ZEMZEM (mart 2012.), br. 3-175

ZEMZEMLIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU GODINA XLV - MART 2012./REBIU-L-AHIR 1433 H.G. BROJ 3/175 - CIJENA 2 KM, ZA INOSTRANSTVO 2

ZEMZEMLIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU Godina XLV - mart 2012./Rebiu-l-ahir 1433. h.g. Broj 3/175 - Cijena 2 KM, za inostranstvo 2 Pokreta i izdava Udruenje uenika medrese Gazi Husrev-beg Glavni urednik Magrdija Haris Zamjenik glavnog urednika Karada Elmedina Gra ki urednik i prijelom teksta Begovi Abdulmalik Fotogra ja Begovi Abdulmalik Lektori Meki Emina, Jaarevi Alma, Hadi Merjema, Rami Muhamed Redakcija Demir Armin, Begovi Abdulmalik, Meki Emina, Rami Muhammed, Sarajli Omer, ehi Nedim, Ahmetspahi Nudejma, Hadi Merjema, Skeji Amina, Jaarevi Alma, Karada Elmedina, Mehmedovi Samira, Muratovi Hikmet, Memievi Belmin, Musa Ilhana, Bai Habiba, Mehi Munir, Huseinbai Muhamed, Alijevi Lamija, Meki Merjem, Mehti Merjema Web i E-mail www.medresa.ba [email protected] Adresa Redakcija lista Zemzem, Sarai 49, 71000 Sarajevo Telefon +387 33 534 888 +387 61 342 753 +387 61 343 533 Tira 1700 Sekretar Meki Emina Distributer Muratovi Hikmet tampa Dobra knjiga, SarajevoOdlukom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, vlade R/F BiH br. 08-30-4/96 od januara 1996. godine, Zemzem je osloboen poreza na promet.

SADRAJ:03 | RIJE UREDNIKA 04 | PISMO REISU-L-ULEME 05 | VREMEPLOV ZEMZEMA 11 | POSJETA REISU-L-ULEMI 12 | MEDRESA FLASH 16 | OVJEK I LJUDI OKO TEBE, ZAJEDNO S TOBOM 18 | NAI VELIKANI ALIJA IZETBEGOVI 21 | ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH 24 | AKTUELNOSTI 25 | ZNAAJ PISANJA 26 | PORUKA GENERACIJI 27 | INTERVJU: PROF. DR. EJUP GANI 30 | PROFESORI PIU 32 | SELAM, YA RESULALLAH 34 | SREBRENIKI INFERNO 36 | GENOCID, SUDBINA BONJAKA? 39 | LANI IDEALI 40 | PREDSTAVLJANJE IZBORNIH GRUPA 41 | PREDSTAVLJANJE: MOJA MEDRESA 42 | ONA 44 | POSLJEDNJI RAZGOVOR S NJIM 46| ZDRAVLJE: NE MIJENJAJTE DAN I NO 48| PUSTITE ME DA SANJAM 49| POSLJEDNJA PORUKA GOSPODINA AMANSA 50 | REI U TI PEROM 53 | OD VILHUELLE DO STRATOCASTERA 54 | TA DRUGI PIU: MINKANJE POLITIKOG MONSTRUMA

RIJE UREDNIKA

nije list samo za uenike Medrese

ZEMZEM

S imenom Allaha, Milostivog, Premilosnog...Es-selamu alejkum dragi i potovani itaoci

Haris Magrdija / Glavni urednik

Vrijeme i prostor su dvije odrednice u okviru kojih ovjek djeluje, a svaki trag ili otisak njegovog postojanja i djelovanja pripada povijesti, dok historiji pripadaju samo najrelevantniji dogaaji iz povijesti. Dakle, sve to pripada historiji pripada i povijesti, dok sve to pripada povijesti ne pripada i historiji. Poslije Drugog svjetskog rata, tanije od 1968. godine, uenici Medrese su poeli ostavljati svoj trag, kojeg su nazvali Zemzem, te zbog toga on pripada povijesti, dok, Zemzem pripada historiji, jer je on prvi vjerski list kod Bonjaka koji je poeo izlaziti u vrijeme komunizma. Za one koji ne prave distinkciju izmeu termina povijest i historija, Zemzem pripada historiji, ali i ima historijski znaaj, jer sve generacije kroz Zemzem daju doprinos u ouvanju sistema vrijednosti naeg naroda, njegovog identiteta, digniteta i autoriteta. Izlaenje Zemzema je pokrenuto na inicijativu uenika Medrese, a izdaje se zahvaljujui uenikom aktivizmu i podrci Uprave nae kole, te zbog toga je Zemzem list uenika Gazi Husrev-begove medrese, ali ne i list samo za uenike Gazi Husrev-begove medrese.

Ove godine obiljeavamo 45. godinjicu izlaenja Zemzema. Obiljeavanje jubileja je prilika da se prije svega, prisjetimo tekih poetaka, ali i ocijenimo napredak i sumiramo rezultate dosadanjeg djelovanja i rada. Obiljeavanje jubileja je dokaz postojanja kontinuiteta, a posljedica kontinuiteta su tradicija i tradicionalizam. Tradicija je poeljna i osnova je napretka, dok je tradiconalizam negativan, te koi, opstruira i onemoguava bilo kakav napredak. Prihvatanjem tradicije i oslobaanjem od tradicionalizma, sve dosadanje generacije su dale svoj doprinos napretku i progresu Zemzema. Zbog toga, tema broja je Vremeplov Zemzema i listova uenika Gazi Husrev-begove medrese, a u povodu jubileja koji se obiljeava i izdavanjem ovog broja, prvi put se tampa reprint izdanje prvog broja Zemzema iz 1968. godine. Zemzemom, kao reprezentativnim primjerom uenike inicijative i aktivizma od samog pokretanja do danas, ponose se ne samo njegov pokreta i izdava, udruenje uenika Gazi Husrev-beg i Gazi Husrev-begova medresa, ve i Islamska zajednica u BiH i Bonjaci u cjelini. mart/rebiu-l-ahir | ZEMZEM | 03

PISMO REISU-L-ULEMEPOVODOM 45 GODINA IZDAVANJA ZEMZEMABio sam iznimno zadovoljan pruenom prilikom da polovinom februara ove godine imam susret sa lanovima redakcije lista Zemzem, da razgovaram sa ovim mladim ljudima i sluam njihova razmiljanja i ideje koje imaju u planu realizirati. To me podsjetilo na moje medresanske dane i nagnalo da razmiljam o mojoj medresanskoj generaciji i sadanjim uenicima medresa: slinostima i razlikama, naim i njihovim idealima i uzorima, oekivanjima i nadanjima, mogunostima i ogranienjima, izazovima i problemima. Imam uvjerenje da bi se mogla napraviti jedna korisna analiza i istraivanje razvoja i adaptacije naeg medresanskog obrazovanja upravo na temelju komparacije generacijskih oekivanja i mogunosti uenika i uenica. Bez sumnje, medresansko vrijeme za mene je bilo izuzetno vrijeme, drago i lijepo. Medresa me je odredila i kroz ivot stalno pratila, zbog toga je osjeam duboko svojom, svojom kuom i svojom brigom. Zavriti Gazi Husrev-begovu medresu za mene je uvijek bila posebna ast i privilegija, mada je to uvijek bilo i danas jeste velika odgovornost i obaveza, tj. da se uva dostojanstvo, smisao i principi vjere i tradicija Gazi Husrev-begove medrese. Naravno, mi i danas imamo potrebu da nae medrese profiliramo kao elitne kole po kvalitetu obrazovanja i odgoja, morala i nacionalnog ponosa. U medresama moraju biti najobrazovaniji muderisi, najkvalitetniji odgajatelji, najmoralniji ljudi i nacionalno najponosniji i najosvjeteniji Bonjaci koji e revnosno i s posebnom ljubavlju sve te vrijednosti prenosti na svakog uenika i uenicu naih medresa. Veliku ugodu pruilo mi je podsjeanje da ove godine Zemzem, pokrenut 1968. godine od strane udruenja uenika ove kole Gazi Husrev-beg, obiljeava 45 godina postojanja. Muslimanska, odnosno uenika mladost je 1968. godine pokrenula prvi vjerski list kod Bonjaka poslije 1945. godine i ta mladost je odrala kontinuitet. Iz ovoga elim potcrtati avangardnost mladosti i stalnu elju za novim izazovima. Ja pripadam onoj generaciji koja je u vrijeme komunizma ustala i trajkom traila prava. Trud tih ranijih generacija i njihova hrabrost omoguili su ono to mi i vi danas imamo. Prema tome, mi kao Islamska zajednica imamo potrebu za energijom mladosti, za avangardnou mladih generacija, za mladim ljudima koji su osloboeni svih stega i ponosno koraaju kroz ivot titei svoje islamske i bonjake vrijednosti. Stoga Zemzem mora ostati glas hrabre i buntovne mladosti, biti zvizda koji upozorava, glas ranog upozoravanja na slabosti i devijacije. Mladost Zemzema i svih naih medresa mora vie i dalje vidjeti i promatrati i zato Zemzem kao glas uenika, radi naeg opeg dobra, ne smije se ugasiti i zanijemiti. Sljedea stvar koju elim istaknuti jeste kontinuitet. Zemzem predstavlja kontinutet, jedna generacija predaje ureivaku palicu drugoj, gdje jedna generacija staje odatle druga nastavlja. To je jedan od vanih modela koji mi kao Islamska zajednica i drutvo trebamo razvijati na nain da nastavljamo gdje su nai prethodnici stali, potujui kontinuitet i doprinos ranijih generacija. Takoer elim pohvaliti redakciju Zemzema za organizaciju 1. Konferencije redakcija listova uenika medresa u Bosni i Hercegovini, kojoj su pored redakcije medrese domaina prisustvovali i predstavnici redakcija listova uenika: Behram-begove medrese" Tuzla, Medrese Demaluddin ef. auevi" Cazin, Eli Ibrahim-paine medrese" Travnik, Karaoz-begove medrese" Mostar kao i Medrese Osman ef. Redovi. Smatram da je to vrlo konstruktivna ideja koju dalje treba nastaviti i razvijati. Isto tako podravam projekat Digitalizacije Zemzema, u cilju kreiranja elektronske baze i memorije Zemzema, od izlaska prvog broja do danas. I na kraju, uenicima i uenicama naih medresa elim poruiti da nikada ne zaboravljaju mudri vasijet naeg velikog dobrotvora Gazi Husrev-bega da ue ono to zahtjeva vrijeme i mjesto, da budu vrijedni uenici i uenice, a ne nevaljale i lijene neznalice. Oekivanje i moje oi kao reisu-l-uleme uprte su u va budui doprinos, vae znanje i sposobnost koje e te, uz Boiju pomo, stei. Islamska zajednica i muslimani Bonjaci trebaju vae znanje, vau ednost i moralnost, vau mudrost i sposobnost, va ponos i hrabrost. Nadam se da ete na radost svoga naroda, svoje zajednice i radi zadovoljstva uzvienog Boga marljivo uiti i potom ponosno sluiti naem narodu i domovini.Reisu-l-ulema Dr. Mustafa Ceri

04 | ZEMZEM | mart/rebiu-l-ahir

VREMEPLOV ZEMZEMAI DRUGIH LISTOVA UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE

Ove, 2012. godine, Zemzem, list uenika Gazi Husrev-begove medrese, obiljeava 45. godinjicu svog izlaenja. Zemzem je i prvi vjerski list kod Bonjaka pokrenut poslije Drugog svjetskog rata, 1968. godine, a izdavanje je pokrenulo udruenje uenika Gazi Husrev-beg, osnovano tri godine ranije.

Ove, 2012. godine, Zemzem, list uenika Gazi Husrevbegove medrese, obiljeava 45. godinjicu svog izlaenja. Zemzem je i prvi vjerski list kod Bonjaka pokrenut poslije Drugog svjetskog rata, 1968. godine, a izdavanje je pokrenulo udruenje uenika Gazi Husrev-beg, osnovano tri godine ranije. Iako Zemzem obiljeava 45. godinjicu djelovanja, do sada nije objavljen niti jedan tekst u kojem je napisan zaokruen povijesni prikaz nastanka i razvoja navedenog i listova koji su mu prethodili, a izdavali su ih uenici Gazi Husrev-begove medrese. to se ne sauva, nestane, ili kako je Mula Mustafa Baeskija zapisao: Sve to se pamti zaboravi se, a sve to se zapie ostaje da se pamti. Stoga, ovo je jedan skromni pokuaj da se napie, ali i druge potakne pisanju, zaokruenog prikaza pokretanja i razvoja Zemzema, ali i drugih listova koje su izdavali uenici Medrese. Ostaje nada da e povijest Zemzema biti dokumentovana u monografiji koju bi trebalo objaviti u povodu jednog od nadolazeih jubileja, kako bi pisanje Zemzema oteli zaboravu. Kao i svakoj slinoj aktivnosti i objavljivanju prvog broja Zemzema prethodila je ideja i vizija. Uenici su eljeli da pokrenu list u kojem bi oni koji imaju talenta za pisanu rije, objavljivali svoje radove. Mnogi uenici, dok je sve bila samo ideja, su puno obeavali, ali kada je dolo vrijeme za njegovu realizaciju bilo je, a kako pie u uvodnoj rijei prvog broja Zemzema: Svi junaci nikom ponikoe. Ipak, uenici Omerika Adem, urednik i lanovi redakcije: Kasumovi Ismet, Buatli Ismet, Dautovi Ismet i Kadi Islam su uspjeno proveli ideju u djelo. Koje su aktivnosti provedene i njihov redoslijed, kako bi se ideja realizirala i izdao prvi broj lista uenika Gazi Husrev-begove medrese poslije 1945. godine, najbolje je opisano u tekstovima koje su objavljivali najzasluniji za realizaciju uenike zamisli. Profesor Kasim Hadi u tekstu Dvadeset godina Zemzema, objavljenom u Glasniku VIS-a L/1987, broj 6, pod naslovom Raanje Zemzema je zabiljeio redoslijed provedenih aktivnosti od ideje do Zemzema i pie: Na dunost profesora historije islama, akaida, vaza u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu nastupio sam 1. septembra 1967. zauzimanjem tadanjeg direktora kole rahmetli hadi Hazim-Muhammed ef. Tulia. Iako mi je bilo ve blizu pedeset godina, spadao sam meu mlae profesore, pa su uenici bili slobodniji da mi se obraaju za razne stvari. Znajui da i ja poneto piem i objavljujem, poeli su mi govoriti o pokretanju lista uenika Medrese. U tom je pogledu bio najuporniji tadanji IV razred (generacija

Od ideje do Zemzema

dvojice Ismeta: Kasumovia i Dautovia, Adema Omerike i drugih). Kako sam se kolovao u srednjoj koli koja je nekada izdavala aki list (Velika medresa u Skoplju) i svake godine kolske izvjetaje, nije me bilo teko pridobiti za takvu ideju. Uenicima sam predlagao i naziv lista, ali oni moj prijedlog nisu prihvatili. Oni su bili za naziv Zemzem i to je ostalo. U to vrijeme nije Gazi Husrev-begova medresa bila pod nadzorom Starjeinstva IZ za Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, ve je bila pod nadzorom Vrhovnog islamskog starjeinstva. Za pokretanje akog lista bilo je potrebno dobiti odobrenje i saglasnost reisu-l-uleme. Radi toga iskoristio sam prvu posjetu tadanjeg reisu-l-uleme rahmetli hadi Sulejman-efendije Kemure Medresi, te sam ga upoznao sa tom eljom uenika. Nije imao nita protiv. Odmah se sa tom idejom suglasio i tako je dobiveno zeleno svjetlo za pokretanje akog lista u Medresi. Obavijestio sam uenike o tome i oekivao sam da e oni odmah pristupiti pripremama za izdavanje prvog broja Zemzema. Meutim, kao da je oduevljenje splahnulo i otada, pa do pojave prvog broja Zemzema, onog apirografiranog, prolo je prilino vremena. Vjerovatno je to bilo u mjesecu maju 1968. Drugi se broj pojavio u junu te iste godine, a trei na poetku nove kolske godine, u septembru 1968. Te, 1968 godine Mevlud je bio 8. juna, pa tako i roendan Muhammedov a.s. (12. rebiul-evvel) i njegov dan smrti (8. juna) pali su u isti dan. Mislim da sam na tu podudarnost skrenuo panju s ursa Begove damije, drei prigodno predavanje. Prvi broj Zemzema iziao je u povodu Mevluda. Vidi se to i iz prigodnog lanka rahmetli Muhammed-Hazim efendije Tulia, tadanjeg direktora Medrese. Na kraju lanka Tuli je napisao ove rijei: U tom velikom slavlju uestvuju i uenici Medrese velikog Gazi Husrev-bega i tom prigodom izdaju i prvi broj svoga skromnog biltena Zemzem. Neka im to bude sretan poetak u plemenitom cilju uzdizanja i razvijanja na korist nae Islamske zajednice. Promociju prvog broja Zemzema, profesor Kasim Hadi je detaljnije opisao u predgovoru Zemzema broj 3 iz 1978. godine, pod naslovom: Kako se raao i rodio Zemzem: Prilikom izlaska prvog broja Zemzema prireena je u blagovaonici (ujedno sluila i za salu za priredbe) za vrijeme ruka, a nakon dumenamaza, skromna sveanost, kojoj su pored uenika prisustvovali direktor kole rahmetli Muhammed Hazim ef. Tuli i ja, a vjerovatno i neko od odgajatelja. Omerika je tom prilikom odrao govor i nama dvojici predao po jedan primjerak prvog broja Zemzema, a odgovorio mu je rahmetli direktor. Sve je propraeno burnim aplauzom uenika kojima je bilo veoma drago da im se ostvarila jedna njihova vrua elja. I ruak je koliko se sjeam, bio dobar, pa je slavlje ispalo potpunije.


Profesor Kasim Hadi je predlagao da naziv lista bude Glas islama, ali uenici nisu odustajali od svoga prijedloga jer: Nazvali smo ga Zemzem, elei pri tome da kroz njega napajamo one koji su eljni istine potekle iz Kurana i Hadisa, koji su eljni dobra vaza i lijepe zabave kroz pjesmu i priu, kao to edni eli ugasiti e blagotvornim djelovanjem bistre vode sa vrela Zemzema., stoji objanjenje u uvodnoj rijei prvog broja iz 1968. godine. Jako brzo, poslije pokretanja, Zemzem je nadiao svoj prvobitno zacrtani cilj, a to svjedoi i Imamovi aban, urednik Zemzema broj 1-2 iz 1970. godine u tekstu pod naslovom Na pragu treeg godita: Pokrenut da omogui uenicima da se slobodnom aktivnou to bolje izvjebaju i spreme za budui poziv propovjednika, vaiza, misionara i sl., on je ubrzo preao taj okvir. Postao je list za svakog mladog i starog, prirunik na obuci, najprikladniji poklon, upaljena buktinja svjetlosti koja prelazi iz ruke u ruku i opomena svakome koji jo luta.

Lagumdija, a pisao on i Mustafa Avdi, koji su imali veoma lijep rukopis. List se pisao na jednom arku obinog kancelar papira. Ne znam je li sauvan koji primjerak ovog lista. Abdulah Genjac je bio urednik i izdava dvaju listova koje su pokrenuli uenici njegovog razreda. Prvi list se zvao Razonoda, a drugi Bosanac. Od ovog drugog lista sauvana su etiri broja i nalaze se u posjedu Saliha Trake, Genjeva razrednog kolege. Mladi polumjesec je naslov lista koji je bio zajedniki svih uenika Medrese. Urednik mu je bio Sadik Seljubac. List je imao veliki format. I ovog lista izalo je svega nekoliko brojeva. Jedan ili dva broja Mladog polumjeseca posjeduje Gazi Husrev-begova biblioteka. Tekst hafiza Traljia, iako daje najvie podataka o listovima koje su izdavali uenici Gazi Husrev-begove medrese, imam potrebu da dopunim podacima do kojih sam doao: Hafiz Mahmud Tralji navodi da su uenici Medrese u vremenu od oktobra 1934. do aprila 1941. godine izdavali 5 listova: Zidne novine, Softa, Razonoda, Bosanac i Mladi polumjesec , te o svakom listu posebno pie. U gore navedenom citatu se navode samo imena listova Razonoda i Bosanac. Iako nisu navode godine izdavanja, te podatke znamo iz teksta Dvadeset godina Zemzema, profesora Kasima Hadia, koji pie da mu se Zagrebanin Slavko Peleh obratio pismom 24. 2. 1981. godine, raspitivajui se o Razonodi, listu uenika Gazi Husrev-begove medrese, koji je prema Analima LZJ izlazio u Sarajevu 1938./39. godine. Dalje, hafiz Tralji pie da se od gore navedenih listova u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu nalazi samo nekoliko brojeva Mladog polumjeseca i da je urednik ovog lista bio Sadik Seljubac. Danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi 18 brojeva ovog lista, izdavanih u periodu od 23. januara 1936. (broj 1, godina izdavanja I) do 30. aprila 1937. (broj 20, godina izdavanja II), a urednici su bili: uni Ismet, Trebinjac Hamid, Seljubac Sadik i engi Ejub. U monograji 450. generacija Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu se takoe navode imana samo 5 listova koje su uenici izdavali prije Zemzema: Sa Zemzemom su uenici Medrese obnovili tradiciju svojih medresanskih kolega iz predratnog perioda kada je u razliitim intervalima izdavano nekoliko listova: Zidne novine, Softa, Razonoda, Bosanac i Mladi poumjesec. Iako se u dosad objavljenim tekstovima o prolosti Zemzema navodi samo, prethodno navedenih 5 listova uenika Medrese koji su prethodili Zemzemu, ipak to nisu bili i jedini.

Listovi uenika Medrese prije Zemzema (Zidne novine, Softa, Razonoda, Bosanac i Mladi poumjesec)U dva publikovana teksta o povijesti listova koje su uenici izdavali prije Zemzema navode se: Zidne novine, Softa, Razonoda, Bosanac i Mladi polumjesec, a detaljnije o njima pie haz Mahmud Tralji u radu Gazi Hurev-begova medresa izmeu dva rata (1912-1941), objavljenom u spomenici 450 godina Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu: Uenici Medrese su svoj izvannastavni rad manifestirali jo u jednom vidu: u vremenu od mjeseca oktobra 1934. godine pa do aprila 1941. izdavali su 5 listova pisanih rukom, umnoavanih obino u jednom primjerku. Jedan izmeu njih je izlazio sa znanjem i odobrenjem Uprave kole, a ostali su bili listovi pojednih razreda. Prvi list, pokrenut u Medresi zvao se Zidne novine. Prvi broj je izaao 17. oktobra 1934. godine, a izdavali su ga uenici tadanjeg petog razreda Medrese. Ukupno je izalo 59 brojeva Zidnih novina. 59.-ti broj nosi nadnevak 11. maj 1936. Od prvog do zadnjeg broja za list se brinuo uenik Mustafa kalji, koji se raunao kao njegov direktor, dok je prvi urednik bio Hamid Trebinjac, a kasnije je i uredniku dunost obavljao kalji. Sadraj lista bio je raznovrstan i njegovi saradnici su bili uenici istog razreda. Svih 59 brojeva Zidnih novina je sauvano i nalaze se u posjedu Mustafe kaljia u Sarajevu. List je pisan na obinom arku kancelar papira. U kolskoj 1935/36. godini uenici tadanjeg etvrtog razreda Medrese pokrenuli su svoj list pod imenom Softa, od koga je izalo svega nekoliko brojeva. List je ureivao Salih

mart/rebiu-l-ahir | ZEMZEM | 07

Uenici Medrese su izdavali jo devetU zvaninim tekstovima o listovima koje su uenici Gazi Husrev-begove medrese ureivali i izdavali, a prethodili su 'Zemzemu', prilikom istraivanja povijesti listova uenika Gazi Husrev-begove medrese, u testovima koji slijede, se susreu jo imena listova koje su pokretali, ureivali i izdavali uenici Gazi Husrev-begove medrese, prije pokretanja 'Zemzema', 1968. godine, a o nekima i drugi podaci. U 'Zemzemu' broj 1-3 iz 1990. godine objavljeno je pismo Envera Mulahalilovia, koji pie o jo jednom listu I zbilja i ala kojeg su objavljivali uenici VII razreda Gazi Husrev-begove medrese, a ureivao ga je i gratnom olovkom runo i tampanim slovima pisao Ismet uni: Prvi broj lista izaao je u uoi petka 25. aprila 1935. godine, od koga prilaem kopiju naslovne strane, iako je vrlo loeg kvaliteta. List je izlazio na osam strana, formata jedne etvrtine arka koncept papira, i to u jednom primjerku. List je imao izrazito aljiv karakter i pored toga to se iz njegovog naslova moglo zakljuiti da e se baviti i ozbiljnim stvarima na ozbiljan nain. Pored ve navedenih prof. Kasim Hadi u tekstu Dvadeset godina Zemzema navodi: Od bibliotekara Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu hadi Zejnil ef. Fajia, takoer nekadanjeg uenika GHM, saznao sam da je u njegovo vrijeme kolovanja u Medresi, oko 1950. , izlazio list 'arpelj' (kona torba, ceger). U to vrijeme nisu uenici imali ni radija, a televizija u nas nije ni postojala. Da bi se na neki nain zabavili, sastajali su se uenici u internatu uoi nedjelje, pa bi im urednik 'arpelja' Beir Daka itao svoje, a vjerovatno i svojih drugova, radove objavljene u tom akom listu. Daleko najznaajniji tekst u kojem su zabiljeeni listovi uenika Medrese prije 'Zemzema' je objavljen u 'Mladom polumjesecu', listu uenika Gazi Husrev-begove medrese, broj 3. od 6. 2. 1936., pod naslovom Nai listovi u kojem pie: Iznosim ovde samo imena njihova, a u drugim brojevima, ako mognem iznijeu po koji lijepi izvadak. esti razred se prvi sjetio i poeo oko listova rabotati: 'Zidne novine', 'Majvika Vila', 'Peurke', 'aki Glas', 'Treha' su listovi izdavani ove godine. Prole godine pored navedenih izdavali su i 'Glas ehera' i 'Izraaj Tuzlaka'. (Podatke mi je dao S. Seljubac, na njegovu duu ako to nisam pomenuo). Peti razred izdaje ove godine 'Musaved' i 'aki Glas'. Lanski sedmi izdavao je 'I zbilja i ala'. Ovo su listovi pretee 'M.P.'. Vie podataka o gore navedenim listovima se ne navodi u brojevima 'Mladog polumjeseca', koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

listova

U tekstu Novi listovi objavljenom takoe u 'Mladom polumjesecu', broj 9 od 8. 5. 1936. godine se spominje jo jedan list: Od nove muslimanske godine 1355. izlazi u 3. razredu list Naa Budunost, a ureuje ga redakcioni odbor (direktor i pokreta Ajanovi Enver)., dok u tekstu Humani list 'Naa Budunost' poinje s radom, objavljenom u 'Mladom polumjesecu', broj 13, od 2. 10. 1937. godine, pie: Ovih je dana izabran novi odbor za list 'Naa Budunost' koji e poeti da izlazi na 6. oktobra. U odbor su uli slijedei: Direktor: Berbi (Sadik). Urednici: ahovi (Edhem), Abeevi i Lonarevi (Salih). Pisar amdi (Asim). List e izlaziti redovno na 8 strana, a u sluaju pomanjkanja radova odbor nadoknauje. Da se radi o kvalitetnom listu, saznajemo iz 'Mladog polumjeseca' broj 12 od 29. 5. 1936. godine, posljednjeg broja u I godini izdavanja, u kojem se kae da list Naa Budunost, iji je prvi broj izaao na Novu hidretsku godinu 1355, e izdati i svoj posljednji (10. broj) u 1936. godini za 2 mjeseca izdavanja. List je bio obiman, a pojedini brojevi su imali i 20 stranica, sa vrlo kvalitetnim tekstovima. Iz prethodno navedenih tekstova zakljuujemo da su uenici izdavali, pored do sada poznatih pet, jo devet listova, a od kojih su veina bili razredni listovi uenika Gazi Husrev-begove medrese. Rezultate ovog skromnog istraivanja predstavljam itaocima 'Zemzema' u broju koji se izdaje u povodu Dana nezavisnosti BiH i jubileja 45. godinjice izlaenja lista 'Zemzem'.

Mladi polumjesec, broj 3, strana 4, 6.2.1936.


O 'Zemzemu' u godinama agresije na BiH pie Emir Mehmedovi u tekstu 30 godina Zemzema, koji je objavljen 1998. godine u 'Zemzemu' broj 108: Od izlaska prvog broja pa sve do poetka agresije na nau zemlju, tj. u periodu od 1968. do 1992., znai pune 24 godine 'Zemzem' je iao jednim ustaljenim tokom i manje-vie redovno izlazio. Meutim, izbijanjem agresije, prvi put u svojoj historiji 'Zemzem' prestaje izlaziti, jer usljed ratnih dejstava kolske 1992/93. ni Medresa nije radila, pa tako logino ni 'Zemzem' nije izaao. Takvo stanje potrajalo je sve do poetka nastave u kolskoj 1994/95. godini kada je grupa uenika predvoena Esadom Bajiem, jednim od najuspjenijh urednika naeg lista i Hilmom Zlatiem, koji postaje urednik krajem 1994. godine, pokuava ponovo pokrenuti rad lista i izdati prvi ratni broj 'Zemzema'. Ovdje bih posebno elio istai trud i napor koji je osmiljavanju, ali i tehnikoj realizaciji iskazao Hilmo Zlati, koji je, eto, igrom sluaja bio jedini urednik koji nije izdao niti jedan broj. U veoma tekim uslovima, pod granatama, bez struje i vode, sa loom gotovo nikakvom opremom, ali sa mnogo truda, volje i elje redakcija uz pomo Uprave je uspjela da 1995. godine izda prvi i jedini ratni broj 'Zemzema', na to smo mi sudionici tih dogaaja iznimno ponosni. Nakon toga situacija je bila ve mnogo bolja, bilo je mnogo lake. Tako je redakcija u kolskoj 1995/96. uspjela da izda tri broja. U periodu agresije na nau domovinu, meu prve sarajevske ehide, branei svoj narod i dravu, upisao se i Ismet ljivo, bivi urednik 'Zemzema'.

'Zemzem' u vrijeme agresije na BiH

Zemzemovi urednici objavljenom u Zemzemu broj 128 i 129 iz 2002. godine, Alija Pandur navodi imena urednika od pokretanja Zemzema do objavljivanja navedenog teksta. Ne navodi izvor evidencije, i pretpostavljati je da je evidencija urednika napisana na osnovu izdanih brojeva Zemzema, a koji se nalaze u arhivi. Poto se svi brojevi Zemzema ne nalaze u arhivi, imena nekih urednika su izostavljena. Pronalaskom veine brojeva Zemzema koje nismo imali u arhivi, kako bi se sistematizirali svi, a to je neophodno za uspjeno realiziranje projekta koji je pokrenula ovogodinja redakcija, Digitalizacija Zemzema, formirana je i preciznija evidencija urednika i lanova redakcija. Poto je ueniki mandat kratak - kolska godina, od pokretanja do danas list uenika nae kole je ureivalo preko 40 urednika. A veliku odgovornost, obavezu, ali i ast da ureuju prvi vjerski list kod Bonjaka pokrenut u vrijeme komunizma, a u okviru Islamske zajednice, su imali: Adem Omerika, Ismet Kasumovi, Islam Kadi, aban Imamovi, Reid Bilali, Fikret Kari, Mirsad eman, Bajro Perva, Hadem Hajdarevi, Enes Kari, Enes Ljevakovi, Devad Hodi, Fikret Paanovi, Kemal Bajramovi, Osman ogi, Ismet ljivo, Vehid Arnaut, Atif Vuki, Nevad Kahteran, Izet Mustafi, Sabahudin eman, Sevret M. ehaji, Emina Hatuni, Esad Bajri, Hilmo Zlati, Nedad Osmi, Adnan Balihodi, Elmina Muinovi, Emir Mehmedovi, Munir Drki, Ahmed ari, Davud Muminovi, Samedin Kadi, Kenan Huremovi, Alija Pandur, Adis Sultanovi, Kenan Efendi, Sumeja Kapo, Demal krebo, Ammar Bai, Ahmed eunovi, Sulejman olakovi, Muhamed Bjeli i autor ovih redova.

Urednici koji su dali nove tokove Zemzemu

Zahvaljujui entuzijazmu uenika, podrci Uprave i profesora Gazi Husrev-begove medrese, ali i svom kvalitetu, Zemzem izlazi ve 45. godina i italakoj publici nudi manje-vie slian sadraj. Uenici piu o vjerskim temama, knjievne i literarne radove, radove iz nauke, umjetnosti, aktuelne teme, zanimljivosti, ali i tekstove o problemima mladih i kolskom ivotu. Sve generacije, od pokretanja do danas, uestvovale su u kreiranju Zemzema, te je on velika tekovina uenika Gazi Husrev-begove medrese i reprezentativni primjer uenike inicijative i aktivizma. Do sada nije voena evidencija urednika i lanova redakcija lista uenika Gazi Husrev-begove medrese. Jedino u tekstu

Urednici Zemzema

Svaka redakcija, na elu sa urednikom, u etiri decenije izdavanja nastojala je da pobolja Zemzem, meutim, neke redakcije na elu sa urednicima su mu dali novi tok. Adem Omerika, bio je urednik prvog broja Zemzema, koji je objavljen u maju 1968. godine. Islam Kadi, bio je urednik 1970. godine, a od njega se Zemzem poinje tampati u tampariji. Enes Kari, bio je urednik 1977. i 1978. godine, a za urednikovanja je izdao devet brojeva Zemzema, to ni jedan urednik poslije nije uspio. Zato moemo rei da je 1978. godine, Zemzem bio mjeseni asopis. Enes Kari je dao najvei obol i doprinos u izlaenju Zemzema i po sadraju i po temama i po broju izalih Zemzema. Nevad Kahteran, bio je urednik 1987. godine i u povodu dvadesete godinjice izlaska Zemzema, uradio je bibliografiju do tada u njemu objavljenih radova.


Munir Drki, bio je urednik 1999. godine i pored Zemzema, izdat je prvi broj zajednikog lista Zemzem-Misak. Kenan Huremovi, bio je urednik 2002. godine, kada je izdat drugi broj zajednikog asopisa Misak-Zemzem, a jedan od voa projekta je bio i lan redakcije Sedad Dedi. Muhamed Bjeli, bio je urednik 2010. godine, kada je izdat prvi broj Zemzema potpuno u koloru, a uenici su preuzeli i DTP, a on je bio i prvi uenik DTP operator. Na elu redakcije su bile i urednice: Emina Hatuni (1990.), Elmina Muinovi (1996.) i Sumeja Kapo (2005.).

Sve redakcije lista Zemzem, iskustva u pripremanju, izdavanju i distribuciji lista, nisu uvale samo za sebe, ve su dijelile, kako sa uenicima drugih srednjih kola, tako i sa uenicima drugih medresa. lanovi redakcije su uzeli uee u Akcionoj srednjokolskoj konferenciji omladine u Sarajevu, koja je 1990. godine izdala asopis Vox, ali i uee na sastanku redakcija listova uenika srednjih kola Kantona Sarajevo odranom 29. 12. 2005. godine. 1999. i 2002., za urednikovanja Munira Drki i Kenana Huremovia u saradnji sa redakcijom lista uenika Behrambegove medrese u Tuzli, izdata su dva broja zajednikog asopisa Zemzem-Misak, a ovogodinja generacija je organizovala 1. Konferenciju redakcija listova uenika medresa u BiH s ciljem poboljanja saradnje meu redakcijama listova uenika medresa, dok u narednom periodu e organizovati aktivnost Dani aktivizma uenika Gazi Husrev-begove medrese sa ciljem da se aktivizam, rezultati i uspjeh uenika Medrese predstave i uenicima drugih srednjih kola Kantona Sarajevo, jer nam je cilj da uenici budu korisno aktivni, a ne pasivni ili negativno aktivni.

Zemzem je otvoren za saradnju

Abdulmalik. Planom smo predvidjeli izdavanje etiri broja 'Zemzema' (povodom etiri, za nas znaajna datuma: Dan dravnosti BiH, Dan kole, Dan nezavisnosti BiH i akademija maturanata i maturantica Medrese), te na taj nain prvi put dali osnovu da i u narednom periodu na list redovnije izlazi, jer je u 45 godina izlazio u rasponu od jednog do devet brojeva po generaciji. Prvi put za 4 decenije izdavanja, tampa se i reprint izdanje prvog broja 'Zemzema' iz 1968. godine. Udareni su temelje krovnom tijelu redakcija listova uenika medresa u BiH - Konferencija redakcija listova uenika medresa u BiH, dok s ciljem da promoviemo ueniku inicijativu i aktivizam, u planu je oraganizovanje i Dana aktivizma uenika Gazi Husrev-begove medrese, ije bi organizovanje, kao i sjednica Konferencije, trebali biti tradicionalni u narednom periodu. Kako bi sauvali od nestanka sve do sada objavljene brojeve 'Zemzema', zapoeli smo projekat digitalizacije istih. Projekat ouvanja 'Zemzema' od nestanka e biti upotpunjen realizacijom jo jedne aktivnosti ove redakcije na dovravanju bibliografije objavljenih radova u 'Zemzemu', koju je u povodu dvadeset godina izlaenja uradio devetnaesti urednik, Nevad Kahteran. Nadamo se da e za petu deceniju izdavanja svi do tada objavljeni brojevi 'Zemzema' biti sistematizirani i digatalizovani. Koliki je znaaj doprinosa sadanje redakcije 'Zemzema', ostaje buduim generacijama da vrednuju i ocijene. Ovaj tekst je skroman doprinos u ouvanju povijesti nastanka i razvoja 'Zemzema' i drugih listova koje su izdavali uenici Gazi Husrev-begove medrese. Ostaje nada da e povijest 'Zemzema' i listova uenika Gazi Husrevbegove medrese od ranije, biti dokumentovana u monograji koja bi se trebala tampati u povodu jednog od narednih jubileja.Pie: Magrdija Haris, IVb

Ovogodinja redakcija svoj mandat privodi kraju, realiziraju se preostale, planom rada redakcije 'Zemzema' za 2011./12. kolsku godinu, predviene aktivnosti. Kao i prethodne generacije, i mi smo nastojali kroz 'Zemzem' dati doprinos u ouvanju sistema vrijednosti naeg naroda, njegovog identiteta, digniteta i autoriteta. Naa generacija je akcenat stavila na postavljanje viih kriterija za izbor lanova redakcije i kvalitetu objavljenih tekstova, kupovinu neophodne tehnike opreme za redakciju (raunari, skener, diktafon i dr.), ureenju kancelarije 'Zemzema', ali i uspostavljanju funkcionalnije organizacije. Ove godine uenici su nastavili tehniki ureivati 'Zemzem', a grafiki urednik je Begovi

Doprinos ove redakcije lista 'Zemzem'


JUBILEJ

REISU-L-ULEMA PRIMIO PREDSTAVNIKE REDAKCIJE LISTA ZEMZEMU srijedu 15. 2 .2012. godine, reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef. Ceri, ugostio je uenike etvrtih razreda, lanove redakcije Zemzema- lista uenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, povodom obiljeavanja 45. godinjice izlaska tog lista. Tom prilikom, glavni urednik Zemzema, Haris Magrdija, kratkom prezentacijom predstavio je bitne projekte vezane za list, one koji su ve realizirani, kao to je nedavno odrana prva Konferencija redakcija listova uenika medresa u Bosni i Hercegovini veliki korak u postavljanju temelja za poboljanje naina funkcionisanja listova ovih medresa, te njihove bolje meusobne saradnje, ali i onih ija je realizacija u toku ili se planira, a od takvih je i projekat Digitalizacija Zemzema, potekao od originalne i veoma korisne ideje redakcije, jer za cilj ima da elektronski sauva sve brojeve Zemzema, od prvog izlaska do danas, i tako sakupi sve dosadanje brojeve ovog lista na jedno mjesto, a ujedno i da ih uini dostupnim u svakom momentu i sauva od zaborava i gubljenja, to je nailo na veliko oduevljenje i podrku Uprave i profesora medrese. U toku je i priprema veoma zanimljivog projekta Dani uenikog aktivizma kojem e prisustvovati predstavnici uenika svih srednjih kola s podruja Kantona Sarajevo, a bie organiziran s ciljem predstavljanja uenikog aktivizma Gazi Husrev-begove medrese ostalim kolama, samim tim i njegovog najveeg rezultata, lista Zemzem, kada se planira i njegova promocija. Zemzem je list uenika Gazi Husrev-begove medrese, pokrenut 1968. godine od strane udruenja uenika ove kole Gazi Husrev-beg i prvi je vjerski list kod Bonjaka poslije 1945. godine. Zahvaljujui prvenstveno entuzijazmu uenika i svom kvalitetu, postoji i funkcionira ve 45 godina. Sadraj lista je uglavnom raznovrstan, tako da osim vjerskih tema, ima jakih literarnih, knjievnih radova, radova iz nauke i umjetnosti, aktuelne teme i zanimljivosti. List, svakako informie redovno o aktivnostima i uspjesima kole i uenika, iz svih oblasti. Do sada je vie od 45 urednika kreiralo ovaj asopis, od kojih su danas mnogi istaknuti i uspjeni alimi, naunici, politiari, umjetnici, kulturne i javne linosti. Rije urednika su pisali: Adem Omerika, Ismet Kasumovi, Islam Kadi, aban Imamovi, Reid Bilali, Fikret Kari, Mirsad eman, Bajro Perva, Hadem Hajdarevi, Enes Kari, Enes Ljevakovi, Devad Hodi, Fikret Paanovi, Kemal Bajramovi, Osman ogi, Ismet ljivo, Vehid Arnaut, Atif Vuki, Nevad Kahteran, Izet Mustafi, Sabahudin eman, Sevret M. ehaji, Emina Hatuni, Esad Bajri, Hilmo Zlati, Nedad Osmi, Adnan Balihodi, Elmina Muinovi, Emir Mehmedovi, Munir Drki, Ahmed ari, Davud Muminovi, Samedin Kadi, Kenan Huremovi, Alija Pandur, Adis Sultanovi, Kenan Efendi, Sumeja Kapo, Demal krebo, Ammar Bai, Ahmed eunovi, Sulejman olakovi, Muhamed Bjeli, i sadanji urednik Haris Magrdija. Reisu-l-ulema je pohvalio dosadanji rad Zemzema, izrazio svoju podrku, naglaavajui vanost ouvanja bonjakog identiteta i na ovaj nain, te vanost saradnje meu medresama u Bosni i Hercegovini. Uz obeanje, uenici se nadaju da e, slijedei asni put velikog ovjeka, utemeljitelja Gazi Husrev-begove medrese, ispuniti oekivanja naeg reisu-l-uleme biti savjesni kreatori i nosioci sretnije i ljepe budunosti svoje zemlje. Pri odlasku, uenici su se zahvalili reisu-l-ulemi na prijemu, te je, uz obostrano zadovoljstvo, posjeta zavrena.

Pie: Meki Emina, IVb

MEDRESA FLASHSelam, Ya Resulallah Uenici Medrese u posjeti kolekciji Ars Aevi u Centru Skenderija

lanovi hora Medrese izvode mevludski program

Uenici Medrese u posjeti kolekciji Ars Aevi

U utorak, 7. februara 2012. godine, odabrani uenici Medrese posjetili su postavljenu kolekciju Ars Aevi u Centru Skenderija. Vrlo dinamian dvosatni razgovor izmeu uenika i lanova strunog tima Ars Aevi bio je usmjeren ka konceptu i strategijama razvoja Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, ali i raspravi o pojedinim djelima Kolekcije Ars Aevi i njihovog znaenja u kontekstu globalnih tendencija savremene umjetnosti. Saradnja izmeu Gazi Husrev-begove medrese i Ars Aevi je snano podrana od direktora Gazi Husrev-begove medrese Zijada Ljevakovia. Saradnja je zapoela 2009. godine prilikom organiziranja izlobe u povodu 40 godina djelovanja umjetnika Edina Numankadia u prostorima Hanikaha i Kurumli medrese. Od tada su uenici i strune slube Medrese uestvovali u produkciji niza umjetnikih programa Ars Aevi, a posebno u pripremi izlobi Brace Dimitrijevia i Umjetnost svijeta u Sarajevu. Posjetom uenika Kolekciji Ars Aevi koordinirao je profesor Mirzet Hamzi, partner Ars Aevi u razliitim oblicima saradnje sa Gazi Husrev-begovom medresom, koji je ovim povodom izjavio: Gazi Husrev-begova medresa je u vie navrata posvjedoila znaaj Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo i u proteklim godinama na razliite naine podsticala njegov rad. aci ove kole pruali su pomo Muzeju pri organizovanju izlobi, a sada su imali priliku da se, uz strunu pomo uposlenika Muzeja, poblie upoznaju sa muzejskom kolekcijom. Nadamo se da je ova kulturoloka injenica grada Sarajeva i drave Bosne i Hercegovine od danas prisutnija u svijesti ovih mladih ljudi i da e njihove generacije imati odgovorniji odnos prema Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo. Amila Ramovi, izvrna direktorica Ars Aevi, istakla je da je susret sa uenicima Medrese dao posebnu energiju prostoru Kolekcije Ars Aevi i oivio ga na nain koji je njegova sutina, te je odala priznanje, kako profesinalnom pristupu, tako i dobrim namjerama Gazi Husrev-begove medrese koja je pokazala interes da bude partner projekta Ars Aevi. Takoer je izrazila nadu da e primjer saradnje sa Medresom biti model za razvijanje odnosa i sa drugim srednjim kolama i univerzitetskim ustanovama.

Medlis Islamske zajednice Sarajevo tradicionalno je organizovao manifestaciju Dani o Allahovom Poslaniku, a povodom obiljeavanja 12. rebiu-l-evvela, dana roenja poslanika Muhamemda a.s. I ove godine, kao i prethodnih, manifestacija je nosila naziv Selam, Ya Resulallah i trajala je mjesec dana, u periodu od 27. 01. 2012. do 27. 02. 2012. godine. Manifestacija ima za cilj da promovira univerzalne vrijednosti iz Poslanikova ivota: ljubav, suivot, mir i potovanje ovjeka; da istakne naa najdublja i najtanahnija osjeanja ljubavi i potovanja prema ljudskoj i poslanikoj veliini Muhammeda, a.s.; i da podstakne kreativne sposobnosti djece i mladih koji e biti aktivno ukljueni u realizaciju programa. U subotu, 04. 02. 2012. godine hor Gazi Husrev-begove medrese je prouio mevlud u Gazi Husrev-begovoj damiji. Prisutnima se obratio prvi imam Begove damije, hfz. Mensur ef. Malki, a dovu je prouio zamjenik reisul-uleme hfz. Ismet ef. Spahi.

Dobrovoljno darivanje krvi u Medresi

U petak, 10. februara 2012. godine, u prostorijama Medrese, poslije duma-namaza, odrana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi, za dematlije Gazi Husrev-begove damije. Akciji se odazvao i odreeni broj uenika i uenica Medrese. Uenici Medrese, svjesni znaaja ovakvih akcija, redovno se odazivaju istim. U narednom periodu u naoj koli e biti oraganizovana i tradicionalna akcija dobrovoljnog darivanja krvi za uenike ove odgojno-obrazovne ustanove i oekujemo tradicionalno dobar odziv, po emu je Medresa i prepoznatljiva.


MEDRESA FLASHDodjela stipendija Predstavnici redakcije lista ZEMZEM kod reisu-l-uleme

Uenici koje stipendira IC Deer Park

U musafirhani Medrese je upriliena dodjela stipendija za 12 uenika, koje je obezbijedio Islamski centar Deer Park Melburn (Australija), koji je i prethodnih godina stipendirao uenike nae kole. Ovim putem se zahvaljujemo imamu centra Muhamedu ef. idiu te dematlijama.

Projekcija Ana KarenjinaU srijedu 15.2.2012. godine, reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef. Ceri, ugostio je uenike etvrtih razreda, lanove redakcije Zemzema- lista uenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, povodom obiljeavanja 45. godinjice izlaska tog lista. Tom prilikom, glavni urednik Zemzema, Haris Magrdija, kratkom prezentacijom predstavio je bitne projekte vezane za list, one koji su ve realizirani, ali i onih ija je realizacija u toku ili se planira.

Amfiteatar Gazi Husrev-begove medrese, u ponedjeljak, 13. februara 2012. godine, bio je mjesto odravanja interaktivne nastave. Nakon to su uenici treih razreda u sklopu redovne nastave obradili Tolstojev roman Ana Karenjina, isti su mogli pogledati i ekranizovanu verziju tog romana na platnu, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese.

Baeskijin san o Sarajevu

Akcija ienja snijegaZima 2012. zasigurno e ostati duboko urezana u sjeanju Bosanaca i Hercegovaca. Ove godine je pao nezapmeno veliki snijeg. Sarajevo je nekoliko dana bilo u potpunoj blokadi. I dok su neki uivali, neki su umirali od gladi, neki od smrzvanja. Oni snalaljiviji su iskoristili vanredno stanje i pristojno zaradili od ienja snijega sa krovova. Tako je i u Medresi organizovana akcija ienja snijega u dvoritu medrese. Takoer, moramo napomenuti da od svih sarajevskih kola jedino Medresa nije prekidala nastavu. Za pamenje, nema ta. U srijedu, 22. februara 2012. godine, odabrani uenici Medrese imali su priliku prisustvovati jednom od niza sadraja koje Medlis Islamske zajednice Sarajevo organizuje u sklopu manifestacuje Selam, Ya resulallah, povodom roendana najodabranijeg od ljudi, Muhammeda a.s. Uenici su u Pozoritu mladih, u ulici Kulovia na broju 8, imali priliku pogledati predstavu Baeskijin san o Sarajevu. Tokom cijele predstave vladala je odlina atmosfera, a uenici su Pozorite mladih napustili oduevljeni istom. mart/rebiu-l-ahir | ZEMZEM | 13

MEDRESA FLASHSusreti sa... prof. dr. Ejup Gani

Susreti sa... Ali Lejli

Udruenje uenika Gazi Husrev-begove medrese u okviru tribine Susreti sa ugostilo je u etvrtak, 23. februara 2012. godine gosp. Alija Lejlia, drugog sekretara i politikog oficira u Amerikoj ambasadi u Sarajevu, koji je u amfiteatru nae kole odrao predavanje na temu: Historija islama u Americi: Islam i muslimani u amerikom drutvu. Predavanje je imalo za cilj upoznavanje uenika o stanju muslimana u Americi, kako u prolosti, tako i danas.

Interaktivne radionice i nai uspjesi

Udruenje uenika Gazi Husrev-begove medrese Gazi Husrev-beg u okviru tribine Susreti sa, organizovalo je u utorak, 28. februara 2012. godine, predavanje povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Predavanje je odrao prof. dr. Ejup Gani u amfiteatru nae kole koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Predavanju su prisustvovali profesori i uenici nae kole. Prof. dr. Ejup Gani je dao intervju za na list i nau radio emisiju, a mi vam isti u ovom broju Zemzema, objavljujemo u cjelosti.

U okviru interaktivnih radionica, koje je organizirao Muzej Alija Izetbegovi, za uenike osnovnih i srednjih kola Kantona Sarajevo, uenice nae kole Amila Kori (IIIc) i Merjem Meki (IIc), uzele su uee u pomenutom projektu i osvojile nagrade za najbolje likovne radove. Sveanost dodjele nagrada i zahvalnica uenicima i kolama, odrana je 01. marta 2012. godine u prostorijama Muzeja Alija Izetbegovi. Gazi Husrev-begova medresa je dobila zahvalnicu za uee u projektu interaktivnih kolskih radionica, za izuzetan doprinos i pomo pri realizaciji projekta, te zbornik radova sa meunarodnog naunog simpozija Disolucija Jugoslavije uz CD i katalog ivot, lik i djelo Alije Izetbegovia. Voditelj ove aktivnosti bila je prof. Selma erimagi.

Plodovi KonferencijeU periodu od 16. do 18. decembra 2011. godine, odrana je prva Konferencija listova uenika medresa, na kojoj su predstavnici redakcija analizirali dosadanju saradnju i dogovorili oblike saradnje u narednom periodu. Redakcija lista uenika medrese Osman ef. Redovi, je izdala 30. broj ahida, a 20 komada jubilarnog broja je dostavljeno naoj redakciji. Redakcija Zemzema u narednom periodu planira posjetiti sve medrese u Bosni i Hercegovini, u okviru priprema 2. Konferencije listova uenika medresa, koja e se odrati u Behram-begovoj medresi u Tuzli.


MEDRESA FLASHkolska takmienja www.medresa.ba

U petak, 09. marta 2012. godine, u amfiteatru nae kole odrano je kolsko takmienje iz matematike, na kojem su uestvovali uenici prvih, drugih, treih i etvrtih razreda nae kole, a dva dana prije, 14 . marta, odrano je kolsko takmienje iz fizike, na kojem su, takoer, uestvovali uenici prvih, drugih, treih i etvrtih razreda nae kole. U nedjelju, 12. marta 2012. godine, odrano je kolsko takmienje iz bosankog jezika za uenike etvrtih razreda Medrese. Uenike koji se plasiraju na takmienje na nivou medresa, odnosno na nivou kantona, pripremae profesor Kasim Botonji, iz bosanskog jezika, a profesori Jusuf iki i Elma Maci, iz matematike, odnosno fizike. Takmiari su, uglavnom, lanovi sekcija iz predmeta u okviru kojih se organizuju takmienja. Rezultate takmienja objavljujemo u sljedeem broju.

Potraga za ZemzemomOve, 2012. godine, Zemzem biljei XLV godinu izdavanja, a rije urednika su do sada pisala, preko 40 uenika Gazi Husrev-begove medrese. Sve je poelo, davne, 1965. godine, kada je osnovano udruenje uenika Gazi Husrev-beg, a kao rezultat uenike inicijative tri godine poslije (1968.) pokrenuto je izdavanje lista Zemzem, prvog vjerskog asopisa kod Bonjaka u vrijeme komunizma. Ovogodinja redakcija je pored mnogobrojnih aktivnosti, od kojih je najznaajnija organizovanje 1. Konferencije redakcija listova uenika medresa u BiH, zapoela i projekat digitalizacije Zemzema, kako bi sauvali od nestanka i zaborava sve do sada, za ovih 45 godina, izdane brojeve. Projekat digitalizacije je sloen i zahtjevan, jer je neophodno sistematizirati sve brojeve Zemzema koji su u arhivi biblioteke ili redakcije, zatim doi do brojeva koje u arhivi nemamo, te izvriti digitalizaciju. injenica da se u arhivi biblioteke i redakcije ne nalaze svi brojevi naeg lista, do sada objavljeni, govori o vanosti ovog projekta, naroito to se ovaj projekat realizira pred obiljeavanje 45 godinjice izdavanja Zemzema. Molimo sve svrenike Gazi Husrev-begove medrese, bive urednike i lanove redakcije Zemzema, ali i sve one koji u svojim privatnim bibliotekama, imaju neki od brojeva Zemzema da nam se jave i pomognu ovu znaajnu akciju kako za Gazi Husrev-begovu medresu i njene uenike, tako i za Islamsku zajednicu BiH i Bonjake u cjelini. ([email protected])

Novi izgled www.medresa.ba

Od ove godine web prezentacija Gazi Husrev-begove medrese dobila je novi izgled. Auriranje e se vriti svakodnevno, s ciljem pravovremenog informisanja posjetilaca stranice. Stranicu ureuju sekretar nae kole Benaris ehi i prof. Kerla Mensur. Nadamo se da e novi izgled omoguiti lake i jednostavnije koritenje iste te posjetioce upoznati sa deavanjima u Medresi.


EDEB

OVJEK I LJUDI OKO TEBEZAJEDNO S TOBOM

D

Vjera o komiji ananje vrijeme predstavlja sebe i pojave u sebi na potpuno novi nain. Razlikuje se umnogome od prolih Ve ranije je pomenuto da je Allah d.. kroz posljednju Obvremena, te pojava koje su ona sa sobom nosila. Jedna javu ljudima predoio vanost komije. Takoer je i Poslanik od stvari koja je vezana za vrijeme, od postanka, preko op- a.s. u nekoliko svojih hadisa pomenuo komiju i istakao ga stanka do okonanja je komiluk i ljudi u njemu, komija ili kao vanu personu u ivotu svakoga pojedinca. susjeda. Kur'an o komiji govori u kontekstu injenja dobra, pa Provlaei se kroz tmine razliitih vremena i prilika, komiju pominje u 36. ajetu sure En-Nisa, tj. u istom ajetu komiluk je bio esencijalna potreba ljudi, radi gdje se pominje i dobroinstvo prema roditeljima. Tu dolazi odravanja ljudskog duha i suivota. do izraaja vrijednost komije, jer vrijednost roditelja je neSvaki O komiji i komiluku govorili su procjenjiva! ovjek predstavrazni ljudi, od obinog naroda, "I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smalja samog sebe. Ne moe do uvaenih i cijenjenih ljudi u trajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima raditi protiv drugih, jer kada drutvu. I Svemogui je kroz i siroadi i siromasima i komijama blinjim i radi protiv drugih, onda radi svoju posljednju Objavu komijama daljnjim i drugovima i putnicima samo protiv sebe i teta je daleko ljudima predoio vanost vea. Zato dobro stanimo, razmis- namjernicima i onima koji su u vaem posjedu." komije. limo kakvi smo mi prema naim (En-Nisa, 36.) Iz ovog ajeta vidimo da nam je imperativ, farz komijama, zapitajmo se da li bacaJeziko znaenje dobroinstvo komijama initi, kako bliim, tako i mo papirie u komijinu avliju, da U naem jeziku postoje dva onim daljim. inei dobroinstvo komiji i sami sebi li smo podigli ograde, i ako izraza koja oznaavaju ovu ga inimo. jesmo sruimo ih! Neka osobu, a to su: komija i susPoslanikovi a.s. hadisi su takoer ono u emu se komiji ivi krava! jed. U Rjeniku bosanskog jezika moe pronai rijei o komiji. U narednim redovima emo stoji sljedee znaenje rijei komija: vidjeti nekoliko hadisa koji govore o komiji, te ovjekovoj (turcizam), onaj koji ivi ili stanuje blizu obavezi prema njemu. koga, susjed. Rije koja je izvedena iz ove je rije komiluk, Ebu Hurejre, prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao: "Tako gdje su pomenuta tri znaenja: 1. sve komije; 2. ukupno- mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Alst dobrih odnosa sa komijama; 3. neposredna blizina oko laha, nije vjernik!" Neko ree: "Ko to Allahov Poslanie?" Alemjesta ivljenja ili stanovanja. Znaenje za rije susjed je is- jhisselam odgovori: "Onaj iji komija nije siguran od njegovog zla i neprijatnosti od njega!" tovjetno znaenju rijei komija, jer se koriste kao sinonimi.16 | ZEMZEM | mart/rebiu-l-ahir

PIE: TABAKOVI AHMED, IIb

U ovom hadisu Poslanik a.s. poistovjeuje vjeru (din) ovjeka sa njegovim komijskim odnosima. Kao to je reeno u ajetu da se komiji dobroinstvo ini i da je to moralna obaveza svakog muslimana, u hadisu se negira vjerovanje ovjeka koji nema dobre odnose sa komijom, tj. onog ovjeka koji svom komiji ini zlo. Ne initi komiji zlo je initi mu dobro i prema njemu se odnositi na najbolji mogui nain, to su nam naredili i Bog i Poslanik. A zato je to tako? Jedna narodna poslovica kae: Bolji je prijatelj u komiluku nego brat u svijetu. Komija je prvi ovjek koji e nam pomoi ako smo u nevolji, pa zato da kvarimo odnose sa njim, i da budemo loi prema njemu? Brat koji je negdje daleko nam ne moe uvijek pomoi, dok je komija uvijek tu. Pa nam zato i Kuran nareuje da budemo dobri prema komijama, a to dobro se ogleda u nekoliko stvari: meusobno druenje, meusobno pomaganje, izgradnja prijateljskih odnosa. Drugi hadis koji prenosi Ebu Hurejre, a koji govori o komijskim odnosima glasi: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svog komiju, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka bude gostoljubiv, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori ono u emu je hajr ili neka uti. Navedeni hadis govori o tri stvari: neuznemiravanju komije, gostoljubivosti i lijepom govoru. Uznemiriti nekoga, posebno onoga ko ivi u blizini, je mogue na razne naine. A, prije nego to odluimo da uznemirimo nekoga, zamislimo kako bi nama bilo da nas neko uznemiri. Sve se to moe uraditi svjesno ili nesvjesno. Ako sluajno ovjek baci papiri u komijinu avliju, bez ikakve namjere, on njega uznemirava, bez obzira da li je imao namjeru. elimo li razviti dobre komijske odnose, trebamo poraditi i na najmanjim sitnicama u svom ahlaku. Kao druga stvar, navodi se gostoljubivost, koja se takoer moe povezati sa komijskim odnosima. Meusobno posjeivanje i odravanje prijateljskih odnosa je neminovno eli li se opstati u ovome svijetu. Gostoljubivost je tu kljuna stvar. Formalna gostoljubivost nije ono to je sutinsko, da li e se dostu ponuditi voe bolje ili loije kvalitete, sutina je ono to je u srcu. Sutina je lijep ahlak. Uz lijepu rije i voe loije kvalitete zna postati kao ono prvoklasno! I trea stvar pomenuta u hadisu, jeste da ovjek govori ono u emu je hajr, ili da uti. U ovom kontekstu to znai da sa komijom treba postupati na najljepi mogui nain i priati o lijepim i finim stvarima, jer sve ono to je runo, oneisti na jezik, i ono to je puno gore, oneisti nau duu. Vjera ovjeku stavlja poseban naglasak na lijepe odnose sa komijom, i to propisuje Kur'anom i Hadisom. Jaanje komijskih veza je meusobno potpomaganje, koje se ogleda kroz fiziku i psihiku pomo, meusobno razumijevanje i nenaruavanje uspostavljenog reda i mira, tj. ahseni takwima.

Komija u naroduNeizbjena stvar u narodu je da se svaka stvar posebno okarakterie. Tu uvijek postoje dvije struje: dobra i loa. Narodno miljenje izraeno je kroz razne izreke, aforizme, ale ili poune prie. Tako je narod na svoj nain definirao komiju, komijske odnose i zajednicu, komiluk. Kao to je navedeno, u narodu uvijek postoje dvije struje, ona dobra i ona loa. Pa da ponemo sa dobrom. Nekoliko izreka govori o komiji, te o njegovoj vrijednosti. Bolje se ograditi dobrim komijom nego dobrom ogradom, je jedna od poslovica koja govori od dobrom komiji. Nekada, dok

je komija bio ujedno i komija i brat, nisu postojale nikakve ograde; iane, materijalistike, duhovne. Danas je drugaija stvar. Svako je svoju kuu ogradio to je bolje mogao, pod izgovorom da ga je strah lopova, da eli da uljepa avliju, da... Sve je to tano, ali postoji jo jedna mala stvar koja je u veini sluajeva tana. eli zabraniti da komijina kadifa ponikne na njegovom zemljitu, jer toboe, naruiti e harmoniju utih tulipana koje je posadio. Doista smijeno. Jo je ugradio i zvono i kameru na kapiju, da ne bi sluajno lopta komijinog djeteta otila u njegovu avliju. I tom posesivnou on naruava osnovne moralne principe i unitava svoj ahlak, jer eli svoje samo za sebe, a i ne zna da mu je to od Boga! Ova prva vrsta ograde moe proi. Ali ta je sa druge dvije!? Materijalistika i duhovna? Ne bi ovjek da se mijea sa komijom ije dijete nema NIKE loptu ili ne nosi skupe Air max-ice, tj. jer je taj komija siromaan. A Poslanik kae da niko ne dozvoli da on zaspi, a da mu je komija gladan! Dobar komija je kao lijep cvijet. to se ljepe prema njemu odnosi, to e bolje ivjeti, manje e biti u strahu i, prevashodno, biti e dobar komija, a najbolji komija kod Allaha d.. je onaj koji je dobar prema svome komiji. Zato ogradimo se dobrim komijom! Druga narodna izreka koja govori o vrijednosti dobrog komije je: Dobre komije podiu cijenu kui. Sljedea ala e dobro pojasniti ovu izreku: uveni i nadaleko poznati doktor podizao je grandioznu i modernu kuu. Na susjednom placu isto to je radio jedan Ciganin, ali kudikamo skromnije. Jednog dana po zavretku gradnje, stoji Ciganin i posmatra obje kue, pa kae: Lijepa ti ova kua, doktore, teta to e da postigne manju cijenu od moje. Doktor mu sa nevjericom na to odgovori: Ne priajte gluposti, to je nemogue. Ovaj se nasmija, pa ree: Kako nije mogue? Ja kada budem prodavao, svima u da priam kako e im prvi komija biti ugledni doktor, naunik, a ta e ti da pria, da su ti prve komije Cigani to skupljaju staro gvoe, a? Ona negativna struja u nekim sluajevima i prevlada. Sljedee dvije izreke pokazuju da je to kod nas u veini sluajeva tako: Kod komije je trava zelenija; Samo nek' komiji crkne krava. Izreke nam govore o pohlepnosti i o zavidnosti koja ni u kom sluaju ne bi trebala da se javlja, kada su u pitanju komije, jer su nam oni (trebali bi biti) kao braa roena. Svaki ovjek predstavlja samog sebe. Ne moe raditi protiv drugih, jer kada radi protiv drugih, onda radi samo protiv sebe, i teta je daleko vea. Zato, dobro stanimo, razmislimo kakvi smo mi prema naim komijama, zapitajmo se da li bacamo papirie u komijinu avliju, da li smo podigli ograde, i ako jesmo, sruimo ih! Neka komiji ivi krava!

NAI VELIKANI

ALIJA IZETBEGOVI(1925-2003)...OD ZATVORENIKA DO PREDSJEDNIKA...Alija Izetbegovi roen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom amcu, u uglednoj begovskoj porodici, koja je prvo ivjela u Beogradu, ali se 1868., kako hroniari kau, pod srpskim terorom, morala odseliti na sigurnije mjesto, a to je bio Bosanski amac. Poetak ivota Alije Izetbegovia vezan je za dvije rijeke, koje su se vidjele sa prozora njegove rodne kue, to su Bosna i Sava. Ime ove prve ostat e urazano u njegovo sjeanje jer e ona biti predmet za koji se borio tokom cijelog ivota, za nju i za njen teritorijalni integritet. U drugoj godini Alijinog ivota, otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odluio se na selidbu mnogobrojne porodice u Sarajevo. Otac mu je sa majkom imao petero djece, tri keri i dva sina, od kojih je Alija bio stariji. Alijina majka bila je vrlo pobona ena, pa e mnogo kasnije negdje u svojim zabiljekama, Alija rei da upravo njoj duguje svoju ranu privrenost vjeri. Iako se, kako priznaje, poteko budio da zajedno sa majkom klanja sabah. Sva njegova porodica se slae da je mladi Alija bio kombinacija genetskih svojstava oca i majke, fiziki vie slian majci, a kau, karakterom na oca. Alija Izetbegovi nakon osnovne kole upisuje Prvu muku gimnaziju u Sarajevu, koju je zavrio 1943. godine, u jeku ratnih dejstava. Tokom kolovanja itao je djela klasine evropske filozofije, tako da je sa devetnaest godina ve solidno izuio djela Hegela, Spinoze, Kanta. 1943. godine, Sarajevo su okupirale Ustae, koje su uspostavile okrutan nacistiki reim. Nakon to se nije prijavio za regrutaciju, Alija je postao klasini vojni bjegunac, pa se morao skrivati cijelu 1944. godinu. Alija nije ratovao, ali injenica da nije ratovao orujem nipoto nije znaila da je Izetbegovi bio neangairan. Naprotiv, zajedno sa nekoliko slinomiljenika, artikulaciju svojih politikih opredjeljenja pokuao je pronai kroz organizaciju Mladi muslimani (MM). Mladi Muslimani bavili su se pitanjima vanjsko-politikogduhovnog karaktera, tj. pitanjima (u to vrijeme) savremenog

muslimanskog svijeta. Nakon to su dobili (pred)upozorenje koje nije urodilo plodom, formalno neustanovljena, organizacija je bivala sve popularnija meu gimnazijalcima i studentima, i po zavretku


kojeg je izaao 1949. godine. Po izlasku iz zatvora, Alija je imao 24 godine i izgledao sasvim dobro. Nakon izlaska iz zatvora, Alija e se oeniti prelijepom Halidom. Izetbegovi je deset narednih godina radio na gradilitima, najvie u Crnoj Gori. Slobodno vrijeme pokuavao je iskoristiti za proirenje svog formalnog obrazovanja. Isprva je studirao agronomiju, da bi se na treoj godini prebacio na studij prava. Diplomirao je u roku od dvije godine, 1956. godine. Ukupna spisateljska aktivnost, Aliju Izetbegovia stavlja pred nove nevolje, te on, zajedno sa velikom grupom muslimanskih intelektualaca, biva osumnjien za antidravne aktivnosti. Dvadeset i treeg marta 1983., Alija je zavrio u prostorijama milicije, gdje su mu saopili da je protiv njega odreen pritvor od tri dana. Muna istraga je trajala oko stotinu dana i noi. Zajedno sa Izetbegoviem, tada su pohapene i isljeivane stotine muslimana irom BiH poeo je famozni Sarajevski proces. Iako su poetkom pedesetih, ponajvie radi straha za egzistenciju, sve zajednike aktivnosti organizacije MM zamrle, sud je naao dovoljno elemenata da u sudnicu dovede odreen broj muslimana, koji su, prosto govorei, optueni da ele rasturiti Jugoslaviju, te na njenim krhotinama stvoriti islamsku dravu, koja bi se, potom, moda integrirala u ostatak islamskog svijeta. Situacija je bila krajnje ozbiljna. Prvi dan u dvoranu za rasprave, dovedeni su: Alija Izetbegovi, Edhem Biaki, Mustafa Spahi, Demaludin Lati, Dervi urevi i dr. Prvostepeni sud je izrekao drakonske kazne, troje optuenih osueno je na po 5 godina zatvora, dvojica na po 6 godina, jedan na 6 godina i 6 mjeseci, jedan na 7 godina, dvojica na po 10 godina, jedan na 14 i jedan na 15 godina zatvora. Vrhovni sud Bosne i Hercegovine izrekao je neznatno manje kazne, u rasponu od 3 godine i 6 mjeseci do 12 godina. Kao to je poznato, osueni su kasnije odigrali vie-manje znaajnu ulogu u procesu ouvanja BiH i njene odbrane od agresije, to u odreenoj mjeri potvruje tezu da su tadanje jugoslovenske vlasti ipak znale s kim imaju posla. Alija Izetbegovi bio je osuen na beskonano dugih 14 godina zatvora. Komentirajui presudu, on je rekao da je volio Jugoslaviju, ali ne i njenu vlast. Uslijedile su duge godine zatvora. Budui da je bio pravnik, Izetbegovi je u zatvoru nastavio borbu za smanjenje kazne. Na kraju je Izetbegovi odleao pet godina i osam mjeseci. 25. novembra 1988. godine, na njegov tano, dvije hiljade sedamdeset i peti dan zatvora, poslije podne mu je saopteno da se oslobaa daljeg izdravanja kazne. Nakon dugo vremena, Izetbegovi je opet postao slobodan ovjek. 27. marta 1990. godine, Alija je u Holiday Innu, objelodanio vijesti o osnivanju Stranke demokratske akcije (SDA). rata, na zaprepatenje tadanjih komunistikih vlasti, organizacija nastavlja raditi sa obnovljenim entuzijazmom. Alija biva uhapen i prvi put zavrava u zatvoru. Budui da se nalazio na odsluenju vojnog roka tadanje FNRJ, vojni sud ga je osudio na tri godine strogog zatvora, u koji je otiao marta 1946., a iz U svom govoru u Holiday Innu, Izetbegovi se osvrnuo na mogua posezanja za bosanskim teritorijem: Siguran sam da tumaim najdublja osjeanja muslimanskog naroda ako kaem da on nee dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum Cvetkovi-Maek o podjeli ove zemlje je mrtav. Za to je garancija snaga koja se danas raa u ovoj sali... mart/rebiu-l-ahir | ZEMZEM | 19

SDA je inom svog formiranja, ostvarila formalne pretpostavke da se upusti u trku za osvajanje vlasti. Tako je na izborima koji su odrani 18. novembra 1990. godine, od 240 poslanikih mjesta u Skuptini Republike Bosne i Hercegovine, SDA osvojila 86 mandata, a od sedmolanog Predsjednitva, trojica su bili kandidati SDA. Unato situaciji gdje je Izetbegovi u suradnji sa ovim strankama pokuao ostvariti neku vrstu (vie) nacionalnog konsenzusa za BiH, to nije uspijevalo, sukobi su postali sve otriji, oruje je sve snanije zveckalo, a nebo nad Jugoslavijom bivalo sve tamnije. Skuptina RBiH je 14. januara 1992. donijela Rezoluciju o suverenosti, koju osporava srpska zajednica u BiH. Tada se priprema i referendumsko pitanje: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravu ravnopravnih graana, naroda BiH Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive? Referendum je odran 29. februara i 1. marta 1992. godine. Na poziv za glasanje odazvalo se 63 % graana, od ega ih je 99 % glasalo za nezavisnu BiH! Taj referendum donijet e legalnost i legitimitet oficijelnoj vlasti. estog aprila 1992. Evropska zajednica priznala je BiH, a sutradan su to uinile SAD. Totalni rat za teritorijalni integritet BiH poeo je u aprilu 1992. godine. Izetbegovi je tada imao tano 67 godina, nalazio se pred novim velikim izazovima i, mada nije bio toga svjestan, najburnijim ivotnim periodom. Nakon poetka rata, u vrlo tekim uvjetima, nastajala je Armija Bosne i Hercegovine. Osnovni problem bio je nedostatak oruja. So na ovu ljutu ranu dodavao je i embargo na uvoz oruja, koji je proglasilo Vijee sigurnosti UN-a, za podruje bive Jugoslavije. Unato ovom problemu, Armija se ipak naoruavala u odreenoj mjeri. Alija Izetbegovi taj ovjek krhkog izgleda i najdubljih religioznih osjeanja, esto je izlazio na slobodne teritorije irom Bosne i Hercegovine. Bez oklijevanja je letio u dotrajalim i nesigurnim helikopterima, zbog ega su se plele legende o njegovoj hrabrosti. Gdje god bi stigao na slobodnim teritorijama bio je doekan kao neupitan voa, onako poguren, sa beretkom koja je bila ukraena ljiljanima simbolom bosanske vojske. Paralelno sa borbama na terenu, trajali su pregovori i odravane meunarodne konferencije. Izetbegovi je esto bio primoran putovati u svjetske metropole, objanjavajui ta se dogaa u BiH. Ponavljao je teze da se radi o agresiji na jednu nezavisnu zemlju, koja se nije pripremala na rat, nego za mir. Zapad je konano nakon Srebrenice, epe i Markala, odluio snanije podrati probosanske snage. 30. augusta, poeli su napadi na neprijateljske poloaje. Ova vijest obradovala je Aliju. Tako je poela zavrna faza rata, koji e se zavriti parafiranjem Mirovnog sporazuma u Daytonu, 21. novembra 1995. U svome dugom ivotu radio sam najrazliitije poslove: kao zatvorenik kopao sam zemlju, nosio malter, sjekao umu, a kasnije kao slobodan ovjek, rukovodio gradilitem, zastupao na sudu, pisao lanke. Ipak, moj najtei posao bili su pregovori. Pregovarati znai odluivati. A donositi odluke je 20 | ZEMZEM | mart/rebiu-l-ahir

najtei posao koji je nesretnom ljudskom biu namijenjen. Moj problem je bio u tome to niti sam mogao dobiti mir, niti voditi dobar rat. Moje dileme su bile teke. Osjeao sam se kao razapet, napisao je Alija u svoj dnevnik. 20. novembra sporazum je postignut, te uz prisustvo amerikog predsjednika, sveano parafiran. Potpisan je 14. decembra u Parizu. Time je uspostavljen mir u Bosni. Rat je stao, ali ne i problemi. Izetbegovievo zdravstveno stanje odmah nakon Daytona se pogoralo, preivio je srani udar i krajem marta 1996. izaao iz bolnice. Prolazile su godine i Alija je svoj posao u Predsjednitvu BiH sve tee podnosio, manjkalo je svjeine i koncentracije. Pred izbore u septembru 1998. godine, ozbiljno je razmiljao da se ne kandidira, te je izrazio elju da se povue. Po isteku mandata, Izetbegovi je ispraznio ladice svog stola u zgradi Predsjednitva u kojoj je sjedio skoro punih deset godina. Bio je 15. oktobar 2000. godine. Ne volim rastanke, ali nisam osjeao tugu zapisao je u memoarima. Niko ne moe rei da je volio svoj narod na tetu drugog naroda, da je Bonjacima otvarao vie politikih prava nego hrvatskim i srpskim bosanskim graanima ak ni onda kada su, u organiziranim vojnim oblicima, njihovi politiki i vojni predstavnici komadali sudbinsku Bosnu i Hercegovinu na ekskluzivno nacionalne Republiku Srpsku i Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, proglaavajui ih, i tako se ponaajui, samo svojim, a ostatak zajednikim! Alija Izetbegovi je u svim ljudima vidio Boija stvorenja, duboko vjerujui da niko nema vie prava nad drugim, bonjakim je muslimanima pripadao i iz njihove ukupne filozofije govorio, pisao i djelovao. A to to je pisao, govorio i radio, podjednako je moglo (i moe) pripadati svakom ovjeku ma ko on bio i ma gdje on ivio. Uskoro je bolest postala jaa od tijela i Alija je morao u bolnicu. Alija Izetbegovi je preselio na Ahiret 19. oktobra 2003. godine. Taj dan, kao i slijedei, kao da se nebo bijae izlilo na bosanski glavni grad. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, eljeli su mu odati posljednju poast. Alija Izetbegovi ukopan je na ehidskom mezarju Kovai u Sarajevu.

PRIPREMIO: DEDUKI NERMIN, IIIb

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIHOD OSNIVANJA DO DANASSvako vrijeme nosi i svoju teinu. I mi, koji smo roeni i ivimo u tom vremenu, nosimo odgovornost i teret naeg postojanja. Imamo svoju vjeru, imamo cilj i putokaz, svoju tradiciju, a neko mora biti prvi, biti nam voa. Iskreno, u ime Allaha d.., dunost nam je slijediti ga i potovati njegovo dostojanstveno predvoenje.

S

Formiranje i razvoj islamske zajedniceve do dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, 1878. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog poloaja ili organizovanja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Bosna i Hercegovina nalazila u okviru Osmanskog carstva, u kom se organizaciono jedinstvo muslimana ogledalo u privrenosti islamskim propisima, a simbolizovano je kroz instituciju halife, duhovnog stoera muslimana. Vjerske poslove u ime halife obavljale su dekretirane muftije, erijatske sudije, muderisi i imami. Dolaskom Austro-Ugarske u BiH, bosanski muslimani se sistemski nastoje potpuno odvojiti od Istanbula, vjekovima ustaljeni oblici organizovanja vjerskih poslova se raspadaju, a islam, Ulema i vjerski kadar, gube pomo i zatitu drave. se ta godina uzima za godinu formiranja samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Imenovana su i etverica lanova Ulema medlisa, vrhovnog tijela za vjerska pitanja, a formirana je i Zemaljska vakufska komisija, zaduena za vakufske i mearifske poslove muslimana u Bosni i Hercegovini. Za prve lanove Ulema medlisa postavljene su kadije: Hasan ef. Pozderac, Mehmed Nezir ef. kalji, Nuri ef. Hafizovi i Hasan ef. Ibrahimovi. Izdavanjem menure Hilmi ef. Omeroviu, sa ovlastima vrhovnog bosanskog muftije, od strane ejhu-lislama u Istanbulu, stvarni legitimitet i ovlasti, po pitanjima cjelokupne organizacije vjerskih pitanja i poslova, prenose se na bosanskog reisu-ulemu, vrhovnog vjerskog autoriteta, kojim je nastavljen duhovni kontinuitet ureivanja vjerskih poslova u Bosni i Hercegovini. zovanju. Pokret je okonan 15. aprila 1909. godine, donoenjem Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini.

Pritisci i materijalno siromaenjeU oblasti vjerskog ivota, u Kraljevini SHS, Islamska zajednica je postala jedinstvena i jedina vjerska organizacija muslimana u tadanjoj Jugoslaviji. Jugoslovenski reim je 1930. godine ukinuo vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju muslimana u BiH i prebacio sjedite Rijaseta u Beograd, a ukinuta je i kancelarija ejhu-l-islama u Istanbulu, te institucija hilafeta, tokom reformi Kemala Ataturka u Turskoj, 1924. godine. Jugoslovenska muslimanska organizacija je, 1935. godine, na elu sa Mehmedom Spahom, kao uvjet ulaska u Stojadinovievu koalicionu vladu, traila reviziju zakonodavstva Islamske zajednice i vraanje sjedita reisu-l-uleme u Sarajevo. Do donoenja novog Ustava IZ, vrhovni vjerski poslovi su povjereni Naibskom vijeu, na elu sa prof. Salih ef. Baiem. Nakon Drugog svjetskog rata, Islamska zajednica je bila kadrovski apsolutno osakaena, vakufska imovina nacionalizirana, a mektebi i medrese, osim Gazi Husrev-begove, zatvoreni.

Imenovanje reisu-l-ulemeBonjaci su se suprotstavljali ideji odvajanja, jer im je bilo nezamislivo da se potpuno prekine vjekovna duhovna veza sa Istanbulom. ejhu-l-islam, vrhovni vjerski autoritet u Osmanskom carstvu je 1882. godine imenovao sarajevskog muftiju, Hilmi ef. Omerovia za bosanskog muftiju, a 17. oktobra iste godine, Austro-Ugarska ga imenuje za prvog reisu-l-ulemu Bosne i Hercegovine, te

Borba za autonomiju

Mijeanje austrijske drave u vjerske poslove muslimana, dovelo je do formiranja Pokreta za vjersku i prosvjetnu autonomiju muslimana u BiH, na elu sa mostarskim muftijom Fehmi ef. Dabiem. Ovaj pokret iz 1899. godine, traio je autonomiju i samostalnost bosanskih muslimana u organizovanju vjerskih poslova, upravljanju vakufskim dobrima i islamskom obramart/rebiu-l-ahir | ZEMZEM | 21

Konsolidacija i samostalnostRaspadanjem Jugoslavije i agresijom na BiH, dolo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. U takvim je prilikama, 28. aprila 1993. godine, odrana sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu, na kojoj je donesena Ustavna odluka, privremeni ustavnopravni dokument, kojim se uspostavlja kontinuitet, prekida autonomija IZ u BiH i definira i ureuje njena nova organizacija i djelovanje. Ovom odlukom je van snage stavljen jugoslovenski zakon o Islamskoj zajednici iz 1930. godine i vraena njena autonomnost, bazirana na Statutu iz 1909. godine.

Reisu-l-uleme u historiji Islamske zajednice BiHMustafa Hilmi ef. Hadiomerovi (1882-1893.)

Mustafa Hilmi ef. Hadiomerovi je roen 1816. godine, u Kulen Vakufu. Zavrio je Hekim elebijinu medresu u Istanbulu, a u Gazi Husrev-begovom hanikahu ga je poduavao muderris Mehmed ef. Kuuk. Bio je muderris Kurumli-medrese u Sarajevu, imam Arebi-atik damije, sarajevski muftija, a 17. oktobra 1882. godine, imenovan je za prvog reisu-l-ulemu BiH. Ostavku na taj poloaj je podnio 1893., a na ahiret je preselio 10. februara 1895. godine.

Hafiz Sulejman ef. arac je roen 1850. godine u Stocu, gdje je zavrio osnovnu kolu i hifz, a dalje kolovanje u Istanbulu. Bio je imenovan za bihakog muftiju, postavljen za profesora i direktora erijatske sudake kole u Sarajevu, bio je prvi bosanskohercegovaki reisu-l-ulema, izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji Austro-Ugarskoj monarhiji, koja e ga, nakon dvogodinjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodinske kurije koja ga je prije tri godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade da u roku od osam dana podnese ostavku, reisu-l-ulema, Sulejman ef. arac, podnio je ostavku na poloaj reisu-l-uleme u augustu 1912. godine. Na ahiret je preselio 27. decembra 1927. godine, u Sarajevu.

Haz Sulejman ef. arac (1910-1912.)

Haz Ibrahim ef. Maglajli (1930-1936.)

Hadi hafiz Ibrahim ef. Maglajli je roen 25. aprila 1861. godine, u Banja Luci, gdje je zavrio osnovnu kolu i medresu, a studije u Istanbulu. Bio je direktor Fevzije medrese u Banja Luci, upravitelj rudije, okruni muftija u Tuzli i Banja Luci, prvi predsjednik JMO, narodni poslanik, a za reisu-l-ulemu Islamske zajednice Kraljevine Jugoslavije, postavljen je 12. juna 1930. godine. Na ahiret je preselio 16. septembra 1936. godine.

Fehim ef. Spaho (1938-1942.)Fehim ef. Spaho je roen u Sarajevu, 1877. godine, gdje je zavrio Osnovnu i erijatsku sudaku kolu. Bio je slubeni tuma turskog jezika, kadija, vladin perovoa, sekretar, naelnik Ministarstva vjera u Beogradu, vii vladin savjetnik za vjere, predsjednik Vrhovnog erijatskog suda, naib IZ u Sarajevu, a za reisu-l-ulemu je imenovan 26. aprila 1938. godine. Na ahiret je preselio 13. februara 1942. godine.

Mehmed Demaludin ef. auevi (1913-1930.)

Mehmed Teufik ef. Azabagi je roen 1838. godine, u Tuzli. Studirao je u Istanbulu, obavljao poslove imama, hatiba, vaiza, bio je upravitelj rudije u Sarajevu i u Tuzli, gdje je vrio funkciju kadije i muftije. Za reisu-l-ulemu je imenovan 25. oktobra 1893. godine, a sveana predaja menure i ustolienje, bili su 20. novembra iste godine. Na ahiret je preselio 22. maja 1918. godine.

Mehmed Teuk ef. Azabagi (1893-1909.)

M e h m e d Demaludin ef. auevi je roen 28. decembra 1870. godine, u Arapui kod Bosanske Krupe. Medresu je zavrio u Bihau, a Pravni fakultet u Istanbulu. Bio je nastavnik arapskog jezika u Velikoj sarajevskoj gimnaziji, lan ulema-medlisa, profesor u erijatskoj sudakoj koli, a 1913. godine biva izabran za reisu-l-ulemu. Na tom poloaju ostao je sve do 1931. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni voa Bonjaka, pokreta i uesnik njihovih brojnih akcija. Kao teolog i kulturni radnik, pripadao je reformatorskom dijelu bonjake inteligencije i sav ivotni vijek je proveo u iznalaenju odgovarajuih naina bonjakog duhovnog i politikog ivljenja. Na ahiret je preselio 1938. godine.

Ibrahim ef. Feji (1947-1957.)

Hadi Ibrahim ef. Feji je roen u Mostaru, 1879. godine. Zavrio je Karaozbegovu medresu i vii kurs islamskih nauka. Bio je muderris Karaozbegove medrese, gradonaelnik Mostara, a za prvog reisu-l-ulemu u novoj Jugoslaviji, imenovan je 12. septembra 1947. godine. Na ahiret je preselio 15. decembra 1962. godine.


Sulejman ef. Kemura je roen u Sarajevu, 1908. godine. Zavrio je mekteb, rudiju, Gazi Husrev-begovu medresu, te erijatsku sudaku kolu. Bio je erijatski sudija, sekretar mostarskog Muftijstva, nastavnik vjeronauke na mostarskoj gimnaziji i uiteljskoj koli, prosvjetni referent Ulema medlisa, direktora Vakufske direkcije, direktor Gazi Husrev-begove medrese, urednik Glasnika, sekretar Udruenja ilmijje, a za reisu-l-ulemu je izabran 15. novembra 1957. godine. Na ahiret je preselio 19. januara 1975. godine.

Sulejman ef. Kemura (1957-1975.)

Naim ef. Hadiabdi (1975-1987.)Naim ef. Hadiabdi je roen u Pruscu, 18. maja 1918. godine. Zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu i Viu islamsku teoloku kolu. Bio je imam u Donjem Vakufu, glavni imam bugojanskog i travnikog sreza, predsjednik Starjeinstva IZ u BiH, a za reisu-l-ulemu ja izabran 22. marta 1975. godine. U njegovo vrijeme ostvareni su znaajni rezultati meu kojima su otvaranje Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu, otvorenje Isabegove medrese u Skoplju te izgradnja Zagrebake damije. Na ahiret je preselio 3. jula 1987. godine.

Husein ef. Muji je roen 1918. godine, u Orahovici kod Graanice. Hifz i Behram-begovu medresu je zavrio u Tuzli, a studije arapskog jezika i knjievnosti u Beogradu. U Islamskoj zajednici radi od 1938., prvo kao imam i vjerouitelj u Zvorniku, zatim u Srednjoj Zelinji kod Gradaca, te u Graanici. 1960. godine je izabran za glavnog imama tuzlanske oblasti a 15 godina kasnije postaje muftija tog regiona. Sa te funkcije je izabran za reisu-l-ulemu, a menura mu je predata, po njegovoj elji, 11. decembra 1987. godine, u beogradskoj Bajrakli damiji.

Haz Husein ef. Muji (1987-1989.)

Mustafa ef. CeriDr. Mustafa ef. Ceri je roen 1952. godine, u Velikom ajnu kod Visokog. Osnovnu kolu je zavrio u rodnom mjestu, Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu, diplomirao je na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, a u ikagu je doktorirao na Odsjeku za bliskoistone jezike i civilizacije. Bio je imam u Bijeloj damiji u Graanici, predava na Amerikom koledu, imam u Islamskom kulturnom centru u ikagu, te glavni imam Zagrebake damije, koja se nakon njegovog dolaska svrstava u sami vrh znanstveno-kulturnog ivota Islamske zajednice u bivoj Jugoslaviji i ini je sve prisutnijom u tokovima razvoja islamske misli u svijetu. Govori arapski i engleski jezik. Od 1993. do 1998. godine, bio je naibu-reis, a od 1998. godine pa do danas, vri dunost reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U dva razdoblja, Islamska zajednica je bila bez izabranog vrhovnog poglavara, pa je Salih Bai u dva navrata bio na dunosti naiba, od 1936. do 1938. godine, a potom i reisu-l-ulema, od 1942. do 1947. godine.

Jakub ef. Selimoski je roen 1946. godine, u Kievu, u Makedoniji. Zavrio je Gazi Husrevbegovu medresu i odsjek civilizacije i kulture na Univerzitetu Al-Azhar, u Kairu. Bio je vjersko-prosvjetni referent, sekretar i predsjednik Starjeinstva IZ u Makedoniji, a za reisu-l-ulemu je imenovan 9. marta 1991. godine. Funkciju reisu-l-uleme obavljao je u tekom periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, do raspada Islamske zajednice, odnosno formiranja Obnoviteljskog sabora za Islamsku zajednicu BiH.

Jakub ef. Selimoski (1991-1993.)

Pripremila: Meki Merjem, IIc

ZEMZEM | 23

AKTUELNOSTI

Pripremila: Alijevi Lamija, IIc

Prvi njemaki centar za islamsku teologiju

U Strasbourgu otvoreno prvo javno groblje za muslimanePrvo javno groblje za muslimane u Francuskoj otvoreno je u ponedjeljak u gradu Strasbourgu. Gradonaelnik Strasbourga Roland Ries izjavio je da je groblje, koja ima oko 1.000 grobnih mjesta, pokazatelj nastavka harmoninih odnosa izmeu raznih vjerskih zajednica u gradu, prenosi DPA. Do sada su muslimani u Francuskoj ukopavali svoje mrtve u posebno oznaenim mjestima na hrianskim grobljima, na kojima je sve manje prostora. Ranije su brojni muslimani sahranjivali svoje mrtve u dravama iz kojih potiu, ali zbog velikih trokova sve je manje takvih sluajeva. Regija Alzas, ija je prijestonica Strasbourg, dopustila je javno finansiranje grobalja, za razliku od ostatka Francuske. Gradske vlasti Strasbourga isplatile su grobljima 800.000 eura. Mrtvi e biti ukopani u kovezima, u skladu s francuskim zakonom, iako su planirani razgovori o tome da se ispotuje muslimanska tradicija ukopa.

U Njemakoj ivi vie od etiri miliona muslimana, ali tek sad postoji mogunost studija islamske teologije. Time se eli sprijeiti da imami obrazovani u inozemstvu ire radikalne ideje po Njemakoj. Univerzitet u Tbingenu na jugozapadu Njemake kao prvi njemaki univerzitet od oktobra 2011. nudi studijski predmet islamske teologije. Studij traje osam semestara s mogunou stjecanja bachelor-diplome. Rektor Univerziteta u Tbingenu Bernd Engler zalae se da se muslimani u Njemakoj obrazuju uravnoteeno. U jednom intervjuu za Deutschlandfunk izjavio je kako se radi o tome da se ponudi to obuhvatniji pregled strujanja u islamu i tu religiju prikae u itavoj njezinoj pluralnosti. . U sklopu studija se obrauje i islamsko (erijatsko) pravo. Ali, rektor Univerziteta u Tbingenu upozorava da se ne radi o propagiranju erijatskog prava nego o uravnoteenoj interpretaciji raznih pravnih kola. Jer, u pojedinim islamskim zemljama razliito se primjenjuje erijatsko pravo. Engler smatra da se kroz tu raznolikost moe postii vea uravnoteenost. Kako bi sve to ostvarilo Univerzitet u Tbingenu e u iduih pet godina iz saveznog prorauna dobiti etiri miliona eura. Tokom ove godine e studijski smjer islamske teologije biti uspostavljen i na univerzitetima Osnabrck/Mnster, Frankfurt/Gieen i Erlangen/Nrnberg. Za profesore i druge potrebe toga studijskog smjera Njemaka je izdvojila oko 20 miliona eura.

Muslim Taxi razdvaja putnike po roduNijemac Selim Reid, iji su roditelji iz Iraka, rijeio je problem muslimana koji se ne ele voziti sa enama u taksiju. Reid je osnovao Muslim Taxi koji odvaja putnike po rodnoj pripadnosti, kako bi bio ispotovan strogi zakon koji nalae da se mukarci i ene ne mogu voziti zajedno. Reid je rekao da je dobio inspiraciju za ovakav poslovni poduhvat jo davne 1996. godine kada su se njegovi roditelji vozili u taksiju, a voza ih je kritikovao zbog muslimanskih obiaja, prenosi Hungton Post. "Voza taksija se najvie alio zbog stranaca koji dolaze u Njemaku i zbog toga to je moja mama imala al preko glave", rekao je Reid. Iako Muslim Taxi zvui kao vrlo restriktivan, Reid tvrdi da e zapravo muslimanima osigurati vie prava i potovanja za imigrante.


O

Biljeenje dogaaja, osjeaja, na je trag u vremenu, i svakako, bolje biti urezan u drvo, nego utjeti neumitno. Krenimo od starih Sumerana i Egipana, nisu li oni ak pravili toliki napor, da su ono to misle, ono u to vjeruju, biljeili na glinene ploe i klesali u kamenje. Zar ivot nije vrijedan biljeenja?nog trenutka kad je ovjek poeo da osjea, u njemu se rodila elja da iskae svoja osjeanja. Nerijetko je teko rei sve ono to bi bilo potrebno da kaemo, pa su, stoga, ljudi od pamtivijeka, kroz razliite grane ljudskih djelatnosti ostavljali trag u vremenu. Da, to je vrijeme! Vjerovatno se esto zapitamo u filozofskim premetanjima sa samim sobom: Gdje su moji korijeni? Ko sam ja? Vjerovatno danas ne bismo znali mnogo toga iz nae historije da nije bilo naih vrijednih pisara, koji su nam sve potanko dostavili. Znamo da je ovjeku najvei mir, kao to kae Umberto Eko u kutu s knjigom. Ta injenica oznaava vanost bilo ega to se moe nazvati pisanom formom ljudskog stvaralatva, odnosno, u najveu ruku, knjievnih, te historijskih i filozofskih radova. Mula Mustafa Baeskija u svojim radovima istie znaaj pisanja, te kae: Ono to se zapie ostaje, ono to se pamti nestaje, aludirajui na injenicu da sve ono to se prenosi usmenim putem, ili e biti izgubljeno, ili e biti samo blijeda slika originala. Pokuat u vam pribliiti situaciju: neposredno pred izlaz sa djevojkom vjebate ispred ogledala kostur onoga to ete govoriti pred njom, i na kraju ne kaete nita. Ili pak, imate vaan govor pred ogromnim auditorijem, naravno da ete se bolje snai ukoliko ispred sebe imate, bar na malom papiru, koncepciju vaeg govora. Primjer djevojke svakako ne moemo uzeti za relevantan - ko jo, dok pria sa djevojkom, ita sa papira. Biljeenje dogaaja, osjeaja, na je trag u vremenu, i svakako, bolje biti urezan u drvo, nego utjeti neumitno. Krenimo od starih Sumerana i Egipana, nisu li oni ak pravili toliki napor, da su ono to misle, ono u to vjeruju, biljeili na glinene ploe i klesali u kamenje. Zar ivot nije vrijedan biljeenja? Stari Sumerani, i openito stari narodi, su svakako mislili na svoja budua pokoljenja, i nama, buduim naratajima, ostavljali su u naslijee svoja djela. Ne hvata li nas jeza dok itamo te stare natpise, ta stara djela, ne osjetimo li neobjanjivu elju da uhvatimo pisca za skute i odvedemo ga u najbliu kafanu na kafu? Ne pomislimo li: Pa, i oni su bili nita drugo do sudionici neobinog, ali, u isto vrijeme, i tako jednostavnog ivotnog veza? Jedan vrli mudrac je rekao: Ono to radimo za ivota, odjekuje u vjenosti sam vid biljeenja je svojevrstan peat kontinuitetu ljudske potrebe za izbacivanjem ljudskih osjeaja na papir. Nekada su stvari oko nas toliko udne, da ih ne moemo drugaije objasniti, nego da ih zabiljeimo. U onim najteim trenucima, kada se ne moemo obratiti niti jednom ovjeku za pomo, sjetimo se Boga, i na kraju, to to nam kopka misli, prolijemo kao tintu, na papir. Jednostavno, postoje neke stvari koje same po sebi iziskuju potrebu da budu zabiljeene, te stvari su i najjai ljudski osjeaji: strah i ljubav. Nismo li svjesni injenice da je naa sposobnost pretakanja misli u rijei, te dokumentovanja, biljeenja i pisanja, ono to nas ini civiliziranim. Upravo je u tome sva krasota i vrijednost biljeenja. Zato ne upoznati druge o sebi, zato ne upoznati ljude sa dogaajima, i na poslijetku, zato ne biti hrabar kad razum obmanjuje? Herbert Zbignjev u svojoj pjesmi Poruka Gospodina Kogita, kae: Ima malo vremena, treba dati svjedoanstvo. Da, vremena je malo; ja osjeam, ja piem. A vi?Pie: Mehi Munir, IIa

ZNAAJ PISANJA

ZEMZEM | 25

Poruka generaciji

Probudi se... proljee te ekaelim, da moja i tvoja dua, toplim i njenim velom, zasjene sve druge, lane ljepote i pronau put iskrenog prijateljstva od jedne do druge. elim, da duom ukrasim stazu koja me vodi do tebe, da njenom enjom, dokuim cilj koji me eka na kraju pravog puta.

P

oslije svakog dana, kad no, sve obavije mrakom, i naa tijela, nae due, ele smiraj. I uvijek se pitam, dok tonem u tamu noi, hoe li svanuti, hou li se probuditi? Zora e sigurno doi i poet e novi dan. A gdje u biti ja? Hoe li mene biti? I ve je sabah. Svako moje buenje, kao da je prvo. Hvala Stvoritelju, mom i tvom! Ponovo me budi miris ivota, cvrkut ptica. Blagodati su svuda oko nas, blagodati u nama. Razbudimo ih! ivot nam prolazi, ovako ili onako, ali prolazi. Ukrasimo ga najljepim to moemo, to znamo. Moda se pita, moramo li? Ma moramo, i trebamo! Svoju mladost uinimo lijepom, uinimo je najljepom. Uinimo, prije nego to iznad naih tijela, ujemo zveket kamenia i zemlje po naim kaburovima. I zato, kaem Elhamdulillah! Jutros me opet, proljee budilo na mom prozoru i ekalo na mojim vratima. Ponovo sam, beskrajno sretna, i ivot jako volim. Toplim selamom, sa osmjehom, elim poeti svoj novi dan, dok volim svog Allaha, i svog Poslanika, i sve ljude dok volim. Dok volim svoju domovinu i ovaj grad. Osjeam njihove dodire, kao dodir zraka, dok su moji i ja njihova. Sreu mi pruaju i sretnom me ine. Mogu da uim, mogu da putujem, mogu da gledam... i mogu da se radujem, to bezbroj razloga mogu da imam, ivot da volim. elim da moje noi kratko traju. enjom me zovu sva moja sutra, sva moja nova buenja. elim ponovo doi u svoju kolu. elim svoju radost, uionicu i svoju klupu podi-

jeliti sa tobom. Budi mi prijatelj! I ja hou, tvoj prijatelj da budem. Otjerajmo mrak iz svojih srca, iz svojih razuma, otjerajmo mrak iz naih dana. Moramo biti snani, i to eljeti, jako i neprestano. Sitne nas stvari sreu na putevima, odvraaju od cilja, stranputicama. Sitnim stvarima troimo nae vrijeme. Oi su nam zarobljene izlozima prividnih, lanih ljepota, a istinske smo ljepote, one to su inile nau bit, dok su nas pribliavale i prijateljstvom spajale, uspavali u nekom oku naeg postojanja. Zaogrnuti, divimo se lijepim haljinama i ogrtaima, proizvodima nekih tvornica Istoka ili Zapada, dok naa dua, od Allaha nam dar, kao nevana i potisnuta ljepota, proviruje ispod vela trenda odreenog vremena, zauena, pitajui se, ta to bi sa ovjekom, njegovim dostojanstvom i moralom njegovim. Proviruje, naa dua, pitajui se da li je ikom jo bitna, i kakva je, crna ili bijela, topla ili hladna, je li zaboravila ili jo nekog zna voljeti k`o to bi nekad voljeti znala, ili samo mrziti zna? Da li jo neko eli da ga uini sretnim i da je prepoznati moe i zna, takvu? elim, da moja i tvoja dua, toplim i njenim velom, zasjene sve druge, lane ljepote i pronau put iskrenog prijateljstva od jedne do druge. elim, da duom ukrasim stazu koja me vodi do tebe, da njenom enjom, dokuim cilj koji me eka na kraju pravog puta. Cilj na kom me eka, moj i tvoj Gospodar...Pie: Meki Emina, IVb


INTERVJU:

prof. dr. ejup gani


INTERVJU

Es-selamu alejkum i veliko hvala u ime nae kole Svi oni koji su branili Bosnu i Hercegovinu, koji su dali svoje na odranom predavanju. Zaista smo poaeni vaim gos- ivote, radili su to za bolju budunost generacija koje dolaze. tovanjem, a posebno nas raduje to s Vama dijelimo tre- Nije tu bilo nekog linog kalkulisanja, to su heroji koji su nanutak obiljeavanja ovog velikog i bitnog datuma u historiji jsvjesniji, najjai i najbolji dio naeg naroda. Mi moramo iz nae drave, Bosne i Hercegovine. Prolo je dvadeset go- potovanja prema naoj historiji, prema naoj dravi, uvijek dina od proglaenja nezavisne Bosne i Hercegovine, mnogo se sjeati njih. Naalost, u ovom optem tranzijskom perise toga dogodilo do dana dananjeg, to je eljelo da kazni odu, veoma esto zaboravljamo nae heroje, zaboravljamo i osveti ovu odluku, ali ona je ponosno odbranjena. Je li sve njihove porodice, ali to je zadatak na kome moramo stalno ostalo samo na odbrani? Koliko je Bosna i Hercegovina da- raditi i greke korigovati, neto emu zaista trebamo posnas, ono za ta je proglaena 1

ZEMZEM (mart 2012.), br. 3-175

Documents

Transcript of ZEMZEM (mart 2012.), br. 3-175