Zimska Rezidba Voa

2
ZIMSKA REZIDBA VOĆA Napisao Petar Jovičić utorak, 10 januar 2012 13:50 Voćku režemo kako bismo dobili redovnu i kvalitetnu rodnost, a učinak rezanja se poznaje po rodnosti. Rodnost se ne odnosi samo na rod u tekućoj godini, već na rodnost u kontinuitetu kroz čitav životni vek voćke (20-25 godina). Dakle, osnovni cilj rezidbe je obnavljanje rodnog drveta s vegetativnim pupoljcima, razmještaj grana tako da se nesmetano osvjetljava unutrašnjost krune i lista naročito na donjim delovima voćke a sve u zavisnosti od vrste,sorte i uzgojnog oblika! Svaka voćna vrsta ima svoje specifične zahteve u rezidbi sobzirom na podlogu i uzgojni oblik. Prema životnom dobu razlikujem: 1/ rezidbu mladih voćaka, koja je usmerena na formiranje uzgojnih oblika         2/ rezidbu rodnih voćaka koja je usmerena na regulaciju vegetativnog i reproduktivnog razvoja, odnosno osiguranje redovne rodnosti i visokog kvaliteta plodova. Zimsku rezidbu mladih voćaka svodimo na najmanju moguću meru. Uglavnom se proređuju jednogodišnji mladari pri vrhu skeletnih grana i ukla njaju neke jače suvišne grane koje imaju nepoželjan položaj. U formiranju poželjnija je letnja rezidba dok je zimska rezidba poželjnija kod već formiranih rodnih voćaka. Pre rezidbe voćku treba dobro pregledati, uočiti raspored skeletnih grana kao i odnos rodnih grančica i mladara sa vegetativnim pupoljcima. Sama voćka nam govori gde, kako i koliko treba rezati. Najvažnije je naučiti uočiti vodilju ako postoji , uočiti skeletne grane zatim jednogodišnje i kao poslednje proređujemo rodne grančice. Po pravilu se grane odstranjuju do kraja ,ne prikraćuju se. Skraćivanje grana se prevodi na granu nižeg reda. Na razgranavanje se može uticati i povijanjem izbojaka u različiti položaj. Izbojci koji rastu uspravno imaju jače naglašen vegetativni rast od povijenih izbojaka.Na jače povijenim izbojcima usporen je vegetativni rast,a povećano zametanje cvetnih pupova i rodnost.Ako se pretera s povijanjem,voćka če se brže iscrpiti jer neće razviti dovoljno obrastajučih izbojaka,koji nose više lišća i koji su potrebni za skupljanje hranjivih materija,(ugljenihhidrata),te poslužiti za zamenu izrođenih izbojaka.Stoga je potrebno provoditi umereno,yavisno od bujnosti voćke,svrsishodno povijanje. Proređivanjem se može bolje održavati dobra ravnoteža između rasta i rodnosti voćaka.Ako su voćke bujne,biće uglavnom potrebno rezidbom proređivati suvišne grane,grančice i 1 / 2

description

jbjhjbmn

Transcript of Zimska Rezidba Voa

  • ZIMSKA REZIDBA VOANapisao Petar Joviiutorak, 10 januar 2012 13:50

    Voku reemo kako bismo dobili redovnu i kvalitetnu rodnost, a uinak rezanja se poznaje porodnosti. Rodnost se ne odnosi samo na rod u tekuoj godini, ve na rodnost u kontinuitetu krozitav ivotni vek voke (20-25 godina). Dakle, osnovni cilj rezidbe je obnavljanje rodnog drveta s vegetativnim pupoljcima, razmjetaj granatako da se nesmetano osvjetljava unutranjost krune i lista naroito na donjim delovimavoke a sve u zavisnosti od vrste,sorte i uzgojnog oblika! Svaka vona vrsta ima svoje specifine zahteve u rezidbi sobzirom na podlogu i uzgojnioblik. Prema ivotnom dobu razlikujem: 1/ rezidbu mladih voaka, koja je usmerena na formiranje uzgojnih oblika 2/ rezidbu rodnih voaka koja je usmerena na regulaciju vegetativnog i reproduktivnog razvoja, odnosnoosiguranje redovne rodnosti i visokog kvaliteta plodova. Zimsku rezidbu mladih voaka svodimo na najmanju moguu meru. Uglavnom se proreujujednogodinji mladari pri vrhu skeletnih grana i ukla njajuneke jae suvine grane koje imaju nepoeljan poloaj. U formiranju poeljnija je letnja rezidbadok je zimska rezidba poeljnija kod ve formiranih rodnih voaka. Pre rezidbe voku treba dobro pregledati, uoiti raspored skeletnih grana kao i odnos rodnihgranica i mladara sa vegetativnim pupoljcima. Sama voka nam govori gde, kako i kolikotreba rezati. Najvanije je nauiti uoiti vodilju ako postoji, uoiti skeletne grane zatim jednogodinje i kao poslednje proreujemo rodne granice. Popravilu se grane odstranjuju do kraja ,ne prikrauju se. Skraivanje grana se prevodi na granunieg reda. Na razgranavanje se moe uticati ipovijanjem izbojaka u razliiti poloaj.Izbojci koji rastu uspravno imaju jae naglaen vegetativni rast od povijenih izbojaka.Na jaepovijenim izbojcima usporen je vegetativni rast,a poveano zametanje cvetnih pupova irodnost.Ako se pretera s povijanjem,voka e se bre iscrpiti jer nee razviti dovoljnoobrastajuih izbojaka,koji nose vie lia i koji su potrebni za skupljanje hranjivihmaterija,(ugljenihhidrata),te posluiti za zamenu izroenih izbojaka.Stoga je potrebno provoditiumereno,yavisno od bujnosti voke,svrsishodno povijanje. Proreivanjem se moe bolje odravati dobra ravnotea izmeu rasta i rodnosti voaka.Ako suvoke bujne,bie uglavnom potrebno rezidbom proreivati suvine grane,granice i

    1 / 2

  • ZIMSKA REZIDBA VOANapisao Petar Joviiutorak, 10 januar 2012 13:50izbojke.Uopte se kod voaka najpre provodi proreivanje suvinih delova kronje i to idui odvrha kronje.Pre svega je potrebno odstraniti sve grane i izbojke koji rastu premaunutranjosti(sreditu) kronje i koji kronju nepotrebno zasenjuju.Potom se proreuju suvinegrane i izbojci,koji su usmereni prema periferiji kronje.

    AUTOR:Toni Dejan dip.in.polj.

    2 / 2