Zlatni rastVraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu

Zagreb, 4.-5. lipnja 2012.

2

Europski gospodarski model

Trgovina

Financije

Poduzetništvo

Inovacije

Rad

Država

3

Postignuća

Trgovina

Financije

Poduzetništvo

Inovacije

Rad

Država

Konvergencijskistroj

Europakao brand

Supersila životnog stila

4

Europa —“Konvergencijski stroj ”

5

Konvergencijski stroj

Prikaz 1: U Europi postoji brza konvergencija životnog standarda—drugdje to baš nije slučaj

(godišnji rast potrošnje po stanovniku između 1970. i 2009., prema razini potrošnje u 1970.) 

Napomena: n = broj zemalja. *** statistički značaj na 1 posto.

Izvor: izračun djelatnika Svjetske banke koji se temelji na Penn World Table 7.0 (Heston, Summers i Aten 2011.); vidi Poglavlje 1.

Corr. = -0.80***n = 26

-2

0

2

4

6

8

0 3 6 9 12 15

Europa

Corr. = -0.21n = 15

0 3 6 9 12 15

Istočna Azija

Corr. = -0.25n = 22

0 3 6 9 12 15

Latinska Amerika

God

išn

ji ra

st p

otro

šnje

po

stan

ovni

ku19

70.

-200

9.,

post

o

Početna razina potrošnje po stanovniku, 1970.PKM, tisuće međunarodnih dolara iz 2005.

6

Razmjena (robna)

Prikaz 2: Gotovo polovica globalne robne razmjene uključuje Europu

(robna razmjena u 2008. godini, milijarde USD)

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WTO (2009.); vidi Poglavlje 2.

Ukupni iznos robne razmjene (u mrd. USD)

Udio robne razmjene ostvaren

unutar regijes drugim regijama

Transregionalni tokovi robne razmjene (u mrd. USD)

7

Trgovina (usluge)

Prikaz 2.19: Indija i Sjedinjene Države imaju sofisticiraniji izvoz usluga nego Europska Unija

(EXPY za usluge, 1990.–2007. (lijevo) i udjeli u EXPY, 2007. (desno))

Izvor: Lundstrom Gable i Mishra (2011.); vidi Poglavlje 2.

SuvremeniOstalo poslovanjeTantijemi/licenceRačunala/informacijeFinancijskiOsiguranjeKomunikacije

TradicionalniKulturni/rekreativniGrađevinarstvoPutovanjaTransport

8

Razmjena novih članica postala je raznolikija

Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli regionalne razmjene za EU15 i EU10, 1996.–2008.)

Napomena: EU10 uključuje nove zemlje članice koje su se pridružile EU-u 2004. godine.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.

udio razmjene s EU-10 udio razmjene s EU-15

Svi proizvodi:Izvoz Uvoz

9

Udjeli razmjene sa zemljama EU-15 su se smanjili

Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli razmjene sa zemljama EU-15 za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, 1995.–2010.)

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.

40

50

60

70

1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010

Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska

Svi proizvodi: Izvoz Uvoz

10

Tvornica Europa je postala pametnija

Prikaz 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (indeks EXPY za intermedijarna dobra, u tisućama USD, 1996.–2008.)

Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.

14.0

14.5

15.0

15.5

16.0

16.5

17.0

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Izvoz Uvoz

EU10 s EU15 svijet Svijet sa EU15Trgovina intermedijarnim dobrima u:

11

Trgovina intermedijarnim dobrima između Hrvatske i novih članica EU-a postaje sofisticiranija

Figure 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (EXPY indeks za trgovinu intermedijarnim dobrima s EU15, u tisućama USD, 1996.–2008.)

Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom. EXPY indeks za razmjenu s ostatkom svijeta slijedi sličan obrazac.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.

10

11

12

13

14

15

16

17

1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008

Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska

Trgovina intermedijarnim dobrima: Izvoz Uvoz

12

Financijska integracija

Prikaz 3.2: Tijekovi kapitala u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki

(postotak BDP-a; prosjek razdoblja središnjih vrijednosti skupine)

Napomena: “EU coh.” se odnosi na kohezijske zemlje EU-a, “EU cand.” zemlje kandidatkinje za EU, “E. prtn.” se odnosi na zemlje istočnog partnerstva s EU-om, “LAC” se odnosi na Latinsku Ameriku i regiju Kariba. CA se odnosi na tekući račun, a FX na devizne rezerve i razmjenu.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.

13

Veće povećanje izravnih stranih ulaganja i drugih kapitalnih priljeva

Prikaz 3.2: Kapitalni priljevi u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki

(postotak BDP-a; prosječne vrijednosti za razdoblje za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku)

Napomena: CA označava tekući račun.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska

2001-2004 2005-2008

FDI Portfelj Ostalo Ukupni tokovi kapitala CA bilance Devizne rezerve, razmjena

14

Financijski tokovi su pomogli Europi ‘u nastajanju’

Prikaz 4: U Europi je strani kapital potaknuo rast u gospodarstvima u nastajanju

(deficiti tekućeg računa i godišnji rast po stanovniku, 1997.–2008., prema skupinama zemalja, postotak)

Napomena: Prosječne stope rasta izračunate koristeći 3 četverogodišnja razdoblja između 1997.-2008.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.

Deficit tekućeg računa:više od 10 posto

Deficit tekućeg računa:manje od 10 posto

Suficit tekućeg računa:manje od 10 posto

Suficit tekućeg računa:više od 10 posto

Rea

lni r

ast B

DP

-a p

o st

anov

niku

po

sto

Kandidati za EU Istočno partnerstvo Neeuropska gospodarstva u nastajanju

15

Više tokova vlasničkog kapitala prema istoku, više dužničkog kapitala na jugu

Prikaz 3.14: Južna Europa više izložena dužničkom, a istočna vlasničkom financiranju (ukupna vanjska neto izloženost vlasničkom i neto izloženost dužničkom kapitalu, postotak BDP-a, 2002.–09.)

Napomena: Strelice počinju u 2002., a završavaju u 2009. Strelice za svaku regiju su središnje vrijednosti. Točka je središnja vrijednost za referentnu skupinu. Irska je isključena iz neto pozicije budući da su njezini podaci iskrivljeni jer se sredstva međunarodnih investicijskih fondova u Irskoj bilježe kao pozitivni neto dug, iako ti resursi nisu vezani uz domaće gospodarstvo.

Izvor: Ažurirana i proširena verzija kompleta podataka koji su izradili Lane i Milesi-Ferretti (2007.); vidi Poglavlje 3.

EU12

EU kandidatkinje

Istočno partnerstvo

EU kohezija

Hrvatska

Slovenija

Bugarska

RumunjskaAzija (2009.)

LAC (2009.)

-10

-20

-30

-40

-60

-80

-100

Ne

to p

ozi

cija

vla

snič

kog

ka

pita

la,

20

02

.-0

9.

-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40Neto pozicija dužničkog kapitala, 2002.-09.

16

Potrebna je realna integracija

Prikaz u okviru 1: Europa je u proteklom desetljeću imala više monetarnu i financijsku, a ne realnu integraciju (strelice počinju u 1997. i završavaju u 2008.; porijeklo ukazuje na punu nominalnu i realnu integraciju)

Napomena: Prikaz pokazuje opseg gospodarske integracije. Vertikalna os u jednom indeksu različitosti kombinira tri pokazatelja nominalne integracije – promjenjivost deviznog tečaja, konvergenciju stopa inflacije te konvergenciju kamatnih stopa. Horizontalna os radi to isto s tri pokazatelja realne integracije – opseg sinkroniziranja poslovnih ciklusa mjereno prema indeksima industrijske proizvodnje, trgovinske integracije i dohotka po stanovniku. Bugarska nije prikazana, budući da nisu na raspolaganju podaci na polazišnoj točki.

Izvor: Sugawara i Zalduendo (2010.).

EU12

EU kandidatkinje

Istočno partnerstvo

HrvatskaSlovenija

Rumunjska

EU15

0

1

2

3

4

5

6

7

Nom

inal

na in

tegr

acija

(0

= p

una

inte

grac

ija)

0 1 2 3 4

Realna integracija (0 = puna integracija)

17

Europski radnici su manje mobilni

Prikaz15: Europljani su manje mobilni, čak i unutar svojih vlastitih zemalja

(Mobilnost radne snage, udio stanovništva radne dobi koji su preselili, 2000.-05.)

Izvor: Bonin i ostali (2008.); i OECD (2005. i 2007.); vidi Poglavlje 6.

Pre

kogr

anič

na m

obiln

ost r

adne

sna

ge

2000

.-05

. po

stot

ak s

tano

vniš

tva

radn

e do

bi

država

regijerazine TL-2

država/teritorija

regijeunutarzemalja

provincija/ teritorija

regijeunutarzemalja

i 9 drugih provincija

putovanje na posao preko granice

zemalja

Europska konvergencija

VidiSpotlight One.

Stopa rasta(godišnji prosječni rast BDP-a po stanovniku, posto)

Zapadna Europa konvergira prema životnom standardu Sjedinjenih Država

Sjeverna i Južna Europa konvergiraju prema razinama dohotka kontinentalne Europe

Istočna Europa konvergira prema dohotku i institucijama Zapadne Europe

19

“Europa”— globalni brand

20

Stvaranje “Europe kao branda”

Tablica 1: Ustrajan rast u Sjedinjenim Državama, oživljavanje u Aziji i poslijeratno čudo u Europi

(prosječne godišnje složene stope rasta, BDP po stanovniku, 1820.–2008., USD 1990. Geary-Khamis procjene pariteta kupovne moći (PKM))  

Napomena: Regionalne ukupne vrijednosti su ponderirane prema stanovništvu; radi pojedinosti vidi Spotlight One.

Izvor : Maddison (1996.); i Konferencijski odbor (2011.).

21

Stvaranje “Europe kao branda”

Prikaz 5: Europska poduzeća su otvorila radna mjesta, povećala produktivnost i izvoz

(rezultati europskih subregija i zemalja koje su uzete kao mjerilo, 1995.–2009.)

Napomena: Stope rasta u zapošljavanju i produktivnosti su složene i godišnje stope rasta. Prikazane su prosječne vrijednosti prema skupinama. Kina i Japan, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Hrvatska također su uključene u izračun odgovarajućih regionalnih prosjeka.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WDI-u i ILO-u (2010.); vidi Poglavlje 4.

1.3

1.3

0.4

0.9

-0.1

-1.3

0.6

-0.0

-0.1

1.2

-0.1

1.0

1.7

2.4

1.4

1.0

3.0

3.5

2.5

3.4

3.6

2.8

6.6

1.6

1.2

7.8

2.0

0.4

50.2

49.4

57.5

58.2

47.9

31.3

31.2

35.7

38.7

11.2

13.4

26.7

64.0

23.2

EFTA

EU15

EU12

Slovenija

Bugarska

Rumunjska

EU kandidatkinje

Hrvatska

Istočno partnerstvo

Sjedinjene Države

Japan

Kina

Istočna Azija

Latinska Amerika

-1 0 1 2 0 2 4 6 8 0 20 40 60

Rast zaposlenosti, postotak Rast produktivnosti, postotak Izvoz, postotak BDP-a, 2009.

22

Dva jaza produktivnostiSjever prema jugu i EU prema SAD-u

Prikaz 5.1: Pazite na jaz: konvergencija praćena usporavanjem europske produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Države

(BDP po broju sati rada u Geary/Khamis dolarima, Sjedinjene Države=100)

 

Napomena: EU15 Sjever = Danska, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo; EU15 kontinentalna E. = Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska; EU15 Jug = Grčka, Italija, Portugal i Španjolska.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Konferencijskom odboru; vidi Poglavlje 5.

23

Različite razine produktivnosti u Europi – kako se i očekivalo

Prikaz 6a: Većina Europe postaje produktivnija, ali jug zaostaje

(Razina produktivnosti radne snage u 2002., u tisućama USD iz 2005.)

Napomena: Za Belgiju, Grčku i Norvešku, razine produktivnosti odnose se na 2003. Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.

Pro

dukt

ivno

st r

adne

sna

ge, 2

002.

, u

tisuć

ama

US

D iz

200

5.

24

Rast produktivnosti – ne sasvim kako se očekivalo

Prikaz 6b: Velik dio Europe postaje produktivniji, ali jug zaostaje

(Rast produktivnosti rada, 2002.–08., godišnje povećanje u postocima)

Napomena: Razmatrano razdoblje nije isto: Belgija i Norveška (2003.–08.), Grčka (2003.–07.), Češka Republika, Francuska, Latvija, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo (2002.–07.). Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom. Očekivani rast za zemlje EU15 na jugu dobiven je računanjem jaza u razinama produktivnosti između zemalja EU15 na jugu i svake od dvije druge skupine te zatim primjenom tih udjela na razliku u rastu između prve (tj. EFTA, EU15 sjever, i kontinentalni dio EU15) i treće (EU12) skupine.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.

Ras

t pro

dukt

ivno

st r

adne

sna

ge,

2002

.-20

08. u

pos

toci

ma

25

Poduzetničke strukture moraju biti primjerene za veliko tržište

Prikaz 7: Manje tvrtke čine polovinu dodane vrijednosti u skupini EU-15 jug, ali u drugim skupinama samo trećinu vrijednosti (doprinos dodanoj vrijednosti prema veličini poduzeća, 2009.)

Napomena: Brojevi u zagradama predstavljaju ukupnu dodanu vrijednost izraženu u milijardama konstantnih USD iz 2005. EU15 obuhvaća Dansku, Finsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku i Nizozemsku (kontinentalni dio) te Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku (jug). EU12 obuhvaća Estoniju, Latviju i Litvu (sjever), Češku Republiku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku Republiku i Sloveniju (kontinentalni dio) te Bugarsku i Rumunjsku (jug).

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4.

Dod

ana

vrije

dnos

t pre

ma

velič

ini t

vrtk

e,20

09.,

u po

stoc

ima

26

Izravna strana ulaganja su se okrenula prema istoku, a udaljila od juga

Prikaz 8: Zapadno-europski ulagači gledaju prema istoku, ne jugu

(dotok izravnih stranih ulaganja u Europi, postotak, 1985., 1995., 2005. i 2008., posto)

Napomena: Brojke u zagradama predstavljaju iznos dotoka izraženo u milijardama USD.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UNCTAD-u (2010.); vidi Poglavlje 4.

Udi

o do

toka

izra

vnih

str

anih

ula

ganj

a u

Eur

opi,

u po

stoc

ima

27

Poslovanje je sada teže u zemljama EU-15 na jugu

Prikaz 9: Južna i Istočna Europa moraju olakšati poslovanje

(indeks glavnih sastavnica lakoće poslovanja u 2011., na ljestvici od 0 [loše] do 100 [izvrsno])

Napomena: Prosjeci su izračunati koristeći analizu glavnih sastavnica. Ovdje EFTA obuhvaća sljedeće zemlje: Island, Norveška i Švicarska. EU15: Danska, Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska (kontinentalni dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). EU12: Estonija, Latvija i Litva (sjever); Češka Republika, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalni dio); te Bugarska, Cipar i Rumunjska (jug).

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na izvješću Doing Business; vidi Poglavlje 4.

90.7

82.879.5

76.0

87.2

74.4

64.469.4

74.5

68.0 65.7 66.5 68.9

61.657.4

0

30

60

90

USA JPN EFTA EU15 North Conti-nental

South EU12 North Conti-nental

SVN South BGR ROM HRV

28

Raste još jedan jaz produktivnosti – između EU-15 i SAD-a

Prikaz 10: Rast produktivnosti u najvećim gospodarstvima Europe je usporio od sredine 1990.-tih

(EU15 produktivnost radne snage, indeksirano prema SAD-u i Japanu)

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na OECD-ovoj Bazi podataka o produktivnosti; vidi Poglavlje 5.

Pro

du

kti

vn

os

t ra

dn

e s

na

ge

EU

-1

5

29

Europa se specijalizira u starim sektorima, SAD u novim

Prikaz 11: Sjedinjene Države se specijaliziraju za novije proizvode, intenzivnije u smislu istraživanja i razvoja (relativna tehnološka prednost i napori koje mladi i inovativni predvodnici ulažu u istraživanja i razvoj u SAD-u, Europi i ostatku svijeta)

Napomena: Intenzitet istraživanja i razvoja mjeri se kao omjer rashoda za R&D prema ukupnom prometu, za tvrtke koje su osnovane nakon 1975. (mladi predvodnici inovacije ili “Yollies”) ili prije 1975. (“Ollies”). Relativna tehnološka prednost izračunava se kao udio svake regije ili zemlje (recimo Europe) u R&D-u određenog sektora (primjerice Internet) razmjerno udjelu Europe u svjetskim istraživanjima i razvoju; vrijednosti veće od 1 ukazuju da regija ima specijaliziranu tehnologiju u sektoru.

Izvor : Bruegel i izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Tablici rezultata R&D-a Instituta Europske komisije za buduće tehnološke studije; vidi Poglavlje 5.

Relativna tehnološka prednost u sektorima rasta koji se temelje na inovacijama

Intenzitet istraživanja i razvoja (R&D)Omjer R&D prema ukupnom prometu

30

Neka gospodarstva imaju dobre rezultate ali su mala

Prikaz 5.3: Europski predvodnici ulažu u inovacije jednako kao i SAD i Japan

(rashodi za R&D iz poslovnog i javnog sektora, u postotku BDP-a)

Napomena: Podaci se ne odnose na iste godine po zemljama.

Izvor: Europska komisija (2011b) i UNESCO; vidi Poglavlje 5.

poslovni sektor

javni sektor

31

Vodstvo SAD-a u najkvalitetnijem tercijarnom obrazovanju raste

Prikaz 5.16: Europa zaostaje za SAD-om prema rezultatima u odnosu na najbolja sveučilišta

(najboljih 100 svjetskih sveučilišta)

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na podacima sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju i Thomson Reuters/Times; vidi Poglavlje 5.

32

Europa – supersila životnog stila

33

Supersila životnog stila

Prikaz 12: Troši više od ostatka svijeta

(rashodi opće države za obranu [Sjedinjene Države] i socijalnu zaštitu [Europa], 2004.–09., udio ukupne svjetske potrošnje)

Napomena: Zbog raspoloživih podataka, rashodi za socijalnu zaštitu predstavljaju prosjek u razdoblju 2004.–09. po zemljama. n je broj zemalja uključenih u izračune. Podaci pokrivaju opću državu, ali – ako to nije dostupno – onda samo središnju državu.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Stockholm International Peace Research Institute (2011.), IMF GFS, WDI, Baza podataka o socijalnoj zaštiti Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije, te Weigand i Grosh (2008).

SjedinjeneDržave

43%Ostataksvijeta

57%

Vojska (n=124)2010

Europa(n=36)

58%

Ostataksvijeta

42%

Socijalna zaštita (n=96)2004-09

Rashodi državepostotak ukupnog svjetskog iznosa

34

Manje radnika u Europi

Prikaz 14: Radna snaga u Europi će se smanjiti, dok će se u Sjevernoj Americi povećati za četvrtinu (kumulativna projekcija promjene u stanovništvu radne dobi, 2010.–50., u postocima)

Napomena: Sjeverna Amerika je SAD i Kanada; Sjeveroistočna azija uključuje Kinu, Hong Kong SAR, Kinu, Japan, Macao SAR, Kinu, Republiku Koreju i Tajvan, Kinu. Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska također su uključene u Europu u nastajanju.

Izvor : U.S. Census Bureau, međunarodna baza podataka; vidi Poglavlje 6.

Sjeverna Amerika

Sjevernoistočna Azija

Zapadna EuropaEuropa u nastajanju

Slovenija

Bugarska

Rumunjska

Hrvatska

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

Sta

novn

ištv

o ra

dne

dobi

, 20

10.=

0

2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050

35

Europljani žive dulje i odlaze u mirovinu ranije

Prikaz 13: Mirovinski sustavi Europe moraju uzdržavati ljude mnogo veći broj godina (promjene u očekivanom trajanju života u dobi od 60 godina i efektivna dob odlaska u mirovinu, 1965.–2007.)

Source: OECD (2011) and updated data from OECD (2006).

Pro

mje

na

od

19

65

. d

o 2

00

7.,

u

go

din

am

a

Očekivano trajanje života u dobi od 60 godina, muškarci

Dob odlaska u mirovinu, muškarci

36

Europske državne uprave troše oko 10 posto BDP-a više

Prikaz 16: Državne uprave u Europi su velike

(Svijet, prikaz veličina prema državnoj potrošnji u dolarima, 2009.)

Izvor: Djelatnici Svjetske banke koristeći IMF WEO.

37

Rashodi za socijalnu zaštitu su (jedini) razlog

Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državnih uprava između Europe i usporedivih zemalja (državna potrošnja, izražena u postotku BDP-a, 2007.–08.)

Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnja Europa); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug).

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.

Drž

av

na

po

tro

šn

ja 2

00

7.-

08

.,u

po

sto

tku

BD

P-a

Socijalna zaštita Obrazovanje Zdravstv

oNesocijalna potrošnja

38

Hrvatska je jednako velika kao i zemlje EU12, ali je manja od zapadnih zemalja

Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državne uprave između Europe i usporedivih zemalja

(državna potrošnja, postotak BDP-a, 2007.–08.)

Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Podaci za Hrvatsku nisu za 2007.-08. već za druga razdoblja, uzeta iz Odabranih pokazatelja u izvješću.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.

17.6

6.6

4.6

13.7

18.8

6.6

4.5

16.9

17.1

2.53.4

8.0

15.4

5.9

6.3

15.7

17.6

3.7

4.2

10.7

16.1

4.3

3.8

11.3

16.7

6.8

6.7

21.1

18.3

7.0

4.6

18.5

13.6

6.2

4.0

19.9

0

10

20

30

40

50

Hrvatska Srbija Albanija Slovenija RumunjskaBugarska Švedska Italija Njemačka

Socijalna zaštita Obrazovanje Zdravstvo Nesocijalna potrošnja

39

I ostali subvencioniraju starije stanovništvo, ali niti izbliza tako dugo

Prikaz 18: Male razlike u godišnjim mirovinama po korisniku, velike u općim rashodima za mirovine (javni rashodi za mirovine u 2007.)

Napomena: Pokazane su središnje vrijednosti prema skupinama. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnji dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). Anglo-saksonski svijet: Australija, Kanada, Novi Zeland i Sjedinjene Države.

Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu i OECD-ovoj mirovinskoj statistici; vidi Poglavlje 7.

Javni rashodi za mirovine postotak BDP-a

Realne javne mirovine po starijoj osobi, PKM, u tisućama međunarodnih dolara

40

Slijede velike prilagodbe zbog postojećih neuravnoteženosti i budućih troškova zdravstva

Prikaz 19: Zapadna Europa mora smanjiti fiskalni deficit za 6 posto BDP-a, a Europa ‘u nastajanju’ za manje (ilustracija potreba za fiskalnom prilagodbom, 2010.–30., u postotku BDP-a)

Napomena: Nedostaju podaci o fiskalnim učincima starenja na mirovinske sustave i sustave zdravstvene skrbi za zemlje kandidatkinje EU-a i zemlje istočnog partnerstva. Kod ovog prikaza se pretpostavilo da je zbroj prilagodbi u potrošnji za zdravstvenu skrb isti kao i za nove države članice. Pretpostavlja se da je prilagodba rashoda vezanih uz mirovine ista kao za južnu Europu. Radi sastava zemalja u svakoj skupini vidi bilješku za prikaz 17.

Izvori: Izračuni djelatnika Instituta za strukturna istraživanja u Poljskoj i Svjetske banke, temeljeno na IMF WEO; vidi Poglavlje 7.

Potrebna prilagodba

Ciklički prilagođeni primarni saldo, 2010.-20.

Promjene u mirovinama i zdravstvenoj skrbi, 2010.-30.

41

Imperativi

Prema ‘zelenijem’ gospodarskom modelu

See Spotlight Two.

Emisije

Karte pokazuju emisije CO2 po stanovniku iz sagorijevanja goriva. Podaci za 1990. i 2008. po zemljama su podaci Međunarodne agencije za energiju, dokumenta Energy Outlook 2010. Karta za 2030. temelji se na scenariju IEA koji ograničava koncentraciju CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milijun (ppm), u skladu s povećanjem globalne temperature za 2 stupnja po Celsiusu

Vrlo visokoVisoko

Srednje

Nisko

43

Zadržavanje postignutog

• Ponovno pokretanje konvergencijskog stroja : Usluge• Olakšati trgovinu poslovnim uslugama• Ojačati regulatornu koordinaciju financija

• Ponovna izgradnja Europe kao branda: Produktivnost• Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj• Unaprijediti poduzetništvo tamo gdje se rast produktivnosti usporio• Preuzeti “ubojite aplikacije” (“killer apps”) inovacija iz Sjedinjenih

Država

• Ostati supersila životnog stila: demografija• Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj• Ponovno izgraditi Europu kao brand• Poboljšati konkurentnost tržišta radne snage• Učiniti državnu upravu učinkovitijom ili ju smanjiti

44

Imperativi, prednosti i nedostaci

Država

Rad

Inovacije

Poduzetništvo

Financije

Trgovina

Demografska kretanja

Rast produktivnosti

Suvremene usluge

45

Primjera za to je već bilo (u Europi)

Tablica 8.1: Zemlje koje predstavljaju mjerilo za odabrane politike

Izvor: Iwulska (2011.), dostupno na www.worldbank.org/goldengrowth.

Područje politikeOdabrane zemlje

Europa Svijet

1 Restrukturiranje privatnog duga Švedska Republika Koreja

2 Upravljanje financijskim stranim izravnim ulaganjima (EU) Poljska (Izvan EU) Hrvatska

3 Financijska integracija koja odolijeva krizi Češka Republika Kanada

4 Povećanje dodane vrijednosti Slovačka Singapur

5 Stvaranje radnih mjesta Irska Novi Zeland

6 Stvaranje izvoza Njemačka Republika Koreja

7 Politika istraživanja i razvoja Švicarska Sjedinjene Države

8 Tercijarno obrazovanje Ujedinjeno Kraljevstvo Sjedinjene Države

9 Kvaliteta rukovodstva Švedska Sjedinjene Države

10 Unutarnja mobilnost Irska Sjedinjene Države

11 Radno zakonodavstvo Danska Sjedinjene Države

12 Politike useljavanja Švedska; Ujedinjeno Kraljevstvo Kanada; Sjedinjene Države

13 Socijalna sigurnost Island Japan

14 Pružanje socijalnih usluga Finska Singapur

15 Smanjenje javnog duga Turska Novi Zeland

16 Politike zelenog rasta Njemačka Kalifornija (SAD)

46

Dostupno na

www.worldbank.org/goldengrowth