasti i preko 2 m. Boja tijela je jednolina, sivkasto smea bez jasnih ara. Nalazimo ga po livadama i umskim proplancima do 1500 m/nv.

Bjelouka (Natrix natrix) Sistematika Carstvo: Koljeno: Klasa: Red: Podred Animalia Chordata Sauropsida Squamata Serpentes

Statistiki podaci govore da su rijetki sluajevi ugriza. To je najvie zbog toga to se zmije plae ovjeka i bjee od njega ako su u mogunosti. Ljudi najee stradaju berui ljekovito bilje, gljive i umske plodove ili jednostavno sjedanjem na travu, a da nisu prije toga provjerili ima li koga u njoj iako je dovoljno samo obinim prutom provrljati po travi ili grmu i sprijeiti neeljeni susret. Vikanje nee pomoi jer su zmije potpuno gluhe ivotinje i

Kravosac,obina bjelica,smuk,gu,Eskulapova zmija. Dobro se penje po drveu. Hrani se uglavnom mievima,ponekad abama,guterima i mladim pticama.

Na naim prostorima ivi vie vrsta zmija otrovnica, kao to su arka (Vipera berus), planinska arka (Vipera ursinii macrops) i poskok (Vipera ammodytes). Sve nae otrovnice pripadaju porodici ljutica (Viperidae). Ljutice ive u Europi, Aziji, Africi, Sjevernoj i Junoj Americi, a u Australiji ih nema. Nema ih niti na Antarktiku, gdje je za gmizavce prehladno. ivotinje otrovnice posjeduju posebne sisteme u kojima se otrovi proizvode i kojima otrove mogu unijeti u tijelo rtve. Ovakve se ivotinje nazivaju fanerotoksinim ivotinjama. Zmije posjedudju onjake koji sadre u sebi otrov. Ti onjaci mogu mogu biti i do 5 cm (gabonska ljutica ) dok poskok

Poskok (Vipera ammodytes) je ujedno i najvea evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakteristinim roiem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivalita i ide od svijetlo sive do crvenkasto smee. Vijugava lena ara je kontinuirana i jasno izraena. enke narastu oko 60 cm, a mujaci mogu narasti i do 100 cm

Za sve ljutice vaan je sastav njihovih otrovnih lijezda i zubi. Zubi im izgledaju kao injekcijske igle. U njihovoj unutranjosti se nalazi kanal, a na vrhu je mali procjep kroz koji izlazi otrov. Smjeteni su na prednjem dijelu gornje eljusti. Kada nisu u upotrebi, savijeni su prema natrag i smjeteni u specijalnom naboru sluznice. Kada zmija napada, zubi se uspravljaju, zabadaju u tijelo rtve i iz njih tada potee otrov. Otrovni zubi se troe, pa ih zmija povremeno odbacuje i odmah ih zamjenjuje novim otrovnim zubima. To znai da se ljutice ne mogu trajno onesposobiti vaenjem otrovnih zubi. Veliina tih zuba ovisi o veliini zmije odnosno o veliini njezine glave

Glavni simptomi trovanja otrovom ljutice je oticanje koje se brzo iri od mjesta ugriza i moe zahvatiti vee dijelove tijela, pri tom se mogu javiti i drugi simptomi kao to su munina, povraanje, grevi, proljev, nesvjestica, moe doi djelominog ili potpunog otkazivanja bubrega. Krv se moe prestati gruiti. Za razvoj simptoma vrlo je vano mjesto ugriza. Najopasniji ugrizi su u glavu ili vrat, te ako je zmija ubrizgala otrov direktno u krvnu ilu. Inae, ujed je jako bolan, ujedeno mjesto otie i modri i stvaraju se krvni podlivi. Javljaju se vrtoglavica, e i hladan znoj.

U Singapuru postoji LETEA ZMIJA (Paradise Tree Snake- Chrysopelea paradisi). Leti tako da se popne na drvo, spljoti cijelo svoje tijelo (kao kobra svoj vrat- rairi rebra) i odrazi se. Zato ju je teko uloviti. Leti brzinom od 32 km/h.

gabonska ljutica - poznata po zubima dugim 5 cm. Glava oblika srca.

Najbra kopnena zmija je crna mamba (Black MambaDendroaspis polylepis; Afrika). Gmie brzinom od 19 km/h. Crna mamba je jedna od rijetkih zmija koje e gristi nekoliko puta za redom (do 7 puta!). Pri svakom ugrizu ispusti oko 20 kapljica otrova (2 su dovoljne da ubiju ovjeka!).

Najbre grizu zmije otrovnice crna mamba i siktavica (Puff Adder- Bitis arietans). Grizu brzinom od 7 m/s.

Najdua zmija otrovnica je kraljevska kobra (hammadryadOphiophagus hannah; Azija)- 5.5 m, druga po duini je crna mamba4.5 m. Zanimljivost je da zmije svjee ubijena jo uvijek je jako opasna i moe imati refleks ugriza. Poto se otrov dugo zadrava u zmiji nakon smrti zmiju je najbolje zakopati te odrezati glavu od

NE PANIARITI! Panika samo ubrzava rad srca te moe ubrzati irenje otrova po tijelu. NE LOVITI zmiju koja vas je ugrizla! to najee zavrava dodatnim ugrizom. Ako ste ju ipak ulovili/ubili, treba ju spremiti u posudicu i ponjeti sa sobom lijeniku. Ugriena osoba mora sjesti/lei, ne se micati i to manje govoriti te se probati smiriti. Ako za nekoliko minuta (do 30 min) se ne javi oticanje oko ugriza, ili zmija nije ispustila otrov (30% ugriza su suhi- nije puten otrov) ili nije ugriz otrovnice. Ugrizi nekih neotrovnica znaju isto biti bolni, ali nikada jako ne oteknu. Ugrieno mjesto se ne smije niti grijati niti hladiti. Grijanje iri ile i ubrzava proticanje otrova, a hlaenje usporava krvotok i otrov jae lokalno razara jer se due zadri na jednom mjestu. Ako se ipak javi oticanje, ugrieno mjesto treba zavezati zavojem ili maramom (npr. od ugrienog kaiprsta do ramena), ali ne smije se stegnuti ni prejako (moe uzrokovati gangrenu) ni preslabo (nita ne pomae). Neki ljudi sa sobom nose zmijski protuotrov. NIKADA GA NEMOJTE UBRIZGAVATI SAMI JER MOE DOI DO ALERGIJSKE REAKCIJE (anafilaktiki ok), A ONDA STE MRTVI ZA NEKOLIKO SEKUNDI UMJESTO ZA NEKOLIKO SATI. Nikada se ne zna kada e netko biti alergian na protuotrov, a u bolnici su uvijek spremni za tu mogunost i mogu ju sprijeiti. Ako je osoba ve prije bila lijeena za zmijski ugriz, to obavezno treba napomenuti lijeniku jer ako prvi put osoba nije bila alergina, drugi put moe biti. Osim toga, 1 vrsta protuotrova ne vrijedi za sve otrovnice. Ne treba vas biti strah od zmijskog ugriza. Oni su vrlo rijetki i zmija se brani ugrizom samo kada se osjeti jako ugroenom i preplaenom.

Izvori informacija : http://www.bvo.zadweb.biz.hr http://bs.wikipedia.org/wiki/Zmija

Antonio Krivak 2. B