1

ZELENA INFRASTRUKTURA U EUROPSKOJ UNIJI

I IZAZOVI/MOGUĆNOSTI PRIMJENE U HRVATSKOJ

Autor: mr.sc. Gorana Ćosić-Flajsig, v.predavač Zelena infrastruktura Održivi Ulaganja za dobrobit ljudi i prirode (eng.: Green Infrastructure Sustainable Investments for the Benefit of Both People and Nature)

1. Uvod Održivi razvoj temelji se na tri osnovna stupa: društvo, okoliš i gospodarstvo. Okoliš je postao krovni elementi, vanjska granica naše civilizacije. Koncepcija zelene infrastrukture prepoznaje prirodu – zdrav ekosustav i njegove usluge su temelj socijalne i ekonomske organizacije; očuvanje prirodnih dobara i ekosustava je usluga potrebna za održavanje ispravnog funkcioniranja društva i gospodarstva.

Priroda- rješenja temeljen na zelenoj infrastrukturi (eng.: „green infrastructure“, u daljnjem tekstu: ZI) nude okolišne, ekonomske i socijalne naknade koje čine tri ključna aspekta postizanja održivog razvoja. Ovaj materijal je sastavljen kako bi ukazao na potrebu i mogućnosti zelene infrastruktura i usluga koje priroda pruža. Razumijevanjem načina kako priroda radi za nas, mogu se početi razmatrati usluge ekosustava prilikom donošenja odluka i prepoznavanja višestruke koristi koje zelena infrastruktura donosi i uključuje vrijednosti prirode u ekonomske kalkulacije.

2. Što je zelena infrastruktura i zbog čega ju trebamo? Zelena infrastrukture -ZI može biti široko definirana kao strateško planirane mreže kvalitetnih prirodnih i poluprirodnih područja s drugim značajkama okoliša, koje su tako osmišljene da pružaju široku paletu usluga ekosustava i pružaju zaštitu biološke raznolikosti u ruralnim i urbanim sredinama.

Točnije ZI, kao prostorne struktura, ima za cilj poboljšati sposobnost prirode da pruži više vrijednih usluga ekosustava, kao što su čist zrak i vodu.

Ekosustav će zauzvrat:

poticati bolju kvalitetu života i ljudske dobrobiti pružajući visoku kvalitetu okoliša u kojem ljudi žive i rade.

2

poboljšati biološku raznolikosti, npr. povećanje mobilnosti divljači preko šireg krajolika. štititi nas od klimatskih promjena i drugih katastrofa vezanih uz okoliš, npr. ublažavanje

poplava, skladištenje ugljika i/ili sprječavanja erozije tla. poticanje pametnijeg, integriranog pristupa razvoju koji osigurava korištenje europskog

prostora na učinkovit i koherentan način. jedna od ključnih osobina ZI je njezina sposobnost obavljanja više funkcija na istoj

prostornoj površini, za razliku od većine „sive“ infrastrukture koja obično ima samo jednu funkciju

jedan od temeljnih osobina ZI je višenamjensko funkcioniranje što znači da mogu promicati „win-win“ rješenja ili „male gubitke - veliki dobitak“ kombinacije koje donose koristi za širok raspon dionika, kao i javnosti u cjelini. Međutim, da se to da dogodi potrebno je da ekosustav bude u zdravom stanju.

Zelena infrastrukture potiče veću održivost i štedljive postupke u skladu s europskom 2020. razvojnom strategijom. Ona mogu djelovati kao katalizator ekonomskog rasta privlačenjem stranog ulaganja i stvaranje radnih mjesta, smanjenja troškova zaštite okoliša i pružanje zdravstvene prednosti među ostalima.

Iskustvo je pokazalo da je ulaganje u ZI mogu pridonijeti oporavku europskog gospodarstva poticanjem inovativnih pristupa i stvaranja novih zelenih poduzeća. Zeleni poslovi već predstavlja oko 5% na tržištu rada.

Također, ZI može podržati različite europske i nacionalne politike i mjere, uključujući one u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, šumarstva, biološke raznolikosti, vode, klimatskih promjena, prometa i energije, održivog urbanog razvoja, zdravlje i prostorno planiranje.

Višefunkcionalnost zelene infrastrukture

Tipičan primjer višenamjenske ZI su područja na kojima je moguće kombinirati poljoprivreda, šumarstvo, stanovanje, turizam i rekreativne aktivnosti u istom prostoru, uz istovremeno čuvanje slatkovodnih sustava čist, čistog zraka i divljači. Korištenje prirodnih retencija, poplavna područja ekosustava, za razliku od izgradnje umjetnih nasipa, pružaju višenamjenske funkcije: prevenciju poplava, filtraciju voda i prihranjivanje podzemnih voda, mogućnosti rekreacije, skladištenje ugljika, stvaranje drvne mase i skloništa divljači.

Slika br. 1. i br.2: Višenamjenska ZI i Prirodna retencija kao ZI

3

Slika br.3: Potencijalne komponente zelene infrastrukture

Legenda:

Osnovna područja visoke biološke raznolikosti kao osnovice za ZI, kao što su zaštićena područja poput Natura 2000

Osnovna područja izvan zaštićenih područja kao što su zdravi ekosustavi

Obnovljena staništa koje pomažu ponovo spojiti ili unaprijediti postojeća prirodna područja, kao što je obnovljena trstika ili livada cvjetnica

Prirodne osobine djeluju kao biljni i životinjski svijet koridora, kao što su mali vodotoci, ribnjaci, živice, šumske trake

Umjetni značajke koje poboljšavaju ekosustav usluge ili pomoć divljači pokret takvu kao eko-kanala ili eko-mostova, riblje staze ili zeleni krovovi

Buffer zone (prijelazne zone) koje omogućuju smanjenje onečišćenja od poljoprivrede i propusnost krajolika na biološku raznolikost, npr. divljači-prijateljska poljoprivreda

Višefunkcionalne zone sa kompatibilnom uporabi zemljišta u istoj prostornoj jedinici područja, npr. proizvodnja hrane i rekreacija

Wildflower verde- rubnjaci divljeg cvijeća

zeleni zidovi

zeleni krovovi

4

NATURA 2000 forest- šume NATURA 2000

Hedgerow- živica

Biodiversity rich-busines park – bogata biološka raznolikost – poslovni park

Beehives – košnice

Multifunctional farming- multifunkcionalne farme

Reedbed – močvara

Fish ladder – bazeni za uzgoj riba

Wildlife overpass- prijelazi divljih životinja

2.1. Biološka raznolikost i usluge ekosustava

To nisu samo usluge koje priroda pruža. Svaki ekosustav je složena struktura koja se nikad nije statična. Vrste migriraju po cijeloj zemlji, ili uz potok, pasmine u mjestima daleko od zimskog prebivališta, potreba različitih mjesta uzgoja i prehrane i tako zahtijevaju složeni skup povezanih staništa. Promjena uvjeta klime i vodno režima dovodi do promjena u staništima, što zahtijeva od vrsta prilagodbu na lokaciju i preseljenje u područja s boljim uvjetima.

Zdravi ekosustavi su elastični sustavi koji mogu izdržati promjene (npr. klimatske promjene) na mnogo veći stupanj od onih koji degradiraju ekosustave. Kao što je ljudski život također ovisi o uslugama ekosustava, usklađenost ekosustava i njegove otpornosti je također bitan za naše postojanje. Sva živa bića - biljke, životinje, mikroorganizmi - žive u međusobno rebara ekosustava i staništa. Oni čine biološke raznolikosti našeg planeta, ono što se danas nazivaju biološka raznolikosti. Ekosustavi, osnaženi s raznolikosti života u njima, osigurava ljudima temeljne vrijednosti, ekonomski značajnih dobara i usluga o kojima su ljudska društva i ekonomije bitno ovise. Neki od njih su čista voda - kroz pročišćavanje vode, zdrava hrana - kroz gnojidbu tla ili zraka za disanje - kroz funkciju skladištenje ugljika šuma.

Također, zdravi ekosustavi igraju ključnu ulogu u prilagodbi na klimatske promjene koje štite naseljena područja od poplava i drugih negativnih učinaka promjene vremenskih obrazaca. Primjerice, netaknuta poplavna područja igraju važnu ulogu u ublažavanju poplava za skladištenje vode i polako ispuštanje natrag potocima i rijekama. Šume djeluju kao pohrana ugljika i sprječavaju eroziju tla, a močvare apsorbiraju zagađenja i poboljšavaju kvalitetu opskrbe slatkom vodom, što doprinosi prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena.

2.2. Ekosustavi moraju imati mogućnosti prilagodbe Bitan uvjet za zdrave ekosustave i pružanje usluga je stoga održavanje ekološke povezanosti. U Europi, ova povezanost je povećanje gubitka ekosustava kao rezultat masivnog širenja urbanih zona i razvoj infrastrukture, fragmentiranja krajobraze.

5

Osim toga, prakse tradicionalnog korištenja zemljišta zamijenjeni su intenzivnijim, mehaniziranim i aktivnostima industrijskih razmjera, posebno u poljoprivredi. Kao posljedica toga, vrste imaju poteškoća u širenju i ispunjavanju njihove potrebe privikavanje na promjene u okolišu. Kao rezultat toga, funkcije ekosustava su poremećene kad postanu izolirane, čak i u zaštićenim područjima, jer su prečesto bili fragmentirani i postali su "otoci".

Zelena infrastruktura opisuje sve elemente međusobne mreže zelenih površina koje čuvaju vrijednosti prirodnih ekosustava i funkcije, te pružaju dodatne prednosti ljudskoj populaciji. Sastoji se od prirodnih i ljudskom rukom napravljenih elemenata, poput zona pošumljavanja, zelenih mostova, zelenim gradskih područja, zelenih krovova i zelenih zidova, visoke prirode vrijednost poljoprivrednog zemljišta ili šumskih područja. To osigurava učinkovito i održivo korištenje zemljišta integrirajući interakcijske funkcije ili aktivnosti na istom komadu zemlje. Dajući natrag prostora ekosustavima, zelena infrastruktura se može održavati i stvarati krajobrazne značajke koji jamče da će ekosustavi nastaviti pružati usluge, kao što su čista voda, proizvodna tla i atraktivna rekreacijska područja. Stoga podržava gospodarstvo i društvo i čini značajan doprinos prirodnim ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

1.3. Koncepcija zelene infrastrukture Zelena infrastruktura je koncepcija koja ima za cilj ponovno uspostaviti sustav, koji je robustan i omogućava vrstama i njihovim zajednicama kretanje i prilagodbu. Rad s prirodom, temeljnoga načela zelene infrastrukture pruža višestruke pogodnosti s usporedno niskim troškovima.

Ulaganje u zelenu infrastrukturu ima i gospodarski smisao. Pronalaženje i izvedba rješenja za zamjenu usluge ekosustava koje priroda nudi besplatno nije samo tehnički zahtjevna, već je i vrlo skupa.

Stavljajući vrijedna prirodna područja pod zaštitu prirode važan je korak prema održavanju funkcija ekosustava, ali to nije dovoljno. Integrirajući samo zaštićena područja u širem području zemljišta / morski pejzaž, može stvoriti potrebnu povezanost među lokalitetima, te između lokaliteta i šireg okruženja. Dakle, zelena infrastruktura može se smatrati dopunskim elementima za zaštićena područja

2.4. Ključni ciljevi zelene infrastrukture Koncepcija zelene infrastrukture, u Europi, može poslužiti u sljedeće svrhe:

Borba protiv gubitka biološke raznolikosti povećanjem povezanost između postojećih prirodnih područja i povećanje njihove ekološke koherentnosti (elemente kao što živice, trake za divljač u poljima, mali vodotoci, "eko-kanali", zelena gradska područja i staništa mogu pomoći u tom pogledu).

Jačanje funkcionalnosti ekosustava za pružanje usluga. Povećanje otpornosti ekosustava poboljšanjem njihove funkcionalne i prostorne povezanosti,

koji čini "policu osiguranja", što je bitno u odnosu na globalne promjene, uključujući i klimatske promjene.

6

Promicanje integralnog prostornog planiranja identificiranjem multifunkcionalnih zona ili ugradnjom kompenzacijskih mjera za staništa i drugih povezujućih elemenata različitih korištenja zemljišta.

Doprinos razvoju zelenog i održivog gospodarstva ulaganjem u usluge ekosustava umjesto čisto tehničkih rješenja, te ublažavanje negativnih učinaka prometne i energetske infrastrukture.

Rekonstrukcije ili podešavanje postojeće ili planirane infrastrukture (primjerice, u području upravljanja vodama ili prijevoza, urbanog razvoja) za ublažavanje efekata barijera i stvaranja ekoloških koridora.

Višestruke koristi i prednosti zelene infrastrukture su neke od njegovih glavnih prednosti. Zdrave, međusobno zelene površine, na primjer, mogu osigurati ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene. U smislu prilagodbe, zelena infrastruktura povećava otpornost ekosustava prema:

• Upravljanju visokim temperaturama - posebno u urbanim područjima, gdje hlađenje isparavanjem i sjenčanje zelenom infrastrukturom mogu osigurati da mjesta i gradovi i dalje budu atraktivna i udobna mjesta za život i rad.

• Upravljanje opskrbom vode - zelena infrastruktura može osigurati mjesta za pohranu vode za ponovno korištenje i pustite da se voda infiltrira u tlo po radi održavanja vodonosnika i riječnih tokova. To može ukloniti sediment i zagađivala iz vode, čime se osigurava održiva opskrba kvalitetnom vodom.

• Upravljanje riječnim poplavama - zelena infrastruktura može osigurati vodu za pohranu i zadržavanje vode na nekom području, smanjenje i usporavanje vrha vodnog vala, a time pomaže da se rijeke oslobode poplave.

• Upravljanje obalnim poplave - zelena infrastruktura može osigurati vodu za pohranu i zadržavanje na nekom području, a time pomaže da razriješi obalni poplave.

• Upravljanje površinskim vodama - urbana zelena infrastruktura može pomoći upravljanju površinskih voda i kanalizacijskih poplava smanjenjem otjecaja i volumen vode; to omogućuje da se vode infiltriraju u tlo, i da se stalno ili povremeno pohranjuju.

• Smanjenje erozije tla - korištenje vegetacije za stabilizaciju tla koja mogu biti osjetljiva na povećanje erozije.

• Pomaganje kroz druge vrste prilagodbe - pružanje više vegetacije i propusta krajoliku kroz koji se vrste može kretati prema sjeveru do novih "klimatskim prostora"

• Upravljanje pritiskom posjetitelja - pružanje rekreacije i resurs za posjetitelje otvorenim načinom života, te pomaže da se preusmjeri pritisak krajolika koji su osjetljivi na klimatske promjene.

U odnosu na ublažavanje klimatskih promjena, zelene infrastrukture mogu pridonijeti smanjenju stakleničkih plinova za spremanje ugljika u tlu i vegetaciji ili smanjuje potrebu za putovanje automobilom pružanjem lokalnih rekreacijskih površina i zelenih ruta koje potiču hodanje i biciklizam.

Slika br. 4 predstavlja shematski prikaz hipotetskog progresije u fragmentacije staništa

7

Slika br.4: Izgradnja ceste kroz područje kontinuiranog polu prirodni stoljetnih šuma

Utjecaji: Nema značajnih izravnih gubitaka staništa, ali je stvoreno neko rubno stanište. Neki utjecaji mogu smanjiti učinkovitu veličinu staništa za neke vrste osjetljive na poremećaje, fragmentaciju šumskog staništa za neke vrste (npr. neki beskralješnjaka- inertebrate) koji se ne mogu presijecati cestom.

Slika br.5 predstavlja shematski prikaz hipotetskog progresije u fragmentacije staništa

Slika br.5: Intenziviranje šuma i upravljanje poljoprivredom

Utjecaji: Rasprostranjena degradacija staništa vodi do gubitku staništa za mnoge vrste. Smanjena povezanost između šumskih fragmenata zbog smanjene propusnosti okolne sredine. Samo poluprirodni travnjaci šuma i ostalo. Pregled učinak je značajno smanjenje raznolikosti vrsta.

polu prirodni travnjaci

8

poljoprivredno poboljšana travnjaci

poluprirodni šuma

intenzivna šuma

Zelena infrastruktura vs sive infrastrukture Fragmentacija staništa i gubitak povezanosti uzrokovani razvojem sive infrastrukture – npr. cesta, gradska naselja, hidroelektrana - predstavljaju značajne prijetnje koherentnosti ekosustava. Današnja infrastrukturna rješenja će oblikovati europski krajolik najmanje sljedećih pedeset godina. Tradicionalna rješenja za planiranje infrastrukture ne mogu se nositi s novim izazovima i moraju integrirati aspekte okoliša

Dok se siva infrastruktura odnosi na tehnički povezane strukture koje podržavaju društvo, kao što su ceste, željeznice, vodoopskrbe, kanalizacije, električne mreže, telekomunikacija, zelena infrastruktura je međusobno povezana mreža zelenog prostora koji čuva vrijednosti ekosustava i njihovih funkcija, te pruža dodatne koristi društvu. Jasno je da trebamo oboje i da se mora pronaći način kako dvije vrste infrastrukture učiniti da budu komplementarne jedne drugima.

Ponekad, određene vrste sivih infrastrukturnih mjera su potrebne za podršku zelenoj infrastrukturi, primjerice tvrde strukture za zaštitu vrijednog obalnog staništa od erozije (obaloutvrde) ili brane za reguliranje vodnog režima u močvari.

Dodana vrijednost zelene infrastrukture proizlazi iz njezine višenamjenske upotrebe. Višenamjenska funkcionalnost se odnosi na integraciju i interakciju različitih funkcija ili aktivnosti na istom komadu zemlje.

Urbani rub poplavnog područja rijeke, primjerice, nudi spremište za poplavne vode, djeluje kao prirodni rezervat, pruža rekreaciju zelene površine, služi kao mrjestilište riba, a može se koristiti i za ispašu goveda. Urbane zelene površine mogu ohladiti gradove kroz sjenčanje i isparavanja, filtriranje zraka, smanjenje otjecaja vode, osiguranje prostor za prirodu i povećanje kvalitete života i građevinske vrijednosti.

Dakle, s jedne strane, priroda može pružiti besplatne usluge, dok u drugim slučajevima sive infrastrukture mogu dati tek nakon velikih ulaganja. S druge strane, zelene infrastrukturne mjere, kao što su obnova staništa i održavanje, također stvaraju radna mjesta i pokreće gospodarstvo, kao i aktivnosti sive infrastruktura, ali na održiviji način.

9

3. Zelena infrastruktura (GI): pametna rješenja za današnje potrebe

Ulaganje u zelenu infrastrukturu (GI) ima poseban gospodarski smisao - jedna površina zemljišta može ponuditi više pogodnosti, pod uvjetom da su njezini ekosustavi u zdravom stanju. Takvi zdravi ekosustave, koji su osnaženi biološkom raznolikošću, osiguravaju društvu vrijedna, ekonomski značajna dobra i usluge, kao što su čista voda i zrak, skladištenje ugljika, oprašivanje itd. Također, igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka štiteći nas od poplava i drugih ekoloških katastrofa. Ako su ovi prirodni nositelji energije oštećeni, to nije samo biološka raznolikosti koja pati, već i društvo u cjelini. Iako se ekosustavi stalno ne razvijaju, nedavni tempo promjena u Europi je bez presedana doveo je do povećane konkurencije za prostor, osobito u naseljenijim područjima. Posljedice takvog fragmentiranog i lošeg krajolika nadilazi puke gubitka biološke raznolikosti, a iscrpljena priroda teško može isporučiti usluge ekosustava za ljude. Nasuprot tome, s naglaskom na prirodna rješenja temeljena na poboljšanju zelene infrastrukture, možemo biti u mogućnosti održavati zdrave ekosustave, ponovo fragmentirane prirodne i poluprirodnih područja i vraćati oštećene staništa, tako da nam ona mogu nam pružiti više i bolju usluge. Iznad svega, ZI nam nudi pametne, integralne načine upravljanja našim prirodnim kapitalom. Izazovima s kojima se danas suočavamo prilazi se na vrlo separatan način vrlo malo uzimajući u obzir složene interakcije između velikih korištenja zemljišta i aktivnosti kao što su stanovanje, poljoprivreda, transport i bioraznolikost. ZI promiče dinamična razmišljanja i rješenja naprijed, te tako omogućava rješavanje različitih i često suprotstavljenih pitanja upravljanja zemljištima na prostorno koherentan način, dok u isto vrijeme povećava potencijal za korištenje većeg broja suradnika i „win-win“ rješenja. Konačno, ZI investicije trebaju stvoriti i visoko i nisko kvalificirana radna mjesta, kao što je planiranje, inženjering i izgradnja elemenata koji se koriste na obnovi i održavanju urbanih i ruralnih ekosustava.

Zelena infrastrukture donosi više prednosti i ruralnim i urbanim područjima. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, tradicionalna upotreba zemljišta aktivnostima kao što su poljoprivreda, u cjelini postaje intenzivnija. Također, ogromna područja Europe su pretvorena u urbane zone ili smanjena sve gušćom prometnom mrežom.

Nedavna statistika Europske agencije za okoliš pokazuju koliko su značajne te promjene. U jednom desetljeću oko 5% teritorija EU je pokrivena betonom ili na drugi način pretvoreno u umjetna područja.

Europske autoceste su se povećale u dužini od gotovo 41% (15.000 km), a to će nastaviti povećanjem za daljnjih 12.000 km u godinama koje dolaze. U gusto naseljenim zemljama poput Belgije, prosječna veličina susjednih kopnenih jedinica koje nisu ispresijecane glavnim prometnicama je smanjena na samo 20 km2 (EU prosjek je 130 km2) .Europe je postala fragmentiran kontinent.

10

Slika br.6: Fragmentacija zemljišta

3.1. Prednosti pruža koje pruža zelena infrastruktura

Koristi za okoliš • Pružanje čiste vode • Uklanjanje onečišćujućih tvari iz zraka i vode • Poboljšanje oprašivanja • Zaštita od erozije tla • Retentciranje oborina • Povećana deratizacije • Poboljšanje kvalitete zemljišta • Ublažavanje prenamjene tla i brtvljenja

11

Klimatske promjene adaptacije i pogodnosti ublažavanja

• Ublažavanje poplava

• Jačanje otpornosti ekosustava

• Skladištenje ugljika

• Ublažavanje učinaka urbanih otoka topline

• Prevencija katastrofa (npr. oluje, šumski požari, klizišta)

Prednosti biološke raznolikosti

• Poboljšana staništa za divlje životinje

• Ekoloških koridora

• Propusnost pejzaža

Socijalne naknade

• Bolje zdravlje i ljudsko blagostanje

• Stvaranje radnih mjesta

• Različitost lokalne ekonomije

• atraktivniji, zeleniji gradova

• Veće vrijednosti imovine i lokalna posebnost

• Više integriranih prometnih i energetskih rješenja

• Poboljšana turizam i rekreaciju

12

3.2. Od čega se sastoji zelena infrastrukture? Zelena infrastruktura se sastoji od širokog spektra različitih mogućnosti okoliša koji se može raditi na različitim razinama, od malih linearnih značajki kao što živice ili riblje staze ili zeleni krovove do cijelih funkcionalnim ekosustava, poput netaknutih poplavnih šuma, tresetišta ili korita rijeka. Svaki od tih elemenata može pridonijeti ZI-u u urbanim, peri-urbanim i ruralnim područjima, unutar i izvan zaštićenih područja. Međutim, važno je biti svjestan da nisu sve zelene površine ili značajke okoliša nužno kvalificirane biti dio ZI-a. Osim što su visoke kvalitete, one moraju činiti sastavni dio međusobno ZI mreže i biti sposobni za isporuku više nego jednostavno „zelenog prostorua“. Urbani park u gradu, na primjer, moglo bi se smatrati sastavnim dijelom ZI-a, ako to djeluje kao hodnik hladnog zrak, upija višak oborinskog otjecaja i nudi atraktivan otvoreni prostor za rekreaciju i divljač. S druge strane, područje jedinstvene trave koja ne sadrži druge značajke za zaštitu okoliša vjerojatno se neće kvalificirati kao ZI. U ruralnim područjima, intenzivno obrađene njive ne čine dio ZI mreže, osim ako podržavaju lokalne biološke raznolikosti, ili potiče multifunkcionalno korištenje zemljišta koje objedinjuje proizvodnju hrane i druge pogodnosti, kao što je rekreacija i pročišćavanje voda.

3.3. Kakav je odnos između GI i NATURA 2000? EU je postavila ambiciozan cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti u Europi do 2020. U središtu napora je uspostava širom EU-a mreže zaštićenih područja u rasponu svih 28 zemalja EU-a - pod nazivom mreža Natura 2000. Danas postoji više od 27.000 mjesta uključena u mrežu, pokriva oko 18% teritorija zemljišta u EU-u, kao i važna morska područja. NATURA 2000 se nalazi u samom središtu ZI-a. To ne samo da djeluje kao važan rezervoar za biološku raznolikost i zdrave ekosustave, što se može iskoristiti za revitalizaciju degradiranih okruženja diljem šireg krajolika, ali i pružanja usluga ekosustava društvu, čija je vrijednost procijenjena na 200 do 300 milijarde € godišnje. U oblikovanje čvorišta europske ZI, Natura 2000 pruža strateški fokus za poboljšanje našeg prirodnog okoliša i poboljšanje kvalitete života. U isto vrijeme, provedbu zelene infrastrukture izvan zaštićenih područja pomoći će ojačati koherentnost mreže Natura 2000 čineći temeljne područja otporniji, pružajući zaštitu utjecaja gradilišta, nudeći praktične primjere iz stvarnog života o tome kako se zdravo zaštićen ekosustavi može koristiti na način koji pruža više socijalnih vrijednosti.

3.4. Kako se zelena infrastruktura izgrađuje? U praksi, jedan od najučinkovitijih načina za izgradnju ZI je kroz prostorno planiranje. To omogućuje interakcije između različitih zemljišta koja se koristi preko velikog geografskog područja. Na strateškoj razini prostorno planiranje će vam pomoći da:

• pronađete najbolje mjesta za poboljšanje staništa (npr. uključuje obnovu ili ponovno stvaranje staništa) kako bi se ponovno spojili zdravi ekosustavi, poboljšao krajolik.

• propusnost ili poboljšanje povezanost između zaštićenih područja;

13

• vodič za infrastrukturni razvoj koji je daleko od posebno osjetljivih područja prirode i usmjeravanje prema snažnijim područjima na kojima se može dodatno pridonijeti vraćanju ili ponovnom korištenju ZI kao dijelu prijedloga razvoja;

• prepoznati multifunkcionalne zone gdje su kompatibilna korištenja zemljišta koja podržavaju zdrav ekosustav.

Korištenje strateškog pristupa za gradnju zelenu infrastrukture osigurava jasnu usmjerenost na pojedinačne inicijative i projekte lokalnog razmjera, tako da oni mogu biti umanjeni do točke u kojoj će zajedno napraviti veliki napredak. Na taj način ZI postaje mnogo više od pukog zbroja svojih dijelova. Također, to je sredstvo različitih sektora kako bi mogli zajedno odlučiti o prioritetima lokalnog korištenja zemljišta na transparentan, integralan i suradnički način.

Slika br.7: Nekoliko sektora sudjeluje u izgradnji GI

Nekoliko sektora zajedno radilo je u sklopu projekta LIFE financiranom u Austriji radi izgradnje 150 metara širokog nadvožnjaka autoceste za medvjede i druge životinje radi zaštite lokaliteta Natura 2000 .

4. Mogućnosti financiranja ZI putem europskih fondova Programi financiranja EU-a obuhvaćaju financijsku podršku za očuvanje dragocjene europske prirodne baštine i kulturnih krajobraza. Ti programi mogu nadopuniti nacionalne, regionalne i programe lokalne vlasti u državama članicama EU. Tekuće razdoblje financiranja 2007-2013 pokazalo je veliki potencijal za financiranje takvih mjera, u okviru operativnih programa Europskog regionalnog fonda za razvitak (Operational Programmes of the European Regional Development Fund - ERDF). Naime, 3,8 milijardi € dodijeljeno za ulaganja ERDF Operativne programe. Međutim, trenutne mogućnosti dodjele financijskih sredstava izrazito variraju među državama članicama EU-a. Opći cilj je bio poboljšanje regionalne politike i prakse očuvanja prirode i biološke raznolikosti putem odgovarajućih financijskih mjera kroz ERDF.

14

Prema dosadašnjim europskim iskustvima, projektni partneri su dogovorili pet tema za razmjenu iskustava u politici financiranja: zelena infrastruktura, održivi turizam, upravljanje područjima Natura 2000, obrazovanje za okoliš, šume i biološke raznolikosti. Uz analizu operativnih programa i prikupljanje primjera dobre prakse o navedenim temama, napravljeno je niz tematskih brošura o zelenoj infrastrukturi. Njihov glavni cilj je objasniti temeljne osobine zelene infrastrukture - relativno nova koncepcija s mnogim aspektima relevantnim za regionalnu politiku. Ona također predstavlja neke nove pristupe koncepcije koja opisuju status zaštićenih područja u Europi, usluge koju zdravi ekosistem osigurava ljudima i potrebu da se zadrži njihova ekološka povezanost.

U nastavku se daje šest primjera s ciljem prikaza važnih elemenata i djeluje kao polazište za buduće razgovore o zelenoj infrastrukturi.

5. Primjeri Zelene infrastrukture

Primjer br. 1: Stvaranje velikih multifunkcionalnih pejzaža

Smješten u srcu Wales, Velika Britanija, je najveće slivno područje u Wales-u- Pumlumon područje, sa kojeg se opskrbljuje vodom oko četiri milijuna ljudi. Poljoprivreda je glavna namjena zemljišta slivnog područja, ali je prekomjerna ispaša ovaca rezultirala gubitkom biološke raznolikost i zbijanju tla, a sve to doprinosi povećanom poplavljivanju nizinskim područjima. Također, loši društveno-ekonomski uvjeti su uzrokovali da se mnoge od seoskih zajednica bore da ostanu održive. Za integralno rješavanje tih pitanja, na površini od 40.000 ha pokrenut je projekt 2007. godine. Vizija

projekta je rad s lokalnim ljudima radi promjene načina upravljanja zemljom i davanja boljom budućnosti lokalnoj zajednici. Niz mjera koje su poduzete u tom okviru, u uskoj suradnji s lokalnim dionicima, vlasti i nevladine organizacije su radile zajedno. Između ostalog, njihov cilj je bio obnova staništa za zaštitu biološke raznolikosti i poboljšanje usluga ekosustava, kao i preinake lokalne poljoprivredne prakse i povećanja vrijednosti svojih proizvoda, stvaranja novih turističkih proizvoda i pružanja vještine obuke kako bi privukli više prihoda na području i stvaranju novih radnih mjesta.

Primjer br. 2: Zelena infrastruktura za obalni inženjering

15

Morska vegetacija staništa su učinkovita u zaštiti obala od dizanja razine mora i olujnih vremenskih uvjeta koji proizlaze iz klimatskih promjena.

Morski biljke nisu učinkovite kao obalna zaštita kao cementna rješenja, ali oni imaju niz drugih prednosti: živi organizmi mogu rasti i prilagoditi promjenjivim uvjetima, kao i popraviti ekosustav. Oni ne proizvode emisije CO2 tijekom instalacije, ali umjesto toga djeluju kao prirodni ponora ugljika.

Još jedna važna prednost morskih cvjetnica je da one pružaju mjesto mrijesta za komercijalno vrijedne ribe. U sklopu BEST projekta na uronjenoj morskoj vegetaciji (BEST 2012-33), ekonomska vrijednosti C, nodosu morskih livada cvjetnica ,kao staništa obalnih riba, ciljane su unaprjeđenju lokalnog ribarstva u Gran Canaria (Kanarski otoci) Procijenjeno je da imaju značajnu novčanu vrijednost od preko 600.000 € godišnje.

Primjer br. 3: Korištenje bilja u urbanim sredinama umjesto uređaja - štedi novac

Općenito, urbana područja imaju nižu razinu vlažnosti nego okolna sela zbog nedostatka vegetacije i povećane apsorpcije energije iz sunca uzrokovane asfaltiranih ili betonskih površina. To također objašnjava zašto su gradska područja često više stupnjeva toplija od svoje okoline.

Ova pojava, poznata kao „urbani toplinski otok“, može imati ozbiljne posljedice na ugrožene osobe (kronično bolesni ili starije osobe), osobito tijekom toplinskih valova.

Prirodna vegetacija stvara vlažan zrak i pomaže u borbi protiv ove pojave. Također, razina vlage može biti umjetno povećana, ali to će koštati znatno više nego koristeći prirodnu vegetaciju (oko 500.000 eura po hektaru). Rad s prirodom i upotrebom ZI u urbanom okruženju, na primjer uklapanjem parkova bogate biološke raznolikosti, zelenih površina, zelenih krovova i zidova i svježi zrak koridora, općenito je mnogo jeftinije i sveobuhvatnije rješenje kako bi se ublažio učinak „urbanog toplinskog otoka“. Također, može pomoći da apsorbiraju emisije CO₂, poboljša kvaliteta zraka, smanji oborinski otjecaj i poveća energetska učinkovitosti.

16

Primjer br. 4: Zaštita ljudi od poplava uz unaprjeđenje rekreacijskog područja i očuvanje prirode

U cilju zaštite Scheldt riječnog sliva od poplava uzrokovanih Sjevernim morem, flamanska vlada izradila veliki plan obrane od poplava (SIGMA II) u bliskoj suradnji sa svim gospodarskim sektorima i dionicima u regiji. Iako je primarni cilj bio zaštita od poplava, uključujući planove održivog upravljanja vodama, poljoprivrede, zaštite prirode i rekreacije.

Svi projekti utvrđeni u SIGMA plana su razvijeni na temelju detaljnih tehničkih analiza koje će ne samo ispitati njihovu učinkovitost, ali i njihov potencijal za izradu „win-win“ rješenja. Ukupno, oko 5.000 hektara močvara se obnavlja poplavnim vodama, poboljšavaju biološku raznolikost i pružaju dodatna rekreacijska područja za lokalno stanovništvo. Također, SIGMA plan je dio većeg prekograničnog projekta s Nizozemskom koja ima za cilj razviti zdrav i multifunkcionalni sustav ušća rijeke koji se može koristiti na održiv način za ljudske potrebe duž cijele dužine Schelde.

Primjer br. 5: Ekostaden Augustenborg – inicijativa regeneracije urbanog područja

Ekostaden Augustenborg inicijativa bila je jedan od najvažnijih dalekosežnih održivih urbanih obnova u Švedskoj.

Područje je izgrađeno 1950. godine, što bio pionir zahvat u politici novog socijalnog stanovanja, ali ubrzo došla na zao glas.

Projekt urbane obnove obradio je širok spektar pitanja u vezi izgrađenog okoliš i socijalnih uvjeta za ljude koji žive na tom području. Između ostalog, 10.000 m2 zelenih krovova postavljeni su i otvoreni sustav oborinske odvodnje, zajedno s atraktivnim zelenim površinama za poboljšanje okruženja za ljude i prirodu. Na kraju je cijeli projekt koštao oko 22 milijuna €, ali su proizašle prednosti koje su izvedene iz tog početnog ulaganja: oborinski otjecaj

17

je smanjen na pola, stanovnici su napravili značajne uštede energije, dok se biološka raznolikosti povećan za

pola. Ukupna slika područja također je znatno poboljšana, nezaposlenost je pala sa 30% na 6%, a promet stanarskih prava značajno je smanjen.

Primjer br. 6: Od rudnika ugljena do eko-turizma: Hoge Kempen Nacionalni park

Hoge Kempen Nacionalni park (6.000 ha) nalazi se u ruralnom dijelu istočne Belgije, bivšeg rudnika ugljena u pokrajini Flandriji. Cilj nacionalnog parka bio je oživjeti lokalno gospodarstvo, obnoviti i dalje razvijati prirodne vrijednosti regije i podrške razvoja turizma i obrazovanja.

Inicijativa je provedena nakon zatvaranja rudnika ugljena u kasnim 1980-ih i temeljem potrebe promicanja gospodarskog razvoja. Inicijativa je bila uspješna u mnogim aspektima. To je okupilo širok spektar dionika za zaštitu i promicanje područja na održiv i integralan način radi da čini unaprjeđenja prirodnih vrijednosti. Također, 90 milijuna € uloženo je radi provedbe niza projekata. Ulaganje se počinje isplaćivati. Park generira 24,5 milijuna € godišnje prihoda od održivog turizma.

Primjer br.7: Inicijativa europskog zelenog pojasa

Inicijativa zelenog pojasa ima svoje korijene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kada je Europa bila podijeljena između Istoka i Zapada.

U to vrijeme je granica između dvije strane teško je čuvana, a traka zemljišta - tanka u nekim mjestima, šira u drugima - ostala je netaknuta cijeli niz godina. Nakon pada Željezne zavjese, učinjeni su napori da se pokuša povećati ovu zemlju u svrhu očuvanja prirode i gradnje ekološkog koridora Europe, od Barentsovom moru do Crnog mora, prelazeći 23 zemalja. Inicijativa zelenog pojasa je više od projekta za očuvanje prirode, ona je također vrlo značajna za ljude, kulture i pomaže u poboljšanju socioekonomskih uvjeta mnogih ranije

pograničnih područja. Ona ima jasan

18

strateški pogled i cilj boljeg usklađenja ljudske aktivnosti s prirodnim okolišem i povećanje mogućnosti za socioekonomski razvoj lokalnih zajednica. U isto vrijeme doseže do

lokalne zajednice u cilju promicanja osnovnih aktivnosti. To nije samo spajanje ljude s prirodom, već i jednih s drugima.

Primjer br. 8: Alpine-Karpatske koridor

Ovaj zajednički projekt između Slovačke i Austrije ima za cilj stvoriti i sačuvati suvisao 120 km širok ekološki koridor od Alpa do Karpata. On dolazi kao odgovor na sve veću fragmentiranost uzrokovanu intenzivnom poljoprivredom, brzo širenje naseljenih mjesta i širenje prometne infrastrukture. Glavni ciljevi su stvaranje koherentnog zelene infrastrukture unutar ovog koridora koji podržava obnovu i sadašnje mudro korištenje ekosustava i omogućuje populacijama divljih životinja slobodno kretanje i komuniciranje jednih s drugima. Niz praktičnih mjera su u tijeku, kao što je poboljšanje prometne mreže izgradnjom „zelenih mostova " preko autoceste na ključne točke / grla i stvaranje odgovarajućih staništa unutar koridora.

Primjer br.9: Dobra poljoprivredna praksa generira čistu voda

Od 1993. godine, Boca mineralne vode Vittel je pokrenut program za održavanje kvalitete vode na najveći mogući standard, u cijelom 5.100 ha slivnog području u podnožju planine Vosges. Program plaća premiju za korištenje ekološki poljoprivredne prakse za 27 poljoprivrednika u sliv „Grande Izvor“ koji na svojim farmama mliječnih krava, kako bi se održalo priljevno područje vodonosnika bez zagađivača. Potpisani su dugoročni

ugovori (18-30 godina), temeljem kojih je trebalo prilagoditi uvjete na svakom gospodarstvu. Postavljeni su detaljni programi praćenja kako bi se osiguralo usluge ekosustava. Dosadašnji rezultati su vrlo pozitivni i pokazuje se da sebulaganje isplativo. Vittel primjer pokazuje prednosti uključivanja privatnog sektora, koji ima koristi od usluge ekosustava (ovdje uglavnom pružanje čiste vode) u financiranju i provedbi projekata ZI.

19

6. Mogući razvoj infrastrukture u Hrvatskoj 6.1 Poboljšanje pristupa financijama za ZI projekte Privatni sektor, također, ima važnu ulogu ulaganja u zelenoj infrastrukturi. Inovativni ZI projekti su složeni i stoga se doživljavaju kao opasnost za investitora, osobito u ranim fazama projekta. Specifični financijski instrumenti (kao što je podjela rizika investitora) mogu pomoći smanjenju rizika povezanih s ZI projektima. U tom kontekstu, Europska komisija i Europska Investicijska banka (EIB) uspostavljaju mogućnost financijske potpore. Platforma će predstaviti inovativne zelene infrastrukture i objavljivati će se primjeri projekata koji su od koristi za biološku raznolikost i poslovne mogućnosti.

6.2. Poboljšanje informacija i promicanje inovacija Naše razumijevanje tehničkih pitanja povezanih s ZI se razvio u posljednjih nekoliko godina. Ipak, potrebno je unaprijediti istraživanja i naše razumijevanje veza između biološke raznolikosti, stanje ekosustava i njegove sposobnost za obavljanje usluga ekosustava korisnih čovjeku. Iako je jasno da će se većina odluka o ZI projektima provoditi na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, potrebna je minimalna razina konzistentnosti u odnosu na podatke vezane uz donošenje odluka, posebice za projekte koje podržavaju EU fondovi. Strategija ZI-a se provodi putem rada povjerenstva koja osiguravaju učinkovito korištenje podataka iz postojećih i planiranih aktivnosti i pružaju financijsku podršku programima koji rješavaju jaz u znanju, kao što Horizon 2020.

Jednako je važno nastaviti podržavati razvoj inovativno tehnologija i procesa za ZI, a posebno kako bi se osigurale potrebne vještine i sposobnosti stručnjaka. Nadalje, specijalizirana obuka vezana uz ZI tehnologije bit će ključne u srednjoročnom razdoblju. Na primjer, potrebne su inovacije za razvoj novih inženjerskih pristupa za projektiranje i izgradnju zelenih krovova i zidova, ali i inovativne metodologije i tehnologije u obnovi rukavaca i vodotoka, prostornom planiranju i participativnom pristupu za provedbu ZI.

20

6.3. Promicanje zelene infrastrukture kroz glavna područja politike EU-a

ZI može dati značajan doprinos provedbi mnogih glavnih ciljeva politike EU-a, posebno što se tiče regionalnog i ruralnog razvoja, klimatskih promjena, upravljanje rizikom od katastrofa, poljoprivreda/šumarstvo i okoliš. Nova ZI strategija zagovara punu integraciju ZI u ove politike, tako da ona postaje standardni dio teritorijalnog razvoja diljem EU-a. Na primjer, kohezijska politika EU-a podupire države članice i regije u unaprjeđenju društvene, ekonomske i teritorijalne kohezije. U tom okviru, programi i mjere koje su usmjerene na inovativna i održiva rješenja mogu imati veliki ulog, kao što su ZI rješenja. To će pozitivno utjecati na očuvanje prirodnih vrijednosti u regijama, ali i pružiti nove mogućnosti za održivi regionalni razvoj. Isto tako, Zajednička poljoprivredna politika (CAP) uvela je niz važnih ZI elemenata koji će pomoći razviti koherentnu ZI preko širokog ruralnog krajolika. To primjerice uključuje, primanje pomoći poljoprivrednika i mogućnosti za ulaganje u krajobrazne značajke, te kroz korištenje poljoprivredno-okolišnih mjera. ZI doprinosi niskoj razini ugljika u prirodnom skladištenju ugljika. Nadalje, mnoge mjere prilagodbe klimatskim promjenama su na temelju ZI rješenja. Glavne politike i njihovi prateći financijski instrumenti EU-a biti će od vitalnog značaja za mobiliziranje potencijala regija i gradova EU-a u ulagati u ZI. Oni će omogućiti donositeljima odluka, dionicima i civilnom društvu uspostavu kompleksnih ciljeva politike, kao što su regionalni i ruralni razvoj, kao voda, učinkovitost resursa i ciljeva biološke raznolikosti, a to je u isto vrijeme promicanje nove poslovne mogućnosti za mala i srednja poduzeća u planiranju, provedbi i praćenju ZI inicijativa.

7. Zaključak U Republici Hrvatskoj postoje inicijative vezane uz popularizaciju zelene infrastrukture i edukaciju vezanu uz mogućnosti njezine primjene putem Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, no radi se tek o pionirskim aktivnostima. Potrebno je šire uključivanje koje se temelji na uključivanju sveukupne stručne i znanstvene javnosti. Određena pozitivna iskustva, npr. korištenje močvarnog područja Lonjskog polja u svrhu obrane od poplave, revitalizacija rukavaca Kopačkog Rita koji se koriste za mrijest riba, su tek neka od pojedinačnih rješenja.

8. Literatura Information on GI and EU strategy •European Commission Building a Green Infrastructure for Europe Luxembourg: Publications Office of the European Union 2013 — 24 pp. — 21 x 21 cm ISBN 978-92-79-33428-3 doi: 10.2779/54125 •DG ENV Green Infrastructure website: http://ec.europa. eu/environment/nature/ecosystems/ • Communication from the Commission: Green Infrastructure (GI) – Enhancing Europe’s natural capital, COM (2013) 249 final • Commission video on Green Infrastructure (2013): http://www.tvlink.org • Four-page Factsheet on Green Infrastructure: http:// ec.europa.eu/environment/nature/info/pubs/docs/ greeninfrastructure.pdf

21

Commission guides on use of EU funds for GI projects • Connecting Smart and Sustainable Growth through Smart Specialisation: A practical guide for ERDF managing authorities (2012): http://ec.europa.eu/ regional_policy/sources/docgener/presenta/green_ growth/greengrowth.pdf • The Guide to Multi-benefit Cohesion Policy Instruments in nature and Green Infrastructure: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/guide_ multi_benefit_nature.pdf • Review of LIFE projects supporting GI: LIFE building up Europe’s Green Infrastructure: http://ec.europa.eu/ environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/ documents/green_infra.pdf Information on EU Adaptation Strategy and Climate Change and Nature • EU Adaptation Strategy: http://ec.europa.eu/clima/ policies/adaptation/what/documentation_en.htm • Four-page Factsheet on Nature’s role in climate change: http://ec.europa.eu/environment/nature/info/pubs/docs/ climate_change/en.pdf In-depth studies and reports Commission-funded studies • Green Infrastructure implementation and efficiency in EU-27 (2012) • The Multifunctionality of Green Infrastructure (2012) • Design, Implementation and Cost Elements of Green Infrastructure Projects (2011) European Environment Agency reports • Landscape fragmentation in Europe (2011) • Green Infrastructure and territorial cohesion (2011) • Mapping of Green Infrastructure (2013) European Information Facilities containing information on GI • BISE Biodiversity Information System for Europe: http:// biodiversity.europa.eu/ • WISE Water Information System for Europe: http:// water.europa.eu/ • CLIMATE ADAPT: http://climate-adapt.eea.europa.eu/