Zdravstvena Njega Djeteta Skripta
-
Upload
jelena-barisic -
Category
Documents
-
view
1.071 -
download
89
description
Transcript of Zdravstvena Njega Djeteta Skripta
ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA
1
ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA
ZDRAVSTVENO VELEUILITE
SESTRINSTVO
ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA
Pedijatrija
grana medicine koja je definirana objektom svog interesa-djetetom od roenja do kraja adolescencije (Mardei 2000.).
medicina razvojne dobi
posljednjih se godina interes pedijatrije intenzivno iri i na prenatalnu dob
briga za dijete i njegovo zdravlje postojala je ve u najstarije vrijeme
interes pedijatrije usmjeren je pojedinano na dijete, ali i na djeju populaciju
Pedijatrija kroz povijest
pitanjem djejeg zdravlja i sprjeavanja djejih bolesti bavili su se i stari kulturalni narodi (Egipani, Kinezi, Indijci i idovi)
o djejim bolestima pisali su i mnogi grki i rimski medicinski pisci:
Hipokrat460 do 370 obrauje razna pedijatrijska pitanja u svojim Aforizmima
Celzo (I st.) pie opirno o nekim djejim bolestima
Galen (II st.) donosi neke podatke o djeci i njihovim bolestima
Soran (II st.) bavi se njegom novoroenadi
Aretej (II st.) pie o akutnim djejim bolestima
U srednjem vijeku o djejim bolestima piu uglavnom Arapi (Razes, Avicena)
U XVIII st. Dolazi do pravog napretka u pedijatriji (izlazi knjiga o djejim bolestima u kojoj je obraena prehrana dojeneta, prouavane su zarazne bolnice, opisane su i priroene srane greke, pie se o difteriji
potkraj XVIII st. I u poetku XIX st. Poetak industrijalizacije dovodi do sve vee smrtnosti dojenadi i do sve jaeg irenja djejih bolesti (rahitis, tuberkuloza, akutne zaraze)
XIX st. Posveuje se vea panja higijeni i prehrani dojenadi, prevenciji crijevnih infekcija i drugih zaraznih bolesti
do kraja XIX st. bolnice i sirotita su poistovjeena (djeca su leala na odjelima s prosjacima, bolesnim starcima i bolesnom sirotinjom)
Otvaranje djejih bolnica
1802. god. nastala je u Parizu prva djeja bolnica
1828. god. u Beu
1830.god. U Berlinu
1830.god. U Peti
1834.god. u Petrogradu
1843.god. U parikoj djejoj bolnici nastao je veliki pedijatrijski prirunik-autori-Barthez i Rillet)
Tim djelom pedijatrija je odvojena od interne medicine i postaje samostalna disciplina
Moderna pedijatrija stvorena je u XX st. (uspjena borba protiv zaraznih bolesti, profilaktiki i terapijski serum protiv skarlatine, serum protiv morbila, BCG cjepivo, moderni antibiotici)
Republika Hrvatska (10.god. unazad)
1897.god. Opatija, prva djeja ustanova (Kindersanatorium)
1904. god. dr. R. Markovi osnovao je 1. djeji odjel u bolnici Sestara milosrdnica
1906.god. u Zakonu o zdravlju govori se ouvanja zdravlja male i kolske mladei
1908.god. prvi djeji ambulatorij u Zagrebu
1921.god. Osnovana je prva kola za sestre pomonice-sadri kolegij njege djeteta+
Zadaci pedijatrije
prouava i nadzire tjelesni i mentalni razvoj djeteta
titi i unapreuje zdravlje
sprjeava i lijei bolesne
osposobljava i rehabilitira (rehabilitacija, habilitacija) boleu ometenu djecu
objedinjuje preventivu, kurativu i rehabilitaciju
preuzevi brigu za zdravlje u razvojnoj dobi odreuje se u velikoj mjeri kakvo e biti zdravlje idue generacije odraslih
briga za zdravlje i lijeenje djece je i preventivna medicina odrasle populacije
sadraj i nain treba prilagoditi specifinim potrebama: sociokulturalnim obiljejima i nainu odgoja djece odreene zajednice
treba traiti, nai i izdvojiti pojedinca ili skupine u kojih je povien rizik od obolijevanja i umiranja-naelo davanja prednosti ugroenima u zatiti majki i djece
cijeli razvojni sustav zatite majki i djece treba biti lanano vrsto povezan osobito na prijelazima iz jednog razvojnog razdoblja u drugo
poeljan je neizbjean zajedniki i usklaen rad razliitih strunjaka i djelatnosti-viestruki pristup zatiti
Pedijatrijska sestra - sestra koja je uspjeno zavrila zakonom propisano kolovanje, te posjeduje znanje i vjetine potrebne u skrbi novoroenadi, djece, adolescenata/mladih ljudi (EPN)
Definicija s vie detalja ukljuuje:
prava djeteta
holistiki pristup
njegu usmjerenu na dijete i obitelj
promociju tjelesnog i mentalnog zdravlja
zdrav ivot
prevenciju nesrea i bolesti
zatitu djece
njegu novoroenadi, djece i adolescenata/mladih ljudi s akutnom, kroninom i po ivot opasnim stanjima; problemima mentalnog zdravlja u svim okolnostima
Obitelj i dijete
vie od 1550 djece u Hrvatskoj odrasta u institucijama zbog toga to se njihovi bioloki roditelji ne mogu za njih brinuti, od ega je 144 djeteta mlae od 3 godine.
suvremene spoznaje o skrbi djece ukazuju na tetnost boravka u institucijama za najmlau djecu te se u mnogim studijama boravak u instituciji u toj dobi izjednaava sa zanemarivanjem.
konvencija o pravima djeteta daje prednost obiteljskim oblicima skrbi te samo ako je neophodno predvia i institucionalnu skrb.
uvanje i unapreenje zdravlja djece-nemogue bez roditelja/obitelji
potrebno je poznavati i razumjeti obiteljske strukture (nuklearna, proirena, s jednim roditeljem, novi partner, djeca iz prijanjih brakova)
funkcije obitelji-reproduktivna, ekonomska, gospodarstvena, protektivna, kulturna i socijlizacijska
roditeljsko ponaanje jedan je od najznaajnijih okolinskih initelja djejeg razvoja i neki njegovi oblici dosljedno su povezani s odreenim razvojnim ishodima kod djece
roditeljstvo je jedna od najzahtjevnijih uloga u ivotu pojedinca
Opi ciljevi roditeljstva
osiguravanje zdravlja djeteta
poduavanje djeteta razliitim vjetinama
razvijanje onih osobina koje se u odreenom kontekstu smatraju vrlinama
Obiteljski zakon (lanak 2)
Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima:
ravnopravnosti ene i mukarca te uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji,
zatite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,
primjerene skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duevnim smetnjama.
Stil roditeljstva
predstavlja stav koji roditelji imaju o odgoju,
koriste li kazne i kako,
koja e ponaanja poticati, a koja braniti,
hoe li dijete biti u centru njihove obitelji ili ne
stil roditeljstva utjee na dijete, na razvoj njegovih sposobnosti i linosti.
da bi dijete odraslo u razmjerno neovisnu, osobno i drutveno odgovornu osobu, potrebno mu je pruiti toplinu i nadzor nad ponaanjem
koliko je god vano da dijete osjeti da je voljeno i prihvaeno, ono mora razumjeti i pravila ponaanja, te vjerovati da e roditelji zahtijevati da se ona potuju
Odgojni stilovi
Permisivni
Indiferentni
Autoritarni
Hiperprotektivan
Autoritativan
Permisivni stil (poputajui)
doputajui stil, nepostojanje pravila
topao odnos prema djetetu
djeca su nekontrolirana, impulzivna i samouvjerena
Indifirentan stil (ravnoduan)
karakterizira ga previe slobode za dijete i nepostavljanje granicaizmeu dobrih i loih postupaka
roditelji su zaokupljeni sami sobom, ne obraaju previe pozornosti na dijete
prisutna je emocionalna hladnoa, a time dijete ne osjea ljubav, sigurnost i zatitu od roditelja
esto takav odgojni stil dovede dijete do razoarenja
dijete esto mijenja ponaanje, ne pokazuje interes za npr. kolom
najoitije je to u periodu adolescencije kada dijete iskazuje nesigurnost i izgubljenost (pojavljuje se rizik od drutveno nepoeljnih oblika ponaanja kao to su npr. razvoj ovisnosti, delikvencija i slino)
Autoritarni stil
jaka mo roditelja, a slabije iskazivanje emocija
dijete se esto kritizira, zastrauje i posramljulje
istiu se uglavnom negativne strane djeteta
prisutno je kanjavanje, zabranjivanje, a velik dio komunikacije izmeu roditelja i djeteta svodi se za zapovjedi npr. ti to mora / ako nee to uiniti bit e kanjen
roditeljska oekivanja su velika, roditelji oekuju da e dijete ispuniti sve zahtjeve
komunikacija je jednosmjerna, a roditelji ne objanjavaju svoje odluke
dijete je uplaeno, zastraeno, teko se ukljuuje u igru s vrnjacima, gubi povjerenje u okolinu i u samoga sebe, agresivno
rezultat takovog odgojnoj stila jest djetetovo nisko samopouzdanje i loa slika o sebi
Hiperprotektivan stil (prezatitniki)
prisutno je izraavanje osjeaja prema djetetu, ali je naglaena mo roditelja
pretjerano zatitniki odnos
neprestana kontrola djeteta i njegovog ponaanja
volim te ako si dobar i slua
djeca se teko osamostaljuju
tijekom odrastanja uvijek trae roditeljski savjet
osjeajno su nestabilna
preosjetljiva djeca
Autoritativan stil (demokratski)
karakterizira ga iskazivanje osjeaja roditelja prema djetetu i upravo na tome se temelji odgojni utjecaj na dijete
ovaj odgojni stil smatra se najpovoljnijim za razvoj djeteta kanjavanje se izbjegava i trai se optimalno pohvaljivanje djeteta (ni previe ni premalo)
uglavnom se sukobi rjeavaju dogovorom
dijete suodluuje to eli raditi i roditelji mu pruaju izbor izmeu nekoliko dobrih opcija
dijete se ukljuuje u ivot obitelji i na taj nain njemu se ispunjavaju potrebe osnovne tjelesne potrebe, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za igrom i zabavom, potreba za slobodom i potreba za osjeajem uspjeha i postignua
roditelji koji primjenjuju demokratski odgojni stil znaju da nisu savreni te da mogu pogrijeiti u odnosu na dijete, ali mu se onda ispriaju
na taj nain dijete ui da je pogrijeiti ljudski i da postoje naini kako popraviti odreeni odnos
dijete je samopouzdano, ima dobru sliku o sebi
dijete zna razumjeti tue osjeaje i potrebe, zna se prilagoditi, ali tako da ne ugrozi sebe - jednom rijeju sretno dijete koje odrasta u zdravu linost
PROCJENA PSIHOMOTORNOG RASTA I RAZVOJA DJETETA
Podjela razvojne dobi
prenatalno razdoblje
dojenaka dob
predkolska dob
kolska dob
pubertet
adolescencija
Prenatalno razdoblje
vrijeme od zaea do roenja
prva tri mjeseca obino se oznaavaju kao embrionalno razdoblje
nadovezuje se fetalno razdoblje
Dojenaka dob
traje od roenja do kraja prve godine ivota
prva se etiri tjedna oznaavaju kao novoroenako doba
Predkolska dob
oznaava razdoblje od poetka druge godine ivota do kraja este godine ivota
kolska dob
vrijeme od poetka sedme godine do poetka puberteta
kod djevojica oko 10 -te godine
kod djeaka oko 12 te godine
Pubertet
poinje pojavom prvih sekundarnih spolnih obiljeja
traje do spolne zrelosti
Adolescencija
traje od nastupa spolne zrelosti do zavretka rasta i razvoja
kod djevojica u prosjeku izmeu 16 18 te godine
kod djeaka izmeu 18 20 godina
PSIHOMOTORNI RAST I RAZVOJ
RAST vrlo sloeno zbivanje koje ne obuhvaa samo kvantitativne promjene, nego i kvalitativne strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstva djeteta te njegovo prilagoavanje socijalnim i kulturalnim uvjetima okoline u kojoj ivi kvantitativne promjene
Najvanije psihomotorne funkcije i naini ponaanja
puzanje
sjedenje
hodanje
hvatanje
percepcija
govor
razumijevanje govora
kontaktiranje
Novoroene
oko 90% djece ima tjelesnu teinu u rasponu izmeu 2,5 4,1 kg
fizioloki gubitak tt nadoknadi se izmeu 10 14 dana ivota uspostavom laktacije
to prije se dijete stavi na prsa fizioloki pad tt je manji i krai
do kraja novoroenake dobi dijete poinje dobivati 150 200 g teine na tjedan
na kraju prvog mjeseca ivota tt je 10 20% vea od teine po roenju
velika fontanela zatvara se izmeu 12 18 mjeseca
mala fontanela zatvara se izmeu 3 4 mjeseca
Primitivni refleksi
refleks sisanja javlja se u primitivnom obliku ve u fetusa od 10 tjedana, postoji do etvrtog mjeseca
refleks traenja usnama
refleks hvatanja dlanom i tabanom
pozitivna potporna reakcija
automatski hod
Moorov refleks
Magnusov nesimetrini toniki refleks vrata na ekstremitete moe ostati i do 6 mjeseca
Procjena vitalnih znakova novoroeneta
otkucaji srca: 100 170/ min
disanje: 30 80 udisaja/ min
RR: 73/75 mm Hg
Procjena vitalnih znakova jednogodinjeg djeteta
otkucaji srca: 90 130 / min
disanje: 20 40 udisaja /min
RR: 90/56 mm Hg
dnevna potreba je 100 kcal/kg
zdravo novoroene je u fleksijskom poloaju
snano se koprca
leei na trbuhu naizmjence prua noge i stavlja ruke blizu lica
moe podii bradu od podloge na nekoliko sekundi i okrenuti lice na jednu ili drugu stranu oslobaajui pri tom nosi da moe disati
prisutni su refleksi hodanja i puzanja
reagira na jako svjetlo i zvuk
Prvi mjesec
dojene je u hipertonom fleksijskom poloaju
u poloaju na trbuh dri podignutu glavu najmanje tri sekunde
u pasivnom poloaju glava ne pada natrag
prisutni su Mooro ov refleks, refleks hvatanja akom i automatski hod
u viseem poloaju noge dri prekriene
na kratko promatra lice nepoznate osobe
oima prati predmet na obje strane
reagira na zvuk
vokalizira gukanje
pregled psihomotornog razvoja dojeneta i djeteta obuhvaa:
postavljanje djeteta u potrbuni poloaj
promatranje djeteta kad lei na leima uz pokus posjedanja povlaenjem za podlakticu
promatranje ponaanja djeteta u vertikalnom poloaju
procjena funkcija ake
ocjenu okulomotorike i vida
ocjenu razvoja sluha i govora
procjenu razvoja drutvenosti
Dojene
Procjena vitalnih znakova
otkucaji srca: 80 120/min
disanje: 20 30 udisaja /min
RR: 92/55 mm Hg
Unos kalorija je oko 100 kcal/kg/dan
Tri mjeseca
karakteristina je normotonija
gube se arhaini refleksi
aka vie nije zgrena
pojavljuje se socijalni smijeak
pridravano ispod pazuha dri glavu uspravno i vrsto
dok lei na trbuhu podie glavu i ramena od podloge
vrsto dri zveku i njome trese ako mu se stavi u ruku ispred oiju
okree glavu da bi pogledom slijedilo zveku koju ispitiva bez zvuka polagano mie s lijeva na desno 15 cm ispred oiju
igra se ruicama
gue izmjenjujui samoglasnike i suglasnike (A-G, G R, R A)
Mooro refleksom reagira na zvonce, guvanje papira
est mjeseci
normotonija se uvruje
dijete u sjedeem poloaju vie se ne odupire u podlogu
poinje razlikovati poznate osobe od nepoznatih
dok lei na leima skida ubrus sa lica
pojavljuje se neka vrsta straha
sjedei na krilu grabi zveku sa stola itavom akom im je ugleda
kad zveka zvoni iza uha gleda prema njoj
smije se i gue slogovnim gukanjem ba ba, na na
oglaava se kad mu se govori
Devet mjeseci
samostalno sjedi
poinje i stajati
hvata predmete koristei se palcima kao kljetima
Dvanaest mjeseci
hoda uz dranje za samo jednu ruku
u stojeem poloaju pridravajui se za neki oslonac, sputa se da uzme predmet
stavlja kocku u loni
oponaa aranje olovke
daje predmet koji dri kad mu se zapovijedi
ponavlja radnje koje izazivaju smijeh prisutnih
govori tri rijei sa znaenjem
hvata male predmete palcem i kaiprstom
Predkolsko dijete
tijekom tree, etvrte i pete god ivota prirast na teini je ravnomjeran, po 2 kg na godinu
sa 6 godina ima prosjeno oko 20 kg
djeaci imaju vei prirast TT od djevojica
usporava se rast u visinu
dijete dobiva oko 6 8 cm/godinu
sa 6 godina djeca imaju oko 115 cm
sa dvije godine izniklo je svih 20 mlijenih zubia
kalorijski unos je oko 1700 kcal/dan
imaju raznovrsnu prehranu
sa pet godina prihvaaju socio -ekonomske aspekte prehrane
isprobavaju nova jela
Procjena vitalnih znakova
Otkucaji srca:70 110 otkucaja /min
Disanje:16 22 udisaja/min
RR 95/57 mm Hg
Dvije godine
dijete moe prenijeti loni s jednog mjesta na drugo
na zapovijed udara loptu s nogom
ako mu se pokae slae toranj od tri kocke ili vie njih
oponaa risanje crte vodoravno ili uspravno
sastavlja reenicu od najmanje dvije rijei
pokuava jesti liicom
hoda samo na uskoj stazi i niz stepenice
zna pokazati i imenovati etiri stvari na slici
razumije jednostavne naloge
govori bez mucanja
Tri godine
zna pokazati gdje su oi, nos, usta
zna nacrtati kri i krug kada mu se pokae
zna kako se zove
kontrola obaju sfinktera
sastavlja reenicu s vie od dvije rijei
u artikulaciji glasova jo moe biti odstupanja ali ona ne ometaju komunikaciju
etiri godine
dijete zna je li muko ili ensko
zna nacrtati kvadrat kad mu se pokae
zna kako se zove
zna odgovoriti na pitanje to radi kad si gladan, edan ili pospan?
govori bez isputanja ili zamjene glasova
Pet godina
dijete zna brojati do etiri
zna nacrtati trokut ako mu se pokae
zna emu slui olovka
upotrebljava reenice koje se odnose na sadanjost, artikulacijski su gotovo usvojeni svi znakovi
est godina
dijete zna brojati do trinaest
kad mu se pokae deltoid zna nacrtati
zna koja je lijeva a koja desna ruka
upotrebljava gramatiki ispravne reenice
Rana kolska dob
djevojice rastu bre od djeaka
djeca u prosjeku rastu oko 6 cm / god
dobivaju 3 3,5 kg/god do poetka puberteta
s punih 6 godina tj u 7 godini ivota niu trajni molari (estice)
poinje zamjena mljenih zubia trajnima
rana kolska dob (i)
s 12 godina obino je cijelo mljeno zubalo zamijenjeno trajnim zubiima
drugi trajni molari niu oko 14 godine
trei molari (umnjaci) katkad i poslije 20. godine
procjena vitalnih znakova
otkucaji srca: 60 100 otkucaja/min
disanje: 16 20 udisaja/ min
RR 107/64 mm Hg
prehrana slijedi potrebe rasta
potrebno je prakticirati prehranu prema piramidi
potrebno je stalno ukljuivati novu prehranu
Adolescenti
tijelo se pretvara u odraslo
dolazi do niza anatomskih i fiziolokih promjena
ubrzan je tjelesni rast i razvoj
dolazi do dozrijevanja gonada i razvoja sekundarnih spolnih oznaka
dolazi do hormonalnih promjena
promjene su u fizikom pogledu
tannerov kriterij po stadijima
kod djevojica prva sekundarna osobina je poveanje prsa ili pojava pubine dlakavosti ili istodobno
srednja pojava menarhe je nekoliko mjeseci prije 13. godine
kod djeaka pubertet prosjeno poinje oko 12. godine
prva sekundarna osobina kod djeaka je poveanje testisa
djevojice doseu oko 84% svoje konane visine u vrijeme kada im je kotana dob oko 10. godine
dalje dobiju oko 23 38 cm tijekom puberteta
oko 95% konane visine dostignu kada im je kotana dob oko 13. godina
maksimalna brzina rasta u djevojica je u dobi od 12. godina
nakon menarhe djevojice obino narastu jo 5 7 cm
djeaci oko 84% svoje konane visine dostignu kada im je kotana dob oko 12. godina
oko 95% konane visine dostignu s kotanom dobi oko 15. godine
maksimalna brzina rasta u djeaka je u dobi od oko 14. godine
tijekom pubertetskog razdoblja narastu jo oko 28. cm
Prvo tromjesjee
dijete dobiva u prosjeku oko 25 g na dan
175 na tjedan
oko 750 g na mjesec
Drugo tromjeseje
oko 140 g/tjedan ili
600 g/mjesec
Tree tromjeseje
oko 110 g/tjedan ili 450 g/mjesec
etvrto tromjeseje
oko 70 g/tjedan ili 300 g/ mjesec
RAST
Roenje oko 50 cm
Tijekom prve godine ivota oko 25 cm
Godina dana oko 75 cm
OPSEG GLAVE
Roenje: 34 35 cm
est mjeseci: 44 cm
Godina dana: 47 cm
Zdravstvena knjiica djeteta
zdravstvena knjiica djeteta dokument je na razini zatite pojedinca tj. djeteta, a kojim se dobivaju putem sistematskih pregleda kontinuirani podaci o rastu i zdravstvenom stanju djeteta
zamiljena je da prati rast i razvoj djeteta od roenja pa do polaska u kolu, a mogue je uz doradu produiti je i na cijelo razdoblje rasta
praenje rasta i razvoja djece je najbolji nain utvrivanja kvalitete zdravlja djece i moguih preventivnih intervencija
u cilju praenja rasta i razvoja djece do sada su primjenjivane razliite metodologije
suvremeni nain takvog praenja je pomou zdravstvene knjiica djeteta, a u neposrednoj budunosti nesluene mogunosti pruit e novi informatiki modeli
u projekt zdravstvene knjiice djeteta trenutno je ukljueno 12 upanijaRepublike Hrvatske ( slika 2), to je vie od 50% od ukupnog broja upanija u Republici Hrvatskoj
uz dokument-zdravstvenu knjiicu djeteta razvija se i informacijski sustav u koji se upisuju podaci iz knjiice
Meimurska
Vukovarsko- srijemska
Sisako-moslavaka
Brodsko-posavska
ibensko-kninska
Koprivniko-krievaka
Primorsko-goranska
Varadinska
Istarska
Krapinsko-zagorska
Dubrovako-neretvanska
Bjelovarsko-bilogorska
informacijski je sustav namijenjen izradi sumarnih izvjea raznih namjena, izdvajanju sluajeva koje je potrebno posebno pratiti, izradi specifinih registara, zatim za prikupljanje raznih podataka klinikih istraivanja u perinatologiji, kao i za statistiku obradu
podaci za svako dijete iz pojedine upanije upisuju se u informatiki sustav, te se modemskim vezama transferiraju u centralno raunalo u klinici za djeje bolesti zagreb, gdje su dostupni za pregled, analizu i obradu.
2003 godine u Klinici za djeje bolesti u Zagrebu , Klaieva 16 osnovan je referentni centar Ministarstva zdravstva za praenje rasta i razvoja djece predkolske dobi, koji je ujedno koordinacijski centar za primjenu zdravstvene knjiice
zdravstvena knjiica djeteta predstavlja zdravstveni dokument koji ima svako dijete
u posjedu je roditelja s ciljem da se u njemu nau najznaajniji zdravstveni podaci o djetetu
ona osigurava kvalitetnu komunikaciju izmeu razliitih profila zdravstvenih djelatnika
zdravstvena knjiica djeteta ukazuje i posebno na problem djeteta sa zdravstvenim rizicima, ali isto tako i na socijalne rizike
zdravstvena knjiica ima za cilj da omogui to skladniji rast i razvoj djeteta
zdravstvena knjiica ima nekoliko uporabnih razina:
komunikacijsku
evidencijsku
evaluacijsku
intervencijsku
anticipativnu (podrazumijeva poduzimanje mjera kako bi pojaali razliite,informativne,edukacijske i mjere stimulacije u rastu i razvoju djece)
programsku
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE DJETETA PO KRONOLOKOJ DOBI
NOVOROENE
Tjelesne karakteristike
visina se poveava 1,9 cm u jedan mjesec.
tjelesna teina je utrostruena od 5 6 mjeseca i utrostruena u 12. mjesecu.
pri roenju opseg glave je 2 cm vei od opsega prsiju.
u dobi izmeu prve i druge godine opseg glave i prsiju je izjednaen.
prednja fontanela (mekana i malo spljotena kod normalne djece) zarasta u dobi izmeu 12 i 18 mj.
stranja fontanela (mekana i spljotena kod normalne djece) zarasta u dobi izmeu 2 i 3 mjeseca.
deset gornjih i donjih zubia izrasta u dobi izmeu prve i druge godine.
donji srednji sjekuti
izrasta u dobi izmeu estog i osmog mjeseca.
prespava velik dio vremena.
Osnovni parametri
Osnovni podaci
NOVOROENEJEDNOGODINJE DIJETE
Rad srca
100 170 otkucaja u minuti 90 130 otkucaja u minuti
Disanje
30 80 udisaja u minuti 20 40 udisaja u minuti
Hranjenje
novoroene se moe hraniti dojenjem ili na boicu ovisno o odluci majke
koliina kalorija je od 110 120 kcal/kg dnevno
zalihe eljeza od roenja istroene su do etvrtog mjeseca
ne smije se davati obrano mlijeko, jer su potrebne masne kiseline
uvoditi krutu hranu u dobi od etvrtog do estog mjeseca
uvoditi krutu hranu postupno jednu po jednu i to slijedeim redoslijedom: itarice, voe i povre, poeti sa utim pa nastaviti sa zelenim; meso, zatim umanjak jajeta i kasnije bjelanjak
izbjegavati ljenjake, orahe, hranu sa sjemenkama, groe (suhe groice) i kukuruz
izbjegavati samostalno mijeanje hrane i lijekova po odreenom receptu
izbjegavati dodavanje meda u mlijeko ili vodu da bi se sprijeilo trovanje hranom
izmeu 12 14 mjeseca dijete bi trebalo piti iz alice
VJETINE DJETETA OD 1 15 MJESECI
2 3 mjeseci :
smijei se, okree glavu na lijevu ili desnu stranu, plae
promatra predmete i kretnje
zadri glavu uspravno.
4 5 mjeseci:
hvata predmete, mae i udara predmetima koje dri,
prvi puta se prevrne, voli se igrati s roditeljima,
pokazuje znakove pamenja, primjeuje nepoznata okruenja
6 7 mjeseci
pue, sjedi uspravno uz malu pomo,
imitira osobe, pokazuje strah pred nepoznatima,
prua ruke prema naprijed, esta je promjena raspoloenja,
mae pa pa
8 9 mjeseci
sjedi uspravno, poinje puzati. moe stajati drei se za ruku.
poinje samostalno stajati
10 12 mjeseci
dijete se samostalno namjesti u sjedei poloaj,
hoda pridravajui se namjetaja
sigurno stoji na nogama,
igra se samo odreeni period
14 15 mjeseci
samostalno hoda
moe puzati uz stepenice
pokazuje osjeaje kao to su ljutnja i ljubav
istrauje prostor udaljujui se od majke, ali u poznatom okruenju
IGRA
igra se samostalno
od roenja do treeg mjeseca: verbalni, vizualni i dodirni stimulansi
od etvrtog do estog mjeseca istrauje okolinu novim aktivnostima, usvaja nova iskustva
od estog do dvanaestog mj. dijete postaje svjesno sebe, imitira, ponavlja ugodne i zabavne radnje
uiva u igri s plianim igrakama, djejim mobitelom s komplementarnim bojama, eli guvati igrake, zveckati, igrake koje sviraju, velike likovne slikovnice i igrake s kotaima koje moe gurkati nakon to dijete prohoda
Sigurnost
dom siguran za bebu
bebe koje tee do 9 kilograma u automobilu moraju biti smjetene u djeje stolice i vezane pojasom okrenute prema nazad
pozorno motriti bebu dok lei na krevetu ili je na stolu za presvlaenje
improviziranim vratima sprijeiti bebi pristup stepenicama
bebinu glavicu izbjegavati snanije njihati i potresati
temperaturu vode za kupanje prilagoditi bebi i nikad je ne ostavljati samo u kadici
dijete se ne smije drati u rukama blizu vrue vode dok se neto radi ili pije
izbjegavati okruglaste komade hrane, a posebno komade koje mogu proi niz dunik djeteta kako bi sprijeili guenje
odstraniti igrake koje se sastoje od sitnih kockastih ili okruglih dijelova
visee igrake i ukrasi iznad djejeg kreveta moraju biti izvan dohvata djeteta da bi se sprijeilo guenje
izbjegavati ostavljati velike igrake u djejem krevetu, jer ih snanija beba moe koristiti da se popne izvan jaslica
kreveti mora biti odmaknut od zavjesa i uzica zavjesa
osigurati elektrine utinice
otre i opasne predmete treba skloniti izvan dosega djeteta
DIJETE STAROSNE DOBI OD JEDNE DO DVIJE GODINE
Tjelesne karakteristike
visina i teina rastu postupno odraavajui iznenadni nagli rast i zastoj
opseg glave poveava se 2,5 cm u dobi od prve do druge godine; nakon toga opseg glave raste 1,27 cm godinje sve do pete godine
prednja fontanela zarasta u dobi od 12 18 mjeseca
dobivanje tjelesne teine je sporije nego kod novoroeneta; u dobi od dvije godine prosje
na teina je 12 kilograma
normalan rast djeteta je oko 7,5 cm godinje; prosjena visina djeteta od dvije godine je 15,3 cm
dijete bi trebalo posjetiti zubara nakon to mu se pojavi prvi zubi; obino u dobi od jedne godine
nikad ne dopustiti djetetu da zaspe s boicom mlijeka, soka ili zaeerenom vodom (mogu
nost nastanka karijesa)
ako se djetetu dozvoli boica za vrijeme dnevnog odmora ili pred spavanje, to smije biti samo voda
beba normalno spava preko noi, a tijekom dana ima jedan dnevni odmor i ta rutina traje do tree godine
stalni ritual pred spavanje pomae djetetu zaspati
predmeti koji osiguravaju bebu mogu pomoi pri spavanju
Osnovni parametri
temperatura: 36,4 37,0
rad srca: 80 120 otkucaja u minuti
disanje: 20 30 udisaja u minuti
krvni tlak: 92/55 mmHg
Ishrana
minimalna koliina kalorija je 100 kcal/kg
veina dvogodinjaka eli jesti bez pomoi roditelja
djetetu od dvije godine odgovara vie manjih hranjivih obroka u jednom danu od uobiajena 3: doruak, ruak, veera
ponuditi manji broj namirnica za svaki pojedini obrok
dozvoljene su vrlo male koliine slatkia
komadii hrane koji se teko vau kao kikiriki ili kokice esto zastanu pri udisaju u dinim kanalima
tjelesna anoreksija je uobiajena zbog breg i sporijeg rasta koji se neprestano izmjenjuju
dijete je potrebno smjestiti na povienu stolicu za stol zajedno s odraslima
omoguiti djetetu dovoljno vremena za jedenje hrane, ali odmah treba odstraniti hranu kad se dijete pone igrati
dijete mora drati alicu s obje ruke kako bi se moglo napiti
dijete je vjeto s hranom ije komade moe rukom prinositi prstima
izbjegavati koritenje hrane kao kaznu ili nagradu
Vjetine
dijete poinje hodati drei se za jednu ruku s dvanaest ili trinaest mjeseci
poinje trati s dvije godine, hodati unazad, a skakutati na jednoj nozi s tri godine
dijete ne moe izmjenjivati noge kad se uspinje stepenicama
dijete poinje usavravati kompleksnije motorike sposobnosti za gradnju, skidanje odjee i crtanje linija
dijete eli potvrditi svoju neovisnost govorei ne i kad misli da
s dvije godine dijete poinje koristiti kratke reenice i raspolae fondom od 300 rijei
neprestano ponavlja pitanja zato
Kontrola uriniranja i stolice
znakovi koje pokazuju da je dijete spremno za skidanje pelena; koordinacija miiima za vrijeme hodanja, komuniciranje s roditeljima, kad je svjesno vlanih ili zamrljanih pelena i kad eli ugoditi roditeljima
kontroliranje stolice razvije se ranije od kontroliranja mokrae
do tree godine dijete savlada kontrolu nad stolicom i mokrenjem
djetetu se pelena ostavlja preko noi do etvrte godine ukoliko postoji potreba
Igra
proces socijalizacije ide u korak s razvojem igre, pa terapija kroz igru moe poeti u toj dobi
vrijeme koncentracije je vrlo kratko, pa dijete esto mijenja igrake
dijete istrauje vlastito tijelo i tijela drugih
tipine igrake kojima se dijete igra su: pokretne igrake koje se guraju, pijesak, drvene boje, lopte, pravljenje mjehuria, kamioni, traktori, lutke, posudice, plastini telefoni, drvene slagalice itd.
Sigurnost
dijete od jedne ili dvije godine eljno je istraivati svijet oko sebe
dijete treba nadzirati za vrijeme igre
kad se dijete osamostali da moe sjediti uspravno i dostigne teinu od devet kilograma, dijete se u automobilu mora smjestiti u djeju stolicu i vezati pojasevima i taj postupak treba primjenjivati sve dok dijete ne naraste do teine od 19 kilograma bez obzira na starosnu dob
obvezno zakljuavati vrata automobila
koristiti zadnje plamenike na penici dok se priprema hrana, ruka lonia mora biti okrenuta prema zidu i sredini penice
sve kuanske naprave koje imaju uzicu drati podalje od djeteta
postaviti zapore i brave na prozore i vrata tako da budu nedohvatljivi za dijete; po mogunosti sav namjetaj odmaknuti od prozora
postaviti zaslone na sve prozore
prilaze stepenicama zatititi prirunim vratima
ne dozvoliti djetetu igrati se ili spavati na gornjem leaju kreveta na kat
nikad ne ostaviti dijete samo u blizini kade, vjedra puna vode, bazena ili bilo gdje se nalazi vea koliina vode
koljke u kupaonici drati poklopljene
lijekove, otrove, kune biljke, opasne kemikalije drati uvijek pod kljuem
sirup purgativa i broj ureda za otrove imati u blizini.
DIJETE PREDKOLSKE DOBI
Tjelesne karakteristike
rast djeteta je 8 10 cm na godinu
prosjena visina je 95 cm kod djeteta od 3 godine, 102 cm kod djeteta od 4 godine, 108 cm kod djeteta od 5 godina
prosjena teina djeteta od 5 godina je oko 14,5 kg, a godinje dobije na teini negdje oko 2,4 kg
djetetu je potrebno svakodnevno spavati oko 12 sati
predmeti za sigurnost i none lampe pomau pri uspavljivanju
u poetku predkolske dobi zavrava rast svih mlijenih zubia
dentalna higijena je neophodna; obvezno djetetu pomoi pri pranju zubia i ienju svilenim koncem; nadopuna fluorom je neophodna ako voda ne sadri dovoljan postotak fluora
Osnovni parametri
temperatura: od 36,4 37,0 c
rad srca: 70 110 otkucaja u minuti
disanje: 16 22 udisaja u minuti
krvni tlak: 95/57 mmHg
Ishrana
dnevna koliina kalorija koja je potrebna djetetu iznosi 1700 kcal
dijete je sklono zahtijevati spremanje samo omiljene hrane i esto biti prevrtljivo pri izboru jela
dijete s pet godina usmjerava svoju panju na drutveni aspekt hranjenja kao to su razgovori za stolom, maniri, te elja za novim okusima i vrstama hrane
Sposobnosti i vjetine
ima pravilno dranje tijela
razvijene su motorike sposobnosti
moe skoiti, poskakivati i trati s lakoom
atletske sposobnosti poinju se razvijati
razvijen je istanan osjeaj za ravnoteu
izmjenjuje noge pri uspinjanju stepenicama
vjeto vezuje vezice na cipelama
moe neprekidno i dugo priati i neprestano ispitivati pitanjima zato
koristi se vokabularom od 900 rijei do tree godine, a s pet godina koristi 2100 rijei
s tri godine upotrebljava reenice od 3 4 rijei i u govoru koristi kratke fraze
s etiri godine upotrebljava reenice od 4 i 5 rijei, a s pet godina izraava se reenicama upotrebljavajui sve vrste rijei
dijete se izraava pravilno i jasno, a takoer s lakoom razumije druge dok govore
Kontrola uriniranja i stolice
nakon etvrte godine predkolsko dijete kontrolira mokrenje i stolicu, ali ponekad se moe dogoditi nono mokrenje u krevetu
nakon pet godina dijete dobiva potpunu kontrolu nad mokrenjem i stolicom osim u posebno stresnim situacijama
Igra i zabava
dijete je otvoreno za suradnju
zamilja prijatelje u svojim igrama
voli graditi i stvarati predmete u raznim oblicima; igra je i jednostavna i matovita
razumije dijeljenje i davanje svojih stvari s drugima i sposoban je za komunikaciju sa svojim vrnjacima
djetetu je potrebno redovito druenje s prijateljima njegove dobi,razne igre i aktivnosti, trebaju veliki prostor za tranje i skakanje
voli se dotjerivati i finu odjeu, boje, papir i drvene bojice za kreativno izraavanje
plivanje i mnogo sporta pomau u razvoju
slagalice i igrake potiu razvoj motorike
Sigurnost
predkolska djeca su vrlo aktivna i znatieljna
zbog maginog, nerealnog naina razmiljanja dijete predkolske dobi sklono je pokuavati izvoditi smione, odvane i opasne majstorije i ludorije koje viaju u crtanim filmovima
mogu usvojiti jednostavne praktine savjete za svoju sigurnost, jer razumiju kratke, verbalne upute, a i sposobnosti za duu koncentraciju su poveane
nauiti dijete osnovne mjere opreza i sigurnosti za igru u parkovima i raznim igralitima, a posebno obratiti pozornost djetetu na opasnost od ljuljake i ljestvi
djetetu se nikad ne smije dozvoliti igranje sa ibicama i upaljaem
predkolsko dijete treba poduiti kako se ponaati u sluaju opasnosti od poara i vatre
vatreno oruje treba isprazniti i osigurati pod kljuem; upozoriti dijete kad vidi neko oruje da napusti prostoriju ili dotino mjesto i odmah obavijesti nekog od odraslih
dijete treba poduiti da s plastinim pitoljem ili pukom ne smije ciljati u drugu osobu
poduiti predkolsko dijete da, ako ga netko dira po intimnim dijelovima tijela odmah obavijesti roditelje ili neku drugu odraslu osobu
upozoriti dijete da uvijek izbjegava kontakt ili razgovor sa strancem i da nikad ne prihvaa vonju, igrake i poklone od stranaca
nauiti dijete puno ime i prezime, adresu, imena roditelja i telefonski broj
sirup purgativa i broj ureda za otrove imati u blizini
nauiti dijete da nazove 112 u hitnim situacijama
DIJETE KOLSKE DOBI
Tjelesne karakteristike
djevojice ranije sazrijevaju od djeaka
prosjeni rast djeteta od 6 12-te godine je 5 cm za jednu godinu
raspon visine djeteta je od 112 cm u estoj godini do 149 cm u dvanaestoj godini
dobivanje na teini je 18 kg do 27 kg na godinu
prosjena teina je od 21 kg u dobi u est godina do 43 kg za dijete od 12 godina
prvi trajni zubi pojavljuju se u estoj godini, mlijeni zubi postupno nestaju
obvezna redovita kontrola kod zubara; dijete predkolske dobi mora se nadzirati i pomagati pri pranju zuba i ienju svilenim koncem; nadopuna fluorom je neophodna, ako voda ne sadri dovoljan postotak fluora
djetetu kolske dobi kojem jo uvijek izbijaju zubi najprikladnija je etkica koja ima mekana vlakna izraena od najlona, a najvea duina moe biti 15 cm
potrebna duljina spavanja varira od 10 12 sati
Osnovni parametri
temperatura: od 36,4 37c
rad srca: 60 100 otkucaja u minuti
disanje: 16 20 udisaja u minuti
krvni tlak: prosjeno 107/64 mmHg
Ishrana
poveana je potreba za kvalitetnom hranom zbog rasta
preporua se uravnoteena dijeta sastavljena prema uputama o zdravoj prehrani
esto znaju biti vrlo izbirljivi, ali i voljni probati nove okuse i vrste hrane
Sposobnosti i vjetine
usavrenije i razvijenije sloene sposobnosti
poveana snaga i izdrljivost
Igra i zabava
igre su s mnogo natjecateljskog duha
pravila i obredi su vrlo vani aspekti u pristupu igri
djeca kolske dobi vole crtati, sakupljati razne predmete, lutke, imati kune ljubimce, sudjelovati u raznim kvizovima i drutvenim igrama, sluati radio, gledati televiziju i video te imati pristup kompjuterskim igrama
sudjeluju u timskim sportovima
prikljuuju se tajnim udruenjima, potaju lanovi bande ili se pridruuju izviaima
Sigurnost
pokazuju vie sigurnosti u igrama i uestalo imitiraju scene iz stvarnog ivota koji ih okruuje, uzimajui razne alate i predmete iz kue
prilagoditi sigurnosne pojaseve u automobilu da prelaze preko prsiju i ramena djeteta i preko kostiju zdjelice
ako sigurnosni pojas prelazi preko mekog dijela djetetova vrata, pojas treba postaviti iza ramena.
najtee ozljede su od vonje biciklom, skejtom i u timskim sportovima kako djetetu rastu motorike sposobnosti
dijete uvijek mora nositi kacigu kad vozi bicikl ili se nalazi na koturaljkama ili skejtu
nauiti dijete plivati
nauiti kolsko dijete kako pristupati ivotinjama i upozoriti ih na opasnost od izazivanja i maltretiranja ivotinja
djetetu kolske dobi se nikad ne smije dozvoliti igranje sa ibicama ili upaljaem
poduiti dijete kako postupati u sluaju poara ili kako se zatititi, ako vatra zahvati odjeu; uvjebavati dijete u vjetinama zatite od poara
vatreno oruje treba isprazniti i osigurati mjesto pod kljuem; upozoriti dijete kad vidi oruje da napusti prostoriju ii mjesto i odmah obavijesti nekog od odraslih
poduiti dijete da odmah obavijesti najbliu odraslu osobu, ukoliko ga netko pokuava dirati po intimnim dijelovima tijela
upozoriti dijete da uvijek izbjegava kontakt ili razgovor sa strancem i da nikad ne prihvaa vonju, igraku ili poklone od stranaca
nauiti dijete kolske dobi o osnovama prometnih pravila i osnovne prometne znakove
sirup purgativa i broj ureda za otrove drati na vidnom i dostupnom mjestu
nauiti dijete da nazove hitnu slubu na 112
ADOLESCENTI
Tjelesne karakteristike
djevojke ulaze u pubertet u dobi od 8 godina i traje do 14- te godine
djeacima pubertet zapoinje u devetoj godini, a zavrava u esnaestoj
djeaci i djevojice dobivaju tjelesnu masu zrele dobi
lojne i znojne lijezde postaju aktivne i potpuno funkcionalne
rast dlaica na intimnim dijelovima tijela
poveanje visine, teine, rast dojki, poveanje opsega pelvisnog predjela kod djevojica
pojava mjesenice je oko 2,5 godine nakon puberteta
kod djeaka primjetno poveanje visine, teine, miine mase, penisa i veliine testisa
glas kod djeaka postaje dublji i muevniji
prosjeno poveanje teine u pubertetu; kod djevojica izmeu 7 24,5 kg, a kod djeaka izmeu 7 29,5 kg
briljiva dentalna higijena je neophodna, a mnogi adolescenti trebaju nositi ortodontski aparat
vrijeme odlaska na spavanje adolescenti odlau do kasno u no i da bi nadomjestili nedostatak sna koriste svaku priliku za spavanje do kasna
Osnovni parametri
temperatura: 36,4 do 37,0c
rad srca: 55 90 otkucaja u minuti
disanje: 12 20 udisaja u minuti
krvni tlak: 92/55 mmHg
Ishrana
prosjena koliina kalorija potrebna kod djevojica iznosi od 38 48 kcal/kg/dan
prosjena koliina kalorija kod djeaka iznosi od 42 60 kcal/kg/dan
poduka o zdravoj ishrani je vrlo vana
adolescenti imaju uestalije obroke posebno nakon pojaanih tjelesnih aktivnosti
vea koliina proteina i kalcija potrebna je za normalan rast kostiju i miia
Sposobnosti i vjetine
osnovne i sloenije motorike sposobnosti u potpunosti su razvijene
poveanje snage i izdrljivosti
Igra i zabava
razni sportovi i atletika su najuestaliji oblici zabave
natjecateljski duh i stroga pravila vrlo su vani
adolescenti uivaju u slijedeim aktivnostima: sportu, gledanju filmova, odlascima u kino, itanju knjiga, zabavama, raznim hobijima, kompjuterskim igricama i isprobavanju razliitih minki i frizura
Sigurnost
adolescentima je rizik primamljiv
istaknuti prirodni poriv za eksperimentiranjem i neovisnou
upoznati adolescenta s razornim posljedicama uzimanja droge i alkohola
pomoi u prepoznavanju novih mogunosti i prilika u tekim i opasnim situacijama
poticati vezivanje sigurnosnim pojasevima u vonji osobnim automobilom
upoznati adolescente s posljedicama i ozljedama u automobilskim nesreama
upozoriti na opasnost od skakanja i naglog ulaska u vodu bez prethodne provjere dubine i dna; poduiti neplivae plivanju
upoznati adolescente o opasnostima vezanih uz oruje, nasilje i bande
IGRA U DJEJOJ DOBI
Igra nije samo djeji odgovor na ivot; to je njegov ivot ako e postati vitalni, kreativni pojedinac koji se stalno razvija.
Hartley i Goldenson
IGRA
dobrovoljna i spontana aktivnost
svrha igre je uenje, troenje vika energije, te relaksiranje
sastavni je dio ivota svakog djeteta
za dijete je mnogo vie nego provoenje vremena
djeca se igraju oduvijek
dijete u igru unosi svoju osobnost, matu, elje, razmiljanja i znanje
dijete stjee kompetenciju
spoznaje iz igre temelj su razvoja inteligencije
potie stvaralake sposobnosti
protee se kroz itav razvoj djeteta
zadovoljava znatielju
osjeaj dosade ili nezainteresiranost u igri upozorenje na ozbiljne probleme
aristotel i platon su govorili o vanosti igre zastupali su tezu da djecu treba poticati da kroz igru oponaaju odrasle
tek sredinom 20. stoljea postala je tema znanstvenih studija
karakterizirana je unutarnjom motivacijom i kontrolom
ekspresivnou, simbolinou i samoregulacijom
vana je aktivnost u djetinjstvu
cjeloviti je proces ali ne i produkt
potie uenje i istraivanje na jednostavan nain
centar je ranog obrazovanja
pridonosi afirmaciji djetetove linosti
potie djetetov emocionalni razvoj
razvija mentalne i tjelesne sposobnosti
igra je potreba
nezadovoljavanje potrebe za igrom djeluje na psihiki, emocionalni i socijalni razvoj
iako izaziva svojevrstan napor praena je zadovoljstvom i veseljem kao i dinamikom
dijete nije potrebno stimulirati da bi imalo potrebu za igrom
motivirana je iznutra
Zato se djeca igraju?
vjeruju da e neto nauiti
iz zabave
igra je vrijedan alat uenja
stjeu znanja i vjetina posredstvom igre (govor, materinji jezik, hodanje, sluenje prstiima za baratanje vrlo sitnim predmetima)
Podruja razvoja igre
kognitivni razvoj
motoriki razvoj
socijalni razvoj
govorni razvoj
razvoj samopouzdanja
Kognitivni razvoj
spoznavanje i uenje
uenje se temelji na doivljajima djece
uroena znatielja djece, stimulira ih na istraivanje okruenja
oko 90% cjelokupnog razvoja mozga dogaa se u prvih pet godina ivota
doivljavanje okruenja na razliite naine i razvijanje tog iskustva, dijete spoznaje
koristi svih pet osjetila (vid, sluh,okus, miris i dodir)
predkolsko doba doba snanog uenja
ljudi pamte 10% od onoga to uju, 50% od onoga to vide i 90% od onoga to doive
da dijete razvije puni potencijal vana je raznolikost iskustva i kvaliteta okruenja
Motoriki razvoj
koordinacija tjelesnih pokreta
fina motorika koordinacija pokreta ake i prstiju
gruba motorika koordinacija nogu i ruku
velike i otvorene povrine za igranje potiu razvoj grube motorike
koritenje rukama i prstima razvija finu motoriku
Socijalni razvoj
najvaniji odnos razvija se u obitelji u poetku s majkom , kasnije s oba roditelja
za daljnji socijalni razvoj vaan je odnos s braom i sestrama, bakama i djedovima
Govorni razvoj
djeca trebaju priliku da sluaju, govore, a kasnije itaju i piu
jezina iskustva su najvie povezana s djetetovim uspjehom u kolovanju
djeca izloena jeziku visoke kvalitete vea prilika za postizanje visokog stupnja intelektualnog razvoja
vokalizacija ili uzastopno ponavljanje slogova imaju karakteristiku igre
rijei koje dijete naui izgovarati slue mu i za igru
djetetova interakcija s drugom osobom potie proces uenja
Razvoj samopouzdanja
razvije se u potpunosti u prvih pet godina ivota
treba pustiti dijete da samo pronae rjeenje za odreeni problem vlastitom aktivnou i istraivanjem
Vrste igara
funkcionalne igra ruicama, zvekom, predmeti koji sviraju
konstruktivne- kocke
igre pretvaranja simbolika igra predoperacijsko miljenje
igre s pravilima ovjee ne ljuti se
Razvoj stvaralatva kroz igru
djeca razvijaju sposobnosti i vjetine kao produkt znatielje i otkrivanja
djeje miljenje je vrlo aktivno i ivo
neposredna okolina stvara nepoznata stanja koje rjeava
postavlja pretpostavke, provjerava ih, prihvaa ili odbacuje
eksperimentiranje
slobodno izraavanje
sami nalaze odgovore i rjeenja u problemskim situacijama
Uenje kroz igru
Igra omoguava:
autonomiju
samoregulaciju
prihvaanje pravila
razvijanje unutarnjih moralnih uvjerenja
Zakljuak
igra je aktivnost koja omoguava djetetu da se razvija u skladu intelektualnog, socijalnog, tjelesnog i emocionalnog razvoja
potie ga na aktivnosti pomou kojih razvija svoje mogunosti
dijete ima pravo na igru
odrasli moraju osigurati naine da se stvore svi uvjeti za igru
igra je za dijete najvaniji posao
Dijete potaje odrasla osoba kada uvidi da ima pravo ne samo biti u pravu, ve biti i u krivu.
Thomas Szasz
UZIMANJE SESTRINSKE ANAMNEZE U PEDIJATRIJI
Unutar procesa zdravstvene njege medicinska sestra je:
prijatelj
zagovornik djeteta i obitelji
davatelj i pribavitelj informacija
osoba resursa
uitelj edukator
potpornik
savjetnik
koordinator
SESTRA
Dijeljenje znanja i informacija
Omoguavanje uenja i obrazovanja
Pruanje potpore i savjeta
Samonjega i nezavisnost
Razvoj istinskog partnerstva izmeu profesionalca i djeteta te obitelji odreen je sa:
stavom sudionika prema njihovoj ukljuenosti unutar pruanja njege
spremnosti medicinske sestre da prua informacije, znanje i vjetine
spremnosti medicinske sestre da se koluje, ui i daje potporu i drugima unutar procesa zdravstvene njege
DIJETE
Nezrelost
Kognitivne sposobnosti
Stupanj razvoja
Zdravstveno stanje
elja za samozbrinjavanjem
Anksioznost
Strah i percepcija vlastitih mogunosti
DIJETE I RODITELJI
normalno stanje djeteta
teina bolesti
stadij hospitalizacije
anksioznost
broj prijanjih hospitalizacija
prijanji stupanj znanja i vjetina povezanih sa zdravljem, zdravstvenom njegom i lijeenjem
elja za stjecanje novih znanja
OBITELJ
Obveze
Struktura
Stupanj stresa i anksioznosti
elja za sudjelovanjem
MEDICINSKA SESTRA
stavovi prema drugima
sposobnost uspostavljanja odnosa utemeljenog na uzajamnom povjerenju i potovanju
komunikacijske vjetine
sposobnost educiranja - poduavanja
CILJEVI ZDRAVSTVENE NJEGE
pruiti skrb imajui na umu najbolje interese djeteta
ouvati integritet obitelji
promovirati pruanje njege od strane obitelji
omoguiti obitelji da zadre neovisnost i kontrolu nad vlastitim ivotima
odravanje djetetove rutine za vrijeme bolesti bilo u bolnici ili kod kue
Sestrinska anamneza u pedijatriji
izvor informacija
informacije subjektivne, objektivne, primarne, sekundarne, verbalne, neverbalne
ANAMNEZA I STATUS DJETETA
ime i prezime
nadimak
matini broj
datum roenja
adresa, telefon
razlog prijema
med. dijagnoza
stanje kod prijema: teina, visina, duina, izgled koe, stanje svijesti, vitalni znaci, izgled djeteta
prijanje bolesti i hospitalizacija
da li dijete zna razlog hospitalizacije i kako je reagiralo na pripremu
postoji li bilo koji strah u/s bolnicom
informiranost roditelja o bolesti
uvjeti kod kue (socijalni, grijanje, vlanost)
nepodnoljivost lijekova
imena i godina brae ili sestara
odnos djeteta prema nepoznatim osobama i djeci
da li dijete ima ljubimca
promjene u kui / 6 mjeseci
navike u prehrani
navike u odmoru i snu
navike u/ eliminacije
navike u/s osobne higijene
navike u/s igre
druge primjedbe
Anamneza uzeta od:
Potpis medicinske sestre
STANJE KOD PRIJEMA
Dijete od 0 6 godina
psihomotorni rast i razvoj
stanje fontanele
deformacije
tjemenica
soor
opi izgled dob, spol, visina, teina, nutritivni status, razvoj
procjena vitalnih znakova
procjena neurolokog statusa stanje svijesti
procjena muskuloskeletnog sustava
procjena respiratornog sustava
procjena kardiovaskularnog sustava
procjena gastrointestinalnog ustava
procjena mokranog sustava
procjena pokrovnog sustava
NAVIKE U/S PREHRANOM
umjetna ili prirodna prehrana
boica
izdajanje majke
broj obroka, razmaci i koliina hrane
alergija na hranu jaja, jagode, rajica
koju vrsta namirnica konzumira uz dojenje
jede li na liicu
jede li samo ili uz pomo
koliina tekuine sok, voda
da li ima meuobroke aja,
to voli a to ne
uobiajeno uzimanje tekuine vrsta koliina, dodatci i zamjene
promjene tjelesne teine, tek
specijalna dijeta
NAVIKE U/S ODMOROM I SNOM
raspored spavanja i dnevnih odmora te da li spava nou koliko
poloaj
to je potrebno za uspavljivanje pria, duda, jastuk, gaza, muzika, uspavanka, strip, gledanje crtia ili filma
ritual spavanja
da li spava samo ili s nekim
da li postoje problemi sa spavanjem, nesanica, rano buenje, none more, lijekovi
NAVIKE U/S ELIMINACIJOM
da li je u pelenama ili ne
alergija na pelene
kako trai
pokret traenja
u koje vrijeme trai nonu posudu
da li mokri po noi
da li je steklo sve navike
da li redovito ima stolicu osobitosti stolice
NAVIKE U/S IGROM
s im se igra
s kim se igra
kada se igra
kako se igra skrivaa
zveke arke boje
drutvene igre
igra s prijateljima
kako provodi slobodno vrijeme
nadoknada nastave
posjet prijatelja i nastavnika
najdraa igraka
NAVIKE U/S OSOBNE HIGIJENE
kada se kupa
da li se kupa samo
higijena nakon pelena
pranje kose
navika umivanja
pranje zubia
samostalno oblaenje
to ne moe kopanje gumbia
samostalno kupanje koliko puta
samostalna higijena noktiju
NAVIKE U/S KOMUNIKACIJE
jednosmjerna komunikacija do 1 godine
verbalna komunikacija
vrste plaa
to znaci pokret
sram
dvosmjerna komunikacija
znaenje pojedinih rijei
mucanje, tepanje
Sestrinska dokumentacija
valjan dokument
odraava proces zdravstvene njege
opisuje stanje djeteta iz smjene u smjenu
treba biti tako kreirana da se izbjegava ponavljanje informacija
plan zdravstvene njege se nadopunjuje
sadri sve potrebne intervencije
dokumentacija treba biti osmiljena
Vanost pristupu njege u procesu lei u srcima i mislima svih onih koji sudjeluju - odlike, kvalitete i atributi od onih koji su utjecajni kulturom unutar koje je njega dana
Dijete je osoba a ne objekt skrbi (Butler Sloss)
RELEVANTNI FAKTORI KOD DJETETA
Pla:
normalan
jak pla
vritanje
slabo glasanje
cmizdrenje
Kretanje tijela i poloaj - procjena
nemir s neartikuliranim smetnjama
neuobiajeno mirno dijete
u istom poloaju plae i protestira kad se pomakne ili dodirne povrijeeni dio tijela
Poveana ili smanjena napetost muskulature - procjena
ukoenost
hiperekstenzija vrata
mlakost miia
ekanje ili svrbe - procjena
da li ei svrbe na licu, uhu ili nekom drugom dijelu tijela
Apatija - procjena
pasivnost
povuenost u sebe
indiferentnost za okolinu
Poveana ovisnost - procjena
dijete postaje uplaeno ili zbunjeno
ovisi o jednoj osobi
Odbijanje hrane i tekuine - procjena
procijeniti koju hranu i tekuinu dijete odbija
Promjene u uestalosti i izgledu stolice - procjena
boja
miris
konzistencija
primjese
koliina
broj stolica
dijete na majinom mlijeku
Promjene na koi - procjena
osip na specifinim mjestima gluteusi, vrat
crvenilo koe
Izraz lica i boja koe lica - procjena
izmuen
blijed
nadut
sjaj u oima
sjene uiju
podonjaci, cijanoza, crvenilo
Ponaanje - procjena
procijeniti sve vrste ponaanja to se oituje od onih prema dobi i stupnju razvoja ili ve uobiajenog ponaanja
Znojenje - procjena
pretjerano znojenje je znak neke disfunkcije
POJEDINI OBLICI SMETNJE PONAANJA
ANOREXIO MENTALIS
odbijanje hrane nakon prve godine ivota emocionalni je poremeaj
mentalna anorexia ukoliko se javlja u pubertetu moe biti samo prolazan simptom pubertetske krize ali moe biti i psihosomatska smetnja ili poetak psihoze
nije iskljuivo vezana za enski spol
5 10% sluajeva javlja se u osoba mukog spola
najee se javlja izmeu 12 23 god
90 % sluajeva izmeu 15 17 godine
Komplikacije anorexije
metabolike hipotermija, poremeaj elektrolita, hipoglikemija
kardiovaskularne bradikardija, ortostatska hipotenzija, aritmije
neuroloke promjene eeg a, atrofija kortexa mozga
hematoloke anemija, trombocitopenija, leukopenija
imunoloke oslabljen imunitet u uznapredovanoj bolesti
gastroenteroloke otok parotida, atonija crijeva, usporeno pranjenje eluca, ruptura jednjaka, akutni pankreatitis
BULIMIJA
pretjerano uzimanje hrane
simptom se javlja samostalno
ako potraje izaziva gojaznost
neka djeca prekomjernom hranom nadoknauju nedovoljne emocionalne potrebe i ublauju strah
indicirana je psihoterapija i roditelja i djeteta
neka djeca prekomjernom hranom nadoknauju nedovoljne emocionalne potrebe i ublauju strah
indicirana je psihoterapija i roditelja i djeteta
PSIHOGENO POVRAANJE
znai odbijanje
uzrokovano je nekom neugodnom situacijom za dijete
moe biti vezano za prisiljavanje na jelo ili druge situacije koje dijete polu svijesno ili nesvjesno odbija polazak u vrti ili kolu
ENUREZA
nekontrolirano mokrenje u dobi kad bi dijete trebalo kontrolirati svoje sfinktere
esta smetnja u djetinjstvu
najei oblik nono mokrenje
tolerira se po nekim autorima izmeu etvrte i pete godine
primarna enureza ako do etvrte godine dijete ne usvoji kontrolu mokrenja
sekundarna enureza ako je dijete neko vrijeme kontrolirano mokrilo, pa je tu sposobnost izgubilo
ENKOPREZA
nekontrolirano defeciranje
primarna esto se izmjenjuje s opstipacijom
dijete je pasivno, predano sudbini
NESANICA
poznati simptom u psihotine djece
strah od postelje
strah od odvajanja majke
strah od smrti i runih snova
PAVOR NOKTURNUS (noni strah)
javlja se za vrijeme spavanja
dijete se uspravi u krevetu s vriskom manifestirajui mimikom i kretnjama jak strah
polubudno vriti i plae
govori nepovezano
rukama se brani od nekog prijeteeg
MJESEARSTVO I GOVORENJE U SNU
u tim simptomima motorni i senzoriki simptomi su pod stanovitom kontrolom ja
ostali dijelovi su izvan kontrole
kretanje i rijei u snu izraavaju na simbolian i direktan i nain elje, sukobe, i agresiju djeteta
vea uzbuenja po danu i febrilna stanja mogu biti jedan od uzroka
NJIHANJE GLAVE ILI TIJELA
ritmiki su pokreti koji slue djetetu kao motorno rastereenje
stvarajui ugodu pomau djetetu da prevlada neku neugodu
UDARANJE GLAVOM
motorna ritmija uz odreenu agresivnu komponentu
motorne ritmije u prvoj godini su normalna pojava i prolaze kad motorika djeteta bude zrelija
isti problem sisanje palca, frkanje kose
MOTORNI NEMIR (hyperkinesis)
u prvoj i drugoj godini normalna pojava
kod starije djece razlikujemo motorni nemir organske geneze u sluajevima cerebralnih oteenja
PIKA
pojava kod koje djeca stavljaju u usta predmete koji nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost a mogu biti tetni
u prvoj godini dijete istrauje svoju okolinu i na taj nain je upoznaje
ako je simptom dui od godinu dana upuuje na smetnje u odnosu dijete okolina ili predstavlja prisilnu radnju
UPANJE KOSE
upanje vlastite kose
dijete upa kosu na jednom ili vie dijelova glave a ponekad i guta iupanu kosu
simptom se javlja u treoj ili etvrtoj godini ali kasnije zahvati vee razmjere
predstavlja estetski problem
tvrdokoran i otporan na terapiju
GRIENJE NOKTIJU
dijete rastereuje psihiku napetost
moe imati prisilnu komponentu
tvrdokoran simptom koji se ponekad zadri i tijekom cijelog ivota
TIKOVI
relativno esta pojava u djece predkolske i kolske dobi
brzi , nevoljni pokreti pojedinih skupina voljnih miia
lokalizirani su na vjeama, nosu, ustima, na vratu, ramenom pojasu,
esti je tik kaljucanja
mogu postojati pojedinano ili kao skupina tikova
MUCANJE
moe se javiti kao prolazna smetnja u vrijeme kad dijete naui govoriti
kao trajnija smetnja moe se razviti i polagano kao izraz postojeih emocionalnih tekoa u odnosu dijete okolina
moe nastati i naglo kao reakcija na kratku, za dijete snanu emocionalnu traumu
PSIHOGENA NIJEMOST
pojava nijemosti u djeteta koje zna i moe govoriti, ali je iz emocionalnih razloga prestalo govoriti sa svima u svojoj okolini, ili samo pred odreenim osobama ili u odreenoj situaciji
esto kod zakoene djece pred nastavnikom na poetku kolovanja
NAPADI SRDBE I BIJESA
u drugoj i treoj godini moe se smatrati izrazom agresije djeteta koje jo ne vlada svojim nagonima
u kasnijoj dobi djeteta vrednuje se kao smetnja koju treba lijeiti
LJUBOMORA
esta reakcija u odnosu djeteta sa svojom braom, sestrama i vrnjacima
jaka ljubomora u starije djece s nekontroliranim izrazima agresije prema suparnicima zahtijeva psihoterapijski pristup
ASOCIJALNO PONAANJE
moe se nazvati i neprilagoeno ponaanje ali se mora odrediti i sredina na koju dijete nije prilagoeno
u disocijalno ponaanje ubrajaju se krae, bjeanje od kue, skitnja, asocijalni seksualni ispadi, nasilje, pale itd.
TJESKOBA
bojazan od neeg to se ne moe odrediti
strah bojazan od neeg odreenog
teko se odreuje razlika izmeu tjeskobe i straha
strah od mraka, od ugriza psa, vuka, strah da e biti prodrijeto, progonjeno od zvijeri i sl.
dijete je sklono da na strah reagira i glavoboljom, bolovima u trbuhu, nogama i tekoama pri hodanju
HOSPITALIZACIJA DJETETA
Hospitalizacija
stresna situacija za dijete bilo koje dobi
stresna situacija i za roditelje i cjelokupnu obitelj
Razlozi hospitalizacije djeteta
Zdravstveni- bolest iji tijek zahtijeva kompletnu dijagnostiku obradu i lijeenje, nedovoljna zdravstvena prosvjeenost roditelja, loa organizacija zdravstvene slube i loa zatita na primarnoj zdravstvenoj zatiti
Socijalni-loe socijalne prilike u obitelji koje uvjetuju pogoranje zdravstvenog stanja, nezaposlenost, siromatvo, socijalna deprivacija roditelja, ovisnosti roditelja
Primanje u bolnicu (Otavska deklaracija o pravu djeteta na zdravstvenu zatitu)
dijete treba primiti u bolnicu samo ako se skrb koja je potrebna ne moe osigurati kod kue ambulantno
dijete primljeno u bolnicu mora biti smjeteno u okoli koji je izgraen, namjeten i opremljen sukladno njegovoj dobi i zdravstvenom stanju
dijete se ne smije primiti na odjele, za odrasle, osim u okolnostima koje su uvjetovane samo njegovim medicinskim problemima, npr. kad se dijete prima radi poroda ili prekida trudnoe
ne smije se tedjeti truda da bi se djetetu omoguio primitak u bolnicu u pratnji roditelja ili odgovarajue zamjene, za njih treba (gdje je to potrebno) osigurati odgovarajui smjetaj u bolnici ili blizu bolnice, bez naplate ili samo uz minimalnu novanu naknadu i uz mogunost izostanka roditelja s posla bez bojazni uz budunost njihova zaposlenikog statusa
svakomu djetetu u bolnici mora biti pruena mogunost za to vie vanjskih dodira i posjeta, u mjeri u kojoj je to spojivo s dobrom njegom, bez ogranienja s obzirom na dob posjetitelja, osim kada lijenik zbog opravdanih razloga vjeruje da posjet ne bi bio u najboljem interesu samog djeteta
prilikom primitka dojeneta odgovarajue dobi u bolnicu, majci se ne smije uskratiti mogu
nost da ga doji, osim kada za dojenje postoje jasne medicinske kontraindikacije
djetetu u bolnici treba u skladu u dobi pruiti pribor i mogunost za igranje, rekreaciju i nastavak uenja. da bi se ostvarila mogunost kolovanja, treba poticati rad specijaliziranih nastavnika ili omoguiti djetetu pristup daljinskoj nastavi
Priprema obitelji za hospitalizaciju
CILJ-smanjenje stresa i izbjegavanje krize
trend ukljuivanja obitelji u hospitalizaciju
predhospitalizacijski edukacijski program je poeljan
situacija mora ukljuivati i oekivane reakcije roditelja
Procjena ukljuuje:
procjenu obitelji-razina znanja koja posjeduju
strukturu obitelji i sisteme podrke
izmjenu informacija i vjetinu komunikacije
elju roditelja za sudjelovanjem u njezi
promatranje reakcije roditelja na bolest djeteta
znanja brae i sestara o bolesti
procjena hospitaliziranog djeteta ukljuuje:
strah od odvajanja
protest
oaj-beznae
odvojenost/odbaenost
strah od ozljede i boli
gubitak kontrole
Hospitalizacija novoroenog djeteta i dojeneta
1. Strah od odvajanja
Protest
pla, povici, traenje jednog od roditelja; izbjegavanje i odbijanje dodira sa strancima
verbalna agresija na druge osobe
fiziki napadi: mlataranje nogama, borba, udarci, tipanje
Oaj (beznae)
povuen, tuan, nezainteresiran za okolinu
gubitak usvojenih vjetina
Odvojenost (odbaenost)
odvojenost je neuobiajena i ponekad se naziva poricanje
povrno gledano, malo dijete izgleda kao da se priviklo i prihvatilo gubitak
tijekom ove faze, dijete ponovo postaje zainteresirano za okolinu, igra se s ostalima i izgleda kao da uspostavlja nove odnose; ovaj oblik ponaanja je zapravo rezignacija (pomirenost sa sudbinom) i nije znak zadovoljstva djeteta
dijete se odvaja od roditelja nastojei izbjei emocionalnu bol zbog elje za roditeljskom prisutnou
dijete nastoji nadvladati problem uspostavljajui povrne odnose s drugima, postaje potpuno usmjereno na sebe i pridaje glavnu vanost stvarima oko sebe
ovo je najozbiljnija faza jer povrat moguih tetnih posljedica je manje vjerojatan zbog odvojenosti koja je ve uspostavljena; u veini situacija, privremena odvojenost nametnuta hospitalizacijom nije razlogom dulje odsutnosti roditelja tako, da dijete ne ulazi u tu fazu ponovnog odvajanja
2. Strah od ozljede i boli; potaknuto prethodnim iskustvima od odvajanja od roditelja i kao priprema za predstojee iskustvo.
3. Gubitak kontrole
hospitalizacija sa svojim nizom procedura i bolnikih rutina moe ozbiljno ugroziti ivot djeteta
gubitak kontrole esto se oituje u djetetovu ponaanju za vrijeme hranjenja, igranja, odlaska na spavanje ili u sluajevima nude
dijete moe pokazivati regresiju (uzmak na ranije faze razvoja)
Pristup
postupati s djetetom s blagim tonom i njenim rijeima
omoguiti sisanje (dudanje) i oralne stimulanse za bebu upotrebljavajui dudu varalicu
dati poticaj prilagoen djetetu upotrebljavajui objekte komplementarnih boja i razliitih materijala
pruiti djetetu uvjete i dnevne rutine koje je usvojio kod kue
stvoriti mogunost izbora djetetu koliko je to mogue da bi dijete zadobilo osjeaj kontrole
pristupati djetetu s pozitivnim ozrajem
dozvoliti djetetu da izrazi osjeaje protesta i otpora
ohrabrivati dijete da govori o roditeljima i svim ostalim iz njegova ivota
prihvatiti djetetovo regresivno ponaanje bez zadirkivanja
pruiti djetetu omiljene i umirujue igrake
omoguiti djetetu to vie kretanja
pretpostaviti razdraenost i izljeve bijesa i odravati siguran prostor za djetetovo iskazivanje osjeaja kroz igru ili neku drugu fiziku aktivnost
primijeniti primjerene tehnike koje smanjuju bol
Hospitalizacija predkolskog djeteta
1. Strah od odvajanja
openito je manjeg intenziteta i manjeg oitovanja u djeteta
poveanje stresa umanjuje sposobnost predkolca za odvajanje od roditelja
protest: manje je izravan i nije agresivan kao kod jednogodinjeg djeteta; mogu projicirati osjeaje na druge.
oaj (beznae): slino jednogodinjem djetetu
tiho povlaenje,tuga, nezainteresiranost za okolinu, gubitak nedavno steenih vjetina, predkolarac esto ne eli suraivati, odbija jesti ili ne uzima lijekove, esto zapitkuje kad e doi roditelji u posjet
odvojenost : slina jednogodinjem djetetu
2.Strah od ozljede i boli
sedmogodinjak ima nedostatno razumijevanje o tjelesnoj cjelovitosti.
zamilja da je situacija mnogo stranija nego to zapravo jest.
sedmogodinjak zamilja da je bolestan zbog neeg to je mislio ili uinio
3.Gubitak kontrole
vole poznate i uobiajene postupke i rutine, te mogu pokazati regresiju, ako ne zadre bar malo kontrole
ako je kod kue bio neovisan i znao se brinuti o sebi, oekuje slian tretman i u bolnici
Pristup
omoguiti siguran prostor
polako i postupno pristupiti komunikaciji s djetetom
dozvoliti djetetu da izrazi svoju ljutnju
priznati strahove, nemir i nevjericu djeteta
prihvati regresivno ponaanje; pomoi djetetu da se iz regresivnog ponaanja polako vrati u ponaanje primjereno njegovoj dobi
ohrabrivati rooming in ili im ostaviti najdrau igraku
omoguiti kretanje djeteta, igru i raznolike aktivnosti
smjestiti sedmogodinjaka s drugom djecom njegove dobi, ako je to mogue
poticati predkolca da to vie bude neovisan
objasniti sve postupke djetetu jednostavno i to prilagoeno njegovoj dobi
izbjegavati agresivne preglede i postupke kad je to mogue
dozvoliti noenje donjeg rublja
Hospitalizacija djeteta kolske dobi
1. Strah od odvojenosti
dijete se ve priviklo na odvojenost kraeg vremenskog razdoblja, ali ako se stres intenzivira odvojenost se sve tee prihvaa.
dijete je vie zabrinuto zbog izostanka iz kole i strah da e ga prijatelji zaboraviti.
obino se ne prepoznaje stadij protesta, oaja i odvojenosti kod kolske djece
2. Strah od ozljede i boli
strah od tjelesne ozljede i bola
strah od same bolesti, onesposobljenosti, smrti i bolnikih pregleda na genitalijama
nelagodnost pri bilo kakvom pregledu povezanom sa seksualnou
stenjanje i cmizdrenje, drati ga mirnog, dopustiti da govori o bolu.
3. Gubitak kontrole
uglavnom je drutvenog karaktera, neovisan i ukljuen u mnoge aktivnosti
trai informacije i zapitkuje konkretna pitanja o pregledima, ispitivanjima i o samoj bolesti
povezuje njegove ili njene aktivnosti s uzrokom bolesti
moe se osjeati bespomoan i ovisan, ako postoji tjelesno ogranienje
Pristup
poticati rooming in
usmjeriti panju na djetetove sposobnosti i potrebe
poticati dijete kolske dobi da polako ukljui i brigu o sebi
prihvaati regresiju, ali poticati neovisnost
omoguiti razne mogunosti kolarcu
dozvoliti djetetu izraavanje svojih osjeaja verbalno i neverbalno
prihvatiti i prepoznati strahove i zabrinutosti, te poticati razgovor o tome
omoguiti privatnost
izbjegavati grube postupke i preglede, ako je to mogue
dozvoliti kolarcu noenje donjeg rublja
ukljuiti dijete u aktivnosti prilagoene uzrastu i sposobnostima
omoguiti za svako dijete posebno sport i igru
poticati dijete da kontaktira svoje prijatelje
priskrbiti uvjete za uenje i rad
koristiti prikladne metode za ublaavanje boli
Hospitalizacija adolescenta
1. Strah od odvajanja
mladii i djevojke esto ne ele prisutnost roditelja kad su hospitalizirani
uzrok nelagode i tjeskobe je odvojenost od prijatelja
postaju jako uznemireni, ako prijatelji nastave sa svakodnevnim aktivnostima, a njih zaborave i iskljue iz svih dogaanja
2.Strah od ozljede i boli
strah da budu drugaiji od svojih vrnjaka
ponekad ostavljaju dojam da nisu uplaeni iako su jako prestravljeni
postaju jako oprezni i napeti kad su u pitanju pregledi povezani sa spolnou
3.Gubitak kontrole
maniri ponaanja pokazuju ljutnju, rezignaciju i odbijaju suradnju
trae pomo, a kad im se prui oni je odbijaju
Pristup
poticati pitanja o pojavljivanju bolesti i budunosti
ispitati osjeaje i miljenja o bolnici i znaenje bolesti za djetetove odnose s drugima
poticati noenje vlastite odjee i omoguiti osobnu higijenu i njegu
dozvoliti donoenje omiljene hrane u bolnicu ukoliko je to mogue
omoguiti privatnost
koristiti medicinsku terminologiju i razne dijagrame za pripremu pregleda
upoznati mladia ili djevojku s ostalim adolescentima u bolnici
omoguiti i poticati odravanje kontakta s vrnjacima
osigurati uvjete z nastavak obrazovanja
prepoznati i formulirati planove za budunost
pomoi u razvoju pozitivnog pristupa rjeavanju problema
Metode komunikacije i pristupa
Ope smjernice:
nastojati da se dijete osjea sigurno i oputeno u komunikaciji s medicinskom sestrom
uspostaviti komunikaciju kroz razne predmete
dozvoliti djetetu izraavanje strahova i zabrinutosti
govoriti jasno tihim glasom bez imalo urbe
ponuditi izbor djetetu kad je to mogue
biti iskren s djetetom
uspostaviti prikladne granice s djetetom
Novoroene (dojene)
dojene reagira na neverbalne znakove kojim zrai odrasla osoba u blizini: dranje u naruju, njihanje, tapanje i dodirivanje
polako i oprezno pristupati djetetu kako bi to bolje upoznalo i prihvatilo medicinsku sestru
koristiti smireni, blagi i umirujui glas
promptno reagirati na pla
priati i itati djetetu
omoguiti sve rekvizite za sigurnost djeteta kao pokrivae, dude varalice ukoliko ih dijete treba
Jednogodinje dijete
pristupati djetetu oprezno, polako i blago
zapamtiti da jednogodinjaci doslovno shvaaju izreene rijei
nauiti djetetove rijei koje koristi za pojedine stvari i njih koristiti za komunikaciju
koristiti kratke, konkretne rijei
pripremiti dijete za pregled neposredno pred sam postupak
ponoviti objanjenja i opise
koristiti razne igre kao pomo pri objanjavanju
koristiti vizualna sredstva kao slikovnice, lutke i bebe
dozvoliti djetetu da dira opremu ili instrumente istovremeno tumaei emu slu
poticati koritenje igraaka koje zabavljaju i smiruju dijete
Predkolsko dijete
dati djetetu mogunost izbora u svakoj prigodi
govoriti jednostavnim reenicama
biti koncizan i kratak u objanjenjima
dozvoliti djetetu pitanja
pojasniti djetetu tretmane neposredno pred sam poetak postupka
kroz igru objasniti postupke i sve aktivnosti
dozvoliti dodirivanje medicinskih instrumenata i na taj nain smanjiti strah i dijete e lake odgovarati na pitanja
Dijete kolske dobi
ustanoviti granice
na primjeren nain uvjeravanja ublaiti tjeskobu i strah djeteta
nastojati ukljuiti dijete u razgovore koje potiu razmiljanje
koristiti se igrama koje su prilagoene nainu lijeenja
koristi fotografije, knjige, lutke i video pri objanjavanju tretmana
objasniti jasnim rjenikom
omoguiti vrijeme za privatnost i mir
Adolescent
adolescent je esto okupiran izgledom svog tijela
podrati i poticati neovisnost
omoguiti privatnost
koristiti fotografije, knjige, lutke i video pri objanjavanju tretmana
razgovarati o temama koje zanimaju adolescenta
u razgovoru i objanjavanju izbjegavati previe apstrakcija, mnogo detalja ili prekomjerno koritenje tehnikih termina
izbjegavati davati odgovore na manje prihvatljiv nain kao to je sukobljavanje miljenja, mijeanje u privatnost ili osuivanje
ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA KOD HITNIH STANJA
Najea hitna stanja
nesree
akcidentalna (nenamjerna) otrovanja u djece
strano tijelo u dinim putovima
opekline
vruica
anafilaksija
Upozorenja roditelja
ne diraj to, to je pec"
"ne tri po stanu, past e"
"ne penji se na stol"
"ne stavljaj figurice u usta"
"ostavi boicu, to nije za pie"
Nesree
prve na ljestvici uzroka smrti od prve do 14 godine
nesree zbog pada najee u prve etiri godine
aspiracija stranih tijela i tvari u prvoj i drugoj godini ivota
otrovanja od kraja prve do kraja tree godine ivota
prometne nesree od druge godine pa do adolescencije
utapljanje - tijekom cijelog djetinjstva
Zbog ega nastaju ozljede
u predkolskoj dobi najee nastaju kao posljedica padova u otvorenom prostoru, tijekom igre, pri emu mogu nastati otvorene rane, uganua, iaenja ili prijelomi
kod kolske djece ozljede najee nastaju u prometnim nesreama, a posljedice stradavanja u prometu osobito su teke i brojne kod adolescenata.
godinje u svijetu zbog nesrea ivot izgubi 40.000 mladih u dobi od 15 do 24 godine, indikativno je da su od toga 82 posto mukarci!
dijete je izloeno brojnim opasnostima od ozljeivanja bez obzira na to gdje se nalazi.
na otvorenim, javnim prostorima djeca se najee ozlijede prilikom pada, a zatvoreni prostor, vlastiti dom, nosi drukije opasnosti
najopasnija prostorija u stanu za dijete je kuhinja, gdje se najee dogaaju opekline i posjekotine.
na odmoru, za ljetovanja, djeca su izloena opasnosti od utapanja te od ugriza i uboda kukaca i ivotinja
Faktori rizika
djeaci su izloeniji nesreama od djevojica
omjer 60:40 (naroito za utapljanja, ozljede otrim predmetima i vatrenim orujem
socijalno i imovinsko stanje obitelji nii stupanj obrazovanja roditelja, lo standard stanovanja, nedovoljan nadzor nad kretanje i aktivnostima djeteta
Podaci Dravnog zavoda za statistiku
UZROCI SMRTIdob
0 god1 - 45 - 910 - 1415 - 19ukupno
prometne nezgode036105473
utapljanja013138
uguenja210025
padovi001135
struja001023
otrovanja101046
ukupne
nezgode35121268100
1960. godine 24% djece umiralo je zbog posljedica nesrea
1994. godine taj udio porastao je na 50,9 %
danas se pretpostavlja da oko 55 % djece, osobito kolske dobi umire zbog posljedica raznih nesrea.
posebno su opasne ozljede glave, koje pogode 67 % rtava prometnih nesrea
Suvremeno stajalite o nesreama
nesrea ne nastaje sluajno ili spontano
uvijek je posljedica predvidivih i sprijeivih uzroka i dispozicijskih imbenika
Fatalistiko stajalite o nesreama
veina nesrea posljedica je spleta okolnosti
paralizira razumne napore za prevenciju nesrea, koji kad se dosljedno primjene, mogu biti vrlo uinkoviti
Prevencija nesrea
obuhvaa postupke koji su usmjereni na dijete kao subjekt nesrea, na njegove roditelje i obitelj, te na okolinu, osoblje vrtia i kola, na neposredni agens nesrea (otrov, otri predmet)
javnozdravstveni odgoj
Preventivne mjere za dijete u prvoj godini ivota
ne ostavljati dijete na neograenu krevetu, stolu ili stolici
odstraniti iz dohvata djeteta sitne predmete i opasne tvari
podloga za spavanje treba biti tvrda, za dojenad bez jastuka, pokriva takav da se dijete njime ne moe u snu zaguiti
iz djetetova dohvat treba ukloniti sve vrpce, uzice, podvezice koje bi mogle strangulirati dijete
dudu varalicu ili lanie ne vjeajte oko vrata
grijanje vode za kupanje ograniite na maksimalnu temperaturu do 50 stupnjeva c
ne ostavljajte dijete u kadici bez nadzora u kadici za kupanje, pokraj korita, bunara, bazena, potoka
ve pri prvoj vonji iz rodilita kui novoroene treba biti vezano u odgovarajuoj lealjci na stranjem sjedalu auta
roditelji moraju biti privezani
Predkolska dob
prozore, vrata i balkone treba osigurati od mogunosti pada drati zakljuano
odstranite iz dohvata djeteta sitne predmete i opasne tvari
provjerite sigurnost igraaka s obzirom na sitne dijelove
lijekove drite izvan pogleda i dosega djeteta
kuanske i tehnike kemikalije pohranite na sigurnom
plinske bojlere i pei odravajte u besprijekornom stanju
odstranite iz dohvata djeteta sve otre i iljate predmete provjerite sigurnost igraaka
pouite djecu i sprijeite lutanje po nesigurnom terenu s obzirom na zalutale mine
pouite djecu o opasnosti zaostalih eksplozivnih naprava i oruja
ne drite oruje u kui ili ga drati pod kljuem
redovito odravati el. instalacije i ureaje
el. aparate uklonite iz dosega djece
zatitite i pokrijte el. utinice
plinske boce drite na sigurnim mjestima
ne ostavljajte dijete bez nadzora u blizini kade za kupanje, bunara, potoka, lokava, bazena i sl. gdje se moe utopiti
pouite o opasnosti i sprijeite istravanje na ulicu za loptom
u automobilu veite sebe i dijete u odgovarajuoj sigurnoj sjedalici
kolska dob i adolescencija
poukom i osobnim primjerom vjebajte navike discipliniranog pjeakog ponaanja
redovito upotrebljavajte sigurnosne pojaseve u automobilu
zabranite vonju na karoseriji kamiona, prikolici ili blatobranu traktora
uenje sigurne vonje biciklom i motociklom
uporaba biciklistike kacige i drugih zatitnih sredstava za bicikle, motocikle i role
odgoj o opasnosti alkohola i droge u prometu i portu
djecu od pete godine treba nauiti plivati
isticati pravila igara i sportova na vodi
primjena sigurnosnih plivaih prsluka pri aktivnostima na vodi
briga o ispravnosti sportskih objekata i sigurnosti pri raznim sportovima
briga o fizikoj spremnosti za bavljenje pojedinim sportovima
roditelji bi morali odustati od dranja vatrenog oruja u kui ili biti pod kljuem
streljivo bi trebalo biti na drugom mjestu isto pod kljuem
Akcidentalna otrovanja djece
otrovanja u djece nastaju najee nesretnim sluajem (akcidentalna), rjee zbog pogreke u doziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna)
akcidentalna otrovanja predstavljaju najei nesretni sluaj u djece predkolske dobi
ona nastaju kada dijete, zbog znatielje, eksperimentiranja ili oponaanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne supstancije, koje se nekritiki ostavljaju u njegovom okoliu
nema znaajne razlike izmeu djevojica i djeaka
u dobi poslije 10 godine pojavljuju se i namjerna samootrovanja djece demonstrativni pokuaji suicida prevladavaju djevojice
u dobi malog djeteta postoji nerazmjer izmeu jakog djejeg nagona za osamostaljenjem i otkrivanje okoline i nerazvijenog osjeaja opasnosti
nakon estog mjeseca ivota, zbog izraene oralne faze, dojene stavlja sve u usta, pa i potencijalno toksine supstancije
malo dijete puzanjem pretrauje sve po kui, pa je sadraj kune apoteke i koa za smee njegov plijen. dijete voli sirupe koji imaju ugodan okus, tablete i draeje raznih boja te esto voli oponaati odrasle
prema pojedinim procjenama, u sad godinje svako deseto do petnaesto dijete dolazi u kontakt s otrovom
broj prijavljenih sluajeva otrovanja ne predstavlja stvarnu uestalost jer se blai sluajevi otrovanja ne registriraju, ili ih roditelji esto preuuju.
2-9% djece je hospitalizirano zbog trovanja
75% od tog broj otpada na djecu do navrene pete godine ivota
u 10 godini raste broj otrovanja kod djeaka alkohol
kod djevojica te dobi su esta suicidalna otrovanja lijekovima
u kolskoj dobi suicidalna otrovanja u oba spola skretanje panje na sebe
OTROV - svaka po svojem sastavu ili po svojoj koliini tijelu strana supstanca, koja na ma kakav nain ula u tijelo, poremeuje funkciju i/ili grau organizma
Otrovanje - bolest uzrokovana unoenjem otrova u organizam u kojem poremeuje njegovu funkciju i/ili grau
Primjeri najopasnijih otrova koji okruuju djecu
lijekovi za srane bolesti i tlak
lijekovi za smirenje i spavanje
lijekovi za lijeenje padavice ili psihikih bolesti
lijekovi za ublaavanje temperature, protiv prehlade i kalja, eljezo,
lijekovi za lijeenje eerne bolesti
Kune kemikalije
istai odvoda za kanalizaciju, sredstva za ienje penica i uklanjanje hre
sredstva za otapanje kamenca na sanitarnoj keramici
latila za namjetaj, pesticidi, antifriz, ulje za lampe, benzin, aceton, hidrogen
Biljke
divlje gljive
filodendron
oleander
sjeme ricinusa
difenbahija
bobice boikovine
Otrovi iz okolia
ugljikov monoksid
olovo
Opi simptomi trovanja
gastrointestinalni povraanje, munina, proljev, bol u trbuhu
glavobolja i vrtoglavica
pomuenje svijesti, koma, konvulzije
poremeena respiracija i cirkulacija
salivacija, nekontrolirano uriniranje i defekacija
Ulazak otrova
ingestija (na usta)
inhalacija (dini putovi)
injekcija (i.v, i.m, sc.)
resorpcija preko koe
rektalnim i urogenitalnim putem iznimno
Skupine agensa, uzroka otrovanja u djece do 14 god u klinici za djeje bolesti Zagreb od 1982 1996, (prema Ficnar i Huzjak, Paediatric Croat 1997; 41(supl1):151)
6% pesticidi
55% lijekovi
15% etanoli
1% ostalo
1% biljke
4% ugljikov - monoksid
18% kemikalije
Ingestija najei nain (kiseline, luine, boje)
Inhalacija (CO,cijanidi,fosgen)
Injekcijom prevelika doza narkotika
Preko koe ugljikovodici, insekticidi, cijanidi)
Redoslijed osnovnih postupaka s otrovanim djetetom
reanimacija
opi postupci detoksikacije
identifikacija otrova
davanje specifinog protuotrova antidota
primjena simptomatske i ope potporne terapije
Postupak zbrinjavanja djeteta
zapoinje u kui
uzimanje anamnestikih podataka
to vie doznati o otrovanju
pitati kakav je otrov uzet, u koje vrijeme, koliko, da li je uzet odjednom ili u vie navrata
da li je otrovano dijete nakon uzimanja otrova povraalo
svu ambalau lijeka ili supstance treba ponijeti u bolnicu
ako je otrovani u atmosferi (dim, co) treba ga to prije prenijeti na svje zrak i primijeniti kisik
pri otrovanju otrovima koji prodiru kroz kou, odjeu a ukoliko je kontaminirana, treba je skinuti, kou oprati najprije vodom, a zatim sapunom
trljanje ne smije biti grubo kako bi se izbjeglo daljnje prodiranje otrova u dublje slojeve koe
prilikom otrovanja korozivima (kiseline, luine) otrov treba razrijediti davanjem iste vode u koliini do navie 30 ml za djecu do navrene pete godine ivota
prvi povraani sadraj ukoliko je dolo do spontanog povraanja treba uzeti u sterilnu epruvetu i predati uz dijete u bolnicu
Transport
neprekidno nadzirati otrovano dijete
kontrolirati vitalne znakove
u sluaju aresta primijeniti CPR
transportiranje djeteta bez svijesti vri se u tzv. koma poloaju- lijevi bok s glavom okrenutom prema dolje uz eventualnu primjenu kisika
ako dijete povraa stavlja se u poloaj s glavom prema dolje uz pridravanje ela.
u sluaju konvulzija treba zatititi jezik i dine putove postavljanjem orofaringealnog tubusa pripadajue veliine
U stacionarnoj ustanovi
zaustavljanje daljnje apsorpcije otrova
ubrzanjem eliminacije otrova
djelovati na znakove i simptome otrovanja
Otrovanje lijekovima
stavljanje djeteta u boni poloaj, osiguranje prohodnosti dinih puteva
ukloniti otrov poduzimanjem mjera za smanjenje apsorpcije
ubrzati eliminaciju
nadzirati stanje djeteta
promiljeno upotrijebiti antidot
Prevencija akutnih otrovanja kod djece
zdravstveno prosvjeivanje
izbjegavanje konzumiranje alkohola
jasno oznaavanje na ambalai opasnosti od otrovanja
uporaba sigurnosne ambalae
prodaja u manjim koliinama
izbjegavanje prodaje koncentrata
organizirati centre za brzo informiranje i lijeenje otrovanih
pouavanje djece i roditelja o opasnostima od uporabe neidentificiranih biljaka, plodova i gljiva
OPEKLINE - ozljede nastale djelovanjem visoke temperature koja djeluje na kou i dublje dijelove tkiva
vrlo su este ozljede u djejoj dobi
ostavljaju kao posljedicu trajni vei il