Slajd 1

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA KOPB-om I ASTMOM

PRIPREMILE: Dubravka Dobrini, Dijana Tomi, Ivanka Golubi, Dijana Hadziosmanovi, Barbara Povreni, Maja Svili, Ruica ili, Marina Krlea, Nataa Legen Sijerak, Mirjana Kralj, Nela Noi, Kristina Antoli Krznari, Glorija Bai i Ivana Cicvara.DEFINICIJA KOPB-a

KOPB je stanje progresivne opstrukcije zranog protoka kroz dine puteve. Karakterizirana je smanjenjem najveeg ekspiracijskog protoka i usporenim pranjenjem plua koji se znaajno ne mijenjaju tijekom nekoliko mjeseci.Svjetski dan oboljelih od KOPB- a je 19.11.

Klinika slika

U prvim fazama bolesti javlja se oteano disanje i povremeni napadaji kalja. Prvi simptomi su:Osjeaj slabosti koju obino bolesnici pripisuju svakodnevnom umoru ili looj kondiciji, Sve izraeniji kratki dah, Kaalj, Hroptanje, Umor pri najmanjem naporu.

KLINIKA SLIKABrzina razvoja bolesti ovisi o ivotnim navikama bolesnika, puenju, nasljednim osobinama (manjak ili nedostatak alpha -1- antitripsina, hiperreaktivnost bronha) i socioekonomskom statusu.

Oboljeli stalno oteano diu, slabo kalju i gotovo nita ne iskaljavaju.

KLINIKA SLIKAU kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teka zaduha, kaljanje i iskaljavanje velike koliine sluzi, hroptanje, infekcije, nateene zglobove. Koa je plavkaste boje sa izraenijim cijanotinim usnama. U uznapredovanoj fazi bolesnici osjeaju glad za kisikom, potrebna im je stalna njega i kisik kako bi mogli disati.

FAKTORI RIZIKA

Od KOPB-a obolijevaju najee aktivni i pasivni puai. Istraivanja su pokazala da je smrtnost od posljedica KOPB-a deset puta vea kod puaa nego kod nepuaa.

FAKTORI RIZIKA

Ostali uzroci su:izloenost nadraljivcima, oneiivaima kao sto su organske i anorganske praine, dimovi varenja i aerosoli, este infekcije, djeje respiratorne infekcije.

FAKTORI RIZIKARazvoju mogu doprinijeti i neke druge plune bolesti kao to su:cistina fibroza, bronhiektazije, bronhiolitis obliterans,emfizem plua

DIJAGNOZA

Postavlja na temelju anamneze i klinike slike koja ukljuuje kronine progredirajue simptome kao to su:kaalj, piskanje u prsima,oteano disanje, zaduha, ivotne navike bolesnika,objektivni nalaz opstrukcije dinih puteva izveden spirometrijom, laboratorijski nalazi, RTG s/p.

LIJEENJE

Terapija oboljelih od KOPB-a je simptomatska, inhaliranje, primjena bronhodilatatora, antikolinergenika, beta 2 agonisti, kortikosterodi, antibiotici, kisik.

LIJEENJE

Edukaciju oboljelih od KOPB-a ukljuuje: prestanak puenja, ukljuivanje u zajednice oboljelih od KOPB-a, izbjegavanju tekih fizikih napora, vrenje vjebi disanja koje e doprinijeti lakem izvravanju svakodnevnih zadataka, cijepljenje protiv sezonske gripe, osobna higijena.

SESTRINSKE DIJAGNOZE

Neadekvatna prohodnost dinih puteva u/s hipersekrecijom.Smanjena aktivnost u/s poremeenom respiratornom funkcijom.Visok rizik za dehidraciju u/s pojaanim znojenjem i hiperventilacijom.Oteano disanje u/s bolovima u grudima i hipoksijom.Visok rizik za oteenje sluznice usne upljine u/s disanjem na usta i pojaanim iskaljavanjem.

SESTRINSKE DIJAGNOZE

Poremeaj prehrane u/s dispneom i abdominalnom distenzijom 2 gutanje zraka.Visok rizik za febrilitet u/s infektivnim procesom.Visok rizik za nastanak infekcije.SMBS u/s umorom 2 neadekvatno disanje i oksigenacija.SPN u/s hipoksemijom. Neupuenost. Anksioznost u/s dispneom.

SESTRINSKE DIJAGNOZE

Nesanica u/s kaljem, ortopneom i strahom.Socijalna izolacija u/s umorom, depresijom, zaokupljenou boleu.Neuinkovito sueljavanje s novonastalom situacijom.Poremeaj izmjene plinova u/s neadekvatnom ventilacijom i perfuzijom.Bol.Nesuraivanje.

CILJEVI

Bolesnik e:znati objasniti naziv/stanje bolesti i postupak lijeenja,znati objasniti te demonstrirati primjenu lijeka,znati prepoznati potrebu za uzimanjem lijekova,spavati od 22- 06sati, sudjelovati u socijalnim aktivnostima,

CILJEVI

racionalno troiti energiju,napredovati, bolje podnositi napor, poveavati aktivnost,prihvatiti pomo i podrku pri zadovoljavanju potreba ,znati navesti zdravstvene preporuke te e ih se pridravati, znati objasniti kako uklopiti nove zdravstvene preporuke u svakodnevni ivo.

CILJEVI

SESTRINSKE INTERVENCIJE

Intervencije medicinske sestre su:procjena stanja pacijenta,kontinuirano promatranje pacijenta,uzimanje sestrinske anamneze ,stalni nadzor i monitoring pacijenta ovisno o teini stanja u kojem se nalazi,kontrola vitalnih funkcija:disanje - brzina, ritam, dubina,prisutnost dispnee, tahipnee, hipoksije - koritenje pomone resp. muskulature,puls - ritam, frekvencija,krvni tlak - porast ili pad vrijednosti,

SESTRINSKE INTERVENCIJE

smjestiti pacijenta u odgovarajui poloaj - olakavanje ekspanzije plua,primjena kisika i ostale terapije prema odredbi lijenika ,kontinuirano praenje razine saturacije kisikom,

SESTRINSKE INTERVENCIJEuklanjanje bronhalnog sekreta aspiracija,bolesniku osigurati pribor za iskaljavanje na dohvat ruke rehidracija,osigurati optimalne mikroklimatske uvjete u prostoriji gdje pacijent boravi ili samo zraka koji udie,redovita kontrola plinova u krvi,pojaana njega koe i sluznice,

SESTRINSKE INTERVENCIJE

respiratorna fizikalna terapija - vjebe disanja, relaksacija, drenaa, tehnika iskaljavanja,pratiti mentalno stanje bolesnika (smetenost zbog hipoksije),planiranje perioda aktivnosti i odmora,osigurati odmor pacijentu,pravilna prehrana,

SESTRINSKE INTERVENCIJEpraenje kalja - intenzitet, pojavu, uestalost, period u kojem se javlja, ovisnost o vanjskim imbenicima, da li je praen bolovima u prsnom kou, da li ometa aktivnost, da li izaziva muninu i povraanje,praenje iskaljaja - boja, koliina, izgled, miris,prevencija komplikacija i infekcija,izbjegavanje pokretaa bolesti,biti podrka bolesniku,

SESTRINSKE INTERVENCIJE

evidentirati uinjeno u sestrinsku dokumentaciju,edukacija bolesnika i njegove obitelji,dopustit bolesniku da postavlja pitanja ,procijeniti pacijentove sposobnosti i spremnost da ui,provjeriti trenutnu razinu znanja kroz demonstracije, verbalizacije ili primjenu usvojenih vjetina,

SESTRINSKE INTERVENCIJE

provjeriti uzroke nesuraivanja ,uputiti ga da izbjegava vanjske podraajne initelje,upuivanje na aktivno sudjelovanje udrugama oboljelih od plunih bolesti ,pod vodstvom strunog tima.

ASTMAKronina upala dinih puteva,karakterizirana hiperiritabilnou traheobronhalnog stabla ,te reverezibilnom bronhokonstrukcijom i nakupljanjem sluzi koja ispunjava dunice. Prisutni su napadi piskanja, dispneje, napetosti u prsnom kou i kalja.

EPIDEMILOLOGIJA

Javlja u svim rasama i dobnim skupinama, u Hrvatskoj to je oko 3-5%.Meu razvijenim zemljama, ea je u onima koje su manje razvijene, za razliku od zemalja u razvoju, gdje je ea u onima bogatijima.Premda je astma dvostruko ea u djeaka nego u djevojica,izraena se astma pojavljuje u oba spola podjednako.ETIOLOGIJA

Dijeli se u dvije velike skupine: alergijsku (ekstrizina) endogenu (intrinzika,idiopatska,kriptogena).

ETIOLOGIJAAlergijska bronhalna astma je bolest mladih osoba kod kojih se najee naznake bolesti pojavljuju ve u ranom djetinjstvu. Uzrokovana je razliitim tvarima koje uzrokuju preosjetljivost: kuna praina , perje, pelud, trava, ovja vuna, razne vrste hrane. Osobe u kontaktu sa alergenima poinje stvarati velike koliine antitijela Ige, kod ponovne senzibilizacije je burnim reakcijama antigenaiantitijela pri emu se oslobaa velika koliina kemijskih medijatora kao to su histamin, bradikninprostagladini, leukotrieini, c4, d4 i e4 koji su odgovorni za nastanak upale sluznice dinog puta,dolazi do pojaanog stvaranja sekreta te spazma miia bronha.ETIOLOGIJAEndogena bronhalna astma pojavljuje se obino u kasnijoj ivotnoj dobi (nakon 30 godine ivota). Nije povezana sa alergijom. Koncentracija ige u krvi je normalna. Simptomi najee poinju nakon infekcije gornjih dinih putova. Bolesnici se ale na trajno prisutnu dispneju. Simptome moe izazvati vjebanje,puenje,razliita emocionalna stanja i zagaenje iz okolia.

KLINIKA SLIKA

Ovisno o teini klinike slike astma se dijeli na intermintentni i trajni oblik koji ima tri stupnja teine - blagi,srednje teki i teki. Akutni asmatski napadaji javljaju se najee nou.Do pogoranja astmatskih simptoma dolazi sezonski u rano proljee.Status Astmatikus - je najtei oblik akutne klinike slike bronhalne astme,napadaju guenja traju 12-24 H, reuistentan je na primjenu bronhosplazmolitika.KLINIKA SLIKASimptomi astme su: piskanje pri disanju,kaalj i dispneja,te osjeaj napetosti u prsnom kou,ekspirij dui od inspirija,kaalj ee neproduktivan,do iskaljavanja vee koliine iskaljaja

KLINIKA SLIKAKod teeg astmatskog napadaja bolesnik je tahipnoian, preplaen,tui se na osjeaj pritiska u prsnom kou, ne moe u zadovoljavajuoj mjeri udahnuti zrak.Komplikacije akutnog asmatskog napadaja su: pneumotoraks, pneumomedijastinum, akutno pluno srce, aritmije i zatajivanje respiratoenih miia. Najvanija komplikacija dugotrajnog trajanja bolesti je irevezibilnba opsrukcija protoka zraka kroz plua.

KLINIKA SLIKADijagnostika: anamnestiki podaci, fizikalni pregled, laboratorijski testovi, rtg srca i plua, spirometrija i tjelesna pletizmografija - pluna funkcija gdje se utvruje stupanj i revezibilnost opstrukcije bronha, bronhoprovokacijski testovi, odreivanje acidobaznog statusa, mjerenje PaO2 I PaCO2, koni testovi, Rast (radioimunoloka metoda) - gdje se specifina Ige protutijela mogu otkriti in vitro u serumu bolesnika.

LIJEENJE

Mora biti individualno izbjegavanje okolnosti koje izazivaju astmatski napadaj, ovisno o tipu astme, odabir radnog mjesta te izbjegavanje fizikog napora.

LIJEENJEPrimjenjuju se tri skupine lijekova: 1. Bronhosplazmolitici, 2. Antiastmatici - koji djeluju preventivno u alergijskoj bronhalnoj astmi i 3.Kortikosteroidi - djeluju protuupalno.Vaan vid terapije je hidracija, posebno u astmatskom napadaju, per os ili infuzija. Pravilna hidracija najdjelotvornija je pomo iskaljavanju.

SESTRINSKE DIJAGNOZE Smanjena prohodnost dinih puteva u/s bronhokonstrikcijom,Smbs u/s umorom 20 neadekvatno disanje i oksigenacija,Anksioznost u/s umorom i dispneom,Visok rizik za nastanak infekcije,Visok rizik za gubitak tekuine,Spn u/s umorom, hipoksemijom i neuinkovitim disanjem,Neupuenost,Oteano disanje u/s bolovima u grudima i hipoksijom,

SESTRINSKE DIJAGNOZE Nesanica u/s kaljem, ortopneom i strahom,Poremeaj izmjene plinova u/s neadekvatnom ventilacijom i perfuzijom,Socijalna izolacija u/s umorom, depresijom zaokupljenou s boleu,

SESTRINSKE DIJAGNOZE Poremeaj prehrane u/s dispneom 20 gutanje zraka,Neuinkovito suoavanje sa novonastalom situacijom,Neadekvatna prohodnost dinih puteva u/s hipersekrecijom,

INTERVENCIJE

Omoguavanje adekvatne izmjene plinova,Redovita kontrola vitalnih funkcija i evidencija istih disanje,Smjestiti pacijenta u fawlerov poloaj(radi olakavanje ekspanzije plua),Prema odredbi lijenika primijeniti bronhodilatatore, kisik i eventualnu antibiotsku terapiju,

INTERVENCIJE

Monitoriranje saturacijeRehidracija unos tek. 1200-1800 mlPromatranje izgleda bolesnika i prisutnost cijanozeRedovita kontrola acidobaznog statusa plinova u krvi

INTERVENCIJEHumidifikacija(ovlaivanje) zraka u prostoriji u kojoj pacijent boravi ili samo zraka koji udie,Respiratorna fizikalna terapija- vjebe disanja, relaksacija, drenaa i tehnike iskaljavanja,Planiranje perioda aktivnosti i odmora,Osigurati odmor pacijentu,Pravilna prehrana izbjegavati hranu bogatu glukozom i vlaknima,Adekvatna edukacija pacijenta i obitelji,

INTERVENCIJEPraenje kalja - intenzitet, pojava, uestalost, period u kojem se javlja, ovisnost o vanjskim imbenicima, da li je praen bolovima u prsnom kou, ometa li aktivnosti, izaziva li muninu i povraanje,U sluaju pogoranja stanja ili pojave simptoma odmah se javiti lijeniku,Kod prisutstva vee koliine alergena (proljee) bolesniku se savjetuje izbjegavanje izlaska iz kue,Upozoriti pacijenta da prestane puiti,

AKUTNI ASMATIKI NAPADAJ INTERVENCIJE

Stalni nadzor i monitoring pacijenta prvih 12 24 h i due ako to zahtjeva stanje pacijenta,Kontrola vitalnih funkcija svakih 15 min-30 min-2 h ovisno o stanju pacijenta,Promatrati stanje pacijenta, znakove dehidracije i kontrola turgora koe,Primjena ordinirane terapije,

AKUTNI ASMATIKI NAPADAJ INTERVENCIJEHidracija pacijenta putem infuzije(prema odredbi lijenika) 3000-4000 ml dnevno,Smjetaj bolesnika u sobu (mir, tiina) bez prisutstva bilo kakvih respiratornih iritansa,Osigurati odmor pacijentu,Kontrola acidobaznog statusa, plinva u krvi,laboratorijske pretrage(elektroliti) prema odredbi lijenika,

CILJEVI

Pravilno uzimanje lijekova (bronhodilatatora) te razumijevanje naina djelovanja pojedinih lijekova,Savladavanje samostalne kontrole plune funkcije kod kue uz voenje dnevnika,

CILJEVI

Prepoznavanje i izbjegavanje uzroka astme,Redovite kontrole prema uputi lijenika,

LITERATURA:

Knjiga: Zdravstvena njega internistikih bolesnika, Ozimec tefanija, VMS.http://www.sem.com.hrPrirunik Zdravstvena njega odraslihHKMS: SESTRINSKE DIJAGNOZE, ZAGREB 2011.hr.wikipedia.org/wiki/Kronicna_opstruktivna_plucna_bolest public.carnet.hr/hpd/publikacije/PUB-001.htm http://nursing-diagnosis-list.blogspot.com/2011/12/10-list-of-nanda-nursing-diagnosis-for.htmlInterna medicina, B.Vrhovac&suradnici, Zagreb 1991.

LITERATURA:

ukljek, S.: Osnove zdravstvene njege-prirunik za studij sestrinstva, Zagreb: Zdravstveno Veleuilite, 2005.Morovi-Vergles J. i suradnici : Odabrana poglavlja iz interne medicine, Zagreb: Naklada Slap, 2008.http://www.sem.com.hr/content/view/32/2/http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/42/Kronicna-opstrukcijska-bolest-pluca.htmlhttp://www.sem.com.hr/content/view/61/2/#sthash.dh3g6tII.dpufhttp://www.sem.com.hr/content/view/61/2/#sthash.dh3g6tII.dpuf