Zdravstvena Strategija SDP-a

CILJEVI ZDRAVSTVENE STRATEGIJE SDP-a

Sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo!

OCJENA STANJA

1. Rascjepkanost zdravstvenog sustava2. Medicinska kvaliteta (35. – WHO)3. Prava pacijenata (85. – WHO)4. Dostupnost (115. – WHO)5. Dug bolnica dobavljačima (2,6 milijarde); HZZO

(1,3 milijarde); uz rokove plaćanja više od 260 dana (najduže od 1999. godine)

6. Kreditna zaduženja zdravstvenih ustanova (??)

OCJENA STANJA

7. Pacijent postao izvor prihoda (3 participacije)8. “Zdravlje postaje roba”9. Nejednakost i nedostupnost (financijska trijaža

vrs medicinska trijaža)10.Nepostojanje podjele posla PZZ i SKZ11.Preventiva “nestaje”12.Liste čekanja sve duže i duže13.Hitna medicinska pomoć14.Bolnički sustav (“svi rade sve”)

OCJENA STANJA

15.Zdravstvena ekologija (Salonit, Vranjic)16.Manjak liječnika i medicinskih sestara17.Nepoticajni sustav plaća zdravstvenih djelatnika18.Netransparentno poslovanje zdravstvenih

ustanova19.Sve veća i veća razlika dostupnosti i razine

zdravstvenih usluga diljem Hrvatske (?? – WHO)20.Upravo u zdravstvu danas je najizraženija

nejednakost građana Hrvatske (?? – WHO)

PODJELA “SUSTAVA”

Po prirodi i namjeni jedinstveni je sustav dezintegriran na više samostalnih odnosno pseudosamostalnih jedinica (timovi LPZZ, bolnice, ZZJZ, kućne njege, ortopedske tvrtke, ljekarne, ...)

Svaka jedinica nastoji “tržišno” poslovati

Pacijent postao “izvor” prihoda !

PODJELA “SUSTAVA”

SEKUNDARNA ZAŠTITA SEKUNDARNA ZAŠTITA • 1. SKZ1. SKZ• 2. BOLNIČKA ZAŠTITA2. BOLNIČKA ZAŠTITA

PRIMARNA ZDRAVSTVENA PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITAZAŠTITA

PROFITNE PROFITNE USTANOVE:USTANOVE:VELEDROG., VELEDROG.,

FARMAC. FARMAC. TVRTKE, TVRTKE, ORTOP. ORTOP. TVRTKE, TVRTKE,

LJEKARNE, .LJEKARNE, .....

PRIMARNA ZAŠTITA

PRIMARNA ZAŠTITAPRIMARNA ZAŠTITA

Način financiranja:

GLAVARINA

ŠTO JE NASTALO: osiguranik “izvor” prihoda;

glavarina primarni motiv (“borba na tržištu glavarina”);

ispunjavanje želja pacijenata;

nema “opisa posla”;

primarna zaštita “postaje generator potrošnje”;

zbrinjava 25 – 40% pacijenata;

“guši” specijaliste u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti;

PRIMARNA ZAŠTITA



GLAVARINA

ŠTO JE NASTALO: posljedično su liste čekanja sve duže i

duže;

otežana dostupnost zdravstvene službe pacijentima izvan redovitog radnog vremena;

hitna pomoć postaje “centar za kućne posjete”;

posljedično HMP postaje također sve više nedostupna;

zamrla je stručna aktivnost;

preventiva je sporadična;

PRIMARNA ZAŠTITA



GLAVARINA

ŠTO JE NASTALO:

“Medicinske sestre uglavnom rade poslove administrativnog radnika ili blagajnika, liječnici obiteljske medicine često rade posao medicinske sestre (ili stažista), a specijalisti u bolnicama rade djelomično posao liječnika obiteljske medicine.” - AMC 2007; 61:1-6.

PRIMARNA ZAŠTITA



GLAVARINA

ŠTO JE NASTALO:

“Svi puno rade, ali s malim učinkom. Rezultat sadašnje organizacije zdravstvene zaštite je i nezadovoljni pacijent koji stvara nezadovoljstvo u već tako nezadovoljnom liječniku. I krug se zatvara.” - AMC 2007; 61:1-6.

SEKUNDARNA ZAŠTITA

SEKUNDARNASEKUNDARNA

SKZSKZ

BOLNICEBOLNICE

ŠTO JE NASTALO:

pacijent “izvor” prihoda;

bolnice moraju imati što veću popunjenost i što više faktura;

razvila se prava umjetnost “fakturiranja”;

stagnira razvoj struke;

recentno su i sami liječnici uključeni u proces fakturiranja;

Način financiranja: hrvatski Načelno: cijena x usluga

Ustvari: Dr. plaću neovisno u učinjenom (“isto radio i ne radio”). Bolnice: cijena x usluga,

ali s mjesečnim limitom.

SEKUNDARNA ZAŠTITA

SEKUNDARNASEKUNDARNA

SKZSKZ

BOLNICEBOLNICE

ŠTO JE NASTALO:

vrata SKZ-a su potpuno otvorena – “meki trbuh” (gate creshing);

posljedično sve duže i duže liste čekanja;

nerijetki su primjeri da pojedine bolnice vode svoju zasebnu zdravstvenu politiku;

Način financiranja: hrvatski Načelno: cijena x usluga

Ustvari: Dr. plaću neovisno u učinjenom (“isto radio i ne radio”). Bolnice: cijena x usluga,

ali s mjesečnim limitom.

PROFITNE USTANOVE

ŠTO JE NASTALO:

pacijent “izvor” prihoda;

čisto tržišno poslovanje;

vrlo često stvaranje interesnih skupina;

...

PROFITNE USTANOVE


cijena x usluga

4 TEMELJNA PROBLEMA

Nepovezanost Profitnost

Zaokupljenost sobom

“Mračno” poslovanje

JEDINSTVENI SUSTAV DOSTUPNOST

SOLIDARNOST SLUŽENJE

PACIJENTU

INFORMATIZACIJA TRANSPARENTNOS

T

4 STUPA REFORME

REFORMA STAVOVA

Hipokrat, (460–377. pne) A. Štampar, (1888 - 1958)

Građani (osiguranici, pacijenti) financiraju i održavaju zdravstvo.

Oni su razlog, svrha i krajnji smisao postojanja zdravstvenog sustava. Njihovo je pravo dobiti najviše moguće za svoj novac, a također i imati potpuni uvid u način trošenja svoga novca.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Hipokrat.jpg

PREUSTROJ PRIMARNE ZAŠTITE


ŠTO IMAMO? – 1700 liječnika u prostoru koji su zakupili

od doma zdravlja; 111 liječnika u privatnom prostoru; 245 liječnika ostalo je raditi u domu zdravlja

- 270.000 građana nema izabranog liječnika!?

ŠTO ŽELIMO? grupna praksa; razvijanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini (community health center); Njemačka (medical care center) – revitalizacija

Povratak konceptu hrvatskog javnog zdravstva, koje je godinama bilo jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda!


KAKO DO CILJA: precizno odrediti opseg posla i nadležnost PZZ-a

(specijalizacija iz obiteljske medicine – WHO; EU/EEC; UEMO ... vrs Hrvatska - DZ 1951.; prva spec OM 1962.; 1996. g.!?; revitalizacija 2001-03;)

ambulante PZZ-a napokon postaju mjesta ostvarivanja zdravstvene zaštite: povratak sveobuhvatnom i svima dostupnom zdravstvu!

zbrinjavati 80% zdravstvenih potreba u PZZ (80% dnevnog morbiditeta kreće se unutar 200 dijagnoza, a što čini oko 90% ukupnog pobola od preko 3.000 entiteta)


provesti edukaciju i opremanje ambulanti (softveri, EKG, ... UZV, TENS..)

kućne posjete; kućna njega; rehabilitacija u kući; patronaža; obiteljsko savjetovalište (“family APGAR”)

LPZZ stalno i aktivno surađivati sa SKZ iz nadležnih bolnica

dio specijalista “vratiti” u PZZ


PARADOKSI: sadašnje financiranje PZZ-a ovisi o broju i

dobnoj strukturi osiguranika, ali ne i o samoj kvaliteti pružene zdravstvene zaštite!?

stimulira liječnika da u skrb uzima što veći broj pacijenata uz istodobno poticanje što manjeg broja pruženih usluga!?

Stoga ćemo…

PREUSTROJ PRIMARNE ZAŠTITEStoga ćemo…

Odmah uvesti drugačije financiranje PZZ-a: glavarina + preventiva + dijagnostički i terapijski zahvati

(“cijena x usluga”) + kućne posjete (03/05)

Odmah ukinuti administrativnu pristojbu odnosno namet “sve po 10 kuna” (solidarnost vrs samo bolesni građani)

“osloboditi” medicinske sestre za rad s pacijentima: EKG, terapija, ... – naime, sada je njihovo medicinsko znanje u potpunosti neiskorišteno, a zadaci u skrbi bolesnika posve zanemareni

PRIMARNA ZAŠTITA



GLAVARINA

ŠTO JE NASTALO:

“Medicinske sestre uglavnom rade poslove administrativnog radnika ili blagajnika, liječnici obiteljske medicine često rade posao medicinske sestre (ili stažista), a specijalisti u bolnicama rade djelomično posao liječnika obiteljske medicine.” - AMC 2007; 61:1-6.

PREVENCIJA

1 kuna uložena u preventivu = 10 kuna

Sadašnje stanje: 80% manje sistematskih i preventivnih pregleda svaki dan u Hrvatskoj se dijagnosticira 60 novih

bolesnika od raka, a svaki dan zbog raka umru 32 osobe (godišnje grad od 10.500 stanovnika)

većina kroničnih nezaraznih bolesti je preventabilna

…stoga je potrebno: revitalizirati “Službu za promicanje zdravlja” preventivni rad s adolescentima (“SIGURNOST”)

HITNA MEDICINSKA POMOĆ

Sadašnje stanje: HMP kao “centar za kućne posjete” hrvatski postotak mortaliteta prouzročen traumom čak je 3

do 4 puta veći od europskog prosjeka standard vremena (Europa): 8 min (urbana sredina) – 15

min (ruralna sredina)

…stoga je potrebno: odvajanje sanitetskog prijevoza od same HMP specijalizacija iz urgentne medicine reorganizacija hitnih prijema u bolnicama HMP - otoci; auto-ceste; turistička sezona;

PREUSTROJ SEKUNDARNE ZAŠTITE

SKZ Rasterećenje prisile tržišnog poslovanja i

enormnog broja pacijenata u ambulanti Bavljenje (sub)specijalističkim slučajevima Radno vrijeme prilagoditi pacijentima Uvođenje kliničkih smjernica (CoE; WHO) Obvezna stalna suradnja s PZZ Financiranje SKZ-a: po dijagnostičkom i/ili

terapijskom postupku


BOLNICE Rasteretiti ih “proizvodnje faktura” vrs DTS Omogućiti rad sukladan pravilima struke Kategorizacija i akreditacija bolnica kao dio učinkovitog

upravljanja resursima (Agencija za lijekove vrs ... ) Županijske bolnice: 80% potreba za bolničkom

zdravstvenom zaštitom stanovništva (decentralizacija) Reorganizacija bolnica – stvarati regionalne vrhunske

medicinske centre Zdravstvena-regionalna politika razvoja - “pogon 4x4”

iz GOSPODARSKE STRATEGIJE

• Regionalna politika:

• izgraditi gospodarsku infrastrukturu u svakoj regiji za najmanje 4 djelatnosti

• izgraditi socijalnu i zdravstvenu infrastrukturu


BOLNICE Rad prilagođen pacijentima uz bolju

iskorištenost, nerijetko, vrlo skupe medicinske opreme

Dnevne bolnice (mogućnost brze i učinkovite jednodnevne dijagnostike i terapije - MIK)

Javne liste čekanja za dijagnostičke postupke i terapijske zahvate

Multidisciplinarni indikacijski sastanci Sveukupno poslovanje bolnica na internetu

INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Informatizacija PZZ-e (samo 300 ordinacija?); izrada jedinstvenog softvera ...

Informatizacija bolnica te umrežavanje HZZO, HZJZ, sustav ljekarni, laboratorija ... jedinstveni zdravstveni sustav

Projekt “bespapirnog zdravstva” – elektronski recept, uputnice, ...:

• sigurnost medicinskih podataka• nepovredljivosti povjerljivih osobnih podataka• važnost pohrane slikovnih prikaza dijagnostičkih pretraga

LJUDSKI RESURSI

Hrvatska: 227 liječnika/100.000 stanovnika vrs Češka (300)- Norveška (400)- Italija (500)

prosječna dobna struktura specijalista je iznad 50 godina (49,6 +/- 8,4 godine)

Broj liječnika registriranih u ZZZ: 1.290 (1999.) – 675 (2002.) – 290 (2004.) – 250 (2006.)

LJUDSKI RESURSI

u PZZ-u nedostaje oko 170 timova opće/obiteljske medicine

nedostaje oko 350 internista nedostaje oko 320 kirurga nedostaje oko 210 ginekologa nedostaje oko 80 pedijatara nedostaje oko 6000 viših medicinskih sestara Državni program za zapošljavanje

NACIONALNI PROGRAMI

“Zdravlje starijih osoba” (2035. godine će svaki treći građanin Hrvatske biti stariji od 65 godina)

“Zdravlje žena” (WHO - multidisciplinarni pristup)

“Zdravlje branitelja” (regionalni Centri koji bi uvažavali specifičnosti naših branitelja)

... “Zdravstveni turizam” – specijalne bolnice

(liječilišta) koje koriste prirodne ljekovite činitelje “Zdravstvena ekologija” – Salonit, Vranjic

PREUSTROJ HZZO-a

Košarica usluga treba precizno i taksativno definirati:

A) Listu lijekova B) Listu ugradbenih materijala C) Listu postupaka

PREUSTROJ HZZO-a

Lista lijekova: iz polica dopunskog osiguranja su jednostranom odlukom izuzeti sveukupni financijski izdaci za lijekove (srpanj 2006. g.)

A) Osnovna lista lijekova (1875 pr./2193 lijeka) B) Dopunska lista lijekova (271 pr./293 lijeka)

Fond skupih lijekova

PREUSTROJ HZZO-a

Najavljeno smanjivanje zdravstvenih doprinosa podrazumijeva temeljitu reorganizaciju HZZO-a

A) Osiguranici: aktivni 1.505.547 i članovi njihovih obitelji 857.654 - doprinos 15,5

B) Umirovljenici sa članovima 1.200.965

Mješoviti model (Bismarck i Beveridge)

PREUSTROJ HZZO-a

Dopunsko osiguranje: iz polica dopunskog osiguranja su jednostranom odlukom izuzeti sveukupni financijski izdaci za lijekove (srpanj 2006. g.)

Dopunsko sada pokriva: SKZ, BO dan, ortopedska pomagala

PREUSTROJ HZZO-a

Sve pravilnike redefinirati sukladno postojećim spoznajama (Evidence Based Medicine)

Cjelokupno poslovanje na internetu

OSNOVNI POLITIČKI CILJ SDP-a

Povećanje životnog standarda hrvatskih građana!

Povećanje životnog standarda hrvatskih građana

…putem

• realnog rasta plaća

• realnog rasta mirovina

• realnog rasta dividende

• povećanja kvalitete javnih usluga

REFORMA STAVOVA

Građani (osiguranici; pacijenti) financiraju i održavaju zdravstvo!

Njihovo je pravo dobiti najviše moguće za svoj novac, a također i imati potpuni uvid u način trošenja svoga novca

REFORMA STAVOVA

Prava pacijenata – nužan veći utjecaj udruga pacijenata na zdravstveni sustav

Povjerenika (ombudsman) pacijenata aktivno uključiti u zdravstveni sustav

REFORMA STAVOVA

Sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo!

“pacijent u središtu zdravstvenog sustava” - reorganizirati i integrirati zdravstveni sustav koji će biti u funkciji zdravlja populacije, a ne u funkciji vlastitog opstanka

Zdravstvena Strategija SDP-a

Travel

Transcript of Zdravstvena Strategija SDP-a