ZELENE JAVNE NABAVKE I ZELENI POREZI

Istraživanje Green Council tima Sarajevo, oktobar 2017. godine

ANALIZA STRATEŠKOG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH 2018-2021

Politike okoliša za ekonomski razvoj BiH

BOS

ANALIZA STRATEŠKOG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH 2018-2021

Politike okoliša za ekonomski razvoj BiH

Objavljuje Udruženje Savjet za zelenu gradnjuGreen Council

Štampano u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2018.

Autori: Slavica AšonjaJakub Butković

Slaviša JovanovićSanela Klarić

Ivica Sivrić

Dizajn/Prijelom: Abdulmalik Begović

Lektor: Lamija Subašić

Štampa: Štamparija Fojnica D.D.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

338.435(497.6)”2018/2021”

ANALIZA strateškog plana ruralnog razvoja BiH 2018-2021 : politike okoliša za ekonomski razvoj BiH / [autori Slavica Ašonja ... [et al.]. - Sarajevo : Udruženje Savjet za zelenu gradnju - Green Council, 2018. - 51 str. : ilustr. ; 24 x 20 cm

Bibliografija: str. 50-51.

ISBN 978-9926-8106-5-8 1. Ašonja, Slavica

COBISS.BH-ID 26543366 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

54

10 O Projektu10 Cilj analize10 Ciljne grupe10 Metode izrade analize

12 Uvod 15 Metodologija izrade dokumenta osvrt na trenutni dokument i preporuke za naredni ciklus programiranja

18 Pristup podacima i analitički osvrt osvrt na trenutni dokument i preporuke za naredni ciklus programiranja

21 EU zahtjevi u procesu EU integracija u sektoru i prethodni ne/ napredak BiH21 Pristupni proces - opće informacije22 Poljoprivreda i ruralni razvoj BiH u pristupnom procesu23 Uloga Strateškog plana BiH u EU integracijama

25 Ciljevi, mjere i harmonizacija s EU-om i Zajedničkom poljoprivrednom politikom25 Zajednička poljoprivredna politika zemalja EU-a

28 Ruralna politika zemalja EU-a28 Ciljevi i priroda ruralne politike EU-a29 Osnovna obilježja nove ruralne politike u zemljama EU-a30 Politika ruralnog razvoja EU-a prema zemljama kandidatkinjama - pretpristupni fondovi za poljoprivredu i ruralni razvoj

33 Analiza strateškog dokumenta33 Analiza pojedinačnih mjerā38 Analiza finansijskog okvira42 Analiza planiranih aktivnosti u vezi s provođenjem i nadgledanjem

Sadržaj

46 Zaključak Razvojna perspektiva (pesimistični i optimistični scenarij, i pregled potencijalnih gubitaka)

48 Preporuke za prilagođavanje nakon 2020

50 Recenzije

52 Literatura

76

Pregled skraćenica i akronimaList of Abbreviations and Acronyms

BAM / KM Bosnian Convertible Mark / Konvertibilna markaBD BiH Brcko District of Bosnia and Herzegovina / Brčko Distrikt Bosne i HercegovineBiH Bosnia and Herzegovina / Bosna i HercegovinaBiH MAC BiH Mine Action Centre / Centar za uklanjanje mina u Bosni i HercegoviniCAP / ZPP Common Agricultural Policy / Zajednička poljoprivredna politikaCSP Country Strategy Paper / Strateški dokument za zemljuDAFWM BD Department of Agriculture, Forestry and Water Management Brcko District / Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko DistriktaDEI Directorate for European Integration / Direkcija za evropske integracijeEC/EK European Commission / Evropska komisijaEU European Union / Evropska unijaEUR Official currency of Eurozone / Zvanična valuta eurozoneFADN Farm Accountancy Data Network / Poljoprivredni računovodstveni sistemFAO Food and Agriculture Organization of the United Nations / Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih narodaFAOSTAT Food and Agriculture Organization Corporate Statistical Database / Baza statističkih podataka Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih narodaUSAID United States Agency for International Development Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih DržavaSweden FARMA II USAID/Sweden Fostering Agriculture Market Activity II Podrška USAID-a/Švedske aktivnostima za razvoj tržišne poljoprivrede IIFBiH Federation of Bosnia and Herzegovina / Federacija Bosne i HercegovineGLOBALG.A.P. GLOBAL Good Agricultural Practice / Globalni standardi za dobru poljoprivrednju praksuIPA Instrument for Pre-Accession Assistance / Instrument pretpristupne pomoći

IPARD Instrument for Preaccession Assistance for Rural Development / Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvojLAG Local Action Group / Lokalna akcijska grupaLEADER Liaison Entre Actions de Développement del’Economie Rurale / Veza među aktivnostima za razvoj ruralne ekonomijeLPIS Land Parcel Information System / Sistem za indentifikaciju parcela poljoprivrednog zemljištaMSP / SME Mala i srednja preduzeća / Small and Medium EnterprisesMVTEO /MOFTER Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH / Ministry of Foreign Trade and Economic Relations of BiHNMS New Member States / Nove države članiceNUTS Nomenclature des Unités territoriales statistiques / Nomenclature of territorial units for statistics / Nomenklatura teritorijalnih statističkih jedinicaOCD /CSO Organizacije civilnog društva / Civil Society OrganizationsOECD Organization for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku saradnju i razvojPRR / RDP Program ruralnog razvoja / Rural Development ProgrammeRPG/RK Registar poljoprivrednih gazdinstava / Registar klijenataRR Ruralni razvoj RS Republic of Srpska / Republika SrpskaSAA / SPP Stabilization and Association Agreement / Sporazum o stabilizaciji i pridruživanjuSAPARD Special Accession Programme for Agriculture & Rural Development / Poseban pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvojSAPS Single Area Payment Sheme / Shema jedinstvenih plaćanja po površiniSME / MSP Small and medium enterprises / Mala i srednja preduzećaSPP / SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju / Stabilization and Association Agreement SPS Single Payment Sheme / Shema jedinstvenih plaćanjaSWOT S - strenght, W - weaknesess, O – oportunities, T - threats / Analiza snaga, slabosti, mogućnosti i ograničenjaUNDP United Nations Development Programme / Razvojni program Ujedinjenih narodaZAP / CAP Zajednička agrarna politika Evropske unije / Common Agriculture Policy EUZOPE / CMEF Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju / Common Monitoring and Evaluation FrameworkZPP Zajednička poljoprivredna politikaZoPPRR Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine

98

O projektu

Projekat „Politike okoliša za ekon-omski razvoj BiH“, s posebnim fokusom na analizu usvojenog

Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018.-2021.) – Okvirni dokument (u nastavku Strateški plan), osmislila je neprofitna organizacija „Savjet za zele-nu gradnju – Green Council“. Provedba projekta trajala je od marta do novem-bra 2018. godine. Projekat se realizira uz podršku Fondacije Heinrich Böll u BiH.

Projekat treba da podrži formi-ranje koordinisane platforme koja bi omogućila povezivanje aktivnih učesni-ka u sektoru kroz dijalog, intervjue, formiranje stručnog tima nezavisnih stručnjaka iz ove oblasti, analizu usvo-jenog dokumenta Strategije, praćen-je njenog provođenja te poređenja sa strategijama i standardima usvojenim i primijenjenim u Uniji i regionu.

1.1. Cilj analize

Ova analiza predstavlja infor-mativni dokument koji može pomoći razumijevanju važnosti politika rural-

nog razvoja za sve građane BiH. Ta-kođer, ukazuje na važnost uključivanja stručnjaka i svih zainteresovanih strana u njegovu izradu, odabira optimalne metodologije izrade te valjanih po-dataka, odabira argumentovanih pri-oritetnih ciljeva i mjera prema rezul-tatima analiza (a ne želja pojedinaca), održive odgovorne primjene i njenog praćenja. Na kraju je istaknuta važnost usaglašavanja dokumenta s potrebama BiH na putu integracija u EU za održivu i odgovornu viziju razvoja sektora rural-nog razvoja BiH.

Pojedinačni ciljevi su:• Sumiranje svih nalaza i preporuka koje će osigurati odgovornu i održivu strate-giju ruralnog razvoja BiH u budućnosti;• Stvaranje osnova za daljni razvoj ak-cionih planova i niza pratećih doku-menata koji će osigurati veću održivost provođenja postojeće strategije;• Kreiranje boljeg razumijevanja i po-drške svih stručnjaka, zainteresovanih strana, međunarodne zajednice i građa-na BiH za veću transparentnost i inklu-ziju;

Osnovni cilj projekta jeste

podizanje svijesti građana o važnosti sinergije djelovanja

svih sektora koji imaju veliki utjecaj

na klimatske promjene, a jedan

od njih jeste sektor ruralnog razvoja

za koji je trenutna bh. vlast usvojila

strateški dokument u

januaru 2018. godine.

1

• Povezivanje svih aktera koji imaju za cilj bolje informisanje, edukaciju i rad na ovim politikama u BiH, koje donose balansirani prosperitet svih građana;• Stvaranje prepoznatljivih elemenata za inovacije i mogućnosti za zapošlja-vanje u realnom sektoru i smanjenje odliva mladih ljudi iz zemlje.

1.2. Ciljne grupe

Direktne ciljne grupe kojima je ova analiza namijenjena jesu:

• Potencijalni i aktivni poljoprivredni proizvođači;• Ruralne zajednice;• Privredne komore te druga udruženja koja okupljaju predstavnike privrednika i investitora;• Stručnjaci iz oblasti razvoja i drugih relevantnih sektora u vezi s ruralnim razvojem, cirkularnom ekonomijom i osiguranje kvalitetnijeg života u rural-nim zajednicama;• Savjetodavne službe;• Industrija;• Banke;• Predstavnici akademske zajednice;• Predstavnici svih nivoa vlasti u BiH;• Strateški partneri – međunarodne or-ganizacije, strani investitori, EU i sl.;• Organizacije civilnog društva (OCD);• Mediji.U indirektne ciljne grupe spadaju svi građani BiH, koji će imati višestruke ko-risti.

1.3. Metode izrade analize

Analiza je rađena u periodu od marta do septembra 2018. godine. Proces izrade analize je vođen u faza-

ma. Korišteni su kako primarni tako i sekundarni izvori informacija. Na samom početku intervjuisani su akteri u izradi Strateškog plana, prikupljeni su i analizirani slični važeći dokumen-ti u regionu i EU, postojeći izvještaji, studije o provođenju ZAP-a u EU. Infor-macije i saznanja, koja su dobivena u ovoj fazi, dali su ulazne podatke za ter-ensko istraživanje. Prilikom terenskog istraživanja obavljen je značajan broj intervjua s predstavnicima institucija na različitim nivoima vlasti, domaćim i međunarodnim stručnjacima i organi-zacijama civilnog društva (OCD). Pored toga, konsultovana je najbolja prak-sa zemalja u regiji, posebno zemalja u EU. Nadalje, preliminarni rezultati istraživanja su predstavljeni tokom ra-dionice održane u junu 2018. godine, na kojoj su akteri iz različitih oblasti1, putem diskusije dolazili do okvirnih zaključaka i prijedloga preporuka.

Temeljna načela, koja su se primjenjivala u procesu rada, su: sarad-nja s privrednicima; povezivanje sa drugim organizacijama iz oblasti pol-joprivrede, zaštite okoliša, zdravstva, obrazovanja, privrede i drugih relevant-nih oblasti; te usaglašavanje s EU zahtje-vima i standardima, zakonima održivo-sti, cirkularne ekonomije, zapošljavanja, optimizacijom kvaliteta života građana, zelenih javnih nabavki i svih drugih zahtjeva održivosti.

1 Predstavnici akademske zajednice, organizacije civilnog društva, predstavni-ci vlasti u BiH, stručnjaci iz prakse, poljop-rivrednici, kao i svi zainteresovani za prob-lematike ruralnog i održivog razvoja

Ova konstruktivna diskusija je posluži-la da se testiraju rezultati analiza, predstave prelim-inarni rezultati i sagleda mišljenje šireg spektra zain-teresovanih strana.

1110

Strateški plan ruralnog razvoja BiH (2018.-2021.) – Okvirni dokument, kao dokument državne politike, ne

može se posmatrati izolovano a da se na prvom mjestu ne spomene njegova pozicija i značaj u kontekstu opće razvo-jne politike jedne države. U tom smislu, nesporno je da su institucije i pojedinci angažovani na izradi Strateškog plana imali nezahvalan zadatak da „naprave“ dokument, koristeći tzv. pristup „mid-dle-up“ u pogledu njegove vertikalne integracije sa drugim razvojnim do-kumentima, a da ipak ti dokumenti, ni nižeg ni višeg nivoa, ne korespondira-ju sa ciljevima izrade strategije. Osnov za izradu strateškog dokumenta bile su entitetske strategije razvoja poljop-rivrede i ruralnog razvoja, koje su met-odološki, svrhom i ostalim elementima različito postavljene. S druge strane, Bosna i Hercegovina nema opću razvo-jnu politiku, odnosno državnu strate-giju sa definiranim okvirom i ulogom poljoprivrede i ruralnog razvoja, oda-kle bi trebalo da ishode ciljevi politika ruralnog razvoja u korelaciji sa drugim makroekonomskim politikama.

Međutim, u ovom uvodnom razmatranju želi se skrenuti pažnja na najveću nedorečenost Strateškog pla-na, a to je da se pojam „ruralnog“ ni etimološki ni suštinski nije obradio na odgovarajući način. Zbog toga, Strateš-ki plan, uz sve ostale manjkavosti koje su predstavljene dalje u ovom doku-mentu, ne daje odgovore na izazove ruralnog razvoja u BiH. Strateški plan, u uvodnom izlaganju, govori o značaju poljoprivrede za ekonomiju BiH i kroz cijeli dokument učestalo stavlja znak jednakosti između poljoprivrede i ru-ralnog razvoja. Ruralni razvoj se neo-pravdano poistovjećuje sa razvojem poljoprivrede, posebno u BiH, gdje od poljoprivrede živi zanemariv procenat od 6,6% ruralnih domaćinstava2.

Pojam ruralnog razvoja, kako se danas shvata i tumači, inače je savre-men koncept. U razvijenim se zemljama pojavio posljednjih nekoliko decenija kao pokušaj rješavanja kompleksnih

2 UNDP BiH. (2013). Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost. Sarajevo.

Uvod

... Bosna i Hercegovina nema

opću razvojnu politiku, odnosno

državnu strategiju sa

definiranim okvirom i ulogom

poljoprivrede i ruralnog razvoja...

2problema ruralnih zajednica. Razlog za uvođenje ovog pristupa je neravnom-jeran teritorijalni razvoj, koji se smatra osnovnim uzrokom siromaštva. Modeli ruralnog razvoja su u stalnom procesu evolucije, traženju optimalnih rješenja za zadovoljenje potreba ruralnog sta-novništva. Postoje različite teoretske i etimološke rasprave o definiciji pojma i koncepta ruralnosti. Jedna od njih definira ruralnost kao proces kojim se unapređuje privredni, društveni, socijal-ni i politički život stanovnika određenog ruralnog područja, užeg (sela, manjeg mjesta) ili šireg (određene regije). U određivanju ruralnosti najčešće se kom-binuju demografski pokazatelji (gusti-na naseljenosti) i ekonomski pokazatelji (veličina naselja, profesionalna struktu-ra i dominantna proizvodnja jedne sre-dine). Zbog toga je nejasno zašto se u izradi Strateškog plana, koji u naslovu sadrži pojam ruralnosti, nije uložio bar minimalni napor da se da naznaka na koje „ruralno“ u BiH cilja ovaj dokument. U BiH se pri karakterizaci-ji ruralnog prostora i bitnih obilježja

ruralnog razvoja u obzir moraju uze-ti historijske, političke, ekonomske, prirodno-geografske i društveno-soci-jalne karakteristike, koje su specifične za BiH. Sadašnje stanje u BiH je rezultat socio-ekonomskih i političkih promjena koje su se dešavale prvenstveno posl-jednjih dvadesetak godina (postratno društvo, tranzicija, političke krize). Osim ratnih dešavanja, koja su radikalno promijenila socijalnu i ekonomsku strukturu, u BiH još uvijek nije zvanič-no završen proces tranzicije. Zbog toga nije postignut konsenzus o pitanjima prioriteta koji se tiču održivog razvoja. Međutim, poljoprivreda i ruralni razvoj su još ranije doživjeli radikalne prom-jene, zbog čega je ruralni razvoj u BiH bio pod jakim utjecajem političkih odluka. Procesi urbanizacije, deagrar-izacije i industrijalizacije započeti 50-ih godina prošlog vijeka promijenili su osnovna obilježja ruralnih područja. Radikalno se promijenila i osavreme-nila socijalna struktura tadašnjeg sela. S druge strane, nepovoljan položaj poljo-privrede i ideološke predrasude prema privatnom vlasništvu, ali i neprimjere-

1312

na razvojna politika prema selu, doveli su do izrazite stagnacije (zaostajanja) mnogih ruralnih regija. Industrijalizaci-jom je bila obuhvaćena cijela BiH, tako da danas imamo mnoga ruralna mjesta sa neiskorištenim/napuštenim industri-jskim objektima i ruralno stanovništvo, koje, usljed prekida s poljoprivrednom tradicijom u prethodnoj generaciji, nema naslijeđena znanja i vještine za efi-kasno bavljenje poljoprivredom. Većina ruralnog stanovništva živi od industrije, usluga, trgovine i naknada države. Ru-ralnost Bosne i Hercegovine je, također, u direktnoj vezi sa klimatskim, reljefnim i geografskim obilježjima. Uslovi života su povezani s prirodnim uslovima, pa tako u BiH imamo razvijenija područja u ravnici i kotlinama rijeka, gdje su formi-rana veća naselja i gradovi, te nerazvi-jeniji dio, kome pripada planinski dio BiH, koji čini 4/5 njene teritorije3.

3 UNDP BiH. (2013). Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost, Sarajevo.

Cilj politike ruralnog razvoja u BiH treba da bude i uravnotežen ter-itorijalni razvoj, odnosno smanjenje razlika između teritorija s povoljnim naspram teritorija sa nepovoljnim uslovima života. Politika ruralnog raz-voja u BiH treba da uvaži heterogenost uslova za privređivanje i uslova za život. Kompleksnost i višedimenzi-onalnost ruralnog razvoja u BiH u sva-kom slučaju prevazilazi kapacitete koji su bili na raspolaganju prilikom izrade Strategije, te se linijom manjeg otpora odabrala najlagodnija opcija, a to je da se napravi prosti zbir entitetskih strate-gija poljoprivrede, koje su u krajnjem izrazu dobile epitet „strateškog plana ruralnog razvoja“.

Politika ruralnog razvoja u BiH treba

da uvaži heterogenost

uslova za privređivanje i

uslova za život.

Metodologija izrade dokumenta -osvrt na trenutni dokument i preporuke za naredni ciklus programiranja

Strateški plan ruralnog razvoja BiH je usvojen početkom 2018. go-dine. Usvajanje strateškog plana

trebalo je da bude prvorazredna vijest za cjelokupnu javnost iz razloga što predstavlja platformu za transformaciju i unapređenje prirodnih, ekonomskih i društveno-socijalnih karakteristika u zemlji sa dominantno ruralnim karak-terom, kakva je BiH. Međutim, usvajan-je strateškog plana postalo je udarna vijest zbog posve drugog razloga, a to je činjenica da se na njegovo donošenje čekalo gotovo deset godina. Naime, iako je Zakonom o pol-joprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH (ZoPPRR4) iz 2008. godine, između ostalog, propisana i izrada Strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Herce-govine (član 12. Zakona o poljoprivre-di, prehrani i ruralnom razvoju BiH), Strateški plan je usvojen tek 2018. godine. Spomenutim članom, Minis-tarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

4 Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine.

odnosa BiH je zaduženo da u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima u roku od godine dana od stupanja na snagu Zakona izradi Strateški plan ru-ralnog razvoja BiH. Strateškim planom BiH utvrđuju se ciljevi ruralnog razvoja, identificiraju programi, mjere i druge aktivnosti za postizanje tih ciljeva, us-postavljaju se mehanizmi za praćen-je i ocjenjivanje, te okvirno utvrđuju potrebna finansijska sredstva i proce-dure za njihovo korištenje. Također je definirano da: „Strateški plan BiH os-nova je za usmjeravanje svih planova i programa ruralnog razvoja donesenih na svim razinama vlasti u BiH“5. U praksi je ovo značilo da na osnovu Strateškog plana ruralnog razvoja BiH niži nivoi vlasti izrađuju operativne programe ruralnog razvoja („Nadležna entitetska i tijela Brčko Distrikta BiH pripremaju programe ruralnog razvoja i dostavljaju ih na usvajanje zakonodavnim tijelima

5 Član 12. stav (2) Zakona o pol-joprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 50/08).

3

1514

entiteta i tijelima Brčko Distrikta BiH“)6.

Na ovaj je način trebalo osigu-rati logički slijed programiranja. Pored toga, donošenjem okvira za definiran-je mjera poljoprivredne i ruralne poli-tike, što je po ZoPPRR-u BiH nadležnost Ministarstva vanjske trgovine i ekon-omskih odnosa (MVTEO), osigurao bi se visok nivo usklađenosti poljoprivredne i ruralne politike u BiH.

Metodologija izrade dokumen-ta, kao što je Strateški plan (iz sektora s podijeljenim nadležnostima), podra-zumijeva da se formiraju radne grupe sačinjene od predstavnika nadležnih institucija. Radne grupe se dijele na tehničke timove (ako je potrebno) i za-dužene su za tehnički dio izrade doku-menta. Ovakav pristup izradi osigurao bi da se svi oni koji imaju nadležno-sti, ali i odgovornosti, u sektoru ukl-juče i daju svoj doprinos. Kada radna grupa izradi dokument, nastupa faza usaglašavanja te se dokument šalje nadležnim institucijama koje o njemu u razumnom roku treba da daju svo-je mišljenje. Nakon prikupljanja svih mišljenja, nadležno ministarstvo šalje dokument, zajedno sa mišljenjima, Vi-jeću ministara radi usvajanja. Kad Vijeće ministara formalno usvoji dokument (u ovom slučaju Strateški plan), dokument se šalje u Parlament, te nakon usvajanja u parlamentarnoj proceduri, objavom u Službenom glasniku BiH dokument stu-pa na snagu.

6 Član 12. stav (6) Zakona o pol-joprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 50/08)

Nažalost, zbog političkih prob-lema, ne samo u slučaju Strateškog plana, procedura nije išla predstavl-jenim tokom. Samo usvajanje Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju, koji regulira i oblast ruralnog razvoja na državnom nivou, proteklo je u dosta „nategnutoj“ atmosferi: dok su jedni (predstavnici RS-a) tvrdili da je poljoprivreda u isključivoj nadležnosti bh. entiteta, EU kao i FBiH i BD su bili ZA donošenje zakona na državnom nivou. Prvobitni Prijedlog zakona, koji je bio izuzetno kvalitetan, naknadnim kompromisima je poprilično oslabljen. Sporenja oko nadležnosti nastavljena su i nakon donošenja Zakona, a na-jočitiji primjer je Strateški plan. Iako je MVTEO – Sektor za poljoprivredu, kao nadležni sektor za poslove poljoprivre-de i ruralnog razvoja, u nekoliko navra-ta potencirao aktivnosti na početku iz-rade Strateškog plana, sve se uglavnom završilo na imenovanju predstavnika institucija u radne grupe. Daljne aktiv-nosti se nisu poduzimale. U međuvre-menu je RS uradila svoju Strategiju ru-ralnog razvoja, što je bilo u suprotnosti s odredbama ZoPPRR-a BiH. S obzirom da izrade državnog dokumenta nije bilo na vidiku, Federacija BiH je počela izra-du vlastitog programa ruralnog razvoja FBiH, a u skladu sa ZoPPR-om BiH. Pro-gram je urađen i trenutno je u fazi us-vajanja. Znači, umjesto da se prvo uradi dokument na nivou BiH, urađeni su do-kumenti na nivou entiteta, i to u formi Strategije u RS-u i Programa u FBiH. Novi pristup EU-a u vezi s uk-ljučivanjem pojedinih sektora u pro-gramiranje pretpristupne pomoći, te srednjoročni pregled IPA instrumenta,

Kad Vijeće ministara formalno

usvoji dokument (u ovom slučaju Strateški plan),

dokument se šalje u Parlament, te nakon usvajanja

u parlamentarnoj proceduri, objavom

u Službenom glasniku BiH

dokument stupa na snagu.

koji je bio prijelomna tačka hoće li se poljoprivreda uopće naći u Programu pomoći do 2020., izvršio je pritisak na domaće vlasti da izradu Strateškog pla-na ruralnog razvoja ponovo aktuelizira-ju. Tokom 2017. godine pokrenuta je kampanja za izradu ovog dokumenta, te je dobivena i saglasnost za to (mada je Zakonom jasno propisano ko i na koji način pravi strateški plan, te da nije potrebno dobiti nikakvu saglasnost). Međutim, izradu Strateškog plana su ponovno uslovljavali predstavnici RS-a, koji su insistirali da se pravi tzv. okvirni dokument, koji bi podrazumijevao da se već postojeći dokumenti praktično uvežu u jednu cjelinu i da se to pred-stavi kao strateški plan ruralnog razvoja BiH. Na ovaj način bi bili ispunjeni uslovi Evropske komisije (EK) u vezi s uvršta-vanjem poljoprivrede kao područja za finansiranje, ali bi kvalitet samog do-kumenta bio vrlo upitan. Brojna upo-zorenja da metodološki nije moguće na ovaj način uraditi kvalitetan dokument nisu uvažena te je na kraju, uz finansij-sku pomoć USAID-a (projekta FARMA II), počela izrada tzv. okvirnog dokumenta.

Inače, praksa izrade tzv. okvirnih doku-menata, s ciljem dobijanja pomoći iz in-strumenta IPA II, nije bila novina. Takvi su dokumenti bili već urađeni za Sektor za okoliš i Sektor za transport, a poslije Sektora za poljoprivredu, usvojena je i Okvirna energetska strategija. Para-doks izrade dokumenata na ovaj način najbolje oslikava slučaj iz Transportne strategije, gdje je pukim spajanjem en-titetskih strategija dobijena situacija da putni pravci završavaju sa granicama entiteta, tj. ne nastavljaju se dalje u ter-itorij drugog entiteta. Slična situacija je i u Sektoru za poljoprivredu. Upravo je cilj ovog dokumenta da predstavi neke od nedostataka ovog Strateškog pla-na, ne samo da bi ga prosto kritikovao nego, upravo suprotno, da bi u sredn-joročnom pregledu dokumenta, te iz-radi novog, bh. institucije uradile bolji posao.

Upravo je cilj ovog dokumenta da predstavi neke od nedostataka ovog Strateškog plana, ne samo da bi ga prosto kritikovao nego, upravo suprotno, da bi u srednjoročnom pregledu dokumen-ta, te izradi novog, bh. institucije uradile bolji posao.

1716

Pristup podacima i analitički osvrt - osvrt na trenutni dokument i preporuke za naredni ciklus programiranja

Svaki proces planiranja počinje sa-gledavanjem trenutne situacije i projektovanjem mogućih razvoja

događaja, uz interne i eksterne utje-caje ili bez njih. Da bi se pak sagleda-la trenutna situacija, neophodno je raspolagati podacima, primarnim ili sekundarnim, koji jasno oslikavaju tu situaciju kao početnu poziciju. Raspo-laganje kvalitetnim podacima je sve značajnije u današnje vrijeme, kada zbog brzih promjena u razvoju pojed-inih sektora, te tržišnim turbulencijama koje potresaju i velike ekonomije, plan-iranje se vremenski sve više ograničava na manje periode, a podaci moraju biti što svježiji, ako ne i dnevno ažurirani. Zbog sezonskih ciklusa koji su zastu-

pljeni u poljoprivredi, podaci u ovom sektoru uslovno ne moraju biti aktuelni kao na primjer u finansijskom ili infor-matičkom sektoru, ali raspolaganje po-dacima koji su stari godinu ili više već može stvarati probleme u planiranju razvoja poljoprivrede. Strateški plan ruralnog razvoja BiH (2018.-2021.) – Okvirni dokument je zamišljen da se konzervativno ograniči na zvanične podatke i dokumente kl-jučnih institucija u ovom sektoru, sa svim nedostacima koje to nosi, a koji su i istaknuti u pojedinim dijelovima dokumenta. Najveće ograničenje tog pristupa je zastarjelost te nedosljednost podataka.

Pregled ključnih izvora Strateškog plana i aktuelnost

podataka u tim izvorima.

Izvor: Vlastiti prikaz autora

* Sektorska analiza za šumarstvo je publikovana 2015. godine, ali koristi podatke aktuelne do 2013. godine.

4

Ovdje treba istaknuti da su podaci za Brčko Distrikt (BD) veoma oskudni, i u većini poglavlja gotovo nepostojeći. BD nema svoju strategiju, a većina podata-ka koji su u dokumentu je izvučena iz registra poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, koji može dati podatke samo za lica koja su ostvarila podršku u po-jedinoj godini. Ako uzmemo da je ova Strate-gija pripremana 2017. godine, a da se u pogledu aktuelnosti podataka desio veliki broj promjena u agrarnom sekto-ru (tržišne turbulencije, velike sezonske oscilacije u proizvodnji, štete od kli-matskih katastrofa, pojačane migraci-je lokalnog stanovništva itd.), teško je očekivati da ovako aktuelni podaci mogu odgovoriti izazovima koje nose nadolazeće godine.

Dokument dosta koristi i po-datke domaćih institucija nadležnih za statistiku, međutim, ovi podaci se veo-ma često uzimaju s rezervom, jer praksa pokazuje da često ne oslikavaju realno stanje. Osim toga, iako su ovi podaci do-sta aktuelni (dokument koristi podatke za 2015. godinu, i na pojedinim mjes-tima za 2016. godinu), dostupni po-daci se uglavnom odnose na općenite pojmove i fakte, dok specifični podaci uglavnom dolaze iz uzoraka (npr. An-keta o radnoj snazi) i često su u koliziji sa drugim izvještajima ovih institucija. Zanimljivo je da dokument koristi i po-datke FAOSTAT-a, a koji su u trenutku iz-rade dokumenta bili dostupni do 2014. godine, iako bi trebalo da su domaće institucije ažurirale ove podatke i omo-gućile pristup.

Dokument se vrlo oskudno poziva na podatke koji ne dolaze iz javnih institucija. Mali broj korištenih izvora potječe od UNDP-a (podaci za period 2009.-2013.) i USAID-a / švedsk-og projekta FARMA (podaci za 2010. godinu). Svježi podaci su bili dostup-ni kod Vanjskotrgovinske komore BiH (potencijalno najvjerodostojniji podaci sa kojim domaće institucije trenutno raspolažu), a relativno ažurni podaci pri-kupljeni su i od BiH MAC-a o površina-ma koje su sumnjive zbog potencijal-nog prisustva mina. Svakako bi trebalo uzeti u obzir formiranje strukture koja bi sakupljala, analizirala i uvrštavala u korisne izvore informacije sve publik-acije koje redovno ili vanredno izrađuju različite organizacije ili institucije u BiH. Ti podaci nisu zvanični, ali daju precizni-ju sliku o pojedinim oblastima agrara u BiH.

Podaci koji su od ključnog značaja za ovaj dokument, a koji se odnose na strukturu poljoprivred-nih gazdinstava, dostupni su veoma ograničeno, i čak se referiraju na 1991. godinu. Pilot-popis poljoprivrede, koji je proveden 2010. godine na oko 1000 farmi u pet općina, samo se spominje, dok nastavak tih aktivnosti nije nigd-je jasno preciziran. Nadalje, gotovo svi dostupni podaci o strukturama poljop-rivrednih farmi uglavnom ne razlikuju gazdinstva po intenzivnosti poljop-rivrednih aktivnosti, već agregiraju in-tenzivne i ekstenzivne aktivnosti u sum-irane podatke.

Bez pribavljanja preciznih i ažurnih podataka o samim proizvođači-

1918

ma i njihovim aktivnostima, svako plan-iranje u narednim godinama bi samo ponovilo greške iz prošlosti, u smislu kreiranja ciljanih intervencija i postizan-ja značajnih razvojnih efekata.

Upravo stoga, ključna preporu-ka u ovom dijelu dokumenta odnosi se na jačanje kapaciteta i alata za redovno i kontinuirano prikupljanje podataka, posebno podataka koji se odnose na ciljnu grupu obuhvaćenu intervencija-ma preciziranim u dokumentu kao što je Strateški plan. Koraci u ovom smje-ru bi bili definiranje profila korisnika podrške/intervencije (poljoprivredna proizvodnja/ruralno preduzetništvo), definiranje neophodnih ulaznih poda-taka za njihovu evaluaciju i praćenje efekata podrške, te provođenje poljop-rivrednog (pilot-) popisa. Ovu aktivnost bi trebalo završiti do početka izrade do-kumenta za naredni vremenski period (od 2022.).

Definiranje profila korisnika je neophodno kako bi se jasno segmen-tirali korisnici kod kojih se postiže do-datna vrijednost stimuliranjem. Veoma često se sva gazdinstva, koja se bave poljoprivredom (komercijalno ili ne-komercijalno), jednako sagledavaju u analitikama sličnih dokumenata (ukl-jučujući analizirani dokument), a isto tako se i podaci intenzivne i ekstenzivne proizvodnje agregiraju dajući veoma neprikladne prosjeke poljoprivredne aktivnosti, koji se uzimaju za zvaničnu sliku bh. proizvođača. Ista situacija je i sa ruralnim preduzetnicima.

Definiranje podataka, koji bi se prikupljali od ciljanih profila, ne bi tre-balo biti problem, ako se uzme u obzir da je već rađen jedan pilot-popis 2010. godine. Također, zemlje u okruženju, sa sličnim poljoprivrednim prilikama, su to već uradile. S obzirom da bi naredni do-kument trebao imati razvojni karakter, na temeljima komercijalne i ekonomski isplative proizvodnje, fokus bi svakako trebao biti na registrovanim poljop-rivrednim gazdinstvima, a prikupljanje podataka bi bilo nadgradnja na podat-ke koji su već dio registra. Osim toga, oz-biljno prikupljanje podataka od kritične mase poljoprivrednih proizvođača će unaprijediti i potencijalno ubrzati pro-ces uspostave drugih registara kao što su FADN, LPIS i sl.

Bez pristupa kvalitetnim po-dacima, i kvalitetne analitike, nije mo-guće definirati efikasne intervencije, a samim tim izostaju i očekivani rezulta-ti. Planiranje na bazi nedovoljnih, ne-preciznih ili netačnih podataka može napraviti više štete nego nepostojanje planskog dokumenta.

5.1. Pristupni proces - opće informacije

Proces pristupanja Evropskoj uniji je dugačak i kompleksan politič-ki i ekonomski proces, gdje se

mogu razlikovati različite faze – od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, do samog provođenja Pristupnog ugovora (Accession Treaty). Ovakav ciklus pridruživanja, odnosno faze u pridruživanju nisu se bitno mijen-jale od prvih proširenja do danas. Sva-ka zemlja kandidatkinja koja želi da se pridruži klubu EU-a mora ispuniti svaku

od navedenih faza. Pristupne faze, kao i vremenski okvir za realizaciju svake, pri-kazane su u tabeli ispod.

Strateški cilj Bosne i Hercegov-ine kako ekonomski tako politički je članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj politički i ekonomski cilj prema relevantnim an-ketama podržava više od 75% građana BiH. Ipak, za razliku od građanstva, jedan određeni dio političara EU integracije podržava samo deklarativno ali ne i suš-tinski. Izostanak prave opredijeljenosti i podrške EU integracijama razlog su ve-oma sporog puta naše zemlje ka članst-

EU zahtjevi u procesu EU integracija u sektoru i prethodni ne/napredak BiH

Vremenski okvir pristupnog pro-cesa, ocijenjen na osnovu ranijih proširenja.

Izvor: Evropska komisija

5

2120

vu u Uniji. Najbolji primjer je vremenski jaz između prve i druge faze - dok su druge zemlje ovu fazu prošle za godi-nu ili dvije, BiH je trebalo gotovo deset godina poslije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (engl. Sta-bilisation and Association Agreement – SAA) da formalno zakorači u drugu fazu procesa. Ako bi se retroaktivno posma-trale faze procesa prikazane u tabeli 1., u slučaju BiH to bi izgledalo na sljedeći način. BiH je svoj put ka Uniji započela 2005. godine, tj. započeli su pregovori o SAA-u. Sporazum je potpisan 2008. 7godine i na snagu je stupio Privremeni sporazum o trgovini. Rezultat toga je da tek 2017. godine BiH prelazi formalno u drugu fazu u kojoj dobija Upitnik, koji je i završen tokom iste godine. Aplikacija za članstvo je formalno podnesena, ali EU još uvijek nije donijela odluku o tzv. kandidatskom statusu.

7 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 2015. go-dine, odnosno nešto više od sedam godina nakon potpisivanja bilo je neophodno da Sporazum konačno stupi na snagu.

5.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj BiH u pristupnom procesu

Kada je u pitanju poljoprivred-ni sektor, situacija je dosta slična. Naša zemlja je, kao i ostale zemlje regiona, već od uspostave IPA-e iz 2007. go-dine, korisnik ovog pretpristupnog pro-grama. Ipak, BiH, zbog statusa zemlje potencijalne kandidatkinje, te zbog ne-postojanja tzv. decentraliziranog siste-ma implementacije EU fondova, nije mogla koristiti sredstva iz svih pet kom-ponenti IPA-e, pa tako i komponente za poljoprivredu i ruralni razvoj, tzv. kom-ponente IPARD. Sredstva za tehničku pomoć, koja su bila na raspolaganju kroz prvu komponentu, korištena su za pomoć izgradnji kapaciteta neophod-nih za preuzimanje poljoprivredne poli-tike EU-a. Ipak, većina EU projekata, koji su crpili ova sredstava, nije realizovana na očekivani način.

Zbog problema i opstrukcija predstavnika iz RS-a, većina projektnih zadataka nije realizirana. Zbog toga nisu uspostavljeni ni ključni elementi

za implementaciju sredstava iz IPARD-a, tzv. IPARD-ova struktura. Kao rezultat neuspješnog kreiranja ove strukture, EU je tokom 2013. godine prvo suspendira-la, a kasnije i ukinula sredstva tehničke pomoći za sektor poljoprivrede. Nakon ovoga, sektor je praktično bio bez ika-kve tehničke podrške naredne četiri godine. U međuvremenu, EU je donijela novi set regulativa za drugi ciklus IPA-e8. Novim pravilima ukinut je politički uslov (status zemlje kandidatkinje) za dobijanje sredstava iz IPARD-a II, ali teh-nički preduslov, tj. uspostava IPARD-ove strukture, i dalje je na snazi. Novina je bila i tzv. sektorski pristup, koji je podra-zumijevao da se programirani projekti zasnivaju na strateškim dokumentima sektora. Zbog nepostojanja strategije ruralnog razvoja BiH, sektor poljoprivre-de nije se mogao uvrstiti kao područje intervencije u CSP-u (engl. Country Strategy Paper)9. Usvajanjem ovog do-kumenta stvorene su pretpostavke za povlačenje EU sredstava tehničke po-moći za poljoprivredu i ruralni razvoj. Tokom godine urađeni su i tehnički do-kumenti „Sektorski planski dokument: Poljoprivreda i ruralni razvoj za period 2018.-2020.“ te „Akcioni dokument“, a očekuje se da se EK o ovim dokumenti-ma očituje u oktobru tekuće godine.

5.3. Uloga Strateškog plana BiH u EU integracijama

Strateški plan ruralnog razvoja BiH prvi je dokument, ili bolje rečeno, prvi u nizu uslova koje država treba is-puniti kada su u pitanju pretpristupna

8 Krajem 2013. godine9 Strateški dokument za zemlju

sredstva EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Svi, koji su malo više upoznati u način funkcioniranja EU-ove ruralne politike, znaju da je programiranje jed-na od ključnih stvari u politici rural-nog razvoja EU-a. Ciklus programiranja počinje izradom sveobuhvatnog pro-gramskog dokumenata, tj. strategije, nakon čega se nastavlja programskim dokumentima niže razine, tzv. program-ima ruralnog razvoja. Ovim operativnim dokumentima podrobnije se razrađuje podrška ruralnom razvoju sa svim ele-mentima koji je čine. Slična hijerarhija se traži i u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji, s tim što su planovi ruralnog razvoja nešto skromnije ver-zije nego kod članica i često prefiksom vezani za pretpristupni dokument iz koga crpe sredstva za podršku. U peri-odu 2000.-2006. to su bili programi SAPARD, zatim u sljedećem programs-kom periodu bio je to program IPARD i sl. Proces strategijskog programiranja naročito je postao aktuelan sa tekućom IPA-om II i njenom perspektivom, kada je od zemalja kandidatkinja traženo da za sve sektore, koji su planirani za finansiranje iz IPA-e II, postoje strateški dokumenti. Nažalost, kako je već reče-no, BiH nije imala strateški dokument u oblasti poljoprivrede te je sektor ostao bez planiranih sredstava. Da bi ublaži-la posljedice, Evropska komisija (EK) je ostavila mogućnost domaćim vlastima da usvoje strateški dokument do sred-njoročnog pregleda IPA-e II, koji je bio planiran za 2017. godinu, kako bi se i sektor poljoprivrede mogao uključiti u finansiranje. Upravo ovo je bio razlog što su domaće vlasti ozbiljnije nego do tada shvatile da je neophodno doni-jeti strateški plan i, upravo radi sred-

... Nažalost, kako je već rečeno, BiH nije imala strateški dokument u oblasti poljoprivrede te je sektor ostao bez planiranih sredstava. Da bi ublažila posljedice, Evropska komisija (EK) je ostavi-la mogućnost domaćim vlastima da usvoje strateški dokument do sred-njoročnog pregleda IPA-e II...

2322

stava iz EU fondova, ovaj dokument je na kraju i usvojen. Nakon objave usvo-jenog Straškog plana EK je otvorila mo-gućnost pristupa sredstvima za poljop-rivredu, tako da je tokom 2017. godine, nakon više od pet godina, konačno mo-glo početi programiranje projekata za finansiranje u poljoprivredi. S obzirom da BiH, zbog ranije spominjanih razlo-ga, nije uspjela koristiti ni jednu shemu finansiranja poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz grantove EU-a, Komisija je odobrila da se iz tzv. paketa IPA 2018 planiraju direktni grantovi poljoprivred-nim proizvođačima. EU planira izdvojiti sredstva od 16 miliona EUR-a za una-pređenje konkurentnosti poljoprivred-nika i prehrambene industrije, koja bi trebalo da budu operativna sredinom 2019. godine. Ovo će biti prvi put da poljoprivredni proizvođači i drugi ak-teri u ruralnim sredinama u BiH počnu koristiti grantove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj i upravo je ovo najveće dostignuće usvajanja Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, bez obzira ne sve njegove mane i nedostatke.

Usvajanjem Strateškog plana otklonjena je prva prepreka na putu pre-

ma EU fondovima u oblasti poljoprivre-de i ruralnog razvoja. Naredni je korak na ovom putu, u smislu programskih dokumenata, izrada IPARD-ovog plana za BiH, koji će bliže definirati sektore, mjere i uslove korištenja sredstava iz IPARD-a. Što se institucionalnog dijela tiče, glavni uslov je i dalje uspostava i akreditacija IPARD-ove strukture u BiH. Iako su sve prilike da BiH neće koristiti sredstva iz IPARD-a II, bilo bi vrlo znača-jno da se ova dva spomenuta zadatka počnu rješavati što je prije moguće, naročito zbog vrlo kompleksne proce-dure akreditacije IPARD-ove strukture. Treba imati na umu da region, uz dos-ta izdašnije budžete za podršku svojim poljoprivrednicima i drugim akterima u ruralnim sredinama, te bolje definirane vanjskotrgovinske politike, uveliko ko-risti i sredstva iz IPARD-a. Možemo reći da su na ovaj način bh. poljoprivredni-ci, i drugi akteri u ruralnim sredinama, oštećeni te u podređenom položaju u odnosu na konkurente iz regije. Kako bi se sektor učinio konkurentnijim, ali i riješila brojna druga pitanja ruralnog razvoja, neophodno je što brže riješi-ti probleme koji onemogućavaju ko-rištenje sredstava IPARD-a u BiH.

Usvajanjem Strateškog plana otklonjena je prva prepreka na putu

prema EU fondovima u

oblasti poljoprivrede i

ruralnog razvoja.

6.1. Zajednička poljoprivredna politika zemalja EU-a

Zajednička poljoprivredna poli-tika zemalja EU-a predstavlja jednu od temeljnih politika EU-a. Visok nivo regu-lacija poljoprivrednog tržišta, posebne sheme budžetske podrške, kao i veoma složen aparat implementacije, čine ovu politiku veoma kompleksnom. Upravo spomenuta obilježja čine poljoprivredu jednim od najtežih poglavlja u procesu pregovaranja sa EU-om.

Harmonizacija sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a zahti-jeva obimne i korjenite reforme sek-torske politike, legislative, te institucija zaduženih za provođenje poljoprivred-nih politika. Uslijed različito definiranih politika te ograničenih budžeta ovo predstavlja izazov za zemlje koje teže članstvu u Uniji. Dodatno, reforme u osjetljivom sektoru, kao što je poljop-rivreda, često su veoma nepopularne i neophodno ih je veoma oprezno pro-voditi. Stoga se postavlja pitanje kako i na koji način odgovoriti izazovima EU

integracija u poljoprivredi, a u isto vri-jeme ispuniti već definirane strateške ciljeve sektora (Erjavec et al. 2009).

Proces integracije u ZAP sasto-ji se od harmonizacije zakonodavstva, izgradnje i jačanja institucija i reforme politike (Erjavec, 2004):

a) Harmonizacija zakonodavstva. Zemlja kandidatkinja mora biti sposob-na da po pristupu primjenjuje cjelok-upnu pravnu regulativu u određenom području. b) Institucionalna izgradnja. Viso-ki standardi modernih javnih politika ugrađeni su u sistem implementacije ZAP-a. Agencije za plaćanje, sistem in-formativno-administrativne kontrole i druge institucije i aktivnosti moraju biti izgrađene do pristupa, što zahtijeva i značajne administrativne, finansijske i kadrovske promjene. c) Reforma politike i podrška prestrukturiranju. Cilj je uspješnog prilagođavanja da se smanje negativni, a pojačaju pozitivni učinci EU integraci-ja. U pravilu, u svakoj zemlji znatan dio

Ciljevi, mjere i harmonizacija s EU-om i Zajedničkom poljoprivrednom politikom

6

2524

mjera nije kompatibilan sa ZAP-om, pa bi njihovo zadržavanje do samog pris-tupa davalo pogrešne signale korisnici-ma.

Uzimajući sve pobrojano, jas-no je da zemlje koje se pripremaju za preuzimanje i provedbu EU politika moraju, pored formalne opredijeljenos-ti, imati i resurse te političku spremnost za promjene zakonodavstva.

Što se tiče BiH i harmonizacije sa ZAP-om EU-a, možemo reći da je BiH u početnoj fazi po ovom pitanju. Vrlo malo zakonskih i podzakonskih akata je u potpunosti ili djelimično harmoni-zirano s pravnom stečevinom iz oblasti poljoprivrede. Najveći doseg na ovom polju učinjen je u sektoru hrane (veter-inarstvo, zaštita bilja i sigurnost hrane), djelimično radi ostvarenja uslova za iz-voz na EU tržišta. Drugi dio institucije za provođenje politike i harmonizacija mjera podrške su još u najranijoj fazi. Ne može se reći da nije urađeno ništa, ali s obzirom na značajan broj godina, koji je prošao od formalne opredijeljenos-ti za članstvo, to je ipak vrlo skromno. Konkretno uspostavljeni su fragmenti platnog sistema, u smislu da su formi-rani registri poljoprivrednih klijenata i gazdinstava. Problem je i dalje replik-acija podataka na državni nivo. Registar životinja je formalno uspostavljen ali nefunkcionalan. Sistem za identifikaci-ju zemljišnih parcela (LPIS) bio je plan-iran kao pilot-projekat, ali, kao i ostali dijelovi informacionog sistema, ukinut je suspenzijom projekata iz 2013. go-dine. U okviru sistema plaćanja, kako je već ranije rečeno, nije urađeno gotovo ništa. IPARD-ova platna agencija, koja

je preteča pravih platnih agencija, nije uspostavljena. Dodatno nije ispoštovan zahtjev EU-a niti preporuke stručnjaka u BiH da se osnuje jedinstveno mini-starstvo za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavl-janje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH (kreiranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika; tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotr-govinskih mjera; zemljišnih, poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u skladu sa EU-ovim standardima; druge dogov-orene nadležnosti u vezi s poljoprivre-dom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodo-privredom i ruralnim razvojem), koje bi preuzelo jaku ulogu upravljačkog tijela u IPARD-ovoj strukturi10. Također, prateći sistemi u smislu savjetodavnih službi ili garantnih fondova nisu uspostavljeni ili su uspostavljeni na jednom dijelu teri-torije, dok drugdje nisu. Mjere podrške su dijametralno suprotstavljene shema-ma koje su na snazi u EU-u. Dok se u BiH podrška poljoprivrednicima uglavnom pruža iz budžeta, i po shemama koje su uglavnom u vezi s proizvodnjom (razni oblici premiranja proizvodnje, plaćan-ja po grlu i hektaru, a za koje se traži proizvodnja, regresi za varijabilne in-pute), dotle je u Uniji na snazi podrška, usvojena Reformom u 2003. (tzv. The Fischler Reform), po kojoj je, jednostav-no rečeno, najveći dio podrške odvojen

10 Green Council. 2014. Cost –benefit analiza uspostave ministarstva poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Her-cegovine. http://green-council.org/publica-tions/

...jasno je da zemlje koje se pripremaju

za preuzimanje i provedbu EU

politika moraju, pored formalne opredijeljenosti,

imati i resurse te političku

spremnost za promjene

zakonodavstva.

od proizvodnje, tj. najveći dio podrške odlazi na sheme koje se zovu Single Payment Sheme (SPS) i Single Area Pay-ment Sheme (SAPS), s tim da je jedan dio podrške i dalje ostao za proizvodnju (plaćanja na bazi ostvarenog, tržišne in-tervencije, plaćanja za varijabilne ulazne troškove i sl). Treba naglasiti da je dio podrške koja je u vezi s proizvodnjom dosta manji u odnosu na dio podrške za koji se ne traži nikakva vrsta proizvod-nih aktivnosti na farmama. (Ilustracije radi, na direktna plaćanja poljoprivred-nicima u Evropskoj uniji odlazi oko 70% ukupnog poljoprivrednog budžeta. Od tih 70% podrške na odvojena (engl. de-coupled) plaćanja, odnosno plaćanja koja nisu vezana za proizvodnju iznose 90%, ostalih 10% čine druga plaćanja, koja su vezana za proizvodnju). Već je naglašeno da se sistem ovakvih plaćan-ja (decoupled) odvija po SPS-u (za stare članice i neke nove, dok su SAPS sheme u najvećoj mjeri za nove države članice - NMS11).

11 NMS (New Member States) – nove države članice

2726

Ruralna politika zemalja EU-a

7.1. Ciljevi i priroda ruralne poli-tike EU-a

Ruralna politika EU-a nastala je kao rezultat transformacije ZAP-a EU-a i težnje za jačanjem regionalne politike. Premda su prvi obrisi ove politike naz-načeni davnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su uvedene prve mjere koje potpadaju pod plašt današn-je ruralne politike, svoju pravu ekspan-ziju ova politika doživljava s Agendom 2000, kada je i zvanično promovirana kao drugi stub ZAP-a EU-a (Bajramov-ić.S., Butković. J. 2009). Od ove godine, ruralna politika je praktički neodvojivi dio ZAP-a EU-a. Ciljevi i metodi evoluira-ju, ali u suštini ostaju manje-više slični. Politika prati takozvanu Finansijsku perspektivu, koja se donosi na period od sedam godina. Nova ruralna politika EU-a kreirana je za period 2014. – 2020. Proces razvijanja takve nove politike ruralnog razvoja EU-a podržan je u ok-viru velike javne rasprave o budućnosti ZAP-a. U svom saopćenju „ZAP u sus-ret 2020.“, Evropska komisija je pred-stavila tri osnovne političke opcije za

budućnost ZAP-a, koje su usko pov-ezane sa Strategijom rasta Evropa 2020. Kako bi se povećala usredotočenost na ciljeve ove Strategije, predviđena je veća integracija EU politika u ruralnim područjima. U skladu s Evropom 2020., te ukupnim ciljevima ZAP-a, glavna misija politike ruralnog razvoja EU-a u periodu 2014. – 2020. može se definira-ti kroz tri dugoročna strateška cilja, koji treba da doprinesu:

• Konkurentnosti poljoprivrede;• Održivom upravljanju prirodnim re-sursima i klimatskim mjerama;• Prostorno uravnoteženom razvoju ru-ralnih područja.

Navedeni ciljevi slični su onima koji su oblikovali postojeću politiku ru-ralnog razvoja. Za potrebe upravljanja provedbom politike, kroz programe ruralnog razvoja nakon 2013. godine, prethodno opisane okvirne dugoročne ciljeve zovemo „prioritetima programa ruralnog razvoja“. Prioritetima pro-grama ruralnog razvoja odgovaraju određena „područja djelovanja“. Pri-

7

oriteti programa ruralnog razvoja i područja djelovanja bit će osnova za pružanje podrški ruralnim područjima EU-a. Također će se koristiti za postavl-janje brojčano određenih ciljeva pro-grama ruralnog razvoja, koje definira Komisija i Upravljačko tijelo pojedinog programa ruralnog razvoja. Važno je napomenuti da se teme kao što su pot-icanje inovacija, doprinos ublažavanju i prilagođavanju utjecaju klimatskih promjena te briga o okolišu smatraju zajedničkim ciljevima za sve prioritete i područja djelovanja programa ruralnog razvoja.

Kao i ranije, mjere koje se odnose na primjenu programa rural-nog razvoja određene su zakonodavst-vom EU-a. Regulatorni okvir za imple-mentaciju podrške ruralnom razvoju u periodu 2014. – 2020. uspostavljen je Uredbom EU-a br. 1305/2013 o podrš-ci ruralnom razvoju. Prijedlozi Komisije za mjere politike ruralnog razvoja u razdoblju nakon 2013. godine promišl-jeno nadograđuju stara i uvode nova rješenja. Mjere koje su se potvrdile kao uspješne u proteklom razdoblju preuz-imaju se i ažuriraju kako bi bile učinko-vitije te još bolje održavale prioritete politike ruralnog razvoja, kao i zajed-ničke teme inovacija, klimatskih prom-jena i brige o okolišu. Na popisu se ta-kođer pojavljuju i neke potpuno nove mjere. Broj mjera za programe ruralnog razvoja u periodu 2014. – 2020. manji je od onog u periodu 2007. – 2013. U mnogim su slučajevima spojene mjere, koje su se primjenjivale u programskom periodu 2007. – 2013., kako bi države članice mogle odabrati način provedbe prilagođen njihovim potrebama.

7.2. Osnovna obilježja nove ruralne politike u zemljama EU-a

Komisija, kao i do sada, donosi „ménī mjera“, sa kojega zemlje članice u skladu sa svojim potrebama biraju one koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Novina je da su određene mjere obavezne za uvrštavanje u pla-nove. Države članice i regije izrađuju svoje programe ruralnog razvoja. Broj programa nije ograničen (mada je bilo pokušaja ograničavanja početkom pro-gramskog razdoblja). Međutim, svaka članica mora imati jedan program u kome su sublimirane osnove svih pro-grama. Države članice i regije izrađuju svoje programe ruralnog razvoja na te-melju potreba svojih područja, radeći pritom na rješavanju bar četiri od sl-jedećih šest zajedničkih prioriteta EU-a (DG AGRI):

• poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim po-dručjima• jačanje isplativosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama• promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, dobrobiti životinja te upravl-janja rizikom u poljoprivredi• obnavljanje, očuvanje ekosistema pov-ezanih s poljoprivredom i šumarstvom• promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru• promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima.

2928

Ovih šest strateških ciljeva će se ostvariti putem provođenja jedanaest širih strateških mjera, uz konkretnu im-plementaciju kroz odgovarajuće podm-jere. Kao i ranije, mjere koje se odnose na primjenu PRR-a određene su zakono-davstvom EU-a. Treba naglasiti da se nove mjere s obzirom na PRR definira-ju uglavnom prema vrstama potpore i korisnicima. Prijedlozi EK za mjere poli-tike ruralnog razvoja u razdoblju nakon 2013. promišljeno nadograđuju stara i uvode nova rješenja. Mjere, koje su se potvrdile kao uspješne, u trenutnom se razdoblju preuzimaju i ažuriraju kako bi bile učinkovitije te još bolje odražavale prioritete politike ruralnog razvoja, kao i zajedničke teme inovacija, klimatskih promjena i brige o okolišu. Svaka od pojedinih članica Unije donosi zaseban program ruralnog razvoja. Najvažniji sadržaji programa ruralnog razvoja su sljedeći:

• provedba analize snaga, slabosti, pri-lika i prijetnji (SWOT) s obzirom na pod-ručje obuhvaćeno programom,• postavljanje brojčano određenih cilje-va s obzirom na nove prioritete PRR-a i njihova područja djelovanja, koristeći dosljedne ciljne pokazatelje sadržane u Zajedničkom okviru za praćenje i evalu-aciju (ZOPE). Pokazatelji PRR-a moraju uvrstiti ono što je naučeno iskustvom u primjeni 2. stupa ZPP-a. Pokazatelji i polazni podaci treba da su tačni i dovol-jno obuhvatni, kako bi se iz njih mogla dobiti smislena predodžba o ruralnom razvoju, ali i dovoljno specifični da se može jasno izmjeriti doprinos djelovan-

ja u okviru PRR-a u odnosu na veliku sk-upinu vanjskih čimbenika, • za svaki prioritet, objašnjenje mo-daliteta koji omogućuje uzimanje u ob-zir zajedničkih tema inovacije, okoliša, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, • odabir kombinacije mjera koja će se primjenjivati na prioritete i zajedničke teme kako bi se ostvarili pojedinačni zacrtani ciljevi.

Finansijska sredstva predviđene za provedbu ruralne politike EU-a za pe-riod 2014. – 2020. prikazana su u tabeli 3.

7.3. Politika ruralnog razvoja EU-a prema zemljama kandidatkinjama - pretpristupni fondovi za poljoprivredu i ruralni razvoj

Pretpristupni fondovi su programi pomoći EU-a namijenjeni državama kandidatkinjama u proce-su pristupanja u Evropsku uniju. Cilj pretpristupnih fondova je podrška državama kandidatkinjama u ispun-javanju kriterija za članstvo, posebno u usklađivanju zakonodavstva države kandidatkinje sa zakonodavstvom Ev-ropske unije te za njihovo osposoblja-vanje da kao članice EU-a mogu efikas-no ispunjavati svoje obaveze (DEI).

Sve države, koje imaju za cilj članstvo u Evropskoj uniji, moraju usvo-jiti i učinkovito implementirati pravnu stečevinu EU-a (Acquis). S druge strane,

Tabela 3:Planirani izdaci za

mjere ruralne politike EU-a za

period 2014.-2020. (EU-28) u milionima EUR-a

Izvor: Izvor: Budžet Evropske

komisije, Finansijsko programiranje i budžet,

Finansijski okvir od 2014. do 2020.

u zemljama kandidatkinjama poljop-rivreda/poljoprivredna politika kao i prateće institucije nisu ni blizu stanja u EU-u. Imajući u vidu kompleksnost neophodnih procesa, EU pruža pomoć državama kandidatkinjama kako bi us-postavile neophodne strukture te se adekvatno institucionalno osposobile za implementaciju pravne stečevine na-kon članstva. Pomoć se pruža kroz tzv. pretpristupne fondove za poljoprivredu i ruralni razvoj. Do sada su kreirana uk-upno tri ciklusa ovih fondova, počevši od SAPARD-a (2000.-2006.), zatim IP-ARD-a (2007.-2014.), te na kraju IPARD-a II (2014.-2020.), koji je još uvijek aktu-elan. Pretpristupni fondovi EU-a imaju dva glavna cilja: restrukturiranje sektora kroz različite oblike investicionih ulag-anja, sa ciljem jačanja konkurentnosti kako bi se mogli nositi sa konkurenci-jom na zajedničkom tržištu. Drugi cilj je pripremiti administraciju, ali i poljo-privrednike, na uslove finansiranja iz EU fondova nakon ulaska u EU. Na ovaj način se treniraju kapaciteti kako bi se povećala apsorpcija, jer su pretpristup-na sredstva praktično „vježba“ za mno-go ozbiljnije fondove nakon članstva u

Uniji. Dobar primjer je susjedna Hrvats-ka koja je tokom pretpristupnog razdo-blja imala ograničena sredstva IPARD-a (približno 200 miliona EUR-a za sedmo-godišnji period), da bi nakon članstva na raspolaganju imala fond od približ-no od 2.383 milijardi EUR-a za politiku ruralnog razvoja za period 2014.-2020. Ako se ovome dodaju sredstva za di-rektna plaćanja u iznosu od oko 450 miliona EUR-a godišnje, onda je jasna korist Hrvatske od članstva u Evropskoj uniji. Za period 2014.-2020., podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju zemal-ja kandidatkinja planirana je kroz tzv. IPARD II. Definirani ciljevi ovog fonda su:

• unapređenje održivosti i konkurent-nosti gazdinstava koja se bave poljop-rivrednom i primarnom proizvodnjom hrane i njihovo progresivno usklađivan-je s EU standardima,• očuvanje i poboljšanje ekosistema koji zavise od poljoprivrede i šumarstva,• promocija društvene i ekonomske in-kluzije, smanjenje siromaštva i balan-siran teritorijalni razvoj u ruralnim pod-ručjima,• povećana primjena znanja i inovacija

Grafikon 1: Alokacija IPARD II sredstava po zemljama korisnicama.

Izvor: DG Enlargement, IPA, Indicative Country Strategy Papers 2014 – 2020

3130

na poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja,• jačanje kapaciteta administracije u implementaciji programa ruralnog raz-voja.

Iz fonda IPARD II, sredstva su planirana za šest zemalja pristupnica, i to: Tursku, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Kosovo i Makedoniju. Navedenim zem-ljama je za period 2014.-2020. godine na raspolaganju ukupno 1.45 milijardi EUR-a. Alokacija sredstava po zemljama korisnicama iz fonda IPARD II predstavl-jena je grafikonom 1.

Evidentno je da su sve zemlje iz regije na popisu zemalja potencijal-nih korisnica sredstava iz fonda IPARD II. Nažalost, sredstva iz ovog fonda nisu planirana za Bosnu i Hercegovinu zbog neispunjavanja tehničkih preduslova. Razlog je nepostojanje dogovora o IP-ARD-ovoj operativnoj strukturi. Naime, regulatornim okvirom EU-a12 za IPARD II (a i za ranije instrumente) Evropska komisija je kreirala jedinstven pravni okvir te uvela jedinstvena pravila, pra-va i obaveze u vezi s implementacijom pretpristupnih sredstava EU-a. Ova pravila bez iznimke važe za sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Na bazi ovog regulatornog okvira, zemlje pristupnice razvijaju sisteme za imple-mentaciju IPARD-a, te uspostavljaju neophodne strukture. Nažalost, i pored brojnih pokušaja za uspostavu odgo-varajuće IPARD-ove strukture u zemlji, rješenje nije nađeno. Vjerovatno će ista

12 Uredba EU-a br. 231/2014, te im-plementaciona Uredba 447/2014, finansijs-ka Uredba 236/2014.

situacija i stavovi biti i u narednom peri-odu, bez obzira što se gube prijeko po-trebna sredstva iz EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Procjene su da su sred-stva otprilike u visini od 170 do 220 miliona EUR-a za sedmogodišnji period (2014.-2020.), koja su se mogla poče-ti koristiti kao sredstva fonda IPARD II. Glavna kočnica uspostavi funkcional-nog sistema za IPARD jesu predstavnici iz RS-a, koji insistiraju da se u BiH, bez obzira na odredbe regulativa EU-a, formira više IPARD-ovih struktura. Ove prijedloge je EK nekoliko puta odbila i za sada najveću štetu trpe domaći pol-joprivrednici. Sve su zemlje regiona, uključujući Kosovo, ispred BiH kada je u pitanju korištenje sredstava fonda IP-ARD II. Tako su Hrvatska, Turska i Make-donija koristile i IPARD I, zadnje dvije zemlje i IPARD II. Srbija i Crna Gora već koriste fondove IPARD II, s tim da su već ranije koristile i fond IPARD like, kao pre-thodnicu IPARD-a. Albanija je u visokoj fazi pripreme i vjerovatno će naredne godine početi koristiti sredstva. Koso-vo je već u pripremi za korištenje fonda IPARD like i vjerovatno će završiti ciklus koristeći sredstva iz ovog fonda. Bosna i Hercegovina je pod upitnikom. Ako se nastavi insistiranje na nemogućim scenarijima koji su u koliziji sa regulati-vama EU-a, vjerovatno ćemo ostati bez prilike da koristimo obimnija sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Evidentno je da su sve zemlje iz regije na popisu zemalja

potencijalnih korisnica sredstava

iz fonda IPARD II. Nažalost, sredstva iz ovog fonda nisu

planirana za Bosnu i Hercegovinu zbog

neispunjavanja tehničkih

preduslova

S obzirom na resurse Projekta, kao i na vrijeme u kome je trebalo za-vršiti rad, jasno je da se nije mogla

uraditi sveobuhvatna i duboka anali-za dokumenta Strateški plan ruralnog razvoja BiH. Umjesto toga, projektni tim je odlučio da se fokusira na analizu ključnih aspekata Strateškog plana, tj. mjerā koje su predložili autori Strate-gije. Cilj analize je pokazati u kojoj su mjeri predložena rješenja na tragu on-oga što je na snazi u Uniji, kao i šta su osnovni nedostaci predloženih rješenja, uz komparaciju sa rješenjima u Uniji. Stoga se analiza mjerā fokusirala na tri ključne tačke: definicija i cilj mjere, im-plementacija i monitoring mjere, i finan-sijski aspekt mjere. Cilj analiza nikako nije samo kritički osvrt nego ukazivanje na one dijelove koje su autori Strategije propustili te pokušaj da se ova rješenja i preporuke ugrade u naredni dokument.

8.1. Analiza pojedinačnih mjerā 8.1.1. Direktna podrška poljoprivrednim proizvođačima (mjera 6.1. u Strategiji)

Mjera ne pripada grupi mjera iz spektra podrške ruralnom razvoju, bilo u Uniji bilo u drugim zemljama. Razlog zašto se ova grupa mjera našla na listi mjera u okviru Strategije je vjerovatno pokušaj autorâ da se, uslijed nedostat-ka strategije razvoja poljoprivrede na državnom nivou, obuhvate i nešto širi aspekti politike podrške. Ipak, s obzirom da se našla u dokumentu biće predmet analize, kao i ostale mjere, naravno uz preporuku da se ove vrste mjera ubuduće ne planiraju u strateškim do-kumentima za ruralni razvoj.

Kada je u pitanju grupa Mjere di-rektne podrške poljoprivredi treba reći da najveći dio poljoprivrednih budže-ta ide ovoj grupi. Ovo i ne čudi, jer su u grupi najpopularnije mjere podrške poljoprivrednicima, poput direktnih plaćanja po grlu/hektaru, zatim premi-ranja proizvodnje, plaćanja za inpute i sl. Sve tri pobrojane mjere nisu na snazi u sve tri administrativne jedinice koje pružaju podršku poljoprivrednicima u BiH. Tako u BD-u, u okviru ove grupe, postoji samo plaćanje po grlu/ha, u

U nedavno do-nešenom Zakonu o energijskoj efikas-nosti Federacije Bosne i Hercegovine, konačno se ugrađuju odredbe koje direktno nor-mativno uređuju poštivanje principa energetske efikas-nosti u procesu javnih nabavki te na taj način ugrađuju tržišni mehanizmi zaštite okoliša u domaću legislativu.

Analiza strateškog dokumenta

8

3332

Federaciji BiH nema regresa za inpute, dok su u RS-u prisutne sve tri mjere. Ipak, analizirajući dokument, ali i strate-gije poljoprivrede gdje su ove mjere podrobnije opisivane, jasno je da su strateška opredjeljenja u obje jedinice, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali i u Brčko Distriktu BiH, da se postepeno s direktnih plaćanja po jedinici inputa i outputa pređe na direktna plaćanja po jedinici površine i po uslovnom grlu. To je već realizirano u Brčko Distriktu BiH, a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je odgođeno dok se ne ispune pret-postavke koje će omogućiti ispravnu distribuciju i efikasnu kontrolu dodi-jeljenih sredstava. Osim osiguravanja i stabilnosti dohotka, sigurnosti poslo-vanja i izjednačavanja uslova poslovan-ja domaćih u odnosu na proizvođače iz okruženja, uvođenje direktnih plaćanja po jedinici površine ima za cilj i poste-peno prilagođavanje regulativama EU-a, odnosno korak ka harmonizaciji pol-joprivredne politike u BiH sa ZPP-om. Podmjere u okviru grupe su:

• Direktna plaćanja u stočarstvu i rib-arstvu; • Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji; • Direktna plaćanja po jedinici inputa i outputa; • Direktna plaćanja za druge poljop-rivredno-prehrambene proizvode.

Krajnji korisnici mjere su fizička i pravna lica upisana u RPG/RK. Glede administrativne procedure te kriterija odabira, njih je, kao i kod ostalih mjera, potrebno donijeti putem podzakonskih akata (pravilnika koji će se naknadno donositi).

8.1.2. Podrška investicijama pol-joprivrednih preduzeća, proizvođačkih grupa i prerađivača (mjera 6.2. u Strategiji)

Ova mjera, zajedno sa mjerom 6.3. Podrška stručnom usavršavan-ju, razvoju znanja i osiguranju savjeta i informacija, doprinosi ostvarenju II strateškog cilja „Jačanje konkurentno-sti poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja kroz povećanje nivoa inves-ticija i unapređenje prenosa znanja i promovisanje inovacija“. Po definiciji, mjera direktno korelira sa II stupom Za-jedničke poljoprivredne politike EU-a (ZAP EU), odnosno mjerama ruralnog razvoja koje se odnose na unapređen-je konkurentnosti u poljoprivrednom i šumarskom sektoru. Mjera sadrži osam podmjera, od kojih se sedam direk-tno odnosi na investicije, dok se dio sedme mjere i osma mjera odnose na marketing i promociju poljoprivred-nih proizvoda. Što se tiče usklađenosti sa strategijama entiteta, podmjere su preslikane iz Strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS-a (2016.-2020.), tj. terminološki su iden-tične, dok su sa Srednjoročnom strate-gijom razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH (2015.-2019.) slične. Zbog ciljeva entitetskih strategija, kako strateških tako i ciljeva izrade dokumenta, ova grupa mjera nije međusobno usaglaše-na, odnosno korelira sa Strategijom RS-a, dok sa Strategijom FBiH ima dodirnih tačaka, utoliko što se radi o „klasičnoj“ mjeri II stupa ZPP-a. Međutim, kada se mjere postave u kontekst ostvarenja strateških ciljeva, one u na nivou RS-a spadaju u grupu mjera koje su po funk-

ciji politike restrukturiranja poljoprivre-de a ne politike ruralnog razvoja. S obzi-rom da se pri izradi Strategije pribjeglo prepisivanju mjera iz jednog entitetsk-og dokumenta, nelogično je da Indika-tivni akcioni plan sadrži institucionalne nadležnosti FBiH za provedbu mjera koje nisu obrađene u Strategiji FBiH (npr. podmjera 2.4. Podrška izgradnji in-frastrukture za navodnjavanje, odvodn-javanje i zaštitu od poplava).

8.1.3. Podrška stručnom usavršavanju, razvoju znanja i osiguranju savjeta i informacija (mjera 6.3. u Strategiji)

Ova mjera, zajedno sa mjerom 6.2., čini paket mjera usmjeren na ost-varenje II strateškog cilja. Mjera sadrži tri podmjere namijenjene tehničkoj po-dršci kroz unapređenje i jačanje sistema savjetodavne podrške i istraživanja u poljoprivredi, a što bi trebalo biti u funk-ciji ruralnog razvoja. Mjera se odnosi na jačanje institucionalnih kapaciteta za praktičnu provedbu politika ruralnog razvoja i poljoprivrede. Ovako definira-na mjera ne korelira s entitetskim strate-gijama, niti ZAP-om EU-a, jer predstavl-ja horizontalnu mjeru, odnosno, kada je ZAP u pitanju, šest je zajedničkih prioriteta (od kojih svaka država član-ica mora raditi na rješavanju bar četiri kroz svoje programe ruralnog razvoja). Što se tiče usklađenosti sa strategijama entiteta, u Strategiji RS-a nije definirana kao mjera već je u okviru 6. strateškog cilja „Sistemska podrška razvoju sekto-ra poljoprivrede i ruralnih područja“, a

u Strategiji FBiH je u okviru III stupa - Opće usluge u poljoprivredi. Problem u implementaciji ove mjere odnosi se na činjenicu da je postojeći sistem savjeto-davne podrške različito organiziran i na različitim nivoima razvoja i kapaciteta u RS-u u odnosu na FBiH. U kratkom roku, tj. periodu implementacije Strategije, nemoguće je harmonizovati sistem i dovesti ga do ciljanog (poželjnog) stan-ja, kako je opisano u Strategiji. S obzi-rom da je savjetodavna služba horizon-talna institucija u sistemu IPARD-a, a da je Strategija napravljena u cilju ispun-javanja uslova za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova, sistem sav-jetodavstva (ne samo javnog već i pri-vatnog) potencijalno je „najslabija kari-ka“ u implementaciji ove Strategije, jer postoji ogroman jaz između trenutnog stanja i poželjnog, odnosno potrebnog nivoa kapacitiranosti savjetodavnih službi.

8.1.4. Podrška razvoju ruralne infrastrukture i poboljšanju dostupnosti usluga seoskom stanovništvu (mjera 6.4. u Strategiji)

Ova mjera, kojoj je svrha una-pređenje dostupnosti usluga i općih uv-jeta života u ruralnim područjima, dio je 5. strateškog cilja. Mjera ima samo četiri podmjere, te bi se moglo konstatirati da je usklađena s entitetskim strategi-jama. Razlika je u tome što su mjere u Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS-a 2016.-2020. (u strateškom cilju 5. Uravnotežen inte-

35

gralni ruralni razvoj je dvanaest mjera u tri specifična cilja) razrađenije u odno-su na mjere u Srednjoročnoj strategi-ji razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH 2015.-2019., koja ih samo dotiče u II stupu Ruralni razvoj kao sažetak Programa ruralnog razvoja FBiH 2018.-2021. (koji još nije usvojen). Mjere u sk-lopu tih strategija su više orijentirane i usklađene sa stavovima EU-a prema zemljama kandidatkinjama, koje su u tranziciji, i podrškom putem pretpris-tupnih sredstava EU-a, a ne prema tre-nutnim prioritetima same EU za peri-od 2014.-2020. U samom dokumentu, tj. u njenom dijelu Analiza postojećeg stanja u sektoru, problematika vezana za ovu mjeru je spomenuta, jer je cijeli dokument zapravo fokusiran na poljop-rivredni sektor, a ne na integralni ruralni razvoj Bosne i Hercegovine. To je vidlji-vo i u samom nazivu mjere, gdje je fokus na seosko a ne sve ruralno stanovništvo.Problem je što nositelji tih strategija, resorna ministarstva za poljoprivredu, nemaju ingerenciju nad provedbom većine aktivnosti, koje su u nadležnosti drugih ministarstava i lokalnih uprava, a nisu dovoljno razvijeni mehanizmi koordinacije između institucija koji bi povećali efikasnost djelovanja u rural-nom razvoju.

8.1.5. Podrška diversifikaciji u ruralnim područjima (mjera 6.5. u Strategiji)

Svrha ove mjere je ispunjavanje 5. strateškog cilja, ali, kao što se spomin-je u opisu mjere, opet joj je fokus na razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti ili neke druge uslužne djelatnosti, koja će stvoriti manju zavisnost prihoda

gazdinstava od samo poljoprivredne proizvodnje. Ova mjera ima pet pod-mjera, za koje se može reći da podrža-vaju dvije različite grupe aktivnosti. Prve tri podmjere podržavaju direktnu podršku diversifikaciji i podršku razvo-ju MSP-a, dok ostale dvije imaju za cilj podršku društvenim organizacijama i uslugama, te podršku lokalnim inicija-tivama i LAG-ovima. Slično kao u mjeri 6.4., ova mjera je djelomično usklađena s entitetskim strategijama. Razlika je u tome što su mjere u Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područ-ja RS-a 2016.-2020. (u strateškom cilju 5. Uravnotežen integralni ruralni razvoj je sedam mjera u dva specifična cilja) razrađenije u odnosu na mjere u Sredn-joročnoj strategiji razvoja poljoprivred-nog sektora u FBiH 2015.-2019., koja ih samo dotiče u II stupu Ruralni razvoj (RR – III/1 Diversifikacija ekonomskih aktiv-nosti u ruralnim sredinama; RR – III/3 LEADER projekti i pomoć uspostavi LAG infrastrukture). Podmjere se uglavnom oslanjaju na definirane potrebe u EU-u, ali samo u segmentu diversifikacije proizvodnje na poljoprivrednim gaz-dinstvima, ali ne i diversifikacije proiz-vodnje u ostalim privrednim sektorima putem razvoja inovativnosti, uvođenja novih tehnologija itd. I u ovoj mjeri su problem ne-dovoljno razvijeni mehanizmi koordi-nacije između institucija u čijoj su inger-enciji ove aktivnosti.

8.1.6. Podrška razvoju javne infrastrukture kvaliteta i usluga u poljoprivredno-prehrambenom sektoru (mjera 6.6. u Strategiji)

Ova mjera je dio 3. strateškog

cilja, a sastoji se od devet podmjera, koje ciljaju harmonizaciju legislative s EU-om, podršku uvođenju standarda, te uspostavljanje kontrolnih mehani-zama i infrastrukturu kvaliteta. Mjera je usklađena sa strateškim dokumen-tima entiteta. Ono što je uočeno kod mjere je da sadrži dvije vrste podmjera: podmjere opće ili sistemske podrške stvaranju povoljnog ambijenta u poljo-privredi, te podmjere direktne podrške poljoprivrednim subjektima. Grupisan-je ovih podmjera nije slučaj ni kod entitetskih strategija, ali ni u EU, gdje se zbog specifičnosti mjere posmatra Republika Hrvatska. Stoga, preporuka je da se ove aktivnosti razdvoje, te da prate logiku ili EU zemalja kao što je Hr-vatska ili, pak, da uzmu dobar primjer Republike Srbije, koja je sve intervenci-je grupisala u četiri oblasti: direktna podrška, ruralni razvoj, opće usluge te institucionalni razvoj. Nadalje, admin-istrativni nivoi učešća, koji su definirani za svaku podmjeru, u pojedinim sluča-jevima nisu logični, u smislu da je izos-tavljen bh. nivo, gdje bi trebalo da bude koordinacija na državnom nivou, ili pak pojava bh. nivoa u slučajevima gdje en-titeti imaju nadležnost. Jedna od pod-mjera se posebno mora istaknuti. To je „Podrška proizvođačima da certificiraju integralnu proizvodnju“. Iako je jasno o kakvoj podršci se radi, nije jasno na osnovu čega vršiti certifikaciju uzima-jući u obzir da integralna proizvodnja nije standard, a da na entitetskim ili bh. zvaničnim nivoima ne postoje poseb-ni pravilnici koji uređuju ovaj koncept proizvodnje.

8.1.7. Podrška sistemima i uslu-gama u veterinarskoj i fitosani-

tarnoj oblasti (mjera 6.7. u Strate-giji)

Ova mjera je također dio 3. strateškog cilja, a sastoji se od deset podmjera koje ciljaju harmonizaciju legislative s EU-om, izgradnju kapacite-ta i sistema unutar institucija te izradu registara i razvojnih programa. Mjera je u svojoj postavci i tematici veoma slična prethodnoj mjeri, te bi čak bilo priklad-nije da su ove dvije mjere objedinjene u jednu. Mjera je usklađena s entitetskim dokumentima, s tim da se za nivo FBiH može reći da je okvirno usklađena, jer dokumenti na nivou tog entiteta nisu dovoljno precizirali relevantne mjere za animalni sektor te se taj dio uzima sa rezervom. Slično prethodnoj mjeri, i ovdje su administrativni nivoi kod po-jedinih podmjera izostavljeni, a prven-stveno se misli na bh. nivo. Kada su u pitanju podmjere, uočeno je da se sve one prema indikativnom akcionom pla-nu provode do kraja validnosti Strate-gije, što ne bi trebao biti slučaj za po-jedine podmjere, već bi one trebalo da su kompletirane i prije isteka validnosti. Također, ova pojava dovodi do zaključka da je neophodno ili drugačije postaviti podmjere ili, pak, definirati prekretnice tokom provedbe (milestones), kako bi se prilikom nadgledanja moglo utvrditi u kojoj fazi je koja podmjera/mjera. U pogledu harmonizacije, kao i prethod-na mjera, ova mjera bi bila prikladnija i bolje usklađena s EU-ovim strateškim postavkama da je dio unapređenja općih usluga u poljoprivredi.

3736

8.1.8. Podrška organskoj proiz-vodnji, zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja klimatskih promjena (mjera 6.8. u Strategiji)

Ova mjera doprinosi dostizanju 4. strateškog cilja kroz šest podmjera, koje ciljaju podršku organskoj proiz-vodnji, očuvanju zemljišta, definiranju manje povoljnih područja, očuvanju genetskih resursa te smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Mjera je okvirno usklađena s entitetskim dokumenti-ma, gdje u slučaju Republike Srpske nije nađena poveznica sa jednom pod-mjerom. U samoj postavci ove mjere, najviše pažnje privlači organska proiz-vodnja kao njen sastavni dio. Naime, nije pogrešno da segment organske proizvodnje bude dio ove mjere, među-tim, s obzirom na strukture drugih pod-mjera, bilo bi prikladnije da je organska proizvodnja ili dio trenutne mjere 6.6., gdje su obuhvaćeni drugi standardi u proizvodnji, ili da je postavljena kao zasebna mjera po uzoru na mjere rural-nog razvoja u EU-u, odnosno na prim-jeru Republike Hrvatske. Nadalje, jedna od podmjera je i Izrada i provedba pi-lot-programa za razvoj i zaštitu pod-ručja s prirodnim ograničenjima. U sk-ladu sa rezultatima pilota, u narednom strateškom periodu razvojne mjere za manje povoljna područja ili područja s prirodnim ograničenjima bi trebalo da budu posebna mjera. Isto važi i za mjeru podrške očuvanju i održivom ko-rištenju genetskih resursa. Ako se stave nastranu spomenute podmjere, ostaje ih veoma mali broj unutar ove mjere koje zaista doprinose svome cilju. Čak, podmjera 6.8.6. i nema jasnu poveznicu s entitetskim dokumentima, a, s druge

strane, bh. nivo uopće nije pozicioniran kao nadležan za nju.

8.2. Analiza finansijskog okvira

Ruralna politika u Bosni i Herce-govini, u obliku kakav je na snazi u EU, praktično ne postoji. Ipak, ova politika je prisutna u nešto jednostavnijoj formi i u našoj zemlji. Mjere koje su zastu-pljene u okviru domaće ruralne politike identično su podijeljene kao i mjere u Evropskoj uniji. U okviru svake osovine prioriteta su sadržane mjere koje treba da doprinesu ostvarivanju općeg cilja ose. U Evropskoj uniji broj mjera i pod-mjera je velik, što je i logično s obzirom na stepen razvijenosti politike te visinu budžeta za podršku. S druge strane, u Bosni i Hercegovini je dosta manji broj mjera po osama, što opet ne iznenađu-je s obzirom na relativno nov model po-drške, ali i nedostatak budžeta za neke šire akcije. Ipak, grafikon 2. pokazuje koliko su izdvajanja za politiku ruralnog razvoja još uvijek varijabilna. Ono što još više obeshrabruje je da se iz godine u godinu izdvaja sve manji iznos sred-stava za mjere ruralnog razvoja.

Tako, iz budžeta Federacije BiH od 2012. do 2018. godine nisu izdvaja-na sredstva za mjere ruralnog razvoja. U RS-u je tendencija pada izdvajanja za ove mjere, dok je BD-u manje-više na istom nivou. Činjenica da je ova grupa mjera tokom posljednjih nekoliko godi-na pala na treće mjesto po visini izdva-janja dovoljno govori o opredijeljenosti za ovu politiku. Negativan trend se nas-tavio i u 2017. godini. Podrška ruralnom razvoju smanjila se u odnosu na godinu ranije. Realizirano je 7,03 miliona KM,

odnosno 4,28% od ukupnog budžeta za podršku poljoprivredi i ruralnom raz-voju. Navedeni iznos podrške u 2017. godini je za 1,7 miliona KM ili 19,49% manji u odnosu na godinu ranije. S druge strane, Strateški plan ruralnog razvoja BiH daje jednu veo-ma optimističnu projekciju (grafikon 3.). Potrebna sredstva za provedbu ak-tivnosti predviđenih Strategijom rural-nog razvoja BiH definirana su okvirnim finansijskim i strateškim dokumentima nadležnih institucija, koji uključuju i budžetska i vanbudžetska sredstva (do-

natorska, kreditna). Mjere iz Strategije ruralnog razvoja, koje su usaglašene sa mjerama iz strateških dokumena-ta entiteta FBiH i RS-a, finansiraju se iz budžeta entiteta. Mjere koje se odnose na Brčko Distrikt finansiraju se iz budže-ta Distrikta.

U nastavku je data finansijska analiza pojedinačnih mjera iz Stratešk-og plana ruralnog razvoja Bosne i Her-cegovine.

Grafikon 2: Realizirana sredstva za ruralnu politiku u Bosni i Hercegovini (KM)

Izvor: Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i RR-u BiH

Grafikon 3: Sredstava za ruralni razvoj (ciljevi od 2. do 5.) u Bosni i Herce-govini planirana Strateškim planom ruralnog razvoja Bosne i Hercegov-ine

Izvor: Strateški plan ruralnog razvoja BiH

* U grafikonu su raču-nata sredstva samo za ruralni razvoj, i to pre-ma Finansijskom planu iz Strateškog plana, što obuhvata ciljeve od 2. do 5.

3938

Mjera 6.1. Direktna podrška poljoprivrednim proizvođačima

Direktne podrške poljoprivred-nim proizvođačima se finansiraju kroz 1. strateški cilj: Osiguranje stabilno-sti dohotka i izjednačavanje uslova poslovanja s okruženjem. Za ove mjere je planirana alokacija sredstava od 597.817.060 KM u periodu 2018.-2021. godine. Navedeni iznos predstavlja 56% od ukupnih sredstava koja će se alocira-ti za planiranih šest ciljeva. U strukturi učešća u budžetu, Federacija BiH učest-vuje sa 38,8%, a zajedno sa kantonima 49,5%. Republika Srpska učestvuje sa 45%, a Brčko Distrikt sa 5%.

Mjera 6.2. Podrška investicijama poljoprivrednih preduzeća, proiz-vođačkih grupa i prerađivača i mjera 6.3. Podrška stručnom usavršavanju, razvoju znanja i osiguranju savjeta i informacija

Mjere 6.2. i 6.3. zajedno se obrađuju jer su budžetske alokacije izvršene po ciljevima, a ne mjerama. S obzirom da se za mjere 6.2. i 6.3. može utvrditi direktna povezanost sa 2. strateškim ciljem, data je zajednička finansijska analiza. Pri izradi budžeta za ovu Strate-giju primijenjena je logika imanentna gotovo svim razvojnim strategijama u BiH, a to je da se na početku precijeni vlastiti budžet, a nedostajući dio prog-nozira na osnovu neizvjesnih donator-skih sredstava. Kada je u pitanju finan-siranje mjera iz Strategije, problem se generalno odnosi na budžetske alok-acije po ciljevima, iz kojih se ne vidi jas-

na alokacija po mjerama, posebno što mjera 6.3. u entitetskim strategijama ulazi i u dio administrativnog budžeta (kroz finansiranje savjetodavne službe). Drugi problem se odnosi na činjenicu da u Strategiji FBiH nema finansijske alok-acije po podmjerama. S obzirom da su entitetske strategije u godini donošen-ja Okvirne strategije bile na polovini implementacije, minimalno se pri izradi budžeta trebalo kritički pristupiti, jer se ni entitetske strategije nisu implementi-rale u predviđenom finansijskom okviru, niti po obimu sredstava niti po struktu-ri. Naime, na primjeru RS-a, grupa mjera koja se odnosi na povećanje konkurent-nosti kroz investiciona ulaganja planira-na je da učestvuje sa 25% u odnosu na ukupan budžet, dok je u implementaciji učešće manje od 5%. Dalje, također na nivou RS-a, vlastito finansiranje je plan-irano na nivou zakonskog izdvajanja od 6% plus sredstva iz IPA-e II (koja se ne koriste). S druge strane, FBiH je uvrs-tila, osim vlastitih sredstava, kreditna sredstva, IPARD, ostale donatore, ostale projekte i ambiciozno prestruktuiranje budžeta u korist mjera ruralnog razvoja, na teret direkte podrške.

Već u 2016. godini bilo je plan-irano da će 30% budžeta se usmjeriti na ruralni razvoj (II stub), a implemen-tirano je 0%. Precijenjeni budžeti za implementaciju umanjuju nivo podrške mjerama ruralnog razvoja iz entitetskih budžeta u korist mjera direktne po-drške. Što se tiče finansiranja mjere 6.3., s obzirom da se radi o horizontal-noj mjeri u RS-u, odnosno grupi općih mjera u FBiH, nemoguće je identifikova-ti finansijsku vezu s entitetskim strategi-jama, odnosno njihovim budžetima.

Mjera 6.4. Podrška razvoju ruralne in-frastrukture i poboljšanju dostupnosti usluga seoskom stanovništvu i mjera 6.5. Podrška diversifikaciji u ruralnim područjima

U ovom dijelu analize mjere 6.4. i 6.5. se zajedno obrađuju, jer je ra-spored budžeta u dokumentu izvršen po strateškim ciljevima, a ne po samim mjerama i podmjerama. S obzirom da se za mjere 6.4. i 6.5. može utvrditi di-rektna povezanost sa 5. strateškim cil-jem, data je zajednička finansijska anal-iza.

Obje mjere finansijski su prika-zane u okviru 5. strateškog cilja, za koji je predviđen ukupni iznos od 80.275.600 KM za četverogodišnji period, što čini samo 7,5% ukupnog proračuna. Kao dodatni izvori finansiranja, ali bez jas-nog preciziranja, stavljeni su procenti iz privatnog sektora (25-30%) i dona-torskih sredstava (10-15%). Po projek-ciji alokacija u četiri godine, iznos treba da se udvostruči, ali kada se pogleda iz kojih dijelova vidi se da je to na osnovu povećanja sredstava iz FBiH i kantonâ, dok je neznatno povećanje iz RS-a. Ovo rezultira učešćem institucija iz FBiH sa 81,7% , RS-a 16,8%, BD-a 1,5%, dok sredstva sa državnog nivoa nisu plan-irana za ostvarivanje ovog strateškog cilja. Vrlo je teško pronaći uporište ovim iznosima u entitetskim strategijama, a jedan od razloga je taj što proračun za ovaj strateški cilj nije razdvojen za svaku podmjeru. Osim toga, entitetske strate-gije su na polovini svoje implementaci-je, pri čemu se nije ispoštovalo njihovo finansijsko provođenje, a uvršteno je u ovaj dokument. Nadalje, u dokumen-

tu ne postoji nikakvo uporište u ana-lizi postojećeg stanja na koji način su definirani procenti učešća iz privatnog sektora i donatorskih sredstva.

Udio proračuna za ovaj strateš-ki cilj je svega 7,5%, što je daleko is-pod prosjeka u Uniji, gdje je na osnovu Uredbe EC 1698/2005) definirano da se od ukupnog iznosa za ruralni razvoj za treću grupu mjera ili tzv. Osovinu (unapređenje kvaliteta života u rural-nim područjima i diversifikacija ruralne ekonomije) mora izdvojiti minimalno 10%, a za LEADER pristup najmanje 5%.

Mjera 6.6. Podrška razvoju javne infrastrukture kvaliteta i usluga u pol-joprivredno-prehrambenom sektoru i mjera 6.7. Podrška sistemima i uslu-gama u veterinarskoj i fitosanitarnoj oblasti

Ove mjera dijele finansiranje kroz budžet za 3. strateški cilj, za koji je predviđeno alociranje od 58.913.000 KM, uz dodatnih 10-15% od donatora (bez preciziranja na koje aktivnosti), te 3-6% privatnih sredstava (bez preci-ziranja, pretpostavka je da se odnose na sufinansiranje uvođenja standarda). U strukturi učešća u budžetu, najveće učešće ima FBiH sa 70,2% (bez kanto-nalnog nivoa), zatim RS sa 19,0% te UzV sa 10,8%. Zanimljivo je da BD nema planirano nikakvo učešće u budžetu, iako naprimjer svake godine sufinansira uvođenje standarda GLOBALG.A.P. kod firmi registrovanih na njegovoj teritori-ji. Budžet za 3. strateški cilj, pa time i za spomenute mjere, čini tek 5,5% ukup-nog budžeta za strateški period, što je veoma skromno, ako se uzme u obzir

4140

da predviđene mjere i njihove podm-jere ciljaju kako kreiranje povoljnog ambijenta za aktivnosti u poljoprivredi tako i direktnu podršku implementaci-ji infrastrukture kvaliteta. Što se tiče samog koncipiranja budžeta, nedosta-je segmentacija alokacija po mjerama i podmjerama, a posebno isticanje mjera i podmjera gdje se očekuje učešće do-natora i privatnih sredstava.

Mjera 6.8. Podrška organskoj proizvodnji, zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja klimatskih promjena

Ova mjera se finansira kroz budžet za strateški cilj 4., za koji je pred-viđeno alociranje od 32.356.400 KM, uz dodatnih 10-15% od strane donatora (bez preciziranja na koje aktivnosti). Zanimljivo je da sredstva iz privatnih iz-vora nisu planirana, iako u sklopu mjere postoji podmjera koja cilja direktnu po-dršku u uvođenju (standarda) organske proizvodnje gdje je inače praksa da se ta aktivnost sufinansira od strane ko-risnika podrške. U strukturi učešća u

budžetu, najveće učešće ima RS sa 88% dok FBiH učestvuje sa tek 12% (bez kantonalnog nivoa). BD uopšte nema alokaciju za ovaj cilj i mjere. Na ovaj cilj i njegove mjere se generalno posveti-la mala pažnja, a to se vidi i po ukup-nom učešću budžeta cilja 3. u ukup-nom budžetu strateškog dokumenta, sa tek 3%. Kao i kod prethodne mjere, nedostaje segmentacija alokacija po mjerama i podmjerama, a posebno isti-canje mjera i podmjera gdje se očekuje učešće donatora.

8.3. Analiza planiranih aktivnosti u vezi s provođenjem i nadgledanjem

Nadgledanje i procjena kao dio procesa strateškog planiranja vrše se na osnovu kvantificiranih podataka, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu, tzv. indikatora. U ovoj Strategiji, što je spomenuto na više mjesta, nedostaju kvalitetni ulazni (bazni) podaci, a ne-dostatak za mjerenje napretka je to što nigdje nije određena bazna godina. Ta-kođer, nigdje nisu određene ciljane vri-jednosti, kako na nivou rezultata (engl. output) tako ni na nivou ishoda (engl. outcome) niti utjecaja (engl. impact). Po mjerama su definirani indikatori, koji po opisu uglavnom čine indikatore rezultata (broj, vrijednost itd.), s tim da nisu kvantificirani. Osnova strateškog planiranja temelji se na logičkoj matrici, gdje su u hijerarhiji povezani rezultati mjera sa ciljanim ishodima i utjecajem na nivou strateških ciljeva. U strateškom dokumentu ta logika nije primijenjena i ne može se prepoznati. Institucional-

na nadležnost za implementaciju mjera je definirana Indikativnim akcionim planom, a način implementacije je opisan u okviru svake mjere. Osnovni nedostatak implementacije se ogleda u „nenadležnosti“ MVTEO-a za mjere u kojima nema budžetsku alokaciju, tako da MVTEO koji je odgovoran za imple-mentaciju ove Strategije, u okviru mjera 6.2. i 6.3., učestvuje samo u podmjeri 2.8. „Promocija poljoprivredno-preh-rambene trgovine i izvoza uključujući prisustvo na međunarodnim sajmov-ima“. Način implementacije za obje mjere je opisan „esejistički“, odnosno za mjeru 6.2., s obzirom da je prepisa-na iz Strategije RS-a, opis je skoro iden-tičan opisima u Strategiji RS-a. Za mjeru 6.3. implementacija je preambiciozno postavljena s obzirom na stanje i kratak rok za postizanje definiranih ciljeva. Generalno se ne može utvrditi logika in-tervencije za implementaciju strateških mjera, koja kreće od nepotpune analize, zatim SWOT analize koja nema uporište u analizi stanja niti općim informacijama i, na kraju, mjerama koje nisu direktno povezane sa ciljevima. Implementaci-ju mjera, koje su definirane Strateškim planom ruralnog razvoja BiH, izvršavaju Ministarstvo vanjske trgovine i ekon-omskih odnosa, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zajedno sa kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivre-de, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjel za poljoprivredu, šumarst-vo i vodoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH. Kao što se može vidjeti, najveći dio implementacije rade resorna entitets-ka ministarstva i Odjel za poljoprivre-du, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko Distrikta. Spomenuta ministarst-

va donose jednogodišnje programe utroška sredstava namijenjenih za pod-sticanje poljoprivrede i ruralnog razvo-ja, i ovi programi su podložni stalnom mijenjanju. Ovaj način implementacije mjera nije zastupljen u Evropskoj uniji, jer tamo implementaciju rade odvoje-na tijela, odnosno akreditovane platne agencije, koje nisu pod direktnim ut-jecajem ministarstava (aktuelne poli-tike), koja bi trebalo da kreiraju poljop-rivredne politike.

Mjera 6.1. Direktna podrška poljoprivrednim proizvođačima Kako je već rečeno, mjera nije u kategoriji mjera za ruralni razvoj, tako da se nadgledanje i procjena mjere nemaju sa čime komparirati. Ovdje su dati samo indikatori, koji su pred-loženi u okviru Strateškog plana, a koji su: broj korisnika mjere, broj zasijanih hektara, broj grla stoke za koja je is-plaćena premija, količine otkupljenih premiranih proizvoda, isplaćen iznos podsticajnih sredstava (po pojedinim podmjerama), rast obima i vrijednosti proizvodnje. Svi navedeni indikatori su relativno jednostavni za implementaci-ju, jer su podaci o njima dostupni kroz različite forme statističkih podatka. Ono što je problem je valjanost i pouzdanost samih statističkih podataka u Bosni i Hercegovini. Popis poljoprivrede kao osnova za reviziju statističkih podata-ka u sektoru je više nego neophodan, a bez ove akcije svaka priča o analizi ili nadgledanju bilo da se radi o poljop-rivredi ili ruralnom razvoju pada u vodu.

4342

Mjera 6.4. Podrška razvoju ruralne in-frastrukture i poboljšanju dostupnosti usluga seoskom stanovništvu

Sama provedba ove mjere je ve-oma šturo opisana i u osnovi objašnjava da će se voditi računa o uravnoteženom teritorijalnom rastu, te da će se to ug-lavnom finansirati putem bespovratnih sredstava. Kada se pogleda Indikativni akcijski plan za ovu podmjeru, uočljivo je da nosilac Strateškog plana nema nikakve odgovornosti za ovu mjeru. Os-tala entitetska ministarstva učestvuju u svim podmjerama, prema nadležnosti-ma. BD daje podršku dvjema podmjera-ma (4.2. Javnoj infrastrukturi i 4.3. Pija-cama). Indikatori praćenja su uopćeni, nemaju polaznu osnovu niti su kvanti-tativno označeni efekti, tj. ciljevi, koji se žele dostići provedbom mjera. Navede-ni indikatori čak ne pokrivaju sve pod-mjere. Osim toga, nema naznačenih prekretnica koje bi služile kao odredni-ca za nadgledanje i evaluaciju izlaza, re-zultata i učinaka, na osnovu kojih bi se radile određene izmjene/poboljšanja.

Mjera 6.5. Podrška diversifikaciji u ru-ralnim područjima

I u slučaju ove mjere, kao i pre-thodne, implementacija je veoma šturo opisana i u prvom dijelu daje naglasak na poljoprivredno gazdinstvo i mlade poljoprivrednike, a tek naknadno se dotiče diversifikacije i podrške ostalim MSP-ima, ženama, dok ostale socijalno ugrožene grupe ruralnog stanovništ-va uopće ne spominje. Ponovo, kao i u prethodnoj mjeri, kada se pogleda Ind-ikativni akcijski plan za ovu podmjeru, uočljivo je da nosilac Strateškog plana

nema nikakve odgovornosti za ovu mjeru. Ostala entitetska ministarstva učestvuju u svim podmjerama, što je u njihovoj nadležnosti. BD ne daje po-dršku podmjeri 6.5.2. Podrška investici-jama za razvoj ruralnog turizma. Indika-tori praćenja su opet uopćeni, nemaju polaznu osnovu niti su kvantitativno označeni efekti, tj. ciljevi, koji se žele dostići provedbom mjera. Navedeni indikatori čak ne pokrivaju sve podm-jere koje su navedene, dok pojedini in-dikatori obuhvaćaju više podmjera. Ni u sklopu ove mjere nema naznačenih prekretnica koje bi služile kao odred-nica za nadgledanje i evaluaciju izlaza, rezultat i učinka, na osnovu kojih bi se radile određene izmjene/poboljšanja.

Mjera 6.6. - Podrška razvoju javne in-frastrukture kvaliteta i usluga u poljo-privredno-prehrambenom sektoru

Kao i kod drugih mjera, Indika-tivni akcioni plan je generalno postavl-jen tako da se gotovo sve aktivnosti, u skladu sa nadležnostima, implementira-ju od početka do kraja trajanja stratešk-og dokumenta. Kod ove mjere, izuzetak je jedino prva podmjera koja se odnosi na harmonizaciju zakonodavstva, gdje u posljednjoj godini implementacije Brčko Distrikt ne implementira podmje-ru. Implementacija mjere i podmjera u svakog godini na svakom relevantnom nivou je razumljiva za intervencije di-rektne podrške, kao što su to kod ove mjere njene podmjere od 3. do 6. (po-drške uvođenju standarda). Međutim, određene druge mjere ne bi trebalo da su postavljene kao neograničene, već treba da imaju jasan početak i kraj, kao naprimjer podmjera 8.: Jačanje kapac-

iteta za upravljanje kriznim situacija-ma u sigurnosti hrane kapacitetima za odgovor i upravljanje hitnim slučajevi-ma. Ono što bi sigurno pomoglo kako u planiranju provedbe tako i u nadgle-danju aktivnosti je definiranje prekret-nica ili tački napretka (milestones) za svaku od intervencija. Tada bi se u sva-kom trenutku moglo utvrditi u kojoj je fazi pojedina intervencija. Kod ove mjere, uglavnom je za svaku podmjeru dodijeljen po jedan indikator praćenja. Međutim, u ovim indikatorima nema nikakvog kvantificiranja, odnosno nema ni početnih ni ciljanih vrijednosti praćenja. To nikako ne bi smjelo biti na isti način definirano u narednom doku-mentu.

Mjera 6.7. - Podrška sistemima i uslu-gama u veterinarskoj i fitosanitarnoj oblasti

Ponovno, Indikativni akcioni plan definira za skoro sve podmjere implementaciju u svim godinama val-idnosti dokumenta, uz izuzetak podm-jere 8., gdje je vjerovatno greškom izos-tavljen bh. nivo u 2018. godini, te BD u 2020. godini. Jedan od mogućih ra-zloga što su sve podmjere postavljene kao neograničene je generalizovanje i ukrupnjavanje obuhvata mjera, pa tako naprimjer podmjera 8., koja se odnosi na program podrške za zaštitu bilju uk-ljučuje i pripremu programa i proved-bu programa. Bez tački prekretnica, praćenje provedbe ovakvih intervencija je veoma izazovno, jer bez preciziranja nije jasno kada završava jedan dio inter-vencije i kada započinje njen drugi dio. Zanimljivo za ovu mjeru je i to da, za ra-zliku od prethodne gdje je svaka podm-

jera imala bar jedan indikator praćenja, to nije slučaj ovdje. Najmanje tri mjere uopće nemaju indikator, dok pojedine mjere dijele određene indikatore. Sami indikatori, osim što nisu kvantificira-ni, dosta su uopćeno postavljeni, kao npr. „Broj obučenih inspektora“ (bez bliže odrednice na koje se to inspek-tore odnosi). Dobri primjeri indikatora se mogu preuzeti kako iz relevantnih strateških dokumenata Republike Srbi-je tako i Republike Hrvatske.

Mjera 6.8. - Podrška organskoj proiz-vodnji, zaštiti okoliša i smanjenju utje-caja klimatskih promjena

Indikativni plan i u ovom sluča-ju predviđa implementaciju u svim go-dinama validnosti dokumenta. Također, četiri od šest podmjera predviđaju in-tervencije koje podrazumijevaju i pri-premu i implementaciju, ali bez jasne naznake koliko traje pripremna faza. Stoga, još jednom se potvrđuje da se intervencije ili moraju drugačije kon-cipirati ili definirati tačke prekretnice za njih. Za 2. podmjeru uopće nije definiran indikator, dok su tri indikatora postavl-jena za podmjeru 1. Indikatori također ispoljavaju iste slabosti kao i kod ranijih mjera, uz dodatak da su pojedini ind-ikatori suvišni, odnosno nemaju efek-tivni značaj, kao naprimjer: „Broj pol-joprivrednih gazdinstava, udruženja ili zadruga koje ispunjavaju uslove za ovu vrstu podrške“. Preporuka je da se, kao i kod prethodne mjere, iskoriste primjeri dobrih indikatora u relevantnim doku-mentima susjednih zemalja.

4544

Zaključak Razvojna perspektiva (pesimistični i optimistični scenarij, i pregled potencijalnih gubitaka)

9Strateški plan ruralnog razvoja

Bosne i Hercegovine usvojen je nakon dugogodišnjeg razvoja is-

prekidanog različitim zastojima, što je veoma pozitivan korak za BiH. Sa svim svojim manama i nedostacima ovaj do-kument trenutno predstavlja osnovu za programiranje tehničke pomoći EU-a za poljoprivredni sektor i sektor rural-nog razvoja u BiH. Nadalje, usvajanjem Strateškog plana otvorene su mogućo-sti rješavanja drugih prioritetnih pitan-ja za sektor, poput kreiranja i usvajanja plana za IPARD i uspostave IPARD-ove strukture u Bosni i Hercegovini. Sve su ovo pozitivni efekti ispunjavanja jed-nog od uslova EK za ponovno uvršta-vanje poljoprivrede u CSP BiH. S druge strane, analizirajući slične dokumente u regionu ili u Evropskoj uniji jasno je da ovim dokumentom nisu u potpunosti obuhvaćeni svi elementi, koji čine slične dokumente u regiji i Uniji.

Iz pročitanog i urađene analize stječe se dojam da je dokument, ipak, donesen pod političkim pritiskom te da je urađen da se zadovolji forma na os-

novu EU-ovih zahtjeva, a ne da stvarno dovede do poboljšanja i promjena u ruralnom razvoju BiH i dobrobiti njenih građana. Vrlo je teško, i nezahvalno, uraditi analizu dijelova ovakvog doku-menta, čije je uporište u strategijama entitetskih ministarstava za poljoprivre-du i BD-a. Pogotovo kada je poznato da je ovo politički dokument. Sâm sadržaj dokumenta, njegov koncept i elemen-ti su rezultat nekvalitetnog i ad hoc pristupa rješavanju problema radi za-dovoljavanja forme, a ne radi postizanja efekata njegovom implementacijom.

Kada se uzmu u obzir okolnosti pod kojima je izrađen i usvojen Strateš-ki plan ruralnog razvoja u BiH, dolazi se do zaključka da se na prvom mjestu radi o političkom dokumentu, koji je bio možda najprihvatljivija opcija u tom momentu. Činjenica da je u BiH poslije višegodišnjeg pregovaranja došlo do bilo kakvog zajedničkog dokumenta u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja može se smatrati izvjesnim napretkom. U BiH je većina strategija uglavnom ne-provediva, skupo plaćena ili čak nije ni

usvojena te, ako ovaj dokument ispuni svrhu da se BiH pomjeri bar korak napri-jed u pretpristupnom procesu (prije svega ka sredstvima IPARD-a), uveliko će premašiti domet ostalih strategija i ispuniti svrhu svog nastanka.

4746

Preporuke za prilagođavanje nakon 2020

10Neophodno je odmah početi pri-

premu samog procesa izrade do-kumenta, tj. pripremu „akcionog

plana za izradu strategije ruralnog raz-voja BiH“, i definiranje metodologije iz-rade dokumenta. To prvenstveno znači da bi se trebao riješiti problem podata-ka koji nedostaju, odnosno kvalitetni-jeg prikupljanja statističkih podataka. To, prije svega, znači provođenje pop-isa poljoprivrede. Na osnovu novih i pouzdanih podataka moći će se uraditi kvalitetnije analize trenutnog stanja, a samim time i doći do pouzdanih rezu-ltata. U izradu strategije neophodno je od samog početka uključiti sve kl-jučne aktere, koji imaju utjecaj na život i razvoj u ruralnim područjima. Počevši od svih nivoa vlasti, svih značajnijih re-sora, te značajnijim uključivanjem pred-stavnika privatnog i civilnog sektora, kako bi se zajednički definirali problemi i stvorila određena prioritizacija za nji-hovo prevazilaženje. Kao novina pred-laže se angažiranje eksperata iz EU-a (u svojstvu tehničke pomoći), koji imaju iskustvo u programiranju ruralnog raz-

voja. Ugovoreni tim konsultanata bi na-dzirao proces izrade strategije.

Preporuke, koje se mogu dati nakon analize dokumenta, mogu se sublimirati na ovaj način:

• Napraviti regionalizaciju države na osnovu klasifikacije NUTS, što će biti osnov za kvalitetnije sakupljanje statis-tičkih podatka, kvalitetniju analitiku stanja i tačnije definiranje problema;• Izvršiti popis poljoprivrede, ili sveobuhvatnu analizu registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, do izrade narednog strateškog dokumenta;• Pratiti, analizirati i uvažiti po-datke iz istraživačkih i analitičkih doku-menata koji nužno ne dolaze od javnih institucija;• Značajnije uključiti sve ostale institucije u pripremu i izradu doku-menta (od samog početka, radi pri-kupljana što relevantnijih podataka, definiranja problema i zajedničkog prijedloga mjera). Zaštita okoliša, kli-matske promjene i cirkularna ekonomi-ja kao zajednički fokus u radu.

Preporuke za izradu sljedeće

strategije se mogu sažeti i dati kao

u nastavku ovog teksta. Cilj nove

strategije bi treba-lo da budu realna i

konkretna poboljšanja života

u ruralnim dijelovima BiH.

• Definirati ruralna područja u Bos-ni i Hercegovini, prema općeprihvaćen-im EU-ovim kriterijima;• Izvršiti diferenciranje intenzivno i ekstenzivno orijentisanih poljoprivred-nih gazdinstava i njihovih aktivnosti sa fokusom na intenzivna/komercijalna gazdinstva i njihove intenzivne aktivno-sti u službi tržišta u skladu sa najboljim EU-ovim praksama očuvanja biodiver-ziteta i okoliša;• U analizi stanja i u ostalim di-jelovima plana precizno definirati realna očekivanja od privatnog sektora i dona-tora;• Jasno definirati profile korisnika podrške, kako iz poljoprivredno-proiz-vodno-prerađivačkog ogranka tako i iz ruralnog razvoja;• Na bazi sveobuhvatne analize postaviti strateške i operativne ciljeve;• Svaka mjera mora imati uporište u analizi stanja i doprinositi ispunjavanju barem jednog cilja;• Rasporediti mjere, podmjere i intervencije u skladu sa logikom ZAP-a EU-a, što će omogućiti lakše praćenje harmonizacije sa EU-om, ali i IPARD-ovim dokumentima i shemom;• Jasno razdvojiti mjere direktne podrške, mjere ruralnog razvoja, te os-tale opće i/ili administativne mjere. Mjere direktne podrške ne tretirati u strateškim dokumentima za ruralni razvoj;• Kvalitetnije definirati podmjere koje su sada grupirane, tj. povećati im broj zbog njihove specifičnosti;• Prioritizirati mjere i podmjere u sklopu svakog cilja, te segmentirati pre-ma izvorima finansiranja: BiH, EU/IPARD ili treće;• Razložiti budžet po mjerama i podmjerama;

• Poveća(va)ti ukupne iznose po mjerama i podmjerama prema smjerni-cama EU-a;• Precizno navesti koje će se mjere i u kojem iznosu finansirati iz različitih izvora (budžet, privatni sektor, donatori, projekti);• Jasno precizirati intervencije kod kojih se očekuje/planira učešće privatnih sredstava, i tačno koliko;• Unaprijediti postavku indikatora, posebno kroz dobre primjere susjednih zemalja;• Detaljnije razraditi i definirati in-dikatore po podmjerama; kvantificirati indikatore gdje god je moguće, te defini-rati početne i ciljane vrijednosti, odnos-no očekivane kvantitativne skale prom-jene;• Detaljnije razraditi plan imple-mentacije mjera/podmjera sa detaljnijim vremenskim okvirom i konkretnim nos-iteljima implementacije;• Ključne aspekte metode imple-mentacije treba kvalitetnije i konciznije napisati;• Napraviti plan za praćenje (mon-itoring), uključujući i definiranje prekret-nica, kao plan evaluacije dostignutih re-zultata (u tačkama prekretnice i na kraju perioda);• S obzirom da savjetodavne službe postaju neodvojivi dio mjera ru-ralne politike EU-a, koristiti tu praksu u BiH;• Posebno njegovati politike zaš-tite okoliša i zelenih javnih nabavki te cirkularne ekonomije;• Na kraju, ali možda i najvažniji zadatak, kroz administrativno jačanje i uspostavu institucija obavezno insistirati na us-postavi funkcionalne strukture za IPARD u BiH.

4948

Recenzije

11Svaki pisani rad bez obzira u ko-

joj formi on bio ima veći ili manji utjecaj na naše vrijednosti, način

razmišljanja, ponašanja, i djelovanja. Strateški dokumenti imaju posebnu specifičnu težinu budući da je njiho-va osnovna svrha potaknuti organi-ziran odgovor društvene zajednice radi prilagođavanja promjenama u okružen-ju, odnosno radi postizanje ciljeva koje društvo smatra važnim za svoj pros-peritet i napredak. U tom kontekstu treba proma-trati i Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018-2021. godine, koji je ne samo strateški dokument kojim nastojimo unaprijediti stanje ruralnog prostora unutar BiH, nego stvara i temeljne pret-postavke za ispunjavanje važnih ciljeva u procesu EU integracija. Zbog iznimne važnosti Strateškog plana i njegovog snažnog utjecaja na naš ruralni prostor i ruralnu populaciju neophodno je za-držati dozu opreza, pa možda čak i kri-tike, s obzirom na sve korake kroz koje je prošao proces njegove izrade. Naime, kao i sve drugo, i Strateški plan je proiz-vod našeg podneblja, svih njegovih

prednosti a osobito ograničenja. Sk-upina naših mladih, ali itekako kompe-tentnih stručnjaka, uočila je potrebu za preispitivanjem tog procesa, ne zbog kritike radi kritike, nego zbog stva-ranja većeg stupnja svijesti o potrebi profesionalnog i stručnog provođenja procesa strateškog planiranja, a naroči-to radi unapređenja tog procesa u na-dolazećem razdoblju. Ovaj pristup po-treban je i na ostalim područjima naše djelatnosti, tako da je dobrodošao i može poslužiti kao dobar i inspirativan primjer.

mr.sci. Pejo Janjić

Rukopis pod navedenim naslovom “Politike okoliša za ekonomski raz-voj BiH - ANALIZA STRATEŠKOG

PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH 2018-2021” grupe autora predstavlja znača-jan doprinos, koji u budućnosti može služiti kod analiza i kreiranja politika u BiH, prije svega politika koje se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj. U tom smislu autori ovog rukopisa-analize su uz pozitivan kritički pristup pokušali, a u

tome u dobroj mjeri uspjeli, da na jedan sveobuhvatan način u vrlo sažetoj i jas-noj formi ukažu na sve manjkavosti ne samo dokumenta Strateškog plana ru-ralnog razvoja, nego i složenosti siste-ma u BiH kada je u pitanju donošenje jedinstvenih, harmoniziranih politika, strateških dokumenata, mehanizama za njihovo implementiranje, monitor-inga i ocjenjivanja uspješnosti njihove implementacije. Također, autori su us-pjeli u ovom rukopisu da uz kompara-cije sa Zajedničkom evropskom poljo-privrednom politikom, procedurama i praksama koje važe u zemljama člani-cama EU, kao i obavezama zemalja u pretpristupnom procesu na putu EU integracija, analitički prikažu gdje je BiH na tom putu, gdje su i šta su slabe tačke u našem sistemu i na koji način treba-mo raditi na popravci sistema, kako bi u budućnosti politike u BiH, strateški do-kumenti, ciljevi, mjere i sl. bili što kom-patibilniji sa istim koji važe u EU. Sadržaj teksta ove publikacije predstavljen je kroz jedanaest poglavl-ja i to: Poglavlje o projektu, Uvod, Met-odologija izrade dokumenta, Pristup podacima i analitički osvrt, EU zahtjevi u procesu EU integracija u sektoru i pre-thodni ne/napredak BiH, Ciljevi, mjere i harmonizacija sa EU i Zajedničkom agrarnom politikom, Ruralna politika zemalja EU, Analiza strateškog doku-menta, Zakljucak- Razvojna perspekti-va, Preporuke za adaptaciju nakon 2020 i Literatura. Rukopis sadrži 37 stranica ku-canog teksta normalnog proreda, sa nekoliko tabela i grafikona koji kore-spondiraju sa tekstom vezanim za na-vedena poglavlja. Navedena poglavlja sadrže sistematičan pristup u izlaganju

činjenica na jedan prihvatljiv, razuman i izuzetno poučan način. Svako poglavl-je je tako interpretirano da predstavlja zasebnu, ali i strukturno – funkciona-lnu cjelinu. Autori teksta po poglavlji-ma ispoljavaju primjerenu jasnoću u stručnom, jezičnom i konceptualnom smislu, zavidnu vještinu u analizi, po-jašnjenjima i preporukame za izradu sljedećeg Strateškog plana ruralnog razvoja BiH. Želim da vjerujem da će ovaj rukopis biti novi izvor literature i infor-macija budućim autorima kod pisanja budućih Strateških planova ruralnog razvoja u BiH, te da se po aktuelnosti, konceptu, sadržaju i načinu interpetaci-je može svrstati u red odličnih stručnih publikacija. Neka ovo publikacija bude vodilja svim njegovim korisnicima i neka ih ono orijentiše u pravcu us-pješne i prosperitetne poljoprivredne proizvodnje i razvoja ruralnih sredina. Autori su uložili respekta vri-jedan trud i ponudili čitateljstvu ovu publikaciju kao vrijedan i razumljiv iz-vor informacija. Na osnovu izloženih činjenica, preporučujem da se recenzirani tekst pod naslovom “Politike okoliša za ekon-omski razvoj BiH - ANALIZA STRATEŠK-OG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH 2018-2021” autora: Slavica Ašonja, Jakub Butković, Slaviša Jovanović, Sane-la Klarić, Ivica Sivrić štampa kao stručni rad-brošura.

Prof. dr. Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaci-

ju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine.

5150

Literatura

121. Bajramović, S.; Butković, J. (2010). Jačanje politike ruralnog razvo-ja u funkciji prilagođavanja BiH zajed-ničkoj agrarnoj politici EU, Radovi Pol-joprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Godina LV, Broj 60/1, Sarajevo.

2. Bajramović, S., Butkovic, J., Ni-kolic, A. (2010). Analysis of Budgetary Transfers in Agriculture Sector of Bosnia and Herzegovina Using OECD Indica-tors, Agro-knowledge Journal, Vol. 11, No. 1, Faculty of Agriculture University of Banja Luka, Banja Luka.

3. Erjavec, E. (2004). The role of institutions in the negotiations for ac-cession to the European Union. V: Role of institutions in rural policies and ag-ricultural markets. Edited by Guido van Huylenbroeck, Wim Verbeke, Ludwig Lauwers. Boston: Elsevier, p. 61-73.

4. Erjavec, E., Rednak, M., Ba-jramovic, S. (2010). Common Agricul-tural policy of EU and Challenges that expect Bosnia and Herzegovina, Works

of the Faculty of Agriculture and Food Sciences University of Sarajevo, Volume LV, No 60/1, Sarajevo.

5. European Commission. (2003). Treaty concerning the accession of the Czech Republic, the Republic of Estonia, the Republic of Cyprus, the Republic of Latvia, the Republic of Lithuania, the Re-public of Hungary, the Republic of Mal-ta, the Republic of Poland, the Republic of Slovenia and the Slovak Republic to the European Union. Official Journal of the European Union, OJ L236 VVol. 46, September.

6. Green Council. (2013). Minis-tarstvo poljoprivrede, prehrane i ru-ralnog razvoja u BiH kao put ka ekon-omskom napretku u procesu europskih integracija. http://greencouncil.org/publications/

7. Green Council. (2014). Minis-tarstvo poljoprivrede, prehrane i rural-nog razvoja u BiH – Cost Benefit analiza. http://green-council.org/publications/

8. Klarić, S. (2017). Urgency of the adaptation for the Strategy for Rural Development BiH, Proceedings of Inter-national Conference on Economic and Socia Studies, ISSN 2303-4564, Saraje-vo, 18-19 May 2017.

9. Klarić, S., Zametica, M., Klar-ić, E., (2017). Tržišni mehanizmi zaštite okoliša u BiH – Zelene javne nabavke i zeleni porezi, Green Council, www.green-council.org

10. UNDP BiH. (2013). Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost. Sarajevo.

11. Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine.http://www.mvteo.gov.ba/attach-ments/bs_Home/Ostale_stranice/POL-JOPRIVREDA,_PREHRANA,_%C5%A0U-M A R S T V O _ I _ R U R A L N I _ R A Z V O J /Zakoni_i_drugi_propisi_za_poljop-rivredu,_prehranu,_%C5%A1umarst-vo,_ruralni_razvoj/bs_zakon-o-poljo-privredi--prehrani-i-ruralnom-razvo-ju-bosne-i-hercegovine.pdf