Dr. Zehra Hubijar

I. DIO

POJMOVNO ODREENJE POETNOG ITANJA I PISANJA

Za usmenu komunikaciju potreban nam je govor, a za prijem informacija posredstvom pisanog govora, potrebno je da savladamo slova i itanje; a usvajanje simbolike jezika prethodi korektnoj komunikaciji i predstavlja osnovu usvajanja drugih vrsta izraavanja: matematikog, tehnikog, kibernetikog. Nastavom itanja i pisanja uvodimo uenike u svijet simbola.

ITANJE je osobena aktivnost koja podrazumijeva:1. Perceptivno prepoznavanje grafike strukture slova, te dosljednost i konstantnost u prepoznavanju strukture svih slova kao simbola. U itanju su prisutni ovi vidovi percepcije:1. Vizualna percepcija koja podrazumijeva:- percepciju slova i podloge- percepciju pozicije slova u strukturi rijei- percepciju sloga u strukturi rijei, jer je slog oslonac u procesu itavalja- percepciju rijei kao cjelovitog vizualnog utiska- percepciju pozicije rijei u reenici, tekstu, a kasnije i u kontekstu- percepciju odnosa meu rijeima koji je pretpostavka razumijevanju znaenja proitanog2. Auditivna percepcija i auditivni utisak koji utiu na artikulaciju i izgovor glasova i rijei.

2. Povezivanje glasova-slova u cjelinu sloga i rijei (itavanjem ili itanjem)U ovoj fazi potrebno je navikavati uenike na brzu sintezu glasova-slova u strukturi sloga, upozoravati ih da ne prave duge pauze od sloga do sloga. Dijete koje se tek susree sa slovima kao simbolima pisanog govora ita na specifian nain; prvo identificira slova u okviru prvog sloga, izgovara ih pojedinano, a onda spaja u strukturu sloga, izgovara prethodni slog sa narednim i tako redom. Ta pretjerana analitinost je posljedica neisgurnosti, pa tek kad uenik prebrodi tekoe na planu vizuelng i auditivnog diferenciranja glasova-slova, nastavnik postavlja nov zahtjev itati normalnom brzinom.

3. Razumijevanje znaenja rijei, reenica, tekstaPravilnost, brzina i izraajnost ine tehniku stranu itanja. Nastavnik treba uporno i strpljivo raditi na razvijanju tonosti i brzine u perceptivnom zahvatanju slova, sloga, rijei te pravilnoj reprodukciji koja podrazumijeva razumijevajne proitanog. Proces razumijevanja dosta olakavaju ilustracije u poetnicama, jer uenik poredi sadraj slike, i sadraj reenica. Uenik e imati najpovoljnije izglede da pone da razmatra mogunost znaenja ako ita suvisao tekst. Razumijevanje teksta moe se svesti na razumijevanje rijei i reenica u tom tekstu. Tekst kao cjelina ima osobenu psiholoku strukturu koja tvori kontekst i smisao. Poniranje u sadraj i smisao odreenog teksta zavisi od mogunosti uoavanja (ne)reenog itanja i (ne)napisanog i tu su razlike od itaa do itaa mnogo jae naglaene. Opi faktori koji uestvuju u uenju itanja i pisanja su inteligencija, nivo govorne razvijenosti i prethodna znanja, vizualna percepcija.

KARAKTERISTIKE PROCESA ITANJAU procesu itanja oi se ne kreu ravnomjerno du tampanog teksta. Pokreti oiju su skokoviti, i to su sakado pokreti. Izmeu pokreta iju su fiksacione pauze na koje otpada oko 90% vremena u procesu itanja. itanje se odvija na sljedei nain: najkasnije se opaa rije koja je u centru fiksacije. Tu rije ita-poetnik analizira. Svako slovo u odreenoj rijei mora doi u centar jasnog vienja. U procesu itanja prisutni su pokreti naprijed progresivni i unatrag regresivni, te pokreti sa reda na red. U itanju rijei koje su jednostavne i frekventne, bre se odvija proces analize pojedinih elemenata, bre je ukupno opaanje i razumijevanje, pa je i mogunost regresije svedena na najmanju moguu mjeru. Ukupno vrijeme fiksacije due je od vremena potrebnog samo za opaanje i prepoznavanje rijei. ita se mora zasutaviti na rijei koju je proitao i oi moraju usporiti hod. Ako je razumijevanje rijei oteano, pogled se vraa i rije je ponovo u centru fiksacije. Ukupno vrijeme fiksacije se oznaava kao vrieme ekspozicije. Na broj fiksacija i vrstu pokreta oiju utjeu sljedei inioci:1. duina tampanog reda2. Prisustvo neobinih rijei ili onih koje su upotrijebljene u drukijem znaenju od njihovog opeg razgovornog znaenja. I svaku sloeniju rije ita detaljnije analizira posredstvom brojnih fiksacija.3. Zanimljivost sadraja moe uticati na broj fiksacija i vrstu pokreta oiju pri itanju, due se zadravamo na zanimljivijim dijelovima teksta4. Subjektivna stanja umor, odmor, zdravlje, anksioznost, frustriranost utiu na opu aktivnost pojedinca, pa i na kvalitet itanja

ITANJE U SEBI I GLASNO ITANJEitanje naglas proces je u kojem itatelj simboliku pisanog jezika prevodi u usmeni, govorni izraz. Djeca se prvo ue itanju naglas, a onda itanju u sebi. itanje u sebi je bre jer je opaanje bre od glasa. Prethodi izgovoru koji usporava ukupnu aktivnost. Kod glasnog itajna ima vie regresivnih pokreta. itatelj poetnik teko ita u sebi jer mu problem predstavlja identifikcija, prepoznavanje pojedinanih slova. itanjem naglas svladava se tehnika itanja, jer nastavnik tako moe kontrolirati izgovor glasova, vokala i konsonanata, korigirati izgovor, vjebati pravilno itanje. Uenik i sam slua i kontrolira tonost, tenost iz izraajnu komponentu. itanje naglas sadri tri elementa: optiku sliku slova, rijei, razumijevanje i izgovor.itanjem u sebi iskljuen je izgovor kao komponenta, pa je takvo itanje bre i ekonominije. Uenike od poetka treba osposobljavati za itanje u sebi. Veina ih se teko navikava na bezglasno itanje, jer proitano shvataju tek kad to glasno izgovore. Napredovanje uenika u itanju moemo pratiti samo posredstvom glasnog itanja. I brzinu i pravilnost kao tehnike strane usavravamo glasnim itanjem. Brzina ovisi od brzine perceptivnog prepoznavanja slovnih znakova i spajanja tih u strukturu sloga, te od brzine razumijevanja znaenja rijei koje su u centru opaanja, te od brzine izgovora. Na brzinu itanja utie i itljivost pisma, te takoer i na samu kvalitetu itanja, posebice poetnika. Individualno itanje ukljuuje jednog itatelja u odreenom vremenskom intervalu. Ovim se itanjem uenik osposobljava da ita pravilno, jasno i teno. I dobru dikciju mogue je ostvariti i njegovati samo u individualnom itanju. To je najbolja priprema za itanje po ulogama. Horsko itanje je rezultat istovremenog individualnog uea uenika jednog razreda, ili grupe uenika u itanju. To je istovremeno itanje odreenog sadraja. Slabiji itai u ovom procesu imaju siguran oslonac, pa je horsko itanje i korektivna vjeba u nastavi poetnog itanja. Tada se aktiviraju uenici koji sporije itaju, oni koji mucaju ili imaju tekoa na planu adaptacije. Bolji itai itaju, a slabiji ih slijede i ponavljaju. I ovo itanje ima svoju vrijednost jer dijete prima dio sadraja i vjeba pravilan izgovor rijei i reenica. S obzirom na dubinu poniranja u sadraj teksta i konane ciljeve, itanje moe biti i informativno, istraivako, kritiko i stvaralako.

USMENI GOVOR I ITANJEGovor je sredstvo kojim ovjek izraava misli, osjeanja, saopava informaciju. Uvijek je akt komunikacije. Usvajanje govora je oblik aktivnog uenja. Na govor okoline dijete u poetku reagira neodreen, ali postepeno uvia da rijei imaju odreen praktian znaaj. Proces razumijevanja mogu je ako su ispunjeni sljedei uvjeti: 1. Da je mogua pravilna auditivna percepcija i razumijevanje pojedinih rijei kao leksikih jedinica govora. Rije upuuje na odreeni perdmet, ali i na razliite mogue veze tog predmeta s drugima.2. Slualac mora da shvati strukturu cijele reenice, smisao sistema rijei, sintaksike veze meu njima, kao i opu intonacijsku strukturu da bi shvatio cjelinu iskaza. 3. Razumijevanje cjelovitog saopenja je mogue ako slualac moe izvriti usporedbu pojedinanih iskaza, izdvojiti one koji imaju dominantno znaenje, te formulirati osnovnu misao, poruku.Da bi pismenu formu odreenog saopenja preveo u usmenu, uenik mora poznavati slova, dnosno mora savladati itanje. Taj proces poinje vizualnom percepcijom i optikom slikom slova i strukture rijei, a zavrava se izgovaranjem napisanoga.

FORMIRANJE I USAVRAVANJE VJETINE PISANJAPisanje je slovna, grafemska vizuelizacija sadraja miljenja i osjeanja, a pismo je niz simbola koji u razliitim kombinacijama simboliki reprezentiraju sadraj stvarnog i zamiljenog. Voljna je i sloena psihofizioloka vjetina koju treba formirati, razviti i usavravati u nastavnom procesu. Dijete u poetku pisanje moe doivljavati ak kao nepotrebnu aktivnost. Poetno pisanje se u prvim fazama uenja oslanja na perceptivno motorno uenje, pri emu je panja usredsreena na mnotvo pojedinosti (grafiku pravilnot pojedinanog znaka, odnos prema liniji i prostoru, razmak od slova do slova, povezivanje slovnih znakova u strukturu rijei). Poetnik je spor, esto mijenja poloaj ruke, to dovodi do neujednaenosti rukopisa. Vano je da uenik pred sobom ima slovo, uzor i adekvatno voenje u procesu usvajanja grafike strukture slova. Sve aktivnosti koje su u poetku izolovane, vjebom se sjedinjuju u jedinstvenu cjelinu, to je znak da pisanje postaje automatizirana radnja. Grafomotorna brzina je povezana sa uzrastom djeteta, ali i viestruko ponavljanje pokreta u pisanju i crtanju utjee na poveanje brzine. Postoji uzrast na kome se postie odreena grafomotorna brzina, i to ne ovisi od uzrasta na kom je uenje zapoelo, ak i bez vjebanja. U procesu pisanja dijete regulie i pokrete. Uenike treba navikavati da piu slova koja e biti ujednaena po visini, kosini, obliku i irini, da ostvare priblino jednak razmak od slova do slova, od rijei do rijei; to su elementi koji utjeu i na estetsku stranu rukopisa. Linije moraju biti jednake debljine i slova moraju odgovarati uobiajenim i standardnim uzorcima pisma. Pisanje je grupirano u dvije grupe:1. Pisanje pritiskom koso pismo slova pisana pritiskom sastoje se do tankih i debelih crta i imaju naglaenu kosinu u pisanju. Dominantnu ulogu ovdje ima motorika ruke kojom dijete pie. Usredotoenost na smjenjivanje tankih i debelih linija postaje konica brzom pisanju, te stvara dozu napetosti u organizmu.2. Pisanje povlaenjem uspravno pismo slova pisana povlaenjem imaju jednaku debljinu linija i ruka je oputena jer se ne mijenja debljina linije. Ovakvo pisanje je lake upravo zbog ujednaenosti linija. U veini zemalja u upotrebi je pisanje povlaenjem.Uspjeh u pisanju povlaenjem zavisi od sljedeih faktora:1. Kvaliteta grafike pripreme, koja podrazumijeva uvjebavanje gipkosti pokreta ake i prstiju2. Usklaenosti motornih i misaonih aktivnosti3. Preciznosti u percipiranju oblika slova uzora, analitinosti u uoavanju strukture pojedinih grafema4. Izbora pribora za pisanje i ve steenih navika u pisanju5. Od uspjenosti demonstriranja pisanja pojedinanih slova zavisi ne samo sticanje prvog dojma, nego i pravilno usvajanje tih slova. Slovo uzor mora biti dovoljno veliko kako bi ga svi uenici mogli dobro vidjeti6. Demonstriranje veza meu slovima utjee na tonost pisanja i na estetsku stranu rukopisa; uenici esto grijee u povezivanju slova, posebno kod kombinacija o-l, o-r.7. Na uspjeh utjee i pedagoki akt uitelja, koji moe pokrenuti radost a i usporiti razvoj.

ZNAAJ NASTAVE POETNOG ITANJA I PISANJAU nastavi poetnog itanja i pisanja postavljamo temelje uenja uope. U procesu usvajanja elementarne pismenosti stiu se i prve navike, dragocjena iskustva i saznanja. italaka vjetin utjee na opa postignua, te je veoma vano da u prvim koracim dijete doivi uspjeh. U prvim fazama usvajanja slova, itanja i pisanja potrebno je ukupan rad individualizirati i svakom djetetu posvetiti dunu panju. Ukupna nastojanja treba podrediti to efikasnijem i brem prijemu informacija. itanje je najei oblik uenja, tako da opi uspjeh uenika najvie zavisi od razvijenosti njihove italake vjetine. Potrebno je od poetka navikavati uenike da itaju u sebi. U nastavi je inae cilj itanje koje obezbjeuje visok stepen razumijevanja, jer tek tada itanje je i uspjena metoda uenja. ZADACI NASTAVE POETNOG ITANJA I PISANJAPoetno itanje i pisanje je podruje nastave maternjeg jezika. Ima specifine ciljeve i zadatke u odnosu na druga podruja tog predmeta, a ti ciljevi i zadaci naznaeni su u Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu.1. Usvajanje elementarne pismenosti (itanja i pisanja)a) usvjanje tampanih slova, itanje rijei i reenica, itanje teksta, razumijevanje proitanog (tehnika i logika itanja)b) usvajanje pisanih slova (pravilno oblikovanje grafike strukture slova, ujednaenost slova po veliini, kosini, razmak izmeu slova, povezivanje slova u strukturi rijei, ujednaen razmak izmeu rijei i izmeu redova), razumijevanje napisanogc) usavravanje tehnike i logike itanja, njegovanje izraajnog itanja, usavravanje tehnike pisanjad) korigovanje i otklanjanje lakih smetnji u itanju i pisanju (vjebe vizualne i akustine diferencijacije)2. Uvoenje uenika u osnove usmenog i pismenog izraavanja, oslobaanje i razvijanje njihovih perceptivnih, misaonih i izraajnih mogunosti3. Osposobljavanje uenika za doivljavanje i razumijevanje knjievnoumjetnikih tekstova koji su u doivljajnom i spoznajnom pogledu prilagoeni ovom uzrastu i usvajanje osnovnih knjievnoteorijskih pojmova

II. DIO

METODE NASTAVE POETNOG ITANJA I PISANJAU nastavi poetne pismenosti primjenjuju se posebne, specifine metode koje obezbjeuju uvoenje uenika u svijet simbolike. Na izbor metoda utjecalo je i utjee razumijevanje same sutine procesa itanja i pisanja. Tako je shvaanje procesa itanja kao aktivnosti u kojoj se elementi spajaju u cjeline svodilo itanje na proces sinteze, a shvaanje da je itanje analiza cjelovitijih struktura na sastavne dijelove dovodilo do konstatacije da itanje podrazumijeva samo aktivnost analize. Otud i prva podjela na sintetike i analitike metode.

SINTETIKE METODE Osnovna karakteristika sintetikih metoda je u sljedeem: polazi se od govornih elemenata (glasova) i slova, pa se sintezom dolazi do cjeline sloga ili rijei. Uenici ue napamet sve glasove- slova, a onda ih sintetiziraju u rijei, ili glasove, i slova usvajaju po naelu fonetske ili grafike sloenosti i odmah spajaju u strukture rijei. Vrijednost ovih metoda sadrana je u zahtjevu: shvatiti akustini element (glas) i povezati glas i slovo. Ne mogu se primijeniti u istom, izvornom obliku, jer jednostrano rjeavaju sloena pitanja usvajanja elementarne pismenosti. Neke od ovih metoda itanje svode an isto mehaniko spajanje glasova u cjelini rijei. Sintetike metode su: 1. METODA SRICANJA najstarija metoda u nastavi poetnog itanja i pisanja. Koristili su je jo stari Grci i Rimljani. Uenici su memorirali slova abecednim redom. Slova su imala imena. Do rijei su uenici dolazili sintezom naziva pojedinih slova. (a az, b buki).Mehaniki su pamtili imena svih slova, sintezom, odnosno sricanjem stizali do rijei i reenice. U tom procesu gubio se svaki smisao izgovorenog ili proitanog. Ova metoda primjer je najdueg i najteeg puta u procesu usvajanja elementarne pismenosti. 2. METODA SLOGOVANJA u ovoj metodi slogovi se spajaju u rijei. Zastupnici ove metode istiu da je u procesu itanja i pisanja veoma vana sposobnost promatranja, odreen stupanj govorne i misaone razvijenosti uenika.3. METODA GLASANJA za uenje itanja glas je najvaniji. Spajanjem glasova postupkom jasnog izgovaranja svakog glasa pojedinano (glasanjem) proitat emo rije.4. FONETIKA ILI POJMOVNA METODA u osnovi ove metode je nastojanje da se olaka shvaanje relacije glas-slovo, posebno sinteza glasova u rijei pomou fonetikih vebanja. Uitelj, da bi uenici shvatili kako nastaje pojedini glas, pokazuje crtee poloaja usta pri izgovoru. Ovakav postupak je znaajan jer skree panju na potrebu vjebanja, u sutini je neprirodan i izvjetaen. Posebno mjesto ova metoda ima u obuavanju gluhonijeme djece, koja ne mogu usvojiti pojam o glasu posredstvom auditivne percepcije, pa su slike i crtei poloaja govornih organa znaajni za razumijevanje nastajanja i izgovaranja pojedinih glasova.5. FONOMIMIKA ILI INTERJEKCIONA METODA polazna osnova je pria u kojoj se odreeni glas uje kao uzvik. Treba ga kombinirati sa adekvatnim pokretom i mimikom. Uzvik, pokret, mimika olakavaju ueniku da na bazi asocijacija povee glas i slovo, odnosno da stvori predstavu o upotrebi glasova u adekvatnom situacionom kontekstu. Elementi ove metode se primjenjuju i danas, no potrebno ih je koristiti u kombinaciji s drugim rjeenjima i mjerom, jer bi pretjerivanje preraslo u besmisao.6. METODA NORMALNIH GLASOVA polazi od glasova koji se mogu uti u obinoj svakodnevnoj komunikaciji i u neposrednom djejem okruenju. (kako pjeva ptica, kako pela zuji, itd.) Neposredan doivljaj utjee na jasnou auditivne percepciju. Glasovi se uoavaju, izdvajaju, ponavljaju, oni su u kontekstu prie. Zatim slijedi pisanje slova i sinteza sa ve nauenim slovima. Nemogue je sve glasove pronai u kontekstu prirodnog oglaavanja, a i neki uzvici razliito znae u pojedinim krajevima.7. FONOGRAFIKA METODA pogodna je u obradi velikhi tampanih slova. Naglaen je zahtjev: uoiti vezu izmeu oblika odreenog slova i odreenog predmeta (slovo O i obru). Analizira se i jedno i drugo. Uenici lake pamte grafiku strukturu slova ako njegove elemente uporeuju s neim konkretno datim. Ovo je vie sredstvo koje pomae usvajanju slova, nije metoda, budui da se ne bavi sutinom procesa itanja i pisanja.

ANALITIKE METODEAnalitike metode poetnog itanja i pisanja polaze od cjeline i analizom dolaze do elemenata glasova i slova. Cjelinu koja je predmet analize moe predstavljati tekst, reenica ili rije. Zaetnik je Jean Joseph Jakotot, odakle i dolazi naziv metoda teksta ili akotova metoda, koju je on nazvao i univerzalnom metodom. Njena sutina je u tome da se inzistira na memoriranju izdvojene i napisane reenice, a onda na elementima (slogovima i slovima). Potom slijedi traenje nauenih rijei u novoj reenici, analiza, pa zapisivanje, traenje istih slogova i istih slova. Budui da nakon analize slijedi spajanje elemenata u nove strukture, analitike metode su na odreen nain i sintetike. Poetak podrazumijeva analizu, ali se itanje vri spajanjem elemenata u strukture rijei, dakle sintezom. Osnovna vrijednost ovih metoda sadrana je u zahtjevu da se uvijek treba polaziti od iskaza koji za dijete imaju neki smisao, odreeno znaenje. Ove metode su u tijesnoj vezi sa razvojem psihologije i razumijevanjem procesa uenja, posebno razumijevanjem simbolikog izraavanja. Analitike metode su:1. METODA NORMALNIH REENICA polazi od reenica koje su djetetu razumljive, po sadraju bliske i koje imaju sasvim odreeno znaenje. To su iskazi koje ono svakodnevno slua, a i samo upotrebljava: kia pada, gladan sam, idem u kolu, Edo pie. Slijedi itanje reenica, analiza na rijei, slogove i slova.2. METODA NORMALNIH RIJEI polazi od rijei koja je ime konkretnog predmeta predstavljenog slikom. Ispod slike je napisana rije. Na poetku te rijei je glas koji treba obraditi na satu. To slovo je istaknuto drugom bojom. Uitelj razgovara sa uenicima o slici, a onda uenici predmet crtaju. Slijedi analiza rijei na slogove i glasove, a onda sinteza. Uenici piu rije, pa se od elemenata te rijei sastavljaju nove rijei. 3. METODA NORMALNIH SLOGOVA polazi od sloga kao osnovnog jezikog elementa, slina je metodi normalnih rijei, samo se prvi slogovi rijei izdvajaju te tako uenici naue samoglasnike kako nosioce sloga, a onda ue suglasnike.

ANALITIKO SINTETIKA METODAAnaliza i sinteza su osnovne misaone operacije, dva meusobno povezana misaona postupka. ine temelj spoznajne aktivnosti.Elemente ove metode nalazimo kod Uinskog, gdje je vano:1. Izdvajanje rijei i pronalaenje potrebnog, zadanog glasa u rijei2. Odabiranje rijei na zadani glas3. Analiza rijei na slogove i glasove4. Vjebanje u zamjenjivanju glasova-slova u rijeima (MAK-RAK)5. Dodavanje glasova na poetku i na kraju rijei (EDO-MEDO; KOS-KOSA)6. Premjetanje glasova (OS-SO; KOS-SOK)Ova metoda funkcionalno objedinjuje elemente analitike, sintetike i globalne metode koji odgovaraju odreenom nastavnom trenutku. Polazna osnova u ovoj metodi su tekst, reenica i rijei. Analiza i sinteza dva su meusobno povezana misaona postupka, ine temelj spoznajne aktivnosti. Analiza je postupak misaonog ralanjivanja; glasovna analiza podrazumijeva sposobnost auditivne identifikacije poejdinanih fonema u strukturi rijei, mogunost utvrivanja pozicije svakog pojedinog glasa u strukturi razliitih rijei (fonematski sluh)Prilikom itanja ostvaruju se analitiki i sintetiki postupci i to:1. ANALITIKI POSTUPCI uoavanje reenica u tekstu, uoavanje rijei u reenici, analiza rijei, izdvajanje i analiza glasa, odreivanje pozicije glasa i slova kad se izgovara i pie, oznaavanje izdvojenog glasa i pisanje slova.2. SINTETIKI POSTUPCI sastavljanje rijei u slovarici, itavanje, itanje koje ostvaruje razumijevanje strukture rijei i mogunost reprodukcije.

GLASOVNA ANALITIKO-SINTETIKA METODAPodrazumijeva postojanje smislene polazne osnove teksta, reenica, rijei. Ta osnova mora djetetu biti poznata i bliska, te treba da sadri elemente do kojih se dolazi analizom. Uz tekst obino treba obezbijediti niz slika, aplikacija, slovarice i slogovnice, dijafilm, zvune zapise, izdvajanje potrebne rijei, izdvajanje potrebnog glasa, uoavanje relacije glas-slovo, pisanje slova uzora, pronalaenje na razrednoj slovarici, itanje teksta iz poetnice, pronalaenje slova u tampanom tekstu, pisanje slova pojedinano i u strukturi rijei.

GLOBALNA METODAGlobalna metoda u nastavi poetnog itanja i pisanja podrazumijeva itanje cijelih rijei, ali tako to se te rijei u svijesti uenika spajaju, povezuju s predmetom ili slikom predmeta, dogaajem ili njegovom slikom. Globalisti sintezu i analizu smatraju neprirodnim i nepotrebnim postupcima. Dovoljno je da uenici pamte rijei kao cjelovite optike slike, a zatim usvajaju znaenje tih rijei. Smatraju dakle da je u itanju vana optika slika rijei u cjelini, slika kao rezultat sinteze pojedinanih grafikih znakova i odreenog redoslijeda tih znakova u strukturi rijei. U itanju dolazi do spajanja vizualno-grafikog utiska sa govornim izrazom. Dijete usvaja govor u govornim cjelinama bez analize tih cjelina na sastavne elemente, pa je prirodno da i itanje usvaja na isti nain. U mnogim stranim jezicima ova metoda je dominantna. I etimoloki pravopis utjee na opredjeljenje za globalan pristup strukturi rijei. Ali ono to vrijedi za strane jezike (npr engleski), nije sasvim primjereno naem jeziku, ija je osnova, za razliku od engleskog jezika, postojanje mnotva morfolokih oblika. Rijei mijenjaju oblik prema gramatikim kategorijama. Uspjeno ovu metodu moemo koristiti samo u kombinaciji sa glasovnom analitiko-sintetikom metodom, te pri izboru rijei koje e uenici usvajati kao cjelovite slike treba uvaavati kriterij uestalosti javljanja tih rijei.

KOMBINOVANA METODARezultat je svih moguih kombinacija onog to je najbolje u rjeenjima pojedinanih metoda nastave poetnog itanja i pisanja i postupaka koji su uglavnom egzistirali u pojedinanoj primjeni. Kombinovana metoda ima uporite u saznanju da je itanje perceptivna identifikacija slovnog znaka, saznanju da sintezom elemenata i njihovom kombinacijom ostvarujemo cjelinu rijei koje imaju svoje znaenje. Daje optimalan vremenski interval za pripremu uenika s obzirom na raliit nivo predznanja i sposobnosti, od 10-15 odnosno 20 nastavnih sati. U fazi usvajanja slova, omoguava primjenu kombinacija grupne i monografske obrade slova, istovremenu obradu velikog i malog tampanog slova u skladu sa svim metodikim zahtjevima. Uitelj moe birati rjeenja u skladu sa potrebama i mogunostima pojedinih kategorija uenika, odnosno svakog pojedinog uenika, bez bojazni da se to ne uklapa u teorijski ili aplikativni okvir rjeenja unutar metode i postupka. Ovom metodom uitelj bi pomirio zahtjeve programa, realnost koja se manifestuje u etapnom usvajanju pismenosti i utvrivao posebne strategije shodno nivou svakog uenika. Ova metoda dozvoljava veoma visok stepen fleksibilnosti u planiranju i realizaciji plana. Podrazumijeva znanje o sadrajima i uenicima, o metodama i oblicima, pozitivnim i negativnim iskustvima primjene poznatih metoda i postupaka, ali i sposobnost i snagu linosg izbora i kreativnog iskoraka. Ukratko, predstavlja sintezu najboljih rjeenja u pojedinanim metodama nastave poetnog itanja i pisanja. Podrazumijeva uvaavanje analitiko-sintetikog pristupa, rjeenja unutar globalnih pristupa tekstu, ali i pojedinana rjeenja analitikih i sintetikih metoda. To je fleksibilan pristup usvanjaju itanja i pisanja koji se zasniva na razumijevanju sutine ovih procesa.

POSEBNI POSTUPCI NASTAVE POETNOG ITANJA I PISANJAPod pojmom postupak podrazumijevamo sistem unaprijed osmiljenih aktivnosti koje su tako sinkronizirane da utjeu na opaanje, uporeivanje, generalizaciju i zakljuivanje o glasovnim i grafikim strukturama rijei, reenica, teksta. Postupak podrazumijeva kvantitativnu i kvalitativnu odmjerenost nastavnih sadraja, kako s obzirom na pojedine faze procesa itanja i pisanja, tako i obzirom na strukturu nastavnih sati. Podrazumijeva jasne naznake strukture nastavnog sata, organizaciju rada na nstavnom satu, mogunost ispoljavanja uenikih potencijala.U nastavi poetnog itanja i pisanja ne postoji postupak koji moe pomiriti sve navedene zahtjeve. U upotrebi su tri postupka:a) monografska obrada slovab) grupna obrada slovac) kompleksni postupakSvaki od ovih ima prednost i nedostatke, stoga je rjeenje u kombinaciji najboljeg u svakom postupku.1. MONOGRAFSKI POSTUPAK zasnovan na principu postupnosti. Uenik usvaja slovo po slovo. Ovakav pristup odgovara ueniku bez prethodnih znanja. Na jednom satu usvaja se jedan glas i dva slova, veliko i malo, to olakava ulaenje u samu strukturu jezika. Primjeren je djeci sa tekoama u razvoju i uenju. Osnovno sredstvo je poetnica, ali su tu i slovarice, ilustracije, aplikacije i sve ono to olakava razumijevanje strukturnih elemenata govora. Nedostaci se ogledaju u tome to zanemaruje prethodna znanja i pismenosti, priprema za usvajanje slova i itanja traje veoma dugo, tekstovi su prezasieni potrebnim glasovima te tako djeluju neprirodno, sadrajno su siromani dok se ne usvoji vei broj slova, usvajanje tehnike itanja i pisanja traje takoer dugo, jer se insistira na pojedinim segmentima. Primjena ovog postupka podrazumijeva postojanje adekvatne polazne osnove (teksta, reenica, rijei, niza slika ili jedne slike), te planiranje zastupljenosti analitiko-sintetikih vjebanja, itavanja i itanja u strukturi nastavnog sata.2. GRUPNA OBRADA SLOVA podrazumijeva rasporeivanje i usvajanje grupe slova na istom nastavnom satu. Primjena grupne obrade slova podrazumijeva optimalan nivo predznanja pismenosti, ujednaenost odjeljenja s obzirom na sve elemente u strukturi znanja uenika, opremljenost kole potrebnim nastavnim sredstvima itd. Priprema za poetno itanje i pisanje srauje se do optimalnog vremenskog razmaka, 7-10 dana, jer se oslanja na prethodna znanja uenika. Usvajanjem grupe slova na istom nastavnom satu bre stiemo do mogunosti itanja rijei i reenica. I tekstovi su prirodniji, a samim tim i jednostavniji za itanje. Od samog poetka omogueno je i itavanje i itanje. Utie na motivaciju, uenici osjeaju da se stalno neto dogaa, da napreduju. Tekoe se jave u sluaju da na jednom satu obraujemo tri ili vie slova. Uenicima je teko da zapamte oblik i ukupnu strukturu i jednog slovnog znaka. Pogodnija je za uenike koji poznaju slova, a ne znaju itati. 3. KOMPLEKSNI POSTUPAK podrazumijeva faze usvajanja slova, itanja i pisanja, a to su priprema, usvajanje slova, itavanje i itanje, usavravanje tehnike i logike itanja i uvoenje uenika u izraajno itanje. U pripremi za itanje i pisanje, uenici se uvode u sutinu procesa itanja itavanjem i itanjem, zapisivanjem rijei i reenica. Ne predstavlja obavezu za uenika da slova i usvoji. Ovakvim vjebama uvode se u itanje, ali i ustrukturne elemente govora i jezika i usvajaju pojam glasa, pojam grafike strukture slova i uoavaju vezu izmeu izgovorene i napisane rijei i reenice. Priprema se oslanja na prethodna znanja, sposobnosti, motive i uenike interese. Muhamed M. Istie kako je ovaj postupak prevaziao i analitiko-sintetiku i globalnu metodu, jer ne polazi ni od glasa ni od slike rijei ve od sadraja smisla rijei i reenica. Uenici, uglavnom, pomou slovarica usvajaju slova. Nije odreen redoslijed usvajanja slova, njihov broj, niti tempo naredovanja. Dati su na posebnim listiima, uenik za svaki sat dobije novi listi koji mu slui za vjebanje i usavravanje itanja i za ilustraciju. Primjenjuje se individualno itajne naglas i u sebi, te zborno itanje.

RASPORED SADRAJA NASTAVE POETNOG ITANJA I PISANJAitanje i pisanje dvije su specifine aktivnosti, svaka sloena na svoj nain, te od rasporeda sadraja itanja i pisanja zavise ukupna postignua. Te sadraje je mogue rasporediti tako da uenici itanje usvajaju uporedo s pisanjem, da prvo usvoje itanje, a onda pisanje, ili da se zahtjevi i sadraji itanja kombinuju s pisanjem. Prema tome se govori o tri osnovna pristupa rasporedu sadraja nastave poetnog itanja i pisanja:1. Odvojeni rasproed2. Uporedni, paralelni raspored3. Kombinirani rasporedOdvojeni rasporeditanje je jednostavnije od pisanja, pa je prirodno poeti od jednostavnije aktivnosti te ii ka sloenijoj. Odvojeni raspored podrazumijeva pristup koji uvaava naelo postupnosti i sloenost, kompleksnost sadraja itanja i pisanja. Razlozi za odvajanje su sljedei:- u usvajanju dviju sloenih vjetina treba poi od one koja je djetetu blia, a to su obino tampana slova koja dijete naui i do polaska u kolu- tampana slova su sa isto psiholokog stanovita blia, laka i uoljivija od pisanih, odvojena su to olakava percepciju oblika i ukupne strukture- odvojeni raspored obezbjeuje brzo usvajanje itanja to je snaan motiv za dalje napredovanje. Pisanje predstavlja simboliku drugog reda, u pisanju dijete samo oblikuje optiku sliku rijei, a u itanju je identifikuje. Odvojeni raspored prikladan je djeci starije predkolske dobi i estogodinjacima u 1. RazreduParalelni rasporedMetodiari koji zagovaraju ovaj pristup, navode sljedee argumente:- dijete e bre i potpunije zapamtiti slova ako se spoji akustiki utisak i optika slika slova, a uz to i samo aktivno uestvuje u stvaranju te slike- smjenjivanjem itanja i pisanja izbjegava se mogunost pojave monotonije u radu, efikasnije se koristi vrijeme- u kombinovanim odjeljenjima treba to prije osamostaliti uenike i pripremiti ih za indirektnu komunikaciju. To znai da ih to prije treba uvesti i u itanje i upisanje i tako stvoriti pretpostavke za njihovo samostalno angairanje u razliitim oblicima tzv. Tihog rada- due vjebanje pisanja utjee na kvalitet rukopisa i ukupnu pismenost.

Istovremeno se, dakle usvaja itanje i pisanje. To znai da kada uenici naue prepoznavati odreeno slovo i naue kako ga treba itati, istovremeno ue kako to slovo treba pisati. Ipak treba rei da bi to za mnoge uenike bio veoma teak zadatak, jer dijete, bez obzira na okruenje, ostaje dijete, individua sa stalnim konstantama u psihofizikom razvoju, te ga ne treba ni precijeniti, a ni podcijeniti. Ako istovremeno rjeava dva teka zadatka na najboljem je putu da stekne averziju i prema jednom i prema drugom.Kombinirani rasporedOvo je kompromisno rjeenje izmeu jednog i drugog rasporeda. Kombinirani raspored podrazumijeva:1. odvajanje itanja i pisanja u prvoj i nasloenijoj fazi, a kada uenici naue 10-15 slova, paralelno teku predvjebe za pisanje, a onda se prelazi na pisanje i paralelno usvajaju ostala tampana slova. Tempo odreuje uitelj na osnovu procjene uenikih mogunosti, nivoa usvojenosti ve obraenih slova, sposobnosti itanja.2. Valjanu procjenu nivoa postignua u pojedinim fazama uenja itanja i pisanja i primjerenost u planiranju daljih aktivnosti. Kombinacija trai sinkronizaciju aktivnosti.Kombinirani raspored podrazumijeva i mogua varijantna rjeenja:a) uenici usvajaju 10 velikih i malih tampanih slova. Paralelno tee grafika priprema, slijedi usvajanje pisanih slova iz prve grupe i dalje u svajanje tampanih slova iz naredne grupe.b) paralelno usvajanje grupe tampanih slova, itanje, pisanje tih slova i pisanja, usvajanje naredne grupe tampanih slova, itanje i pisanje.c) usvajanje 20-25 slova, itanje, priprema za pisanje i pisanje, usvajanje preostalih pet slova, itanje i pisanje.d) vjebe usavravanja itanja i pisanja

III. DIO

PRIPREMA ZA POETNO ITANJE I PISANJETrajanje, kvalitet i metodika organizacija pripreme za poetno itanje i pisanje zavise od sljedeih inilaca:a) strukture odjeljenja s obzirom na hronoloku dob i sposobnosti uenikab) prethodnih znanja uenikac) uoenih tekoa u govornom izrazu pojedinih uenika, tekoa vezanih za bilingvizam, tj za preorijentaciju na maternji jezik ako su uenici pohaali nastavu u inozemstvud) nastavnog plana i programa, koncepcije udbenika poetnog itanja i pisanjae) broja uenika koji ponavljaju razredf) strune i didaktiko-metodike osposobljenosti uitelja i njegovog profesionalnog iskustvag) objektivnih okolnosti u kojima se odvija rad kole, odnosno odjeljenja prvog razreda i bogatstva nastavnih sredstava kojima raspolae kola.Priprema za usvajanje itanja i pisanja je istovremeno i priprema za usvajanje sadraja drugih nastavnih predmeta. U toj pripremi su uoljive dvije karakteristine etape: 1. adaptaciona u prvi plan izranjaju pitanja prilagoavanja djeteta novim okolnostim2. informativno-formativna odnosi se na ostvarivanje posebnih, specifinih zadataka pripreme za poetno itanje i pisanje.

ADAPTACIONA FAZAPolaskom u kolu dijete mijenja okruenje, drutvo vrnjaka, navike, stie nova iskustva. U samom nastavnom procesu navikava se na prisustvo autoriteta, na obaveze i nove zahtjeve. Ova faza ima sepcifian sadraj i dinamiku, mnogo novog i nepoznatog. Jedan od ciljeva nastavnog rada u adaptacionoj fazi je da ponaanje djeteta dobije nov kvalitet, ne samo u okvirima uionice i ne samo u prisustvu autoriteta. Naueno treba da postane navikom. U ovoj fazi dominira odgojna nota i to u svim situacijama kolskog ivota i rada. Uitelj je u tim prvim danima uvijek sa svojim uenicima, sve se svodi na direktnu komunikaciju, uputstva, napomene, objanjenja. Adaptaciona faza poinje od prvog kolskog dana. Traje onoliko dugo koliko je svakom poejdinom ueniku potrebno da se navikne i adaptira na nove okolnosti. To je obino prvih sedam dana boravka. Neka djeca se snau veoma brzo, a neka sporo, neka nikada. Potrebno je prije vega da uitelj do detalja osmisli sadraj sviha ktivnosti u prvom kolskom danu, kako bi pomogao svakom pojedinom djetetu,a i roditelju. Uitelj se treba pripremiti za rad s djecom, izmeu ostalog analizirati nastavni plan i program za osnovnu kolu, analizirati vaee udbenike, prirunike, program radija i TV-a, sainiti pregled potrebnih nastavnih sredstava. Potrebno je da pripremi obavjetenja roditeljima: kako e raditi sa uenicima, koje e metode i postupke koristiti, itd. Ve od drugog nastavnog sata poinje postepeno uvoenje uenika u sadraje iz neposredno datog okruenja: kola uionica, kua. Potrebno je razvijati sposobnost orijentacije u prostoru i vremenu. Sadraji adaptacione faze podudarni su sa sadrajima i zadacima nastave drugih predmeta u tom periodu. U prvim danima boravka u koli dijete treba da usvoji sljedee zahtjeve: svatko ima svoje mjeste, kako se obratiti, upitati, kako pozraviti, kako ui u kolu, kako se izlazi iz razreda, kako oslovljavati uitelja, kako se ponaati za vrijeme odmora. U svim aktivnostima dijete treba da djelotvornije koristi govor, da posmatra, misli i postepeno oava smisao i svrhu onoga to treba da ini ili da naui.

INFORMATIVNO-FORMATIVNA FAZA PRIPREMA ZA POETNO ITANJE I PISANJEU ovoj fazi treba realizirati specifine zadatke pripreme za poetno itanje i pisanje. Ova faza podrazumijeva:1. upoznavanje uenika i definitivno opredjeljenje, izbor metoda i postupaka 2. Realizaciju programskih sadraja specifine pripreme za itanje i pisanje

Upoznavanje uenikaZahtjev je i obaveza svakog uitelja. Sistematska opservacija je u osnovi nastojanja da prikupimo to vie podataka o svakom djetetu. Zanima nas:1. nivo govorne razvijenosti (diskriminacija i artikulacija glasva, prisustvo elemenata lokalnog govora, prisustvo disleksije i disgrafije)2. Poznavanje slova, itanja i pisanja3. Opa sposobnost uenika i stanje fizikog zdravlja4. Sposobnost suvislog kazivanja u razliitim situacijam5. Trajanje panje, istrajnost u rjeavanju zadataka6. Interesovanja, mata i sklonosti ka stvaralatvu7. Predkolski razvoj djeteta8. Uslovi ivota i rada u porodici, odnosno instituciji u kojoj dijete boraviNivo govorne razvijenosti se moe utvrditi ilustracijama na prvim stranicama poetnice, razgvorom o neposrednim djejim doivljajima, reprodukcija sadraja, zagonetanje-odgonetanje, brojalice, brzalice, sluanje verbaliziranih sadraja sa ploa, radija, reprodukcija tih sadraja.Vjebe sluanja diskrimincije i artikulacije glasovaU osnovi akustike percepcije je sluanje i mogunost diskriminacije elemenata govora. Dijete treba navikavati i vjebati da slua i shvaa ono to uje, odnosno da zamilja to to je ulo i da to izrazi rijeima, bojom, linijom, pokretom, mimikom. Vjebe sluanja i diskriminacije treba realizirati u kontekstu drugih zahtjeva pripreme za itanje i pisanje. Od verbalne ili govorne razvijenosti zavisi uspjeh u uenju, posebno uspjeh u uenju jezika. U toku posmatranja treba evidentirati tekoe u vidnoj i slunoj percepciji, proemeaje koji se manifestuju u govornim smetnjama, mucanje, tepanje.

Ispitivanje predznanja pismenostiKvantitet i kvalitet ovih predznanja razliit je od djeteta do djeteta. Utvruje se koliko slova je dijete nauilo prije kole, da li ih samo prepoznaje ili ih zna i napisati, da li prepoznaje grafike strukture slova u strukturama rijei, da li moe itavati, da li ita i u kom je stepenu ovladalo tehnikom i logikom itanja. Koristimo sadraje iz poetnice, slovarice, slogovnice, kartone rijei, nastavne listie sa reenicama, slikovnice, knjige za djecu, kratke prie, biljenicu za biljeenje podataka, magnetofon.

Provjeravanje inteligencijeestogodinje dijete nacrtat e ovjeka koji ima noge, trup, ruke i po pet prstiju, vrat, glavu s oima, ustima i nosem. Crte koji sadri detalje kosu, bradu, djeu, obuu, nakit, dugmad itd crta natprosjean estogodinjak. Djeca ispod te mentalne dobi crtaju ovjeka bez vrata, bez prstiju, pa i bez ruku. Uitelj ne smije olako zakljuivati o djejoj sposobnosti, on sistematski prati svako dijete i njegovo snalaenje. Sposobnost suvislog kazivanja i izraavanjaOva sposobnost u nastavnom procesu dolazi do izraaja u svim situacijama. Uitelj isto pitanje psotavlja svim uenicima, ali su njihovi odgovori razliiti i individualni. Razlike meu uenicima su uoljive i u rjeavanju drugih zadataka. Sposobnija djeca posjeduju samostalnost u transformaciji slikovnog sadraja u verbalnu formu, prate slijed dogaaja, zakljuuju. Manje sposobna djeca posmatraju to sve izolovano. Uitelj treba da usmjerava, vodi, podstie i u svemu uestvuje samo onoliko koiliko je to neophodno.Trajanje panjeKod estogodinjeg djeteta dominantna je nenamjerna panja, ali ve mogu da usredsrede panju na predmet, dogaaj, zadatak. Moe sluati izlaganje, ali kratko. Namjerna panja obezbjeuje usredsreenost na sasvim konkretan sadraj. U tom trenutku inhibirani su drugi poraaji. Ako taj sporedni podraaj dobije na atraktivnosti, postaje dominantan i potiskuje prehodni sadraj. Zato je vano da proces nastave u prvom razredu bude osmiljen tako da je u svim svoim segmentima usklaen sa osobenostima aka prvaka. Da bi uitelj produio trajanje panje mora obezbijediti sadraje koje uenik ne oekuje. Na ueniku panju utiu brojni faktori: zanimljivost sadraja, isticanje cilja, kombiniranje verbalnih i ilustrativnih priloga, osmiljen slijed prezentacije sadraja, jasan, osmiljen i zanimljiv nastavnikov govor, smjenjivanje nastavnikovog izlaganja i uea uenika, unoejne elemenata igre u sturkturu nastavnog sata.

Bogatstvo mate i sklonost stvaralakim oblicima istraivanjaUitelj najbolje prepoznaje sklonosti djeteta. Ono e mu to i samo saopavati svakim pokretom, rijeima, crteom, bojom, oblikom, kretnjom. Bogastvo mate doi e do izraaja u svim vrstama vjebanja, kako na satu usmenog izraavanja, reproduckiji proitanog, ilustriranju. U svemu je veoma vano da uitelj zna prepoznati i na adekvatan nain razvijati ono to je osobenost svakog pojedinog djeteta.

Predkolski razvoj djetetaUitelj prikuplja osnovne podatke o djetetu koji se odnose na njegov razvoj do polaska u kolu. To se moe initi pomou upitnika ili u razgovoru s roditeljima. Vano je da te podatke unese u ueniki dosje.

U informativno formativnoj fazi treba realizirati specifine zahtjeve pripreme za poetno itanje i pisanje. Ti zahtjevi podrazumijevaju:1. Vjebe posmatranja, zapaanja i imenovanja sadraja predstavljanih slikom.2. Vjebe vizualne diferencijacije sadraja (predmet-bie-znak)3. Vjebe sluanja tueg govora, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja4. Globalno itanje rijei5. Razumijevanje strukturnih elemenata govora: reenica, rije, slog, glas, slovo6. Analitiko-sintetike vjebe7. Aktivnosti koje su u funkciji razvoja preciznih motorikih radnji, prije svega pokretljivosti i spremnosti ake i prstiju (priprema za pisanje)

Formiranje pojmova reenicaSvoje misli i osjeanja ovjek najpotpunije izraava reenicom. Reenica je polazna osnova u formiranju osnovnih pojmova, ali i osnova za analitiko-sintetike vjebe u usvajanju pojmova: reenica i rije. U procesu uvoenja uenika u strukturne elemente govora polazimo od auditivnog utiska i doivljaja cjelovitosti iskaza. U prvim vjebanjima iskaz vezujemo uz ilustraciju, odnosno uz konkretan sadraj. Vjebanje se odvija na sljedei nain:1. Uoavanje reenice iji je sadraj vezan za sadraj ilustracije ili aplikacije, po principu jedna slika, jedna reenica.2. Sastavljanje reenice na osnovu datih rijei, jedna rije jedna reenica.3. Sastavljanje reenice od dvije zadane rijei.4. Proirivanje reenice.5. Vjebanje u razumijevanju znaenja reenice i rad na razvoju reenice; razumijevanje zahtjeva i rjeavanje zadataka, te uoavanje apsurda i razumijevanje nonsensnih iskaza, zatim odgovori na pitanja potpuno reenicom te zamjena rijei u reenici rijeima istog ili slinog znaenja.Ovim vjebama podstiemo kognitivni razvoj, podstiemo dijete da samo trai odgovor. Potrebno je od poetka uvoditi ortografski zahtjev da je na kraju reenice toka. Auditivni utisak cjeline iskaza treba da prati i zapis, optika slika strukture datog iskaza.

Reenica rijeVe u usvajanju pojma reenica uenik uoava da ona sadri nekoliko dijelova. Sada ui da su to rijei. Rijei se nalaze u osnovi komuniciranja. Vano je da uenik shvati izgovoreno i proitano, u poetku uz pomo konkretnog predmetnog sadraa i ilustracija, a potom na osnovu samog teksat. Uenici globalno itaju rijei u kratkim iskazima i lako zakljue da se reenice sastoje od rijei. Uoavaju i izgovaraju svaku pojedinu rije. Treba da uoe koja je rije prva u reenici, koja druga, trea i tako redom. Analiza se obino izvodi na primjerima iz poetnice, ali i onima koje priprema uitelj. Realiziraju se i razliti tipovi vjebanja: rijei kao odgovor na pitanja to je plavo, tko je brz, to pada; gledaj sliku reci to vie rijei; reenici nedostaje rije kai je; rije-rije igre asocijacija; izmiljajmo nova imena predmetima, biljkama, osjeajima.

Rije slog glas slovoSlog je prva cjelina i oslonac u procesu usvajanja itanja. itavanje je prelazna faza, onaj kratki interval izmeu poznavnaja grafike strukture pojedinanih slova i mogunosti njihovog spajanja u globalitet rijei. itavanje slogova ubrzava hod od identifikacije pojedinanog znaka pa stizanja do kraja rijei. U procesu itavajna treba polaziti od dvoslonih rijei, gdje se slog pojavljuje kao oslonac. Glasovnom analizomo rijei izdvajamo glas, koji uvijek ima odreenu vrijednost.Fonema je najmanja fonoloka jedinica, sastavni je dio strukture rijei, pa soim razlikovne ima i tvorbenu funkciju. U nastavi poetnog itanja i pisanja osposobljavamo uenike da uoe glasovnu strukturu rijei, da odrede poziciju glasa na poetku, u sredini i krau rijei, da odrede broj glasva. Analitiko sintetikim vjebanjima razvijamo fonematski sluh i fonematski kapacitet. To je mogunot shvaanja strukture rijei i mogunost reproduciranja rijei koje sadre odreeni glas. U prvom razredu treba sve zasnivati na auditivnom utisku, a onda spajati auditivno glas i optiku sliku slovo. Ovo uoavanje je neophodno u procesu razumijevanja elemenata govornog jezika i njihove povezanosti sa ismbolima na hartiji.

Na kraju pripreme za poetno itanje potrebno je da uitelj utvrdi da li su uenici ovladali sadrajima koji su predvieni programom, potrebno je postii da uenici pravilno izgovaraju glasove u rijeima i reenicama i da shvaaju nastavnikov zahtjev formuliran pitanjem ili zadatkom. To podrazumijeva i odreen nivo govorne razvijenosti i nivo govorne komunikacije. Da razlikuju pojmove rije, reenica, slog, glas, slovo. Na kraju pripreme uenici treba da uoavaju funkcionalnu vezu izmeu izgovorenog i napisanog. Ne moemo oekivati podjednako napredovanje svih uenika. Nastavnik se u toku cijele kolske godine vraa strukturnim elementima govora, podsjea uenike na ve naueno. U pripremi za poetno itanje i pisanje uitelj pokuava da stvori pretpostavke za napredovanje svakog uenika; kratkovidnu djecu i djecu koja slabije uju smjeta u prve klupe, kao i onu koja su manja rastom; djecu blizance smjeta se u isto odjeljenje i istu klupu; ljevoruku djecu ne prisiljava se da piu desnom rukom; dijete sa motorikim smetnjama, nemirno ili impulsivno dijete smjeta se pored stabilnog i mirnog djeteta; nesigurno dijete sjedi tamo gdje mu uitelj lako moe prii, i pomagati i ohrabrivati ga, inavlidnu djecu, u zavisnosti od vrste i teine invaliditeta smjetamo tako da im olakamo ukupan poloaj i praenje na satu.USVAJANJE TAMPANIH SLOVA, ITAVANJA I ITANJAOvo Je druga faza u procesu usvajanja elementarne pismenosti. Ako je priprema izvrena u skladu sa navedenim zahtjevima, djeca nee nailaziti na vee tekoe. Od koncepcije udbenika za uenike ovisi za kakav e se raspored nastavnih sadraja uitelj opredijeliti. Raspored slova je takoer odreen udbenikom, i to prema frekvenciji glasova-slova, fonetskoj teini, sloenosti grafike trukture slova, knjievnom govoru, distinktivnim i afektivnim obiljejima obiljejima fonema, Frekvencija glasovaAnalizom glasovne strukture rijei utvrdit e se da se neki glasovi ee ponavljaju, a drugi glasovi i slova rjee. Frekventniji glasovi imaju manju informativnu vrijednost. U obradi slova obino polazimo od frekventnijih, tako da nakon prve grupe slova uenici mogu ve sastavljati rijei, itavati i itati. Najfrekvetniji glasovi su vokali a, i, o, e, u 5 najfrekventnijih glasova uao je i suglasnik s. I rijei imaju svoju frekventnost, ee su kratke rijei, a rjee due. U govoru je veoma prisutan princip ekonominosti, frekventniji su glasovi koji zahtijevaju manje napora, a ista zakonitost vrijedi i kod zastupljenosti rijei.Fonetska teinaFonetska teina podrazumijeva lakou i jednostavnost u izgovoru glasa; tzv fonetiko naelo u odreivanju redslijeda obrade slova.Sloenost grafike strukture slovaTo je grafiko naelo. U njegovoj osnovi je zahtjev da se u obradi polazi od slova koja su jednostavnija po svojoj strukturi. Lakoa i jednostavnost u izgovoru se ne podudaraju s jednostavnou pisanja. Treba izbjegavati istovremenu obradu slova koja sadre identine elemente u svojoj strukturi, jer ti elementi oteavaju diskriminaciju. U istoj grupi, kod grupne obrade slova, ne treba obraivati slova koja imaju sloeniju grafiku strukturu (d, nj, lj), kao ni slova koja uenici esto mijenjaju (R, L).Teko je uskladiti sve faktore pri utvrivanju redoslijeda slova; npr u latinici samo slovo Lj ima isti rang itljivosti i frekvencije; dok je u irilici slovo F, prvo po itljivosti, a po frekvenciji posljednje. Knjievni govor Ekavski ili ijekavski, utjee na utvrivanje redoslijeda glasova i slova u poetnom itanju i pisanju. Na podrujima ijekavice, glas i slovo J obraivat e se ranije nego u podrujima sa ekavskim izgovorom.Distinktivna obiljeja fonemaVaan su inilac u procesu perceptivnog prepoznavanja slovnih i slogovnih kombinacija. Neka istraivanja upuuju na zakljuak da, na primjer, mjesto tvorbe i zvunost na specifian nain i po odreenim pravilima funkcioniraju u procesu prepoznavanja fonema.Afektivna obiljeja fonemaImaju odreeni, isto psiholoki znaaj u utvrivanju slijeda obrade glasova-slova. Neki glasovi se esto pojavljuju u strukturi rijei koje imaju negativan emotivni naboj. (npr glas grabe, srame, tuba, trule, ohar, lupe)VRSTE ITANJAPostoje razliite vrste itanja, zavisno od stanovita posmatranja te aktivnosti i direkcije koja prethodi itanju u nastavi i izvan nastave. U poetnoj nastavi pismenosti razlikujemo (ili podjela prema strukturi): 1. Globalno itanje rijei i reenica. Primjenjuje se u pripremi za poetno itanje i pisanje. To u biti i nije pravo itanje, nego nasluivanje sadraja cjeline grafike strukture uz pomo slikovnog sadraja koji asocira na prisustvo verbalne oznake.2. Analitiko-sintetiko itanje podrazumijeva identifikaciju elemenata u strukturi rijei, kao i pravilnost u toj identifikaciji, te sintezu elemenata koja podrazumijeva razumijevanje smisla proitanog. Podrazumijeva i pravilno dekodiranje pojedinanih grafikih simbola i predstavlja najsigurniju osnovu za sve vrste itanja.Sa stanovita aktiviteta subjekta-itaa i stpena usmjerenosti na smisao teksta, ili podjela prema oglaavanju razlikujemo:1. itanje naglas koje moe biti individualno i zborno itanje. Usmjerenost mu je na zadatak u nastavnm procesu. Ukoliko vie itaa ita naizmjenino isti tekst ili rije, radi se o tafetnom itanju. Postoji i itanje po ulogama, podstie djecu da se identificiraju sa likovima. 2. itanje u sebi je ekonominije sa stava utroka energije i efikasnije sa obzirom na mogunost usmjerenja na smisao teksta. To je individualna komunikacija itaa sa tekstom. S obzirom na prirodu zahtjeva i usmjerenja, itanje moe biti:1. Analitiko-istraivako itanje kao vid pripreme za as interpretacije tiva (zadaci tipa: pronai i proitaj, razmisli, uporedi, itd.)2. Ponovljeno samostalno itanje kao priprema za itanje naglas.3. Ponovljeno itanje radi pronalaenja potrebnih primjera u skladu s postavljenim zahtjevom.4. itanje tiva sa zadatkom: odgovori na pitajna, formuliraj podnaslove ili naslov, poruku, podvuci primjere... itd.S obzirom na kognitivne aspekte i linu participaciju itaa (a sve su ovo varijante logikog itanja, podjela ima uporite samo u zadacima koji se postavljaju itau. Pravo itanje u sutini ima atribute sve ove tri vrste), itanje moe biti:1. Informativno podrazumijeva analizu teksta sa stanovita identifikacije injenica, informiranja i usvajanja tih injenica i informacija.2. Kritiko podrazumijeva itanje i anailzu reenog, uporeivanje i vrednovanje informacija sa stanovita koje je blisko itau s obzirom na fond znanja i nivo sposobnosti.3. Stvaralako itanje ukljuuje ne samo razumijevanje nego i transformaciju i osobenu interpretaciju proitanog. Tako se od uenika u niim razredima trai da izmijene ugao gledanja u interpretaciji, da se identificiraju sa likovom, mijenjaju gramatiko lice, da uvedu nove likove u priu.Ovo su sve varijante logikog itanja, i podjela ima uporite samo u zadacima koji se postavljaju itau. Pravo itanje u sutini ima atribut i jednog i drugog i treeg.Te s obzirom na vrstu pokreta u procesu itanja, itanje moe biti:1. Progresivno podrazumijevaju se pokreti oiju du tampanog reda, pokreti unaprijed bez tekoa, to moe samo uvjeban ita pod pretpostavkom da ne nailazi na rijei i izraze ije mu znaenje stvara tekoe.2. Regresivno itanje3. Okomito itanje moe se jo nazvati i fleksibilno, poto oi naputaju uobiajen slijed u itanju i deifruju tekst u smjeru odozgo prema dolje, ili u kombinaciji s itanjem u pravcu s lijeva na desno.4. Dijagonalno itanje obezbjeuje brzo prelijetanje, uoavanje uporinih mjesta u tekstu. Svojstveno je samo uvjebanom i o datoj tematici informisanom itau.Moe postojati jo i mehaniko itanje ako uenik opaa rijei u tekstu i ita ih, ali ih ne razumije.itanje ima bitne 3 etape: identifikacija, razumijevanje, govor.

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI ITANJAitanjem ovjek stie znanje, razvija misao, bogati ideje, ali i ui kako da unaprijedi vlastito uenje. To vrijedi naravno za uvjebane itae sa ve usvojenim kognitivnim stilom druenja i komunikacije sa tekstom. Uvoenje uenika u tumaenje semantikog sadraja odreene rijei, reenice, teksta, poinje ve u pripremi za poetno itanje i pisanje, kojoj je zadatak da kvantitativno i kvalitativno utjee na rjenik uenika. Razvijanje sposobnosti itanja poinje uvoenjem uenika u elemente tehnike identifikacije slovnog znaka i rijei kao oznake. Ta identifikacija je u poetku spora, esto i pogrena, to direktno utie i na brzinu i na kvalitet itanja. Izraajnost kao komponenta dobrog itanja uslijedit e tek nakon dugotrajnog vjebanja i izgraenog osjeanja za tekst i kontekst.Tehniku itanja najbolje je vjebati na nepoznatom tivu i tematici koju ita ne oekuje; neka to bude nepoznanica u svakom pogledu. itanaka tiva su uenicima poznata, nerijetko ih znaju i napamet, pa i to memoriranje je nekad pogreno ali je te pogreke naknadno teko otkloniti. Izbor tekstova treba prilagoditi sklonostima i dispocizijama uenika, kako s obzirom na obim i teinu teksta, tako i s obzirom na interesovanja, to je vie prilagoavanje svojstvima koja su rezultat okruenja, a manje o linim dispozicijama uenika. Nivo komunikacije s tekstom zavisi, koliko od prirode samog teksta, toliko i od receptivne moi itaa. Tumaenje znakova-rijei prethodi shvaanju cjelovitih iskaza, a prelamanjem svega kroz vlasittu prizmu vienja dolazimo do smisla. Rjenik uenika prvog razreda je oskudan. I uenike prvog razreda treba navikavati da kritiki sluaju i itaju; kaemo da uenik kritiki ita ili slua ako moe da procijeni logiku iskaza koji je pred njim. Navikavamo ih i da stvaralaki itaju, da kau kako su oni to proitano vidjeli i doivjeli, to bi uinili da su se sami nali u odreenoj situaciji ili ta bi netko od njih rekao nekom od glavnih junaka prie.

METODIKI ASPEKT USVAJANJA PISANIH SLOVAUspjeh u usvajanju pisanih slova uslovljen je:1. Opaanjem strukture simbola2. Mogunou usporedbe datog simbola sa ve usvojenim simbolima3. Sposobnou diskriminacije4. Sposobnou kalsifikacije velikih i malih pisanih slova i mogunou njihove upotrebe u skladu sa ortografskim zahtjevima5. Mogunou povezivanja slova u strukture rijeiMetodika organizacija usvajanja pisanih slova podrazumijeva:1. Grafiku pripremu koja tee paralelno sa vjebama tehnike itanja nakon usvajanja tampanih slova. U toj fazi intenzivira se rad na pripremi za usvajanje pisanja iako se od privog dana direktno ili indirektno uenik priprema za usvajanje i itanja i pisanja2. Usvajanja grafike strukture pisanih slova, vjebanje u povezivanju slova. Pisana slova usvajaju monografski ili po grupama s tim da je potrebno imati an umu ve navedene elemente kod utvrivanja redoslijeda slova. 3. Dalji rad na usavravanju pisanja i estetske strane rukopisa.U pripremi za pisanje treba njegovati sve vrste aktivnosti koje utjeu na funkcije relevantne za tu radnju, ipak su najprikladnije vjebe koje su u funkciji pripreme za pisanje, a istovremen su u slubi podsticanja ukupnog kognitivnog razvoja i napredovanja.

PRIPREMA ZA PISANJEPodrazumijeva razvijanje sposobnosti promatranja i uoavanja pojedinosti u strukturi odreenog sadraja. Potrebno je da dijete uoi slinosti i razlike, odnosno karakteristine pojedinosti. To moemo initi i zanimljivim vjebama koje podrazumijevaju uee finih motorikih pokreta, a da djeca ne iscrtavaju i piu pojedinane elemente pojedinih slova. Npr crtajui dijete vjeba finu motoriku, navikava se na ogranien prostor u crtanju, uspostavlja koordinaciju izmeu pokreta ruke i oiju. Dijete treba da uoi i imenuje predmete i bia, da po mogunosti prepozna simbole i da na osnovu boje izvri klasifikaciju i u odgovarajuem prostoru nacrta predmet, bie, i prenese navedene simbole. Njihov crte treba da to vie lii na crte-uzor. Ova aktivnost i sposobnost imitiranja omoguava im kasnije da lake prenose u biljenicu ono to uitelj napie na tabli kao uzor, bio to simbol ili kombinacija simbola. Zatim su korisni zadaci tipa prati liniju i utvrdi gdje je njen poetak i kraj, oznai to nije jednako, to nedstaje crteu, jer je u rjeavanju ovih zadataka potrebna sposobnost opaanja smjera, izbjegavanje pogrenih pravaca, uoavanje malih razlika u strukturama rijei, te elemenata koji nedostaju crteu. Priprema za pisanje moe obuhvatiti i zahtjeve koji se odnose na ucrtavanje linija, oblika i struktura u ogranien prostor. Tek na kraju slijede vjebe koje zahtijevaju snalaenje u linijom ogranienom prostoru u iscrtavanje oblika i struktura. Linijski prostor je u poetku iri, a onda identian onom koji se nalazi u uenikim biljenicama. Ove zahtjeve treba obuhvatiti sadrajem radnih listova za uenike i ukomponirati ih vjeto u raspored ukupnih sadraja pripreme za itanje i pisanje. Svako pisanje zahtijeva sloen sustav tehnikih vjetin koje treba meusobno koordinirati. Sustav tih vjebi sastoji se od razliitih aktivnosti:1. Pravilno sjedenje2. Pravilno dranje pisanke3. Pravilno dranje sredstva za pisanje4. Vjebe za razgibavanje prstiju i ake ruke5. Povlaenje crta desno i lijevo, gore i dolje6. Crtanje jednostavnih likova7. Slobodno crtanje8. Crtanje velikih tiskanih slova9. Crtanje figura10. Pisanje pisanih slovaNastavnik veinu navedenih pitanja rjeava u adaptacionoj fazi, u prvim danima boravka. U pripremi za pisanje se postie da uenik pravilno koristi sredstva za pisanje, procjenjuje veliinu prostora i veliinu znaka, da moe na osnovu posmatranja imitirati oblik is trukturu koja je data, da potpuno ovlada pojmovima glas-slovo, da ima razvijeno osjeanje da prepozna poziciju glasa-slova u strukturi rijei, da relativno je samostalno u rjeavanju postavljenog zadatka, da razumije uputstvo i opomenu.

USVAJANJE PISANIH SLOVAOvo je druga faza u procesu usvajanja pisanja. Slijedi nakon pripreme za pisanje. Uenici su usvojili itanje, slijede vjebe usavravanj tehnike i logike itanja. U pripremi za poetno itanje i pisanje uenici se mogu sluiti raznim sredstvima za pisanje i crtanje. U ovoj fazi uitelj odreuje sredstvo koje e omoguiti djetetu da to lake oblikuje grafiku strukturu slova. I tampana slova dijete je precrtavalo i unosilo u teku. Obina grafitna olovka je primjerenije sredstvo ueniku poetniku koji je nesiguran i mnogo grijei. Ova olovka prua mogunost uklanjanja greke. Treba polaziti od slova sa jednostavnijom grafikom strukturom, voditi rauna o pravilnosti, tonosti i preciznosti u pisanju, a od samih poetaka o povezivanju pisanih slova. Uenici najee grijee u povezivanju slova o,v, z, b, r, to se tie latinice. Zamjenjuju m i n. Izostavljaju dijakritike znakove na afrikatima , , , . U irilici grijee u razlikovanju i povezivanju slova i, , p, t, kao i povezivanju slova l i m sa ostalima u rijei. Nema razloga da se u usvajanju pisanih slova odvajaju velika i mala slova. Dijete bez tekoa istovremeno usvaja grafiku strukturu i velikog i malog slova, s tim da se u grupi slova koja su predmet obrade ne nalaze slova sa slinim ili identinim elementima. Istovremenim uenjem velikih i malih slova od poetka usvajamo i odreena pravila u pisanju.Uitelj u skladu sa mogunostima odjela predvia broj slova u grupama nekad vie, nekad manje, ili uvjebava pisanje ve usvojenih slova. Ne treba uriti niti stvarati nervozu meu uenicima. Maksimalno se uvaavaju individualne mogunosti, koriste se razliiti tipovi vjebanja, posmatranje, zapisivanje, ilustriranje i pisanje, imenovanje ilustriranoga, dopunjavanje zapoetoga, sadraje napisane tampanim slovima piem pisanim, piemo izgovoreno itd. U ovoj fazi svako ohrabrenje znai veoma mnogo. Greke u pisajnu su te da linija prelazi odreen prostor, slovo je deformirano, nema potrebnog razmaka od slova do slova, slova su nejednaka u veliini to su sasvim normalne pojave u prvim kracima pisanog izraavanja. Nastsavnik mora biti dosljedan u napomenama i zahtjevima da uenici postepeno eliminiraju te nedostatke i tee korektnom i lijepom pisanju.

VJEBE USAVRAVANJA PISANJA I UREDNOSTI RUKOPISAOve vjebe uvedene su kao programska obaveza i zahtjev koji treba realizirati. Program predvia i sadraje ovih vjebanja, odnosno vrste vjebanja: prepisivanje rijei, reenica, teksta, dpunjvanje reenica. Pored navedenih vjebanja mogue je primijeniti i diktate, odgovore na pitanja, vjebe sa deformiranim reenicama, samostalno sastavljanje reenica i teksta na osnovu ilustracije, ilustracija. Imaju specifino usmjerenje i namjenu: usvojiti simbole-slova, vjebati njihovo pisanje u strukturi rijei.Prepisivanje je vrsta pismene vjebe u kojoj se od uenika trai da prepie odreen sadraj. Jasno je odreen obim i vrsta sadraja. To mogu biti rijei, reenice, tekst. Zadatak je jedank za sve uenike, a mogue je ukupnu aktivnost i bar djelimino idividualizirait. Tako bi uitelj mogao pripremiti tri vrste zadataka prepii rijei, prepii reenice, prepii tekst. Uenici bi rjeavali one zadatke koji su primjereni stupnju usvojenosti vjetine pisanja. Najjednostavniji je nain usavravanja tehnike pisanja. Iako podsjea na sasvim mehaniku radnju, prepisivanje je u biti veoma korisna i svsishodna aktivnost u procesu ovladavanja tehnikom pisanja i usvajanja strukture pisanog govora. Razvija sposobnot opaanja, disciplinu opaanja i sitrajnost u prepisivanju. Ueniki rad treba ocijeniti, ali je t potrebno rei prije pristupanja zadatku. Uenici mogu tekst prepisivati samo sa zadatkom da prepiu samo rijei koje u sebi imaju odreeno slovo. Prepisivanje nepotpunih reenica sa zadatkom da dopune reenice rijeima koje su izostavljene razvija ne samo sposobnost analize dtih elemenata i uoavanje smisla iskaza, nego i sposobnost izbora najadektavnije rijei koja se uklapa u kontekst datog iskaza. Vjebe dopunjavanja reenica mogu imati razliitu usmjerenost: leksiku i gramatiku, ili su to vjebe koje razvijaju smisao i osjeanje za upotrebu najadekvatnijeg izraza u odreenom kontekstu. Taj stilistiki segment treba razvijati od samog poetka kolovanja. Rijei mogu biti izostavljene na razliitim mjestima.Diktat je vid provjere nivoa usvojenosti odreenog ortografskog zahtjeva. Podrazumijeva prisustvo osobe koja diktira i onih koji piu. Znai da za razliite subjekte vrijedi isto vrijeme predvieno za pisanje i isti sadraj. Sa stanovita individualizacije nastavnog rada diktat je nepodesna vrsta vjebanja. Ipak, u uslovima frontalnog oblika rada moe posluiti nastavniku da u relativno kratkom vremenskom roku dzna to uenici znaju, a to ne. Uenicima prvog razreda je naprimjereniji diktat s komentarom; uitelj diktira reenicu i nakon zapisivanja slijedi komentar, analiza uraenog. Stvaralaki diktat podrazumijeva uvijek neku vrstu intervencije u tekstu; uenik sam dodaje, mijenja sadraj na osnovu slike. U zavisnosti od vrste intervencije moe biti:1. stvaralaki diktat sa dodavanjem izostavljenih rijei uvjebavamo uenike da uoavaju ulogu i znaaj konteksta pri izboru rijei koje tom kontekstu pripadaju.2. Stvaralaki diktat sa izmjenom rijei3. Stvaralaki diktat po sliciOdgovori na pitanja pitanja u nastavi su osnovi komunikacije izmeu nastavnika i uenika. Pitanje nastavnik moe postaviti u usmenoj i pisanoj formi i s razliitim ciljem: da podstakne misao i izazvoe radoznalost, da provjeri nivo poimanja odreenih sadraja. U svm pristupima od uenika moemo zahtijevati da to to kae kao odgovor izrazi u pisanoj formi. Pitanja nastavnik moe napisati na tabli, nastavnom plakatu, listiima. Uenici ne prepisuju ta pitanja, nego samo odgovaraju. Ovo je i vjeba u reprodukciji sadraja teksta, ali i nain samostalnog angairanja uenika u rjeavanju zadataka.Vjebe s deformiranim reenicama u tim reenicama poremeen je logiki slijed rijei. Sve je pogreno spojeno. Uenik treba da uoi feromaciju i uspostavi oekivane relacije. U prvom razredu spoj nespojivog moe pratiti i ilustracija.Samostalno sastavljanje reenica na osnovu ilustracija slikovni sadraji mogu posluiti kao podsticaj za verbalno izraavanje, gdje uitelj pokazuje slike a uenici piu reenice. U analizi svakog pojedinog primjera treba istaknuti to je dobro, a to ne. To nije vjeba u kojoj se od uenika zahtijeva da sastave priu, nego vjeba u sastavljanju iskaza o sadraju. IV. DIOSREDSTVA U NASTAVI POETNOG ITANJA I PISANJAUspjeh u realizaciji nastavnih sadraja ne zavisi samo od primijenjenih metoda i postupaka, nego i od bogatstva i raznovrsnosti nastavnih sredstava. U nastavi poetnog itanja i pisanja prisustvo oiglednosti je neophodno s obzirom na osnovne karakteristike miljenja aka prvaka. Primjenom dobro odabranih nastavnih sredstava olakavamo i ubrzavamo proces uenja itanja i pisanja, ali istovremeno taj proces inimo i zanimljivim. U koritenju nastavnih sredstava potrebno je imati osjeaj mjere, ostaviti prostora za odvajanje od konkretnog. Koristimo veliki broj nastavnih sredstava, najee su to sljedea:1. POETNICA rjeava mnoga pitanja vana za usvajanje itanja i pisanja (izbor tekstova i ilustracija, redoslijed obrade slova u monografskoj i grupnoj obradi). Kao prva knjiga treba da ima atraktivnost slikovnice, poetski zanos i ivotnu prepoznatljivost. Koncepcija poetnice ovisi od izbora samog autora. U skladu s tim izborom vri se raspored usvajanja itanja i pisanja. Tipovi poetnica su razliiti:a) poetnice sa istovremenim usvajanjem itanja i pisanjab) odvojeno usvajanje itanja i pisanjac) kombinovano usvajanje itanja i pisanjad) kompleksno usvajanje itanja i pisanjaVeoma je vano da dijete zavoli tu prvu knjigu. 2. SLOVARICA ine ju kartoni na kojima se nalaze velika i mala tampana slova latinice ili irilice. Ako se u slovarici nalaze ilustracije, radi se o ilustriranoj slovarici. Ilustracije su zastupljene po principu slika + inicijalni glas rijei koja je oznaka za sadraj ilustracije. Vano je da postoji mogunost upotrebe i kombiniranja velikih i malih slova. Veoma su praktino i korisno sredstvo u nastavi poetnog itanja i pisanja, posebice kada intenziviramo sve vrste analitiko-sintetikih vjebanja, gdje mogunost izdvajanja slova iz strukture rijei, rastavljanja i sastavljanja, pomjeranja, kombiniranja obezbjeuje oiglednost u uoavanju strukture govora. Ako slovo prati ilustracija, vano je da ona ima svoju punou i ljepotu, ime pobuuje interes, budui da su oslonac u procesu uoavanja grafikog znaka. Takvu slovaricu ne treba prerano zamijeniti onom bez ilustracija.Slovarice mogu biti razredne i individualne; razredne slue za vjebanje svim uenicima, veeg su formata, dok individualnu svako dijete ima pred sobom.3. SLOGOVNICA ine ju kartoni na kojima se nalaze slogovi napisani po principu: jedan suglasnik u kombinaciji sa svim samoglasnicima. Mogue ih je koristiti u svim tipovima vjebanja, kako u fazi pripreme za poetno itanje i pisanje, tako i u fazi usvajanja slova, itavanja i itanja. Kombinacijom slogova sastavljamo rijei. Takoer moe biti razredna i individualna.3. KARTONI RIJEI korisno su sredstvo u fazi uvjebavanja tehnike itanja, razumijevanja znaenja proitanog, semantikom diferenciranju. Pomou kartona rijei mogue je realizirati vjebe usmjerene ka bogaenju uenikog rjenika. Kartone rijei uitelj moe izraditi i sam. Vjebe sa kartonima rijei posebno su korisne za djecu iju percepciju karakterie povrnost i za onu djecu koja nemaju dovoljno strpljenja i upornosti da istrau u rjeavanju zadatka. 5. SLIKE su vizualna nastavna sredstva pod pretpostavkom da udovoljavaju odreenim pedagokim didaktiko-metodikim i psiholokim pretpostavkama koje su sadrane u samim programskim zahtjevima. Slika treba da posjeduje otrinu, naglaen kontrast, uoljive strukturne elemente, naglaenu dominantnost pojedinih elemenata, uoljivost pokreta. Mogu biti statike i dinamike.6. FILM raspolae bogatstvom izraajnih sredstava. Dijete veoma intenzivno doivljava filmsku bajku. Vano je odabirati film koji je djeci blizak s obzirom na njihov nain doivljavanja realnog i irealnog, izbjegavajui sloenije filmske radnje. Filmsku priu uitelj moe iskoristiti na satu kulture izraavanja. 7. DIJAFILM moe posluiti kao osnova na satu kulture izraavanja (prianje po nizu slika), u obradi slova, usvajanju pojmova. U nastavi su obino u upotrebi statike slike koje nastavnik koristi kao nastavno sredstvo.8. NASTAVNI PLAKAT pomou nastavnog plakata prezentiramo sadraje svih podruja nastave maternjeg jezika u situacijama kada elimo da svi uenici budu okrenuti jednom izvoru informacije, a da istovremeno odravamo mogunost direktne komunikacije sa svakim uenikom. U izradi nastavnog plakata uitelj uvaava odreene estetske kriterije, a kad je rije posebno o uenicima prvog razreda, vana je itljivost pisma i teksta (veliina slova, razmak, duina reda, boja podloge i slova)9. FLANELOGRAF je nastavno sredstvo koje se sastoji od flanela veliine pola do jedan metar i veeg broja sliica aplikacija, koje slue za ilustraciju nastavnog gradiva. Omoguava fragmentarno apliciranje odreenih sadraja u trenutku kad o tim sadrajima govorimo.10. APLIKACIJE izrauju se od papira, tkanine, drveta, metala, plastine mase, pluta. Moraju zadovoljiti odreenim normama, simbol-aplikacije slova treba da budu veliine najmanje 8 cm; kue, drvee, likovi i slino u predjnem planu najmanje 16, a u drugom planu najmanje 12 cm. I aplikator-podloga moe imati razliite forme.11. NASTAVNI LISTII spadaju u grupu jednostavnijih sredstava koje nastavnik moe koristiti. Posebno su korisni u svim situacijama kada nastavnik eli da aktivira uenike, s tim da njihov aktivitet uvijek bude u funkciji postavljenih ciljeva i zadataka. Mogu se primnjeivati nastavni listii sadraja jednakog za sve uenike, teine prilagoene sposobnostima pojedinih kategorija uenika, te sa zadacima razliitim za sve uenike, prilagoenim na osnovu nivoa usvojenih znanja, sposobnostima to je potpuna individualizacija rada. Nastavni listi treba da obuhvati sadraj koji je odreen nastavnom jedinicom ili temom, poeljno da pored glavnog sadri i dopunski zadatak, neobavezan za sve uenike, moe da sadri samo tekst ili tekst sa ilustracijama, format listia zavisi od forme i obima zadatka. Potrebno je koristiti zadatke sa stupnjevanom teinom, obezbijediti povratnu informaciju.12. MAGNETOFON auditivno je reprodukciono sredstvo. Moemo njime biljeiti itanje uenika u prvim fazama itanja, mjeriti brzinu itavanja, itanja, reprodukcije. Prua mogunost ponavljanja, tako da uenik i sam moe sebe da uje, prati i korigira.13. FILMOTEKA veoma znaajna u izuavanju nauke o filmu, tj filmske i RTV kulture.14. VIDEO REKORDER omoguio je presnimavanje ve emitiranih programa i njihovo naknadno ukljuivanje- 10. RAUNAR sve ee koriten u procesu uenja. Ima izvanredne tehnike ali i didaktike mogunosti.

V. DIOTEKOE ITANJA I PISANJAU osnovi tekoa mogu biti uzroci line prirode (sposobnosti, nivo motivacije, oboljenja, traumatski doivljaji) ili su razlozi socioloki i institucionalni (kolski). Ako uenik ima problema na planu adaptacije i prihvatanja odgovornosti, uklapanja u postavljene standarde, nee se snai ni u koli ni u uenju. U osnovi neuspjeha usvajanja itanja i pisanja mogu biti: smetnje na podruju vida i sluha, govornih poremeaja, snienih intelektualnih sposobnosti, neurolokih oteenja, emocionalnih poremeaja, raznih kroninih bolesti, nepovoljnih uticaja okoline. Nastavnik treba da sistematski posmatra uenike i na osnovu manifestnih formi ponaanja u razliitim situacijma zakljuuje o uzrocima usporenog napredovanja.Znakovi koji mogu uputiti na ometenost u razvoju: smetnje vida, sluha, motorike, neishranjenost, smetnje govora, ivane smetnje, emocionalne smetnje. Tekoe u nastavi poetnog itanja i pisanja stvaraju averziju prema samoj toj aktivnosti, dijete bjei od knjige. Mogu biti izazvane i strahom od neuspjeha. U osnovi tekoa itanja i pisanja mogu biti uzroci organske i funkcionalne prirode.U tekoe izazvane organskim poremeajima ubrajamo:1. Sve vrste afazija koje se manifestuju u nemogunosti govorenja, odnosno u nemogunosti da se razumije tui govor. Uzrok je oteenje ili povreda odreenih dijelova kore velikog mozga.2 .Unjkanje govor kroz nos moe se javiti pri izgovoru svih glasova. Uzrok je u poremeenoj funkciji nosne upljine ili hroninom oboljenju grla i nosa.3. Pojedini oblici tepanja mogu u osnovi imati organske uzroke. Tepanje moe imati ove forme:- pogreno izgovaranje glasova s, c, z, kada se govori o sigmatizmu ili vrskanju. Uzroci mogu biti i organski i funkcionalni.- uketanje u govoru koje obino iezava kada dijete krene u kolu. Deava se da dijete i u procesu usvajanja slova i itanja mijenja glasove-slova s i . Nekada je prisutna i ukavost u izgovoru frikativa i . Moe biti posljedica organskih anomalija ili funkcionalnih smetnji.U funkcionalne poremeaje spadaju:1. Mucanje - se manifestuje u zastojima, prekidima i ponavljanjima u toku govora. Uzroci su ee psiholoki nego organski. ee kod djeaka nego kod djevojica, i ee se javlja u prva tri razreda osnovne kole. Teinu je mogue odrediti prema procentu rijei na kojima se manifestuje blagi, srednji i tei oblik. (0-5%;5-20%;>20%.)2. Govorni blok manifestuje se u naglom prekidu govornog toka bez nekog vidljivijeg razloga. Govorni tok se nakratko prekine. Tei oblici govornog bloka za posljedicu imaju prekid i misli i govornog toka. U samoj osnovi su psiholoke smetnje; od kojih je blae mogue otkloniti pedagokim taktom.3. Brzopletost tahilalija manifestacija neuravnoteenosti i nesklada izmeu misli i govornog izraza. Najee je prisutno u svim sferama komunikacije. Brzopleto dijete sve radi onda kada se to njemu radi, nikom se ne prilagoava, ne slua ta mu se govori, panja mu je nestabilna. Deformie i strukturu rijei prilikom itanja Galib golub, majstor major, zaklon zakon, itd. Slui se ne potrebnim rijeima, potapalicama. Uz brzopletost esto ide poremeaj artikulacije kao posljedica povrnosti pri sluanju. U poetku brzopleto dijete ita, ali to due ita vie grijei. esto znaju biti nametljivi. 4. Patoloki spor govor bradilalija ee se javlja kod mentalno zaostale djece. Karakteristika usporenog govora e neprirodno produavanje svih glasova, posebno samoglasnika. Ova djeca u svemu su spora i troma. Teko se uklapaju u razgovor jer sporo shvataju signal, poruku. 5. Mutizam govorni poremeaj koji se manifestira u pojavi povremene uporne utnje. U osnovi mogu biti razna psihotina stanja (depresija, ravnodunost), ali i negativizam prkos, tvrdoglavost. 6. Ako uenik ima tekoa u shvaanju strukture izgovorene i napisane rijei, ako ne moe uoiti relaciju glas-slovo, te shvatiti znaenje proitanog, radi se o disleksiji i disgrafiji. -disgrafija disgrafiar premjeta slova ili slogove (on no, kod dok, lokomotiva kolomotiva). Najee zamjenjuje slova koja imaju slinosti u grafikoj strukturi p, b, m, n.., umee slova kojih nema u strukturi rijei (vrt vrat, trg trag). esto je i ponavljanje istog sloga u rijei ili rijei u reenici. Prisutno je u pisanju izostavljanje slova. ita ono to je zapisano, ali njegovo vienje strukture slova je drugaije. esto premjetaju slogove u rijei ili reenici, ponavljaju isti slog. Moe biti uslovljena nedovoljno utvrenom asocijacijom glasa i slova, brzopletou, poremeajima na planu slune percepcije. -disleksiar je onaj uenik koji nije svladao tehniku itanja i pisanja u okviru za to predvienog perioda, iako je normalno fiziki i psihiki razvijen i ivi u relativno povoljnim uslovima, moe biti disleksiar lakog, srednjeg i teeg stupnja. (10% pogreaka, izmeu 10 i 20%; od 20-40% pogreaka)

Na pojavu tekoa u itanju i pisanju mogu itjecati i nagle i nedovoljno osmiljene promjene u obrazovnom sistemu, posebno pomjeranje granice poetka osnovnog kolovanja bez unaprijed stvorenih preduslova. Mogu biti izazvane strahom od neuspjeha, uitelja, roditelja. Blizance treba staviti u isto odjeljenje, prema svakom od njih se odnositi kao prema posebnoj linosti; ne uporeivati ih i ne isticati razlike meu njima, angairati ih na razliitim vrstama zadataka.Invalidno dijete je dijete koje ima odreen tjelesni nedostatak. Uitelj mora biti obazriv, pun strpljenja i razumijevanja. Mora pomoi takvom djetetu da ojaa kao linost, pruiti mu ansu da doivi uspjeh, graditi u njemu toke oslonca. Isticati pozitivne primjere pojedinaca koji su bili prikraeni u doivljavanju ivota u njegovoj punoi. Plaljivo dijete boji se roditelja, uitelja ili ljekara. Svaka promjena u njemu izaziva strah. Oprezno je i u odgovorima na pitanja jer ga plai reakcija uitelja i reakcija ostalih uenika. Njegovo stanje pogorava strog uitelj ili pretjerano strogi roditelji. I pretjerana blagost i strogost mogu loe djelovati. Svaka napetost dovodi do premeaja u disanju, te do prekida toka itanja. Uitelj je duan obezbijediti atmosferu koja oslobaa svih vrsta nelagode.

VIDOVI KOREKTIVNIH VJEBANJAPod takvim vjebanjima podrazumijevaju se one aktivnosti koje doprinose prevazilaenju tekoe koju uenik ispoljava u itanju i pisanju. Uitelj da bi odredio dinamiku realizacije i odreenih vjebanja, mora da posjeduje sve relevantne podatke o ueniku, da identificira tekou, da zna i eli pomoi djetetu. Nekada je rije samo o prolaznoj tekoi. Tretman svakog pojedinca ovisi o spremnosti djeteta na suradnju, njegovih ukupnih sposobnosti, razumijevanja okoline, vrste potekoe. Nagluho dijete treba da sjedi to blie, poboljati mogunost prijema auditivnog utiska slunim aparatom. U igrama oponaanja rado uestvuje, a one pomau u formiranju slune i auditivne recepcije.Slabovidno dijete samo treba da odabere mjesto koje mu najbolje odgovara, te isproba vidljivost iz razliitih uglova uionice i razliitih mjesta.Dijete koje muca treba ugodnu atmosferu, da izrazi to eli, bez tenzija, straha, krutosti. Mora biti osloboeno od straha pred zadatkom da neto kae, da govori. Potrebno je upozoriti ostalu djecu da ne skreu panju na njegov nedostatak. Forsirati zadatke neverbalnog tipa: crtanje, modeliranje. Usporavati govor, tiho i smireno. Sluiti se horskim itanjem koje ih oslobaa straha, neka zapoinje itanje apatom, te postepeno pojaava glas. Kratke reenice im ne dogovaraju. Mutizam ukoliko je posljedica negativizma otklanja se psihoterapeutskim mjerama. Dijete ubjeujemo, nagovramo da kae neto, bez prisile jer to samo pojaava otpor. Nekada je i dobra ocjena prekretnica u ponaanju takvog djeteta.Tepanje moemo smatrati i normalnom fazom u razvoju djeteta ak do este godine. Govoriti treba normalno i prirodno, korigirati govor u procesu analitiko-sintetikih vjebanja. Poslije este godine tepanje je ve greka u artikulaciji. Potreban je strpljiv rad sa djeteom, bez ismijavanja. Iako taj govor nekad zna biti simpatian, ne treba prihvatati ono to je odstupanje od normalnog govora.Unjkanje se otklanja logopedskim vjebama, lijeenjem oboljelih organa ili operativnim zahvatom. Vjebati disanje, udisanje i izdisanje pri govoru svih glasova osim nazala. Sluanjem uzrognog govora korigirati pogrenu artikulaciju.Brzopletost u osnovi ima krtak raspon panje i fragmentiranost misli. Vane su vjebe sluanja i oponaanja uzornog govora. Vjebati dijete da istraje u posmatranju i analizi sadrana. Pravilan govor se ui sluanjem pravilnog govora.Bradilalija je suvie spor govor. Organizirati igre koje podrazumijevaju govornu komunikaciju, ritmike vjebe, brojalice, vjebe koje zahtijevaju usklaivanje pokreta tijela i govornog izraza. Terapija se sastoji i u poticanju ukupnog razvoja, te vjebama artikulacije.Poremeaji fonacije:Promuklost je najuoljiviji poremeaj fonacije. Prvo je potrebno ustanoviti uzroke, provjeriti i kontrolirati zdravlje djeteta. Ako je u osnovi poremeaja psiholoki faktor, nestabilnost, strepnja, strah, potrebno je strpljivim radom uticati na ukupnu psiholoku stabilnost i olakati time i procese fonacije.Bilingvizam moe da predstavlja dodatnu tekou. Ukoliko je to sluaj, potrebno je sugerirati roditeljima da se dijete opredijeli za jedan jezik, onaj kojim e se kolovati. Sa djetetom treba to vie razgovarati, priati mu kratke prie, traiti i od njega da ispria to je vidjelo, doivjelo i ulo. Treba izbjei istovremeni poetak uenja i usvajanja maternjeg i stranog jezika; dijete prvo treba da uslovi elemente jednog, pa onad drugog jezika, inae moe doi do zbrke i u uenju i u ponaanju djeteta.Tekoe pisanja zamjenjivajne, izostavljanje slova efikasno se moe rjeavati vjebama vizualnog i akustikog diferenciranja. Akustiki vjebamo uenike tako to traimo da gledaju i sluaju kako uitelj izgovara kritine glasove, a on ih onda ponavlja. Vizualno, uitelj moe da pripremi kartice sa sliicama koje se razlikuju po boji, obliku, veliini i sadraju, a enik treba da ih grupie u skladu sa odreenim zadatkom.Tjelesno invalidno dijete neophodno je ukloniti zapreke kretanju, prilaz i ulaz prilagoditi zahtjevima invaliditeta. Adaptirati pojedine kabinete, sale za telesni odgoj, sanitarne vorove. Prilagoditi nastavne planove i programe, posebno za nastavu tjelesnog odgoja, tehnikog i likovnog i posebno za nastavu poetnog itanja i pisanja.Za fiksaciju kritinih slova potrebno je kritina slova bojati drugom bojom, podcrtavati ih. Analitiko-sintetike vjebe treba izvoditi neprekidno, koristei boju kao oznaku za reenicu, rije, slog, glas. itanje kraih tekstova, u poetku od 4-5 prostih reenica, kasnije veih, prepisivati te tekstove. Vjebati uenike da sami sebi odreuju zadatke.

Lako mentalno retardirano dijete i uloga uiteljaObino mentalnu retardaciju identificiramo u trenucima kada je dijete suoeno sa zadacima odreene sloenosti, i njegovi odgovori odudaraju od odgovora djece iste hronoloke dobi. Razlike u periodu prilagoavanja nisu dovoljne da se ustanovi zaostalost. Neke tekoe u uenju mogu biti signal da se radi o lako mentalno zaostalom djetetu, kao to su veoma oskudan rjenik, davanje odgovora koji nisu u vezi sa postavljenim pitanjem, nemogunost pronalaska traene rijei i nakon upornog rada na uoavanju pozicije glasa u strukturi rijei, nemogunost spajanja nauenih slova u strukturu sloga i rijei, ne shvaanje znaenja proitanog, uvijek ita tako to mnogo vremena troi na svaku rije, bez obzira to se ona javlja vie puta u tekstu, ne shvata skriveni misao i znaenja. Dijete ne treba izolirati, ne odustajati od pokuaja dostiznja uspjeha. Biljeiti zapaanja, pripremati zadatke koje dijete moe rijeiti.