Život medonosnih pčela.pdf

1
Život medonosnih pčela Povijest, preci i postanak Za razliku od bumbara i osa, medonosne pčele žive u trajnim zajednicama koje s vremena na vrijeme dijele. Nekad su stari Egipćani, Grci i Rimljani držali pčele zbog dobivanja meda. Tada je postojao takozvani "Lov na pčele" po tadašnjim prostranim šumama u čijim su stablima prebivale pčele. Tijekom vremena ljudi su uočili kako je bolje med uzimati u jesen za razliku od uzimanja meda u jesen. Znanost koja se bavi razvojem živih bića uči nas da sva živa bića imaju zajedničko podrijetlo i da su se tijekom vremena mijenjala odnosno razvijala, napredovala ili propadala. Stvarno biološko podrijetlo pčele je mnogo starije od ljudskog, ta se mala vrsta iz reda opnokrilaca suprotstavljala i prilagođavala najrazličitijim utjecajima i promjenama klime. Pčela kao opnokrilac vuče zajedničko podrijetlo s osama, u to su se vrijeme pčele kao insekti - mesožderi teško hranile pa su s vremenom počele posjećivati cvijeće i nakon određenog perioda u potpunosti su prešle na prehranu nektarom i peludi. To se desilo prije više od 80.000 godina. Daljnji se razvoj pčele može pratiti promatrajući stupanj razvoja današnjih pčela samica, solitarnih pčela koje su ostale na nižem odnosno najnižem stupnju razvoja. One ne dočekuju svoje potomstvo kao današnje medonosne vrste pčela već prije toga umru od iscrpljenosti. Nakon što tadašnje pčele počinju zajednički bušiti cjevčice jednu do druge koje im služe za polaganje jajašaca, dolazi do grupiranja stanica, a rezultira većom plodnošću ženki. Razvoj legla se ubrzava te tijekom određenog perioda po prvi puta dolazi do susreta ženke i njenog pomlatka. To su sami počeci stvaranja pčelinje zajednice koja počinje ličiti na današnje zajednice medonosnih vrsta pčela. Takva tadašnja zajednica je osnova prema kojoj se grade sve hipoteze o nastanku pčelinje kolonije ili pčelinje zajednice. Skripta pčelarske E-škole Tekst je pisan pod Creative Commons licencijom Autor: Antun Karlović Izvor: www.pcelarstvo.hr Regionalna pčelarska E-škola je škola otvorenog sadržaja koja funkcionira na temelju volonterske suradnje pojedinaca i skupina pojedinaca, s zajedničkim ciljem stvaranja kontinuiranog i svima dostupnog izvora ljudskog znanja i njegove svakodnevne daljnje primjene u pčelarstvu. Sistematika pčela: Koljeno: člankonošci (Arthropoda) Razred: kukci (Insecta) Red: opnokrilci (Hymenoptera) Porodica: pčele (Apidae) Potporodica: društvene pčele (Apinae) Rod: pčele (Apis L.) Vrsta: medonosna pčela (Mellifica L.) Podvrsta: tamna pčela (Apis Mellifica Mellifica L.) Rasa: Kranjska pčela (Apis Mellifica var. Carnica)

Transcript of Život medonosnih pčela.pdf

Page 1: Život medonosnih pčela.pdf

Život medonosnih pčela

Povijest, preci i postanak

Za razliku od bumbara i osa,

medonosne pčele žive u trajnim

zajednicama koje s vremena na vrijeme

dijele. Nekad su stari Egipćani, Grci i

Rimljani držali pčele zbog dobivanja

meda. Tada je postojao takozvani "Lov

na pčele" po tadašnjim prostranim

šumama u čijim su stablima prebivale

pčele. Tijekom vremena ljudi su uočili

kako je bolje med uzimati u jesen za

razliku od uzimanja meda u jesen.

Znanost koja se bavi razvojem živih bića uči nas da sva živa bića imaju zajedničko podrijetlo i da su se

tijekom vremena mijenjala odnosno razvijala, napredovala ili propadala. Stvarno biološko podrijetlo

pčele je mnogo starije od ljudskog, ta se mala vrsta iz reda opnokrilaca suprotstavljala i prilagođavala

najrazličitijim utjecajima i promjenama klime. Pčela kao opnokrilac vuče zajedničko podrijetlo s

osama, u to su se vrijeme pčele kao insekti - mesožderi teško hranile pa su s vremenom počele

posjećivati cvijeće i nakon određenog perioda u potpunosti su prešle na prehranu nektarom i peludi.

To se desilo prije više od 80.000 godina.

Daljnji se razvoj pčele može pratiti promatrajući stupanj razvoja današnjih pčela samica, solitarnih

pčela koje su ostale na nižem odnosno najnižem stupnju razvoja. One ne dočekuju svoje potomstvo

kao današnje medonosne vrste pčela već prije toga umru od iscrpljenosti.

Nakon što tadašnje pčele počinju zajednički bušiti cjevčice jednu do druge koje im služe za polaganje

jajašaca, dolazi do grupiranja stanica, a rezultira većom plodnošću ženki. Razvoj legla se ubrzava te

tijekom određenog perioda po prvi puta dolazi do susreta ženke i njenog pomlatka. To su sami počeci

stvaranja pčelinje zajednice koja počinje ličiti na današnje zajednice medonosnih vrsta pčela. Takva

tadašnja zajednica je osnova prema kojoj se grade sve hipoteze o nastanku pčelinje kolonije ili

pčelinje zajednice.

Skripta pčelarske E-škole Tekst je pisan pod Creative Commons licencijom

Autor: Antun Karlović

Izvor: www.pcelarstvo.hr

Regionalna pčelarska E-škola je škola otvorenog

sadržaja koja funkcionira na temelju volonterske

suradnje pojedinaca i skupina pojedinaca, s

zajedničkim ciljem stvaranja kontinuiranog i svima

dostupnog izvora ljudskog znanja i njegove

svakodnevne daljnje primjene u pčelarstvu.

Sistematika pčela: Koljeno: člankonošci (Arthropoda)

Razred: kukci (Insecta)

Red: opnokrilci (Hymenoptera)

Porodica: pčele (Apidae)

Potporodica: društvene pčele (Apinae)

Rod: pčele (Apis L.)

Vrsta: medonosna pčela (Mellifica L.)

Podvrsta: tamna pčela (Apis Mellifica Mellifica L.)

Rasa: Kranjska pčela (Apis Mellifica var. Carnica)