REGULISANJE ELEKTRONSKOG POTPISA U ZEMLJAMA U RAZVOJUMnoge zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji ele da uestvuju u globalnoj ekonomiji koja se bazira na informacijama i internetu. Ove zemlje moraju da shvate da pravni okvir i politika vlade mogu da igraju vanu ulogu u sputavanju ili pomaganju razvoja informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i razvoju onlajn ekonomije. Ono to oekuje sve ove zemlje je i e-uprava, koja podrazumjeva da graani sa dravnim institucijama komuniciraju preko interneta od kue.

Zakonodavne vlasti mnogih zemalja, koje tee promovisanju e-trgovine i e-uprave, dale su prioritet donoenju zakona koji stvaraju pravnu osnovu za korienje i prihvatanje elektonskog potpisa.

Tokom proteklih deset godina oko pedeset zemalja usvojilo je zakone ili uredbe o elektronskim potpisima.

U zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije prvi zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu donesen je 2000 godine u Sloveniji. U Hrvatskoj je zakon o elektronskom poslovanju donesen 2003 godine. U Srbiji je zakon o elektronskom potpisu donesen 2004 godine. U Republici Srpskoj zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu donesen je 2002 godine, ali je ovaj zakon izmjenjen 2008 godine i to samo u dijelu koji se odnosi na elektronski potpis.

Prema nekim zakonima, obavezujui e biti samo oni potpisi koji su napravljeni tehnologijama odobrenim od strane vlade.

Na taj nain moe da se sprijei razvoj e-trgovine, jer se tehnologija u ovoj oblasti neprestano razvija i usavrava. Vladine regulative to mogu teko da prate.

U ranim fazama razvoja elektronske trgovine u zemljama u razvoju, pretjerano oslanjanje na zakonsku regulativu o elektronskom potpisu odvlai panju od mnogo vanijih pitanja. Jo gore, postoji mogunost da odreene birokratske regulative nepotrebno blokiraju procese vezane za izdavanje i upotrebu elektronskih potpisa. To moe znaajno da sputa razvoj elektronske trgovine i dovede do toga da multinacionalne kompanije zaobilaze tu zemlju u svojim investicijama.

Razvoj tehnologija i procesa elektronskog potpisivanja bie nastavljen. U tome vodeu ulogu imaju tehnoloki najrazvijenije zemlje.

Meutim, zemlje u razvoju i tranziciji moraju takoe da se ukljue u istraivanja i eksperimente kako tehnoloi nebi jo vie zaostajale za visokorazvijenim i bogatim zemljama.

Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu

objavljen je u Slubenom glasniku RS broj 36, Jun 2002

Zakon o elektronskom potpisu

objavljen je u Slubenom glasniku RS broj 59, Jun 2008

Termini koji su definisani u ovim zakonima: elektronsko poslovanje Subjekt elektronskog poslovanjaelektronski dokumentelektronska poruka Vjerodostojna poruka elektronski originalelektronski ugovorelektronski potpis kvalifikovani elektronski potpispotpisnikpodaci za izradu elektronskog potpisasredstva za izradu kvalifikovanog el potpisa

Verifikator podaci za verifikaciju el potpisa sredstva za verifikaciju el potpisa sredstva za verifikaciju kvalifikovanog el potpisa poiljalac el potpisa primalac el poruke posrednik el poruke elektronski certifikat kvalifikovani el certifikat certifikaciono tijelo

Smatra se da je elektronski oblik ravnopravan sa pisanom formom, ako su podaci elektronskom obliku dostupni i pogodni za kasniju upotrebu, osim ako se ne odnose na:pravne poslove kojima se prenosi pravo svojine na nepokretnosti postupke raspravljanja zaostavtineugovore o ureenju imovine izmeu branih drugovaugovore o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnostugovore o ustupanju i raspodjeli imovine za ivotaugovore o doivotnom izdravanjuobeanje poklonaugovore o kupovini sa zadravanjem prava svojinedruge ugovore gdje je zakonom propisana obaveza ovjeravanja kod suda ili sudije

lan 3.Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji slui za identifikaciju potpisnika i potvrdu autentinosti potpisanog elektronskog zapisa.

lan 4.Kvalifikovani Elektronski potpis je Elektronski potpis koji:je povezan iskljuivo sa potpisnikomneposredno identifikuje potpisnikanastaje korienjem sredstava kojima potpisnik moe samostalno da upravlja i koja su iskljuivo pod nadzorom potpisnika i je direktno povezan sa podacima na koje se odnosi i to na nain koji nedvosmisleno omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.

lan 10.Elektronski certifikat je svaka elektronska potvrda kojom se potvruje identitet potpisnika u postupcima razmjene elektronskih zapisa.

lan 11.Kvalifikovani Elektronski certifikat je svaka elektronska potvrda kojom certifikaciono tijelo potvruje kvalifikovani elektronski potpis.

lan 14.Ministarstvo nauke i tehnologije vodi evidenciju o certifikacionom tijelu u Republici Srpskoj.

Potpisnici mogu koristiti i usluge certifikacionih tijela iz inostranstva, ako su registrovane za te poslove u nekoj od zemalja lanica EU.

Potpisnik je obavezan da zatrai opoziv svog certifikata u svim sluajevima gubitka ili oteenja sredstava ili podataka za izradu elektronskog potpisa.

Upravni nadzor na radom certifikacionih tijela vri Ministarstvo nauke i tehnologije ,a

struni nadzor nadzor vri Agencija za Informaciono drutvo RS.

Kaznene odredbeNovanom kaznom od 500 KM do 1500 KM kaznie se za prekraj fiziko lice koje neovlaeno pristupi i upotrijebi podatke i sredstva za izradu elektronskog potpisa i kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Novanom kaznom od 500 KM do 1500 KM kaznie se za prekraj fiziko lice, a odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 1000 KM do 3000 KM, koje: nepaljivo i neodgovorno koristi sredstva i podatke za izradu el potpisa certifikacionom tijelu u roku ne dostavi potrebne podatke i informacije o promjenama koje utiu ili mogu uticati na tanost el potpisa blagovremeno ne dostavi certifikacionom tijelu zahtjev za opoziv certifikata.

Novanom kaznom od 1000 KM do 15000 KM, kaznie se za prekraj pravno lice, certifikaciono tijelo koje: - izdaje kvalifikovani elektronski certifikat koji ne sadri sve potebne podatke ili sadri podatke koji nisu predvieni .......