Zelena Kemija
description
Transcript of Zelena Kemija
15.1.2014
1
Pametni biomaterijali: Uklanjanje toksičnih metala iz otpadnih voda-Zeleni pristup
Modul: Zelena kemija
Nositelj: doc. dr. sc. Marijana Jukić
Izradila: Sanja Marđetko 417/MB
Teški metali: Bioteroristi
• Zagađivanje vodenih sustava teškim metalima
danas je postala ozbiljna prijetnja i veliki problem za
okoliš jer su oni nerazgradivi i prema tome perzistentni.
• U. S. Agencija za zaštitu okoliša je ove metale klasificirala kao glavne
zagađivače.
• Akumuliraju se u živim tkivima kroz hranidbeni lanac.
• Najčešći izvori kontaminacije teškim metalima su metalurška,
metaloprerađivačka i elektronička industrija, rudarenje, područja
zahvaćena ratnim djelovanjima, odlagališta otpada i poljoprivredna
gnojiva.
• Velik doprinos onečišćenju teškim metalima potječe i od cestovnog
prometa (prometa autocestama, održavanja prometnica - posebno
tijekom zimske sezone kada se prometnice tretiraju solima te od
trošenja kolnika).
15.1.2014
2
• Izravno od pogonskog i kočničkog sustava potječu kadmij (Cd),bakar (Cu) i nikal (Ni), od emisije ispušnih plinova olovo (Pb) te odabrazije pneumatika cink (Zn).
• Teški metali u okolišu često su kancerogeni i mutageni.
• Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trovanjeolovom kod djece uzrokuje neurološka oštećenja koja uzrokujusmanjenje inteligencije, gubitak kratkotrajne memorije, probleme uučenju i koordinaciji pokreta, dok trovanje arsenom (As) uzrokujekardiovaskularne probleme, povezano je sa rakom kože,perifernom neuropatijom i oštećenjem bubrega.
Prirodni izvori žive: erupcije vulkana, erozija tla, stijene i
bakterijska razgradnja organskih živinih spojeva
Antropogeni izvori: rudarstvo, izgaranje fosilnih goriva, kemijska i
farmaceutska industrija, termoelektrane te
spaljivanje otpada.
Simptomi trovanja živom su: razdražljivost, anksioznost, depresija,
gubitak pamćenja, izljevi emocija, nemir,
poremećaji spavanja i deluzije.
Primjer trovanja živom (Hg)
15.1.2014
3
• Uklanjanje teških metala iz vode se uglavnom postiže
konvencionalnim metodama kao što su elektrokemijski
procesi, membranski procesi, ionska izmjena, i reverzna
osmoza.
• Sadašnje strategije uklanjanja zahtijevaju skupe
kemijske i fizikalne operacije i uključuju visoki stupanj
održavanja i nadzora, neadekvatne su te su česti
sekundarni problemi sa metalnim muljevima, koji se
ekstremno teško odlažu.
• Rješavanje složenih ekoloških problema na siguran iekomičan način kemičari od 1990. godine nazivaju različitimimenima kao što su: Čista Kemija, Održiva Kemija, Povrtak uPrirodu, Od Sive do Zelene Kemije, Zeleni Procesi,„Eco-friendly” tehnike, a najviše popularno ime je ZelenaKemija.
• Pojam Zelena Kemija, su zajedno skovali Paul T. Anastas iJohn C. Warner, i definirali kao: „Pronalazak, dizajn i primjenazelenih proizvoda i procesa u svrhu smanjivanja ili eliminiranjauporabe i proizvodnje opasnih supstancija.“
• Zelena kemija je važan doprinos kemičara održivom razvoju,koji uključuje zaštitu okoliša u svim aspektima kemijskeindustrije.
15.1.2014
4
Biosorpcija: pristup koji obećava
• Biosorpcija je važan fenomen, koji se temelji na jednom od 12načela Zelene Kemije: „Uporabi obnovljivih izvora.“
• Biljke su do sada prepoznate i prihvaćene kao skladištabeskonačnih i neograničenih dobrobiti za ljude.
• Biosorpcija koristi biljne materijale kojih ima u izobilju (npr. alge) iliotpad iz drugih industrijskih procesa (npr. fermentacijski otpad).
• Biosorpcija toksičnih metala i radionukleoida se temelji naneenzimatskim procesima kao što je adsorpcija.
• Adsorpcija teških metala je selektivna i ovisi o tipu biomaterijala(biosorbenta), sastavu otopine, i fizikalno - kemijskim uvjetimapriprave biosorbenta.
• Za biosorpcijsko vezanje metalnih iona odgovorne su brojnekemijske skupine poput hidroksilne, karbonilne, karboksilne,sulfhidrilne, tioeterske, sulfonatne, amidne, amino, imidazolne,fosfonatne i fosfodiesterske.
• Važnost svake pojedine kemijske skupine za biosorpcijuodređenih metala pomoću biosorbenta ovisi o faktorima kao štosu: broj mjesta u biosorbentu, dostupnost mjesta, kemijskastruktura mjesta te afinitet između mjesta vezanja i metala.
• Zbog složene strukture biljaka postoji mnogo mehanizamakojima se metali adsorbiraju korištenjem biosorbenta.
15.1.2014
5
Mehanizmi vezanja metala u procesu
biosorpcije (adsorpcija na biljni
materijal)
Mehanizmi biosorpcije
Kemisorpcija
Ionska izmjena
Formiranje kelata
Formiranje kompleksaFizisorpcija
Mikroprecipitacija
Oksidacija/
redukcija
Kemisorpcija (kemijska adsorpcija)
• Adsorpcija neke tvari cijelom masom pri čemu dolazi do kemijske reakcije i nastaje novi spoj.
• Fenomen je karakteriziran kemijskom specifičnošću.
• Adsorbirane molekule se vežu na površinu kovalnetnim vezama i formiraju monosloj - kemisorpcija.
• Kemisorpcija je ireverzibilna.
• Kemisorpcija podrazumijeva 3 sljedeća tipa reakcija:
1. Ionsku izmjenu
2. Tvorbu kelata
3. Tvorba kompleksa
15.1.2014
6
1. Ionska izmjena
• Ionska izmjena u otopini je reverzibilna reakcija u kojoj se ion
zamijenjuje sa slično nabijenim ionom vezanim na imobiliziranu
krutu česticu.
• Krute čestice mogu biti prirodno nastali anorganski zeoliti ili
sintetski proizvedene organske smole.
• Reakcije ionske izmjene su stehiometrijske, reverzibilne i kao takve
su slične drugim reakcijama u otopini. Na primjer, u reakciji
• NiSO4 + Ca(OH)2 → Ni(OH)2 + CaSO4,
• Ioni nikla iz niklovog sulfata su zamijenjeni za kalcijeve ione iz
molekule kalcijevog hidroksida.
2. Tvorba kelata
• Riječ kelat dolazi od grčke riječi chele, što znači kliješta, a označava čvrsto vezanje metalnog iona sa organskom molekulom pri čemu se formira prstenasta struktura.
• Formirana prstenasta struktura štiti mineral od ulaska u neželjene kemijske reakcije.
• Primjeri su karbonatni (CO32-) i oksalatni ioni (C
2O
42−).
15.1.2014
7
3. Tvorba kompleksnih spojeva
• Kompleksni spojevi se sastoje od centralnog iona (metala) i vezanih
molekula ili iona koji se zovu ligandi.
• Centralni ion je obično metal iz grupe prijelaznih elemenata, s
nepopunjenom zadnjom elektronskom ljuskom. Zbog toga, takav
centralni atom privlači molekule ili ione koji imaju slobodne
elektronske parove u vanjskoj ljusci, npr: [Cu(NH3)4]2+, [Fe(CN)
6]3-.
• Veza između liganda i centralnog atoma je koordinativna veza.
• Ligandi mogu biti bilo koje molekule ili ioni koji imaju slobodan
elektronski par.
• Najčešći ligandi su negativni ioni (F-, Cl-, Br-, I-, CN-, OH-) i molekule
(H2O, NH
3, CO).
• Primjer tvorbe kompleksa je:
Fizisorpcija (fizikalna adsorpcija)
• Fizisorpcija je adsorpcija u kojoj su čestice adsorbata (adsorbirana
tvar) su privučene na površinu adsorbenta (druga tvar na koju se
veže adsorbat) fizikalnim silama (van der Waalsovom,
elektrostatskom, kapilarnom).
• Proces je reverzibilan jer se adsorbirana tvar može lako ukloniti sa
adsorbenta snižavanjem tlaka u sustavu pri istoj temperaturi
(desorpcija).
• Kuyucak i Volesky (1988) postavili su hipotezu da se biosorpcija
uranija, kadmija, cinka, bakra i kobalta sa određenim biljkama odvija
zbog elektrostatske privlačnosti između metalnih iona u otopini i
funkcionalnih skupina prisutnih na površini stanice.
15.1.2014
8
Biosorbenti u uporabi• Biosorpcija se pokazala ekonomična i efektivna
• Zato se istražuju različiti oblici jeftinih biljnih materijala za uklanjanje
toksičnih metala iz vodenih medija.
• Biosorbenti kojima je dokazana sposobnost adsorpcije toksičnih
metalnih iona iz onečišćenih voda su:
� Kora od naranče i narančin sok adsorbiraju Ni(II), As(III)
i As (V)
� Juta adsorbira Ni(II)
15.1.2014
9
� Ljuske kakaa adsorbiraju Cd(II),
Cr(III), Ni(II)
� Vodena salata adsorbira As(III) i
As(V)
15.1.2014
10
� Vodena leća (Lemna minor)
adsorbira Pb (II) i Ni (II)
Mahovina (Sphagnum fallax)
adsorbira Cd (II), Pb (II), Ni (II)
15.1.2014
11
� Ljuske lješnjaka, kitozan i alga
Turbinaria ornata adsorbiraju Cr(III) i
Cr(VI)
Okra (otpatci) adsorbira Pb(II)
15.1.2014
12
Modifikacije biomaterijala u svrhu povećanja
njihove učinkovitosti adsorpcije kationskih
metala
• Otkriveno je da neki biomaterijali imaju nedostatke koji su povezani
sa manjom efikasnošću adsorpcije i stabilnosti, što ograničava
njihovu komercijalnu uporabu.
• Istraživanja su usmjerena prema pronalasku strukturnih modifikacija
biomaterijala koji dovode do povećanja kapaciteta vezanja ili
selektivnosti.
• Posebna pažnja se daje zelenim kemijskim modifikacijama koje će
povećati efikasnost adsorpcije i ekološku stabilnost biomaterijala.
• Takvi modificirani biomaterijali će se moći komercijalno upotrijebiti na
jednostavan, brz, ekonomičan i „eco-friendly” način.
• Otkriveno je da su karboksilni ligandi odgovorni za
vezanje metalnih iona.
• Prema tome, povećanjem broja takvih skupina trebala bi
se povećati sposobnost vezanja biomaterijala.
• To je postignuto putem sukcinacije, acetilacije, i
kopolimerizacijom biomaterijala.
15.1.2014
13
Sukcinacija
• Sukcinacija amino skupina u biomaterijalima se postiže ispiranjem biomaterijala najprije u HCl-u radi uklanjanja svih otpada, slijedi ispiranje u natrijevom acetatu pri pH 8.0.
• Sukcinatni anhidrid se zatim dodaje u biomaterijal suspendiran u natrijevom acetatu.
• Iako su amino skupine neutralizirane, sada se formira dodatna karboksilna skupina.
• Dodavanjem karboksilatne skupine, trebalo bi se povećati vezanje metala koji vežu karboksilne ligande.
Acetiliranje
• Acetiliranje aminoskupina u biomaterijalima se postiže ispiranjem biomaterijala najprije sa HCl kako bi se uklonili ostaci otpada, zatim slijedi ispiranje sa puferom natrijevog fosfata/natrijevog acetata pri pH 7.2.
• Biomaterijal reagira sa acetatnim anhidridom, pri pH na 7.2 1h.
• Acetilacija biomaterijala sa acetatnim anhidridima blokira dostupne amino ligande i povećava broj pozitivno nabijenih grupa na površini biomaterijala.
• Ovaj sintetski popravak smanjuje interferenciju amino skupina, što konačno rezultira povećanjem adsorpcije vrsta kationskih metala.
15.1.2014
14
Kopolimerizacija
• Biomaterijal se rasprši u vodenoj otopini amonijevog nitrata i nitratne kiseline te reagira sa monomerom akrilne kiseline.
• Nakon određenog vremena, reakcijska smjesa se filtrira i homo-polimer se ukloni iz otpadne vode.
• Modificirani biomaterijal (hetero-polimer) se zatim suši do konstantne mase i koristi za istraživanja adsorpcije.
Rezultati nakon modifikacije biomaterijala
• Istraživanje efikasnosti adsorpcije je provođeno na brašnukukuruza.
• Modifikacija biomaterijala praćena je FTIR spektroskopijom.• Usporedbom IR spektra nemodificiranog i modificiranog
biomaterijala ustanovljena je tvroba novih veza.• Pretvorba amino skupine u amidnu (3289.77 - 3315.37 cm-1) na
IR spektru potvrdila je uspješno provedenu acetilaciju biomaterijala.
• Pojava karakterističnog pika (1725.2cm-1) na IR spektru modificiranog materijala potvrdila je tvorbu modificiranog biomaterijala.
15.1.2014
15
IR spektar modificiranog kukuruznog brašna s akrilnom kiselinom
Efikasnost adsorpcije modificiranog
biomaterijala
• Povećana efikasnost adsorpcije u svim modificiranim biomaterijalima
se promatra na biomaterijalu mase 2 do 4 g.
• Biomaterijal koji je podvrgnut reakcijama sukcinacije, acetilacije i
kopolimerizacije pokazuje veći postotak adsorpcije kadmija, kroma i
nikla
15.1.2014
16
• Gore navedeni eksperimenti su pokazali da modificirani biomaterijali od 2 g imaju istu efikasnost adsorpcije kao 4 g nemodificiranog biomaterijala.
• Ova činjenica pokazuje isplativost biomaterijala koji je strukturno modificiran.
Biomaterijali sa povećanom stabilnosti u
okolišu
• Stabilnost biomaterijala praćena je termo gravimetrijskim analizama
(TGA).
• Usporedba početne temperature raspada (IDT) i konačne temperature
raspada (FDT) nemodificiranog i modificiranog biomaterijala je
procijenjena na temelju rezultata iz termograma.
• TGA netretiranog (nativnog) i kopolimeriziranog biomaterijala je
pokazala značajnu razliku u IDT i FDT vrijednostima.
• Kod modificiranog biomaterijala je početna i konačna temperatura
raspada bila povećana, što dokazuje da je kopolimerizacija akrilnom
kiselinom poboljšala termičku stabilnost biomaterijala.
15.1.2014
17
• Povećana stabilnost kopolimeriziranog biomaterijala je ispitana na
temelju broja ciklusa regeneracije biomaterijala.
• Rezultati su pokazali da se strukturno modificirani biomaterijali
(kopolimerizirani) mogu upotrijebiti 6 puta, dok se nemodificirani
biomaterijali mogu upotrijebiti samo 4 puta.
• Time je dokazana bolja iskoristivost i povećana stabilnost
kopolimeriziranih biosorbenta.
Zaključak
• Onečišćenje okoliša teškim metalima predstavlja ozbiljan problemzbog njihove perzistentnosti, bioakumulacije te štetnog utjecaja naljudsko zdravlje.
• Posljednjih godina velika pažnja se posvećuje podizanju svijesti ovažnosti očuvanja okoliša te o raznolikosti posljedica onečišćenjateškim metalima.
• Sadašnje tehnike uklanjanja teških metala su skupe i neadekvatnete je njihova dostupnost limitirana na razvijene zemlje svijeta.
• Priroda nam nudi rješenje u biljkama koje imaju sposobnostbiosorpcije teških metala.
15.1.2014
18
• Biosorpcija je važan fenomen, koji je vrijedan daljnjihistraživanja.
• Biosorpcija se temelji na jednom od 12 načela Zelene Kemije:„Uporabi obnovljivih izvora.“
• „Čarobne“ biljke su oko nas i čekaju da budu otkrivene ikomercijalizirane.
• Unatoč otkrivanju novih „eco-friendly” pristupa za uklanjanjeteških metala poput biosorpcije, najprije moramo poraditi nasmanjenju negativnog antropogenog djelovanja na okoliš.
15.1.2014
19
Literatura