ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJ - hkoig.hr · ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA...

ZBORNIK RADOVA

8. SIMPOZIJ OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE

2 | ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE

UvodnikpredsjednikaHrvatskekomoreovlaštenihinženjerageodezijeVladimir Krupa

Uvodnikpredsjednikaorganizacijskogodbora8.Simpozijaovlaštenihinženjerageodezije

Robert Paj

POZVANA PREDAVANJA Analizastanjaugeodetskojdjelatnostiod8.susretageodetahrvatske 1990.godinedo8.simpozijaovlaštenihinženjerageodezije2015.godine Damir Delač

ZEMLJIŠNEEVIDENCIJEIGEODETSKIPROPISI ModernizacijavisinskogsustavaRepublikeHrvatske Ilija Grgić, Damir Šantek, Milan Trifković

Prostornoplaniranjekoridoralinijskihinfrastrukturnihgrađevinaiunospodatakaokoridorimaukatastarvodova

Justina Bajt

ProstornipodaciomoruusklopuINSPIRE-a Marina Tavra, Vlado Cetl, Tea Duplančić Leder

Prostornisustavpodrškeodlučivanjuuurbanomplaniranju Jelena Kilić, Nikša Jajac

DodjeladržavnogpoljoprivrednogzemljištauzakupbezjavnogpozivaprimjenominformacijskogsustavaAgencijezapoljoprivrednozemljište

Daria Dragčević, Sergej Baričević, Leonardo Patalen, Blaženka Mičević

Uređenikatastarskiizemljšnoknjižnipodaci–nužanpreduvjetzaishođenjerudarskihkoncesijazaeksploatacijuugljikovodikauRepubliciHrvatskoj

Martina Ramić, Maja Runje

Bespilotnisustavizazračnosnimanje-propisiiregulativa Mateo Gašparović, Dubravko Gajski

PovezivanjeotokaKorčuleujedinstvenivisinskisustavRepublikeHrvatske Ilija Grgić, Gorana Novaković, Milan Trifković

ZISigeodetskapraksa Maro Lučić

6

7

10

14

22

30

SADRŽAJ

36

44

52

56

62

72

ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | 3

DRŽAVNAGEODETSKAUPRAVA Katastarvodovaiinformacijskisustavjedinstveneinformacijsketočke M. Bosiljevac Pravilnikoobavljanjustručnihgeodetskihposlovaukomasaciji D. Marinović

Poboljšanjekvalitetekatastarskihplanova-HomogenizacijaRH2015 I. Peti

NIPP-noviizazovizageodetskustruku Lj. Marić

NacrtprijedlogaZakonaoobavljanjugeodetskedjelatnosti D. Dudok

UnaprijeđenjesustavaGeoportalDGU-a S. Cvitković Važnaulogakontrolekvaliteteuprocesuprikupljanjaistvaranjageodetskih

prostornih podataka I. Grubić

DostupnostpodatakanageoportalimasusjednihzemaljainekihzemaljaEU-a

I. Gašparović, T. Ciceli

HRVATSKAGEODEZIJAUEU QuovadisSpalatumGeodaisiaeducationem? Tea Duplančić Leder

HrvatskanameđunarodnojizložbikaratauRiodeJaneiru Miljenko Lapaine, Marina Viličić

Izradabazepodatakaumjerilu1:250000 Ivan Landek, Marijan Marjanović, Ivana Šimat

GeodetskiprojektzavelikeinfrastrukturneobjektefinanciraneizfondovaEuropskeunije

Martina Gucek, Mladen Zrinjski

UtjecajCopernicusprogramaopažanjaZemljenageoinformacijskeproizvodeiusluge

ŽeljkoHećimović,LucijoMartinić

GeodetskastrukakaopotporaDunavskojstrategijiEuropskeunije Josip Lisjak, Vlado Cetl

GeoprostorniproizvodiiuslugenatemeljuobradeLandsat8podataka Filip Kovačić, Željko Hećimović

82

84

87

88

89

90

98

106

112

120

126

134

142

150

86


Odbori

ORGANIZACIJSKIODBORRobertPaj,dipl.ing.geod.,predsjednik

VladimirKrupa,dipl.ing.geod.

BrankoKleković,dipl.ing.geod.

ZdravkoSmoljan,dipl.ing.geod.

SinišaRamić,dipl.ing.geod.

IvanaAlerić,struč.spec.ing.comp.

ZNANSTVENOSTRUČNIODBORIzv.prof.dr.sc.IvanaRacetin(Hrvatska),predsjednica

Doc.dr.sc.RinaldoPaar(Hrvatska)

Izv.prof.dr.sc.VladoCetl(Hrvatska)

dr.sc.DankoMarkovinović(Hrvatska)

Prof.dr.sc.TomislavBašić(Hrvatska)

Prof.dr.sc.ThomasWunderlich(Njemačka)

Prof.dr.sc.MartinHenssler(Njemačka)


Uvodnik predsjednika Hrvatske komore ovlaštenih inženjerageodezije

Cijenjenekolegiceikolege,

na završetku prošlog Simpozija najavili smodaćesljedećiSimpozijbitineštodrugačijinegosvidosada.Većduževrijemeosjećamodajepotreb-nokritičkiprogovoritiipreispitatitrenutnipoložajnašestruke,ukazatikakonadobre,takoinalošestrane sadašnjeg uređenja hrvatske geodezije ištojenajvažnijepokušatidefiniratismjerrazvojastrukeubudućnosti.

Nedostatakinvesticija,dugogodišnjakriza,infla-cijazakonskihipodzakonskihpropisa,uvođenjepotpuno novih geodetskih proizvoda bez kvali-tetneraspraveipripreme,tediktaturanajnižihcijenauzrokovala jevelike turbulencijeustruci.S druge strane održavanje registara nekretninapostajesvesloženije,evidentiranjepromjenanazemljištu, građevinama, posebnim dijelovimazgradasvesevišekompliciravelikimbrojemme-đusobnoneusklađenihpropisa. Tako složen su-stavopterećujerazvojdruštva.Uovomtrenutkubitnojeda,kaostruka,predložimorješenjakojasmatramodobrim, te ukažemona slabe straneeventualnodrugačijihpristupakojisemogupo-javiti.Promjenenasusvakomslučajuočekuju,onamaovisihoćemoliutjecatinanjihidočekatiihspremniilićemosamobitidovedenipredgotovarješenja.Definiranjegeodetskepolitikeomogu-ćujenamdabudemoaktivnisudioniciikreatorirazvojastruke.

Početkomove godine uz zajednički nastup svihsastavnicanašestrukezapočetjeradnaizradiidonošenju Izjave o spremnosti i opredjeljenostiza izradu,zajedničkikoncept idaljnjeaktivno-stivezaneuzdonošenjedokumenta„Geodetskapolitika“štojeirealiziranoutravnjuovegodine.PotpisivanjemIzjaveopredjelilismosezazajed-ničku aktivnu politiku građenja uloge struke usvimpoljimadruštvenogigospodarskogživota.

Politika pretpostavlja početnu raznovrsnost sta-jališta,pajepomirenjerazlikameđuuključenimsudionicimajedanodnjenihciljevakroziznala-ženjeracionalnihiispravnihrješenja,Politikakaostrategijačijaserealizacijaočekujeubudućnosti

zahtjevasporazumsvihsudionikaunjenomkrei-ranju.Važnojepostićisuglasnostotemeljnimpi-tanjimastrukeisiguransamdaćeovajSimpozijtomedoprinijeti.

Važnopitanjeuuređenjustrukejeipoložajovla-štenih inženjera geodezije. Ovlašteni inženjerigeodezijedjelujuuprostoruukojemsekrižajujavni i privatni interesi i takva uloga daje namlegitimitet i obavezu da održavamo ravnote-žu između oba interesa.Geodetski stručnjaci usvakom svom zadatku koordiniraju naručitelje,vlasnike, korisnike, susjede, katastarske urede,sudove,nadležnaupravnatijelaisveostalekojisepojavljujuuprocesuvezanomuzprostorine-kretnine, što zahtjeva visoku profesionalnu od-govornostistručnost.UEuropijeodavnoprepo-znata važnost takvih stručnjaka u zaštiti javnoginteresa i nadamo se da ćemo kroz donošenjegeodetskepolitikedefiniratisličanpoložajovla-štenihinženjerageodezijeiuHrvatskoj.

Ovegodineočekujemovišeraspravekrozradusesijama i razgovorima na okruglim stolovimauzaktivnosudjelovanjepublike.Kao iprethod-nihgodinapozvalismogosteizEuropekojenammoguprenijetisvojaiskustvaipomoćiuprona-laženjunajboljihrješenja,teprezentiratiizuzetnozanimljiveinozemneprojekteukojimasugeode-tiimaliilićeimatiznačajnuulogu.

Zahvaljujem se organizacijskom i znanstveno-stručnomodboru,pozvanimpredavačima,gosti-maizinozemstva,autorimaradova,recenzenti-mačlanaka,sponzorima, izlagačimakao isvimostalima koji su dali doprinos pri organizacijiSimpozija.

Nadamsedaćemo iovegodineopravdatipo-vjerenje koje namukazujete svojimdolaskom isudjelovanjemnaSimopoziju.Svimaželimuspje-šanradiugodanboravakuOpatiji.

Predsjednik Hrvatske komore ovlaštenihinženjerageodezijeVladimirKrupadipl.ing.geod.


Uvodnik predsjednika organizacijskogodbora8.Simpozijaovlaštenihinženjerageodezije

Poštovanekolegiceikolege,

napočetkusmo8.simpozijaovlaštenihinženjerageodezije, koji se ove godine održava podnazivom„Geodetskapolitikazabudućnost“.NazivSimpozijapovezanjesinicijativomHrvatskekomoreovlaštenih inženjera geodezije kojom se želedefinirati strateške odrednice razvoja geodetskestrukeidjelatnostiuRepubliciHrvatskoj.Utravnju2015. godine su predstavnici pet sastavnicageodetske struke: Državne geodetske uprave,Geodetskog fakulteta, Hrvatskog geodetskogdruštva, Udruge geodetsko-geoinformatičkestrukepriHrvatskojudruziposlodavacaiHrvatskekomore ovlaštenih inženjera geodezije potpisaliIzjavu o spremnosti i opredijeljenosti za izradu,zajedničkikonceptidaljnjeaktivnostipovezanesdonošenjemdokumenta„Geodetskapolitika“.Zasada sudogovoreni okviri dokumenta, odnosnoglavnetemekojećeseudokumentuobraditi.Tosu:

1. Sastavnicegeodetskestruke2. Obrazovanjeiznanost3. Geodetskipropisiiregulativa4. Sustavzemljišnihevidencija5. Geodetskogospodarstvo6. Ekonomikageodetskogposlovanja7. HrvatskageodezijauEU

Očekujemo da će se na ovogodišnjem skupupredstaviti i usuglasiti stajališta dionika struke,kako bi se dogovorile smjernice za daljnji radna dokumentu. S ciljem šire javne rasprave iuključenja većeg broja ovlaštenih inženjerageodezije u rad na dokumentu, ove godine

simpozij će imati dva okrugla stola. Uobičajenije na početku Simpozija, koji će se održati podnazivom„Hrvatskageodezijadanasilizaštosmotu gdje jesmo?“ i na kojem će uz predstavnikesastavnicageodetskestrukeizHrvatskesudjelovatiigostiizinozemstva.Drugijeokruglistol,nakrajuSimpozija, pod nazivom „Geodetska politika zabudućnost“ na kojem će predstavnici sastavnicageodetskestrukerazgovaratioranijenavedenimtemama.

RadnidioSimpozijapočinjeupetakspozvanimpredavanjima,anastavljaseusubotuujutronaradnimsesijama.Zacijelovrijemeskupabiti ćeotvorenatehničkeizložba,azasubotuposlijepodnepredviđenajeprezentacijaGeneralnogsponzoraiprezentacijapostera.

Koristim priliku da se zahvalim pokroviteljima,sponzorima, članovima organizacijskog iznanstveno-stručnogodbora,našimdomaćinimai svima vama koji ste došli na ovaj skup, tesvima koji su ga podržali na bilo koji način.PosebnuzahvalnostiskazujemstručnimslužbamaKomore,koji,većuobičajeno,nosenajveći teretorganizacijeovogskupa.

UimeOrganizacijskogodboraiuimesvihonihkojisunabilokojinačinsudjelovaliuorganizacijiSimpozija,želimvamdobrodošlicu,uspješanradiugodanboravakuOpatiji.

PredsjednikOrganizacijskogodbora8.Simpozijaovlaštenihinženjerageodezije

RobertPaj,dipl.ing.geod.


POZVANA PREDAVANJA

Damir Delač Analizastanjaugeodetskojdjelatnostiod8.susretageodeta hrvatske 1990. godine do 8. simpozijaovlaštenihinženjerageodezije2015.godine

Damir MedakEuropski isvjetski trendoviuvisokomobrazovanjuugeodezijiigeoinformatici(samoprezentacija)

Maurice BarbieriEuropeansurveyorinthefuture(samoprezentacija)

Danko MarkovinovićDGU–jučer,danas,sutra(samoprezentacija)

2015.

SIM

POZ

IJ

IGPATIJA


DamirDelač1

1Geodetskizavodd.o.o.Rijeka,Ulicadr.FranaKresnika33,51000Rijeka,[email protected]

Na 8. susretima geodeta Hrvatske koji su odr-žani15-18.studenog1990.godineuOpatiji,uvodnatemajebilaAnalizastanjaugeodetskojdjelatnosti.

Danas,točno25godinakasnijepotrebnojeosvr-nuti se na aktivnosti u proteklih dvadeset i petgodina kao i na današnje stanje u geodetskojdjelatnosti.Najboljejetoprikazatikrozkoličineifinancijskasredstvautrošenanapoboljšanjesta-njaugeodetskojdjelatnostiuminulomrazdoblju.

8. susreti geodeta održani su dok je RepublikaHrvatskabilausastavuJugoslavijeiusocijalistič-kom društvenom uređenju. Danas je RepublikaHrvatskasamostalnaiukapitalističkomdruštve-nomuređenju,tečlanicaEU-a.

Uvodnidiotekstaiz1990.g.glasi:

RepublikaHrvatskaimapovršinuod5.650.000.hektara.Ovajprostorsasvojimprirodnimbogat-stvima,infrastrukturominekretninamačiniosno-vunacionalnogbogatstvaR.Hrvatske.

Ovogolemobogatstvo,jedinokojeimamoporedpodnebljailjudi,zaslužujedaseonjemusačinipotpunaipreciznaevidencija,kakobigamoglirazumnokoristitiinjimeupravljati.

Nažalostnemožemosepohvalitidasmoovimevidencijamaposvetilipažnju,pamožemokon-statirati da smo danas pred kolapsom sistema postojećih evidencija, iako su one zbog svojevažnostikonstutivnielementsvakeciviliziranedr-žave.Naime,državabimoralaznatinadčimjedržava.

Ovaprezentacijabitrebalapokazatikakobitekstiz1990.godineizgledaodanas,štosmoučiniliuproteklih25godina,kaoiprijedlogeštobitreba-lopoboljšatiubudućnosti.

Analizastanjaugeodetskojdjelatnostiod8.SusretageodetaHrvatske1990.g.do8.Simpozijaovlaštenihinženjerageodezije2015.g.


ZEMLJIŠNE EVIDENCIJE I GEODETSKIPROPISI

I.Grgić, D.Šantek, M. TrifkovićModernizacijavisinskogsustavaRepublikeHrvatske

M. Tavra, V. Cetl, T. Duplančić Leder ProstornipodaciomoruusklopuINSPIRE-a

J. BajtProstornoplaniranjekoridoralinijskihinfrastrukturnihgrađevina i unos podataka o koridorima u katastarvodova

J. Kilić, N. JajacProstornisustavpodrškeodlučivanjuuurbanompla-niranju

D. Dragčević, S. Baričević, L. Patalen, B. MičevićDodjeladržavnogpoljoprivrednog zemljištau zakupbezjavnogpozivaprimjenominformacijskogsustavaAgencijezapoljoprivrednozemljište

M. Ramić, M. RunjeUređenikatastarski izemljšnoknjižnipodaci–nužanpreduvjetzaishođenjerudarskihkoncesijazaeksplo-atacijuugljikovodikauRepubliciHrvatskoj

M. Gašparović, D. GajskiBespilotnisustavizazračnosnimanje-propisiiregu-lativa

I. Grgić, G. Novaković, M. TrifkovićPovezivanjeotokaKorčuleujedinstvenivisinskisustavRepublikeHrvatske(posterprezentacija)

M. LučićZISigeodetskapraksa(posterprezentacija)

2015.

SIM

POZ

IJ

IGPATIJA


ModernizacijavisinskogsustavaRepublikeHrvatske

IlijaGrgić1,DamirŠantek2,MilanTrifković3

1StjepanaDraganića3,Zagreb,Hrvatska,[email protected],Glina,Hrvatska,[email protected]čkihnauka,TrgDositejaObradovića6,NoviSad,Srbija,[email protected]

Sažetak:NapodručjuRepublikeHrvatske (RH)suunekolikorazličitihvremenskihrazdoblja,svedo70-ihgodinaprošlogstoljeća,izvođeniopsež-ni radovigeometrijskognivelmanasvih redova.Radovigeometrijskognivelmanasuizvođenipo-nekad kontinuirano, ponekad s većim prekidi-ma, takoda je stvorenaprilično velika količinanivelmanskihpodataka.Rezultat sređivanjasvihnivelmanskih podataka je novi referentni visinski sustavHVRS71,sodgovarajućomnivelmanskommrežom.UraduserazmatrastanjenivelmanskemrežesvihredovanapodručjuRepublikeHrvat-ske,skonkretnimprijedlozimanjenemoderniza-cije,uzimajućiuobzirnovegeopolitičkeodnoseuovomdijeluEurope,kojisurezultiralinastankomnovih samostalnih i suverenih država. Posebnojeanaliziranaproblematikakonfiguracijemrežeidefinicijavisinskogdatumaiz II.nivelmanavi-soketočnostiimogućnostnjegovogredefiniranjasamo na osnovimareografskihmjerenja uzdužhrvatskeobale.

Ključne riječi:konfiguracijamreže,mareograf-skamjerenja,visinskisustav

1.Uvod

Fazaprojektiranjageodetskemrežejednajeodnajvažnijihzauspostavugeodetskemreže, ilibibar to trebalabiti. Posebnopitanjekoje sepo-stavlja, nakon obavljenog optimiranja mreže,jeste pitanje opravdanosti zahvata i korekcijenamreži.Naime, pitanje je da li je ekonomič-noobavitiprestabilizacijutočaka,novuizmjerui

obradupodataka,uzuvjetpostizanjaistetočnostimjerenjadabisevisinskatočnostmreže,uistinublagopovisila?Pitanjekojesesamoodsebena-meće,obziromnapovišenjeglobalnetočnostijekada i u kojem slučaju bi semoglapreporučitinovakonfiguracijamreže?Cijenadopunskihra-dovaivrijemeneophodnozanjihovuizvedbusuenormni,pasukladnotomeopravdanostpromje-nekonfiguracijemrežeproizlazisamoizčinjenicedabionabitnodoprinijelapoboljšanjuvisinskemreže.

2.ProjektobnovereferentnogvisinskogsustavaRH

Temeljnonačeloprojektaobnovereferentnogvi-sinskogsustavaRepublikeHrvatske jepoboljša-njeiunapređenjevisinskogsustava,kaovitalnogsegmentaosnovnihgeodetskihradova,polazećiodkonkretneiegzaktneocjenepostojećegstanjainajnovijihpodatakaočuvanostipoljastalnihvi-sinskihtočaka.Novatemeljnanivelmanskamre-ža sastojalabi seod20nivelmanskihpoligonana kopnenomdijelu državnog teritorija, koji suprojektiranisukladnostandardimarazvojanivel-manskihmrežaurazvijenimzapadnoeuropskimzemljama(Grgićidr.,2012).Nivelmanskipoligo-niupraviluslijedetrasuII.NVT-akadgodjetomogućeilikadtoimasmisla.Kakosunovinivel-manskipoligonitrebalizadovoljitinovestandar-dekakvivećpostojeurealizacijivisinskihsusta-vazapadnoeuropskihdržava,npr.uNjemačkoj(URL1)koji seznačajno razlikujuodstandarda


Slika1:ProjektnivelmanskihpoligonasprikazomII.NVT-a

kojisuprimjenjivaniuII.NVT-u(Klakidr.,1993),neminovnojebilodijeljenjepostojećihnivelman-skihpoligonanovoprojektiranimvlakovima.Naosnovi toga novu temeljnu nivelmansku mrežuRHčinilobi85nivelmanskihvlakova.Osimnivel-manskihpoligonanakopnenomdijeludržavnogteritorija projektiran je dio nivelmanske mrežeotoci,kojipovezujukopnenutemeljnunivelman-skumrežusnivelmanskimmrežamavećihotoka.Hrvatski geodetski institut jeod2006.do2009.godine obavio prijenos osnovne gravimetrijskemreženavećeotoke.Obziromdasusve točkeosnovnegravimetrijskemreženakopnenomdi-jelupreciznopoložajnoivisinskidefiniraneuka-zala se potreba da se nove točke na otocimajednakotakoodrede,jerjetoodvelikevažnostizadefiniranjeplohe(kvazi)geoidanaotocima.Uokviruprojektaobnovereferentnogvisinskogsu-stavaprimarnijeciljbioredefiniratinivelmanskepoligoneiintegriratisvevećeotokeujedinstve-ni visinski sustav s kopnenim dijelom državnogteritorija. Intencija jeda se razvijunivelmanskemreženavećimotocimakojisujošuvijeknase-ljeni,pasesamimtimjavljapotrebazaažurnimvisinamakojeseosnovazaizvođenjegrađevin-skotehničkihradova.

Geometrijska konfiguracija nivelmanskemreže,obzirom na oblik i veličinu države, te novoiz-građenu prometnumrežu, sukladno novim ge-opolitičkim regionalnim odnosima doživjela jepromjene u odnosu na oblik temeljnemreže uII.NVT-u.Modificiranjenivelmanskemreže,kojučinenivelmanskipoligonikojisesvojimnajvećimdijelom pružaju na teritoriju Bosne i Hercego-vine (BiH), obavljeno je njihovim presijecanjemnovim nivelmanskim vlakovima. Time se dopri-nijeloujednačavanjuopsegapoligona,olakšalase organizacija i obavljanje izmjere, te otkriva-njepogrešakamjerenja.Nastojalosemaksimal-nopribližitinivelmanskepoligonegraničnojcrti.Veze sa susjednim državama zadržati će se pomogućnostitrasomII.NVT-a,štoovisioprojek-timaobnoveususjednimdržavama,kakobiseu budućnosti ostvarilo povezivanje visinskih su-stava,odnosnoboljekonfiguriranjenivelmanskemrežeRH.OvdjesekrećeodpretpostavkedasuprimarnovažnevezesBiHdokjeobnovaireni-veliranjevlakovakojisenalazenateritorijuSlo-venije,SrbijeiCrneGoremanjevažni.Simulacijaizračunatočnostibitrebaladatiodgovornapita-njeukojojjemjeritapretpostavkautemeljena.


Obzirom na konfiguraciju postojećih nivelman-skih poligona u RH i BiH mogu se predvidjetičetiri usporedne veze označene s brojevimaod1do4krozpodručjesusjednedržave,kojimabisepovezalinivelmanskipoligoniu južnojsoni-mausjevernojHrvatskoj.NatajnačinsenebiuzimaliuobzircjelokupninivelmanskipoligoniizBiHnegosamodijeloviistihkojiugeometrijskomsmislu čine najkraće neovisne veze sjeverne ijužneHrvatske(Slika1).Osimusporednihveza,u svrhudaljnjegpoboljšavanjakonfiguracije vi-sinskemrežemogusekoristiti ipoprečninivel-manskivlakovikrozBiH,označenisbrojem5,tenivelmanskivlakbroj6krozRepublikuSloveniju.

Usvrhurealizacijeprojektaobnovereferentnogvisinskogsustavabitićepotrebnoidućihgodinaobaviti sljedeće vrlo važne radove: završiti gra-vimetrijsku mrežu II. reda Republike Hrvatske;obaviti reopserviranje apsolutne gravimetrijskemrežeRepublikeHrvatskeuznužnopoboljšanjekonfiguracijegravimetrijskemreže0.reda(Repa-nićetal.,2014),obavitipovezivanjegravimetrij-skemrežeRepublikeHrvatske sgravimetrijskimmrežamasusjednihdržava,obaviti izjednačenjegravimetrijskemrežesnovimažuriranimpodaci-maubrzanjasileteženaapsolutnimgravimetrij-skimtočkama,definiratifazeprojektaobnovetepreciznuvremenskudinamiku izvođenja radovageometrijskognivelmanaigravimetrijskihmjere-njapopojedinimfazama,tedefiniratinovivisin-skidatumiizabratinovivisinskisustav.

Hrvatskaimaspecifičanoblik,pajeustrojnivel-manskemrežekoja seograničava samonani-velmanskepoligonedefiniranenanacionalnomdržavnom teritoriju teško moguć, tj. nemogućeje primijeniti znanstveno stručne standarde, jernepostojinivelmanskamrežauklasičnomsmi-slu. Specifičan oblik države posljedično vodi karazmjenipodatakasasusjednimdržavamakakobi se osiguralo da temeljna nivelmanska mre-ža sačinjena od nivelmanskih poligona ima štojemogućeboljugeometrijuOsimrazmjenepo-dataka (zajedničkih projekata), neophodno jepovezivanjedržavnenivelmanskemreže smre-žama susjednih država. Države koje su imalesličan problem kaoHrvatska koristile su umo-delu izjednačenja državne nivelmanske mrežesve podatke koje su imale na raspolaganju odsusjednih država, te su na taj način poboljšalekonfiguracijumreže,pasuposljedičnoimalebit-noboljestatističkepokazateljesadržaneuocjenitočnosti.RepublikaAustrijajeimalaskoroidenti-čanproblemuzapadnomdijeludržavepajebila

upućenanarazmjenupodatakasaŠvicarskomiItalijom(Höggerl,1986).

3.Optimizacijageometrijskekonfiguracijenivelmanskemreže

Poboljšanjeprojektamrežemogućejeufazipla-niranja, pri popunjavanju mreže ili ukoliko seizvodenovamjerenja.Akoseuprojektumrežepokaže loša prognoza potrebno je pronaći od-govornapitanjekojidiomrežejepotrebnopre-ciznije odrediti? Promjena prognoze jemogućaoptimizacijom: promjenom konfiguracije mrežeili promjenommjerne preciznosti izborom kva-litetnijeg instrumentarija ilidrugačijegpostupkamjerenja.PostupkomoptimizacijeI.redamodifi-cirasegeometrijamrežesciljemnjenogpobolj-šanja(Ninkov,1989).

OptimizacijomI.redatražiseoptimalnamatricaA (konfiguracijska matrica). U okviru matema-tičkogmodela geodetskemreže.Optimiranje I.reda jedefiniranofiksnim i slobodnimparame-trima modela. Međutim, apsolutno matematič-kim pristupom niz optimalnih konfiguracija nemože se realizirati uslijed zadanih ograničenja,jer jemreža uglavnom određena oblikom i di-menzijama objekta, te konfiguracijom terenailidrugimuvjetima,pasenemožerećidajeA apsolutno slobodanparametar.Najčešće je većodređena početna konfiguracija mreže za kojusemožeutvrditidajeprvopribliženjeoptimalne.Kod simulacijskemetode sepočetnageometrij-skakonfiguracijamrežedefinirasobziromnasvaograničenjaproizašla iznamjenemreže, teren-skihinizadrugihuvjeta.Suštinaovemetodeležiumogućnosti korištenja iskustva i znanja struč-njakadaobavioptimizacijugeometrijeitočnostimjerenjaugeodetskojmreži.

Većinakriterijakvalitetekojeprojektiranamrežatreba ispunitidobivase izvarijancekovarijancematricenepoznanicaKx(Rožić,2007):

(1)


.

pričemusu:A-konfiguracijskamatricakojučineplaniranamjerenjaumodelu,P-matricatežinaplaniranihmjerenja,Qxx -matricakofaktorane-poznanica.

Nakon formiranjamatricaKx i Qxmoguse te-stirati vrijednosti postavljenih kriterija kvalitete geodetskemreže.Ukoliko kriteriji nisu zadovo-ljenitadaseumodelumoguobavljatiodređenepromjene u matrici težina P ili konfiguracijskojmatriciA.Stupanjpromjenaovisiopostavljenomkriteriju ionesevršeusvakojsljedećoj iteracijidoksenezadovoljezahtjeviizprojektamreže.

Težineseugeometrijskomnivelmanutradicional-nodefiniranjuprekodužinenivelmanskihstranadi,izmeđudvasusjednarepera:

(2)

pajetakavnačinračunanjatežinaupotrebljavanusimulacijiračunanjatočnostiuovomistraživa-nju.Osimtakvognačinamodeliranjatežina,mo-gućejeprimijenitiidrugačijeizrazezaračunanjetežinakojiuzimajuuobzirbrojustajališta,visin-skurazvedenostterena,periodičkupromjenjivostvisinačvornihtočaka,itd.(Höggerl,1986).

Usvimsimulacijamaračunanjaprocjenetočnostičvornihreperauprojektumrežeupotrijebljenajesljedeća apriori vrijednost referentnog standar-dnogodstupanja: (3)

4.Simulacijaizračunatočnosti

Simulacijaprocjenetočnostičvornihreperamre-že treba dati odgovor na pitanje koliko su po-jedinamareografskamjerenjainivelmanskivla-kovikrozsusjednedržavevažniza izjednačenjevisinske mreže Republike Hrvatske. Na osnovirezultataprovedenihsimuliranihračunanjapro-cjenetočnostivisinačvornihreperamožese,popotrebi,dogovaratizajedničkiprojektkojimbiseusvrhupostizanjaboljegeometrijenivelmanskemrežeuskladilinovoformiraninivelmanskipoli-goni,tenaosnovitogaizvestiplaniranjeiizmjeruvisinskih razlika geometrijskim nivelmanom uz-dužnivelmanskihvlakovauBiHiSloveniji.

Simulacija računanja procjene točnosti čvornihrepera novo projektirane mreže nivelmanskihpoligonauRHobavljenajeunekolikovarijanti.U prvomkoraku računane su procjene točnostičvornihreperauodnosunapojedinemareografe

uzdužhrvatskeobalekakobiseanaliziraladis-tribucijapogrešakaunutarmrežekojučinesamonivelmanskipoligoninapodručjuRH(Slike2i3).

Uanaliziocjenetočnostitrebarazlikovatidatum-skineovisneidatumskiovisneveličine.Udatum-skineovisneveličineubrajajuseonevrijednostikojeseodnosenamjereneveličineiliseiznjihizvode (referentno standardno odstupanje s0).Budućidaseneraspolažesmjerenimveličinamaanalizaocjenetočnostidobiveneprovedenomsi-mulacijombilajeusmjerenanadatumskiovisneveličine(standardnaodstupanjanepoznanica).

Računanjestandardnihodstupanjačvornihrepe-ranapodručjuRHuslučajukadasekoristepoje-dinačnimareografirezultiradistribucijompogre-šakaproporcionalnosudaljenostiodishodišnogmareografa.BudućidajeRHvisinskidatumve-zalazavišemareografa logičnorješenjebibiloda se zbog kontinuiteta nastavi s tompraksompri čemu bi se analizirao utjecajmareografa uKopru.


Slika2:Simulacijaizračunaprocjenetočnosti,fiksniRovinj(lijevo)iBakar(desno)

Tablica 1.Standardna devijacija specifičnihčvornihrepera

4_M 5_M 4_M 5_MReper sh/mm sh/mm Reper sh/mm sh/mm

1 5.35 3.55 55 7.26 7.0510 6.23 6.14 42 8.86 8.8388 5.36 5.34 C650 7.33 7.26

Slika3:SimulacijaizračunaprocjenetočnostifiksniSplit(lijevo),Dubrovnik(desno)


Slika4:Simulacijaizračunaprocjenetočnostikorištenjemniv.vlakova1i3

Slika5:Simulacijaizračunaprocjenetočnostikorištenjemniv.vlakova2i4

Nadalje,nakonštojeutvrđenodamjerenjasred-njerazinemoranamareografuuKoprunemajuskoronikakavutjecajnaocjenutočnostikarakte-rističnihreperaidasevisinskidatummožede-finirati samonaosnovi četirimareografauzdužhrvatske obale u svrhu optimalne konfiguracijemrežeureferentnomrješenjuizračunanajepro-cjenatočnostisamonaosnovunovoprojektiranevisinskemrežeuokvirugranicadržavnogterito-rija,varijantav0.Nakontogasu,uvarijantama

v1dov6mrežinivelmanskihpoligonauRepubliciHrvatskoj pridodavani nivelmanski vlakovi koji se proteže kroz BiH i Republiku Sloveniju, kakobisevidjeloukojojmjeri inakojereperenajvišeutječe djelomična promjena konfiguracije mre-že.Pridodavanjesvakognovogvlakadodatnojepoboljšavaloprocjenuocjenetočnostispecifičnihrepera(Grgićidr.,2012).


U svrhu provođenja analize važnosti pojedinihnivelmanskih vlakova krozBiHna konfiguracijunivelmanskemreže Republike Hrvatske simula-cijom su izračunate ocjene točnosti čvornih re-perauzimajućiuizračunpojedinačnonivelman-skevlakova1,2,3i4(Slika4i5),tesunakontoga vrijednosti ocjene točnosti čvornih reperauspoređene s referentnom varijantom v0 (četirimareografa 4M), Tablica 2. Razlike ocjene toč-nostiučvornimreperima, te iz togarezultiraju-ća standardna odstupanja prikazana su tablici2.Štojestandardnoodstupanjerazlikareferen-tne varijante v0 s varijantomu kojoj je pridru-žen nivelmanskoj mreže pojedini nivelmanskivlak uzduž teritorija BiH veće to je utjecaj togvlaka na konfiguraciju nivelmanske mreže Re-publikeHrvatskeveće.Izuspoređenihvrijednostistandardnihodstupanjaproizlazidanivelmanskivlakbr.2uzdužteritorijaBiHimanajvećiutjecajnakonfiguracijunivelmanskemrežeRHpabitučinjenicusvakakotrebalouzetiuobzir.

Osimtogaizusporedbevrijednostiprocijenjenihstandardnih odstupanja specifičnih čvornih re-peraproizlazi danivelmanski vlakbr. 2najvišepridonosiujednačavanjuocjenetočnosti.UkolikoseRepublikaHrvatskaodlučidazapotrebepo-boljšanjakonfiguracijemrežerazmijenipodatkesasusjednomBiHondaizoveprovedeneanalizeproizlazidabiseprijesvegatrebalovoditiračunaotomedatobudupodaciiznivelmanskogvlakabr.2.

Tablica 2. Standardna odstupanja karakteristič-nihčvornihrepera

4M_1 4M_2 4M_3 4M_4

0.420165 0.780351 0.663521 0.760635

Nivelmanskivlakbr.2imanajvećiutjecajuho-mogeniziranjuprocjenetočnostistandardnihod-stupanjaunovoprojektiranojnivelmanskojmrežiRepublikeHrvatske.Naosnovi provedeneana-lizeaprioriprocjenetočnostistandardnihodstu-panjaevidentanjeznačajnivelmanskihvlakovaizsusjednihdržavazakonfiguracijunivelmanskemrežeRepublikeHrvatske.Prijenegoštosepri-stupiizvođenjuradovaususjednojdržavinužnoje definirati dopuštene granične vrijednosti zastandardna odstupanja čvornih repera. Iz takodefiniranihgraničnihvrijednostiproizaćićenuž-nostuvrštavanjanivelmanskihvlakova (nekih ilisvih)odnosnomogućnostnjihovogzanemariva-nja.

5.KreiranjenovogHRGxxxxmodelageoida

Modeligeoidasuuposljednjevrijemeznačajnopoboljšaniievidentnojedaćeubliskojbuduć-nostidoćidonjihovogdaljnjegpoboljšanja.Izteperspektive,određivanje visinaGNSSmetodomprekomodelageoidaćesvremenomsvevišedo-bivatinaznačaju.Ugeometrijskomnivelmanomsukladnozakonuoprirastuvarijanciovisnoodu-ljinidolazidosumiranjaraznorodnihizvorapo-grešakaurezultatimamjerenja.Međutim,tonijeslučajpriodređivanjuvisinaGNSSmetodom.Navećim udaljenostima određivanje visina GNSSmetodomjepreciznije,bržeiekonomičnije.

Zbog sve veće upotrebe GNNSmreža, a u ci-lju definiranja preciznijeg (kvazi)geoida, nekezemlje provele su ili planiraju ponovnu izmjerutemeljne nivelmanskemreže.Na točkama kojesuzatopogodneplaniranojeobavljanjeGNSSmjerenjarasterskihGNSS/nivelmanskihtočakautrajanju12-24sata statičkommetodom,ako jemogućeupribližnoistovrijemekadinivelman-skamjerenja.Krajnjirezultatosimnovetemeljnenivelmanskemrežejeuspostavamodelageoidakojibibiopogodanzapraktičnuupotrebu.Do-brimdefiniranjemelipsoidnevisinekojajavažnakomponentaGNSSnivelmanaotvaraseputnje-govojprimjeniinakraćimudaljenostima.

SadakadajeuHrvatskojnapomoluobnovare-ferentnog visinskog sustavau svrhuminimalizi-ranja troškovapotrebno je već sadapredvidjetiskup rasterskih 10x10 km GNSS/nivelmanskihtočaka koje ćebiti određenekorištenjemCRO-POSservisastatičkommetodomusvrhukreiranjanovogmodelageoidakojićeposvimparametri-maposlužitikaoprimjerenazamjenageometrij-skinivelman,tećeujednoomogućitismanjenjeulaganjauodržavanjereperaiznivelmanske3.i4.reda.

6.Zaključak

Projekt temeljne nivelmanskamreža RH nastaojekaorezultatuvažavanjanovonastalihgeopo-litičkihodnosa.Projektnovihnivelmanskihpoli-gonanaslanjasenamrežunivelmanskihvlakovaII.NVT-aiupotpunostijeprilagođendržavnomteritoriju.TemeljnumrežuRHčinilobi20nivel-manskihpoligonanastalihcijepanjempostojećihnivelmanskihpoligonanovoprojektiranimvlako-vimasciljempoboljšanjaiunapređenjavisinskog


sustavapolazećiodpostojećegstanjaočuvanostirepera.

U svrhu analize važnostimareografa uzduž ja-dranske obale i poboljšanja geometrije nivel-manskemrežeprovedenajesimulacijaizračunaocjenetočnostičvornihreperauzimanjemuobzirmareografauzdužobaleipojedinihuzdužnihni-velmanskih vlakova iz BiH.Analiza standardnihodstupanjačvornihreperadobivenihsimulacijomjepokazaladanatemeljnunivelmanskamrežuRHmareografuKopruimazanemarivutjecajtedanivelmanski vlakbr.2koji seprotežeuzdužsusjedneBiHimanajvećiutjecajnapoboljšanjegeometrijske konfiguracije nivelmanske, jer senjegovimuvođenjemusimulacijuizračunaocje-netočnostičvornihreperaunajvećojmjeriiska-zujepovećanje točnosti ihomogeniziranjenovoprojektiranemreže.

Definiranjemnivelmanskih poligona, koji u ge-ometrijskomsmisluoblikujuviše lanacfigura,amanjenivelmanskumrežu,upućujenapotreburazmjenepodatakasasusjednomBiHkakobisepoboljšanja konfiguracije temeljne nivelmanskemreže.Razmjenapodataka,tepovezivanjevisin-skihigravimetrijskihsustavaRepublikeHrvatskesasusjednimdržavamaomogućitićezadovolja-vanjepotrebezauspostavomnovog,modernogvisinskog referentnogsustavakoji se temeljinanajnovijim znanstvenim i stručnim saznanjima,čimesestvarajupretpostavkezaboljeintegrira-njeRHueuropskigeodetskiprostor.

Obnovom temeljnenivelmanskemrežestvarajusepretpostavkezakreiranjenovognacionalnogmodelageoidakoji s temeljnomnivelmanskommrežomčinimodernuvisinskuosnovuukojojćebitimogućereduciratitroškoveodržavanjarepe-raunivelmanskojmreži3.i4.redakaoiodređi-vanjevisinatočakaprekomodelageoida.

Literatura

Grgić, I.; Lučić, M.; Bašić, T. (2012):Optimisa-tionof the newCroatian fundamental levellingnetwork,Surveyreview,45,330,166-173.Höggerl, N. (1986): Die Ausgleichung desösterreichischen Präzisionsnivellementnetzes,ÖsterreichischeZeitschriftfürVermessungswesenundPhotogrammetrie,Heft4,s.216-250,Wien.Klak,S.,Feil,L.Rožić,N.(1993):Pravilnikora-dovimageometrijskognivelmana,Prijedlog,Za-greb.Ninkov, T. (1989): Optimizacija projektovanja

geodetskihmreža,Građevinskifakultet.Naučnaknjiga,Beograd.Repanić,M.,Grgić,I.,Bašić,T.(2014):Prijedlogdopunegravimetrijskemreže0.RedaRepublikeHrvatske,Geodetskilist2014,1,17-32,Zagreb.Rožić, N. (2007): Računska obrada geodetskihmjerenja,GeodetskifakultetSveučilištauZagre-bu.URL1:Njemačkisustavvisinahttp://www.bkg.bund.de/nn_149572/EN/Fede-ralOffice/Geodesy/RefSys/NatRefHeight/EN__Height03__node.html__nnn=true

ThemodernizationoftheCroatianheightsystem

Abstract: On the Croatian territory in severaldifferenttimeperiodsupto70-iesofthelastcen-tury,extensiveworksofgeometriclevellingofallorderswerecarriedout.Thegeometricallevellin-gsareperformedsometimescontinuously,some-timeswithlargerinterruptionstimeintervals,sotherewasafairlylargeamountoflevellingdata.TheresultofsettlingalllevellingdataisthenewreferenceheightsystemHVRS71withappropria-televellingnetwork.Thepaperconsidersthesta-televellingnetworkofallordersontheCroatianterritory with concrete proposals to modernizetakingintoaccountthenewgeopoliticalrelationsintheregion,whichresultedintheemergenceofnewindependentandsovereignstates.Especiallywereanalyzedtheproblemsofnetworkconfigu-ration and definition of the height datum fromthe II. NVT and the possibility of its redefiningonly on the basis of tide gaugemeasurementsalongtheCroatiancoast.

Keywords:heightsystems,networkconfigurati-on,tidegaugemeasurements


Prostorno planiranje koridora linijskih infrastrukturnihgrađevinaiunospodatakaokoridorimaukatastarvodova

JustinaBajt1

1EricssonNikolaTeslaServisid.o.o.,10000Zagreb,Šoltanska16,RepublikaHrvatska,e-mail:[email protected]

Sažetak:U radu jeprikazanapotrebaprostor-nogplaniranjakoridoralinijskihinfrastrukturnihgrađevina i njihovo određivanje u prostoru poprostornimkoordinatama(x,y,z).VažećiZakonoprostornomuređenjunamećeprostornimplane-rimaobvezuodređivanjakoridorainfrastruktureuprostornimplanovimasvihrazina(oddržavnogprostornogplanadoprostornihplanovajedinicalokalnesamouprave),međutimneodređujekri-terijezaodređivanjekoridorapostojećihlinijskihinfrastrukturnihgrađevina(LIG),odnosnobudu-ćihLIG-a.Direktiva2014/61/EUomjeramazasmanjenje troškova postavljanja elektroničkihkomunikacijskih mreža velikih brzina zahtijevaoddržavačlanicauspostavujedinstveneinforma-cijsketočkeofizičkojinfrastrukturi,tj.vodovimakaolinijskiminfrastrukturnimgrađevinamainji-hovompoložajuuprostoru.StogajenužnouRe-publiciHrvatskojuspostavitikatastarvodovakaojedinstveni javniupisnikLIG-akojićeomogući-ti dostupnost informacija o LIG-amanadležnimupravnimidrugimtijelimatepravnimifizičkimosobama. LIG-e nisu sustavno pravno uređenepostojećimpropisimaiakoseradioposebnojvrstigrađevinaodjavnoginteresa,sastavljenihodci-jevi,kabelaidrugihpripadajućihelemenatakojičinejedinstvenuinedjeljivufunkcionalnutehnič-ko-tehnološkucjelinu,kojaomogućavaprijenossignala, tvari i dr. (elektronički komunikacijskisignal,električnaenergija,voda,otpadnevode,toplavoda,plin,naftaisl.),atecjelinenalazeseukoridorimaitrasamakojesunadijelovimave-

ćegbrojazemljišnihčesticarazličitihvlasnikaiurazličitimpravnimrežimima.Zaključciradasudajezauspostavukatastravodova,kao jedinstve-nogjavnogregistraLIG-aukojemsevodepoda-ci(uelektroničkomobliku)okoridorima,trasamaiLIG-ama,potrebnosustavnogeodetskisnimatipodatkeokoridorima iLIG-ama, te ihunijetiuprostorneplanoveikatastarvodova.

Ključne riječi: koridori linijskih infrastrukturnihgrađevina,prostorniplanovi

1.Uvod

URepubliciHrvatskoj(RH)zakonskaobvezapro-stornogplaniranjakoridorainfrastruktureposto-ji od stupanja na snagu Zakona o prostornomuređenju (ZPU) (NN 153/13). Prema zakonskojdefinicijiinfrastrukturasukomunalne,prometne,energetske, vodne, pomorske, komunikacijske,elektroničke komunikacijske i druge građevinenamijenjenegospodarenjudrugimvrstamastvo-renihiprirodnihdobara(čl.3/1/8),akomunal-nominfrastrukturomsmatrase,izmeđuostalog,građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom,odvodnjiipročišćavanjuotpadnihvoda,teuličnurasvjetu(čl.3/1/15).Prostorniplanovisvihrazi-na moraju sadržavati planirane koridore infra-strukturečimesestvaratemeljdobivanjadozvolazagradnjusvihvrstainfrastrukturnihgrađevina,a što je uređeno Zakonomo gradnji (ZG) (NN153/13). ZG uređuje projektiranje, građenje,


uporabu i održavanje građevina te provedbuupravnihidrugihpostupakaradiosiguranjaza-štiteiuređenjaprostorauskladuspropisimakojiuređujuprostornouređenje.

Pretežnidio infrastrukturezakojuZPUpropisu-je prostorno planiranje koridora infrastrukture,prema tehničkim standardima, ubrajamo u tzv.linijsku infrastrukturu (vodove), tj. u građevinesmješteneuprostoru,takodasenalazenaveli-kombrojuzemljišnihčesticakoje,upravilu,nisuuvlasništvuvlasnikalinijskeinfrastrukturnegra-đevine(LIG).SviLIG-ovikojisu,kaojedinstvenai nedjeljiva funkcionalna, tehničko-tehnološkacjelina sačinjena od cijevi (cjevovoda), kabela ipripadajućih elemenata, u pravilu, izgrađeni ilipoloženinavelikombrojuzemljišnihčestica,posvojojpravnojnaraviposebnasuvrstastvarizakojenevrijedinačelopravnogjedinstvanekret-nine.Zakonomodržavnojizmjeriikatastrune-kretnina (ZDIKN), tepodzakonskimpropisimaokatastruvodovapropisanojedaseLIG-ovi(vo-dovi)evidentirajuuprostorukrozupispodatakaonjimaukatastarvodova.Međutim,uRepubliciHrvatskoj LIG-ovima, kao posebnoj vrsti stvari,propisiovlasništvu,drugimstvarnimpravima,ze-mljišnimknjigama,katastrunekretninaikatastruvodova, tepropisi iz područjaenergetike, elek-troničkih komunikacija, gospodarenja vodama,komunalnog gospodarstva, prostornog uređe-njaigradnje,senijedaoznačajkojioniupraksiimaju.UtimpropisimapostojepojedineodredbekojeseodnosenasveilisamonanekevrsteLIG-ova, ali u RHnepostoji posebanpropis koji binajedinstveninačinisustavnouredioprostornoplaniranje,gradnju,korištenje,održavanjeiupisu javne registre linijskihgrađevinaelektroener-getske,elektroničkekomunikacijske,plinovodne,naftovodne, vodnogospodarske, kanalizacijske itoplovodne infrastrukture kao infrastrukture odjavnoginteresa.

Direktiva2014/61/EUomjeramazasmanjenjetroškova postavljanja elektroničkih komunika-cijskihmreža velikih brzina određuje državamačlanicama provođenje mjera prostornog plani-ranja,integriranegradnje,tekartiranjaLIG-ovaiučinkovitozajedničkokorištenjecijevi,kabelaistupova LIG-ova, a sve u cilju ostvarivanja po-stavki Digitalne agende za Europu (DAE), kaosveobuhvatnogplana Europske komisije za po-ticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje kon-kurentnije i digitalnomodernije Europe (URL1).Slijedomtoga,RHmorauvrlokratkomvremenu,tj.dokraja2016.godinenapravititzv.kartiranje

postojećihLIG-ova,aštoznačiiodređivanjeko-ridoraLIG-ova,teunošenjetihpodatakaukata-starvodova.

2.TemeljnizahtjeviDirektive2014/61/EU

CiljjeDirektive2014/61/EUolakšatiipotaknu-tiuvođenjeelektroničkihkomunikacijskihmrežavelikih brzina promičući zajedničko korištenjepostojećefizičkeinfrastrukture(vodova)iomogu-ćavajućiučinkovitijepostavljanjenovefizičkein-frastrukture,kakobitrošakuvođenjatakvihmje-rabioštoniži. INSPIREdirektivadefinirapravniokvirzauspostavunacionalneinfrastrukturepro-stornih podataka (NIPP) unutar država članica,dio kojega bi trebali biti i podaci o LIG-ovima(vodovima). Direktiva 2014/61/EU zahtijeva oddržava članicaostvarivanjemjera za smanjenjetroškova kroz stvaranje nacionalnog pravnogokvira za: (i) učinkovitoplaniranje i koordinira-nje aktivnosti gradnje fizičke infrastrukture; (ii)smanjenje administrativnih tereta; (iii) sinergijumeđusektorimaradismanjenjapotrebezagra-đevinskimradovimazapostavljanjeelektroničkihkomunikacijskih mreža; (iv) dijeljenje i pristupsvim vrstamafizičke infrastrukture (cijevnim su-stavima, stupovima i drugim dijelovima vodovazaprijenosilidistribucijuplina,strujeuključujućijavnurasvjetu,grijanja,vodeiodvodnjeotpad-nihioborinskihvoda)pogodnimzapostavljanjesvjetlovoda. Navedeno zahtijeva tzv. kartiranjesvefizičkeinfrastruktureiputemjedinstvenein-formacijske točkeomogućavanjepristupa infor-macijamaoinfrastrukturipogodnojzaučinkovitopostavljanje mreža velikih brzina. Organizacijajedinstvene informacijske točkemoguća je krozimenovanjejednogilivišenadležnihtijelanana-cionalnoj,regionalnojililokalnojrazinizaobav-ljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.Rokzauspostavusustavapristupainformacijamao infrastrukturi putem jedinstvene informacijsketočkeje1.siječnja2017.godine.UizradijenacrtprijedlogaZakonaomjeramazasmanjenjetroš-kova postavljanja elektroničkih komunikacijskihmrežavelikihbrzinakojimbise implementiralaDirektiva2014/61/EUuhrvatskonacionalnoza-konodavstvo.Međutim,smatramdabi radipri-mjeneDirektive2014/61/EUtrebalohitnoustro-jiti sustav pristupa informacijama o LIG-ovima(vodovima) i odrediti jedinstvenu informacijskutočku,aštoznačištoprijekrenutiupreobrazbukatastra vodova u javni upisnik koridora i LIG-ova.


3.Određivanjekoridorauprostornim planovima

UpodručjuprostornogplaniranjaLIG-ovapostojinizproblema,odkojih ću istaknuti samoključ-neproblemekojiukazujunapotrebumijenjanjapostojećeg modela pravnog uređenja LIG-ova.Dokumentima prostornog uređenja (prostronimplanovima) sljedećih razina: Državnim planomprostornog razvoja, prostornimplanovimapod-ručja posebnih obilježja, urbanističkim planomuređenjadržavnogznačaja,prostornimplanovi-mažupanija,ProstornimplanomGradaZagreba,urbanističkim planovima uređenja županijskogznačaja,prostornimplanovimauređenjagrado-va, odnosno općina, generalnim urbanističkimplanovima i urbanističkim planovima uređenja,u pravilu, nisu u prostoru određeni koridori zaLIG-ove određene namjene (struja, voda, plin,elektroničkekomunikacijeidr.)štouzrokujepro-blemeupostupku ishođenja lokacijskedozvole,apotomgrađevinskedozvole zagradnjuodre-đenog LIG-a.Naime, u vrlomalo dokumenataprostornoguređenjakojisutrenutnonasnazi,uopisnomdijelui/iligrafičkomdijeluodređenisukoridori LIG-ova iakoZakonoprostornompla-niranjupropisujedaseuprostornimplanovimasvihrazinaodređujukoridoriinfrastrukture.Na-dalje, propisi o prostornom planiranju nemajujasnekriterijezaodređivanjekoridoraLIG-ovaitimezaštite javnog interesagradnje takvihgra-đevina, odnosno rješavanja kolizije dva ili višejavnihinteresa.SamosuupodručjuelektroničkihkomunikacijaUredbomVladeRHomjerilimara-zvojaelektroničkekomunikacijskeinfrastruktureipovezaneopreme(NN131/12)određenikriterijizaplaniranjekoridoraelektroničkekomunikacij-skeinfrastrukture.

Česte promjene propisa (posebno onih koji seodnose na nekretnine u posebnim pravnim re-žimima)odražavajusenaprostornoplaniranjeiutvrđivanjeposebnihuvjetagradnje,aštostva-ra pravnu nesigurnost za investicije u LIG-ove.Važnojenaglasitidajedonošenjedokumenataprostornog uređenja, te njihovih izmjena i do-punavrlodugotrajanproces,kojinajčešćetrajeod3do5godina.Međutim,iakosuutimdoku-mentimaodređeniuvjetigradnjenaodređenimpodručjima,prema sadašnjimpropisimaopro-stornomuređenjuigradnji, investitorgrađevinemora ishoditi lokacijsku dozvolu za građevinu,akonijeuredioimovinskopravneodnosesasvimvlasnicimanekretnananakojimasetagrađevina

namjeravagraditi.Dakle,nakonštojedonesendokumentprostornoguređenjaodređenerazine,investitorLIG-ovaipakmoraishoditiilokacijskudozvolu,aštoznačidase,odstranetijelaovla-štenog za donošenje te dozvole, ponovo preis-pitujuuvjetigradnjeLIG-akojijevećprethodnoutvrđenkrozdokumentprostornoguređenja.Po-stupakishođenjalokacijskedozvolezaLIG-ove,tj.postupakodpribavljanjaposebnegeodetskepodloge od Državne geodetske uprave, izra-de idejnogprojekta,sazivanjakonferencije radiutvrđivanja koje posebne uvjete gradnje trebaispunitiradigradnjeLIG-a,padopravomoćno-stidozvole,trajeprosječnookogodinudana.Fi-nancijskoopterećenjeinvesticijeradipribavljanjalokacijskedozvolezaLIGprosječnoiznosi3%in-vesticijskevrijednostiLIG-a.

Novimodeltrebaobiotklonitiključnenedostatkepostojećegmodela veću faziprostornogplani-ranja.Mišljenja samdaodređivanjuprostoraukojimasemožegraditiLIG-ove(koridorimaLIG-ova)ipropisivanjuuvjetagradnjeLIG-ovauko-ridorimatrebadativećiznačajnegoštogasadaimajuudokumentimaprostornoguređenjasvihrazina.Nadalje,određivanjekoridoratrebapo-vezatisparalelnimuređivanjemimovinsko-prav-nihodnosa.Stoga, smatramdabiuopisnom igrafičkom dijelu prostornih planova određenerazinetrebaloodreditikoridorezaLIG-oveodre-đene namjene, pri čemu bi se svakako trebalozadovoljiti potrebe razvoja LIG-ova i uskladitidruge javne interese. Položaj koridora LIG-ovauprostorutrebaobibititakavdasenjimaobu-hvateranijeizgrađeniLIG-ovi,teomogućinjihovrazvoj,aliigradnjanovihLIG-ova.

Nakon donošenja prostornih planova, koridorebitrebaloupisatiukatastarvodova,kaoposeb-nepravneentitetenamijenjeneisključivozaLIG-ove.TakođerbiukatastarvodovatrebaloupisatipostojećeLIG-ove,aliislobodniprostorukorido-ruzarazvojigradnjunovihLIG-ovatevlasnike,odnosno upravitelje LIG-ova. U dokumentimaprostornoguređenjaikatastruvodovatrebalobiodreditikoridorepostojećihLIG-ova,takodaseobuhvati sve LIG-ove koji su legalno izgrađeni,odnosno koje jemoguće legalizirati u skladu sposebnim propisima o očuvanju okoliša, zaštitiprirode,zaštitizdravljaizaštitikulturnihdobara.Koridori postojećih LIG-ova moraju uvažiti sta-njeuprostorupostojećihLIG-ovatakodabuduobuhvaćenesvetraseLIG-ovaunutartogakori-dora,osimakotiLIG-ovenisuizgrađeniprotiv-nopropisimakojidajuprioritetjavnominteresu


očuvanjaokoliša,zaštiteprirode,zaštitezdravljaizaštitekulturnihdobara.LegalizacijupostojećihLIG-aikoridoramoglobisepropisatizakonomtakodavlasnici,odnosnoupraviteljiLIG-ovado-stavekatastruvodovaelaborateizrađeneuskla-dusazahtjevimakatastravodovanajkasnijenpr.dokraja2016.godine.

Pritome,smatramdasenebismjeloodreditiko-ridorvećihdimenzijaodonihkojimaseobuhvaćapostojeće trase LIG-ova i neophodniprostor zarazvoj, rekonstrukciju i nadogradnju postojećihLIG-ova. Međutim, iznimno bi trebalo dozvolitimogućnost povećanja koridora postojećih LIG-ova,akosekoridorukojempostojijednailiviševrstaLIG-ovaodređujedokumentomprostornoguređenjakaovišenamjenskiizadrugevrsteLIG-ova,kojedotadanisupostojaleutomkoridoru.Smatramdabitrebaloomogućitipovećanjeko-ridorasamotolikihdimenzijakojesupremapro-pisimaipravilimastrukeneophodnezagradnju,odnosnopostavljanje nove vrste LIG-ova u po-stojećemkoridoru.KoridorezagradnjuviševrstaLIG-ovatrebalobiodreditikaovišenamjenske iunjimabi trebaloplanirati igraditiLIG-oveponačelugradnjeintegriraneinfrastrukture.NačelogradnjeintegriraneinfrastrukturepodrazumijevausklađenjeplaniranihtrasaodređenihvrstaLIG-ovastrasamadrugihvrstaLIG-ovauodnosunasmještaj u prostoru i rokove gradnje. U praksivećisadapostojeprimjeri,aštosmatramdatre-ba i ubuduće prihvatiti, da je u istom koridorumogućeplanirati trasepodzemnih i nadzemnihLIG-ova.Stogabiuzakonumoglobitipropisanodaseunaseljenimmjestima,upravilu,planira-ju trasepodzemnih LIG-ova, a da se postojećetrase nadzemnih LIG-ova u naseljenim mjesti-ma prikazuju u dokumentima prostornog ure-đenja u nadzemnom dijelu koridora. U slučajurazvoja, proširenja ili rekonstrukcije postojećegnadzemnogLIG-a smatramdabi seprovedbe-nim dokumentom prostornog uređenja trebaloomogućitipremještanje trasenadzemnogLIG-aupodzemniLIG,osimakosvojstvatogLIG-ailinekidrugiopravdanirazlozinezahtijevajuidaljenjegovsmještajunadzemnomdijelukoridora.

Koridore za gradnju novog LIG-a i/ili razvojpostojećeg (proširenje, rekonstrukcija LIG-a),u pravilu bi se trebalo određivati u koridorimaprometnica (cesta, željezničkihpruga,pješačkihpovršina),jerbisetimenajmanjezadiraloukori-štenjeprostora.Iznimno,radibitnogskraćivanjatrasa LIG-ova, koridore LIG-ova semožeodre-diti i izvankoridoraprometnicavodećisenače-

lomprvenstvenogkorištenjajavnihnekretninazaodređivanjekoridoraLIG-ova.Takvapravnarje-šenjasuvelikimdijelomvećusvojenazaLIG-oveelektroničkihkomunikacijauUredbiVladeRHomjerilima razvoja elektroničke komunikacijskeinfrastruktureidrugepovezaneopreme.

Upisivanjemkoridoraukatastarvodovanateme-ljuprostornihplanovaiutvrđivanjemkojasepra-vila struke primjenjuju u koridoru na određeneLIG-ove,tj.kojihseuvjetagradnjeupojedinomkoridorumorapridržavatiprojektant i investitorLIG-a, otpala bi potreba ponovnog preispitiva-njauvjetagradnjeupostupkuishođenjalokacij-skedozvole.Smatramdabiinvestitortrebaoodkatastra vodova zatražiti podatkeomogućnostigradnje LIG-au koridoru,a katastar vodovabiuelektroničkomoblikutrebaoodreditiidostavitiinvestitorupoložajtraseLIG-aukoridoruipropi-se(pravilastruke)kojihseinvestitormorapridr-žavatisobziromnadrugeLIG-ove.Takavzahtjevinvestitoramogaobibitiobrađenuvrlokratkomvremenuiuelektroničkomoblikudostavljenin-vestitoruuzneznatnetroškove.

4.Katastarvodova

Postojeći pravni okvir RH određuje osnivanje ivođenje katastra vodova na razini jedinica lo-kalne samouprave (JLS), kao geodetskih poslo-vaulokalnojsamoupravi.Međutim,zakonomjeomogućenoposloveosnivanjaivođenjakatastravodova povjeriti: (a) nadležnomu upravnom ti-jeludruge JLS ili (b)Državnojgeodetskojupra-vi (DGU)na temeljusporazumaomeđusobnimpravimaiobvezamaili(c)pravnojosobiregistri-ranojzaobavljanjeposlovadržavneizmjereika-tastranekretnina,kojaimasuglasnostiDGU-azaobavljanjedjelatnostiizradbeelaboratakatastravodova i tehničko vođenje katastra vodova. Zavođenjekatastravodovaubilokojemodnavede-nihoblikaJLSmoraosiguratifinancijskasredstvausvomeproračunu.Takvapravnaregulacijaor-ganizacijekatastravodova,isključivonalokalnojrazni, ne omogućava uspostavu sustava koji biudovoljio zahtjevima Direktive 2014/61/EU zauspostavujedinstveneinformacijsketočke.

PropisiRHuređujusadržajkatastravodova-evi-dentiranjevodovaelektroenergetske, telekomu-nikacijske,vodovodne,kanalizacijske, toplovod-ne,plinovodneinaftovodnemreže-podatakaovrstama,odnosnonamjeni,osnovnimtehničkimosobinamaipoložajuizgrađenihvodovateime-nima i adresama njihovih upravitelja. Katastar


vodovaosnivaseivodinatemeljuevidencijakojesuzapojedinuvrstuvodovadužniosnovatiivo-ditinjihoviupravitelji.Pogonskikatastarosnivajuiodržavajuvlasnici,odnosnoupraviteljivodova,akotodržeopravdanimuciljuupravljanjavodo-vima.Budućidanepostojepropisanesankcijezaupraviteljevodovaakonedostavepodatkekata-struvodova,tedasvinemajupogonskekatastre,mehanizam za osiguravanje dostave podatakaukatastarvodovanijeučinkovit. (Ambroš, idr.,2010.)Stoga,takavkatastarvodovanezadovo-ljavasvepotrebezakojejenamijenjen,jernijeunijetacjelokupnaevidencijaovodovima,teko-ridorimai trasama.Nadalje,važećimpropisimanepropisujesetakavoblikvođenjakatastravo-dova,kaojavnogregistra,ukojibiseinformacijeovodovimamogledostavljati ili izkojegabi seinformacijeovodovimamogledobitiuelektro-ničkomobliku,aštosmatramobitnimzapostiza-njeciljevaizDirektive2014/61/EU.

4.1Učincievidentiranjavodovaukatastruvodova

Najznačajniji učinakevidentiranja vodaukata-struvodovajepozicioniranjeodređenogvodauprostoruuznjegovprostorniodnospremadrugimvodovima i građevinama. Takvim bi se postup-kombitnosmanjilamogućnostnastankaštetenavodovima.Omogućavanjemdostupnostipodata-kaizkatastravodovaupravnimidrugimjavnimtijelima,tepravnimifizičkimosobamaizravnosedjelujena smanjenjeoštećivanjapostojećih vo-dovakojisuuzonigradnjenovogvodailinekedrugegrađevine,prekidiupružanjuuslugapu-tem tih vodova i smanjivanje svih oblika štete.Svakionajkojinamjeravagraditinekidrugivodu koridorupostojećih vodova ili koji namjeravagraditi neku građevinu, odnosno rekonstruirati,nadograđivatiilipopravljatipostojećugrađevinutrebaobimoći provjeriti u katastru vodovapo-stojelievidentiranivodoviupodručjunakojemnamjeravaizvoditigrađevinskeradove.

Primjerice, u Sloveniji vodovi se evidentiraju ukatastru gospodarske javne infrastrukture, kojiomogućava pristup i preuzimanje podataka, tezaštituinfrastruktureodoštećenjauslugomZoviprijekopanja(Šarlah,2012).Dostupnosttakvogpodatkaprijepočetkaizradeprojektnedokumen-tacijezanovivodilidrugugrađevinu,značajnosmanjujetroškoveivrijemeizradedokumentaci-je.Nadalje,podacioevidentiranimvodovimaukatastruvodovatemeljnisupodaciovodovimau

postupkuizradeprostornihplanova,teihosobekojesudjelujuuizradiidonošenjuplanamorajuuvažitikakobiseodgovarajućezaštitilovodovečijajegradnjajavniinteres.

UsvjetluDirektive2014/61/EU,posebnovažanučinakevidentiranjavodova jedasesvimakojiimaju pravni interes koristiti postojeće vodoveraznih vrsta (fizičku infrastrukturu u smislu ter-minologijenavedeneDirektive), putemkatastravodovamožeomogućitipristuppodacimaovo-dovima pogodnim za postavljanje elektroničkihkomunikacijskih kabela zamreže velikih brzina(Bajt iMiladin, 2015). Time se ostvarujumjereo učinkovitom zajedničkom korištenju postoje-ćeinfrastrukturekojenavodiDirektiva,auciljusmanjenjatroškovazapostavljanjemrežavelikihbrzina.

4.2Nužnostpreobrazbekatastravodovaizevidencijeujedinstvenijavniupisnik PostojećestanjekatastravodovauRHsmatramneodrživim. Kao nužnost se nameće uspostavaintegralnog geoinformacijskog sustava katastravodova,kojibibiopovezansaslužbenimbazamaiprostornimpodlogamadržavneizmjereikata-stranekretnina,tekojibibiojavniregistaropro-stornom zauzeću koridora infrastrukture i trasaLIG-ova(vodovaipripadajućihobjekata),dostu-panzainteresiranimpravnimifizičkimosobama,kao i upravim i drugim tijelima.Osnovnapret-postavkasustavnogvođenjapodatakaokorido-rimaiLIG-ovimapreobrazbajekatastravodovaujedinstvenijavniregistarokoridorimaLIG-ova,kojimorajubitiutvrđeniudokumentimaprostor-noguređenja,izgrađenimLIG-ovimautrasama,slobodnomprostoruukoridoruzagradnjunovihLIG-ovaodređenevrste inamjene, teonosite-ljimastvarnihidrugihpravanaLIG-ovima.Radiregistracije cjelokupne infrastrukture potrebnojeustrojitikatastarvodovakao jedinstveni javniupisniksvihvrstaLIG-ova(elektroničkekomuni-kacijske infrastrukture, elektroenergetske infra-strukture,vodovoda,toplovoda,odvodnje,plino-voda,naftovoda)napodručjucijeleRH,ukojemsevodepodaciuelektroničkomobliku,poistimprincipima kao u zemljišnim knjigama (glavnaknjiga,zbirkaispravaidnevnikupisa),pričemukoridor,anezemljišnačestica,imaulogutemelj-nog pravnog entiteta koji se upisuje u katastruvodovaulistA.UlistuAbitrebalibitipodaciokoridoru igrađevini (geopozicioniranjekoridora


prema prostornim koodinatama x, y, z - širina,duljina,dubina/visina, tj.3Dzauzećeprostora inamjenakoridora;brojipoložajtrasaizgrađenihLIG-ovaukoridoru; slobodanprostorukorido-ruzagradnjunovihiliproširenjepostojećihLIG-ova;vrstainamjenaLIG-ova;dozvolezagradnjuiupotrebugrađevinesprojektomizvedenogsta-nja).UlistBtrebalobiupisatipodatkeokorisnikukoridora investitoru/vlasniku LIG-ova, odnosnoupravitelju,au listCpodatkeopravima trećihnaLIG-u(zajedničkokorištenjedijelovaLIG-a-najam/zakup),koncesijunaLIG-u,založnopravonaLIG-uidr.Također,katastarvodovatrebaobiimatiusklađenegeodetskepodlogesaslužbenimpodlogama Državne geodetske uprave i pove-znicu s katastrom nekretnina i zemljišnim knji-gamakakobiseprekobazapodatakakatastranekretninaizemljišnihknjiga(ZISbazapodataka–zajedničkiinformacijskisustavkatastranekret-nina i zemljišnih knjiga)moglo vidjeti na kojimsenekretninama(katastarskimčesticama)nalazikoridorLIG-ova.

Takvimmodelombiotpalapotrebavođenjave-likog broja baza podataka u JLS-ima (katastravodova na razini JLS-a) i pogonskih katastarakodvlasnika,odnosnoupraviteljavodova.Timebisespriječilonepotrebnorasipanjefinancijskihsredstava na, u pravilu, netočne i nepotpunebazepodataka.Tasredstvabi semoglausmje-ritinageodetskosnimanjeuprostorusvihvrstaLIG-ova,povećanjetočnostipodatakaiunošenjetih točnih podataka u katastar vodova kao je-dinstvenu i cjelovitu bazu podataka. Primjerice,uMakedoniji jeradiuspostavejedinstvenogsu-stavazaadministriranjeinfrastrukturnihobjekataAgencijazakatastarnekretnina(AKN)početkom2012.godine izradilaAkcijskiplan - infrastruk-turnikatastar.NatemeljutogdokumentaAKNjeuzfinancijskupotporuSvjetskebanke, je zapo-čeo Projekt oustrojavanju jedinstvenog sustavazainfrastrukturneobjekteuMakedoniji.(URL2)

RHbi trebala iskoristitisredstva izEUfondova isustavno urediti geodetsko snimanje koridora itrasaLIG-ova,teunošenjetihpodatakaunovo-ustrojenikatastarvodovanadržavnojrazinikaojavniupisnikvodova(LIG-ova).

5.Zaključak

VažećihrvatskiZakonoprostornomuređenjuna-mećeprostornimplanerimaobvezuodređivanjakoridora infrastrukture u prostornim planovimasvih razina (od državnog prostornog plana do

prostornih planova jedinica lokalne samoupra-ve),međutimneodređujekriterijezaodređivanjekoridora postojećih LIG-ova, odnosno budućihLIG-ova.Stoga jepotrebnoposebnimzakonomkoji bi se odnosio na LIG-ove (vodove) odredi-tikriterijezaodređivanjekoridorauprostorupoprostornimkoordinatama(x,y,z).

Direktiva 2014/61/EU zahtijeva od država čla-nica uspostavu jedinstvene informacijske točkeofizičkojinfrastrukturi,tj.vodovima(LIG-ovima)injihovompoložajuuprostoru.Smatramdasekaonužnostnamećeuspostava integralnogge-oinformacijskogsustavakatastravodova,kojibibiopovezan sa službenimbazama iprostornimpodlogama državne izmjere i katastra nekret-nina, te koji bi bio javni registar o prostornomzauzećuLIG-ova(vodovaipripadajućihobjeka-ta),dostupanzainteresiranimpravnim ifizičkimosobama,kaoiupravnimidrugimtijelima.Os-novnapretpostavka sustavnog vođenjapodata-ka o LIG-ovima je preobrazba katastra vodovaujedinstvenijavniupisnikokoridorimaLIG-ova,kojimorajubitiutvrđeniudokumentimaprostor-noguređenja,izgrađenimLIG-ovimautrasama,slobodnomprostoruukoridoruzagradnjunovihLIG-ovaodređenevrsteinamjene,teonositelji-mastvarnihidrugihpravanaLIG-ovima.Zaus-postavutakvogkatastravodovapotrebnojesu-stavnogeodetskisnimatipodatkeokoridorima,trasama i LIG-ovima, te ih unositi u prostorneplanove ikatastarvodova,ašto jeprvenstvenozadaćageodetskestruke.

Literatura

Ambroš,F.,Zec,D.,Slivac,V.,Štimac,M.(2010):Pravnazaštitaupraviteljavodova,Četvrtikon-gresokatastru,Hrvatskogeodetskodruštvo,Zagreb,2010.Bajt,J.,Miladin,P.:Pretpostavkeiučinciupisaukatastarvodovaelektroničkekomunikacijskein-frastrukture,elektroenergetskihvodova,plinovo-da,naftovoda,toplovoda,vodovodaiodvodnje,ZbornikSavjetovanjapravnikaugospodarstvuOpatija2015.Šarlah,N.:ZbirnikatastargospodarskejavneinfrastruktureSlovenije,ZbornikradovaIII.Sim-pozijaovlaštenihinženjerageodezije,Opatija2012,HKOIG.URL1http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0061&from=ENURL2http://www.katastar.gov.mk/mk/Page.aspx?Id=531&m=1605


SpatialPlanningofCorridorsfortheLineInfrastructureBuildingsandDataEntryintheCableRegistre

Abstract: In thisarticle theauthorexplains theneed for the establishment of spatial planningfor corridors of the line infrastructure buildings(LIGs)anddeterminationoftheirspatiallocationby spatial coordinates.Spatialplanersareobli-ged by Law of spatial planning to determinatelineinfrastructurecorridorsinspatialplansinalllevels (from national to local). However he donotdeterminecriteriaforcorridorsdeterminationfor existingor future line infrastructurebuildin-gs (LIGs).Requirement toMember statesofDi-rective2014/61/EUoftheEuropeanParliamentandtheCouncilof15May2014onmeasurestoreducethecostofdeployinghigh-speedelectro-niccommunicationsnetworksisestablishmentofunique information point about physical infra-structurei.e.cablesasthelineinfrastructurebu-ildingsandtheirlocationinthearea.Theauthorexplainstheneedfortheestablishmentofcableregisterasauniquepublicregisteroflineinfra-structurebuildings(LIGs),whichwillensurethatinformationaboutLIGsisavailabletotheautho-

rizedadministrativeandotherrelevantbodiesaswellastothelegalandprivatepersons.Presentlegislation does not systematically define LIGsdespitethefactthattheypresentaspecifictypeofbuildingsofpublicinterestconsistingofpipes,cablesandotherpertainingelementsthatmakeuniqueandundivided functionaland technical-technologicalunit,whichfacilitatetransferofsi-gnal,substanceetc.(electroniccommunications,electricpower,water,wastewater,warmwater,gas,oil).Suchunitsaresituatedincorridorswhichtakepartofnumberoflandplotsownedbydiffe-rentownersandindifferentlegalregimes.Con-ceptsof landregisterandrealestate’scadastredoesnotfacilitateregistrationofentireLIGasaunitinthesepublicregisters,whilepresentregu-lationsdonotgiveimportancetothecablecada-strethatoneshouldhaveasapublicregisterforLIGs.Inthispaperit issuggestedestablishmentof cable register as a unique public register oflineinfrastructurebuildings(LIGs),corridorsandroutes(inelectronicform).Forthatpurposethesystematicgeodeticallyrecordingofdataisnee-dedaswellasdataentryinspatialplansandthecableregister.

Keywords:corridoroflineinfrastructurebuildin-gs,spatialplans


ProstornipodaciomoruusklopuINSPIRE-a

Marina Tavra1,VladoCetl2,TeaDuplančićLeder3

1SveučilišteuSplitu,Fakultetgrađevinarstva,arhitektureigeodezije,UlicaMaticehrvatske15,21000Split,Hrvatska,e-pošta:[email protected]

2SveučilišteuZagrebu,Geodetskifakultet,Kačićeva26,10000Zagreb,Hrvatska,e-pošta:[email protected]čilišteuSplitu,Fakultetgrađevinarstva,arhitektureigeodezije,UlicaMaticehrvatske15,21000Split,Hrvatska,e-pošta:[email protected]

Sažetak:Europskainfrastrukturaprostornihpo-dataka određena je INSPIRE direktivom (engl.Infrastructure for Spatial Information in the Euro-pean Community). INSPIRE direktiva se zasnivanapostojećimnacionalniminfrastrukturamapro-stornihpodataka(NIPP)zemaljačlanicaEUinezahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahti-jevaharmonizacijupostojećihpodataka.INSPIREdirektivausvetriskupine(Annex I, II i III) navodi temeprostornihpodatakavezanihzamore.Hr-vatskaInfrastrukturaprostornihpodataka(IPPM)povezana je s INSPIRE direktivom i inicijativomMeđunarodnehidrografskeorganizacije(IHO).UradujeprikazanonakojinačinINSPIREdirekti-vaprovodipolitikuuređenjaprostornihpodatakaomoru kroz temeprostornih podataka koje suizravnoilineizravnovezanezamore.

Ključne riječi:infrastrukturaprostornihpodata-ka, infrastruktura prostornih podataka omoru,INSPIRE

1.Uvod

Razvojemtehnološkihpojava(računarstvouobla-kuengl.cloud computing,velikipodaciengl.big data,podatkovnorudarenjeengl.data mining...)potreba za učinkovitim korištenjem prostornihpodataka dobiva novu dimenziju. Mijenjaju sepotrebe ikorisnika i samihsustava.Nekadašnjiprobleminabaveiprijenosaprostornihpodatakazamjenjuju se s pronalaženjem i optimizacijompodataka.UuređenomdruštvutemeljzarazvojikorištenjeostalihsustavabaziranihnakorištenjuprostornihpodatakaostajeipostajeInfrastruktu-raprostornihpodataka(IPP).

U rječniku na stranicama Državne geodetskeuprave (DGU) pronalazimo općenitu definicijuinfrastrukture prostornih podataka, koja glasi:„skup mjera, normi, specifikacija, tehnologija,podataka i ljudi koji omogućavaju učinkovituupotrebuprostornihpodataka“(URL1).Gledanoiz logičkeperspektive,strukturuIPP-ačine:pro-stornipodaci,metapodaci,normeistandardi,ka-talogisuradnja(Cetlidr.,2009).Infrastrukturaprostornihpodatakaslužikaoosnovazatraženjeiprikupljanjeprostornihpodatakatenjihovupro-


cjenuiprimjenuusvimsegmentimadruštva(dr-žavnojupravi,komercijalnominekomercijalnomsektoruigrađanstvuucjelini)(Cetlidr.,2004).Hećimovićidr.(2014)razlučujurazineinfrastruk-turaprostornihpodataka,takoimamoglobalne,regionalne,nacionalneilokalneIPP-ove.Sdrugestranetusuikorporacijski,itematskiIPP-ovi.

Usklopustrategijee-Hrvatska2020(Ministarstvouprave,2015)navodisekakosustavnoulaganjeu Nacionalnu infrastrukture prostornih podata-ka (NIPP), koja je definirana i Zakonom oNa-cionalnojinfrastrukturiprostornihpodataka(NN56/2013), u sklopu regionalne infrastrukturompodručja Europske unije - INSPIRE direktivom(engl.INfrastructure for SPatial InfoRmation in Eu-rope),dovodidosmanjenjatroškovaipovećanjakvaliteteusluga,kojeimajudoticajsprostornimpodacima,građanimaigospodarstvu.

INSPIREomogućavastvaranjeprostorneinforma-cijske infrastruktureEUkojakorisnicima isporu-čuje integriraneprostorne informacijskeusluge.Sam koncept je osmišljen na način da se kori-snicimaomogućiidentificiranjepotrebnihnizovapodataka i pristup prostornim informacijama izrazličitihiširokorasprostranjenihizvoranaglo-balnoj,nacionalnoj,lokalnojiregionalnojrazininainteroperabilannačin.

2.Europskainfrastrukturaprostornihpodataka-INSPIRE INSPIREjeinicijativaiprijedlogEuropskekomisijezastvaranjeinfrastrukturezaprostorneinforma-cijeuEuropi.DirektivakojomsestvarazakonskiokvirzauspostavuINSPIRE-atenadzoriprocjenustupilajenasnaguusvibnju2007.godine(EC,2007)odlukom i odobrenjemEuropskogparla-mentaiEuropskogvijeća.Svrhainicijativejepru-žitipodrškuistvoritipritisaknadržavečlaniceEUkako bi osigurale usklađene i lako pristupačneprostornepodatkeigeoinformacije.

INSPIREsetemeljinasljedećimglavnimnačelima(URL3):•podacibisetrebaliprikupljatijednomiodrža-vatinarazininakojojsetomoženajučinkovitijeobavljati;•potrebnojeomogućitinesmetanokombiniranjeprostornihinformacijaizrazličitihizvoraučitavojEuropi te njihovu nesmetanu razmjenu izmeđubrojnihkorisnikaiaplikacija(interoperabilnost);• potrebno je omogućiti razmjenu informacija

prikupljenihnajednojraziniizmeđurazličitihra-zinaitodetaljnozadetaljnaispitivanjateopće-nitozastrateškesvrhe;•prostornipodacipotrebnizadobroupravljanjenasvimrazinamatrebalibibitilakorazumljivitejednostavniza tumačenjebudućisemoguvizu-alizirati unutar odgovarajućeg konteksta koji jepristupačanzakorisnike;•trebaomogućitilakootkrivanjeipronalaženjedostupnihprostornihpodataka,vrednovanjenji-hovepogodnostizaodređenesvrheiinformira-njeouvjetimakojisemorajuispunitizanjihovuupotrebu.

2.1INSPIREiprostornipodaciomoru

UdržavamakojeimajuizlaznamorerazvijajuseInfrastrukturaprostornihpodatakaomoru(IPPM)(engl.Marine Spatial Data Infrastructure–MSDI)u sklopu NIPP-a ili posebno. IPPM obuhvaćaprostornepodatkeomoruunajširemsmislu,aobveznouključujetopografijumorskogdna(ba-timetriju),geologiju,administrativnegranice,po-morskikatastar,područjazaštiteprirodnihmor-skihstaništaioceanografiju(IHO,2009)imnogedrugepodatke.

Uslijed velike ekonomske vrijednosti, aktivnostikoje seodvijajuuobalnom imorskompodruč-ju,tedruštvenojvrijednostiobalnezonezakva-litetu života, upravljanje obalnim područjem jeključna sastavnica društveno-ekonomskog okvi-ravećineprimorskihdržava(TavraiCetl,2013).Obalnazonaizloženajeprirodnimkatastrofamakojemogudoći smora, teglobalnomzatoplje-njukojemožeuzrokovatiporastmorskerazine,što se odražava na prava, ograničenja i odgo-vornosti kakodržave tako i pojedinca koji suuposjeduzemljištanaobali,odnosnonjimeuprav-ljaju.Stogajevrlovažnoimatitočanikompletanizvorprostornihpodatakaiodgovarajućeusluge,kakobiseomogućiloplaniranjerazvojaobalnezone,teblagovremenoupravljanjekatastrofama(Vaez,2010).

UspostavaIPPM-aslakodostupnimažurnimpo-dacimakojeodržavajunadležneinstitucijeomo-gućava i primjerenu zaštitu pomorskog dobra.PritomtrebaspomenutiiefikasnoiskorištavanjeekonomskogpotencijalaobaleimorazakojejeIPPM-apočetakiosnova.RazvojhrvatskogIPPM-adirektnojepovezansINSPIREdirektivom,krozZakone na nacionalnoj i EU razini. Prema vre-


menskom okviru uspostave INSPIRE-a u Hrvat-skoj (URL 5) sve skupine podataka trebaju bitiusklađeneidostupnedo21.listopada2020.

2.2AnalizaprostornihpodatakaomoruusklopuINSPIRE-a

INSPIREdirektivompodaci su raspoređeniu34teme.Temesuodijeljeneu3.skupine(Annex I, II i III).UTablici1. izdvojenesutemepodatakakoje imaju izravnu ilineizravnuvezusmorskimpodacima. U ovom radu će se analizirati temepodatakaizravnovezanezamoreinjihova

Tablica1.INSPIREdirektivausvetriskupinenavoditemeprostornihpodatakavezanihzamore

1.skupina 2.skupina 3.skupina

Geografskaimena Visine Geologija

Upravnejedinice Pokrovzemljišta Sustavizanadzorokoliša

Prometnemreže OrtofotosnimkeProizvodnaiindustrijska

postrojenja

HidrografijaSustavizapoljoprivredui

akvakulturu

Zaštićenapodručja

Područjaupravljanja/zašti-ćenapodručja/,uređenapodručjaijedinicezaizvje-

šćivanje

Morskeregije

Biogeografskeregije

Rasprostranjenost vrsta

Izvorienergije

Izvoriminerala

NaslužbenimstranicamaINSPIRE-a(URL3),podpoveznicomSpecifikacija podatakanalazeseinfor-macije o prostornim podacima raspoređene potemama:•Zakonodavstvo (zakoni i propisi EU, tehničkespecifikacijeipravilnici);•Radneskupine(popisradnihskupinaiodgovor-nihpojedinacapotemamapodataka);•Konzultacije(raspraveospecifičnimtemamave-zanimzaprostornepodatkeunutarINSPIRE-a);•Testiranja (popis registriranihsudionika i rezul-tatitestiranja);•Putokazi(rasporedprovođenjapropisaidrugihvažnihdogađaja);•Repozitorij dokumenata (kronološki poredanidokumenti);•Novosti(novostivezanezasvadogađanjaunu-tarINSPIRE-a);


•Temepodataka(pregledvrstaraspoređenihpotemama,podatakausvatripriloga);•Modelipodataka(revizijeINSPIREUMLmodelasudostupneurazličitimformatimaipogledima);•XML(engl.Extensible Markup Language)shemepodataka (aplikativneXML schemebaziranenamodelimapodataka).

Od nabrojanih tema, izravno povezane teme smorskimpodacimasu:hidrografija,oceanograf-sko-geografskaobilježjaimorskeregije.Tetemeće biti predstavljene u ovom radu kao izravnepredstavniceprostornihpodatakaomoruusklo-puINSPIRE-a.

Ostale teme podataka koje se u svom obujmudjelovanjavežuzamoresu:geografska imena,upravnejedinice,prometnemreže,zaštićenapo-dručja,visine,ortofotosnimke,geologija,sustavizanadzorokoliša,proizvodna i industrijskapo-strojenja,sustavizapoljoprivreduiakvakulturu,područja upravljanja/zaštićena područja/, ure-đenapodručjaijedinicezaizvješćivanje,morskeregije, biogeografske regije, rasprostranjenostvrstaizvorienergijeiizvoriminerala.

2.2.1Hidrografija

Pregledomtemapodatakavezanihzamoreu1.skupini temapodataka INSPIRE-a izdvajasehi-drografija.Temahidrografijaobuhvaćamora,je-zera,rijekeiostalevode.Touključujesvekopne-nepovršinskevodeteobalnevodeobuhvaćeneOkvirnomdirektivomovodama(ODV)(engl.Wa-ter Framework Directive2000/60/EC-WFD).Pod-zemne vode nisu (u cijelosti) obuhvaćene osimakosepromatrajukaodiozatvorenehidrograf-skemreže.

Temeobuhvaćaju četiri aplikacijske shemekojemodelomdefinirajunačinvizualizacijepodataka,izvještavanjeianalizupodataka.

Osnovnashema,utemihidrografije,Hydro-Base sadržitriaplikacijskesheme:Hydro-Physical Wa-ters, Hydro-Network i Hydro-Reporting(Slika1).UskladusODV-om,Hydro-Physical Waters slu-ži za modeliranje voda za kartiranje, Hydro-NetworkzamrežnemodeleprostornihanalizaiHydro-Reportingzaizvještaje.

Hydro-base aplikacijska shema omogućuje po-jedinačnimobjektima iz stvarnog svijeta koji sumodeliraniuprijenavedenimaplikacijskimshe-mama grupiranje u zajedničku klasu. Time seomogućava jednoznačno povezivanje izmeđuprostornihobjekata(tepripadnihpodatakaiin-formacija)modeliranihu različitimaplikacijskimshemama(Abramovićidr.,2013).

Slika1.Osnovnaaplikacijskashemautemihidrografija(URL3)


Slika2.UMLprikaz-klasnidijagramHydro-base(URL3)

Jednoznačno povezivanje u Hydro-base klasi omogućeno je pomoću identifikatora. Na sli-ci 2 je prikazanUMLmodel identifikatora she-me Hydro - base imena HydroObject.Primjerice,identifikatoratributgeographicalName povezujeprostorneobjekteprekoovogatributakojisadr-žava imeobjektanakoji seodnosiu stvarnomsvijetu.

2.2.2Oceanografsko-geografskaobilježja

Utemioceanografsko–geografskaobilježjadefi-niranisuprostornipodacisfizikalnimikemijskim

svojstvima more preko teme podataka morske regije (iduće poglavlje). Podaci su predstavljeniutočkastomoblikuizkojegjednostavnostvara-jumrežastiprikazikao ivertikalniprofilipremapotrebama korisnika. Podaci su u skladu s ISO19156,geoinformacije-promatranjaimjerenja.

Jezgru podataka u temi oceanografsko – geo-grafska obilježja čine tipovi promatranja imje-renja (PointObservation, PointTimeSeriesObser-vation, MultiPointObservation, GridObservation, GridSeriesObservation, PointObservationCollecti-on).Podaci supovezani s temommorske regijepomoćuidentifikatoraSeaArea.NaSlici3jepri-kazanastrukturapodatakautojtemi.

Slika3.Prikazstrukturepodatakautemioceanografsko-geografskaobilježja(URL3)


2.2.3Morskeregije

TemamorskeregijepremaINSPIREdirektividefi-nirasvojstvaistanjamoraprikazanakaoregijeipodregije.Tippodatakasupoligoni(2D)kojiobi-lježavaju regije s istovjetnim ili odabranimpro-stornimpodacimaomoru.Sammodelpodatakauovojtemiomogućavaprikazbatimetrije,povr-šinemora,morskihmijenaiobalnelinije.Glav-niobjektuaplikacijskojshemijeklasaSeaArea,zatimobjektivezanizaobalnopodručje,morskeizohipse,područjanamorskojpovršini(npr.naf-tnemrlje)ibatimetrijskekarte.

4.Zaključak

HrvatskidioobalenaJadranu je jednaodnaj-razvedenijihobalausvijetu(URL4).Specifičnostsameobaleibrojaotokanarelativnomalompo-dručju(31.479km2)(URL2),sosjetljivomilijepomprirodom,dovodidoizgradnje,turističkirazvojirazvojanovihgranagospodarstvateneizbježnogpomorstva.Teaktivnostinaobaliimoruzahtije-vajustalnureorganizacijuprostoraštojeizuzet-noteškoiskupobezuspostaveIPPM-a.Zakonomo NIPP-u se u hrvatsko zakonodavstvo prenosiINSPIREdirektiva,tj.uspostavljaIPPMkojiomo-gućavadjelotvornoobjedinjavanje,upravljanjeiodržavanjedijeljenjaprostornihpodatakausvr-huzadovoljenjapotrebananacionalnoj,kaoinaeuropskojrazini,akojićebitisastavnidioEurop-skeinfrastruktureprostornihpodatakadefiniraneINSPIREdirektivomkroz temepodatakakojeseizravnoodnosenaprostornepodatkeomoru ipovezujusostalimtemamapodataka.

Literatura

Abramić,A.,deLima,V.N.,Cetl,V.(2013):Watermanagement&INSPIRE.SDIDays2013.Cetl, V.,Mastelić Ivić, S., Tomić,H. (2009): Po-boljšanje nacionalne infrastrukture prostornihpodataka kao javni projekt trajnog karaktera,Kartografija igeoinformacije: časopishrvatskogkartografskogdruštva8,str.69-83,Zagreb.CetlV.,Roić,M.,Šiško,D. (2004):Prema infra-strukturiprostornihpodatakauHrvatskoj,Karto-grafijaigeoinformacije:časopishrvatskogkarto-grafskogdruštva3,str.37-59,Zagreb.Direktiva2007/2/EZEuropskogParlamentaiVi-jeća,ouspostavljanjuinfrastrukturezaprostorneinformacijeuEuropskojzajednici(INSPIRE).InternationalHydrographicOrganization(2009):

SpatialDataInfrastructures„TheMarineDimen-sion“–GuidanceforHydrographicOffices,Edi-tion1.0.,Publishedby the InternationalHydro-graphicBureau,Monaco.Hećimović, Ž.,Marasović, S., Tavra,M. (2014):MetadataofSpatialDataInfrastructure.ZbornikradovadaniiPP-a2014smeđunarodnimsudje-lovanjem,80.Ministarstvo uprave Republike Hrvatske (2015):Prijedlogstrategijee-Hrvatska2020.Tavra,M., Cetl, V. (2013):MSDI andGeopor-talsinSelectedEuropeanStates:AComparativeAnalysis.ProceedingsofSDIdays,92-97.Vaez,S.(2010):BuildingaSeamlessSDIModelfor Land and Marine, disertacija, Sveučilište uMelbournu,AustraliaEnvironments,Australia.ZakonoNacionalnojinfrastrukturiprostornihpo-dataka(NN56/2013)URL 1: http://www.dgu.hr/rjecnik-geodetskih-pojmova/URL2:https://uprava.gov.hr/URL3:http://inspire.ec.europa.eu/URL4:http://visibleearth.nasa.gov/view.php?id=38396URL5:www.nipp.hr

MarineSpatialData&INSPIRE

Abstract: European spatial data infrastructureis determined by the INSPIRE Directive (Infra-structure for Spatial Information in the Europe-anCommunity).TheINSPIREisbasedonexistingspatial data infrastructures of theMember Sta-tesanddemandsnonewgatheringofdata,butitdoesdemandharmonizationofexistingdata.TheINSPIREDirectiveinallthreeannexes(AnnexI,IIandIII)providesspatialdatathemesrelatedto the sea.CroatianMarineSpatialData Infra-structure (IPPM) is associated with the INSPIREDirective and the initiative of the InternationalHydrographic Organization (IHO). The paperdescribeshow the INSPIREDirective implemen-tedpoliticsandregulationofmarinespatialdatathroughthespatialdatathemesthataredirectlyorindirectlyrelatedtothesea.

Keywords: INSPIRE,marine spatial data infra-structure,spatialdatainfrastructure


Prostornisustavpodrškeodlučivanjuuurbanomplaniranju

JelenaKilić1,NikšaJajac2

1Fakultetgrađevinarstva,arhitektureigeodezije,SveučilišteuSplitu,Maticehrvatske15,Split,Hrvats-ka,[email protected]đevinarstva,arhitektureigeodezije,SveučilišteuSplitu,Maticehrvatske15,Split,Hrvats-ka,[email protected]

Sažetak:Geografskiinformacijskisustav(GIS)jeračunalni informacijski sustav koji služi za inte-gracijupodatakaizrazličitihizvora,amožepru-žiti potrebne informacije za učinkovito donoše-njeodlukauurbanomplaniranju.Kombinacijompodataka iz GIS-ove baze podataka s drugimtabličnim bazama podataka, geografske infor-macijemogu služiti kao podloga za donošenjeučinkovitih odluka u urbanom prostornom pla-niranju. Istraživanjem problematike upravljanjaprojektima,poglavitoonimdijelomkojiseodno-sinanjegoveprostorneaspekteuurbanimsre-dinama,uočenjeniznedostataka.Pretvaranjemprostornihpodatakau informacijeoprostornimaspektima stvorit će sepodlogau ciljupodrškeupravljanjuprojektom.Iskazatćesevažnostana-liziranjaprostornihpodatakazaproceseodluči-vanjatijekomplaniranjavelikihjavnihprojekata.Organiziranokorištenjeinformacijadobivenihizprovedenih analiza prostornih podataka biti ćezasnovanonakonceptusustavazapodrškuod-lučivanju (SPO).SPOpomažudonositeljimaod-lukakorištenjepodataka imodelauciljurješa-vanjanestrukturiranihzadaća.SPOsuserazviliiztehnikaoperacijskihistraživanjaiupravljačkihinformacijskih sustava ikoriste sezadonošenjebrojnihiraznovrsnihodluka.Ubazimodelakaoadekvatni modeli pojavit će se višekriterijalnemetodeodlučivanja.Višekriterijalnemetodean-gažiratćeprostornepodatkezaprovođenjeana-liza vrednovanja varijantnih rješenje projektno-planerskihproblema.

Ključne riječi: geografski informacijski sustavi,projektni menadžment, prostorni sustav za po-drškuodlučivanju,urbanoplaniranje

1.Uvod

Uposljednjihnekolikodesetljećaupravljanjeze-mljištempostajesvesloženijiproceszbogmnoš-tva zakona koji propisuju veću brigu o okoliša,kao i veću javnu svijest oprostornomuređenjui zaštiti prirodnogokruženja. Proces planiranja,međutim, treba uzimati u obzir oba elementa,te ekonomičnost izvođenja samog projekta, adasamimtimesviekološkiisocijalniuvjetibuduzadovoljeni.Kaoodgovortimzahtjevima,procesplaniranja je doživio evoluciju u novijoj prošlo-sti.Taevolucijajepotaknuta,uvelikojmjeri,ra-zvojemsustavazapodrškuodlučivanju(SPO),temnoštvomtehnikakojeuključujurazličitekriteri-jezadonošenjeodluka,jednakokaoisamepri-oritetedionikauključenihuprocesodlučivanja.Međutim, tim tehnikama, u praktičnom smislu,tradicionalnonedostajesposobnostdaseuobziruzmuifizičkaograničenjageografskihkarakteri-stikaodabranogpodručja.

Suvođenjemgeografskoginformacijskogsustava(GIS),postupakodabirapogodnelokacije,teko-rištenjavarijablnihkriterijazaodabirpogodnogpodručjajepostaobrži,tejepouzdanijeodgova-raonasvezahtjeveipotrebeprostornihplanera.UlogaGIS-auprocesuodlučivanjajeprepoznatakaopodručjesvelikimpotencijalomzaistraživa-nje. Prostorni sustav za podršku odlučivanju jeposebnodizajniranGISzapodrškuodlučivanjuuprocesudonošenjaodlukapružajućiodgovaraju-ćegeografskepodatkeialatezanjihovuanalizuimodeliranje.


2.Geografskiinformacijskisustav(GIS)

Geografskiinformacijskisustav(GIS)jejedanodračunalnihinformacijskihsustavakojislužizain-tegracijupodatakaizrazličitihizvora,kojićepru-žitipotrebneinformacijezaučinkovitodonošenjeodluka u urbanom planiranju. Ostali informa-cijski sustavi za planiranje uključuju sustave zaupravljanjebazompodataka(DBMS),sustavezapodrškuuodlučivanju(DSS)iekspertnesustave.GISslužiujednokaobazapodatakaikaoalatzaplaniranjeuurbanimsredinama.KombinacijompodatakaizGISbazepodatakasdrugimtablič-nim bazama podataka ili posebno provedenimistraživanjima,geografskeinformacijemoguslu-žitikaopodlogazadonošenjeučinkovitihodluka.Upravljanjebazompodataka,vizualizacija,pro-stornaanalizaiprostornomodeliranjenajvažnijesuuporabeGIS-auplaniranjuuurbanimsredi-nama(Yeh,2005).

OdborzastandardeInstitutazaprojektnimenad-žment(ProjectManagmentInstitute–PMI)defini-ra upravljanje projektima kaoprimjenu znanja, vještina, alata i tehnika za projektne aktivnosti koje bi zadovoljile i premašile potrebe i očekivanja dionika (Cambell iShin,2012).Uupravljanjuzemljištem,sukobimeđudionicimakojisepojav-ljujusučestiiproblematični.Iztihrazlogajesvakiprojektkojijevezanuzplaniranjezemljištateškoprovesti.Funkcijaprostornogplaniranjauurba-nimsredinamasemožesvrstatiucjelineadmini-stracije, kontrole razvoja, izradeplanaprojektaistrateškogplaniranja.Administracijaikontrolarazvoja su relativno rutinske aktivnosti, dok seizrada plana projekta i strateško planiranje jošuvijekprilikomurbanogplaniranjaprimjenjujuumanjojmjeri(Yeh,2005).

Mnogiproblemikojisejavljajuprilikomodlučiva-njaoupravljanjuzemljištemusvojojjezgriima-ju prostorni element. Iz tog razlogaGIS se svečešćekoristiuprostornomplaniranjukaoalatzaprostorno odlučivanje (Carver i dr., 2000). Vrloje važno zajedničko korištenje GIS-a i WWW-a,kakobikroz snažanmehanizamšira javnostimalamogućnostuključivanjauprocesprostor-nogplaniranja.GIS jeuprošlostibiookarakte-rizirankao tehnologijakojukoriste samoelitni,odabrani krugovi, jer pruža veću kontrolu ljudikojiimajupristup,kakopodacima,takoitehno-logijiupravljanjapodacima.Samimtimeseširajavnost isključivalaizprocesadonošenjaodluka

zbognedostatkajavnogpristupainformacijama.Pružanjempunogpristupaprostornomobuhva-tu, teprostornimpodacima, zajedno sodgova-rajućimalatimakojisekoriste,možeseuvelikeosnažiticiljuključivanjaširejavnostikaodionikau proces odlučivanja o prostornom planiranju.Ovajpristupdajejavnostivećumogućnostanga-žmana,najednakimrazinamaspravnimtijelimakojasudjelujuudonošenjuodlukanalokalnim,regionalniminacionalnimrazinama.

2.1Publicparticipationusinggeograficinformationsystem-PPGIS

Da bi se unijele promjene u cilju uključivanjaširejavnostiuprocesedonošenjaodlukaopro-stornomplaniranju,nasjednicamaNacionalnogcentrazageografskeinformacijeianalize,1996.godinejeuvedenpojamPublic participation ge-ografic information system (PPGIS)(URL1).PPGISje značio približavanje akademskog korištenjaGIS-a lokalnoj razini u cilju promicanja novihznanja. Ideja za PPGIS je osnaživanje i uključi-vanjemarginaliziranepopulacije,kojaimaniskurazinu u procesu odlučivanja, kroz geografsketehnologijeobrazovanjaisudjelovanjeuprocesuodlučivanja.PPGISsemožepromatratikaometo-dološkimostizmeđusinoptičkih,racionalnihpa-radigmiplaniranjaudržavniminstitucijamakojesuusmjerenenastručna,analitičkaiznanstvenoutemeljenarješenja,zajednosnovimpristupomplaniranjučiji jenaglasaknasudjelovanju,dis-kusijiisintezisvihsubjektivnihrelativiteta.NaSli-ci1jeprikazanPPGIS,kaomostizmeđurazličitihznanosti,tehnologijaidruštvenihapsekata.

Slika1:Interakcijaizmeđutrientiteta(tehnologija,znanostidruštveniaspekt)(URL2)

MnogeznanostiimajusvojudiousustavuPPGIS-a,osobitoonekojesebavegeoznanošću.DanassePPGISodnosinaširokrasponrazličitihzada-


takakojiproizlazeizinterakcijedruštva/zajedni-ce (njihoviinteresi,sudjelovanje,znanje)iraznihtehnologija.Znanostitehnologijujeteškoodvo-jitiizdruštvenogkontekstaizrazlogaštosuoniirazvijeniunutarsamog.UpravojetorazlogzastosuovatrielementainjihovainterakcijaodabranikaoglavnientitetiPPGIS-a(URL2).

2.2GISuprostornomplaniranju

Upravljanjebazompodataka,vizualizacija,pro-stornaanalizaiprostornomodeliranjenajvažnijesu uporabeGIS-a u planiranju u urbanim sre-dinama(Yeh,2005)(Slika2).GISsekoristikaobazaprostornihkarataiplanova,socioekonom-skihpodataka,podatakaookolišuiaplikacijazaplaniranje.Prostorniplanerimoguizvućikorisnepodatkeizbazepodatakakoristećirazneprostor-neupite.

Kartiranje (eng.mapping) pruža jedan od naj-moćnijihvizualizacijskihalatauGIS-u,tesemožekoristiti za istraživanjeraspodjelesocioekonom-skihiekološkihpodatakaikaoprikazrezultataprostorneanalizeimodelaraznihpodataka.Prostorne analize i modeliranje se koriste zaprostornestatističkeanalize,odabirnajpovoljni-je lokacije, identifikaciju područja za odabranuprostornuuporabu,analizeprostornepogodno-sti,modeliranjekorištenjazemljištautransportnesvrhe i pocjenu različitih utjecaja. Interpolacija,nadlaganje(eng.overlay mapping),funkcijabu-fferiprocjenaprostornepovezanostisunajčešćekorištenefunkcijeuprostornimanalizamaimo-

deliranjuuGIS-u.Zahtjevizaodređenimfunkci-jamavarirajuodkarakteristikasamogzadatkapadorazličitihfazaprostornogplaniranja.PrednostikorištenjaGIS-auprostornomplaniranjusu:

unaprijeđena izrada raznih tematskih karata,lakšipristupizrađenimkartamatemanjitroškovinjihovepohrane,povećanaefektivnostutraženjuinformacija,bržiiopsežnijipristuprazličitimvrstamageograf-skihpodatakavažnihzaplaniranjeimogućnostistraživanjaširegspektrarazličitihscenarija,poboljšaneprostorneanalize,boljakomunikacijasdionicimaijavnosti,poboljšana kvaliteta usluga; pimjerice brži pri-stupinformacijamazaaplikacijeprostornogpla-niranja.

3.Sustavpodrškeodlučivanju-SPO

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća javila sepotrebazaračunalnopodržaniminformacijskimsustavom, koji donositeljima odluka pomaže urješavanjustrukturiranih,polustrukturiranihine-strukturiranihproblema.Odtada,sustavizapo-drškuodlučivanju(eng.Decision Support Systems - DSS) postaju bitan dio računalno podržanoginformacijskog sustava. Ti sustavi su se razvili sciljem smanjivanja sveprisutnenesigurnosti koddonošenjaposlovnihodluka(URL3).SPOsesa-stojiod triosnovnapodsustava (Turban,1993):podaci, modeli i modul dijalog.

Slika2:GISuprostornomplaniranju(Yeh,2005)


Koncept sustava za podršku odlučivanju je vrloširokinjegovadefinicijavariraodautoradoau-tora.SPOserazvioiztehnikaoperacijskihistra-živanja i upravljačkih informacijskih sustava.Raznovrsnost odluka utemeljenih na analizamaprostornihpodatakajavljasezbograzličitihpo-treba donositelja odluka. Prije svega radi se okorisnicima na različitim razinama odlučivanja(usmisluhijerarhijeupravljanjaprojektima)kaoiorazličitimpodručjimaprostorneproblematikeunutarupravljanjaprojektimanakojaseodlukeodnose.Sustavzapodrškuodlučivanjusemožeopisatinavišenačina.PremaSpragueiCarlson(1982):SPO je interaktivni sustav podržan računa-lom, koji pomaže donositeljima odluka korištenje podataka i modela kako bi riješili nestrukturirane zadaće. Sustav zapodrškuodlučivanju (SPO) jepremaStoneriWankel(URL5):Sustav koji osigu-rava instrumente i sredstva potpore menadžerima u rješavanju slabo strukturiranih i nestrukturiranih problema i to na način koji najbolje odgovara me-nadžerima.

SPOjeinteraktivniračunalnisustav,kojijedostu-panilaganzakorištenjeekspertimaidonositelji-maodlukakojinemorajubitistručnjacizainfor-macijskutehnologiju,apomažeimufunkcijamaplaniranjaiposlovnogodlučivanja(Sikavicaidr.,1999). Sustav za potporu odlučivanju obrađujepostojećepodatke,dobiveneizrazličitihunutar-njih i vanjskih izvora, da bi stvorio informacijepotrebnezaodlučivanje.Dajepodrškupriorga-nizacijiinformacija,identifikacijiidohvatuinfor-macijapotrebnihzadonošenjeodluke,teanalizii transformaciji tih informacija (URL 3). Vrlo jebitnoiskazativažnostanaliziranjaprostornihpo-datakazaproceseodlučivanjatijekomplaniranjavelikihjavnihprojekata.

Organiziranokorištenjeinformacijadobivenihizprovedenih analiza prostornih podataka je za-snovanonakonceptu sustava zapodrškuodlu-čivanju(SPO).Pritomepostojerazličitioblicipo-dataka,kakopomjernimjedinicamaukojimaseiskazuju,takoiponačinunjihovaiskazivanjatj.jesuliiskazaninumeričkiiliopisno.Navedenojeposljedicapotrebesagledavanjavišerazličitihas-pekataprostornihkarakteristikauprocesuuprav-ljanjanekimprojektom.

Slika3:KonceptualnimodelSPO-a(Turban,1993)

Dakle,možesegovoritio različitim, čestonao-ko neusporedivim kriterijima s pomoću kojih jepotrebno vrednovati, varijantna rješenja datogproblema.Radinavedenog,ubazimodela kaoadekvatni modeli se pojavljuju višekriterijalnemetodeodlučivanja.Pojamvišekriterijalnogod-lučivanja (VKO, eng. Multiple Criteria Decision Making-MCDM)odnosisenadonošenjeodlukauprisutnostimnogih,najčešćekonfliktnihkrite-rija.VećinaproblemakojipripadajupodMCDMustvari suuobičajeni problemi iz svakodnevnogživota.

Višekriterijalne metode (AHP, PROMETHEE I, II,V, GAIA) angažiraju prostorne podatke za pro-vođenjeanalizavrednovanjavarijantnihrješenjeprojektno-planerskih problema. Višekriterijalnaanalizasekoristikaoosnovnipristupgeneriranjuvarijantnihrješenjaigeneriranjuciljeva.Svena-vedenoseuklopaunoviijedninstvenisustavzapodrškuodlučivanju.

3.1Prostornisustavpodrškeodlučivanjuuurbanomplaniranju

Sustav podrške odlučivanju prostornim cjelina-ma (PSPO) je interaktivan sustav dizajniran dapomogneudonošenjuodlukairješavanjustruk-turiranihprostornihrješenja(SpragueiCarlson,1982). PSPO pruža podršku u donošenju odlu-kaokorištenjuprostoragdjepostojegeografskeiliprostornekomponenteuprocesuodlučivanja(Kennan, 2006).Osmišljen je dapomognedo-nositelju odluka prilikom prostornog planiranjakorištenja zemljišta. PSPO se sastoji od sustavuzapodrškuodlučivanju (SPO) i geografskog in-formacijskogsustava(GIS)(Slika4)(Huertaidr.,2005).


Slika4:OdnosizmeđuGIS-a,SPO-aiPSPO-a(Huertaidr.,2005)

PSPO, jednako kao i SPO, se sastoji od triosnovnapodsustava:baza podataka (sadržifunkcije za upravljanje bazom geografskihpodataka), baza modela (sadrži funkcije zaupravljanje bazommodela) imodul dijalog (upravljasulječemizmeđukorisnikaususta-va) (URL4).Topodrazumijevaupotrebusu-stava za upravljanje bazompodataka, kojaima i obrađuje prostorne podatke. PSPOobičnopostojiuoblikuračunalnogmodelailivišemeđusobno povezanih računalnihmo-dela.

Iako postoje razne tehnike za simuliranjedinamikekorištenja zemljišta, dvije vrste suposebno pogodne za PSPO: cellular auto-mata (CA) based models i Agent Based Mo-dels (ABM) (White i Engelen, 2000). PSPOobičnokoristirazneprostorneineprostorneinformacije, kao i podatke o korištenju ze-mljišta,prijevozu,vodoprivredi,demografiji,poljoprivredi, klimi, upravljanju resursima,itd.Korištenjemdvijeilivišeatributnetočkeuprošlostimodelimogubitikalibrirani,azatimiprojiciranizaanaliziranjebudućihrazličitihprostornih opcija. Koristeći te tehnike pro-storniplanerimogu istražitiučinkerazličitihscenarija te na temelju njih pružiti najopti-malnijarješenjadonositeljimaodluka.

3.2Prostornipodacizaupravljanjeiodlučivanjeprojektom

Istraživanjem problematike upravljanja projek-tima, poglavito onim dijelom koji se odnosi nanjegoveprostorneaspekteuurbanimsredinama,uočenjeniznedostataka.Kaoglavniproblemseističeproblembrojnosti inestrukturiranostipro-stornihpodatakapotrebnihzaupravljanjeiodlu-

čivanjeprojektom,temogućnostiinačinaobradetihpodatakauciljustvaranjakvalitetnijepodlogezaodlučivanje.Bazapodatakajeskupmeđusob-nopovezanihpodatakananačinkojiodgovarapotrebamaistrukturiorganizacije.Onasemožekoristitiodstranevišeosobazajednuivišeapli-kacija.

Pretvaranjeprostornihpodatakauinformacijeoprostornimaspektimastvoritćesepodlogauciljupodrškeupravljanjuprojektom.Posebnapažnjase treba posvetiti organizaciji (strukturiranju) iuporabi prostornih podataka u svrhu unaprje-đenjaprocesaumenadžerskogodlučivanja.Kodkreiranja baze podataka potrebno je posegnutiza podacima iz raznih izvora, a sam postupakse naziva ekstrakcija. Radnje koje se izvode suprikupljanje dokumenata, sažimanje, filtracija ikondenzacijapodataka(Jajac,2007).Podsustavza upravljanje podacima, osim baze podatakauključuje i sustav upravljanja bazom podataka,katalogsvihpodatakaubazipodatakaipretraži-vač.Sustavupravljanjabazompodataka(SBMS)provodi triosnovnefunkcije:spremanje (pohra-njivanje podataka u bazu podataka), pozivanje(povlačenjepodatakaizbazepodataka),tekon-trolu baze podataka. Za ostvarivanje potpunepotporemenadžerskomodlučivanjupotrebnojeostvariti integracijustrukturiranebazepodatakaisustavazanjenoupravljanjesmodelimabaze.Baza modela sadrži rutinske i specijaliziranekvantitativnemodele koji osiguravajuanalitičkesposobnostisustavapodrškeodlučivanju.

Modeli unutar bazemodelamogubiti raspodi-jeljeni u četiri glavne kategorije: strateške, tak-tičke,operativne, idodatnemodele isubrutine.Strateškimodelisekoristezapotporustrateškihodluka.Taktičkimodelisekoristenasrednjimra-zinamaodlučivanjakaopomoćpriodlučivanjuoalokacijiikontroliresursaodređeneorganizacije.Operativnimodeli odnose senanajnižu razinuodlučivanja, te se koriste u rješavanju svakod-nevnihproblemaskojimasesusrećudonositeljiodlukana toj razini (Jajac,2007).Kaopodrškaodlučivanjuzaupravljanjeurbanim javnimpro-jektimaodređujeseza:

- operativnu razinu – prikupljanjepodataka(pro-storniatributizemljišnihčesticaobuhvaćenihpro-jektom,pitanjavlasništva,dostupnedokumenta-cijeisl.)injihovaoperativnaobrada(provođenjeprostornihanalizakorištenjemalataGIS-a)usvr-huoperativnogodlučivanjailipripremepodlogazataktičkoodlučivanje,


- taktičku razinu –natemeljupodatakasopera-tivnerazine iodrednica,koje izviru izpodatakas više strateške razine, provode se analize radidonošenja upravljačkih odluka kojima semožepovećavatinjihovaefikasnost, teefektivnost re-alizacijeprojekta (npr.mogusedonositiodlukeu svrhuunaprjeđenja funkcionalnosti korištenjaprostoraobuhvaćenogprojektom,kakoupojedi-nimprojektnimfazama,takoikadajeprojektupotpunostirealiziran,aliikasnijetijekomcijelogživotnogvijekaprojekta),- stratešku razinu–planiranjeizgradnjeurbanogjavnogprojekta(odnosisenaplaniranjefaznostirealizacijeprojekta,aliinanjegovouklapanjetj.interakcijusokolnimprostorominjegovimfunk-cionalnostima), kojeg je zbognjegovaopsega ivolumenavrlorijetkomogućeodjednomrealizi-rati(ujednominvesticijskomiliupravljačkomci-klusu).

5.Zaključak

Rastom tržišta u budućnosti, GIS softver ćepostati pristupačniji i jednostavniji za širuuporabu, te će se nastaviti direktno koristi-tiuprocesudonošenjaodlukauupravljanjuprostornim cjelinama. Bolja integracijamo-dela i GIS-a će proširiti aplikacije PSPO-anapodručjagdjeseSPOvećkoristiuvelikojmjeri,nogdjeGISnijeodigraopunuuloguuprošlosti.Primjerizatosufunkcijeodabi-raputa,tenajpovoljnijelokacijegdjepostojiduga tradicija upotrebe matematičkih teh-nika. Istraživanjem problematike upravlja-nja projektima, poglavito onimdijelomkojise odnosi na njegove prostorne aspekte uurbanim sredinama, kaoglavni problem seističe problem brojnosti i nestrukturiranostiprostornih podataka potrebnih za upravlja-njeiodlučivanjeprojektom,temogućnostiinačinaobradetihpodatakauciljustvaranjakvalitetnijepodlogezaodlučivanje.Posebnapažnjasetrebaposvetitiorganizaciji(struktu-riranju)iuporabiprostornihpodatakausvrhuunaprjeđenjaprocesaumenadžerskogodlu-čivanja.Budućimistraživanjemćeseiskaza-ti važnost analiziranja prostornih podatakaza procese odlučivanja tijekom planiranjavelikih javnih projekata.Organizirano kori-štenje informacija dobivenih iz provedenihanaliza prostornih podataka zasnovano ćebitinakonceptusustavazapodrškuodluči-

vanju.Jednakotako,osimdefinicijepodručjaistraživanjakojeobuhvaćaidentifikacijuge-odetskihpodatakarelevantnihzaupravljanjeprojektima,velikupažnjujepotrebnoposve-titiidefinicijudionikauprocesuodlučivanjazajedno s njihovim ciljeva i željama. Više-kriterijalnaanalizakoristitćesekaoosnov-ni pristup generiranju varijantnih rješenja igeneriranju ciljeva. Višekriterijalne metodeangažirajuprostornepodatkezaprovođenjeanalizavrednovanjavarijantnihrješenjepro-jektno-planerskih problema. Sve navedenoćebitiuklopljenounoviijedninstvenisustavzapodrškuodlučivanjuuupravljanjuuveli-kimjavnimprojektima.

Literatura

Cambell,J.,Shin,M.(2012):EssentialsofGeo-graphicInformationSystems.,v.1.0.SaylorAca-demy,WashingtonDC.Carver, S., Evans, A., Kingston, R., Turton, I.(2000): Public participation, GIS, and cyberde-mocracy: evaluating on-line spatial decisionsupport systems. Environment and Planning B:Planning and Design 2001, volume 28, pages907-921.Huerta, E., Navarrete, C., Ryan, T. (2005):GISand Decision-Making in Business: A Literatu-re Review. Chapter II. Idea Group Publishing.HersheyPA,USA.Jajac,N. (2007):Modeliranjesustavazapodrš-ku odlučivanju o razvoju i održavanju urbanecestovneinfrastrukture.Disertacija.SveučilišteuSplitu,Ekonomskifakultet,Split.Kennan, P. B. (2006): Spatial Decision SupportSystems:AcomingofAge.UCDBusinessSchoolUniversityCollegeDublin.Dublin.Ireland.Yeh, A.G.O. (2005): Urban planning and GIS.Geografical information system, Second editi-on. University of Edinburgh, United Kingdom,Edinburgh.Sikavica, P., Bebek, B., Skoko, H., Tipurić, D.(1999): Poslovno odlučivanje, Informator, Za-greb.Sprague, R. H., Carlson, E. D. (1982): BuildingeffectiveDecisionSupportSystems.Departmentof Informatics, University of Fribourg. Fribourg,Switzerland.Turban, E. (1993):Decision Support and ExpertSystem:ManagmentSupportsystem,MacmillanPublishingCompany,NewYork,p.91.White,R.,Engelen,G.(2000):High-resolutionin-


tegratedmodelingofspatialdynamicsofurbanand regional systems. Computers, EnvironmentandUrbanSystems.Elsevier.URL1:http://www.stockholmresilience.org/download/18.27d31c1d12f067ae3ae800023259/URL2:http://theses.ulaval.ca/archimede/fichiers/25326/ch02.htmlURL3:http://www.skladistenje.com/poslovno-odlucivanje-i-sustavi-za-potporu-odlucivanju/URL4:https://www.google.hr/#q=Spatial+Decision+Support+and+GISURL5:http://www.infosustav.com/odlucivanje/d1seminar.pdf

Spatialdecisionsupportsysteminurbanplanning

Abstract:Geografic informationsystem(GIS) isformalized computer-based information systemcapableofintegratingdatafromvarioussourcestoprovidetheinformationnecessaryforeffectivedecision-makinginurbanplanning.Bycombina-tionofGISdataanddatafromothertabularda-tabases, geographical information can be usedtomakeeffectiveurbanplanningdecisions.Whi-leresearchingtheissuesofprojectmanagement,especially the part that refers to it’s spatial as-pectsinurbanareas,anumberofshortcomingswasdetected.Convertingspatialdataintoinfor-mationaboutthespatialaspects,willcreatethebasistosupportprojectmanagement.Theimpor-tanceofspatialdataanalysisfordecision-makingprocesseswillbeexpressedwhenplanninglargepublicprojects.Theorganizeduseof informati-onobtainedfromanalysisofspatialdatawillbebasedontheconceptofdecisionsupportsystems(DSS). DSS help decision-makers use the dataandmodelstosolveunstructuredproblems.DSShaveevolvedfromthetechniquesofoperationsresearchandmanagement information systemsandareused formakinganumberofdifferentdecisions.Inthebasemodelasadequatemodelswill appear multicriteria decision-making met-hods. Multicriteria methods will engage spatialdatatoperformanalysisofevaluatingalternativesolutionofproject-planningproblems.

Keywords:geograficinformationsystem,projectmanagment,spatialdecisionsupportsystem,ur-banplanning


DodjeladržavnogpoljoprivrednogzemljištauzakupbezjavnogpozivaprimjenominformacijskogsustavaAgencijezapoljoprivrednozemljišteDariaDragčević1,SergejBaričević2,LeonardoPatalen3,BlaženkaMičević4

1DariaDragčević,Zagreb,UlicagradaVukovara78,[email protected]čević,Agencijazapoljoprivrednozemljište,Zagreb,UlicagradaVukovara78,[email protected],Agencijazapoljoprivrednozemljište,Zagreb,UlicagradaVukovara78,[email protected]ženkaMičević,Agencijazapoljoprivrednozemljište,Zagreb,UlicagradaVukovara78,[email protected]

Sažetak: Agencijazapoljoprivrednozemljištejeu razdobljuod20. travnjado10. srpnja2015.provelapostupakdodijeledržavnogpoljoprivred-nogzemljištabezjavnogpoziva,narokod10go-dina.Pravonadodjeluostvarivalesusvepravneifizičkeosobekojesebavestočarstvom,akojesukladno FADN metodologiji izračuna nemajuminimalnu površinu poljoprivrednog zemljištapropisanupremabrojuuvjetnihgrla. PrikazanajesuradnjaAgencijezapoljoprivrednozemljištesAgencijomzaplaćanjaupoljoprivredi,ribarstvui ruralnom razvoju,HrvatskompoljoprivrednomagencijomiSavjetodavnomslužbomupostupkudodijele zemljišta, od razmjene prostornih po-datakadoprijavekorisnikaipregledadodijeljenihčesticauzistovremeniupisdodijeljenihpovršinauARKODsustavtepodnošenjezahtjevazadodje-lompravanaplaćanjaupoljoprivredi.NaglasakradajenaimplementacijiinformacijskogsustavaAgencijezapoljoprivrednozemljišteupostupkudodijele državnog poljoprivrednog zemljišta uzosvrtnaproblematikuneusklađenosti podatakakatastarskogoperatasastanjemunaravikojajepratilapostupakdodjeleionemogućilanjegovupotpunuautomatizaciju.

Ključne riječi: Agencija za poljoprivrednozemljište, informacijski sustav, stočarstvo, zakupdržavnog poljoprivrednog zemljišta bez javnogpoziva

1.Uvod

Agencija za poljoprivredno zemljište je javnaustanova specijalizirana za obavljanje poslo-va zaštite, korištenja, raspolaganja, prometa iokrupnjavanjadržavnogpoljoprivrednogzemlji-šta (Republika Hrvatska, 2013). Raspolaganjedržavnim poljoprivrednim zemljištem podrazu-mijeva njegovo stavljanje u funkciju kroz razli-čitemodelezakupa,prodaju ilizamjenu.Jedanodoblikaraspolaganja,kojijeujednoipredmetovograda,propisalesuIzmjeneidopuneZako-na koje su stupile na snagu početkom svibnjaovegodine(RepublikaHrvatska,2015),kojimajeprviputadosadaomogućenodavanjedržavnogpoljoprivrednog zemljišta u zakup bez javnogpoziva,narokod10godina,pravnimifizičkimosobamakojesebavestočarstvompoduvjetomdanemaju,aovimbizakupomdobile,minimal-nupovršinupoljoprivrednogzemljištapropisanuprema broju uvjetnih grla. S obzirom na to daje navedena odredba Zakona vrijedila do 31.svibnjaovegodine,ananjujesukladnoNaput-ku Ministarstva poljoprivrede pravo ostvarivalo10.398poljoprivrednihgospodarstvaza106.829hektara poljoprivrednih površina, provedena jekrozzajedničkuakcijuAgencijezapoljoprivred-nozemljište,kaonositeljice,Agencijezaplaća-njaupoljoprivredi,ribarstvuiruralnomrazvoju,


HrvatskepoljoprivredneagencijeiSavjetodavneslužbe,apodokriljemMinistarstvapoljoprivrede.Nastavakradadonosipregledsuradnjegorena-vedenihinstitucijaupostupkudodijeledržavnogpoljoprivrednog zemljišta s naglaskom na raz-mjenuprostornihpodatakainjihovuimplemen-tacijuuinformacijskisustavAgencijezapoljopri-vrednozemljište,kojijekorištenkaoalatprilikomdodjele,uzosvrtnaneusklađenostpodatakaka-tastarskog operata sa stanjem u naravi koje jepratilopostupakdodjeleionemogućilonjegovupotpunuautomatizaciju.

2.RazmjenaprostornihpodatakainjihovaimplementacijauinformacijskisustavAgencijezapoljoprivrednozemljište

Pod okriljem Ministarstva poljoprivrede djelujenekoliko institucija, od kojih je svaka specijali-ziranazaobavljanjeodređenevrsteposlovave-zanih uz poljoprivredu odnosno poljoprivrednozemljište tepritomvodivlastitubazuprostornihpodataka.Agencija zaplaćanjaupoljoprivredi,ribarstvuiruralnomrazvoju(APPRRR)jeunatragposljednjihnekolikogodinarazvilainformacijskisustav poljoprivrednih parcela Republike Hrvat-ske (RH), koji je javnodostupanputemARKODpreglednika, a pruža podatke o načinu upora-be poljoprivrednog zemljišta u stvarnom vre-menu (oblik i položaj parcele, način uporabe idr.). Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) jeuglavnomorijentirananaposlovevezaneuzsto-čarstvo ipritom razvija informacijski sustavpodnazivom Jedinstveni registar domaćih životinja(JRDŽ),kojisadržiregistarstočarskihfarmi(pro-stornipoložajsvakeregistriranefarmeuRH),re-

gistarsvinja,ovaca,kozaikopitara(brojživotinjanapojedinojfarmiujednojkalendarskojgodini).Informacijski sustav Agencije za poljoprivrednozemljište (ISAPZ)sadržigrafičke ialfanumeričkepodatkeosvimkatastarskimčesticamapoljopri-vrednogzemljišta,kojesenalazeuposjeduRHpremapodacimadobivenimodDržavnegeodet-skeuprave.Svakojkatastarskojčesticisadržanojuinformacijskomsustavupridruženjepodatakovrsti raspolaganja pod kojom se nalazi (duljinatrajanjaugovora,korisnikisl.),tepodataknalazili se iuminski sumnjivompodručjuna temeljupodatakadobivenihodHrvatskogcentrazaraz-miniravanje.

Za potrebe davanja državnog poljoprivrednogzemljištauzakupbezjavnogpozivaAgencijazapoljoprivrednozemljište(APZ)izradilajeposebnuwebaplikacijuzainternuuporabukojajeobje-dinilapodatkeHPAiAPPRRRspodacimaizISAPZ(slika1).HPAjezapoljoprivrednagospodarstva,koja su ušla u dodjelu, jednokratno dostavilakoordinate farmi pridruženih za pojedino gos-podarstvokojejezadovoljilouvjetedodjele,dokjeAPPRRRputemWFSservisaomogućioprikaziupitnaARKODslojustvarnomvremenu.Izinfor-macijskogsustavaAPZizdvojenesuonekatastar-skečesticekojeseutrenutkuprovođenjadodjelenisunalazilepodnekimodoblikaraspolaganja,aponačinuuporabeukatastarskomoperatuvo-dilesuseisključivokaooranica,pašnjakililiva-da.Ukupna površina zemljišnog fonda namije-njenog za dodjelu iznosila je 275.340hektara,aobuhvatilaje301.755katastarskihčestica.Zasvakukatastarskučesticubiojepoznatpodataknalaziliseuminskisumnjivompodručju,budućidanjihovzakupnosiposebneugovorneobveze.

Slika1.WebaplikacijaAPZ(URL1)


3.Postupakdodijele

Sobziromna veliki brojpoljoprivrednihgospo-darstava koji je ostvarivao pravo na zakup, azbogkratkoćecjelokupnogprocesa,prijavazain-teresiranihpoljoprivrednihgospodarstavaizvodi-laseputemstandardiziranogobrascauuredimaHrvatskepoljoprivredneagencijeiSavjetodavneslužbeu razdobljuod20. travnjado8. svibnjaove godine. Podatak o prijavljenim gospodar-stvimanadnevnojjebaziuelektronskomoblikuslanAgencijizapoljoprivrednozemljište.Prijavniobrazacispuniloje3.318poljoprivrednihgospo-darstavaza74.480hektaraobradivihpovršina.

Svako poljoprivredno gospodarstvo posjedu-je Matični identifikacijski broj poljoprivrednoggospodarstva(MIBPG),kojislužikaonjegovaje-dinstvenaoznaka iupravo jeonbiozajedničkapoveznica prostornih podataka HPA i APPRRR.Pojedinopoljoprivrednogospodarstvomožeima-tistokunavišerazličitihfarmi,odkojihsvakaimasvojunumeričkuoznaku(FARMID),aistotakonajednojfarmimožebitiregistriranovišepoljopri-vrednihgospodarstava.ProstornipodaciAPPRRRsutakođervezaniuzMIBPGkojislužikaojedin-stveni identifikator korisnika određenepoljopri-vredneparcele.

Uwebaplikaciju jednokratnosuunesenekoor-dinatefarmisvihprijavljenihpoljoprivrednihgos-podarstava koje su prikazane točkastom ozna-komsplavomodnosnocrvenomispunom,ovisnootomenalazilisegospodarstvousustavumliječ-nostiiline,kakobiseznaoprioritetprilikomdo-dijele,sukladnokriterijimapropisanimodstraneMinistarstvapoljoprivrede.Poljoprivrednozemlji-šteprimarnosedodjeljivalonapodručjujedinicelokalnesamoupravenakojojsenalazifarma,od-nosnoukrugu10kilometaraodfarme,osimakopoljoprivredniksvojimpotpisomporedizjavenaprijavnomobrascunijepristaonazemljišteizvannavedenog krugaod10 kilometara. S obziromnavelikibrojprijavljenihgospodarstavairazličite

vrstestočarskeproizvodnjeMinistarstvopoljopri-vrededefiniralo jedaprednostudodijeli imajuonagospodarstva koja sebaveuzgojem životi-njakojesenalazeusustavumliječnosti(mliječnekrave,ovceikoze),potomgospodarstvakojasebaveuzgojemostalihvrstagovedatenaposljetkugospodarstvakojasebaveuzgojemostalihvrstaživotinja.

S obzirom na kriterije propisane od straneMi-nistarstva poljoprivrede, logičan korak prilikomrazradeprocesaodabirakatastarskih čestica zaodređeno gospodarstvo bio je izrada algoritmakojibibodovaoulazneparametreodnosnoatri-bute pridružene pojedinom gospodarstvu (brojuvjetnihgrla,površinuupisanuuARKOD,površi-nunakojuseostvarujepravoivrstuproizvodnje),tebinatemeljuostvarenihbodova,atributapri-druženihpreostalimgospodarstvima, teveličini,udaljenostiinačinuuporabekatastarskihčesticau krugu 10 kilometara od predmetnog gospo-darstavadefiniranopopiskatastarskihčesticazapojedinogospodarstvo,ukojembiljudskifaktorslužioisključivokaosustavkontrolekvaliteteal-goritma.Međutim,stanjeukatastarskomopera-tu,odnosnonačinuporabe,položajioblikkata-starskečesticenerijetkoneodgovarajustvarnomstanjunaterenustogaautomatizacijaprocesautomsmislunijebilamogućavećjeuodabirčesti-cabilopotrebnouključitiljudskifaktor.Slijedomnavedenograzvijenajeaplikacijakojasezasni-valanapodacimaHPAiAPPRRR,grafičkomprika-zurazličitihnačinauporabekatastarskihčestica,azaprikazizzrakakorištenojeposljednjesluž-benosnimanjeRHizzrakaodnosnoDOF5/2011.Proces odabira katastarskih čestica za pojedinogospodarstvo počinjao je upisivanjemnjegovogMIBPG-auzatopredviđenomjesto,teklikomnatipkukrenikojajeprikazivalapoložajfarme,krug10kilometaraokofarme(označenzelenomkruž-nicom), poljoprivredne čestice u vlasništvu RH(različitabojaoznačava jeodređeninačinupo-rabe)isveARKODparceleodređenoggospodar-stva(označenesvijetloplavombojom)(Slika1).


Slika2.Prikazpostupkadodjele(URL1)

Primarnosudodjeljivanekatastarskečesticeun-utargranica jedinice lokalnesamoupraveuko-jojsenalazilafarma,tekatastarskečesticekojese nalaze u neposrednoj blizini katastarskihčestica(ARKODparcela)kojejetopoljoprivred-no gospodarstvo na dan dodjele obrađivalo, sciljem okrupnjivanja poljoprivrednog zemljištai ekonomičnosti proizvodnje. Odabir česticatemeljio se na metodi klikni-odaberi. Atribut-ni podaci odabranih katastarskih čestica (na-ziv katastarske općine, broj katastarske čestice,površina i dvostruka zakupnina) prikazivani suuzasebnomdijaloškomokviru,nadnukojegsenalazio zbroj površine i zakupnine odabranihčestica(Slika2).Iznimno,zbogoblikaipoložajakatastarskih čestica, bilo je moguće dodijeliti ikatastarskečesticevećepovršineodonenakojujepoljoprivrednogospodarstvoostvarivalopravosukladnoFADNmetodologiji izračuna.Pojedinukatastarsku česticu u kontinentalnoj Hrvatskojnije bilo moguće dodijeliti više poljoprivrednihgospodarstava, svakome u određenom dijelu,ali je bilomoguće dodijeliti površinumanju odukupne površine katastarske čestice, ako je zato postojao opravdani razlog (obraslost dijelačestice i sl.). Izuzev primorskeHrvatske gdje jezbognačinaproizvodnje(ispašastoke),veličine,oblika i broja raspoloživih katastarskih česticabilodozvoljenonjihovodavanjeudijelutakodase prilikom odabira katastarske čestice upisalapovršinadijelakojiseodređenomgospodarstvudajeuzakup.Sobziromnaveličinu,oblikibrojraspoloživihkatastarskihčesticanapodručjupo-

jedine jedinice lokalne samouprave dio poljo-privrednih gospodarstva nije namiren u potpu-nostiuodnosunapovršinunakojusuostvarivalipravoilinijenamirennapodručjusvojejedinicelokalnesamouprave,većuprvojsljedećojjedinicilokalne samouprave ako su na području te je-dinice lokalne samouprave bila namirena svagospodarstva.

Dodjelapoljoprivrednihpovršina završila je28.svibnja 2015. kada je uz suglasnost Ministar-stvaizrađena21Odlukaodavanjuuzakupbezjavnogpoziva.Od3.318prijavljenihgospodar-stva poljoprivredne površine ukupne površine42.000 hektara na 36.105 katastarskih česticadodijeljene su za 2.612 gospodarstava. Većinapoljoprivrednih gospodarstva kojima nisu dodi-jeljenepovršinenalazilasenapodručjuBjelovar-sko-bilogorskeiKoprivničko-križevačkežupanijekoje slove kao stočarske županije RH i za kojejeznačajnavelikakoncentracijaprijavljenihgos-podarstavanasveganekolikohektaraslobodnogdržavnogpoljoprivrednog zemljišta. Slika3pri-kazujevelikibrojprijavljenihgospodarstavaspo-dručjaSvetogPetraOrehovec(Koprivničko-križe-vačkažupanija)ivrlomaloslobodnogdržavnogpoljoprivrednogzemljišta.


Sobziromnavelikibrojkatastarskihčesticaipo-ljoprivrednihgospodarstavakojimasudodijelje-nepovršine,tečinjenicudajedodjelaizvedenaputeminformacijskogsustavaodlukesupoprviputadosadakreiraneautomatizacijom,odnosnopovezivanjem informacijskog sustava i digitalnepisarnice odnosno DMS-a (DocumentManage-mentSystem)Agencijezapoljoprivrednozemlji-šte. IzradiOdluka prethodilo je definiranje nji-hovog sadržaja, varijabilnih dijelova i zaglavlja(KLASA iURBROJ), te strukture razmjenepoda-takaizmeđutvrtkeMCSInformatikad.o.o.,kojaje zadužena za razvoj informacijskog sustava itvrtkeSensoISd.o.o.kojajezaduženazaDMS.

UviduOdluku,odnosnododijeljenečestice,sva-kopoljoprivrednogospodarstvo izvršilo jeu re-gionalnom uredu APPRRR u županiji u kojoj senalazinjegovosjedišteuzistovremeniupisdodi-jeljenihpovršinauARKODsustav,tepodnošenjezahtjevazadodjelompravanaplaćanjaupoljo-

privredi.Zapotrebeuvidauodlukuipotvrdedo-dijeljenihčesticaAgencijazapoljoprivrednoze-mljištedostavilajeAPPRRRshapedatotekukojaje sadržavala svih 36.105 čestica s pripadnimatributima(MIBPG,MBRKO,ime_ko,kcbr,AREA_m2,Pov_m2,Zakupn_kn,P_ora_m2,P_paš_m2,P_liv_m2 i Iskaz) te izvadak iz odluke za svakopoljoprivrednogospodarstvozasebnopožupani-jamaregistracijegospodarstva.AtributIskaznijeimaopridruženuvrijednostvećjeonadefiniranaprilikom iskaza poljoprivrednika o prihvaćanjuodnosno odbijanju čestice. Ako je poljoprivred-nikprihvatiočesticu,tadajeatributIskazpopri-miovrijednost1,aakojepakodbiočesticutadajeatributIskazpoprimiovrijednost0.APPRRRjeshapedatotekuimplementiraouARKODsustav,pajepoljoprivrednikzavrijemesastankauregi-onalnomuredumogaovidjetigdjesenalazedo-dijeljenemučesticeitakolakšedonijetiodlukuoprihvaćanjuodnosnoodbijanjučestice.Pozavr-šetkusastanka,odnosnoiskazapoljoprivrednika,

Slika3.SvetiPetarOrehovec


generiranajeIzjavakojajesadržavalaosnovnepodatke o poljoprivrednom gospodarstvu i do-dijeljenim katastarskim česticama kojima je biopridruženatributDAzaprihvaćeneodnosnoNEzaodbijenečestice,akojujepoljoprivrednikvla-storučnopotpisaoitimepotvrdiovrijednostatri-butaIskazsadržanogushapedatoteci.ZasvakuprihvaćenukatastarskučesticuAPPRRRjesuklad-no vlastitoj metodologiji rada u ARKOD sustavucrtaoodgovarajućuARKODparceluuzistovre-menopodnošenjezahtjevazadodjelompravanaplaćanjaupoljoprivredi.

APPRRR je Agenciji za poljoprivredno zemljišteuvišenavrata,azaključnos10.srpnjem2015.dostavioshapedatotekuspopunjenimatributom

Iskazkaopodatakoprihvaćenimpovršinamateizjaveoprihvaćanju.Podostavi konačne shapedatoteke Agencija za poljoprivredno zemljištezapočela je s analizom i obradompodataka teizradomugovora.

Od36.105dodijeljenihkatastarskihčesticauku-pnepovršine42.000hektara,833poljoprivred-nihgospodarstavaprihvatilo jenjih9.494uku-pnepovršine12.699hektara(tablica2).Tablica1prikazujerazdiobupovršinadodijeljenih ipri-hvaćenih katastarskih čestica. Više od 50% do-dijeljenih i prihvaćenih katastarskih čestica imapovršinu manju od 1 hektara, što ukazuje naizrazituusitnjenostslobodnogdržavnogpoljopri-vrednogzemljišta.

Tablica1.Razdiobapovršinadodijeljenihiprihvaćenihkatastarskihčestica

Površina (ha) Broj dodijeljenih kč Broj prihvaćenih kč

<0,1ha 6.841 1.645

0,1ha-1ha 24.117 6.362

1ha–5ha 3.893 1.081

>5ha 1.254 406


Tablica2.Prihvaćenapovršinapožupanijama

Županija Broj kč. Površina (ha)

Bjelovarsko-bilogorska 519 470

Brodsko-posavska 616 1.192

Dubrovačko-neretvanska 978 193

GradZagreb 31 84

Istarska 512 234

Karlovačka 273 250

Koprivničko-križevačka 275 109

Krapinsko-zagorska 60 12

Ličko-senjska 928 1.779

Međimurska 192 115

Osječko-baranjska 787 1.960

Požeško-slavonska 752 411

Primorsko-goranska 148 229

Sisačko-moslavačka 510 433

Splitsko-dalmatinska 108 235

Šibensko-kninska 32 63

Varaždinska 134 149

Virovitičko-podravska 529 296

Vukovarsko-srijemska 326 809

Zadarska 676 2.415

Zagrebačka 1.108 1.260

Ukupno 9.494 12.699

Tablica2prikazujebrojprihvaćenihkatastarskihčesticapopojedinojžupaniji injihovupovršinu.Najvišepovršineprihvaćeno jenapodručjuZa-darske,Osječko-baranjskeiLičko-senjskežupa-

nije,dokjenajmanjepovršineprihvaćenonapo-dručju Krapinsko-zagorske županije, županije snajmanjompovršinomdržavnogpoljoprivrednogzemljištauRepubliciHrvatskoj.


4.Zaključak

Agencija za poljoprivredno zemljište je u raz-doblju od travnja do srpnja ove godine prove-la dosad najopsežniju dodjelu državnog poljo-privrednogzemljištauzakupbez javnogpozivaodređenoj grupi poljoprivrednih gospodarstavanapodručjuRepublikeHrvatske,kojajerezultira-lauspješnomsuradnjomirazmjenompodatakavišerazličitihinstitucijapodokriljemMinistarstvapoljoprivrede.Od275.340hektararaspoloživihkatastarskih čestica državnog poljoprivrednogzemljištanamijenjenihzadavanjeuzakup,dodi-jeljenoje42.000hektarana36.105katastarskihčestica,odkojihjeprihvaćeno12.699hektarana9.494katastarskihčestica.Pravonazakupostva-rivalo je10.398poljoprivrednihgospodarstava,odkojihje3.318ispuniloprijavniobrazac,a883prihvatiloponuđenepovršine.

Ukazana je potreba za čim hitnijom izradomnove službeneaerofotogrametrijske snimkeRe-publikeHrvatskeizzraka,budućidajeposljednjaslužbenasnimkastara4godineiumnogomeneodgovara današnjem, stvarnom stanju na tere-nu(izgrađeneceste,autocesteiobjekti,obraslostčestica isl.)kaoipotrebazaprovedbomikon-trolomprovedbe članka57.Zakonaodržavnojizmjeriikatastrunekretnina(NN16/07).Istipro-pisujedajenositeljpravananekretninidužanurokuod30dananovonastalepromijeneprijavitinadležnomureduzakatastar, kakobi seubu-dućnostiizbjeglesituacijeukojimajeizgrađenamrtvačnica, autocesta i slično a u operatu se idalje vodi kaonekaodpoljoprivrednihkultura.Odnosno izbjeglebisesituacijeukojimanačinuporabe, položaj i oblik katastarske čestice neodgovarastvarnomstanjunaterenu.

Razdiobapovršinadodijeljenihiprihvaćenihka-tastarskihčesticaukazujena izrazituusitnjenostslobodnog državnog poljoprivrednog zemljišta,te potrebu za njegovim čim skorijim okrupnji-vanjemodnosnokomasacijom, te je zanjihovoprovođenjeodličnapodloga.Natajnačinćeseusitnjene,neiskorištene,nerentabilne ipoljopri-vrednicimanezanimljivečesticestavitiufunkciju,tebisepostiglopovećanjeekonomskeisplativo-stipoljoprivredneproizvodnjekakopoljoprivred-nicimatakoidržavi.

Zaključnosemožekonstatiratidasejošjednompotvrdilo da je preduvjet svim strukturnimmje-ramauseoskomprostoruipoljoprivredi jasnaidefinirana zemljišna politika kojom se regulirauporaba, vlasništvo i tržište zemljištem (Franić,

2006).Takvapolitikamoraimatistabilnesusta-ve upravljanja zemljištem kao podršku njenomprovođenju. Pokazano je da takav sustavmorabitizasnovannakatastarskojčesticikaoosnovnojprostornojjediniciitemeljitisenajedinstvenomprostornomreferentnomsustavu,štoomogućavapovezivanje podataka unutar sustava s drugimprostornopovezanimpodacima.

Literatura

Franić,R(2006):Politikaruralnograzvitka–novaprilikazaHrvatsku.Pregledniznanstveničlanak,Agronomskiglasnik3/2006.NaputakMinistarstvapoljoprivrede zaprimjenučlanka51.stavak3.Zakonaopoljoprivrednomzemljištu(Narodnenovine,broj39/13i48/15),KLASA: 320-08/15-01/10; URBROJ: 525-07/1183-15-1;od20.travnja2015.Republika Hrvatska (2013): Zakon o poljopri-vrednomzemljištu(NN39/13).RepublikaHrvatska(2015):IzmjeneidopuneZa-konaopoljoprivrednomzemljištu(NN48/15).URL1:http://stocarstvo.zemljiste.mps.hr

StateagriculturallandleasewithoutpubliccallbyusingAgriculturallandagencyInformationsystem

Summary: In theperiod from20thofApril till10thofJulyAgricultural landagencyconductedprocedureof leasingof Stateagricultural landwithoutpubliccallforaperiodof10yearstoalllegalandphysicalpersonsengagedin livestockbreeding,thatdidn’thaveminimalareaofagri-cultural land according to FADN methodologyofcalculation.PapershowscooperationofAgri-cultural landagencywith Payingagency,Croa-tianagriculturalagencyandAdvisory service inexchangeofspatialdata,registrationofentitledfarmers,theiracceptanceofgivencadastralplotsanditsadmissioninARKODsystemandsubmi-ssionoftheirrequestfortherightsforagricultu-ralpayments.Emphasisofthepaperisonimple-mentationof information systemofAgriculturallandagency inprocedureof leasing stateagri-culturallandwithreferencetotheissueofdiscre-pancybetweencadastralandactualdatawhichpreventedautomationofprocedure.

Keywords:Agriculturallandagency,informationsystem,livestockbreeding,stateagriculturallandleasewithoutpubliccall


Uređenikatastarskiizemljšnoknjižnipodaci–nužanpreduvjetzaishođenjerudarskihkoncesijazaeksploatacijuugljikovodikauRepubliciHrvatskoj

MartinaRamić1,MajaRunje2

1INA-Industrijanafted.d.,AvenijaVećeslavaHoljevca10,10002Zagreb,Hrvatska, [email protected].,AvenijaVećeslavaHoljevca10,10002Zagreb,Hrvatska, [email protected]

Sažetak: Cilj rada je ukazati na važnost sre-đenih katastarskih i zemljišnoknjižnih podatakakaovažnogčimbenikapri razvojunaftnoggos-podarstva unutar Republike Hrvatske. Poslova-njeIne,kaovodećehrvatskenaftnekompanije,snosi posljedice lošeg stanja i neažurnosti ze-mljišnih evidencija. Zakonom o rudarstvu (NN56/13, 14/14) definirana je obveza rješavanjasvih imovinsko-pravnihodnosazazemljišneče-sticeunutareksploatacijskogpoljausvrhudodje-lerudarskekoncesije.Pritomjepotrebnoizraditigeodetske elaborate za ugovaranje služnosti svlasnicima predmetnih zemljišnih čestica, kao igeodetskielaboratzadodjelurudarskekoncesi-je.Osnova i temelj za izradunavedenihelabo-ratasusređenezemljišneevidencijekojeprematrenutnom stanju neosiguravaju istovjetnost sastvarnimstanjemnaterenu,štodirektnoizazivaInine velike financijske gubitke i ne omogućujeinvesticije, a izaziva i gubitke društva u cjelini.Postupciusklađivanjakatastraizemljišneknjigesastvarnimstanjemnaterenupredstavljajuza-htjevankorakzbograzličitihproblemakojisepritom susreću i jedino rješenje je nova katastar-ska izmjerapri čemu suutrošenovrijeme ino-vacnemjerljiviskorišćukojuće Ina iRepublikaHrvatskaimatiubudućnosti.Sciljemrješavanjaimovinsko-pravnihodnosa,ausvrhudobivanjarudarske koncesije, Ina je primorana provoditidjelomičnekatastarskeizmjere,učemujevidljivavelikavažnostgeodetskestrukeunaftnomgos-podarstvuRepublikeHrvatske.

Ključne riječi: katastarska izmjera, rudarskakoncesija,zemljišnipodaci

1.Uvod

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena jesamo unutar utvrđenog eksploatacijskog poljamineralnih sirovina i u granicama provjerenogrudarskog projekta, na temelju kojeg je danakoncesija,aonojedefiniranospojnicamavršnihtočaka, te omeđuje prostor na kopnu ili morunakojemsemoraobavljatieksploatacija.Zako-nomorudarstvu (NN56/13,14/14)definiranajeobvezarješavanjasvihimovinsko-pravnihod-nosazazemljišnečesticeunutareksploatacijskogpoljausvrhudodjelerudarskekoncesije.Jedanodnajtežihuvjetazadobivanjekoncesijezaek-sploataciju (kao i odobrenja za istraživanje) jeupravo obveza natjecatelja da riješi imovinsko-pravne odnose na nekretninama obuhvaćenimeksploatacijskimpoljem.OvisnojesulizemljištauvlasništvuRepublikeHrvatskeiliprivatnomvla-sništvu, izrađuju segeodetskielaborati zaugo-varanjeslužnosti.Zemljištakojasenalazeuvla-sništvuRepublikeHrvatskepremaposjedništvuserazvrstavajunaHrvatskešume,Hrvatskevode ipoljoprivrednazemljišta.Priugovaranjuslužno-sti sHrvatskim šumama iDržavnimuredom zaupravljanjedržavnomimovinomzapoljoprivred-nazemljišta,potrebno je ishoditipotvrduopo-


dručjukojesenalaziušumskogospodarskojos-novi,akoseradiodijelovimašume i šumskomzemljištu,odnosnodasenenalaziušumskogos-podarskoj osnovi ako se radi o poljoprivrednom zemljištu.Kodugovaranja služnosti sHrvatskimvodamapotrebnojeucrtatiobjektizauzetupo-vršinu na originalnu kopiju katastarskog planaovjerenuodstranekatastrapremazahtjevuHr-vatskih voda, što dodatno komplicira situacijupriizradiGeodetskogelaboratazbogpreciznostiucrtanihobjekata.Sprivatnimosobamaseskla-pajuugovorioosnivanjupravaslužnosti,zakupuzemljištailisedonosirješenjeoizvlaštenjuiosni-vasepravostvarneslužnostikaointeresRepubli-keHrvatske.

Geodetskielaboratzaishođenjerudarskekonce-sijesesastojiod:•pregledne karte na kojoj su prikazani objektikojisenalazeunutarpromatranogeksploatacij-skogpolja,•kopijekatastarskogplananakojegseucrtavaobjektizauzetapovršina,•popisaposjednikaivlasnikačijesučesticeuklju-čeneuprojekt,•izvodaizposjedovnoglista,izvatkaizzemljišneknjige.

2.Trenutnostanjekatastraizemljišneknjige

Prirješavanjuimovinsko-pravnihodnosanajvećiproblemnakojinailazimojeneažurnostzemljiš-nihevidencija,tenjihovaneusklađenostsastvar-nimstanjemna terenu.Naprimjerueksploata-cijskog polja ugljikovodika Šandrovac koje ima

225 aktivnih objekata moguće je prikazati sveprobleme i pogreške s kojima se svakodnevnosusrećemo.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Šandrovac“nalazi se na području Bjelovarsko-bilogorskežupanijeiobuhvaćakatastarskeopćineŠandro-vac,VelikoTrojstvo,OrovaciCiglenu,tedijelomna području Koprivničko-križevačke županije iobuhvaća katastarsku općinu Čepelovac. S po-vršinomod40,35km2ivelikimbrojemaktivnihobjekatapripada jednomodvećiheksploatacij-skihpoljazakojeInatražirudarskukoncesiju.

Nužan i neophodanpreduvjet zadobivanje ru-darske koncesije prema Zakonu o rudarstvu suriješeniimovinsko-pravniodnosi.Slijedomtoga,eksploatacijsko polje ugljikovodika „Šandrovac“mora imati riješene imovinsko-pravne odnose,ukolikonatjecatelj želi istraživati ilieksploatiratiugljikovodikenatompodručju.

PrilikomizradeGeodetskogelaboratazaishođe-njerudarskekoncesijenaeksploatacijskompoljuugljikovodikaŠandrovacnaišlosenaniznepra-vilnosti i problemau trenutnom stanju katastrai zemljišne knjige. Na uzorku od 225 aktivnihobjekata (Slika1), 81% objekata imauređenekatastarske i zemljišnoknjižne podatke. Najve-ći problem supogreškedigitalnogkatastarskogplana,odnosnoza14%objekataevidentiran jepogrešan broj katastarske čestice, pogrešno suucrtanemeđenadigitalnomkatastarskomplanuili je katastarska čestica neidentificirana. Manjipostotak, ali jednako bitan, od 5% predstavljaneusklađenostkatastraizemljišneknjige.

Slika1:Raspodjela(ne)sređenihzemljišnoknjižnihikatastarskihpodataka


Nesređenipodaciuzroksubrojnimproblemimapriplaniranjuiupravljanjuprostorom.Pritomeseposebnoističuproblemipriplaniranjuiprovo-đenjunovihinvesticija iulaganjaugospodarskirazvoj. Gubici koje društvo trpi zbog trenutnogstanjazemljišnihevidencijavišestrukosuvećiodulaganja u njihovo sređivanje koje je jedanodglavnihizazovageodetskestrukeuHrvatskoj,aliidruštvaucjelini.Nemogućnostrješavanjaimo-vinsko-pravnih odnosa, kao i njihovo prespororješavanje, dovodi doneostvarivanjaposlovnogplana,ukrajnjemslučajurezultiragubitkomru-darskekoncesiještojevelikigubitakzaInuiRe-publikuHrvatsku.

3.Postupcirješavanjaproblemanesređenostikatastraizemljišneknjige

URepubliciHrvatskojjošuvijekprevladavajuka-tastarski planovi izrađeni grafičkom metodomizmjereu19. stoljeću,odnosnonjihovi digitali-zirani oblici. Zbog njihove loše točnosti i lošegstanja lako je zaključiti da oni ne udovoljavajupotrebama suvremenog društva i da je prijekopotrebno provesti nove katastarske izmjere štojenajboljiinajučinkovitijinačinizradedigitalnihkatastarskih planova. Digitalni katastarski pla-noviizrađeninovomizmjeromprikazujustvarnostanjenaterenu,aproduktsusuvremene,znat-no točnije izmjere terena.Njenaprednostpredostalimmetodamaizradedigitalnihkatastarskihplanovaočitujeseiutomeštosenjomeažurirajupodacioposjednicima,odnosnovlasnicima,štojeIniponekadjedinorješenje.

Zbogdugotrajnosti i troškova izvedbenove ka-tastarskeizmjerečestosepristupadrugimnači-nimarješavanjaproblemanesređenostikatastrai zemljišne knjige, a jedanodnjih je provedbapostojećihgeodetskihelaboratakojisu izrađeni70-ihgodinaprošlogstoljećaidjelomičnosuilipogrešnoprovedeniukatastruizemljišnojknjizi.Provedba tih elaborata se obavlja po službenojdužnosti, te područni katastarski uredi izrađujugeodetske elaborate za ispravljanje podatakakatastarskogplana,katastarskogoperata ili ze-mljišneknjige.

Pri rješavanjunesređenihkatastarskih i zemljiš-noknjižnih podataka na području eksploatacij-skogpoljaugljikovodikaŠandrovac,koji supri-kazaninaSlici1,aodnosesena19%objekata,korištena jekombinacijarazličitihmetodadabi

srediliimovinsko-pravneodnose.Ispravcisupro-vedenipomoćupostojećihparcelacijskihelabora-takojisudokazalipogrešnoevidentirandigitalnikatastarski plan, odnosno neprovedbu parcela-cijenaplanu,dokjeistaprovedenaukatastar-skomoperatuizemljišnojknjizi.Takođerjebilopotrebnouskladitipovršinenadigitalnomkata-starskomplanusonimaukatastarskomoperatuizemljišnojknjizi,kaoi identificiratikatastarskečestice koje nisu imale dodijeljen broj. Postoje-ćigeodetskielaborat izrađen70-ihgodina,kojije proveden u katastarskom operatu i na digi-talnom katastarskomplanu, a nije u zemljišnojknjizi,predstavljaproblemzbogkojegjepotreb-no pokrenuti postupak uOpćinskom državnomodvjetništvu.

4.Zaključak

Osnova društva, gospodarstva i pravne državesuuređenezemljišneevidencije.Njihovsesmi-saoočitujeuusklađenostipodatakasastanjemnaterenu.Zbogpovijesnih,tehničkih,aliidrugihokolnostiteevidencijeuglavnomneosiguravajuistovjetnost podataka sa stvarnim stanjem na te-renuštojeuzrokbrojnimproblemimauupravlja-njuprostorom.Pritomseposebnoističuproblemipriplaniranjuiprovođenjunovihinvesticijaiula-ganjaugospodarskirazvoj.Gubicikojedruštvotrpi zbog trenutnog stanja zemljišnih evidencijavišestrukosuvećiodulaganjaunjihovosređiva-njekoje je jedanodglavnih izazovageodetskestrukeuHrvatskoj,aliidruštvaucjelini. Unatočznačajnom iskoraku u pogledu informatizacije,osnova većine podataka zemljišnih evidencija idaljejeizmjeraiz19.stoljeća,pričemujevelikiproblemnjihovaupitnakvalitetaitočnost.

Prilikom sređivanja zemljišnih evidencija, a usvrhudobivanjarudarskekoncesije,Inasekaovodeća naftna kompanija u Republici Hrvatskojsusreće s velikim financijskim troškovima, ali ivremenskimograničenjima.Unatočvelikomtru-du uloženom u rješavanje problema, česte bi-rokratske zapreke onemogućuju pravovremenorješenjeproblema.Najboljiprimjerza to jeek-sploatacijsko polje ugljikovodika Šandrovac nakojemsuprikazanisviproblemiskojimasesu-srećegeodetskastruka,aliinačininakojesetiproblemimoguriješiti.


Literatura:

Zakonorudarstvu(NN56/13,14/14)

Harmonisedcadastralandlanddata–anecessaryprerequisitetogainaminingconcessionforexploitationofhydrocarbonsintheRepublicofCroatia

Abstract:Themaingoalofthisworkistopointouttheimportanceofsortingoutandharmonis-ing cadastral and land registry data as an im-portant condition in Croatian Mining economydevelopment. INA’s business, as a leading oilcompany,issufferingasaresultofpoorstateofCadastreandLandRegistry.MiningAct(Officialgazettenr:56/13and14/14)definestheobliga-tionofresolvingallpropertyrelationsonalllandplotsoccupiedbyminingfacilitieswithinaMiningplot,andforallplannedminingfacilitiesthataretheobjectofabuildingpermit.ThefirststepforanyactivityistodraftGeodeticsurveysforvari-ous contracts for buying real-estates, establish-ing the right of easementor the right tobuild,or for leasecontractsononeside,anddraftingGeodeticsurveysfortheexpropriationprocedure

ontheotherside.Afterthatitisnecessarytoas-semblethefinalGeodeticsurveyfortheminingconcession. The basic prerequisite for all thoseGeodetic surveysareharmonisedand trustwor-thylandregistrydata.Unfortunatelyatthismo-menttrustworthinessoflandregistrydataissig-nificantly impaired, resulting in great financiallossandgreatdamagestotheinvestmentproj-ectsbothforINAandfortheCroatianeconomyingeneral.TheprocessofharmonisationofLandRegistryandCadastraldatawithon-sitestatusofthe real-estates is very complexbecauseof thevariousobstaclesthatoccurintheprocedure,sotheonlyviablesolutionisthenewCadastralSur-veyingwithrenewingprocedureoftheLandReg-istry.Futurebenefitsfromtheseprocedures,bothforINAandfortheState,cannotbemeasuredintime,effortorresourcesspentinthesamepro-cedures.UnfortunatelyINAisforcedtoconduct,onitsown,partialcadastralsurveyinginordertosolvethepropertyrelationsandinordertogainaminingconcession.TheimportanceofgeodeticexpertiseinCroatianoileconomyisobvious,es-peciallyifonehasinminduncommonconditionsofpropertyrelationssolvingwhenminingfacili-tiesareconcerned.

Keywords: cadastral survey, Land Registry,mi-ningconcession


Bespilotnisustavizazračnosnimanje-propisiiregulativa

MateoGašparović1,DubravkoGajski2

1Geodetskifakultet,Kačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected],Kačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Sažetak:Udanašnjevrijemenatržištususvepri-stupačnijibespilotnisustavizasnimanjeZemljeizzraka.Riječjebespilotnimletjelicamakratkogdosrednjegdometa,pogodnimzabrzoikvalitetnodokumentiranje površine zemlje. Takve letjeliceopremljene su tehnologijom koja se godinamakoristiugeodeziji,kaonpr.kamera,GPS,INS,tenaravnoRFuređajzaprijenossignalanaZemlju.Letjelicama sa Zemljemože upravljati operaterili pakmogubiti posveautonomne, te zadataksnimanjaZemljeobavitiautomatski,pounapri-jeddefiniranomplanuleta.Kakobiseomogućiopravilan razvoj tog novog područja u geodezijivažno jeosuvremeniti postojećepropise, te za-konskuregulativuuskladitistrendovimaipotre-bamatržišta.Istotakopotrebnojedefiniratiokvi-re i standarde tog oblika aerofotogrametrijskeizmjere. Kako za ovlaštene inženjere, tako i zakrajnjekorisniketihpodatakavažnojejasnode-finirati traženutočnost ikvalitetupodataka,na-ravnoukolikojeriječosnimanjuzamjernesvrhe.

Ključne riječi:bespilotnisustavi,fotogrametrija,GIS,propisi,zakonskaregulativa

1.Uvod

Razvojtehnologijeomogućiojeprovedbusnima-njaizzrakasbespilotnihsustava.Riječjedakakoobespilotnimletjelicama(engl.UAV–unmannedaerialvehicle).PremaMeđunarodnojorganizacijiza civilno zrakoplovstvo (eng. ICAO - Internati-onal Civil Aviation Organization) (ICAO, 2015)

bespilotneseletjelicemogupodijelitiudvijeka-tegorije:

•Autonomneletjelice•Letjelicenadaljinskoupravljanje(eng.RPA-re-motelypilotedaircraft).

Autonomneletjelicetemeljesenanaprednimsu-stavimazadinamičkonavođenje,tesetrenutnosmatraneprikladnimzaregulacijuradizakonskihproblema, te pitanja odgovornosti. Letjelice nadaljinskoupravljanjepodliježupravnimpropisi-ma, kakoMeđunarodne organizacije za civilnozrakoplovstvo,takoipropisimaizakonimanaci-onalnihagencijazacivilnozrakoplovstvo.

HrvatskakaočlanicaEuropskeunijeobvezalaseprihvatiti regulative Europske uprave za zrako-plovnusigurnost(eng.EASA–Europeanaviationsafetyagency).EASAjeosnovana2002.godinesasjedištemuKölnu(Njemačka),abrojivišeod700stručnjaka izsvihzemaljačlanicaEuropskeUnije(EU).Glavneaktivnostiorganizacijesura-zvojstrategijezrakoplovnesigurnosti,certificira-njezrakoplovnihproizvoda,tenadzornadodo-brenimnacionalnimorganizacijamaudržavamačlanicamaEU-a(URL1).

Hrvatskaagencijazacivilnozrakoplovstvoosno-vanajeZakonomoizmjenamaidopunamaZa-konaozračnomprometu,kojegjeHrvatskisabordonionasjednici20.travnja2007.(NN46/07).DjelatnostAgencijeobuhvaćaposlovevezanezasigurnostzračnogprometa,aosobitocertificira-


nje,nadzoriinspekcijuuciljuosiguravanjakonti-nuiranogudovoljavanjazahtjevimazaobavljanjezračnogprijevozaidrugihdjelatnostiuzračnomprometu,vođenjepropisanihregistaraievidenci-ja,teobavljanjedrugihposlovautvrđenihZako-nomozračnomprometu(URL2).

2.Razvojbespilotnihletjelica

Upočetku,bespilotneletjeliceslužilesuuvojnesvrheitokaonapadačkailiobrambenaoružja.Također,korištenesuuizviđačkeišpijunskesvr-he.Danassepakletjelicekoristezapromatranjeokolišainadzorprirode.

Prva pojava bespilotnih sustava seže u daleku1845.godinu,kadasuAustrijancinapadaliVe-necijusbalonimakojisunosilieksploziv.Godine1917.ElmerSperryizumiojeprviautomatskiži-roskopskistabilizator,štojepotaknulorazvojle-tjelicapajetakoprviradijskikontroliraniletbioonaj letjelice Hewitt-Sperry Aerial Torpedo (Sli-ka1).Hewitt-SperryAerialTorpedo letio jeoko80kmnoseći140kgbombiunekolikoprobnihletova, ali nikada nije bio u ratnoj borbi. Izumžiroskopskogstabilizatorapomogao jeuodrža-vanjustabilizacijeirazineleta.Temeljemtogteh-nološkog iskorakaSperry uspješno transformiraSAD-ovNavyCurtissN-9zrakoplovzatreniranjeuprviradijskikontroliraniUAV(URL3).Odsredine1930-ihletjelicesekoristekaovažanborbeni trening-alat u vježbi protuzračne obra-ne.PrimjeritakvihletjelicasubritanskaDH.82BQueenBeeiameričkaRadioplanes.QueenBee

prvijepovratniivišekratnoupotrebljiviUAV,štogajeučinilopraktičnijimiisplativijimodprethod-nih.Queen Bee jemogao letjeti i na visini od5182miputovatinaudaljenostidooko482kmsbrzinomod160km/h(URL5).

UDrugomsvjetskomratuzbogratnihokolnostiprimijećenjevelikizamahurazvojubespilotnihletjelica.NajvažnijipredstavniktogarazdobljajeV-1 (Njemačka) (Slika 2) i njen protivnik PB4Y-1 i BQ-7 (SAD).U razdobljuVijetnamskog rataUAVjepreuzeonovuulogu,ulogupotajnognad-zora.PredstavniciiztogarazdobljabilibiAQM-34RyanFirebee(SAD)iD-21(SAD)(Pavlikidr.,2014).

Od1970-ihuvelikeseunaprjeđujuUAVsustavi.Najvišeuvidutrajanjaletaipogonaletjelica.Od1990-ihdodanasiskristaliziralaseulogaproma-tračaokolišanaZemljiuvidupredstavnikaFire-bird2001(Izrael)(Slika3),RQ-1Predator(SAD),Helios(SAD).Helios(Slika4)bespilotnaletjelicajezasadaurazvoju,aimatićeisustavćelijazagorivokakobipohranomenergijeosiguraosna-guzaletenjeiprekonoći.Usljedećih10godinaočekuje se da će letjelicaHelios biti široko ra-sprostranjenakaoširokopojasnakomunikacijskaplatformapružajućijedinstvenoisplativoupotpu-njavanjesatelitskihizemaljskihkomunikacijskihsustava(Pavlikidr.,2014).

Slika1:Hewitt-SperryAerialTorpedo(URL3) Slika2:V-1(URL6)


Danas se u civilne svrhe najčešće primjenjujumini i mikro bespilotne letjelice s propelerima,tzv.dronovi(Slika5).Razvojemtehnologijaipo-jeftinjenjem sustava za bespilotno snimanje izzrakatakvisustavisudanasekonomskiprihvat-ljivikakozafotogrametrijsketakoizaturističkesvrhe. Prema Udruženju za bespilotne sustave(eng.UAVS-UnmannedAerialVehicleSystemsAssociation)bespilotneletjelicesukategoriziraneuvišekategorija(Tablica1).

Slika3:Firebird2001(URL7) Slika4:Helios(URL4)

Slika5:Dron(Wattsidr.,2012)

Tablica1:Kategorijebespilotnihsustava(Kolarek,2010).


3.Propisiiregulativa

Prije svega trebautvrditi razliku između letenjabespilotnimsustavimaisnimanjasistih.UHrvat-skojpostojedvaključnaakta,a tosu:Pravilniko sustavimabespilotnihzrakoplova (NN49/15)iUredbaosnimanjuizzraka(NN130/12).Tre-banaglasitikakosunatimaktimaradilebrojneinstitucijeuRepubliciHrvatskoj,gdjeprijesvegatrebaistaknutiDržavnugeodetskuupravu(DGU)i Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo (udaljnjem tekstuAgencija).U nastavku rada bitićedetaljnoistaknutinajvažnijidijeloviprethodnospomenutihakata.

3.1Pravilnikosustavimabespilotnihzrakoplova

PremaPravilniku,bespilotni zrakoplov jezrako-plov namijenjen izvođenju letova bez pilota uzrakoplovu,koji je ilidaljinskiupravljan ilipro-gramiran i autonoman. Treba izdvojiti pojam:zrakoplovnimodelkojipredstavljabespilotnizra-koplovisključivonamijenjenzapotreberekreaci-jeisporta.

Prijesvegatrebarećikakoovimpravilnikomnisuobuhvaćenebespilotne letjelice težeod150ki-lograma. Također, dozvoljene su za korištenjeletjelicekojenemogupostićikinetičkuenergijuvećuod79J,kaoisveletjeliceukolikosekori-steuzatvorenomprostoru.Svapravilaovogpra-vilnikadirektnoseodnosenaletjelicescivilnomprimjenom.Kadajeriječokorištenju letjelicaudržavne svrhe tada se odredbe ovog pravilnikaneprimjenjuju.

Člankom 3 Pravilnika klasificiraju se bespilotnizrakoploviobziromnaoperativnimasu(OM)itona:Klasa5:do5kilograma,Klasa25:od5kilogramado25kilograma,Klasa150:od25kilogramadoiuključujući150kilograma.

Prema4. članku Pravilnika klasifikacija područ-jaletenjauodnosunaizgrađenost,naseljenostiprisutnostljudi,područjaletenjadijelesenače-tiriklase:Područjeukojemnema izdignutihgrađevina iliobjekataiukojemnemaljudi.Područje u kojempostoje pomoćni gospodarskiobjektiiligrađevinekojenisunamijenjenezabo-ravakljudiiukojemneživeljudi.

Područje u kojem postoje građevine ili objektiprimarnonamijenjenizastanovanje,poslovanjeilirekreaciju.Područje uskih urbanih zona (središta gradova,naseljaimjesta).

NaSlici6prikazanesukategorijeletačkihopera-cijakojeseodređujerazinomrizikakojinjihovoizvođenjepredstavljazaokolinu.

Slika6:Kategorijeletačkihoperacija

Treba reći kako se letenje iznad skupine ljudiili iznad industrijskogpodručja, u kojemuslijedpadabespilotnogzrakoplovapostojimogućnostzapaljenja ili eksplozije, smatra izvođenjem le-tačkihoperacijakategorijeD.Letenjezrakoplov-nimmodelomdozvoljenojeupodručjimaletenjaKlaseIiII.Usvakomslučajurukovateljjedužanosiguratidase letbespilotnogzrakoplova izvo-dinanačindanepredstavljaopasnostpoživot,zdravlje ili imovinu ljudi zbog udara ili gubitkakontrolenadsustavombespilotnogzrakoplovaidaneugrožavailineometajavniredimir.Letbespilotnimzrakoplovomsemoraodvijatidanju,tetijekomletaminimalnaudaljenostbespilotnogzrakoplova od ljudi, životinja, objekata, vozila,plovila, drugih zrakoplova, cesta, željezničkihpruga, vodenih putova ili dalekovoda ne smijebitimanjaod30metara.Letbespilotnogzrako-plovauvijeksemoraodvijatiunutarvidnogpoljarukovoditelja,tenaudaljenostinevećojod500m.Minimalnaudaljenostbespilotnogzrakoplovaodskupineljudije150metara,aodaerodroma3km.

Člankom12Pravilnikadefiniranojedaseletko-rištenjemsustavazaprikazpogledaizzrakoplova(FPV)smijeizvoditiisključivozrakoplovnimmode-lom,teRukovateljsmijeizvoditiletsamoupratnjipridruženogpromatrača.

Letačke operacije kategorijeA i B smije izvodi-ti operatorako jedostavioodgovarajuću izjavuAgenciji, kategorije C ako je izradio operativnipriručnikidostavioizjavu,tekategorijeDakojeprethodnoishodioodobrenjeAgencije.


3.2Uredbaosnimanjuizzraka

TomUredbompropisujuseuvjetikojepravnei/ilifizičkeosobemorajuispunitikakobimoglesni-mati iz zrakakopnenapodručja i vodenepovr-šineuRepubliciHrvatskoj, razvijati,umnožavatii/ili objavljivati snimljenematerijale, postupke iuvjetepodkojimajedopuštenoiznositisnimkeizzrakaizRepublikeHrvatske,teproceduruinačinpregledavanjasnimakaprijenjihovogkorištenja.

Člankom3Uredbedefiniranojekakojesnima-nje iz zrakaposebnaoperacija radova iz zrakakodkojesekoristiuređajzasnimanje,kojisena-lazinailiuzrakoplovu,osimsnimanjakojeobav-ljajuputniciuzrakoplovuosobnimuređajimazasnimanje sa svojihputničkih sjedišta.Snimati izzraka,područjaivodenepovršineuRepubliciHr-vatskojzapotrebeizmjerezemljišta,istraživanja,prostornoguređenja,tezadrugegospodarstve-ne i znanstvenepotrebe,mogupravne i fizičkeosobekojesuregistriranezasnimanjeizzraka.Uredbajasnodefinirakakooperatorzrakoplovaza izvođenje operacija snimanja iz zrakamoraimati važeću svjedodžbu za radove iz zraka i uoperativnim specifikacijama navedeno odobre-njezasnimanjeizzrakailidrugoodobrenjekojeizdajeHrvatskaagencijazacivilnozrakoplovstvou skladu spropisimakoji reguliraju zračnipro-met.

Odobrenjezasvetuzemnepravneifizičkeoso-bezasnimanjeilirazvijanjeizdajeDržavnage-odetskauprava za svakopojedinačno snimanjeionosemože izdatinajviše za razdobljeod trimjeseca.Inozemnepravneifizičkeosobemorajuprethodnopribavitisuglasnostministarstvanad-ležnogzaposloveobrane.

Temeljemčlanka9Uredbepravneifizičkeosobekojima je izdano odobrenje za snimanje ili ra-zvijanjezračnihsnimki,dužnesuzračnesnimke,prijeuporabedostavitinapregledDržavnojgeo-detskojupraviodmahpoobavljenomsnimanju,anajkasnijeurokuosamdanaodzavršetkasni-manja.Uslučajudasnimanjenije izvršeno istesudužneotomeobavijestitiDržavnugeodetskuupravu najkasnije u roku osamdana od istekaodobrenja.

Državna geodetska uprava i ministarstvo nad-ležno za poslove obrane će zajednički osnovatiPovjerenstvokojećepregledatizračnesnimkeiuroku15danaoddanadostaveoriginalnihikom-pletnih zračnih snimaka odrediti koji se snimcismijukoristiti.

Važno je inaglasiti kakopravne ifizičkeosobesmiju umnožavati, objavljivati ili iznositi zračnesnimke iz Republike Hrvatske samo nakon pri-bavljenogodobrenjaDržavnegeodetskeuprave.

4.Zaključak

Razvoj tehnologije omogućuje nova područjarada te naravnoubrzavanje i pojednostavljenjedosadašnjihposlova.Naimeprimjenombespilot-nih sustavadanasmožemovrlobrzo i uz znat-nosmanjenjetroškova,prikupitisnimkeizzrakakakouturističketakoiustručneiznanstvenesvr-he.Iztograzlogavažnojedazakonskaregulati-vauviduPravilnikaiUredbibudeuskladusvre-menom i trenutnom tehnologijom.Naravno daseletenjebespilotnimsustavimatrebaograničitiu nekimpodručjima ili pak da neke bespilotnesustave(velikeiteške)trebakontroliratizatoos-posobljenaosoba.TapraviladefiniranasuPravil-nikomosustavimabespilotnihzrakoplova,tesemožerećikakojetajPravilniknapisankorektno,gdjejasnoodvajaigračkeodprofesionalnihsu-stava,tekategorizirasameletjeliceipodručjaukojimaćepotencijalnoletjelicebitikorištene.

Uvećinislučajevazadatakbespilotnihletjelicajeprikupljanje vizualnog podatka (snimka) nekogobjektailipodručja.Naravno,onemogubitiko-rištene i u druge svrhe npr. transport, ali to semorariješitiposebnimaktima.Snimanjejejedanodglavnih zadataka bespilotnih sustava iz zra-ka,auUredbiosnimanjuizzrakanavedenojekako:Tuzemne pravne i fizičke osobe smiju sni-mati iz zraka samo nakon pribavljenog odobrenja za razvijanje zračnih snimaka.,odstraneDGU-a.Također,premaUredbisvesnimkemorajusedo-stavitiurokuodosamdanaDGU-unapregled.Obziromdajeriječivelikombrojuzapisapostav-ljasepitanjeprovedivostioveuredbe.

PotrebnobibiloizmijenitiUredbuosnimanjuizzrakananačindaseposebnoregulirajuzrako-plovi,aposebnobespilotneletjelice.Važnojedaprilikomkreiranjanoveuredbeaktivnosudjelu-justručnjaciizsvihpodručjakojiaktivnokoristebespilotne sustave. Njihova želja za sudjelova-njemidavanjemdoprinosajasnojeiskazananasavjetovanju o nacrtu noveUredbe o snimanjuiz zraka održanom 2014. godine, no na žalostnjihoveprimjedbenisuugrađeneusamnacrtpri-jedlogaUredbe.


Literatura

ICAO(2015):UnmannedAircraftSystems(UAS),Cir328KolarekM.(2010):Bespilotneletjelicezapotrebefotogrametrije,Ekscentar,br.12,str.70-73Narodne novine (2015): Pravilnik o sustavimabespilotnihzrakoplova(NN49/15)Narodne novine (2012): Uredba o snimanju izzraka(NN130/12)Narodnenovine(2007):Zakonoizmjenamaido-punamaZakonaozračnomprometu(NN46/07)Pavlik,D.,Popčević,I.,Rumora,A.(2014):Bespi-lotne letjelicepodržane INS iGNSS senzorima,Ekscentar,br.17,str.65-70.Watts,A.C.,Ambrosia,V.G.,&Hinkley,E.A.(2012).Unmannedaircraftsystemsinremotesensingandscientificresearch:Classificationandconsiderationsofuse.RemoteSensing,4(6),1671-1692.URL1:EASA,https://www.easa.europa.euURL2:Hrvatskaagencijazacivilnozrakoplov-stvo,http://www.ccaa.hr/URL3:Hewitt-SperryAutomaticAirplane,https://en.wikipedia.org/wiki/Hewitt-Sperry_Au-tomatic_AirplaneURL4:NASAHelios,https://en.wikipedia.org/wiki/NASA_HeliosURL5:UAVuniverse,https://sites.google.com/site/uavuni/1920s-1930sURL6:V-1flyingbomb,https://en.wikipedia.org/wiki/V-1_flying_bombURL7:Israelweapons,http://www.israeli-wea-pons.com/

Unmannedsystemsforaerialsurvey-rulesandregulations

Abstract: Today more and more popular areunmannedsystemsforrecordingtheearth’ssur-facefromtheair.Theseshort-tomedium-rangedrones are suitable for the fast andhighqual-ity documentation of the earth’s surface. Theseaircraftsareequippedwith technology thathasbeen used in geodesy for years, for example:camera,GPS, INSandof course, theRFdevicetotransmitsignalstoearth.Aircraftcanbecon-trolledfromthegroundbytheoperatorortheymay be completely autonomous and task ofshootingthesurfacedoneautomaticallyatapre-definedflightplan.Toallowforproperdevelop-mentofthisnewfieldingeodesyitisimportanttomodernizeexistingregulationsandlegislationtoalignwiththetrendsandneedsofthemarket.Alsoitisnecessarytodefinetheframeworkandstandardsforthistypeofaerialphotosurvey.Asforauthorizedengineersandendusersofthesedataitisimportanttoclearlydefinetherequiredaccuracyandqualityofdata in the case thatarecordingisdoneformeasuringpurposes.

Keywords: unmanned systems, photogramme-try,GIS,regulations,legislation


PovezivanjeotokaKorčuleujedinstvenivisinskisustavRepublikeHrvatske

IlijaGrgić1,GoranaNovaković2,MilanTrifković3

1StjepanaDraganića3,Zagreb,Hrvatska,[email protected],SveučilišteuZagrebuKačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected]čkihnauka,TrgDositejaObradovića6,NoviSad,Srbija,[email protected]

Sažetak:Hrvatskigeodetskiinstitutjeunekolikogodinarealiziraoprojektepovezivanjaotokasje-vernog i srednjeg Jadranau jedinstveni visinskisustav.VisinskopovezivanjeotokajužnogJadra-naskopnenimdijelomdržaverealiziranojeme-todom trigonometrijskog nivelmana, a u okvirutogpovezivanjaispravljenesuuočenepogreškenivelmanskog vlaka na poluotoku Pelješcu, tejeotokKorčulapovezansPelješcemna lokacijiOrebić-Korčula. U okviru povezivanja visinskogsustavaotokaKorčuleujedinstvenivisinskisustavRepublike Hrvatske uspoređene su visine odre-đene trigonometrijskim iGNSS nivelmanom.Učlankusudetaljnoanalizirani i interpretiranisvirezultatiidanesupreporukezakorekcijuvisinareperanaotokuKorčuli.

Ključne riječi:GNSSnivelman,trigonometrijskinivelman,visinskopovezivanjeotoci-kopno

1.Uvod

PostojećavisinskamrežaRHpodložnajestalnojpromjenistanjaraspoloživihreperabudućidasevelikibrojreperauništizavrijemegradnjenovihinfrastrukturnih objekata ili prilikom adaptacijepostojećih zgrada.Osim toga, visina repera semijenjazbog tektonskihpomakaZemljinekore,

paseveć iz tog razlogamrežavisinskih točakamorakontinuiranoodržavati iprilagođavatina-rastajućimpromjenljivimpotrebama.Održavanjereferentnogvisinskogsustavaprovodiseukonti-nuitetudijelomvećtakoštoseispravljajuuočeneneispravnostislužbenihvisinarepera.

Ocjenjivanjedanašnjesituacijeupodručjunivel-manskihmreža određenih geometrijskim nivel-manomnaotocima,odnosno visinskog sustavaucjelini,uvelikojmjerioslonjenojenamareo-grafskamjerenjakojasutrebalaposlužitizade-finiranjesrednjerazinemora.Nanekimotocimavisinskamrežajerazvijenauodnosunatrenut-nostanjemorskepovršine,npr.naotokuKorčuli(Rožić, 2010) s nekoliko kontrolnih priključakanivelmanskog vlaka na trenutno stanje morskepovršine(nivelmanskivlakbr.796)(Slika1),Visu(nivelmanskivlakbr.753)(DGU,2006).Drugimriječima,kaoposljedicatakvognačinaodređiva-njasrednjerazinemoranaotocimanastupilajedisproporcija između stanja visinske osnove naotocimaistvarnogstanjavisinskeosnovenako-pnenomdijeludržavnogteritorija.


Slika1:NivelmanskamrežanaotokuKorčuli

2.Dosadašnjiradovi

Uzimajućiuobzirdahrvatskiotocinisunapri-mjeren način povezani s kopnom u jedinstvenivisinskisustavHrvatski geodetski institutjeuvre-menskom intervaluod2007.do2010.godine,usporedo s prijenosom osnovne gravimetrijskemreženavećeotoke,obaviopovezivanjevisin-skihsustavavećihotokaskopnenimdijelom.In-tencija je bila razvijanje nivelmanskemreže navećimotocimakojisujošuvijeknaseljeni,pasesamim tim javlja potreba za ažurnim visinamakojesuosnovazaizvođenjegrađevinskotehnič-kih radovauzobaluzakoje jepravavrijednostsrednjerazinemoravrlodragocjenpodatak.

Prijenos visina s kopna na otoke Sjevernog Ja-drana rezultiralo jepovezivanjemCresa,Krka iLošinja,RabaiPagaskopnenomnivelmanskommrežom(Grgićidr.,2008).Planiranojejošmje-renjevisinskerazliketrigonometrijskimnivelma-nomizmeđuKrka ikopna(Baška-kopno), te iz-međuotokaPagaiotokaRaba.Naotocimanakojimanivelmanskamrežajošnijeuspostavljenaplanirana je stabilizacija repera na pogodnimlokacijama, te mjerenje visinskih razlika geo-

metrijskimnivelmanom, kako bi se u konačnicinivelmanskamrežanaotocimapovezalasnivel-manskommrežomnakopnu.

PrijenosvisinaskopnanaotokesrednjegJadranaomogućilojepovezivanjePašmanaiUgljana,auperspektiviiDugogotokaskopnomujedinstvenvisinski sustav (Slika2, lijevo).Osimobavljanjaprijenosa visina trigonometrijskim nivelmanompotrebno jena timotocima razviti nivelmanskumrežu,teobavitiizmjeruvisinskihrazlikageome-trijskimnivelmanom.Na taj će senačin stvoritipreduvjetizapouzdanijeipreciznijeodređivanjestvarnihvisinanaotocima.

PrijenosvisinaskopnanaotokejužnogJadranaomogućitićepovezivanjeDrvenikaVelog,Šolte,Brača,Hvara,Korčule,Mljeta,Šipana,LopudaiKoločepaskopnom, (Slika2,desno).Osimvećuspostavljenih mikromreža, potrebno je obavitiprijenosvisinaizmeđupoluotokaPelješcaiotokaHvara,izmeđupoluotokaPelješcaiMljeta,izme-đukopna iotokaŠipana, izmeđuotokaŠipanai otoka Lopuda, između otoka Lopuda i otokaKoločepateizmeđuotokaKoločepaikopnakodDubrovnika.

Slika2:Prijenosvisinanaotokesrednjeg(lijevo)ijužnogJadrana(desno)


U sklopu održavanja referentnog visinskog su-stavaobavljena je rekonstrukcija svih visinani-velmanskog vlaka br. 1006 koji se prostire dužpoluotokaPelješca,tesunatajnačinotklonjenepostojećenepravilnostiuvisinamareperatogni-velmanskogvlaka.Rekonstrukcijavisinajeobav-ljenanaosnovipodatakaizknjige(DGU,1957)ukojojsusadržanipodaciomjerenimvisinskimrazlikamaudijelunivelmanskogvlakauzStonskikanalmjerenog1957.godinekojiseu jednomdijelupodudarasnivelmanskimvlakombr.1006iz1949.godineiizmjerenevezenadvijelokacijesvlakombr.63 iz II.NVT-a.Temeljemkritičkogpristupa, valoriziranja i verificiranja podatakaizračunatesunovevisinezasverepereuobavi-sinskadatuma(GrgićiBašić,2012).

Postraninivelmanskivlakbr.1006kojiseprotežeodvlakapreciznognivelmanabr.295,pasvedoOrebićaračunanjeizvornonaosnovidostupnihpodatakaiz1949.godineisvrstanjeuvlakovetehničkognivelmanapovećanetočnosti.

NakonizračunanovihvisinaGNSS/nivelmanskihtočakaprimjetna jepunoboljapodudarnost zavećidiopoluotoka,dok sena zadnjedvije toč-ke razlika rapidnopovećala (Slika3).Ukreira-njunovogmodelageoidanisukorišteneGNSS/nivelmanske točke na poluotoku Pelješcu. NaosnovinovoračunanihvisinatočakastvorenesupretpostavkezapoboljšanjeHRG2009geoidazapodručjepoluotokaPelješca.Naravno,netrebasmetnuti s uma specifičnosti dugog postranognivelmanskog vlaka u kojem se može pojavitipogreškaodnekolikocentimetarabudućida jeniveliranjeobavljenobez zaštitenivelira sunco-branom uz korištenje preklopnih nivelmanskihletavabezmogućnostikontrolezatvaranjemfigu-re.Sukladnokriterijuvremenskerecentnosti,bezobziranarazinuočuvanosti repera,neophodnojeponavljanjecjelokupnogobujmanivelmanskihradova geometrijskim nivelmanom za poluotokPelješac.

Slika3:RazlikevisinaHVRS71(stareinove)-HRG2009


3.PovezivanjeotokaKorčulespoluotokomPelješcem

Određivanjevisinskihrazlikaizmeđuotokaiko-pna, te otoka i otoka je specifična problemati-kakojaseuovisnostioželjenojtočnostidijelommože riješiti primjenom kombiniranih mjerenjatrigonometrijskim, GNSS i geometrijskim nivel-manom(Rattke,2005).

Integriranje otoka u jedinstveni visinski sustavobavljenjetakodase,sastranekopnaskojegse visina prenosi, točkemikromreže povežu nanajbliži reper iz državne visinske mreže. Izborprikladnelokacije točakamikromrežetemeljisena nekoliko važnih parametara. Svaka mjernametoda koja se koristi ima svoja ograničenja,odnosnosvojeslabosti.UsvrhuGNSSmjerenjapotrebno je osigurati slobodan horizont iznadtočke,au istovrijeme idogledanje između to-čakamikromrežeusvrhumjerenjavisinskih ra-zlikatrigonometrijskimnivelmanom.Lokacijesubirane takodasepokušalopronaćionomjestogdje je najkraćaudaljenost izmeđuotoka i ko-pna.Usvrhuprijenosavisinaskopnanaotokeobavljena su sva potrebna terenska mjerenja,mjerenesuzenitnedaljineiduljineelektroničkimtahimetrom,asvemeđusobneudaljenostiizme-đutočakasuodređeneinatemeljuGNSSmjere-nja.FormiranamikromrežasastojalaseoddvijetočkesastranekopnaidvijenaotokuKorčuli,akaoosiguranjevisinepostavljenjejedanpomoć-nirepernapoluotokuPelješcuuslučajuuništenjatočakamikromreže. Svamjerenjaduljinaumi-kromrežamaobavljenasuistovremenosmjere-

njempravaca,istiminstrumentarijemipriborom.Brojponavljanjamjerenjaduljinauistomsmje-rupodudaranjesbrojemponavljanjamjerenjapravaca.Zapotreberačunanjavrijednostivisin-skihrazlikamjerenihtrigonometrijskimnivelma-nombilo jepotrebno,osimkorekcijeduljinezaatmosferskeuvjete,izračunatisrednjevrijednostizenitnihdaljinamjerenihuvišegirusa,teuzetiuobzirpodatkeovisiniinstrumentanadtočkomipodatkeovisinisignala(prizme).KorekcijazbogzakrivljenostiZemljinepovršine,tekorekcijazbogutjecaja refrakcije eliminiraju se teoretski for-miranjem aritmetičke sredine visinske razlike izobostranihmjerenjauslučajukadasumjerenjaobavljena istovremeno. Mjerenje horizontalnihpravacaobavljena suu2girusa.Uokviru sva-kogpojedinogpolugirusaobavljena jevišestru-karegistracijazenitnihdaljinaskoroistovremenos obje strane vodene površine. To je ostvarenonanačinda suprimjerenju svakoghorizontal-nogpravca,nemijenjajućimuvrijednost,vijkomzafinopomicanjeočitanjavertikalnogkruga,usvakompolugirusuregistriranevrijednostizenit-nedaljine10 ili višeputa.Usvrhuolakšavanjaviziranjasignala,naprizmujepostavljanjepra-vokutnik od stiropora s ucrtanim trokutima kojipoboljšavajuvidljivostsignalaiidentifikacijusre-dištaprizme(Slika4).

Zapotrebeodređivanjavisinskihrazlika izmeđukopnaiotokakorištenisuelektronskitahimetri:LEICATCA2003(mjernanesigurnost0.5“i1mm+1ppm),LEICATC2003(mjernanesigurnost0.5“i1mm+1ppm)iLEICATCRA1201+(mjernane-sigurnost1.0“i1mm+1ppm).

Slika4:KorišteniinstrumentarijzaGNSSitrigonometrijskinivelman


Osim prijenosa visina pomoću trigonometrij-skognivelmanaobavljen jeprijenosvisinapre-koHRG2009modelageoida(Bašić,2009).Utusvrhu su elipsoidne visine određene na osnovuGNSSmjerenja.Korištena sučetiriGNSSprija-mnikaTRIMBLER7spratećomopremom,kojisuposlužiliizapreciznoodređivanjepoložajatoča-ka,kaoizakontrolumjerenihudaljenostismjer-nimstanicama.

4.Obrada,procesiranjeiizjednačenjeGNSSmjerenja

Nakon obavljenih terenskih mjerenja i priku-pljanja podataka referentnih stanica pristupilose obradi mjerenja. Procesiranje i izjednačenjeje obavljeno programom Trimble Total Control 2.73 (TTC).Nakon kreiranja projektamoglo sepristupiti procesiranju. Prethodno su unesenipodaci mjerenja i referentnih stanica u RINEXzapisu.Obrada se obavila uporabom preciznihefemerida satelita (SP3) preuzetih sa službeneIGS-ovestranice(URL2)uzelevacijskumaskuod10°.Procesiranisusvivektorikojećekasnijeućiuizjednačenje.Uizjednačenjesuušlisamovektorisfiksnimrješenjima.

Za izjednačenjeGNSSpodatakamjerenja kori-štenjeTTCsoftvernanačindasuprvosvetočkepojedinemikromreže izjednačene u odnosu nanacionalnumrežu referentnih stanicaCROPOS,te jenakontogausvrhupreciznijegdefiniranjavisinskih razlika izmeđupojedinih točaka svaka

pojedina mreža izjednačena lokalno pri čemujefiksiranaonatočkamikromrežekojajeimalanajbolju ocjenu točnosti u prethodnom koraku.Natajjenačinsmanjenutjecajraznovrsnihizvo-rapogrešaka(modelionosfere,udaljenostodre-ferentnihstanica itd.)napreciznostodređivanjavisinskihrazlikaumikromrežama.Zafiksnetočkeuzetesupermanentnestanicespoznatimkoordi-natama(SPLI,METK,VIS0iBLAT)(Slika5lijevo).NakonizjednačenjaprovedenjeTautest(razinasignifikantnosti1%) zaotkrivanjegrubihpogre-šaka(outlier),tesuodređenareferentnastandar-dnaodstupanjanatemeljumatricevarijance-ko-varijancerezultataprocesiranihbaznihlinijakojasekoriste za računanje standardnihodstupanjabaznihlinija.

Tablica1.Postavkezaizjednačenjemreže

Datum WGS84maksimalnibrojiteracija 10stupanjpovjerenja +1.96(95%)

nesigurnostuvisiniantene 0.002mnesigurnostucentriranju

atene0.002m

Da bi se dobili ispravni rezultati izjednačenjakorišteni su samo nezavisni procesirani vektori.Preciznost izjednačenih točaka bila je zadanas vjerojatnošću od 95% što odgovara +1.96σ.Procesiranivektoriizjednačenisupometodinaj-manjihkvadrata.Postavkezaizjednačenjeprika-zanesuuTablici1.

Slika5:IzjednačenjemrežeuodnosunaCROPOS(lijevo)ilokalnoizjednačenje(desno)


Tablica 2 prikazuje koordinate i pripada-juća standardna odstupanja izjednačenihkoordinata točaka. Točnost položaja točkeodređena je kao omjer relativne pogreškepoložajaizmeđudvijutočakainjihoveme-đusobneudaljenostisvjerojatnošćuod95%.Na svim točkamamikromreže, koja je us-postavljenazapovezivanjeotokaKorčulespoluotokomPelješcemnakojemvećpostojirazvijenanivelmanskamreža, koja je inte-gralnidiokopnenenivelmanskemreže(niv.vlakbr.1006),ostvarenastandardnaodstup

Točka FI LA h [m] sFI [mm] sLA [mm] sh [mm]

BLAT 42°56’17.87469’’ 16°47’24.27738’’ 138.6531 0.0 0.0 0.0

KOR1 42°57’46.15900’’ 17°07’46.81308’’ 47.1681 6.9 4.3 8.4

KOR2 42°57’46.09441’’ 17°07’46.18447’’ 47.0279 7.2 3.0 8.5

METK 43°03’14.08463’’ 17°38’48.56681’’ 60.8224 0.0 0.0 0.0

PEL1 42°58’35.01714’’ 17°08’19.60481’’ 64.8808 4.3 3.0 5.4

PEL2 42°58’35.37467’’ 17°08’18.82483’’ 66.6411 5.9 4.0 6.9

SPLI 43°30’42.96605’’ 16°26’29.99169’’ 87.1910 0.0 0.0 0.0

VIS0 43°03’56.41674’’ 16°11’20.24876’’ 73.1342 0.0 0.0 0.0

anjasuposvomiznosuuokvirusubcentimetar-skevrijednosti,štoseimogloočekivatiobziromnadeklariranutočnostGPPSservisa(URL1).Lokalnimizjednačenjemeliminiranesuprostor-no uvjetovane pogreške, (velika udaljenost odreferentnih stanica i sl.), te jeomogućenodo-bivanjevisinskihrazlikasvisokompreciznošću,štojeosnovnapretpostavkazaobavljanjeGNSSnivelmana preko postojećih modela geoida usvrhuistraživanjanjegovogpotencijalausmislukvalitetnezamjenezadanasuvriježenemetodeodređivanjavisinskihrazlika(Slika5desno).

Tablica3.Izjednačenekoordinateulokalnojmreži

Točka FI LA h [m] sFI [mm] sLA [mm] sh [mm]

KOR142°57’

46.15898’’17°07’

46.81314’’47.1672 1.2 0.7 1.4

KOR242°57’

46.09440’’17°07’

46.18446’’47.0226 1.3 0.5 1.6

PEL142°58’

35.01714’’17°08’

19.60481’’64.8810 0.0 0.0 0.0

PEL242°58’

35.37482’’17°08’

18.82447’’66.6421 0.9 0.6 1.1

Tablica2.IzjednačenekoordinateuodnosunaCROPOSreferentnestanice


Usporedelisevrijednostistandardnihodstupanjaizmikromreža izjednačenih u odnosunaCRO-POSreferentestanice(Tablica2)svrijednostimastandardnihodstupanjaizmikromreža,ukojimajenakonuobičajenogizjednačenjajednatočkaskopnenestranefiksirana(Tablica3)uočljivojedase vrijednosti standardnih odstupanja smanjujui za nekolikomilimetara što opravdava ovakavizbor izjednačenjau svrhueliminiranjaonih vr-stapogrešakaGNSSmjerenjakojasuovisnaoudaljenosti.

5.Geometrijskiitrigonometrijskinivelman

Nivelmanski vlakbr.1006napoluotokuPelješ-custabiliziran jenapogodnim lokacijamahori-zontalnimivertikalnimreperimasvedonaseljaVigan,reperbr.90.Međutim,svojedobnojeiz-vršena izmjera visinskih razlika geometrijskim

nivelmanom samodo gradaOrebića, reper br.79(DGU,2006).Usvrhupovezivanjanivelman-skemrežeotokaKorčulespoluotokomPelješcomobavljena je izmjera visinske razlike geometrij-skim nivelmanom od repera 79 do postojećegstabiliziranogreperabr.80,teodtogreperadotočaka mikromreže stabiliziranih na poluotokuPelješcu prema kriterijima preciznog nivelma-na(Klakidr.,1993).NaotokuKorčulisutočkemikromrežepriključenenalokalnunivelmanskumrežuputemreperabr.92,ugrađenucrkvuSv.Nikoleučijemdvorištusustabiliziranetočkemi-kromreže(Tablica4).

Mjerenja visinskih razlika trigonometrijskim ni-velmanomumikromrežiizvođenasuurelativnopovoljnim atmosferskim uvjetima (temperaturazrakaoko25°C,bezpadavina,prosječnavidlji-vost,sunčanovrijeme).Zavrijemeopažanjanijebiloizraženogtitranjazraka.

Tablica4.Računanjevisinatočakamikromrežeuodnosunapostojećunivelmanskumrežu

Točka(OD) Lokacija Reper(DO)HHVRS71

[m]dh[m]

H HVRS71[m]

R80 Pelješac R79 4.5713 -14.78369 19.3550

PEL2 Pelješac R80 19.3550 -4.83621 24.1912

PEL1 Pelješac PEL2 24.1912 1.76235 22.4289

Lokalnavisinskamreža

KOR1 Korčula 92 -6.3760 -1.54440 4.8316

KOR2 Korčula 92 -6.3760 -1.70448 4.6715


Usvrhuštoboljeguvidaurezultateobavljenogprijenosa visina trigonometrijskim nivelmanomobavljenajeusporedbavisinaipripadajućihstan-dardnih odstupanja nepoznanica i referentnihstandardnihodstupanjananačindasuvisinskerazlike prije postupka izjednačenja osrednjene,tebezprethodnogosrednjivanjavisinskihrazlika(Tablica5)natemeljukojesemožezornopoka-zatikvalitetavisinaishodišnihreperanaotocimaodkojih sedaljemože razvijatimrežavisinskihtočakapootocima.

Tablica5.Usporedbarezultatarazličitogpristupaizjednačenjumreže

Br.

točke

Osrednjena dH dH s0

(m)

H H

H (m) sH (m) H (m) sH (m) HRG2009 usklađeno

OR1 22.4288 0.0000 22.4288 0.0000 0.003 22.2965 22.4288

OR2 24.1912 0.0000 24.1912 0.0000 0.023 24.0572 24.1895

KO1 4.7156 0.002 4.7156 0.014 4.5795 4.7118

KO2 4.5555 0.002 4.5555 0.014 4.4346 4.5669

Na temelju tih vrijednostimože se jasno vidjetikvalitetaodređenihvisinatočakamikromreženaotokuKorčuli,kojesuposlužilezaizračunodstu-panjavisinanivelmanskemreženaotoku.Ako,kao u ovom slučaju, zbog raznih ograničenja,mjerenjevisinskihrazlikageometrijskimnivelma-nomnijeprimjenjivoondasepostupakprijeno-savisinatrigonometrijskimnivelmanomnamećekaodovoljnoprecizanipouzdan.Toproizlazi izusporedbestandardnihodstupanjanepoznanicauslučajukadasuvisinskerazlikeosrednjenepri-jepostupkaizjednačenja,štosepokazaloipret-hodnimprojektimapovezivanjaotokasjevernogi srednjeg Jadrana s kopnom u svimmrežamaukojimasuudaljenosti izmeđusuprotnihobalaiznosiledo7km(Grgićidr.,2014a).

Uovojmrežiukojojjeudaljenostizmeđusuprot-nih obala iznosila oko 1700m standardiziranepopravke čak i u izjednačenju mreže u kojem

visinskerazlikeprijepostupkaizjednačenjanisuosrednjenebilesumanjeodvrijednosti3.0štoumrežama srednjeg i sjevernog Jadrana s većimudaljenostima između obala (3-7 km) nije bioslučaj(Grgićidr.2014a).Toukazujedavisinskerazlike zbog razlikekoeficijenta refrakcije iznadmorskepovršineikopnanakraćimudaljenostimanisuutolikojmjeriopterećujuće.Međutimstan-dardna odstupanja nepoznanica su oko7 putavećaumrežibezprethodnogosrednjivanjavisin-skerazlikepaseiovdjekaoinatemeljuprethod-nihiskustavamožerećidaizjednačenjemrežesprethodnoosrednjenimvisinskimrazlikamadajurealnijuocjenu točnostinepoznanica.U takvompostupkuizjednačenja,točnostprijenosavisinaskopnanaotokninakojinačinnetrpizbognepo-znatogiznosavrijednostikoeficijentarefrakcije.

U pretposljednjoj koloni (Tablica 5) unesene suvrijednosti visina točaka mikromreže računanes T7D softverom, odnosno dobivene uz pomoćHRG2009modelageoida,anakontoga,upo-sljednjojkoloni,suvrijednostivisinausklađenesvisinamatočakamikromrežeputemtočkeOR1usvrhuusporedbevisinskihrazlikadobivenihtrigo-nometrijskimnivelmanomiuzpomoćHRG2009modelageoida.Vrijednostivisinapojedinihtoča-kadobiveneuzpomoćmodelageoidaHRG2009uspoređenesvrijednostimavisinadobivenimtri-gonometrijskimnivelmanom, razlikuju se sveganekolikommštogovoriuprilogtomedasevisin-skerazlikeuovomdijeluRepublikeHrvatske,zapotrebevećineinženjerskihradovamoguodređi-vatiuzpomoćHRG2009modelageoida.UkolikoseželedirektnoodređivativisineprekoHRG2009modelageoida,prethodnojepotrebnouskladitiHRG2009modelgeoidasvisinamaiznivelman-skemrežeupodručjuprojektnezadaćekoristeći


jednuilivišeGNSS/nivelmanskihtočaka(Grgićidr.,2014b).UsporedelisevisinetočakamikromreženaotokuKorčulidobivenepriključenjemnanajbližireperbr.92izlokalnenivelmanskemreže(Tablica4)svisinama točaka dobivenim prijenosom visina spoluotokaPelješca(Tablica5)evidentnojedasuvisineulokalnojmreživišezaoko12cm,očemubisetrebalovoditiračunapriizvođenjusvihge-otehničkihradovazakojejepodataksrednjera-zinemoravrlovažan,podpretpostavkomdasuvisinereperaupostranomnivelmanskomvlakbr.1006, obziromna sve postojeće probleme, ko-rektnoodređene.

6.Zaključak

Izvođenjem,obradomiizjednačenjemsatelitskihi terestričkih nivelmanskih mjerenja na projek-tuprijenosavisinaspoluotokaPelješcanaotokKorčulu,stvorenesupretpostavkezapriključenjeotokaujedinstvenivisinskisustavaskontinental-nimdijelomRepublikeHrvatske.AnalizarezultataprijenosavisinatrigonometrijskimiGNSSnivel-manomprekoHRG2009modelageoida jepo-kazaladaje,zahvaljujućitehnološkomnapretku,naročitoupogledumjernenesigurnostielektron-skih tahimetara, te zahvaljujući visokoj unutar-njoj točnostiHRG2009modelageoida,mogućeizvršiti prijenos visina s visokompreciznošću, tesamimtimvelikeotokekojisubližeobalimorapovezatiujedinstvenivisinskisustavskopnenimdijelom Republike Hrvatske. Pri tom treba na-pomenuti da je šira primjenaGNSS nivelmanamogućasamouzprethodnousklađivanjevisinadobivenihuzpomoćHRG2009modelageoidasvisinama iz nivelmanskemreže putem jedne iliviše GNSS/nivelmanskih točaka. Izjednačenjenivelmanske mreže u kojoj su visinske razlikemjerene trigonometrijskimnivelmanomukazujunapodcijenjenostmetode trigonometrijskogni-velmanauinženjerskotehničkimradovima.Ne-prijepornojedajeuzuvažavanjesvihteorijskihpretpostavkimogućaprimjenatrigonometrijskognivelmana i tamo gdje je tražena subcentime-tarskapreciznost,uzpretpostavkudasuvisinskerazlikemjereneobostranoidasuprijeizjedna-čenja osrednjene. Ta činjenica je vrlo važna zamodeleizjednačenjakojiseuglavnomkoristeudostupnim specijaliziranim programskim susta-vima, jer se oni temelje namjerenim visinskimrazlikamabezprethodnogosrednjivanja.

Jednako tako, na osnovi analize visina točakamikromreže evidentno je da su visine repera u

lokalnojnivelmanskojmreživišeza11.6cmštogovori u prilog činjenici da se treba nastaviti sprojektimapovezivanjanastanjenihotokasko-pnomu jedinstveni visinski sustav budući da jesrednja razinamora itekako važna činjenica zaizvođenje geotehničkih radova važnih za sigur-nost lokalnogstanovništva injihovematerijalneimovine.

Literatura

Bašić, T. (2009): Jedinstveni transformacijskimodel inovimodelgeoidaRepublikeHrvatske.Državna geodetska uprava, Zagreb, Izvješće oznanstvenostručnimprojektima,5-23DGU(2006):Podacioreperima-knjiga7,Držav-nageodetskauprava,Zagreb.DGU (1957): Knjiga 223-mareografi. Državnageodetskauprava,Arhivskimaterijali.Zagreb.Grgić,I.,Repanić,M.,Lučić,M.,Barišić,B.,Liker,M., Bašić, T. (2008): Prijenos visina s kopnanaotokesjevernogJadrana,ZbornikradovaI.sim-pozijaovlaštenihinženjerageodezije,200-214.Grgić, I., Bašić, T. (2012): Rekonstrukcija visinanivelmanskogvlakanapoluotokuPelješcu,Zbor-nikradovaIV.simpozijaovlaštenihinženjerage-odezije,Opatija,79-87.Grgić, I., Bašić, T., Marjanović- Kavanagh, R.(2014a):DieAnbindungderkroatischenInselnandasFestlandineinemeinheitlichenHöhensystem,Allgemeine Vermessungs-Nachrichten. 121, 2,53-63.Grgić,I.Bašić,T.,Šljivarić,M.(2014b):PrimjenamodelageoidaHRG2009utunelogradnji,Geo-detskilist68,2,89-104.Klak,S.;Feil,L.;Rožić,N.(1993):Pravilnikora-dovima geometrijskog nivelmana - prijedlog,SveučilišteuZagrebu,Geodetskifakultet.Rattke,K. (2005):UntersuchungenzurrelativenHöhenübertragung über große Gewässer, Di-plomarbeit, Technische Fachhochschule, Berlin,2005.Rožić,N.(2010):Internakorespondencija,PodaciizizjednačenjanivelmanskemrežeuII.NVT-u.URL1:http://www.cropos.hr/URL2:http://igscb.jpl.nasa.gov/components/prods_cb.html


ConnectingtheislandofKorculainauniqueheightsystemoftheRepublicofCroatia

Abstract: Croatian Geodetic Institute made afew years projects of connecting the islands ofthe northern and central Adriatic in a uniquehighsystem.Height connectionof thesouthernAdriatic island with the mainland, was madeusingtrigonometriclevellingmethod,andwithinthatconnectionwerecorrectedperceivederrorsofthelevellinglineonthePeljesacpeninsulaandtheislandofKorculawasconnectedwiththePe-ljesacpeninsulaonthelocationOrebic-Korcula.Within the linking island Korcula in the uniqueheightsystemoftheRepublicofCroatiaarecom-paredtheheightsdeterminedbythetrigonome-tric and GNSS levelling method. In the articleareanalyzedandinterpretedalltheresultsandrecommendations that aremade to correct theheightofthebenchmarksontheislandKorcula.

Keywords: GNSS levelling, height connectionislands-mainland,trigonometriclevelling


ZISigeodetskapraksa

MaroLučić1

1Habitatgeod.o.o.,Dr.AnteStarčevića15,Dubrovnik,Hrvatska,[email protected]

Sažetak:UsklopunacionalnogprogramaUre-đena zemlja, kojeg zajednički provode Mini-starstvopravosuđa iDržavnageodetskaupravarazvijenjeZajedničkiinformacijskisustavzemljiš-nihknjigaikatastra(ZIS),tejeod2011.godinezapočelanjegovaimplementacija.Ulipnju2013.godinezapočeojepuniprodukcijskiradZIS-aukatastarskom uredu Požega, te je uspostavlje-na prva Baza zajedničkih podataka.Do veljače2014. godine ZIS je implementiran u 13 kata-starskih ureda i 15 zemljišno knjižnih odjela, apotpisivanjemUgovorazanadogradnjuiširenjeZIS-auožujku2015.godineplaniraseuvođenjeZIS-ausvekatastarskeuredeizemljišnoknjižneodjelenapodručjuRepublikeHrvatske.Očekujese da će ZIS pridonijeti optimizaciji poslovanja,sigurnostiitransparentnostipodataka,tebitre-baoopćenitoubrzatiprocesregistracijenekretni-na.Međutim,štouvođenjeZIS-akonkretnoznačizanjegoveključnekorisnike(geodete,pravnike,javne bilježnike, tijela državne i javne uprave idr.)igrađane,odnosnonakojinačinbigamo-gli koristiti kakobi ubrzali poslovanje i realiza-ciju svojihzahtjeva?Učlankusuopisane javnoobjavljenemogućnostiiprednostiZIS-a,teoče-kivanjakorisnika,uprvomredugeodetskestru-ke,odnjegovoguvođenja.

Ključne riječi:BZP,katastar,zemljišnaknjiga,ZIS

1.ZaštoizakogaZIS?

Ovlašteni geodetski inženjeri, u svakodnevnomposlu, koriste podatke o nekretninama koji sevode i održavaju u institucijama koje je državazadužilazanjihovovođenje,održavanjeiosigu-ravanjenjihovedostupnostikrajnjihkorisnicima.Ovlašteniinženjerigeodezije(OIG)suzakonomovlaštenidaprikupljajupodatkeonekretninamanaterenuidaihdostavljajuudržavneregistre.Uvremenimakadasmosvjedocisveučestalijedigi-talnerazmjenepodatakausvimsferamajavnogživota,čimesestandardizirajupostupci iubrza-vajupostupanja,OIGodsvojihsastavnicastru-ke,aprvenstvenoodDržavnegeodetskeuprave(DGU) i Hrvatske komore ovlaštenih inženjerageodezije (HKOIG), očekuju iskorak u smjerurazmjenepodatakaudigitalnomobliku.

Nažalost i danas, iako se određeni podaci po-trebnizaizradugeodetskihelaboratamogudo-bitiudigitalnomobliku,OIG-ovimorajuosobnodoćiukatastarskiuredpreuzetipodatke.Istislu-čajjeispodacimaonekretninama,kojisevodeuzemljišnoknjižnimodjelima(ZKO)priopćinskimsudovima.KomunikacijaOIG-ova ikatastarskihuredaseidaljeobavljaupapirnatomobliku.Izsadržajaobjavljenognainternetskimstranicama


Uređene zemlje (URL36)vidljivo jedasuDGUiMinistarstvopravosuđa(MP)upostupkuusposta-veZajedničkoginformacijskogsustavazemljišnihknjigaikatastra(ZIS).Takođersemožezaključitidasetomuspostavomuređujeonajdiosustavakoji koriste katastarski i zemljišnoknjižni djelat-nici.

IzkutagledanjaOIG-atonijedovoljno.Potrebnoje istovremeno razvijati i prostorukojemće seomogućiti digitalna razmjena podataka izmeđukatastarskihuredaiZKOustandardnomoblikuuobasmjera.Potrebno jeomogućitipreuzima-njesvihpodatakapotrebnihzaizradugeodetskihelaborata (digitalnog katastarskog plana, knjiž-nihpodataka,podatakadigitalnearhive,poda-takaogeodetskimtočkama,podatakazemljišneknjigeitd.)udigitalnomobliku,tedefiniratifor-matpodatakakojićesemoćidostavitikatastar-skom uredu u digitalnom obliku. Ukoliko je zanavedenopotrebnomijenjatizakonskiokvirpo-trebnoje,štoprije,napravitiunapređenjeiutomsmjeru.

VraćajućisenekolikogodinaunatragkorisnojeprisjetitiseprvogizdanjagodišnjegizvješćaDo-ing businessiz2003.godineukojemjeSvjetskabankaocjenjivalalakoćuposlovanjau185drža-va.Izvješćejepodijeljenou11tematskihcijelinai imazaciljukazatinaznačajuklanjanjanepo-trebnihbirokratskihaktivnostizaprivatnisektor.Nejasnapravila,nekonzistentnaprimjena,visokitroškoviilošakvalitetapropisapokazateljsulo-šegposlovnogokruženja(URL1).Izmeđuostalihtema izvješćeocjenjujeprocesuknjižbe vlasniš-tvapokojemjeHrvatskautojkategorijiu2003.godinibilarangiranana147.mjestusprosječno956potrebnihdanazazavršetakpetpostupakavezanihuzuknjižbuvlasništva.S413danapo-trebnihzaishođenjedozvolezagrađenjeHrvat-skajebilapozicionirananasamomzačelju(183mjesto)(URL2).

Navedenostanjeotežavalo je izravnadomaćaistranaulaganjaneophodnaza razvojHrvatske,a u najvećojmjeri uzrokavano je stanjem služ-benihevidencija.OdkrajadevetnaestogstoljećauHrvatskojseprimjenjujekatastarskisustavinanjemutemeljenzemljišnoknjižnisustavkojemujeosnovakatastarskačestica.

KaoiudrugimzemljamasrednjeiistočneEuro-pe,zemljišnoknjižniikatastarskisustavuHrvat-skoj je lošeodržavan i povezan svedo sredine1990-tih.Posljedičnopočetkomprivatizacijedo-

lazidonaglogporastabrojatransakcijaštodo-vodidouočavanjaznatnihodstupanjaslužbenihevidencijaodstvarnogimovinskopravnogstanjanaterenu.Neusklađenostseodnosilanagranicečestica,opisimovineivlasništvo.Također,mnogenekretninenisuupisaneukatastar,amnogesukućeizgrađenebezgrađevinskedozvole(URL3).

Podaciuzemljišnimknjigamačestosuzastarjelidesetljećima,auprimjeni jevišeod76%kata-starskihplanovaizrađenihpočetkom20.stoljećagrafičkommetodom(URL4).Dodatnijeproblemstanje katastarskog i zemljišnoknjižnog sustavakojeserazlikujeupojedinimdijelovimazemlje,štodovodiidorazličitogpostupanjauodržava-nju evidencija. Navedeni problemi, kao i velikibroj neriješenih predmeta u zemljišnoknjižnimodjelima(oko360.000u2004.godini),teteško-ćevezaneuzpostupakpribavljanjagrađevinskedozvoledetaljno suanaliziraniu Izvješćuoad-ministrativnimpreprekamastranimulaganjimauHrvatskojiz2000.godine(URL5).

Uvidom u internetsku stranicu Uređene zemlje (URL36)vidljivojedaje2003.godineVladaRe-publikeHrvatske,putemMP-aiDGU-a,pokrenu-laNacionalniprogramsređivanjazemljišnihknji-gaikatastraskraćenognaziva-Uređena zemlja.Glavni ciljprograma jeubrzanje ipojednostav-ljivanjeprocesa registracijenekretninausposta-vomažurneevidencijeopravnomstanjunekret-ninausklađenomskatastarskomevidencijom,asvetemeljenonanoviminformatičkimtehnologi-jama.ObjavljenojedaseizProgramafinanciraladigitalizacijazemljišnjihknjiga,vektorizacijaka-tastarskihplanova,racionalizacijamrežesudova,omogućavanjepregledazemljišnihikatastarskihpodatakanainternetu,homogenizacijakatastar-skihplanova,harmonizacijapodataka idr.KaoglavnirezultatProgramaističeseuspostavaZIS-a,odnosnouspostavajedinstvenebazepodatakakatastraizemljišneknjigetejedinstveneaplika-cijezavođenjeiodržavanjenavedenihpodataka(URL6).

Registracija nekretnina uređena je Zakonom održavnojizmjeriikatastrunekretnina(NN16/07,124/10), Zakonom o zemljišnim knjigama (NN91/96)iZakonomovlasništvuidrugimstvarnimpravima(NN91/96),kojiseoslanjajuipotvrđu-jusustavukojemsunadregistracijomnadležnedvijeinstitucije(kaoštojeslučajuAustriji,Nje-mačkojinekimdrugimzemljama).ZISpodrazu-mijevapovezivanjesvihZKodjela ikatastarskihureda (KU)na razini podataka i poslovnihpro-


cesa,teodržavanjepodatakauskladusnadlež-nostima institucija (Lučić i dr.,2014).Uzimajućiu obzir povijesno nasljeđe (svrha katastarskihpodatakaupočetkuosnivanjaoperataidanas),kvalitetu podataka (različite metode i vremenanastanka katastarskih planova, te njihova ne-hogomogenost i odstupanja od stvarnog stanjanaterenu),dvostrukoodržavanjepodatakauZKodjelimaikatastrimateneujednačenepostupkekododržavanjakatastarskogoperata,jasnonamje da je put do potpune uspostave i korištenjaZIS-aizrazitosložen.

IzpogledaOIG-aprednostjedaZISsadržibazudigitalnihkatastarskihplanovaibazuzemljišnihpodataka (BZP), koju zajednički održavaju ZKodjeliiKU-oviuprodukcijiZIS-a.Harmoniziranekatastarskeopćine,odnosnoopćinesusklađenimZKikatastarskimpodacimasastanjemnatere-nu, nastale na temelju provedenih katastarskihizmjera i obnove zemljišne knjige za određenukatastarskuopćinu,migrirajuseuZISisačinja-vaju BZP. Postupkom pojedinačnog prevođenjaodnosnopreoblikovanjamogućejeharmoniziratipodatkeiuonimkatastarskimopćinamazakojenije provedena nova katastarska izmjera i ob-novazemljišneknjige,asukladnopreduvjetimaopisanimuZakonuodržavnojizmjeriikatastrunekretnina (NN 16/07) i Zakonu o zemljišnjimknjigama (NN107/07).Način realizacije i opi-saneprocedurezaprimjenupojedinačnogpreo-blikovanjatrebalebibitirezultatILAS(Integrated Land Administration System) projekta financira-nogsredstvimaEU-aIPA2010(URL7).

Svenavedenozakrajnjegkorisnikapaigeodet-skustrukuznačidaćesejednomusklađenipo-datakmoćivoditiposvojojuspostavljenojkvalite-tiidasenećetrebatiponovnousklađivati.Takavpodatakodgovaratićeonojkvalitetikojujedefi-niraoZakonodržavnojizmjeriikatastrunekret-nina(NN16/07,124/10),kaopodatakkatastranekretnina.

Također, neharmonizirane katastarske općineuvedenesuuZISnatemeljukonceptaposlovnihprocesarazvijenihzaharmoniziraneprocese,tebinatajnačintrebalepridonijetipodizanjukva-litete podataka i postotkuharmoniziranih kata-starskih čestica, teubrzatiuspostavuBZP-a.ZISjepovezivansdrugimtemeljnimdržavnimregi-strimaiservisima:OIB-om,Registromprostornihjedinica,GeoportalomDGU-a,digitalnimarhiva-maDGU-aiMP-a(Lučićidr.,2014).

2.ImplementacijaZIS-aubrojkama

Podaci o načinu financiranja ZIS-a su javnoobjavljeni, te je iz tihpodatakavidljivodajefi-nanciransredstvimazajmaSvjetskebanke (URL33iURL34).UgovorzarazvojiuspostavuZIS-a potpisan je s tvrtkama u zajedničkom nastu-pu (Ericsson Nikola Tesla, Igea Slovenia, CLCAustria) 2007. godine u iznosu od 22,5miliju-na kuna s PDV-om (URL 8), a isti je završio uveljači2014.godine(URL9).Također,istimtvrt-kama (Ericsson Nikola Tesla, Igea Slovenia) jeputem natječanog postupka dodijeljen ugovorzarazvojOne-stop-shop-azaZIS, tekonsolida-cijuZKpodatakau iznosuod553.000,00eura(ugovor finaciran darovnicom EU - IPA2008), akoji jezavršiousvibnju2013.godine(URL10).ZavršetkomirealizacijomtadvaugovoraupunojprodukcijiZIS-abilojeuveljači2014.godine13katastarskihi16ZKureda.Također,jeutomraz-dobljuuspostavljenBZPzaprvih11katastarskihopćinauPožegi(URL11),tepuštenuradportalOne-stop-shop.Uožujku2015.potpisanjenoviugovorzanadogradnjuiširenjeZIS-astvrtkomEricssonNikolaTeslauvrijednosti4.280.717,50EUR-asPDV-om,financiranjesredstvimaZajmaSvjetskebanke i proračunaRH, aobuhvaća iz-međuostalogširenjeZIS-anasveKUiZKurede(URL12).TrajanjeUgovorajepredviđenozakrajprosinca2015.(URL13).

Natemeljunabrojanihpodatakajasnosemožezaključitidasesobziromnauloženaiplaniranasredstva(višeod7,2miljunaeura–dodatnobitrebaloubrojitiiiznosezadrugeaktivnosti:odr-žavanjehardverasustava(URL14),gašenjepo-stojećihaplikacija(URL15)idr.),tezadaneroko-ve uskoromože očekivati implementacija ZIS-ausvimuredimanapodručjuRepublikeHrvatske(RH).Zapotrebepotpunefinancijskeanalizepo-trebno je uključiti i vrijednosti ugovora koje suDGUiMPdosadapotpisivalistvrtkamakojesuodržavale dosadašnje sustave. UvođenjeZIS-auprveZKodjelepočeloje2011.godine(PožegaiZadar),doksuprviKU-ipočelisradom2013.godine(Požegaulipnju2013.).ŠirenjeZIS-anaostaleuredejeutijeku(statussemožepratitinaURL31),tejeukolovozu2015.upunomproduk-cijskomraduZISuvedenu36ZKodjela(33%odukupnogbroja)i33KU-a(29%)uRH.

KakoZISpredstavljaunapređenjevođenjaiodr-žavanjapodatakaonekretninamanastraniKU-


ovaiZKO-ova,takojeOne-stop-shoptrebaobitiunapređenjeuraduOIG-ainjihovojkomunika-cijisKU-ovimaiZKO-ovima.

3.KvalitetapodatakauZIS-u

Pregledominternetskihstranicaiuvidomujavnoobjavljenepodatkeiprezentacije,kojesuodržalidjelatniciDGU-a,vidljivojedasekoduvođenjanovih sustava, podaci migriraju iz dosadašnjihaplikacija(URL15)unovubazu, teprolazene-kolikokorakakontrolakvaliteteulaznihpodata-kaiverifikacijemigriranihpodataka.PritomesekoristirazmjenskioblikprimjerenzamigracijuuZIS-u(SHP,XML).

Uslučajudigitalnihkatastarskihplanovamigra-cija predstavlja dodatni izazov s obziromda seplanoviodržavajuuvišealatatemeljenihnara-zličitim GIS i CAD rješenjima (URL 19). KljučniproblemikojiseotklanjajukorištenjemFMEapli-kacije predstavljeni su i ranije (URL 4). Dodat-no,planovi seprevode iz lokalnihkoordinatnihsustava HDKS (Bessel/Gauss-Krüger projekcije5. i 6. zona) u novi referentni sustav HTRS/TMtemeljen na globalnom elipsoidu. Poznavajućikompleksnostovihradnjividljivojedaseposeb-napažnjaposvetilačinjenicidasemigracijomunovisustavneće izgubitiništaodpodatakakojisuvažniOIG-uprilikomobradepodatakadigi-talnogkatastarskogplana.

Kako jeobjavljeno, izlazni razmjenski format izZIS-atemeljenjenaGMLtehnologiji(URL4)štosvakakopredstavljapozitivankorak.Takođerin-tegracijomgrafičkogipisanogdijelaoperatauči-njen je značajan iskorak prema standardizacijiformatakojisuvećprihvaćeniuEuropi.Međutim,pitanje jeda lićeuvođenjeZIS-ariješitiglavneproblemevezaneuzkatastarskeplanove,akojiseodnosenaodstupanjeodstvarnogstanjanaterenuilisetoočekujeodnekolikoputanajavlje-nogprocesahomogenizacije(URL20).

Kako bi se mogli valorizirati dosadašnji učincinakonuvođenjaZIS-aizkojihbiOIG-ovimoglividjeliiprednostiZIS-a,korisnojeusporeditipo-datkeažurnostiradauredaprijeiposlijeuvođe-njaZIS-a.MP transparentno i redovnonasluž-benimstranicama (URL35)objavljujemjesečnaizvješćaostatusuZKpredmetauopćinskimsu-dovimaRH.Izvješćasadržemjesečneprikazeza-primljenih, neriješenih i riješenih ZK predmetaodkolovoza2004.godine, tevrijemepotrebnozanjihovoriješavanje(udanima)zajednosko-

eficijentomažurnosti(dobijesedijeljenjemuku-pnimbrojemneriješenihpredmetasbrojemza-primljenihpredmeta).Uizvješćusemožepratitiitrendsmanjivanjazaostatakaod2004.godine(359.550predmeta)dodanas(37.871predmetulipnju2015.).Pretpostavkajedasmanjenjeza-ostatakanijeisključivovezanouzuspostavuZIS-a,alisemožedovestiuvezu.

Natemeljudostupnihobjavljenihpodatakajed-nostavnosemoženapravitusporedbaažurnostiZKodjelaprijeiposlijeuvođenjaZIS-a,analizira-jućivrijemepotrebnozarješavanjepredmeta,akojeseračunamnoženjemkoeficijentaažurnostisbrojemradnihdanaumjesecu(uzimasepro-sjek22radnadanamjesečno).UTablici1uspo-ređenisustatističkipodaciza2011.godinukadasuprviZKodjelipočelisradom,zaveljaču2013.godine,netomprijenastavkaširenjaZIS-ana11novihlokacija,tezalipanj2015.uvrijemekadjeuprodukcijiZIS-a36ZKodjela.Kakobianalizabila što vjerodostojnijaopsegpodatakaograni-čenjenaoneZKodjelekojisuuprodukcijinaj-manjegodinudana,dabiseizbjeglieventualniproblemiuzrokovaniprivikavanjemuredanaraduZIS-uupočetnojfazi.Podaciseodnosenauku-pno16ZKodjela(Biogradn/m,Bjelovar,Čazma,Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno polje,Ivanić Grad, Jastrebarsko, Koprivnica, Pakrac,Požega, Samobor, VelikaGorica, Zadar, Zapre-šić).Odkraja2013.godine,ZKodjeliĐurđevaciGrubišnopoljesupripojeniZKodjelimaKopriv-nica,odnosnoDaruvar,pajeukupnibrojuredau2015.godini14.Također,jeodstudenog2014.uvedenanovametodologijapraćenjaneriješenihzemljišnoknjižnihpredmeta,nanačindasepo-sebnopratirješavanjeredovnihpredmeta(upisi)odrješavanjaposebnihZKpostupaka(URL16).

EvidentnojedajenakonuvođenjaZIS-au2015.godini trajanje rješavanja predmeta dvostrukokraće od prosjeka svih ureda (u 2015. godini,prosječno12danauodnosuna24radnihdanaodprosjekaRH),štoposebnoneiznenađujejerjeriječouredimaukojimajeiranijeonobiloznat-nokraće(u2011.prosječno17danauodnosuna32radnadanakodsvihZKodjela).Takođerjevidljivodajeprosječnouredimau2015.trebaloviše vremena nego u veljači 2013. (24 dana uveljači2013.prema21danaulipnju2015.),zarazlikuoduredauZIS-ukojimajeuistomrazdo-bljuvrijemezapregledkraće(16danauveljači2013.prema12danaulipnju2015.).Pozitivanjetakođernastavaktrendasmanjivanjazaostat-ka,pajeulipnju2015.onna11%vrijednostiiz2004.godine.


Tablica1:Vrijemepotrebnozarješavanjepredmetaudanima)prijeinakonuvođenjaZIS-a

ZKodjeliuZIS-udoveljače2014.(16ureda) ostaliZKodjeli sviZKodjeli

prijeuvođenjaZIS-a

2011. (URL18) 17 34 32

veljača 2013. (URL17) 16 22 21

nakonuvođenjaZIS-a

lipanj 2015. (URL16) 12 27 24

Ipak,kodovakvihanalizatrebalobiuzetiuobzirčinjenicudaZISpodrazumijevacjelovitorješenjezavođenjekatastarskogoperataizemljišneknji-ge odnosno cjelokupnog procesa registriranjanekretninapovezivanjemZKodjelaikatastarskihureda na razini podataka i poslovnih procesa,kao i integracijugrafičkih ipisanih (alfanume-ričkih) podataka. S timu vezi, za vjerodostojnuocjenu, ključni su statistički pokazatelji ažurno-sti radakatastarskihureda,kojibiseanaliziralizajedno s prikazanim statističkim podacima ZKodjela.NažalostDGUneobjavljujejavnotakvepodatke,paćesezakvalitetnijuusporedbusta-njaprijeiposlijeuvođenjaZIS-atrebatistrpitijošnekovrijeme.

4.KakodopodatakaZIS-a?(PortalOne-Stop-Shop)

Iz svega gore navedenog može se reći da ZISpredstavlja unapređenje vođenja i održavanjapodataka o nekretninama na strani KU-ova iZKO-ova.OIG-ovisuuspostavomportalaOne-stop-shop (OSS)očekivaliunapređenjeu radu injihovojkomunikacijomsKU-ovimaiZKodjeli-ma. Premamišljenju autora očekivani pozitivnipomakjeizostao.

Kakojeranijeobjavljeno,OSSjeodlipnja2014.godineuradukao jedinstvenoposlužnomjestozemljišnihknjigaikatastra,nakojemsudostupnikatastarskiiZKpodaciuredakojisuuZIS-u.Por-talbiukonačnicitrebaozamijenitipostojećepre-glednike:katastar.hrie-izvadak,aštoseposte-peno,ovisnoopočetkuradaZIS-aupojedinomuredu, i događa preusmjeravanjemna stranicuportala(URL37).

Uvidom u portal OSS-a može se primijetiti daomogućavavećinumogućnostikojesuimaledo-

sadašnjestranice(pregledavanjepodatakaglav-neknjige,knjigepoloženihugovora,statusaZKpredmeta,pregledkatastarskogoperata,pregledipretragupokatastarskimčesticamaistatusuka-tastarskihpredmetaidr.),osimštojesvesadrža-nonajednommjestuiažurnijeodnekihtrenut-nihservisa.TakosupodacikatastarskihplanovanaportaluOSS-aaktualnijiodonihraspoloživihnaGeoportaluDGU-a,gdjevrijemestanjapoda-takakatastarskihplanovavariraod10-takdana(za područjeGrada Zagreba),mjesec dana (zapodručje Istre) ili dodvijegodine (zapodručjePožege).Primjer:uslučajuk.č.61/2k.o.Zadarnapravljena jedioba,kojaza razlikuodOSS-anijeevidentirananaGeoportalu,gdjezadnjesta-nje katastarskog plana datira od travnja 2015.(podacinadan24.kolovoza2015.).

Također, unutar preglednika moguće je kori-štenjem funkcionalnosti Informacije o čestici jednostavno pregledati ZK izvadak, prijepis po-sjedovnog lista i BZP izvadak,ukoliko je riječoharmoniziranoj katastarskoj općini, te ispisatineslužbenuverzijuizvodaizkatastarskogplana.TrebaistaknutidajekorištenjemportalaOSS-amogućedoćidosvihpodatakazemljišneknjigebezobzirada li jeZKOuprodukcijiZIS-a,doksukatastarskipodaciomogućenisamozaKUuZIS-u.Daklemogućejepretraživatiipregledava-tikaoidosadanaostalimservisima,alinaneštodrugačijiijednostavnijinačin,tesveputemistogportala.

Uzimajućiuobziruloženasredstvainizaktivnostiuzadnjihdesetakgodina,ipakdosadrealizira-nonijedovoljnokadgovorimooZIS-uukontek-stupojednostavljenjaimodernizacijepostupanjai osiguravanju pouzdane i brze podrške javneuprave građanima i gospodarskim subjektima,kakojenavedenouStrategijirazvojajavneupra-vezarazdoblje2015-2020(URL21)donesenom


uHrvatskomsaboruulipnju2015.(URL22),auskladusciljevimastrategijeEuropskeunijeEuro-pe 2020(URL22).Pritomprivatnisektoročekujeoddržavneupraveefikasnijuobostranukomuni-kaciju zasnovanunanovim tehnologijama i ra-zvijenim visoko tehnološkim sustavima, upravokaoštojeZIS.Stimuvezi,nemogućejezaobićiprojekte-GrađaninukojemseZISnudikaojed-naod22usluge.

Korištenjemsustavae-Građanin,kojijepokrenutodVladeRHulipnju2014.godinesciljempo-jednostavljenjaiubrzanjakomunikacijegrađanaijavneuprave,mogućejedobitiraznedokumen-teuosobnikorisničkisandučić,kojiomogućavaizravan pristup e-uslugama i primanje osobnihporuka. Zakonom o državnoj informacijskoj in-frastrukturi (NN92/14) propisano jedasesvee-usluge moraju pružati kroz sustav e-Građa-ni,čimejeomogućenoikorištenjejedinstvenogupravnogmjesta u virtualnom svijetu (URL21).PrijavanasvedostupneuslugeseobavljaputemNacionalnogidentifikacijskogiautentifikacijskogsustava -NIAS, na nekoliko načina: e-osobnaiskaznica,mToken,ePass,AAI@EduHridr.(URL24).Dokrajakolovoza2015.godineusustavujeregistrirano oko 166.000 jedinstvenih korisnika(URL27).

Putem sustava e-Građani (ili direktno na linkuURL38)mogućejepristupitidijeluportalaOSS-a,kojijedostupansamoregistriranimkorisni-cima(OIG,javnibilježnici,odvjetnici,e-građani,službenici), aomogućava,uzpregledpodatakakaoiujavnomdijelu, ipodnošenjezahtjevazaizdavanjejavnihispravaizahtjevazarješavanje,te zaprimanje izrađenih službenihdokumenata.Uvidomuuputezakorištenje(URL25),auzima-jući u obzir objavljenu informaciju o završetkuugovorazarazvojOSS-a(URL10),vidljivojedajerazvijeno19funkcionalnostizaZKi34funkci-onalnostikatastra(Tablica2).

Iakosupredstavljenekorisnicima(patakoičlano-vimaHKOIG-ausvibnju2014.godine)nitijednaodtihfunkcionalnosti,godinudananakonpušta-njauradportalanijeomogućena,osimpregledapodatkakao i u javnomdijelu. Razlog, kako jeobjavljenonastranicamaHKOIG-a(URL26), jeneusklađenapostojećazakonskaregulativa,kojaneomogućavazakonskeuvjetezapuštanjeuradi korištenje navedenih funkcionalnosti, a što seunajvećojmjeriodnosinauredskoposlovanjeudigitalnomdobu.

Tablica2:RazvijenefunkcionalnostiudijeluOSS-azaregistriranekorisnike(URL25)

Funkcionalnosti zemljišne knjige (ukupno 19) Funkcionalnosti katastra (ukupno 34)

• izdavanjeizvatka,• podnošenjeipovlačenjeprijedlogazaupis

uZKiliKPU,• podnošenjeprigovoranarješenje,• podnošenje prijedloga za otvaranje

pojedinačnogispravnogpostupka• …

• izdavanje DKP-a i izvoda izposjedovnoglista

• podnošenjezahtjeva:- zaizdavanjeidentifikaciječestica,- zaizdavanjepodatakazaizradu

elaborata,- zapregledipotvrđivanje

parcelacijskih/geodetskihelaborata,- zaprovedbunatemelju

parcelacijskog/geodetskogelaborata,

• izvoz podataka iz geodetsko-tehničkog dijela katastarskogoperata...

S jedne straneZakonomoupravnompostupku(NN47/09) iUredbomouredskomposlovanju(NN7/09)utvrđenajeobvezajavnopravnihtijelaza zaprimanjepismenauelektroničkomobliku,dok sdruge strane,uRHnepostoji propis ko-jimbisedetaljnoutvrdilistandardielektroničkoguredskogposlovanja(URL21).Timuvezirazneinstitucije realizirale su elektroničke zapise izuslugakojenudeusustavue-Građaninarazliči-

tenačine.MinistarstvoupraveiMinistarstvounu-tarnjih poslova obavijestili su javnu upravu pu-temdopisaoobvezikorištenjazapisa(URL28).Hrvatskizavodzamirovinskoosiguranje,prihva-ćanje zapisa regulirao je pravilnikom (URL 29),dokjeREGOSprihvaćanjeelektroničkogobrascaJOPPDdogovoriosbankama(URL24).SobziromdauslučajuOSS-apostojirazvijenainfrastruktu-ra,moždabisenasličannačinmoglopotaknuti


MPiDGU,dabaremdiorazvijenihfunkcionalno-stiOSS-astaveuupotrebu,kakobi seolakšaoradkorisnikazemljišnoknjižnihikatastarskihpo-dataka,aliiureda.

StimuvezivjerojatnoćedoćidoizmjeneZakonaoupravnimpristojbama(NN8/96idrugi)kakobiseuplateupravnihiadministrativnihpristojbadoiiznad100,00knmogleplaćatikrozcjelovi-ti elektronički procesu sustavue-Građanin i/iliunaprijed(URL24).Utesvrhejeulipnju2015.osnovanaradnaskupinazaprovedbuprojekatae-Poslovanje,e-Potpis ie-Pristojba(URL30),paseočekujedaćeimplementacijomovogsegmen-taZISiOSSbitiupunojprimjeni.Zaočekivatijedazapuštanjeuprimjenusvihfunkcionalno-sti koje su već implementirane uOSS kao i zaomogućavanjerazmjene(prodajaipreuzimanja)podataka državne izmjere i katastra nekretni-naudigitalnomoblikuizmeđuDGUiprivatnoggeodetskogsektoratrebaprilagoditiilimijenjatiodređeneodredbeizZakonaodržavnojizmjeriikatastrunekretnina iZakonaoobavljanjugeo-detskedjelatnosti (ipodzakonskihakata),paseočekujedaćeprijedlozizakona,kojisuuizradi,pokritiitapodručja.

5.Zaključak

Iako je od pokretanja nacionalnog programaUređena zemlja vrijeme potrebno za uknjižbuvlasništva skraćenonaprosječno72dana (956danau2004. godini), RH je po tomkriteriju uizvješćuDoingbusinessdalekoispodprosjekaEU(RHjena62.mjestu,doksveEUdržavezauzima-ju32.pozicijusvihanaliziranihzemalja).Kakobiseprocesubrzaobrojniizvorinavodetriključnaizazova u sljedećem razdoblju: omogućiti elek-troničkudostavuzemljišnoknjižnihikatastarskihpodatakaputemsustavae-Građani(OSS),omo-gućititijelimadržavneupraveuvidipretraživanjeuzemljišnoknjižnomsustavuikatastrusukladnojavnimovlastima,tezavršitiimplementacijuZIS-a.

ŠirenjeZIS-ajeutijekuiukolovozu2015.go-dine je uveden u 31% svih ureda. Korištenjemsustava e-Građani moguće je pristupiti portaluOne-stop-shop,kojiomogućavapregledipretra-živanjesvihZKikatastarskihpodataka(samozakatastarskeuredeuZIS-u),tezatvorenomdijeluzaregistriranekorisnike.Stavljanjeupunuupo-trebusvihfunkcionalnostiOSS-akaokomponen-teZIS-ajeključnozaelektroničkukomunikacijutijela javneuprave i korisnika ZK i katastarskih

podataka.MPiDGU,kaonositeljiprojekta,sva-kakobitrebalivišeinformiratijavnostomoguć-nostimaiprednostimauvođenjaZIS-a,alidoksenesteknusvipotrebnizakonskiuvjetiprimijenitirješenjadrugihinstitucija,kojenudeuslugeusu-stavu e-Građani, kako bi se olakšao i ubrzaoprocesregistracijenekretnina.

Literatura

LučićM.,FučkarM.,DukaR.,MarkovinovićD.(2014):Zajedničkiinformacijskisustavzemljišnihknjigaikatastra,Nekretnine2014,str.47-50,NoviInformator.LučićM.,FučkarM.,MarkovinovićD.,BilićV.(2013):JointInformationSystemofLandRegistryandCadastreintheRepublicofCroatia.LessonsLearned,AnnualWorldBankConferenceOnLandAndPoverty2013,8-11.travnja,Washington,SAD.URL1:http://www.aik-invest.hr/konkurentnost/mjerenje-konkurentnosti/indeks-lakoce-poslovanja/ URL2:http://www.doingbusiness.org/ URL3:http://www.agenti.hr/sadrzaj/info-agent/strukovni-forumi/forum-8/8-forum-Projekt-sredivanja-zemljisnih-knjiga-i-katastra.pdf URL4:http://www.vzd.gov.lv/en/About%20us/international-activities/conference-challenges-for-cadastre-in-digital-era/ URL5:http://siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/fias-croatian.pdf URL6:http://www.uredjenazemlja.hr/UserDocsImages/dokumenti/zavrsne_analize_i_studije/Zavrsno_izvjesce_Projekta.pdf URL7:http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croatia/ipa/2010/05_ilas_implementation_track_changes_com_en.pdf URL8:http://www.uredjenazemlja.hr/default.aspx?id=42 URL9:http://www.uredjenazemlja.hr/UserDocsImages/Informacije%20i%20pitanja/Odgovor.pdf URL10:http://www.infodom.hr/default.aspx?id=672 URL11:http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Vizure/Vizura%2076%20HR.pdf URL12:.http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Vizure/Vizura%2087%20HR.pdf URL13:http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Novosti/ZIS/Objava_oglas_C2-3_ZIS%20UGOVOR_objava%20rezultata.pdf URL14:http://www.apis-it.hr/PDFs/APIS_IT_Godisnje_izvjesce_2011.pdf URL15:http://www.dgu.hr/assets/uploads/


OGLAS/NN_objava_oglas_C2-5a_JIS%20DC_objava%20rezultata.pdf URL16:http://e-izvadak.pravosudje.hr/MJESECNO_lipanj_2015.pdf URL17:http://admin.mprh.hr/lgs.axd?t=16&id=3678 URL18:https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategije,%20planovi,%20izvje%C5%A1%C4%87a/zemlji%C5%A1noknji%C5%BEni%20odjeli/ZK_u_2011.pdf URL19:http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/DGU/Plan%20rada_DGU_2014%20def.pdf URL20:http://www.uredjenazemlja.hr/UserDocsImages/Naba_natjecaji/Savjetnik%20za%20podr%C5%A1ku%20homogenizacije%20katastarskih%20planova/3.%20ToR_homogenizacija_savjetnik%20v%202.1%20-%20PIU%20HRV_FINAL_rev.pdf URL21:https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2015/229%20sjednica%20Vlade/229%20-%202.pdfURL22::http://www.sabor.hr/prijedlog-strategije-razvoja-javne-uprave-za-razdoURL23:http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htmUR24:http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2015/01/mup-obveza-koristenja.pdf URL24:http://www.udruga-gradova.hr/e-gradani-portal-otvorenih-podataka-i-edip-za-lokalnu-samoupravu/URL25:https://oss.uredjenazemlja.hr/private/faq.jspURL26:http://www.hkoig.hr/home/edukacijske-radionice-one-stop-shop-aplikacije/URL27:http://data.gov.hr/dataset/e-gradjani-statistika URL28:http://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2015/01/mup-obveza-koristenja.pdf URL29:http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=6358URL30:https://uprava.gov.hr/UserDocsImages//eHrvatska/Povjerenstvo//Odluka%20o%20osnivanju%20RS%20za%20e-Poslovanje,e-Potpis%20i%20e-Pristojbe%20i%20RS%20za%20e-Ra%C4%8Dun%20i%20e-JPP.pdf URL31:www.uredjenazemlja.hr/default.aspx?id=11.URL32:nwww.geospatialworldforum.org/2013/presentation/Lucic.ppsURL33:http://www.uredjenazemlja.hr/UserDocsImages/dokumenti/oprojektu_

dokumenti/Ugovor_o_zajmu.pdfURL34:http://www.uredjenazemlja.hr/UserDocsImages/dokumenti/oprojektu_dokumenti/02_-__IISZA_Ugovor_o_zajmu__HR_-_Prijevod.pdfURL35:http://e-izvadak.pravosudje.hrURL36:http://www.uredjenazemlja.hrURL37:http://oss.uredjenazemlja.hr/URL38:https://oss.uredjenazemlja.hr/private/index.jsp

ZISandsurveyingpractice

Summary:AspartofanationalprogramOrga-nized Land,which is conducted by theMinistryofJusticeandStateGeodeticAdministrationwasdevelopedJoinedinformationsystemofLandre-gistryandCadastre(ZIS)andsince2011,itsim-plementation started. In June 2013 started thefullZISproductioninthecadastralofficePožegaandhasbeensetupaDatabaseofjoineddata.BytheFebruaryof2014ZISwasimplementedin13cadastreofficesand15landregistryoffices,andby signing theAgreement for theupgradeandexpansionoftheZISinMarch2015,ithasbeenplanedanimplementationofZISinallca-dastreandlandregistrydepartmentsoftheRe-publicofCroatia.IthasbeenexpectedofZIStocontributetobusinessoptimization,securityandtransparencyofdataanditsupposetospeeduptheprocessofregistrationofrealestateingene-ral.However,whattheimplementationofZISme-ansforitskeyusers(surveyors,lawyers,notaries,governmentandpublicadministration,etc.)andthecitizens,andhowcouldtheyuseittospeeduptheirworkandrealizationoftheirdemands?Inpaper isdescribedpubliclydisclosedfeaturesandbenefitsoftheZIS,andexpectationsofusers,primarilysurveyorssinceitsintroduction.

Keywords:BZP,cadastre,landregister,ZIS


DRŽAVNAGEODETSKAUPRAVA

M. BosiljevacKatastarvodovaiinformacijskisustavjedinstvenein-formacijsketočke

D. MarinovićPravilnik oobavljanju stručnihgeodetskihposlovaukomasaciji I. PetiPoboljšanjekvalitetekatastarskihplanova-Homoge-nizacijaRH2015 Lj. MarićNIPP-noviizazovizageodetskustruku

D. DudokNacrtprijedlogaZakonaoobavljanjugeodetskedje-latnosti S. CvitkovićUnaprijeđenjesustavaGeoportalDGU-a

I. GrubićVažnaulogakontrolekvaliteteuprocesuprikupljanjaistvaranjageodetskihprostornihpodataka I. Gašparović, T. CiceliDostupnostpodatakanageoportalimasusjednihze-maljainekihzemaljaEU-a

2015.

SIM

POZ

IJ

IGPATIJA


Sažetak:DigitalnaagendasveobuhvatnijeplanEuropske komisije za poticanje gospodarskograsta kroz stvaranje konkurentnije i digitalnomodernijeEurope.DržavečlaniceprihvaćanjemDigitalneagendepreuzelesuobvezuomogućitiosnovniširokopojasnipristupsvimEuropljanimado2013.,teosiguratidado2020.godinesviEu-ropljaniimajupristupinternetskimbrzinamave-ćimod30Mbit/sidanajmanje50%kućanstavauEuropskojUnijibudepretplaćenonainternet-skevezebrzineiznad100Mbit/s.RadipostizanjanavedenihciljevaDigitalneagendedonesenajeDirektiva 2014/61/EU Europskog Parlamenta iVijećaod15. svibnja2014.godine (udaljnjemtekstuDirektiva) omjerama za smanjenje troš-kova.

Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troš-kova postavljanja elektroničkih komunikacijskihmrežavelikihbrzinadoprinijeloostvarivanjudi-gitalizacijejavnogsektoraširećiučinakdigitalnefinancijske poluge na sve sektore gospodarstvauzsmanjenjetroškovazajavnuupravuipružanjeučinkovitijihuslugagrađanima.UsvrhuimplementacijeDirektiveupravnipore-dakRepublikeHrvatskeutijekujeizradazakon-skihrješenjaitoZakonaomjeramazasmanjenjetroškovapostavljanjaelektroničkihkomunikacij-skihmrežavelikihbrzinaiZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaodržavnojizmjeriikatastru

nekretnina. Pristup informacijama (koje je po-trebno redovitoažurirati) putem jedinstvene in-formacijsketočke,trebaseomogućitinajkasnijedo1.siječnja2017.godine.

PrijedlogomtihzakonskihrješenjasukladnoDi-rektivi planira se uspostava jedinstvene infor-macijsketočkeunadležnostiDržavnegeodetskeuprave.Jedinstvenainformacijskatočkaomogu-ćitćedostupnostpodacimaopostojećojfizičkojinfrastrukturi mrežnih operatora, te tekućim iplaniranim građevinskim radovima financira-nimjavnimsredstvima.ZakonomoizmjenamaidopunamaZakonaodržavnoj izmjeri ikatastrunekretninapredlažeseosnivanjeivođenjeje-dinstvenebazepodatakaovodovimauDržavnojgeodetskojupravikaoJedinstveneinformacijsketočkenadržavnojrazini.

KrozStudijuuspostavenacionalnogintegriranoggeoinformacijskogsustavainfrastrukturevodova,atemeljemizvršeneprocjenepostojećesituacije,danesusmjernicezaizradunovogzakonodavnogokvira(kojijeuizradi),organizacijskestrukture,teprijedlogamodelapodatakajedinstvenebazepodatakaovodovima,kaoitehničkihspecifika-cijasgledištaorganizacijsko-tehničkogmodela.Zbog vrlo kratkih rokova koji su postavljeni zaimplementacijuDirektive,atimeiuspostavuje-dinstvene informacijske točke, koja predstavlja

Katastarvodovaiinformacijskisustavjedinstveneinformacijsketočke

MarinkoBosiljevac1

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska


osnovni preduvjet za uspješnu provedbuDirek-tive,potrebnoještoprijepokrenutiaktivnostinaprojektiranju informacijskogsustava jedinstveneinformacijsketočke.

IztihrazlogaStudijauspostavenacionalnoginte-griranoggeoinformacijskogsustavainfrastruktu-revodovaproširenajedodatnimzahtjevimauk-

ljučujućirazraduposlovnihprocesaidefiniranjetehničkih zahtjeva informacijskog sustava edin-stveneinformacijsketočke.

Ključne riječi: jedinstvena informacijska točka,Studijauspostavenacionalnogintegriranoggeo-informacijskogsustavainfrastrukturevodova


DavorinMarinović1


Sažetak:UradusunaglašeneodredbeZakonao komasaciji poljoprivrednog zemljišta (NN br.51/15)1,kojeutječunapostupanjapravnihoso-ba registriranih za obavljanje poslova državneizmjereikatastranekretninaiovlaštenihinženje-rageodezijeupostupkukomasacije.Unastav-ku radaautorobrađujeutjecajodredbiZakonaokomasacijipoljoprivrednogzemljištanaizraduPravilnikaoobavljanjustručnihgeodetskihposlo-vaukomasaciji(udaljnjemtekstuPravilnik)kaoiutjecajnapropisekojima jeuređenoupravnopodručjedržavneizmjereikatastranekretnina.

Ključne riječi: Pravilnika o obavljanju stručnihgeodetskihposlovaukomasaciji,Zakonokoma-sacijipoljoprivrednogzemljišta

1.Zakonokomasacijipoljoprivrednogzemljišta

Stupanjem na snagu Zakona o komasaciji po-ljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu - Za-kon) prestao je važiti Zakon o komasaciji (NNbr.10/79i21/84)kojimje,izmeđuostalog,bilopropisano da se komasacija zemljišta provodina određenom području (komasacijsko područ-je),kojeje,upravilu,obuhvaćalozemljište jed-nekatastarskeopćine.Predmetomkomasacije,upravilu, subila sva zemljištanakomasacijskompodručju (komasacijska gromada). U postupkukomasacijeobavljanisuiradovinauređenjuna-

1 Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta je objavljen u Narodnim novinama br. 69/09 12. 05.2015. godine

selja (selo, zaselak) na komasacijskom područ-ju,kadajetobilopotrebno,auopsegunužnomdabisestvoriliuvjetizarazvojiuređenjenase-lja,kaoštosuputnaikanalskamreža,pravilnooblikovanjepostojećihpotkućnica,osnivanjeno-vih gradilišta, asanacija naselja i dr. U pravilu,komasacijskopodručje jeobuhvaćalo ionajdiokatastarskeopćinenakojemnijebilopredviđe-nonovogrupiranje zemljišta, ali koje je nakonkomasacijezemljištapotrebno,usvrhucjelovitijei ekonomičnije izrade katastarskog i zemljišno-knjižnogoperatageodetskiobraditi i imovinskopravnourediti.

Zakonom, kako proizlazi iz samog naziva, jeodređenodakomasacijaobuhvaćapoljoprivred-no zemljište jedne katastarske općine. Kada tozahtijevaju gospodarski ili drugi opravdani ra-zlozi,komasacijamožeobuhvatitipoljoprivrednozemljište više katastarskih općina, odnosno nji-hovihdijelova.Unavedenomslučaju,anapri-jedlogDržavnegeodetskeuprave,komasacijskopodručjemožeobuhvatiti ionajdiokatastarskeopćinenakojemsenepredviđanovookrupnja-vanjeposjeda,alinakojem jenakonprovedbekomasacijepotrebnoprovestipostupakkatastar-ske izmjere u svrhu izrade novog katastarskogoperata i osnivanja ili obnove zemljišne knjige(članak7,stavciod1do3)

Pravilnikoobavljanjustručnihgeodetskihposlovaukomasaciji


Navedena odredba Zakona, prema mišljenjuautora, inicira niz otvorenih pitanja vezanih zapropisekojimajeuređenoupravnopodručjedr-žavne izmjere i katastra nekretnina i za izraduPravilnika o obavljanju stručnih geodetskih po-slova u komasaciji, kojeg donosi ravnatelj Dr-žavne geodetske uprave, sukladno odredbamačlanka43stavka3Zakona.Nastavno,Zakonomsu taksativnonavedeni stručni geodetski poslo-vipovezaniskomasacijomkojeprovodeosobeovlaštenezaobavljanjestručnih-geodetskihpo-slovauskladusposebnimzakonom(članci41i43).AutorposebnonaglašavanačinkakojeZa-konomuređenopitanjestručnognadzora,kaoiizvođenjeposlovanovekatastarskeizmjere(čla-nak42stavak3).

Otvorenopitanje,premamišljenjuautora,jeipi-tanjepostupkaprovedberješenjaokomasacijiunadležnimkatastarskimuredima,odnosnonad-ležnom tijelu zakatastarskeposloveGradaZa-grebaobziromdajestavkom1članka67Zakonapropisano da se pravomoćno rješenje o koma-sacijidostavljanadležnompodručnomureduzakatastar,odnosno tijelunadležnomzakatastar-skeposloveGradaZagreba,tenadležnomopćin-skomsudukojigajedužannajkasnijeurokuodšestmjesecioddanaprimitkaprovestiuzemljiš-nimknjigama.Stavkom4istogčlankapropisanoje da je Županijsko komasacijsko povjerenstvodužnodostavitipravomoćnorješenjeokomasaci-jisredišnjemtijeludržavneupravenadležnomzageodetske poslove. Izvođač stručnih geodetskihposlovajeobavezandostavitikatastarskioperat.

2.NacrtPravilnikaoobavljanjustručnihgeodetskihposlovaukomasaciji

Odlukom ravnatelja Državne geodetske upraveKLASA: 011-01/15-01/14 od 18. lipnja 2015.imenovano jepovjerenstvoza izraduprijedloganacrta Pravilnika o obavljanju stručnih geodet-skihposlovaukomasaciji(udaljnjemtekstuPra-vilnik),kojejeizradiloprijedlognacrtaPravilnikaneovisnooprethodnonavedenimdvojbamaokoZakonskihodredbi.

Pravilnikomsepropisujenačiniradnjekojeoso-be ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskihposlovaobavljajuusvrhuizvođenjakomasacije.Nastavno, Pravilnikom su taksativno navedeneradnjekojeobavljajuosobeovlaštenezaobav-ljanjestručnihgeodetskihposlovaupostupkuko-

masacije,beznormiranjaodređenih radnjikojesunormiranepropisimakojimaseuređujedržav-naizmjeraikatastarnekretnina.

Pravilnikjeupostupkujavnogoglašavanja.

3.Zaključak

Povjerenstvojeuokvirumandataizradiloprijed-lognacrtaPravilnikaoobavljanjustručnihgeo-detskihposlovau komasaciji kojim senijemo-gloureditipitanjeprovedberješenjakomasacijekakoukatastarskimuredima,takoiuzemljišnimknjigamaobziromdaje,premamišljenjuautora,određeneodredbeZakonapotrebnoizmijenitiidopuniti.


Ivana Peti1

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Poboljšanjekvalitetekatastarskihplanova-HomogenizacijaRH2015

Sažetak: Pojam homogenizacija kao tehničkipostupakpoboljšanjakatastarskihplanovakoristiseod2001.godineinatutemuizrađenojene-kolikostručnihstudija,publikacijaičlanaka,aod2007.godinehomogenizacijajenašlamjestoiuzakonskojregulativi.Uokviruprojekta„Podrškauspostavi sustava zemljišne administracije“ IPA2010 (rujan2013.god. - listopad2015.god.),na komponenti pod nazivom „Homogenizacijakatastarskihplanova“ izrađenesu tehničkespe-cifikacije i tehničko (FME) rješenje, čime su os-tvarenisvitehničkipreduvjetizaprovođenjepo-stupkahomogenizacije.Odsvibnja2015.godineuSektoruzakatastarskisustavDGU-a intenziv-noseradinadefiniranjuposlovnogprocesa, teprilagodbi procedura u cilju ostvarivanja i svih

preostalihorganizacijskihpreduvjetazapočetakprojektaHomogenizacijaRH2015.Uokvirunje-gaćesezapočetiprovođenjepostupkahomoge-nizacijeukatastarskimuredimanapodručjuci-jeleRepublikeHrvatske.Istovremenoseprovodeaktivnostinahomogenizacijiažurnihkatastarskihplanovakojisubilidioprojekta IPA,ausklopukojih je ponovljen postupak homogenizacije na76odukupno106katastarskihplanova.Dovrše-njemprojektaIPA,tepokretanjemnavedenihak-tivnostiuDGU-ujezapočetprocessveobuhvatnehomogenizacijekatastarskihplanova.

Ključne riječi:homogenizacija,HomogenizacijaRH2015,projektIPA


LjerkaMarić1

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,RepublikaHrvatska,[email protected]

NIPP-noviizazovzageodetskustruku

Sažetak: Nacionalna infrastruktura prostornihpodataka(NIPP)imazaciljučinitiprostornepo-datke u nadležnosti javnopravnih tijela dostu-pnima,teomogućitinjihovoponovnokorištenje.SamaidejadolaziodeuropskedirektiveINSPIRE- Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta iVijećaod14.ožujka2007.,kojomseuspostavljaInfrastrukturaprostornihinformacijauEuropskojzajednici. Ista jeuhrvatskozakonodavstvopre-nesenaZakonomoNIPP-u(NN56/13),štoznačidajeuspostavaNIPP-auHrvatskojuskladusna-čelimaizahtjevimadirektiveINSPIRE.

Geodetska struka,odnosnonacionalnegeodet-skeupraveumnogimeuropskimzemljama,ima-le su i imaju značajnuuloguuuspostavi infra-strukturaprostornihpodataka.Razlog tome ležiujednostavnojčinjenicidajeunadležnostiupra-vo tih institucija veliki broj temeljnih prostornihpodataka, te su samim timeodpočetkapratilerazvoj europskih propisa vezanih za prostornepodatke.Umnogimzemljamaupravo su te in-stitucijeNacionalnekontaktnetočkezaINSPIRE,odnosno imaju koordinirajuću ulogu u razvojuNIPP-a.

Državna geodetska uprava (DGU) ujedno je iNacionalnakontaktnatočkazaNIPPiINSPIREuHrvatskoj.Uskladusnavedenomulogom,DGUjepokrenulanizaktivnostisjednimciljem–uči-

niti podatke javnog sektoradostupnim,pod ja-sno definiranim uvjetima korištenja, te olakšatikombiniranje različitih prostornih podataka kodponovnogkorištenjaistih.Svakodnevnosepove-ćavabrojprostornihpodatakadostupnihputemkataloškog servisa na geoportaluNIPP-a, te seuključujunovisubjektiNIPP-a.DGUkontinuira-noprovodi jačanje svijesti i edukaciju subjekta.Izradomgodišnjeg izvješćaoprovedbidirektiveINSPIREuHrvatskojnapravljenajeslužbenaana-lizastanjaprostornihpodataka.

Razvojem NIPP-a, geodetska struka koju u na-vedenim aktivnostima zastupa DGU ima uloguglavnogpokretača i koordinatora razvojaNIPP-a. Jaka sinergijadvajuulogageodetske struke,stvarateljatemeljnihprostornihpodataka,teNa-cionalne kontaktne točke zaprovedbudirektiveINSPIREirazvojNIPP-a,služitćeboljitkucijelogdruštva.

Ključne riječi:DGU,geodetskastruka,INSPIRE,Nacionalnakontaktnatočka,NIPP,prostornipo-daci


DianaDudok1


NacrtprijedlogaZakonaoobavljanjugeodetskedjelatnosti

Sažetak: Uprezentacijisuobrađenebitnepro-mjenekojedonosiPrijedlogZakonaoobavljanjugeodetskedjelatnosti,avezanozausklađenjasDirektivom2005/36/EZEuropskogparlamentaiVijećaopriznavanju stručnih kvalifikacija od7.rujna 2005. godine, Direktivom 2006/123/EZEuropskog parlamenta i Vijeća o uslugama naunutarnjem tržištuod12.prosinca2006.godi-ne iDirektivom2013/55/EZo izmjeniDirektive2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacijai uredbe Europske Unije o administrativnoj su-radnjiputem Informacijskogsustavaunutarnjegtržišta(IMI)

Prezentacijaprikazujeocjenu stanja inormativ-nogokruženjaukojemsedonosinoviZakonoobavljanju geodetske djelatnosti, osnovna pita-njaiposljedice,kojećeproistećidonošenjemZa-konaoobavljanjugeodetskedjelatnosti.

Ključne riječi: Informacijski sustav unutarnjegtržišta,Zakonoobavljanjugeodetskedjelatnosti


SašaCvitković1

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Sažetak:GeoportalDržavnegeodetskeuprave(DGU)predstavljasredišnjemjestopristupapro-stornimpodacima,tejedanodtemeljniheleme-nataNacionalneinfrastruktureprostornihpoda-taka.Uokviruprojekta IPA2010ILAS izvedenesufunkcionalnenadogradnjesustavaGeoportalDržavne geodetske uprave, te su uključeni do-datniskupoviinizoviskupovapodatakaDržavnegeodetskeuprave.Samakomponenta„Unaprje-đenjeGeoportalaDGU“ je logički i funkcional-novezana inadrugekomponentekoje subileizvedene u okviru projekta IPA2010 ILAS. Pre-zentacijadajepregled izvedenihunaprjeđenja inadogradnji,tenovostikojeistadonose.

Ključne riječi:3Dpreglednik,GeoportalDGU-a,IPA2010,metapodaci,webservisi

UnaprjeđenjesustavaGeoportalDGU-a


Sažetak: Uloga kontrole kvalitete i nadzorakakvoćeprikupljenihprostornihpodatakaiproiz-voda, prepoznata je kao važna cjelina koja uzavršnici definiraocjenukvalitete kao jednuodvažnih informacija za sve korisnike prostornihpodatakaiproizvodaiznadležnostiDržavnegeo-detskeuprave(DGU).Posebannaglasakstavitćese na važnost tehničkih specifikacija proizvodakoje suunadležnostiDGU-a i koje su temeljnidokumenti kvalitete. Ti dokumenti trebaju ima-ti definirana dozvoljena odstupanja, koja sukriteriji za prihvaćanje ili odbijanje proizvoda.DGUprovodizavršnepostupkekontrolekvalitetetemeljene na rezultatima interne kontrolekvalitete izvoditelja. Rad detaljno opisuje načinobavljanja kontrole kvalitete i odgovarajućihpostupanja tijekom nadzora. Podijeljena ulogaodgovornosti za kvalitetu proizvodau prvi planće staviti stvaraoce prostornih podataka, kaonajvažnijekontrolorekvalitete.Nakrajudobivenirezultati svih provedenih postupaka kontrolekvalitete daju ocjenu uporabljivosti prostornihpodatakaiproizvodazanjihovudaljnjuuporabu.

Ključne riječi: kontrolakvalitete,kvaliteta,od-govornost,procedurekontroleitehničkespecifi-kacijeproizvoda.

1.Uvod

UredbomounutarnjemustrojstvuDržavnegeo-detskeuprave(DGU)tijekom2012.godine(Re-publika Hrvatska, 2012), unutar DGU-a je us-trojenaSamostalna služba zakontrolukvaliteteinadzor.Zadaćaiodgovornostslužbejeobavl-janjeposlovakontrolekvaliteteinadzorkakvoćeprikupljanja i obrade prostornih podataka kodizradeproizvodaiznadležnostiDGU-a.Kontrolakvalitete odnosi se na poslove kontrole kvalitete procesa,kontrolekvaliteteprostornihpodatakaiproizvodaproizašlihizdržavneikatastarskeizm-jere (izmjera), tekontrolekvalitetepripadajućihmetapodatakaidokumentacije.Natemeljusvihrezultata kontrole kvalitete daje se ocjena up-orabljivosti prostornih podataka i proizvoda zadaljnjuproizvodnju(ocjenakvalitete)iprijedloziza stavljanje podataka i proizvoda u službenuupotrebu.

DGUjesnavedenimobvezamasebizadaovažanzadatak u cilju osiguranja kvalitete i homo-genostiprostornihgeodetskihpodataka iproiz-voda DGU-a na opće zadovoljstvo krajnjih ko-risnika.Sukladnotomeuspostavljaoseučinkovitsustavkontrolekvaliteteinadzorauproizvodnjii stvaranju prostornih podataka iz nadležnostiDGU-a, s jasnimciljemsprječavanjanastajanjapogrešaka i time povezanih dugotrajnih postu-pakaispravaka.

Važnaulogakontrolekvaliteteuprocesuprikupljanjaistvaranjageodetskihprostornihpodataka

IvanGrubić1

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,[email protected]


2.ZakonskaosnovaU službenim Pravilnicima DGU-a postoji jasnodefiniran pojam kontrole kvalitete s opisanimpravilimaprovođenjaposlova kontrole kvaliteteod strane DGU-a kao naručitelja i ovlaštenihprivatnih geodetskih tvrtki koje prikupljaju istvaraju naručene prostorne podatke i proiz-vode (izvoditelji). Potrebno je naglasiti daDGUnije direktno uključen u proizvodnju prostornihpodataka,kaoniu izraduproizvodatemeljenihna tim podacima. Sama proizvodnja je isplani-rana, te financirana od strane DGU-a, ali seprovodiodstraneizvoditeljauskladusaspecifi-kacijama proizvoda. Prema Pravilniku o topo-grafskojizmjeriiizradbidržavnihkarata(Repub-likaHrvatska,2008a)iPravilnikuokatastarskojizmjeri i tehničkoj reambulaciji (RepublikaHrvatska,2008b), sustavkontrolekvalitete sas-tavnihdijelovaelaborata izmjera zasniva senameđunarodnimstandardimakojidefinirajusustavupravljanjakontrolomkvalitete,načela iproce-durekontrolekvalitete,metapodatkeipostupkeuzimanjauzoraka.Stvaraociprostornihpodatakakoji su rezultati izmjera,obvezni su izraditi svojinterniplankontrolekvaliteteusklopukojegsedefinirajuinternipostupcikontrolekvalitetekojejepotrebnoprovoditi.Kakosekvalitetamjeriuodnosunatehničkespecifikacijeproizvoda,kojesuunadležnostiDGU-aikoje imajudefiniranadozvoljena odstupanjima, izvoditelji imaju obv-ezuusklopusvojih internihpostupakakontrolekvalitete tevrijednostiprovjeravati,aujednosuoneikriterijipokojimaDGUprihvaćailiodbijaproizvod.Svakiproizvodtrebabitidefiniransele-mentima i podelementima kvalitete s navedenim dopuštenimodstupanjima(tolerancijama).

Upravo zbog toga izvoditelji koji obavljajuodređene radnje u okviru izmjera, moraju us-postavitiinternemehanizmeosiguranjakontrolekvaliteteprocesaizrade,kontrolekvaliteteproiz-voda, elemenata i podelemenata kvalitete. Svirezultati interne kontrole, iskazivanje točnosti ikvalitetemorajubitisastavnidioisporukeproiz-voda. Nikako nije dopušteno dorađivati, mi-jenjati ili ne prikazivati neke rezultate internihpostupakakontrolekvalitete.Svauočenaodstu-panja, razlike, utjecaje i posljedice potrebno jedokumentirati u izvješćima o izradi (RepublikaHrvatska, 2014). Svijest i svoju odgovornost zakvalitetu proizvoda koje stvaraju, izvoditelji bitrebali opravdati upravo provođenjem internihpostupaka kontrole kvalitete, naravno poštujućipritomegeodetskepropiseiostalapisanapravi-la.Drugim riječima trebali bi biti najbolji i na-jzahtjevnijikontrolorikvalitete.

3.Tehničkespecifikacijeproizvoda

Svrha tehničkih specifikacija proizvoda je osi-guranjeodgovarajućekvaliteteDGUproizvoda.Specifikacijeopisujutehničkekarakteristikegeo-detskihpodatakaizizmjera,načinnjihovogpri-kupljanjaiobrađivanjaradiusklađenjasodgova-rajućimmodelimapodataka,kaoikakovektorskipodacitrebajubitikodirani.Poredtehničkihka-rakteristika,tidokumentitakođeropisujusadržajiformatpodatakakojeizvoditeljiisporučuju(Di-vjakidr.,2005).DGUizrađujedetaljnetehničkespecifikacijekojeopisujugeodetskeproizvodeizsvoje nadležnosti, uključujući i zahtjeve za nji-hovomkvalitetom.Svakaspecifikacijaproizvodatrebaimatibrojverzijeibrojprepravka.

Titemeljnidokumentikvaliteteprostornihpoda-takaiproizvodatrebajuzaiskazivanjekvaliteteitočnostiimatidefiniraneelementeipodelementekvalitete, s dozvoljenimodstupanjima.Navede-nadozvoljenaodstupanjasuvrijednostinavede-nekaokriterijitočnostipokojimaDGUprihvaćaili odbijaproizvod.Ako sene zadovolje kriterijiupotpunosti,isporukaćebitivraćenakodprvogslučaja nezadovoljenja bez izvršenja cjelovitekontrolekvalitete.Uslučajuuočenihnedostata-ka iodstupanjasastavljase izvješćesnalazimaobavljenogpregleda,natemeljukojegjeizvodi-teljdužanobavitiispravkesvihproizvodaipono-vitikompletnuinternukontrolukvalitete(Lemajići dr., 2005). Završni postupci kontrole kvalitetekoje provodi DGU radi ispitivanja kvalitete pro-izvoda,provodeseteknakonobavljenihinternihpostupakakontroleodstraneizvoditeljainetre-bajuuvijekobuhvatitisvedijelove isporuke(Dr-žavna geodetska uprava, 2014a).Na taj načinujednosepotvrđujeocjenatočnostivećprethod-no utvrđena od strane izvoditelja i daje ocjenauporabljivostprostornihpodatakaiproizvodazadaljnjuuporabu,apremanjihovojsvrsi.

Iskazivanje točnosti prostornih podataka i proi-zvodaizizmjerapotrebnojeprovestiuskladusdržavnimnormamazaiskazivanjekvalitetepro-stornihpodataka:HRNENISO19113:2005,HRNENISO19114:2005,HRNENISO19115:2005iHRNENISO19138:2005.

Unastavkujedanprimjer(Tablica1)elemenatakvalitetezadigitalneortofotokarte(DOF)uskla-dusISOstandardima,uzdozvoljenaodstupanjakojasuosnovazakontrolukvalitete(Državnage-odetskauprava,2014b).


Tablica1:Elementiipodelementikvalitetekodizradeortofotokarata

ISO element kvalitete

Podelement kvalitete

Dozvoljena od-stupanja

Pregled Sadržaj isporu-ke

-provjeračitljivostidigitalnihme-dija (medij također mora imatioznakuzadatka,izvoditelja,datu-maisporukeisadržaja)-inicijalnaprovjeraisporukesvihobveznihelemenataisporuke

0%

Izvješće provjera osnovnih elemenata iz-vješća (dokumentiranjeprocesa iinternekontrole)

Sukladno specifi-kacijiproizvoda

Tablice–DOF provjera osnovnih elemenata ta-bliceizradeortofotokarata


Povijest odobrenje prethodnih proizvoda;bilo kakve izuzetke treba odobritinaručitelj

0%

Prostorne kara-kteristike

Konfiguracija cijelopodručjezadatkamorabitipokriveno ugovorenim ortofoto-kartama

0%

Karakteristikeor-tofotokarata

provjera geometrijske rezolucije,DOF5=0,5m,DOF2=0,2m,DOF1=0,1m

0%

provjeraradiometrijskerezolucije 0%

provjera geokodiranja i brojapikselaisporučenihlistovaortofo-tokarata

0%

vizualnipregled izrađenih listovaDOF-azbogmogućihgrubihpo-grešaka zbog pogrešnih visina,rupa na spoju prilikom mozaici-ranja, neujednačenih kontrastailipomakapogranicimodela (ililiniji spajanja) te drugih utjecajakoji smanjujukvalitetu ivizualnuinterpretacijuDOF-a

0%

provjerapreslikavanjaipravilnogprikaza izdignutih objekata pro-meta (mostovi, vijadukti, nadvo-žnjaciidr.)

0%


Kompletnost Višak višak isporuke digitalnih zapisa(koji nisu dokumentirani u izvje-šćuilikojinisudiozadatka)


Manjak manjakisporukedigitalnihzapisa 0%

Višak višakpodatakailiatributaudigi-talnim zapisima (koji nisu doku-mentirani u izvješću ili koji nisudiozadatka)


Manjak za proizvod DOF5 manjak po-dataka ili atributa u digitalnomvektorskom zapisu (koji nisu do-kumentiraniuizvješću),odnosisena nedostatak toponima, nazivacestaisl.

2%

manjakpodatakailiatributaudi-gitalnimzapisima(kojinisudoku-mentiraniuizvješću)


Logičkadosljed-nost

Dosljednost for-mata

ispravanformatičitljivostsvihdi-gitalnihzapisa

0%


ispravnoimenovanjesvihisporu-čenihdigitalnihzapisa

0%


-ispravnastrukturadigitalnihzapisa Sukladno specifi-kacijiproizvoda

G e o m e t r i j s k a vjernost

ispravnageometrijskaprezentaci-jaobjekataudigitalnimzapisima


Dosljednost po-dataka

usklađenostinformacijaipodata-kasvihdijelovaisporuke


D o s l j e d n o s t domene

zaproizvodDOF5provjeravalja-nost kodiranja obilježja i atributavektorskog podatka DOF-a (font,veličina teksta, vrsta linije, boja,idr.)


T e m a t s k a točnost

Pravilnost klasifi-kacije

zaproizvodDOF5provjerapravil-nogpisanjatoponima–pravopis,pozicija,pravilnopisanje teksta idr.


Pravilnost klasi-fikacije

provjeraklasifikacijecestazaproi-zvodDOF5

Sukladnospecifi-kacijiproizvoda

Položajna toč-nost za proi-zvodDOF5

Apsolutna toč-nost

dobrodefiniranetočke±1,0mSD

Apsolutnatočnost #grubepogreške>3*SD 0%

P o l o ž a j n atočnostzaproiz-vodDOF2

Apsolutnatočnost -dobrodefiniranetočke ±0,4mSD

Apsolutnatočnost #grubepogreške>3*SD0%

P o l o ž a j n atočnostzaproiz-vodDOF1

Apsolutnatočnost -dobrodefiniranetočke ±0,2mSDA p s o l u t n atočnost

#grubepogreške>3*SD0%


Osim specifikacija proizvoda osnova i temeljnanačela prikupljanja i stvaranja prostornih po-datakaodređenasusukladnoodredbamaUgov-ora i projektnog zadatka, zakonima - Zakon održavnoj izmjeri i katastru nekretnina iz 2007.god.iUredbaosnimanjuizzrakaiz2014.god.,te pravilnicima, standardima i pravilima struke,posebnim naputcima izdanim od DGU-a, teraspoloživimizvornicima.

4.Načinobavljanjakontrole

Kontrola kvalitete sastavnih dijelova elaborata,prikupljanjeiizradaprostornihpodatakaiproiz-voda obavlja se u tri faze (kontrola kvalitetekompletnostiisporuke,automatiziraniimanualnipostupcikontrolekvalitete):kontrolomisporukesastavnihdijelovaelaboratautvrđujesekompletnostsastavnihdijelovapremaobveznoj listi isporuke iz tehničkih specifikacija,tenjihovaprihvatljivostzadaljnjukontrolu,automatiziranipostupcikontroleobavljajusepo-moću prethodno uspostavljenih automatiziranihprocesa. Za automatizirane kontrole dopuštenoodstupanjejednakojenuli,zamanualne(ručne)kontrolekoristesemetodeuzimanjauzorakailipotpunekontrole.

Drugafazakontrolekvaliteteobavljaseukoliko

jerezultatkontrolekvaliteteisporukeprihvatljiv,aobavljanjetrećefazekontrolekvaliteteukolikojeprihvatljiv rezultatautomatskekontrolekvali-tete.

4.1Kompletnostisporuke

Kontrolomkompletnostiisporuke,ispravnostina-zivanja i čitljivosti sastavnih dijelova elaborataizrade, utvrđuje se potpunost isporuke svih ob-veznihrezultataradapremaobveznoj listi ispo-ruke izspecifikacijaproizvoda iprihvatljivost is-poručenogzadaljnjukontrolu.PostupcikontrolekvaliteteprateseiopisujupomoćuExceloveta-blicepostupakakontrole.Nakonuvidausadržajisporukeizrađujesepopiskompletneisporukeuprvomradnomlistutablice,kojiosimnazivada-totekeobuhvaćaizvornidatumdatotekainjihovuveličinu. Provjera kompletnosti isporukeobavljasepopunjavanjemdrugogradnoglista(Slika1).Sukladnodefiniranimpravilimanazivanjadato-tekaisporukeprovjeravaseispravnostnazivanjadatoteka. Inicijalnimotvaranjemdatoteka ispo-rukeujednoseprovjeravačitljivostistihzadaljnjepostupkekontrolekvalitete.Uslučajunezadovo-ljenja uvjeta kompletnosti ili čitljivosti, pisanimputemsekontaktiraizvoditeljaipotražujedopu-naisporuke,kakobisepostupcikontrolekvalite-temoglinastaviti.

Slika1:Provjerakompletnostiisporuke


4.2Automatiziranakontrola

Automatiziranipostupcikontrolekvaliteteobav-ljaju se uspostavljenim automatiziranim proce-sima kroz programsko rješenje Feature Mani-pulation Engine (FME).Automatiziranim radnimprocesima,kojisadržeuvjete ispravnosti izspe-cifikacija proizvoda provjeravaju se rezultati is-porukeizapisujurezultatikontrole(Slika2).Svezajednoseanalizira iprovjerava,vizualizacijomrezultata kontrole preklopljenih s isporučenimpodacima.Spomenutaautomatskakontrolapo-kriva provjeru: georeferenciranja, naziva dato-teka, geometrijsku rezoluciju, broj kanala, brojpiksela,minimalniimaksimalniRGB,datumza-pisa datoteka, površinu koju pokriva DOF, NODATA područja, program kojim je izrađena ra-sterskadatotekaidr.

4.3Manualnakontrola

Manualnakontrolaprovodisedaljnjimpostupci-mavizualizacijerezultataisporuke(Slika3),pro-vođenjemanalizeivizualnekontroleDOF-a,radieventualnih pogrešaka: mozaika, preslikavanjaizdignutih objekata, kao i usporedba s ostalimpodacima isporuke (ostvarenosnimanje,orijen-tacijsketočke,digitalnimodelreljefaidr.).

Radismanjenjaposlovakontrolekvalitete,čestoseradinaizabranimpodacima(uzorku).Metodapostupaka i planova uzimanja uzoraka (Tablica2) temelji senaopćimmeđunarodnimstandar-dima ISO2859 i ISO3951 (Hrvatski geodetskiinstitut,2004).

Slika2:RezultatiautomatskekontrolekvalitetelistovaDOF-a

Tablica2:VeličinaizborapremaISO2859

Brojtočaka/objekataunizupodata-kaunutarkontrolnogpodručja

Veličinaizborakadseprovjerava dosljednost domene i kompletnost

Veličinaizborakadsepro-vjeravapoložajnatočnostikvantitativniatributiOd Do

1 8(5) sviobjekti(potpunakon-trola)

sviobjekti(potpunakon-trola)

9(6) 50 8 5

51 90 13 7

91 150 20 10

151 280 32 15

281 400 50 20

401 500 60 25

501 1,200 80 35

1,201 3,200 125 50

3,201 10,000 200 75

10,001 35,000 315 100

35,001 150,000 500 150

15,001 500,000 800 200

>500,000 1,250 200


Kodkontrolepoložajneilivisinsketočnostirezul-tati isporuke uspoređuju se s pravim vrijednos-tima,ostalimslužbenimpodacimailiizmjerenimpodacima.Važnojenaglasitidabi terenskipri-kupljenipodacitrebalibiti izmjereni s točnošću 1/3 standardnog odstupanja elemenata kvalitete koji se provjerava.

4.4Plankontrolekvalitete

Opisanim postupcima kontrole kvalitete obuh-vatiti će se većina definiranih ISO elemenata ipodelemantatakvalitete izspecifikacijaproizvo-da,sposebnimnaglaskomnaprovjeručitljivosti,ispravnostiformata,strukturuipravilnonazivanjedatoteka,sadržajisvrsishodnostpisanihizvješćaoizradi,tabličnihizvješća,višakilimanjakisporuke,prostornupokrivenostpodručjazadatka,homo-genost,cjelovitost,tonskuujednačenost,točnosti ispravnost strukture prikupljenih podataka,ujednačenost kontrasta, pravilnost prikaza, bezradiometrijskihrazlikaiutjecajarefleksijeidru-gihnedostatakaiodstupanjaidr.(Tablica1).Svirezultati postupaka kontrole kvalitete unijet ćese unutar tablice kontrole kvalitete, na temeljukojećese izraditi izvješćesnalazimaobavljen-og pregleda. U slučaju uočenih nedostataka iodstupanja to će biti zabilježeno istaknutije u izvješću. Temeljemdostavljenogizvješćasna-lazimaobavljenogpregleda, izvoditelj je dužanobaviti ispravke svih prostornih podataka iproizvodaiponovitikompletnuinternukontrolukvalitete.

Opisani postupak kontrole kvalitete možemonazvati plan kontrole kvalitete. Nakon obav-ljenih završnih ispravaka od strane izvoditelja iprovedenoginternogplanakontrolekvalitete,teu slučaju postignute zadovoljavajuće točnosti ikvalitete,DGUmožepotvrditiispravnostprostor-nogpodatkailiproizvodaipustitigauslužbenuuporabu,OdlukomravnateljaDGU-a.

4.5Nadzoriobveznapostupnja

Nakonpotpisivanjaugovoraojavnimuslugamazaprovođenjeizmjeraizvoditeljtrebauskladiti iažurirati vremenski tijek (gantogram) izvođenjaradova i dostave podataka (s planom internekontrole), koji predložen od strane izvoditelja isastavnijedionjihoveponude.Uslučajupotrebezaizmjenama,izvoditeljjedužandostavitiažuri-ranigantogramnasuglasnostDGU-u.

Tijekom provođenja izmjera odgovorne osobeDGU-a dužne su pratiti radove sukladno gan-togramu izvođenja radova i dostave podataka.Nadzor može obuhvatiti i kontrolu odgovornihosoba u procesu izrade, u obliku nenajavljenihposjeta izvoditelju, s ciljem sprječavanja odre-đenihnepravilnostiilinejasnoćautijekuizrade,kontrolurokovaizradekaoikontroluprovođenjainternihpostupakakontrolekvalitete.

Takođerizvoditeljimaobvezudauslučajunesu-glasicailinerazumijevanjaspecifikacijaproizvo-dailidokumentacijezanadmetanjeuputiDGU-u

Slika3:VizualnakontrolaDOF-a


pisaniupit,nakojiDGUtrebaizdatipisaninapu-taksjasnimpojašnjenjem.

5.Zaključak

Kako bi krajnjim korisnicima prostornih poda-taka iproizvoda iznadležnostiDGU-aosiguralizahtijevanutočnostikvalitetupotrebnojeuspo-stavitiiodržavatiučinkovitsustavkontrolekvali-teteinadzora.PrvotnojepotrebnozasveDGUprostornepodatkeiproizvodeobnovitipostojećeili izraditinove tehničke specifikacijeproizvoda,koje na jednoznačan način definiraju podat-ke iproizvode s točnodefiniranom listom ispo-ruke nakon završenog proizvodnog procesa. Titzv.dokumentikvalitetetrebajuimatidefiniraneelemente ipodelementekvalitetesdozvoljenimodstupanjima, koja su ujedno kriteriji točnosti islužezaiskazivanjekvaliteteitočnosti.

Potrebnojetakođerpotaknutisvijestkodizvodi-telja,stvaraocaprostornihpodatakadajeupra-voonglavniinajvažnijikontrolorkvalitete,tejeodgovoran za kvalitetu krajnjeg proizvoda. Za-daća i odgovornost izvoditelja je da temeljemizrađenomplanakontrolekvalitetedokažespo-sobnostzadovoljenjakvalitetekonačnogproizvo-da. Ujedno treba uspostaviti i provoditi internemehanizmeosiguranjakontrolekvaliteteproce-saizradeikontrolekvaliteteproizvoda,kakobipostigaozadovoljavajućutočnost ikvalitetu.Nakraju obavljenih radova treba izraditi i dostavi-tiizvješćaoizvršenimradovima,kojamorajuuzjasanijednoznačanpregledsvihpostupakaizvo-đenjaradovasmogućnošćuneovisnogponavlja-nja radova,obradepodataka,analize,kontrolei korištenje podataka, imati i naznačenuosobukojaihjeizradila,datumizrade,imeipotpistepečatovlaštenoginženjerageodezijeutvrtkikojajeradoveizvršila.

DGUćenakontogaprovestizavršenepostupkekontrolekvaliteteidatiocjenukvaliteteprostor-nihpodatakaiproizvodazanjihovudaljnjuupo-rabu.

Literatura

Divjak,LandekiVilus(2005):Specifikacijeproi-zvoda,Trećihrvatskikongresokatastru,zbornikradova,Zagreb.Državnageodetskauprava(2014a):Specifikacijeproizvodasnimanjeizzrakaiorijentacijsketočke,verzija2.0.,Zagreb.

Državnageodetskauprava(2014b):Specifikaci-jeproizvodadigitalnaortofotokarta,verzija2.0.,Zagreb.Hrvatskigeodetskiinstitut(2004):301D301Na-čelakontrolekvalitetegeoinformacija–CRONO-GIP,2004,Zagreb.Lemajić,GrgićiMiloš(2005):KontrolakvaliteteDOF-a u procesu katastarske izmjere, Treći hr-vatskikongresokatastru,zbornikradova,2005,Zagreb.Republika Hrvatska (2008a): Pravilnik o topo-grafskojizmjeriiizradbidržavnihkarata,Narod-nenovinebr.109/2008,Zagreb.RepublikaHrvatska(2008b):Pravilnikokatastar-skojizmjeriitehničkojreambulaciji,Narodneno-vinebr.147/2008,Zagreb.RepublikaHrvatska(2012):Uredbaounutarnjemustrojstvu Državne geodetske uprave, Narodnenovinebr.39/2012,Zagreb.

Importantroleofqualitycontrolintheprocessofcollectingandproducinggeodeticspatialdata

Abstract: Theroleofqualitycontrolandsurvei-llanceofthecollectedspatialdataandproducts,hasbeenrecognizedasanimportantentitythatdefinesthefinalqualityscoreasoneofthemostimportant information for all spatial data and otherspatialproductsintheStateGeodeticAd-ministration (SGA) jurisdiction users. Specialemphasiswill be put on the importance of theproducttechnicalspecificationsthataretheres-ponsibilityoftheSGAandalsobasicdocumentsofquality.Thesedocumentsshouldhavedefinedtolerances,whicharethecriteriaforacceptanceorrejectionoftheproduct.SGAcarriedoutthefinalqualitycontrolproceduresbasedonthere-sultsofinternalcontractorqualitycontrolproce-dures.Thisarticle indetaildescribesmethodofcontrollingthequalityandappropriatetreatmentduring inspection.Theresponsibility forproductquality in the forefrontplacecreatorsof spatialdata,asthemostimportantqualitycontrollers.Intheend,theresultsofallqualitycontrolprocedu-res provide assessment of spatial data and other spatialproductsusabilityfortheirfurtheruse.

Keywords:qualitycontrol,quality,responsibility,qualitycontrolproceduresandtechnicalproductspecifications.


DostupnostpodatakanageoportalimasusjednihzemaljainekihzemaljaEU-a

IvaGašparović1,TomislavCiceli2

Sažetak: KaočlanicaEuropskeunije(EU)Repu-blikaHrvatska(RH)jebilaobveznaprihvatitina-putke,kao idirektivuEuropskeunijevezanuzauspostavu infrastrukture prostornih informacijanaraziniEU-a,kojase temeljina infrastruktu-riprostornihpodatakananacionalnojrazinitzv.NIPP-u. Jedan od važnih projekata u uspostaviNIPP-a svakako jeuspostava iodržavanjenaci-onalnog geoportala. Zadatak i cilj nacionalnoggeoportala je omogućiti učinkovito prikupljanjemetapodatakaoprostornimpodacima,vođenje,te razmjenu i korištenje georeferenciranih pro-stornihpodataka.Naravno,sveusvrhuštoboljei jednostavnijedostupnosti prostornihpodatakakrajnjimkorisnicima.Geoportalpredstavljacen-tralnomjestozaprikupljanje,pohranuipublici-ranje prostornih podataka i kao takav predstavlja jedan od važnih temelja za gospodarski razvojsvake zemlje. Bez kvalitetne baze raznovrsnihprostornihpodatakateškojeprivućipotencijalneinvestitoreuzemlju,tekonkuriratinaprojektimaEuropskeunije.Objedinjavanjemrazličitihpoda-takaujedanjedinstvenisustavprostornihpoda-taka smanjuje se redundancija u podacima, tesamitroškoviprikupljanjaiodržavanjapodataka.Uradubiti ćedanpregleddostupnihpodatakana geoportalima susjednih zemalja, RepublikeHrvatske,tenekihvodećihzemaljaEuropskeuni-je.

Ključne riječi: Europska unija, geoportal, GIS,prostornipodaci

1.Uvod

Tehnikeprikupljanjaprostornihpodatakadanassu izuzetno efikasne. Ciklus prikupljanja pro-stornihpodatakaimasvevišufrekvenciju;poda-ci se prikupljaju sve brže, efikasnije i češće. Torezultiraizuzetnovelikomkoličinompodatakaoprostoruurazličitimmodelima,formatimaistan-dardima.Ukonačnici toznačidasmookruženivelikomkoličinomprostornihpodatakaokojimanemamodovoljnoinformacija,štozasobompo-vlačiinedovoljnokorištenjeistih.Iztograzlogavažno jepomoćikorisnicimananačinda imseprostornipodaciučinedostupnimnanjimačitljivi prihvatljiv način. Geoportali predstavljaju po-veznicu između prostornih podatka i korisnika.Zbog rastuće potrebe za prostornim podacima,a time i geoportalima, dolazi do povećane ak-tivnostiupodručjustandarda,interoperabilnosti,vizualizacije prostornih podataka, uslugameta-podataka, administrativne politike i prostornihbazapodataka,kakobiseinfrastrukturaprostor-nihpodatakamoglaučinkovitijekoristiti.

Iakosepojamgeoportalčestokoristi, rijetkesuprilike kada uporaba samog pojma odgovaradefiniciji geoportala. Postoji nekoliko definicijageoportala, prema kojima je to internet strani-ca,aplikacijailipaksučelje.Svimajezajedničkodaspominjudvijeosnovnefunkcionalnosti;mo-gućnostpronalaženjaprostornihpodataka,kaoi

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]žavnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]


njihovadostupnostputemmrežnihusluga.OpenGeospatialConsortium(OGC)definirageoportalkaokorisničkosučeljezaprikupljanjeonlineizvo-ra prostornih podataka i usluga (OGC, 2004).Maguire i Longley (2005) definiraju geoportalkaoWorldWideWebsučeljekojeorganizirasa-držaj i usluge kao što su direktoriji podataka,pretraživačkialati,informacijeozajednici,izvoripodataka,podaciiaplikacije.

Geoportal sadrži web-orijentirane usluge kojeomogućavaju korisnicima lakše pretraživanje,pregledipreuzimanjepodatakaizrazličitihizvo-ra,kojisufizičkismiješteniurazličitaokruženja(URL1).

HrvatskinacionalnigeoportaldefiniranjeZako-nomoNacionalnoj infrastrukturiprostornihpo-dataka (NN56/2013),premakojemGeoportalNIPP-a predstavlja ishodišno mjesto za pristupizvorimaprostornih podataka, koji su temeljemZakona oNIPP-u dioNacionalne infrastruktureprostornihpodataka.

Prednosti pristupa prostornim podacima pre-poznate su na različitim razinama, te sukladnotome geoportale možemo podijeli na: lokalne,regionalne i nacionalne, te također mogu bitijavniiliprivatni.

Unastavkuradadanjepreglednacionalnihge-oportalaNjemačke,Norveške,Švedske,Srbije iHrvatske,tejenapravljenanjihovausporedba.

2.GeoportalizemaljaEuropskeunijeiEuropskoggospodarskogprostora

Dabipotpomogleintegracijunacionalnihinfra-strukturauINSPIRE,državečlanicetrebajuomo-gućitipristupsvojiminfrastrukturamaputemgeo-portalaEuropskezajednice(INSPIREgeoportala),kojim upravlja Europska komisija, kao i putemdrugih pristupnih točaka kojima države članiceodlučeupravljati(URL2).

IakozemlječlaniceEuropskeunijepremaDirek-tivi 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijećao uspostavljanju infrastrukture za prostorne in-formacije u Europskoj zajednici (INSPIRE), nisudužneizraditinacionalnegeoportale,idejajedaseINSPIREgeoportaldirektnospajasnacional-nimgeoportalimaipreuzimapodatke(Giffidr.,2008).

Geoportali temeljenina INSPIREdirektivimora-juzadovoljitikriterijepropisaneDirektivom,kaonpr.mrežneuslugekojepodržavaju iobaveznekombinacijekriterijazapretraživanje.Međutim,nizobilježjageoportala, kaodizajn,dostupnostprostornihpodataka,uvođenjenaplatemrežnihuslugaprepušten jenaodluku zemljamačlani-cama.

2.1GeoportalNjemačke

NacionalnigeoportalRepublikeNjemačkerazvi-jainicijativavlade,saveznihdržavaiopćinapodnazivomInfrastukturaprostornihpodatakaNje-mačke (DieGeodateninfrastrukturDeutschland,GDI-DE). Važno je napomenuti da RepublikaNjemačkazbogsvogfederalnogustrojaimage-oportalena razini svakedržave (njih16), kao icentralnigeoportal,kojiprikupljainformacijesasvihostalihgeoportalanaregionalnojrazini.

Geoportal Njemačke razvijen je 2005. godinena internet adresi: www.geoportal.bund.de, a2012.godineobjavljen jeudanašnjem izgledunaadresi:http://www.geoportal.de/(Slika1),NanavedenuinternetstranicumožesedoćiputempoveznicesastranicaFederalneagencijezakar-tografijuigeodeziju(URL4).Unastavkujeopi-sangeoportalnaraziniRepublikeNjemačke.

2.1.1Dostupnostpodataka

GeoportalNjemačkejevrlointuitivan,tejedno-stavanzakorištenje.Naportalusemogusaznatiosnovneinformacijeoorganizacijikojaodržavageoportal, tehničkim specifikacijama po kojimaizrađen, akti prema kojima je definiran, kao ipronaći podaci, teaplikacija zanjihovu vizuali-zaciju.

Dostupnojepreko100000prostornihpodataka,njihpreko30000 izrađeno jeusklađeno s IN-SPIREspecifikacijama.Navedenipodacigrupira-nisuuosamtema:vrijeme/klima,geologija/tlo,vode, infrastruktura, statistika/politika/društvo,geopodaci,poljoprivredaišumarstvo,teprirodaiokoliš.

GeoportalNjemačkeuslugepronalaženjaipre-gledavanja korisnicima daje besplatno, dok seusluga preuzimanja podataka često naplaćuje.Implementirana je iusluga transformacije.Cje-lokupnisadržajjedostupannanjemačkomien-gleskomjeziku.


Nedostataktoggeoportalajenemogućnostfiltri-ranjapodatakaprematemamaINSPIRE-aime-tapodacima.

Slika1:GeoportalRepublikeNjemačke(URL3)

2.2GeoportalNorveške

NorveškaniječlanicaEuropskeunije,alisobzi-romdaječlanicaEuropskoggospodarskogpro-stora(eng. European Economic Area - EEA)usvo-jilajeINSPIREdirektivu.GeoportalNorveškepodnazivom GeoNorge (Slika 2) razvija i održavaNorveškadržavnaagencijomzakartografijunainternetskojstranici(URL5):http://www.kartver-ket.no/geonorge/. Prva verzija geoportalaNor-veškeobjavljenaje2004.godine.


UGeoportalNorveškesuimplementiranemrež-ne usluge: pronalaženja, preuzimanja, te tran-sformacije,dokjeuslugapregledadostupnakrozimplementiraniinteraktivnipreglednik.Uznave-deneuslugegeoportalnudivelikemogućnostifil-triranjapodataka,alikaoigeoportalNjemačkenenudifiltriranjepremaINSPIREtemama.Poda-ci u podijeljeni u 13 tema: osnovni geopodaci,energija, zagađenje, okoliš, geologija, kulturnabaština, obala/ribarstvo, poljoprivreda, reljef,priroda,komunikacijaipromet,tecivilnazaštita.

GeoportalGeoNorgeodsličnihuraduprikaza-nihgeoportalanudinajvećibrojmogućnosti,imazavidan broj uključenih subjekata i broji preko1200izvorapodataka.Jednaodprednosti ovoggeoportala, u odnosunadruge,uraduopisane,jemogućnostugrad-

njekartekreiraneunutaraplikacijeudruge in-ternetstranice(engl. embed).

JedanodvelikihnedostatakageoportalaNorveš-kesvakakojenemogućnostkorištenjaintenetskestranicenaengleskomjeziku.Naime,iakogeo-portaldajemogućnostizborajezika,većinusadr-žajamogućejepregledavatisamonanorveškomjeziku.

Slika2:GeoportalNorveške(URL5)

2.3GeoportalŠvedske

Geoportal Švedske razvija i održava Švedskaagencija za kartografiju, katastar i zemljišnuuknjižbu (Lantmäteriet), koja je zadužena i zaodržavanje nacionalne infrastrukture prostornihpodataka.Švedskinacionalnigeoportalrazvijenje 2008. godine, amogućemu je pristupiti nainternetskojstranici:www.geodata.se.


GeoportalKraljevineŠvedske(Slika3)imaimple-mentiranaukupno760izvorapodataka,odtoga443opisanaprema INSPIRE specifikaciji. Poda-cisupodijeljeniu20tema,kojenisudefiniraneprema INSIPIRE-u.Navedene temesu:granice,karte/DOF/pokrov zemljišta, poljoprivreda, kli-ma/meteorologija/atmosfera, biologija i ekolo-gija,struktura,ekonomija,prostornoplaniranje/katastar,geoznanosti,zdravlje,visine,unutarnjevode, oceani, javne usluge/komunikacije, oba-vještajni/vojni podaci, okoliš, lokacije, društvo,prometinerazvrstanipodaci.

Geoporal ima implementirane mrežne usluge:pronalaženja,pregleda,tepreuzimanja.Uslugepronalaženja ipregledasubesplatne,azasadaiuslugapreuzimanja.

Geoportalomogućavaiuslugudistribucijepoda-takaGET,začlanoveŠvedskeakademskezajed-


nice(SWAMID).Članovimazajednicezapotrebeobrazovanja, znanosti i kulture, omogućeno jebesplatno preuzimanje velikog broja podatakaizdanihodŠvedskeagencijezakartografiju,ka-tastarizemljišnuuknjižbu,teŠvedskogministar-stvaprometa.Cjelokupnisadržajgeoportalamo-guće je pregledavati na švedskom i engleskomjeziku.

Slika3:GeoportalkraljevineŠvedske(URL6)

2.4Geoportalisusjednihzemalja

ZemljesusjedneRepubliciHrvatskoj,akojenisučlanice Europske unije, trenutno su u procesuuspostavljanja geoportala. Internetske stranicenamjenjenenjihovimnacionalnimgeoportalimaaktivnesu,alisobziromdajenjihovrazvoj tekuzačecimanećemoihdetaljnoopisivati.Razvojinapredakgeoportalauzemljamaregije,naža-lost,jeograničennedostatkomsredstava.Una-stavkujeopisangeoportalSrbije.

2.4.1GeoportalSrbije

Iakonije članicaEuropskeunije Srbija je razvi-laincijalnigeoportalprostornihpodatakapremaINSPIREspecifikacijama.Republičkigeodetskiza-vod u suradnji s Norveškom državnom agenci-jomzakartografiju ikatastar (Statenskartverk),razvija Geoportal Srbije na internetskoj adresi:http://www.geosrbija.rs(Slika4).PortalusemožepristupitiisinternetskestranicaRepubličkogge-odetskogzavoda.Trenutnojeuplanuuspostav-ljanjenacionalnoggeoportalakojićezamijenitiinicijalnigeoportal.


Geoportaljeorganizirannanačindaseobjedi-njavajusverelevantneinformacijeoprovođenjuINSPIRE direktive u Srbiji, zakonsku regulativu,ciljeveisvrhunacionalneinfrastrukturegeopro-stornihpodatakaitd.Također,nageoportalusu

smješteneuslugezapregledmetapodatakaikar-tografskipregled.

Geoportal Srbije trenutno ima aktivne uslugupretraživanja i kroz implementirani preglednikuslugupregleda,dokostaleuslugejošnisuuspo-stavljene.Njegovciljjedaosiguravarazmjenuidistribucijuprostornihpodatakaiuslugauokvirunacionalneinfrastrukturegeoprostornihpodata-ka.Sadržajjedostupannasrpskojćirilici,latinici,tenaengleskomjeziku.

Sobziromdajegeoportaljošurazvoju,nedosta-junekefunkcijepoputuslugapreuzimanjaius-luge transformacije podataka, većemogućnostipretraživanja, teuključivanjevećegbroja izvorapodataka,osobitousluga.

Slika4:GeoportalRepublikeSrbije(URL6)

3.GeoportalNacionalneinfrastruktureprostornihpodatakaRepublikeHrvatske

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka(NIPP) definirana je kao skup tehnologija,mje-ra,normi,provedbenihpravila,usluga, ljudskihkapacitetaiostalihčimbenikakojiomogućavajudjelotvornoobjedinjavanje,upravljanje i održa-vanjedijeljenjaprostornihpodatakausvrhuza-dovoljenjapotrebananacionalnoj,kaoinaeu-ropskojrazini(NN,56/2013).

3.1GeoportalNacionalneinfrastruktureprostornihpodataka

GeoportalNIPP-a,temeljemčlanka11.ZakonaoNIPP-uuspostavlja,održavairazvijaNacionalnakontaktna točkausvrhuupravljanjametapoda-cima i davanja usluga pronalaženja, pregleda-vanja, preuzimanja, transformacije i pozivanja


izvoraprostornihpodataka,tedrugihinformacijakojeseodnosenaNacionalnuinfrastrukturupro-stornihpodataka (NN56/13).Nacionalnakon-taktna točka za Nacionalnu infrastrukturu pro-stornihpodataka i INSPIREdirektivu jeDržavnageodetskauprava.

ImplementacijaGeoportalaNIPP-aobavljena jeusklopuprojektaILAS(engl.IntegratedLandAd-ministrationSystem)uperioduizmeđulistopada2013.dokolovoza2014.godine(Matijevićidr.,2014). Geoportal NIPP-a (Slika 5) nalazi se nainternetadresi:http://geoportal.nipp.hr.

Slika5:NaslovnicaGeoportalaNIPP-a(URL7)


Geoportal NIPP-a ima implementirane uslugupronalaženja, uslugu preuzimanja (jednostavnoinaprednopreuzimanje)iuslugutransformacije,auslugapregledavanjadostupnajekrozimple-mentiranipreglednik.

Omogućeno je filtriranje podataka prema or-ganizaciji nadležnoj za prostorne podatke, tipupodatka, ključnim riječima, INSPIRE temi itd.Također, moguće je pregledavati metapodatkeunesenihprostornihpodataka.Cjelokupansadr-žajgeoportalajedostupannahrvatskomiengle-skomjeziku.

GeoportalNIPP-abroji125izvorapodatakaiz25institucija,aodtoga27mrežnihusluga.

4.Usporedbaodabranihgeoportala

Usporedbom prethodno navedenih geoportalaNjemačke,Švedske,NorveškeiSrbijevidljivojedapostojevrlomalerazlikeutehničkojrealizaciji(Tablica1).Najvećepromjenesuvidljiveubrojuuključenihinstitucijaiprostornihpodataka.

Tablica1:Usporedbausluganageoportalima

Zemlja Pretraživanje Pregledavanje Preuzimanje Tranformacija Višejezičnost

Njemačka + + + + +

Švedska + + + - +

Norveška + + + + -

Srbija + + - - +

Hrvatska + + + + +


5.Zaključak

Izovogkratkogpregledavidljivo jedanavede-ni geoportali imaju vrlo slične funkcionalnosti,teda jeuslugePronalaženja,uz funkcionalnostPreglednikakarakterističnazasve.Možemorećidageoportalipredstavljajuslikuuspostavanaci-onalnih infrastruktura prostornih podataka, jersu vrata do prostornog sadržaja i predstavljajupoveznicuizmeđuprostornihpodatkaikorisnika.

Pozitivniutjecaji kojegeoportali imajunadruš-tvoucjelinisuuglavnomgospodarski:povećanjekorištenjaprostornihpodatakainjihoverazmije-nemeđukorisnicima, smanjenje troškova i po-većanjetransparentnosti,alinisuzanemarivinitidruštveniutjecajikaonpr.svevećaosviještenostovažnostikvalitetnihprostornih

Analiziranjemdostupnostipodatakanageopor-talimaNjemačke,Švedske,NorveškeiSrbijevid-ljivojedasefunkcionalnostivrlomalorazlikuju,ali ono što ih temeljeno razlikuje je broj uklju-čenih institucija i organizacija koje sudjeluju uuspostavi nacionalnih IPP-ova, kao i sam brojizvora.IznavedenihopisalakosemožezaključitidajeNjemačkazemljasnajvećimbrojemuklju-čenih, kako institucija, tako i izvora prostornihpodataka.Razlogtometrebapotražitiučinjenicikojaproizlazi iz samog federalnogustroja,ali iveličinesamedržave.

U nastavak razvoja geoportala veća pozornostmoraseobratiti,kakonauključivanjenovihinsti-tucija,takoinauspostavunovihmrežnihusluga,primarnopregledatakoisvihostalih;preuzima-njaitransformacije.

Literatura

EuropeanCommission(2007):Directive2007/2/ECof the European Parliament andof theCo-uncil: establishing an infrastructure for spatialinformationintheCommunity(INSPIRE),OfficialJournaloftheEuropeanUnion,L108/1,50.Giff,G., van Loenen, B., Crompvoets, J., Zeve-nbergen, J. (2008): Geoportals in Selected Eu-ropean States: A Non-Technical ComparativeAnalysis,GSDI-10,St.Augustine,Trinidad.Maguire,D.J.,Longley,P.A. (2005):Theemer-genceofgeoportalsandtheirroleinspatialdatainfrastructures,Computers,EnvironmentandUr-banSystems,Elsevier,29,3-14.Matijević,H.,Ciceli,T.,Maračić,M.(2014):Ge-

oportalNIPP-a–korakbliže INSPIRE-u,ZbornikradovaDaniIPP-a,RepublikaHrvatska–Državnageodetskauprava.Narodnenovine(2013):ZakonoNacionalnojin-frastrukturiprostornihpodataka,br.56,Narodnenovined.d.OGC (2004):Geospatial Portal ReferenceArhi-tectureURL1:https://www.geodata.se/URL2:http://www.nipp.hr/URL3:http://www.geoportal.de/URL4:http://www.bkg.bund.de/URL5:https://kartkatalog.geonorge.no/searchURL6:http://www.geosrbija.rs/Default.aspxURL 7: http://geoportal.nipp.hr/hr/application/find#fast=index&from=1&to=20

TheavailabilityofdataontheGeoportalofneighboringcountriesandtheEUcountries

Abstract: AsamemberoftheEuropeanUnion,Republic of Croatia was obliged to accept theguidelinesanddirectivesoftheEuropeanUnionrelatedtotheestablishmentofaninfrastructureforspatialinformationatEUlevel,basedonthespatial data infrastructure at the national levelcalledNSDI.Oneoftheimportantprojectsintheestablishment of theNSDI is the establishmentand maintenance of national geoportal. Thetaskandobjectiveofthenationalgeoportalistoeffectively collect metadata about spatial data,management,exchangeanduseofgeoreferen-cedspatialdata.Ofcourse,allforthepurposeofpublicgettingaccesstospatialdata.Geoportal is a central point for the collection,storage and publication of spatial data and assuchisanimportantbasisfortheeconomicde-velopmentofeachcountry.Withoutagoodbaseofdiversespatialdataitisdifficulttoattractpo-tential investors in thecountryandcompeteonEUprojects.Bybringing togetherdifferentdataintoasinglesystemofspatialdatareduces theredundancy in thedataand theactual costsofcollection andmaintenance of data. The paperwillbegivenanoverviewof theavailabledataonthegeoportalsofsomeneighboringcountries,CroatiaandsomeleadingEUcountries.

Keywords: European Union, geoportal, GIS,spatial data


HRVATSKAGEODEZIJAUEU

T. Duplančić LederQuovadisSpalatumgeodaisiaeducationem?

M. Lapaine, M. ViličićHrvatska na međunarodnoj izložbi karata u Rio deJaneiru

I. Landek, M. Marjanović, I. ŠimatIzradabazepodatakaumjerilu1:250000

M. Gucek, M. ZrinjskiGeodetski projekt za velike infrastrukturne objektefinanciraneizfondovaEuropskeunije

Ž. Hećimović, L. MartinićUtjecaj Copernicus program opažanja Zemlje nageoinformacijskeproizvodeiusluge

J. Lisjak, V. CetlGeodetska struka kao potpora Dunavskoj strategijiEuropskeunije

F. Kovačić, Ž. HećimovićGeoprostorni proizvodi i usluge na temelju obradeLandsat8podataka(posterprezentacija)

2015.

SIM

POZ

IJ

IGPATIJA


QuovadisSpalatumGeodaisiaeducationem?

TeaDuplančićLeder1

1Fakultetgrađevinarstva,arhitektureigeodezijeSveučilištauSplitu,UlicaMaticehrvatske15,21000Split,Hrvatska,e-mail:[email protected]

Sažetak: Moderna geodezija se tradicional-nosmatrauslužnomznanošću ilidisciplinom,ačini temeljuspješnosti društva.Sve je višekori-snika prostornih informacija, stoga se geodetizapošljavaju na različitim područjima. Tim no-vim trendovima treba prilagoditi i edukaciju.Fakultetgrađevinarstva,arhitekture igeodezije,(FGAG)SveučilištauSplituvećšestgodinaobra-zujegeodetskestručnjake.Uradusuprikazanekratkoročne i dugoročne izmjene i dopune napreddiplomskomstudijskomprogramuGeodezi-jeigeoinformatike.KompetencijeiishodiučenjastudijskogprogramauspoređenisusnormiranimiopćeprihvaćenimpopisimaosnovnihznanjazaGISiizmjeruzemljišta.

Ključne riječi:izmjenestudijskogprograma,os-novnaznanja

1.Uvod

Geodezija i izmjera zemljišta suosnovauspješ-nostimodernogdruštva,tepredstavljajumjerilonjegovog cjelokupnog razvoja.Ova struka služidruštvu pružanjem referentnih okvira za širokraspon praktičnih aplikacija, kao što su pozici-oniranje, izgradnja prostorne infrastrukture iliodređivanje pouzdanih granica nekretnina. Uprošlostisugeodetskireferentniokviristvaraninanacionalnoj ili regionalnoj razini, dok današnjatehnologija omogućava vrlo precizne globalne

referentneokvire(ispodcentimetarsketočnosti).Moderna geodezija se tradicionalno smatrauslužnom znanošću, koja pruža važne korisneinformacije drugim disciplinama i znanostima,osobitogeoznanostima,tepodržavamnogepro-storneračunalneaplikacije.Uprošlostisuglavnikorisnicigeodetskihpodatakadolaziliizdiscipli-naizmjerezemljištaikartografije.Danassenji-maslužesvegeoznanosti,uključujućiigeofiziku,oceanografiju,atmosferske,hidrološkeiekološ-ke istraživačke zajednice. Opažanja Zemlje sutemeljmnogimpodručjimadruštvenihaktivnosti:procjenageološkihrizikaiantropogenihopasno-sti, sprječavanje katastrofa i izgradnja sustavaranih upozoravanja, te zaštita biosfere, okolišai zdravlja ljudi. Geodezija pridonosi povećanjusigurnost, boljem korištenju resursa i općenitoodrživomrazvoju.Takoširokaprimjenazahtijevapromjenusvijestoedukacijigeodetskihstručnja-ka, jerseonisvevišezapošljavajuunegeodet-skimoblastima.

Jačanjekapaciteta i razvojapojedinediscipline,pa tako i geodezije, anaročitogeoinformatike,kao nove i propulzivne discipline, trebalo bi seodvijatipodjednakonatripolja:edukaciji,znan-stvenimistraživanjimaistručnojpraksi(Enemark,2007). U radu ću se baviti samo segmentomedukacije,kojameđudjelujeirazvijasezajednosostaladvasegmentastruke.Izgradnjaprofesio-nalnihkompetencija,udanašnjedoba,traživiso-


koprofesionalneedukacijskeprogrameistručnekompetencije, koje se vrlo brzomijenjaju i po-trebnoihje,vrločesto,prilagođavatikorisnicima.Prateći osnovne zakonitosti struke, nastojalo seunaprijeditiškolovanjenapoljugeodezijeigeo-informatikenaFakultetugrađevinarstva,arhitek-tureigeodezijeSveučilištauSplitu.

Slika1:Interakcijaedukacije,istraživanjaistruč-neprakse(Enemark,2007)

2.GeodezijaigeoinformatikanaFGAG-u

Fakultetgrađevinarstva,arhitekture igeodezije,(FGAG)SveučilištauSplitu,relativnokratkovri-jeme(šestgodina)obrazujegeodetskestručnja-ke.Ove je akademske godine treća generacijauspješnozavršilapreddiplomskistudijskiprogramgeodezijeigeoinformatikeuSplitu.FGAGjepre-uzeo studijski program odGeodetskog fakulte-taSveučilištauZagrebu,uzčijupomoć izvodi inastavu.ProgramstudijasastavljenjepougledunaprogrameGeodezijeigeoinformatikesveuči-lištasrednjeizapadneEurope(kojeimajusličnoustrojstvoupravljanjaprostoromkaoiRepublikaHrvatska,aulogageodezije i geoinformatikeudruštvuimjeslična-Austrija,Njemačka,Švicar-ska).Studijskiseprogrammožeusporeditispro-gramimaTUGraz,ETHZürichiTUDelft(Franču-la,2011).

2.1IzmjeneidopunestudijskogprogramageodezijeigeoinformatikenaFGAG

Iakojestudijskiprogrampreuzet,ipakimanekespecifičnosti,stogasmonakonpetgodina izvo-đenjastudijskogprograma,napravilidvijemanjeizmjeneidopunepreuzetogstudijskogprograma(do20%izmjene).Izmjeneprogramanapravlje-nesusciljemprilagođavanjaprogramamanjojskupinistudenata,zahtjevimatržištaradaiglo-balnimedukacijskimtrendovima,teusklađivanjuedukacijskogprogramageodezijeigeoinforma-tikesdrugimkomplementarnimstrukama (gra-đevinarstvo,arhitektura,hidrologija).

Glavnipravcipromjenasu:ukidanje određenog broja uglavnom izbornihpredmeta(5)zakojenijebilodovoljnointeresa(Osnove njemačkog jezika struke,Njemački jezik u funkciji struke,Engleski jezik u funkciji struke,Osnove geodetske astronomije i Uvod u informa-cijsko društvo). Tridesetorici upisanih studenatanijemogućeponuditivelikbrojizbornihpredme-ta.PremaPravilnikuostudiranjunaFGAG-u,dabisenastavanapredmetuizvodila,trebabitipri-javljenonajmanje6-10studenata,studentima su ponuđeni novi izborni predmeti(Uvod u graditeljstvo,Ceste,Stručna praksa izvan fakulteta,Izabrana područja hidrologije),zakojasesmatradaćeupotpunitinjihovaznanjaiomo-gućitiimlakšukomunikacijusvelikimbrojemko-risnikaprostornihpodatakaiusluga,povećavanje obima terenske nastave i stručneprakse, koja se provodi u okviru pojedinačnihpredmetailikrozdvaobaveznapredmeta:Struč-na praksa izvan fakulteta i Stručna praksa dajustudentima mogućnost usvajanja stručnih isku-stava ivještinazabuduće lakšeuključivanjenatržišterada,usklađivanje završetka preddiplomskog studij-skog programa s Pravilnikom o studiranju na FGAG-u,uvođenjemobaveznogpredmetaZavrš-ni rad.Manjidiostudenatanenastavljadiplom-skistudij,bilodanemajufinancijskihmogućnosti,nisu primljeni na diplomski studij ili nastavljajuškolovanje na nekomdrugomdiplomskom stu-diju(npr.ekonomskom).Studentizavršavajuško-lovanjenapreddiplomskomstudijuzavršnimse-minarskimradom,kojegizrađujupodvodstvommentoraizjednogodponuđenihpredmeta,unapređivanje i usuglašavanje izlaznih kompe-tencijaiishodaučenja,snaglaskomnasmanjiva-njedupliciranjanastavnihcjelina,provedenojeu


sklopuaktivnostinapopravljanjuishodaučenjaiglobalnihkompetencijastudijskihprograma,kaojedne od aktivnosti unapređivanja kvalitete na-stavenaFGAG-u,preuzimanjem studijskog programa, preuzet jei praktični dio nastave, na kojem su se koristi-li različiti računalni programi. Nakon početnoguhodavanjapokušalosesmanjitibrojračunalnihprograma(nastojesekoristitiuglavnomprogramiotvorenogkoda:Paint.net,QGIS,Orfeo…),kakobisestudentiizvještiliunjihovomkorištenju,kako jevećinazaposlenika ivanjskihsuradnikanakatedriGeodezije i geoinformatike,doprijenekoliko godina radila u privredi, imaju dostadobar uvid u potrebe korisnika. Stoga je reali-ziranjapotreba zakorištenjemstvarnih i izmje-renih podatakau praktičnomdijelu nastave nastudijskomprogramu,ujednačavanjeECTSbodovasastvarnimoptere-ćenjemunastaviuspjeloseprimijenitisamonamanji dio predmeta. Taj dio aktivnosti spada udugoročneplanovezaunapređivanjestudijskogprograma.

2.2DugoročniplanovizastudijskiprogramgeodezijeigeoinformatikenaFGAG-u

Osim kratkoročnih planova na poboljšanju stu-dijskog programa, koje smo dijelom realiziraliizmjenamaidopunamastudijskogprograma,naFGAG-upostojeidugoročniplanovi,kojisena-mjeravajuprovesti u budućnosti.Najvažniji du-goročni planovi su: osamostaljivanje studijskogprograma i popunjavanje kadrovima (naročitoasistentima).Prvidiodugoročnogplanasmogo-tovoostvarili, jeruakademskojgodini2015/16samo10%nastavenastudijskomprogramudržeprofesori s Geodetskog fakulteta u Zagrebu (upočetku je to bilo oko 75%) ili otprilike jedanpredmetposemestru.Sporokadrovskopopunja-vanjedogađasezbogzabraneprimanjakadrovaudržavnimslužbama.

U trenutku ispunjenjaprvadvadugoročnapla-na,možemoprijećinanajvažnijidiodugoročnogplana,atojeotvaranjediplomskogstudija,kojimbizaokružiligeodetskuedukacijuuSplitu.Jednaod ideja u tom smjeru je pokretanje interdisci-plinarnogdiplomskogstudijaupravljanjanekret-ninama u suradnji sa odabranim sastavnicamaSveučilištauSplitu.

Glavni pravci budućih ili dugoročnih promjena

naFGAG-ućebiti:snažnijeuključivanjee-obrazovanjailitehnološkiposredovanogučenjakojeobičnouključujenekioblik interaktivnosti u nastavu (Edukacijske su ustanove zaglavile u 20. stoljeću, a studenti po-hrlili u 21. stoljeće. Najvažnije pitanje je kako da uhvate korak s studentima i pruže im kvalitetno obrazovanje? Prensky, 2001), te praćenje i pri-mjenjivanje najnovijih globalnih edukacijskihtrendova,čestemanjeizmjeneidopunestudijskogprogra-mapremapotrebama tržišta rada, kako je to izamišljeno poboljšanjem kvalitete nastave. Po-trebetržištaradaiskazujustudenti,bivšistuden-ti idionicigeodetskestruke,koji sukaovanjskiprocjenitelji,članovipovjerenstvazaunapređiva-njekvalitetenastave,uključivanjemvanjskihprocjeniteljaizprivredeukreiranjeedukacijskogprogramanastoji sepri-bližitipotrebamatržištarada.Timeosiguravamodastudentiučeonošto će im trebatina tržišturada, a ne ono što edukatori najbolje znaju ilivolepredavati.

2.3UsporedbastudijskogprogramageodezijeigeoinformatikesosnovnimznanjimaoGIS-uiizmjerizemljišta

Većinatehničkihstrukaimagotovenormezani-manja,kojepropisujuosnovnaznanjatogzani-manja.Jednakotakopostojedefiniraneiglobal-ne inženjerske kompetencije (Parkinson, 2009),koje sunaročito važne zageodeziju igeoinfor-matiku, kaouslužnudisciplinu, kojadonosi ko-risneprostorne informacijedrugimdisciplinamai znanostima, osobito geoznanostima. To značidabigeodeti igeoinformatičari,u svomškolo-vanju,trebaliposjedovatiosnovnaznanjadrugihtehničkihiprirodnihdisciplinaskojimauskosu-rađuju.Pratećitajtrend,naFGAG-ujeuvedenonekoliko izbornihpredmeta,kojimasebudućimgeodetskimigeoinformatičkimstručnjacimana-stojepribližitiosnovnaznanjaobudućimsurad-nimdisciplinama.

Sdrugestrane,geodezijaigeoinformatikabi,prinormiranju zanimanja, morala, osim globalnihinženjerskih kompetencija, zadovoljavati i nor-miranuiopćeprihvaćenuskupinuosnovnihzna-njapropisanihzaGISiinformacijskutehnologiju(GIS&ITBodyofKnowledge),aliiskupinunormi-


ranihznanjazaizmjeruzemljišta(SurveyingBodyofKnowledge).

Usporedbom ishoda učenja i kompetencijapreddiplomskogstudijskogprogramageodezijeigeoinformatikenaFGAG-usaskupinomosnov-nih znanja propisanih za GIS i informacijskutehnologiju (Bellinger i dr., 2004;DiBiase i dr.,2006), te skupinomznanjaza izmjeruzemljišta(Greenfeld,2011i2012),možesezaključitidastudijski program sadrži svanavedenaosnovnaznanja. Izmjenama idopunamastudijskogpro-grama se nastojalo zadovoljiti i globalne inže-njerskekompetencije.Dobrimodabiromizbornihpredmeta (kojima se nadopunjavaju i proširu-ju osnovna znanja), budući geodetski stručnjakstječeodređenadodatnaznanjaikompetencije,kojagaboljepozicionirajunatržišturada.

Slika2:Shematskiprikazobrazovnogputakrozosnovezna-njaGIS-aizemljišneizmjere,kojirezultirarazličitimobra-zovnimishodima(premaGreenfeld2011).

Trenutnostanjezapošljavanjageodetaigeoinfor-matičarauHrvatskojnijedovoljnoširoko,kakojeto slučaj u drugim zemljama, u kojima se jako

punostručnjakazapošljavauGISiITsektoru.UHrvatskojse,radinedovoljneuređenostisektoraadministriranja i upravljanja zemljištem, većinastručnjakazapošljavausektoruizmjere.Malojeisključivogeoinformacijskih tvrtki iprojekatanatržištu.UlaskomuEuropskuuniju,lakosemožedogoditidanamvelikidiogeoinformacijskihpro-jekatauzmustranetvrtkesvelikimiskustvomnaovompodručju.

UbudućnostibiHrvatskatrebalaureditisvojuze-mljišnu administraciju, a nakon toga bi trebalajačatisektorgeoinformatike,kojijeglobalnora-stućisektor(Enemark,2007).

4.Zaključak

Uspoređujući preddiplomski studijski programgeodezijeigeoinformatikenaFGAG-u,možesezaključitidaseonuvelikojmjeripoklapasnor-miranimiopćeprihvaćenimskupinamaosnovnihznanjapropisanihzaGISi informacijskutehno-logiju(GIS&ITBodyofKnowledge),teskupinamaznanja za izmjeru zemljišta (Surveying Body ofKnowledge).

U budućem razvoju studijskog programa tre-ba pratiti globalne trendove (e-obrazovanje ilitehnološki posredovanoučenje, česte izmjene idopunestudijskogprograma,uključivanjempri-vredeukreiranjeedukacijskogprograma),jerjegeodezijaigeoinformatikeuzITtehnologijunaj-bržerazvijajućadisciplina.Geodezijaigeoinfor-matika,kaouslužnadjelatnost,zasobompovlačiiostaletehničkeiprirodneznanosti idiscipline,kojesukorisnicinjenihpodataka.Ovajestrukamjerilojerazvijenostičitavogdruštva.

Na FGAG-upostoje kratkoročni planovi za po-boljšanjestudijskogprograma,kojisurealiziraniizmjenamaidopunamastudijskogprograma,alipostojeidugoročniplanoviosamostaljivanjastu-dijskogprograma,povećavanjakadraiubuduć-nosti otvaranja diplomskog studija. Plan je na-stavitiraditinaispunjavanjudugoročnihplanova.Njihovmanjidio je ispunjen(osamostaljivanje ipopunjavanje kadrom), adioostajeneispunjen(diplomskistudij).


Literatura:

Bellinger, G. et. al., 2004: Data, Information,Knowledge, and Wisdom. http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htmDiBiase, D.; DeMers, M.; Johnson, A.; Kemp,K.;TaylorLuck,A.;Plewe,B.;Wentz,E. (2006):GeographicInformationScienceandTechnologyBodyofKnowledge,AssociationofAmericanGe-ographers,Washington,DC,162.Enemark, S. (2007): Promoting the Interactionbetween Education, Research and ProfessionalPractice,FIGSymposium,Prague.http://www.fig.net/organisation/council/council_2007-2010/council_membersFrančula N., Lapaine M. (2011): Studiji geo-dezije i geoinformatike u Europi, Geodetskilist, 2, 145–156. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=107193Greenfeld, J. (2011): The Surveying Body ofKnowledge,ACSMBULLETIN,lipanj,23-30.Greenfeld,J.(2012):ComponentsoftheSurvey-ingBodyofKnowledge,FIGWorkingWeek.Parkinson,A.(2009):Therationalefordevelop-ingglobalcompetence,OnlineJournalforGlob-alEngineeringEducation,4(2),2.Prensky,M.(2001):DigitalNatives,DigitalImmi-grants.http://www.marcprensky.com/

WhereisgoingSplitgeodeticeducation?

Abstract:Modern landsurveyinghas tradition-allybeenconsideredasservicescienceordisci-pline,isthefoundationofthesociety.Thereareagrowingnumberofspatialinformationusers,thelandsurveyorsemployedinvariousareas,sothenewtrendsshouldbeadaptedevenineducation.FacultyofCivilEngineering,ArchitectureandGe-odesy,(FCEAG)UniversityofSplithasbeenedu-catingsurveyorsforsixyears.Thepaperpresentstheshort-termandlong-termamendmenttotheundergraduate study program of Geodesy andGeoinformatics. Study program competenciesand learningoutcomesarecompared tostand-ardizedandgenerallyaccepted listsofGISandsurveyingBodyofKnowledge.

Keywords: Body of knowledge, study programchanges


HrvatskanameđunarodnojizložbikaratauRiodeJaneiru

Miljenko Lapaine1,MarinaViličić2

1Hrvatskokartografskodruštvo,Kačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected]čilištauZagrebu,Kačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Sažetak: Hrvatska je članica Međunarodno-ga kartografskog društva (International Carto-graphicAssociation–ICA)od1995.godine.ICAorganizirasvakedvijegodinemeđunarodnukar-tografskukonferencijunakojojseokupinekolikostotinakartografaizsvihkrajevasvijeta.Usklopusvake takve konferencije održava se izložba nakojojmoguizložitisvojenovekartografskepro-izvodezemlje članice ICA-e.Ove2015.godinemeđunarodnakartografskakonferencijaodržanajeukolovozuuRiodeJaneiruuBrazilu.Hrvatskuu ICA-i predstavljaHrvatsko kartografsko druš-tvokojejepozvalosvesvoječlanovedapredložekarte,atlase,globuse,digitalneproizvode,digi-talneservise,obrazovnematerijalezakartografi-juiostalekartografskeproizvodezaizložbuuRiodeJaneiru.Odazivjebiovrloskroman.Državnageodetskauprava,HrvatskihidrografskiinstitutiHrvatskigeološkiinstitutnisupredložilinijednukartu.UkupanbrojkaratakojijepredstavioHr-vatskunatojmeđunarodnojizložbikarataječeti-ri:pojednasGeodetskogfakultetaiHrvatskogakartografskogdruštva,tedvijeuizdanjuHrvatskegorskeslužbespašavanja.Odostalihkartograf-skihproizvodaizHrvatskeizloženjejedanatlas,jedanudžbenikidvabrojačasopisaKartografijaigeoinformacije.UradujeuspoređenkartografskimaterijalizHrvatskekojijebioizložennaizložbiuRiodeJaneirusizlošcimaizcijelogsvijetaieu-ropskihdržava.

Ključne riječi:Hrvatska,Hrvatskokartografskodruštvo,InternationalCartographicAssociation–ICA,izložba,kartografija

1.Uvod

Hrvatska je članica Međunarodnoga kartograf-skog društva (International Cartographic Asso-ciation – ICA) od1995. godine. ICAorganizirasvake dvije godine međunarodnu kartografskukonferenciju na kojoj se okupi nekoliko stotinakartografa iz svihkrajevasvijeta.Usklopusva-ketakvekonferencijeodržavaseizložbanakojojmogu svojenovekartografskeproizvode izložitizemlječlanice ICA-e.Ove2015.godinemeđu-narodnakartografskakonferencijaodržalaseukolovozuuRiodeJaneiruuBrazilu.

Na27.međunarodnojkartografskojizložbiuRiode Janeiruuzpetkategorijakojesubilezastu-pljene na prethodnim izložbama (karte, atlasi,digitalniproizvodi,obrazovnimaterijalizakarto-grafiju iostalikartografskiproizvodi)dodana jenovakategorija–digitalniservisi.Nakonferen-cijije36nacionalnihipridruženihčlanovaICA-epredstavilosvojekartografskeradove.

2.Usporedbaizloženogkartografskogmaterijalaizmeđueuropskihiizvaneuropskihdržava

Na međunarodnoj kartografskoj izložbi u RiodeJaneiru2015.najvišejebiloizloženokarata(273), zatim atlasa (48), potom digitalnih proi-zvoda(40),obrazovnihmaterijalazakartografi-


ju(38),ostalihkartografskihproizvoda(20pro-izvodaodčegasu2globusa),tenaposljednjemmjestunajmanjesubilizastupljenidigitalniser-visi(8).Najvećibroj izlagača i izloženogmaterijalado-laziizEurope(Slika1).Od30zemaljaizcijelogsvijeta,20ihjespodručjaEurope.

NarazinisvijetaFrancuskajeizložilanajvišeka-rata i digitalnih servisa. Kina je izložila najvišeatlasa.Ujedinjenokraljevstvopredstavilojenaj-višedigitalnihproizvoda.Švicarskajeizložilanaj-višeedukacijskihkartografskihmaterijala,doksuKinaiJapanizložilinajvišekartografskogmateri-jalaizkategorijeostalihkartografskihproizvoda.

Najmanje izloženihprimjeraka izEuropepripa-daju kategoriji ostalih kartografskih proizvoda.Japan iKinapredstavili supo5odukupno20ostalihkartografskihproizvoda.Od71 zemlje članice40državanije na izložbiizložilosvojekartografskematerijale.

UodnosunacijelisvijetHrvatskajeukupnoizlo-žila 8 kartografskih materijala. Jedino Austrija,Njemačka,Slovačka,IzraeliJužnoafričkaRepu-blika izložile sumanjekartografskogmaterijalaodHrvatske,doksuBelgija,BugarskaiČileizlo-žilipoosamprimjeraka.Iztogaproizlazidajenarazinisvijetaotprilike17%zemaljaizložilomanjematerijalaodHrvatske,13% jednaki broj kao iHrvatska,a70%državajeizložilovišematerijala.

Slika1.ZastupljenosteuropskihiizvaneuropskihdržavanameđunarodnojkartografskojizložbiuRiodeJaneiru2015.


3.UsporedbaizloženogkartografskogmaterijalazapodručjeEurope

Najvišekarata,uodnosunacijelisvijet, izložilesueuropskezemlje(Slika1).Dvadeseteuropskihzemaljaizložiloje191kartu.Međunjimapred-njačiFrancuska.NajmanjibrojkarataizložilesuBugarskaiNjemačka(po2primjerka),slika2.

Hrvatskajeizložila4karte.Tosu(Slika3):

Karlovac–DugaResa, turističko-planinarskize-mljovid, na papiru umjerilu 1:25 000, dimen-zije 1000 mm × 700 mm, autor Dalibor Bje-lić, izdanje Hrvatske gorske službe spašavanja,2014. godine. Tekst na karti je na hrvatskom iengleskomjeziku.Karta je izrađenauprojekcijiHTRS96/TM,visinesuizraženeumetrima,ISBN978-953-7527-38-9.

BračBike, biciklističko-turistička karta, napapi-ru umjerilu 1:45 000, dimenzije 1000mm×700mm,autorRudolfSchwabe,izdanjeHrvatskegorskeslužbespašavanja,2013.godine.Tekstnakarti jenahrvatskom iengleskom jeziku.KartajeizrađenauprojekcijiUTM,Zona33Sjeverno,ISBN978-953-7527-29-7

Kartasvijeta,napapiruumjerilu1:20000000,dimenzije1850mm×1050mm,autoriMiljen-koLapaine,ŽeljkaTutekiMartinaTriplatHorvat,izdanje Hrvatsko kartografsko društvo, 2015.Tekstnakarti jeengleski,projekcijaWinkelTri-pel,standardnaparalelaĐ=50º28’.PodaciBlueMarble: Land Surface, ShallowWater i ShadedTopography,VisibleEarth–AcatalogueofNASAimages and animations of our home planet.SoftwareG.ProjectorNASAGoddardInstituteforSpaceStudies.KartajeizrađenaupovoduMeđu-narodnegodinekarata.

OpenStreetMapuWinkelovojTripelprojekciji,napapiruumjerilu1:20000000,dimenzije1800mm × 1050 mm. Autori Dražen Tutić, Miljen-koLapaineiMartinaTriplatHorvat. IzrađenajenaGeodetskom fakultetuSveučilištauZagrebu2015.godine.Tekstnakartijenaengleskomje-ziku.Tojezidnakartasvijetaizrađenaizpodata-kaOpenStreetMapa.

Uodnosunaizvaneuropskezemljeeuropskeze-mljeizložilesuivišeatlasa(Slika1).Trinaesteu-ropskihzemaljaizložilojeukupno26atlasa.Ve-

ćinazemaljaizložilojejedanilinijeuopćeizložilosvoje atlase. Češka, Finska, Švedska, Ukrajina,UjedinjenokraljevstvoVelikeBritanijeiIrskeizlo-žilojepotriprimjerkaatlasa(Slika2).HrvatskajeizložilaGeokemijskiatlasSiskana200stranicaformataA4.AutorisuAjkaŠoršaiJosipHalamić,izdanjeNarodneknjižniceičitaoniceVladoGo-tovac,GradskogmuzejaSisakiHrvatskogageo-loškoginstituta2014.godine.

Europskezemljetakođersuizložileinajvišedigi-talnihproizvoda.Jedanaestzemaljaizložiloje23digitalnaproizvoda.Najveći broj izložila je Švi-carska(petprimjeraka).Devetzemalja,zajednosHrvatskom,nijeizložilosvojedigitalnekartograf-skeproizvode.

Približno80%izloženihobrazovnihmaterijalazakartografiju dolazi iz Europe u čemu prednjačiŠvicarska sa šestprimjeraka.Hrvatska je izloži-laskriptu izpredmetaWebCartographyautoraRoberta Župana i Stanislava Frangeša koju jeobjavioGeodetskifakultetSveučilištauZagrebu2015.godine.

Digitalni servisi bili su najmanje zastupljeni pričemujepolovica izloženih izrađenauEuropi,apolovica u izvaneuropskim državama (Slika 1).Francuskajeizložiladva,aNizozemskaiŠvedskapojedandigitalniservis(Slika2).

Europske zemlje prikazale su sedam, odnosnonajmanje ostalih kartografskih proizvoda u od-nosunaizvaneuropskezemlje(Slika1).JedinosuspodručjaEuropeBugarskaiHrvatskaizložilepodvaprimjerakaizkategorijeostalihkartografskihproizvoda,aFrancuska,Njemačka iUjedinjenokraljevstvopojedanprimjerak.Ukategorijiosta-lihkartografskihproizvodaHrvatskokartografskodruštvoizložilojedvaprimjerkačasopisaKarto-grafija i geoinformacije (2013, vol.12, br. 20 i2014,vol.13,br.21).

UodnosunaEuropuotprilike15%zemaljaizloži-lojemanjiijednakibrojmaterijalaodHrvatske,a70%državajeizložilovišematerijala.

ZemljeskojimaHrvatskagraniči,aujednosu ičlaniceICA-e,suCrnaGora,Mađarska,Sloveni-jaiSrbija.OdnavedenihdržavanakartografskojizložbijedinojeMađarskaizložilasvojekartograf-skematerijale,izložilaje11karata.BosnaiHer-cegovinanažalostjošuvijekniječlanicaICA-e.


Podaci o izloženim materijalima pojedinih ze-maljatemeljesenapodacimapreuzetimsinter-netskih stranica 26.međunarodne kartografskekonferencijeodržaneukolovozu2015.uRiode

Janeirunakojimaje,izmeđuostaloga,objavljenikatalogizložbe(URL1)ivlastitihzapažanjanaizložbi.

Slika2.BrojizloženogkartografskogmaterijalapojediniheuropskihdržavanameđunarodnojkartografskojizložbiuRiodeJaneiru2015.

Slika3.PoglednakarteizrađeneuHrvatskojizloženenameđunarodnojkartografskojizložbi2015.godineuRiodeJaneiru


4.Hrvatskanameđunarodnimkartografskihizložbama

Međunarodna kartografska izložba održava sesvakedvijegodine.Na14.međunarodnoj kar-tografskojkonferenciji1989.uBudimpeštiJugo-slavijajebilazastupljenasčetirikarteizrađeneuHidrografskominstitutuuSplitu(FrančulaiLapa-ine,1990).DvijegodinekasnijeuBournemou-thuodržana je15. konferencija ICA-ena kojojnijebilaizloženanitijednakartaizrađenanapo-dručju tadašnje Jugoslavije (Lapaine, 1991). Tojedobapočetkaratnihzbivanjanatompodručju.

Na 16. međunarodnoj kartografskoj konferen-ciji održanoj uKölnu1993.godineHrvatska jeizložilačetirikarte(Frančulaidr.,1996;Lapaine,1993).

Godine1995.uBarcelonijeodržana17.među-narodna kartografska konferencija na kojoj jenaizložbiHrvatskaizložila19karata,triatlasa,jednuknjiguijedankatalogizložbe.Uskloputekonferencijeodržanaje10.generalnaskupšinaICA-enakojojjeHrvatskapostalapunopravnomčlanicomMeđunarodnogakartografskogdruštva(Frančulaidr,.1996;Lapaine,1996).

Sljedeća,18.međunarodnakartografskakonfe-rencijaodržanajeuStockholmu.NanjojjeHr-vatskaizložilaosamtopografskihkarata,triatla-sa,dvijegeološkekarte,petplanovagradova i15 primjerakau kategoriji ostalih kartografskihradova(FrangešiLapaine,1996).

U Ottawi 1999. godine, na 19. kartografskojkonferenciji, Hrvatska je izložila najveći brojkartografskih proizvoda, ukupno 56 primjeraka(Frangešidr.,1999).

Na20.međunarodnojkartografskojkonferencijii izložbiuPekinguHrvatskasepredstavila s27izložaka.Bilojeizloženosedamtopografskihka-rata,pojednanautičkaibatimetrijskakarta,petplanovagradova,osam rekreacijskih i orijenta-cijskihkarata, triatlasa i tri izloškaukategorijiostalihproizvoda(Frangešidr.,2001;Frangešidr.,2002).

Sljedećameđunarodnakartografskaizložbaodr-žana je u Durbanu 2003. godine. Hrvatska jeimala34izloška(FrangešiLapaine,2003;Lapa-ine,2004a;Lapaine,2004b).

NameđunarodnojkartografskojizložbiuACo-runi2005.godine.Hrvatskajeizložilajednuto-pografsku,trinautičke,triorijentacijskeirekrea-cijskekarte,tritematske,jednuznanstvenu,dvijereljefnekarte,dvijekarteparkova, jedanatlasidvačasopisaKartografijaigeoinformacije(Fran-gešiLapaine,2005).

Na 23. međunarodnoj kartografskoj izložbi uMoskvi2007.godineHrvatskajeizložila16ka-rata,jedanatlasipetizložakaizkategorijeOstalikartografskiproizvodi(Poslončec-PetrićiLapaine,2007).

Na24.međunarodnojkartografskojkonferencijiuSantiaguuČileuodukupno453karte,atlasaikartografskihpublikacija14kartografskihostva-renjabilojeizHrvatske(Lapaine,idr.,2009).

Nameđunarodnojkartografskoj izložbiuParizu2011.godineHrvatskajeizložiladvijetopograf-ske,dvijepomorske,dvijetematske,pojednuori-jentacijskuitematsku,dva3DmodelaZagreba,jedanatlas,šestostalihkartografskihproizvoda(TriplatHorvat,2011;URL3).

Na26.međunarodnojkartografskojkonferencijiuDresdenuHrvatska jepredstavilapetkarata idvaizdanjačasopisaKartografijaigeoinformaci-je(ViličićiLapaine,2013).

NaSlici4dan jepregledbroja izloženihkarto-grafskihmaterijalaizrađenihuHrvatskoj,aizlo-ženihnameđunarodnimkartografskim izložba-maurazdobljuod1989.do2015.godine.

IzprovedeneanalizevidljivojedadosadaHrvat-skanameđunarodnimkartografskim izložbamanije izložilaniti jedankartografskidigitalnipro-izvod.

IstaknimodasuuOttawi1999.godinefotokartaVelikaGoricaiuPekingu2001.godinefotokar-taGornjigrad,Zagrebnagrađenezaizvrsnostukartografijiukategorijikaratagradova,odnosnorekreacijskih i orijentacijskih karata (Lapaine iTriplatHorvat,2010).


Svake dvije godine Međunarodnom kartograf-skomdruštvupredajesenacionalniizvještajkojisadržipregledkartografskogdjelovanjapojedinezemlje članice za četverogodišnje razdoblje. Izposljednjeg nacionalnog izvještaja za razdoblje2011–2015(URL2)vidljivo jedaDržavnageo-detskaupravanijepodnijelaizvještaj.

Hrvatskihidrografskiinstitutnaveojedajepremagodišnjimplanovimarada,urazdobljuod2011.do2015.kartografskaaktivnostobuhvaćalaizra-du i objavljivanje pomorskih karata i nautičkihpublikacija, njihovo kontinuirano održavanje uažurnom stanju, projektiranje i izradu grafičkihprikaza u nautičkim publikacijama, studijama iprojektima, te ostale kartografske poslove. Hr-vatskihidrografski institutu svom izvještajuna-veojedajeurazdoblju2011–2015objaviočetiriOsnovnegeološkekarte.

Kartografska djelatnost u Leksikografskom za-voduMiroslavKrležaodvijaseunutarkartograf-skeredakcije,aodnosisenaizradugeografskihi tematskih karata za većinu zavodskih knjižnihi internetskih izdanja.ZamonografijuHrvatska: zemlja i ljudi,LeksikografskizavodMiroslavKrle-

žapristupiojeizradi20-aktematskih(prometnihipovijesnih)ipoložajnihkarata.Zapotrebeodre-đenihzavodskihizdanjaurazdoblju2011-2013obrađenoje15listovaTK1:100000.

UredzaupravljanjeuhitnimsituacijamaGradaZagrebanapraviojekartografskeprikazeanalizaintervencijaJavnevatrogasnepostrojbeidobro-voljnihvatrogasnihdruštavanapodručjuGradaZagreba. Izradio je GIS koji omogućuje kvali-tetniji odziv jedinicana terenu i odabir najbržeinajsigurnije rutedasepružipomoćunesreće-nima ilida se spasi imovina iliokoliš, tedrugekartografskeproizvode.

ZavodzapedologijuAgronomskogfakultetaSve-učilišta u Zagrebu također je izradio razne na-mjenskei/ilitematskekartezaraznekorisnike.

Urazdoblju2011–2015Zavodzafotogrametri-jud.d.,Zagrebizradiojenizplanovaikarta,teažurirao topografske karte 1:25 000, digitalneortofotokarte1:2000itematskekarte.

Hrvatskakontrolazračneplovidbed.o.o.u raz-doblju 2011–2015 izradila je više vrsta karata

Slika4.Broj izloženihkartografskihproizvodanameđunarodnimkartografskimizložbamaizrađenihuHrvatskojurazdoblju1989–2015


koje su objavljene u Zborniku zrakoplovnih in-formacijaiVFRPriručnikuzarazdoblje.VA-CO-PYmultimediaiInfokartad.o.o.,Splituistomsurazdobljuizdalivećibrojkarata.STEFd.o.o.,Za-grebjeusvomizvještajunaveodajeizradiodvijekarte:ZagrebaiŽupeDubrovačke.

GeodetskifakultetSveučilištauZagrebuurazdo-blju2011–2015izradioje20karata.

OsimGeodetskogfakultetaSveučilištauZagre-bu,kojijenameđunarodnojkartografskojizložbiuRiodeJaneirusudjelovaosjednomkartom,nitijedanodnavedenih izdavačanije za tu izložbuponudiosvojkartografskiproizvod.

5.Zaključak

HrvatskuuMeđunarodnomkartografskomdruš-tvu(InternationalCartographicAssociation–ICA)predstavlja Hrvatsko kartografsko društvo, kojeje pozvalo sve svoje članove da predlože kar-te, atlase, globuse, digitalne proizvode, digital-neservise,obrazovnematerijalezakartografijuiostalekartografskeproizvodeza izložbuuRiodeJaneiru.Odazivjebiovrloskroman.Državnageodetskauprava,HrvatskihidrografskiinstitutiHrvatskigeološkiinstitutnisupredložilinijednukartu.UkupanbrojkaratakojijepredstavioHr-vatskunatojmeđunarodnojizložbikaratabioječetiri:po jednasGeodetskog fakulteta iHrvat-skoga kartografskog društva, te dvije u izdanjuHrvatske gorske službe spašavanja. Od ostalihkartografskihproizvodaizHrvatskeizloženjeje-dan atlas, jedan udžbenik i dva broja časopisaKartografijaigeoinformacije.

U razdoblju od1989. do2015.može se uočitirast ipadubroju izloženihhrvatskihkartograf-skihproizvodanameđunarodnimkartografskimizložbama.NacionalniizvještajICA-iokartograf-skoj djelatnosti uHrvatskoj za razdoblje 2011–2015ostaojepoprviputbezizvještajaDržavnegeodetskeuprave.Hrvatskihidrografski institut,Hrvatski geološki institut, Leksikografski zavodMiroslavKrležaidr.navelisuusvojimizvještaji-mazarazdoblje2011–2015dasuizradiliraznekarte,alinijednukartunisupriložilizameđuna-rodnukartografskuizložbu2015.

NadamosedaćeHrvatskanasljedećojmeđu-narodnojkartografskojizložbikojaćeseodržati2019.godineuWashingtonuD.C.usklopu28.međunarodnekartografskekonferencijebitibo-lje zastupljena, a na jednoj od sljedećih izložbi

moždainagrađenazaizvrsnost,kaoštojetobilouOttawi1999.godineiuPekingu2001.godine.

Literatura

Frančula, N., Lapaine, M. (1990): 14. SvjetskakonferencijaMeđunarodnekartografskeasocija-cije,Budimpešta,17.–24.8.1989.,Geodetskilist,10–12,375.Frančula,N.,Lapaine,M.,Lovrić,P.(1996):Car-tographyinCroatia1991–95.Geodetskilist,50(73)Izvarednibroj,78–89.Frangeš, S., Lapaine, M. (1996): U susret Me-đunarodnojkartografskojkonferenciji i izložbiuStockholmu.Geodetskilist,4,404–405.Frangeš,S., Lapaine,M., Paj,R. (1999):Sudje-lovajeHrvatskenaMeđunarodnojkartografskojizložbiuOttawi.Geodetskilist,2,168–174.Frangeš,S., Lapaine,M., Paj,R. (2001):Sudje-lovanjeHrvatskenaMeđunarodnojkartografskojizložbiuPekingu.Geodetskilist,2,142–146.Frangeš,S.,Lapaine,M.,Paj,R.(2002):HrvatskanaMeđunarodnojkartografskoj izložbiuPekin-gu.Kartografija igeoinformacije,Vol.1,No.1,78–81.Frangeš, S., Lapaine, M. (2003): SudjelovanjeHrvatskenaMeđunarodnojkartografskojizložbiu Durbanu (Južnoafrička Republika). Geodetskilist,2,147–153.Frangeš, S., Lapaine, M. (2005): Hrvatska naMeđunarodnoj kartografskoj izložbi u A Coru-ni. Kartografija i geoinformacije, Vol. 4,No. 4,154–155.Lapaine,M.(1991):15thcongerenceoftheInter-national Cartographic Association, Bournemou-th,23.9.–1.10.1991.Geodetski list,10–12,414–415.Lapaine,M.(1993):16.međunarodnakartograf-skakonferencija,Köln,3–9.5.1993.Geodetskilist,4,367–369.Lapaine,M.(1996):17.međunarodnakartograf-skaizložba,Geodetskilist,50(73)Izvarednibroj,52–53.Lapaine, M. (2004a): 21. međunarodna karto-grafska konferencija i 12. generalna skupštinaMeđunarodnogakartografskogdruštva,Durban,10.16. kolovoza 2003. Kartografija i geoinfor-macije,Vol.3,No.3,116–119.Lapaine, M. (2004b): 21. međunarodna karto-grafska konferencija i 12. generalna skupštinaMeđunarodnogakartografskogdruštva.Geodet-skilist,1,90–91.Lapaine,M.,Faričić,J.,Tutić,D.(2009):24.me-đunarodnakartografskakonferencija,Santiago,Čile,15–21.studenoga2009.Kartografijaigeo-


informacije,Vol.8,No.12,142–151.Lapaine,M.,TriplatHorvat,M.(2010):Međuna-rodnaizložbakarata,Pariz2011.Geodetskilist,4,340–341.Viličić,M.,Lapaine,M.(2013):26.međunarodnakartografska konferencija (ICC2013) Dresden,Njemačka,25.–30.kolovoza2013..Kartografi-jaigeoinformacije,Vol.12,No.20,73–79.Poslončec-Petrić, V., Lapaine,M. (2007): Suvre-mena hrvatska kartografija na Međunarodnojkartografskoj izložbi Moskva, 4–10. 8. 2007.Kartografijaigeoinformacije,Vol.6,No.8,138–141.TriplatHorvat,M. (2011): Suvremenakartogra-fijanaMeđunarodnojkartografskojizložbiPariz,3–8.srpnja2011.Kartografijaigeoinformacije,Vol.10,No.16,126–129.URL 1: ICC 2015, katalog izložbe, http://www.icc2015.org/international-cartographic-exhibiti-on.html(30.8.2015)URL2:Nacionalniizvještaj2011–2015,http://icaci.org/national-reports/,(30.8.2015)URL3:Međunarodnokartografskodruštvo,ICC2011,http://icaci.org/icc2011//,(30.8.2015)

Croatia at the International CartographicExhibitioninRiodeJaneiro

Abstract:CroatiahasbeenamemberoftheIn-ternationalCartographicAssociation(ICA)since1995.TheAssociationorganizes the Internatio-nal Cartographic Conference biennially, gathe-ringhundredsofcartographersfromallovertheworld.Acartographicexhibitionisheldasapartoftheconference.ICAmemberscanexhibittheirnewmapproductsintheexhibition.TheInterna-tional Cartographic Conference was organizedinAugust2015 inRiodeJaneiro,Brazil.Croa-tia is amemberof the ICAand represented inICAbytheCroatianCartographicSociety-CCS.CCSmade a call to all itsmembers to propo-semaps,atlases,globes,digitalproducts,digitalservices,educationalcartographicmaterialsandothercartographicproductsfortheexhibitioninRiode Janeiro. The responsewas verymodest.StateGeodeticAdministration,HydrographicIn-stitute of the Republic of Croatia and CroatianGeologicalSurveydidnotprovideanymaps.Thetotal number of maps presented by Croatia atthe International Cartographic Exhibition in RiodeJaneirowasfour:onefromtheFacultyofGe-odesyoftheUniversityofZagreb,onefromtheCroatian Cartographic Society, and two mapsfrom the Croatian Mountain Rescue Service.OtherexhibitsfromCroatiaincludedanatlas,atextbookandtwoissuesoftheCartographyandGeoinformationjournal.Thenaturalquestioniswhysolittlenewcartographicmaterialisprodu-cedinCroatiaorisitsqualityquestionableandweareashamedtoshowit?ThepapercomparesCroatian cartographicmaterial exhibited in Riode Janeirowithexhibits fromaround theworldandEuropeancountries.

Keywords:Croatia,CroatianCartographicSoci-ety,InternationalCartographicAssociation–ICA,exhibition,cartography


Izradabazepodatakaumjerilu1:250000

Ivan Landek1,MarijanMarjanović2,IvanaŠimat3

1Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]žavnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,marijan.marjanović@dgu.hr3Državnageodetskauprava,Gruška20,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Sažetak:Državnageodetskaupravanadležnajeza izradu topografskih i kartografskih bazapo-dataka različitih mjerila, a temeljem Zakona održavnoj izmjeri i katastrunekretnina (Narodnenovinebr.16/2007).Detaljnijesutiproizvodiopi-saniPravilnikomo topografskoj izmjeri i izradbidržavnihkarata(Narodnenovinebr.109/2008).Do sada je uspostavljena Temeljna topograf-ska baza, koja se vodi i održava u Sektoru zadržavnu izmjeru.U 2015. godiniDržavna geo-detskaupravaće izraditibazupodatakaumje-rilu1:250000,apremaEuroGeographicsovimSpecifikacijama i katalogu podataka za izraduEuroRegionalMap proizvoda. EuroRegionalMapje paneuropska neprekinuta topografska bazapodataka,a izradomtogproizvoda,osiguratćese pokrivenost za područje RepublikeHrvatske.OvajradopisatćeproizvodnatemeljuSpecifika-cija,izvornikeizkojihsebazapodatakaizrađuje,postupkeizradeitrenutnostanjeproizvodnje.

Ključne riječi:CROTIS,EuroGeographics,Euro-RegionalMap,Temeljnatopografskabaza.

1.Uvod

EuroGeographics organizacija je koja okupljanacionalne institucije za katastar i kartografi-ju (NMCA – National Mapping and Cadastral

Agencies)napodručjuEurope,tetrenutnobroji60institucijaiz46zemalja.Osnovanaje2002.god.,sjedištejeod2011.god.uBrusseluinjomeupravlja9članovaUpravnogodbora.NaGene-ralnoj skupštini 2014. god. za člana Upravnogodbora izabran je ravnatelj Državne geodetskeupravedr.sc.DankoMarkovinović.

Ciljjeorganizacijeunaprijeditirazvojinfrastruk-tureprostornihinformacijanapodručjuEurope,aglavneaktivnostiusmjerenesunaproizvodnjupaneuropskih proizvoda i na interese članica usmislurazmjenaideja,testvaranjai implemen-tacijeinteroperabilnihprojekata.

EuroGeographics u okviru razvoja infrastruktu-reprostornihpodatakaproizvodirazličitesetoveproizvodakojiobuhvaćajuprostornepodatkedi-ljem Europe.Osim EuroRegionalMapa (ERM) tujeiEuroGlobalMap(EGM);settopografskihpo-datakaumjerilu1:1000000zapodručje45država,kojijeod2013.god.dostupankaoOpen data.Besplatnadostupnost togproizvodasamojejošvišepopulariziralaostaleproizvode;Euro-BoundaryMap(EBM)–setadministrativnihistati-stičkihgranicaumjerilu1:100000teEuroDEM–digitalnimodelvisina.ZapodručjeRHpostojeizrađeniproizvodiEBM,EGMiEuroDEM.


2.EuroRegionalMap

EuroRegionalMap neprekinuti je set podata-ka koji sadrži topografske podatke u mjerilu1 :250000zapodručje34zemljeEurope,odčega su 27 članice EU-a (URL 1). Sve podatkeosiguravaju nacionalne institucije za katastar ikartografijunatemeljuslužbenihnacionalnihbazapodataka.

NaSlici1vidljivajepokrivenostproizvodomver-zije8.1podržavamaEurope,pričemudržavečijiproizvod nije uključen u navedenu verziju nisuimenovane.Valjanapomenutidazemljekojedosadanisudostavilepočetnisetpodatakazaovajproizvodradenaproizvodnji.

Nekiodosnovnihpodatakakoji,premaSpecifi-kacijiproizvodaikatalogupodataka(EuroGeo-graphics,2014a),opisujuERMsusljedeći:•horizontalnidatumjeETRS89,•vertikalnidatumjeEuropskivertikalnireferen-tnisustavEVRS,

Slika1:PokrivenostproizvodomERM(URL1)

•geografskekoordinatepohranjuju seudeci-malnimstupnjevima,pričemuistočneduljineisjeverneširineimajupozitivnipredznak,•položajnatočnost125milibolje,iakoje,ovi-snootočnostiizvornihpodataka,prihvatljivainižarazinatočnosti,•mjernejedinicesuumetričnomsustavu,•Zvrijednostiizražavajuseumetrima,•površineseizražavajuukilometrimakvadrat-nim,

•minimalnaveličinazapoligoneje0,06km2.

EuroRegionalMap zamišljen je kao proizvod ši-rokogspektraprimjeneuključujućirazličitepro-storne analize, izrade kartografskih proizvoda ivizualizacije,aukombinacijisdrugimabazamapodatakakoristi se za izradusocio-ekonomskihanaliza,marketinškaplaniranja,analizavezanihza okoliš, upravljanje transportom, regionalnirazvojidr.PremapodacimanawebstranicamaEuroGeographicsa (URL 1), Ured za planiranjeokoliša i prirode iz Nizozemske koristi ERM zaprocjenukvaliteteživljenjanatemeljuurbaniza-cijskihuzoraka.


Slika2:UzorakERMpodataka(URL1)

2.1.Specifikacijeproizvoda

Za svaku novu verziju proizvoda dostupna je ipripadajućaspecifikacijaproizvodaskatalogomproizvodakojadetaljnoopisujesadržaj,točnostiformatpodataka,arazlikeuodnosunaprethod-nuverzijuposebnosunaglašene.Nawebstrani-camaEuroGeographicsadostupna jekorisničkaverzijaSpecifikacijakojajevažećazaobjavljenuverzijuERMproizvoda.Verzijazaproizvođačeod-nosisenasljedećuverzijukojasetekpripremaidostupnajesamoproizvođačima.Dokumentjedostupanproizvođačimaodtrenutkanastajanja,aproizvođačizasvakopitanjemogukontaktiratidodijeljenogregionalnogkoordinatora.

SpecifikacijesuprvotnonastaleizspecifikacijazavojnekarteVMapLevel1,anatemeljuanalizetržištaiprilagodbomzacivilnuupotrebu.Pripre

mila ih je grupa koju je činilo šest nacionalnihinstitucija zakatastar i kartografiju, i to:BKG–BundesamtfürKartographieundGeodäsie,IGN-B – InstitutGéographiqueNational – Belgique,IGN-F–InstitutGéographiqueNational–Fran-ce, KMS – Kort &Matrikelstyrelsen –Denmark,OSI–OrdnanceSurveyIreland,OSNI–Ordnan-ceSurveyofNorthernIreland(EuroGeographics,2014a).

Ovajproizvodopisujuspecifikacije,aliinizdru-gihdokumenatakojeproizvođačimapriprema iosiguravaEuroGeographics.TosuTehničkivodičzaproizvođače,EdgeMatchingRules,ERMDataValidationSpecifications,ERMShapefileTempla-teStructureidrugi.Tehničkivodičdajeuputeikriterijezaizborobje-


katauciljupostizanjaboljeharmonizacijepane-uropskebazepodataka.Takođeropisujepravilazaprikupljanjeistrukturiranjepodatakateprido-nosiboljemrazumijevanjuinformacijakojemo-raju biti dio baze podataka (EuroGeographics,2014b).

EdgeMatchingRulesdokumentjekojiopisujenakojinačinseobjektitrebajuspajatikakobiseosi-guralopravilnoikonzistentnospajanjeobjekatanapodručjimaduždržavnihgranica.Posebnojevažanzaobjekteizmreževodaiprometa.

DokumentERMDataValidationSpecificationsudetaljeopisujeprocesevalidacijekojetrebapro-vestisvakiproizvođačuciljuosiguravanjakvali-tetnogproizvoda.Procedurevalidacijeopisanesuneovisnoosoftveruiliplatformikojuproizvođačkoristi.Proceduresesastojeodnizaprovjerakojeomogućujuotkrivanjenepravilnostiutopološkojstrukturi, konzistentnosti prikupljenih podataka,kao i sukladnost objekata i njihovih atributa svažećom ERM specifikacijom (EuroGeographics,2013).

Svanavedenadokumentacijaomogućujeizraduhomogenogproizvodanacijelompodručju.NaSlici2prikazan jediopodatakaERMproizvodaučitanihuArcGIS9.3.Uzorcipodatakamogusepreuzeti sweb stranica EuroGeographicsa (URL1)uESRIFileGeodatabaseformatu.

2.2.Modelpodataka

EuroRegionalMap model vektorskih podatakatemelji senaDIGEST (DigitalGeographic Infor-mationExchangeStandard)vektorskommodelupodataka.Cjelineobjekatastvarnisuobjektikojimogu biti identificirani na terenu ili apstraktni,kaoštosupolitičkegranice.Atributisemogupri-pisatiobjektima.Povrsti,objektimogubiti toč-ka, linija,poligon ili tekst.Prostornoprostiranjeobjekataopisanojeelementimakaoštosu izo-lirani čvor, povezani čvor, rub ili obličje.Tiprimi-tivnielementinosepoložajneatribute(EuroGeo-graphics,2014a).

Specifikacijedetaljnonavodeatributekojeobjek-tiimaju,tejesulipojediniatributiobavezni,ne-obavezni ili uvjetni. Vrlo je važno da podaci izrazličitih slojeva budumeđusobno usklađeni, aobjektikojiseprotežuvangranicadržavemorajubitiusklađenispodacimasusjednedržave.PodaciEuroRegionalMapaorganiziranisuuslje-

dećetematskeslojeve:Granice(BND–Boundaries)Hidrografija(HYDRO–Hydrography)Imenovanelokacije(NAME–NamedLocation)Razno–(MISC–Miscellaneous)Naselja–(POP–Settlement)Prometnamreža(TRANS–Transport)Tloivegetacija(VEG–VegetationandSoil)Točkeodinteresa(POI–PointsofInterest).

Sloj BND sadrži administrativne granice odno-snopodručjaunutarteritorijadržaveisvenacio-nalneadministrativnepodpodjeledopetogreda.PodacizatajslojmogusepreuzetiizEuroBoun-daryMapsetapodataka.

Sloj HYDRO sadrži objekte točkastih, linijskih ipovršinskih geometrija koje se odnose na pri-rodne i izgrađenehidrografskeelemente,auk-ljučuje ipodatkeoobali.Kodtogslojabitno jeusklađivanjesasusjednimdržavamaugraničnimpodručjima, kako bi objekti bilo neprekinuti iujednačeninacijelompodručjuEurope.

Podacisloja NAMEdefiniranisukaogeografskomjestosnazivomkoji trebabiti smješten/prika-zannakarti.Posebnosetoodnosinanazivere-gija,npr.planinskilanci,doline,mora,šumeisl.Sadržitekstualneobjektezanazivemjestakojisenemogupridružitiobjektimakaoatributi.

Sloj MISC sadržipodatkeo različitim topograf-skimobjektimakoji seuobičajenoprikazujunakartama.Većinaobjekatanijeobaveznaislužizainformaciju, a iznimku čine nacionalni parkovi,prirodni rezervati i zgrade. Preporuka jeodabirobjekata koji su od veće nacionalne ili turistič-kevažnosti.Ostaliobjektikojenalazimouovomslojusuodlagalištaotpada,energetskapostroje-nja, utvrde, zabavni parkovi, trkališta, stadioni,ruševine,cjevovodi,klifovi,špilje,nasipiisl.

Sloj POPsadržiinformacijeonaseljenimmjesti-mai izgrađenimpodručjima,pričemusenase-ljaprikazujukao izgrađenapodručja,naseljenamjesta ili kao imenovane lokacije. Sva naseljasvišeod100stanovnika trebajubitiuključena.Naseljesemožesastojatiodvišeizgrađenihpo-dručja, te tada prikazuje koncentraciju zgradasminimalnompovršinomod0,4km2 ili više od 5000stanovnika.Ovajsloj imasamotočkasteipovršinskeobjekte.

Sloj TRANSsadržiobjekteprometnemreže(ce-ste, pruge, trajektne linije, zračne luke i dr.) te


infrastrukturukojajesnjompovezana(kaonpr.željezničkepostaje,odmorištauzceste,područ-je luka, poletno-sletne staze).Objekti tog slojatrebajuneprekinutopokrivatipodručjecijeleEu-rope. Većina atributa je obavezna i predstavljaosnovneinformacijekojesupotrebnenacijelompodručjuprostiranjaproizvoda.

Linijski objekti prometnemrežemoraju biti za-tvorenamreža.Drugimriječima,nesmijuposto-jatiizoliranecesteiliprugekojenisupovezanesdrugimobjektima. Također, trajektne linijemo-raju biti povezane s cestovnom ili željezničkommrežom.Ceste,prugeitrajektnelinijeprikazujusekaoli-nijskiobjekti,aukolikoimajuvišetraka,prikazu-jusekaojednalinija,osimakorazmakizmeđutrakanijevećiod10m.Mostoviitunelineprika-zujusekaoodvojeniobjekti.

Objekti infrastrukture povezani s prometnommrežomprikazujusekaotočkastiobjekti, i toudvaoblika;kaoizoliraničvorikaopovezaničvor.Oniupotpunjujuprometnumrežuopisujući kri-žanjaispajanjaizmeđulinijskihobjekata.

Sloj VEGsadržiinformacijeoupotrebizemljišta.Pri tomeseslojvegetacijenesmatrapokrovomzemljišta,većsesamonaglašavajuobjektikojisuvažniukrajoliku.Sviobjektiutomslojusuneo-bavezni,međutim,bar jedanse trebaprikazati.Slojsadržiisključivopovršinskeobjekte.Primjeriobjekataizovogslojasupoljoprivrednepovršine,plantažeišume.

Sloj POIuključujepodatkeospecifičnimobjek-timakaoštosuškole,sveučilišta,bolnice,ener-getska postrojenja i odlagališta. Svi objekti suobavezni. Postoji pet točkastih objekata i svi seprikazujukaoizoliranetočke,čakikadasuočitopovezaneslinijskimobjektima.

ZaslojPOInemaselekcijskihkriterijazbogčegaproizvođačitrebajuisporučitisvepodatkekojisudostupniunjihovimnacionalnimbazamapoda-takaunajvišojrazini.Obziromdazbogtogaovajslojneodgovaraumjerilo1:250000,nemato-pološkihvezaipravilazakonzistencijupodatakaspodacimaizdrugihslojeva.

Podacitogslojanenalazeseujavnojverzijipro-izvoda.

3.IzvornicikorištenizaproizvodnjuERM-a

OsnovniizvornikzaizraduEuroRegionalMapajeTemeljna topografska baza. Temeljna topograf-ska baza nedavno je restrukturirana baza kojasadržitopografskepodatkeumjerilu1:10000,a novi model podataka detaljno je opisan do-kumentom CROTIS ver. 2.0 (DGU, 2014). Kaotakva, logično je polazište za proizvodnju bazesitnijegmjerila.Alternativnipristupizradiznačiobidigitaliziranjepostojećihtopografskihkarataumjerilu1:200000iuzminimalnugeneralizacijudomjerila 1 : 250 000 atributizaciju podatakasukladnomodelupodatakazaERM.Iakojeitajnačin prihvatljiv i ispravan za izradu inicijalnogsetapodataka,radibudućihažuriranjaispravnijejezaosnovuuzetibazuukrupnijemmjerilukojaseredovitoažurira.

DabipodaciTTB-abiliupotrebljivizakorištenjeubazisitnijegmjerilapotrebnoihjegeneralizi-rati,teeventualnonadopunitinedostajućimatri-butima sukladno specifikacijama. Iz prethodnonapravljeneanalizeERM-ovihobjekatainjihovihatributavidljivojedaseobjektimogugeneriratiizpodatakaTTB-a,tedapostojivećidioobave-znihatributa.Zapreostaleobavezneobjektei/iliatributeodređenjemogućiizvorpodataka.

OdostalihizvornikazaizraduERM-aneophodnisupodaciEuroBoundaryMapa.Državnageodet-ska uprava aktivno sudjeluje u izradi tog proi-zvodairedovnogaažuriranatemeljupodatakaiz Središnjeg registra prostornih jedinica. Noveverzije proizvoda zapodručje RHdostavljaju seEuroGeographicsu, koji tada podatke uključi usljedećuverzijuproizvodaEBM-a.PodaciEuroBo-undaryMapsetapodatkapreuzimajusekaoslojuERM-u.

ZaizraduERM-akoristese idrugiodgovarajućiizvorniciibazepodatka.Obziromdajeodgovor-nost za dostavu službenih podataka na svakojnacionalnojinstituciji,toprilikomizborapodata-kakojićeućiusetpodatakazaproizvodnjuERM-avaljavoditiposebnubrigudasepreuzimajupo-dacikojeprikupljajuiodržavajutijelakojasuzatepodatkenadležna.

NatemeljunavedenihizvornikaDržavnageodet-skaupravaovećegodinepočetisizradominici-jalnogsetapodatakazaERM.


4.Zaključak

EuroRegionalMap baza podataka zamišljena jekao temeljni GIS proizvod višestruke namjenekojipokrivačitavopodručjeEurope.Podaci tre-bajubitineprekinutiiuštovećojmjerihomogenikako bi se osigurala implementacija prekogra-ničnogipaneuropskogGIS-a,kaoiprijenosGISrješenja i znanja između različitih nacionalnihtržišta(EuroGeographics,2014b).Hrvatska,kaodioEurope,sudjelujeuizgradnjitihideja,testo-gatrebaosiguratipokrivenostiproizvodomERM-azapodručjesvojegteritorija.

Tajproizvoddobrojestrukturiranijednoznačnodefiniran postojećim specifikacijama i ostalomdokumentacijom,apodacipotrebnizaproizvod-nju za područje RH postoje i dostupni su. Pre-porukaza inicijalnuproizvodnjupreuzimanje jesetapodatakaizbazekrupnogmjerila,što jeuslučajuDržavnegeodetskeupraveTemeljna to-pografskabaza,iuzodređenekorekcije,dodava-njeeventualnonedostajućihobaveznihatributa.Nakonizradeinicijalnogsetapodataka,trebatćenastalubazuažuriratisukladnobudućimspecifi-kacijama.

Literatura:

Državna geodetska uprava (2014):Hrvatski to-pografskiinformacijskisustavCROTIS2.0,Držav-nageodetskauprava.EuroGeographics (2013): Validation Specificati-onsv4.7,EuroGeographics.EuroGeographics (2014a): Specification andDataCatalogue forDataProduction–ProducerversionforERMreleasev8.0,EuroGeographics.EuroGeographics (2014b): Technical ProducerGuide,EuroGeographics.URL1:http://www.eurogeographics.org/pro-ducts-and-services/euroregionalmap.

Productionofthedatabaseinscale1:250000

Abstract: According to the Law on State Sur-veyandRealEstateCadastre (NationalGazetteno 16/2007) State Geodetic Administration isresponsible for production of topographic andcartographicdatabases indifferent scales. The-seproductsareinmoredetailsdescribedbyRe-gulationsonTopographicSurveyandStateMapProduction(NationalGazetteno109/2008).Outofalldeclareddatabases,bynow,onlytheBasicTopographicDatabaseisestablishedwhichisrunandmaintained in the Sector for State Survey.In theyear2015StateGeodeticAdministrationwillproducedatabaseinthescaleof1:250000accordingtotheEuroRegionalMap´sSpecificati-onsandDataCatalogueforDataProductionbyEuroGeographics.EuroRegionalMapisapan-Eu-ropean seamless topographic database and byproduction of mentioned product the coveragefortheterritoryoftheRepublicofCroatiawillbeensured.ThispaperwilldescribetheproductonthebasisofSpecifications,sourcesforthedata-baseproduction,theproductionproceduresandthecurrentstateofproduction.

Keywords: Basic Topographic Database, CRO-TIS,EuroGeographics,EuroRegionalMap.


GeodetskiprojektzavelikeinfrastrukturneobjektefinanciraneizfondovaEuropskeunije

MartinaGucek1,MladenZrinjski2

1HŽInfrastrukturad.o.o.,AntunaMihanovića12,10000Zagreb,Hrvatska, [email protected]čilištauZagrebu,Kačićeva26,10000Zagreb,Hrvatska, [email protected]

Sažetak: Promjene zakonskih i podzakonskihpropisa, te uvođenja novih poslovnih procesa,uvijek izazivaju veliki interes unutar pojedinihstručnihkrugova,prvenstvenozatojerimajuveli-kiutjecajnaposlovanjeipostupanjegotovosvihsubjekata unutar geodetske struke. Zakonomoprostornomuređenju iZakonomogradnjidefi-niranjegeodetskiprojekt.Ucijelojtojparadigmizakona i pravilnika, geodetski projekt za velikeinfrastrukturneobjekteostajenepoznanica.Nai-me,zasvegrađevinekaoštosucjevovodi,dale-kovodi,žičareisl.(građevinezakojeseodređujeobuhvatzahvatauprostoru),kaoizaceste,že-ljezničkeprugeisličnegrađevine(kojeseodre-đujuunutar koridora), premaPravilnikuogeo-detskomprojektuformiranjegrađevinskečesticedefiniraseparcelacijskimelaboratomiliseuopćenedefinira,asituacijazalokacijskudozvolupre-dajesenapreslicikatastarskogplana,Hrvatskojosnovnojkartiiliortofotokarti.Također,dioge-odetskogprojektakojimseevidentiragrađevnačestica i obavljaupis vlasnika i ovlaštenika (štojeinvestitoruneophodnozapodnošenjezahtjevaza započinjanje gradnje), elegantno je riješenoza jednostavanobjekt,međutimkadase radiolinijskomobjektuvelikeduljine,nekoliko10-akakm(kadaseobjektnalaziuvijekunekolikoka-tastarskih općina), završetak izrade geodetskog

projekta procjenjuje se u višegodišnjem razdo-blju.VladaRepublikeHrvatskeidržavneinstituci-je,kojesutrebaleprepoznatimogućnostuređe-njazemljištaiupravljanjaprostoromnapodručjuinfrastrukturnih objekata, te geodetska struka,koja je trebala definirati jednoznačna pravilakojihćesesvi izvoditeljipridržavati,zakazalisuupravoudijelukojisenetičesamolegalizacijejednostavnihobjekata,negoiuvelikompodručjuinvesticijafinanciranihizfondovaEuropskeunije.

Ključne riječi: fondoviEuropskeunije,geodet-skastruka,geodetskiprojekt,upravljanjeprosto-rom

1.Uvod

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju(EU)ostvarujese jedanodstrateškihciljevaRe-publikeHrvatske,zacrtanprijevišeod24godi-neprilikomproglašenjaneovisnosti.ČlanstvouEU-udonosibrojnepromjeneimogućnosti,auzistinskiisveobuhvatniangažmandržavečlanice,možedonijetiiznačajangospodarskinapredak.Većod2007.godineHrvatskojjeInstrumentompredpristupnepomoći(IPA)bilonaraspolaganjunešto više od 150milijuna eura godišnje.Ula-skomuEUdolazidovišestrukogpovećanjaras-


položivostisredstavaizfondovaEU-a.Takojevećudrugojpolovini2013.godineHrvatskojbilonaraspolaganju instrumentima Kohezijske politikeblizu 450milijuna eura, a već u 2014. gotovomilijardaeura.Tajiznosrasteizgodineugodinu,tebido2020.godinepredviđenagodišnjaalo-kacija dosegnula 1,2 milijarde eura. Navedeniiznosi predstavljaju priliku za cjelokupno hrvat-skodruštvo,aliuistovrijemeizazoviobvezuzasvesudionikeuprocesuimplementacijefondovaEU-a.

2.FondoviEuropskeunije

Od1.srpnja2013.godine,kadajeRepublikaHr-vatskapostalačlanicomEU-a,njezinomsugos-podarstvunaraspolaganjusredstvaizstrukturnihfondovaiKohezijskogfonda.ZbogtogajeKoor-dinacijskotijeloVladeRH,koječineMinistarstvoregionalnoga razvoja i fondovaEuropskeunije,usuradnji s resornim institucijama ipartnerima

iz javnog i civilnog sektora, izradiloNacionalnistrateški referentni okvir (NSRO) koji je krovnistrateški dokument, kojim će se utvrđivati stra-tegijaulaganjaiz fondovakojisuHrvatskojdo-stupnikaonovojčlaniciEuropskeunije(URL1).Riječ jeostrukturnim fondovima (Europski fondzaregionalnirazvojiEuropskisocijalnifond),teoKohezijskomfondu.

Hrvatskaje28.punopravnačlanicaEU-a,teimapravo korištenja strukturnih fondova koji pred-stavljajusadržajniimetodološkinastavaknapro-gramIPA,ačijasusesredstvaprestalakoristitinakonpristupanjaEU-u.Timesudaninaraspo-laganje isti programi i instrumenti financiranjakojeimajuidrugedržavečlaniceEU-a,teznatnovećinovčaniiznosi.Narazinioperativnestrukturezavršavajuseintenzivnepripremezanadolazećeprogramskorazdoblje2014–2020,tj.pripremajuseprojektisvihprometnihsektora.Primjerjenizprojekataizželjezničkogsektora(Slika1).

Slika1:Izgradnja,nadogradnjairekon-strukcija željezničkih pruga u Hrvatskoj(URL2)


3.Operativniprogram2014–2020

Iako će provedba postojećeg programa IPAtrajati do kraja 2016. godine, istovremeno jezapočela provedba novoga Operativnog pro-gramaKonkurentnost i kohezija,kojimćeuprav-ljatiMinistarstvoregionalnogarazvojaifondovaEuropske unije, a sektor prometa razvijat će iupravljati projektima pod tematskim ciljem 7 –Povezanost i mobilnost.Sobziromna to,Minis-tarstvopomorstva,prometaiinfrastrukture,kojećebitiposredničkotijeloOperativnogprogramazasektorprometa,radipripremezanadolazećeprogramsko razdoblje, što na razini projekataznači da se pripremaju projekti svih prometnihsektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog,riječnog i zračnog, ali se po prvi puta, suklad-no strateškim ciljevimaprometnepolitike EU-a,velikapažnjaposvećujerazvojnimprojektima izsegmentagradsko-prigradskih,javnihiintegrira-nihprometnihsustava.

Urazdoblju2014–2020zaprometneprojektebitće na raspolaganju1,3milijardi eura, od čega400milijunaeuraizEuropskogfondazaregion-alni razvoj i nešto višeod900milijunaeura izKohezijskogfonda.Osim1,3milijardeeura,Re-publika Hrvatska ima mogućnost financiranjaprometnih projekata iz još jednog instrumentaEU-a,atojeInstrumentzapovezivanjeEurope,odnosnoConnectingEuropeFacility(CEF),izko-jeg je Hrvatskoj na raspolaganju 456 milijunaeurauidućetrigodine.VladaRepublikeHrvatskeiEuropskakomisijaslužbenosuodobrileOpera-tivniprogramKonkurentnost i kohezija12.pros-inca2014.godine.

4.Geodetskiprojektzavelikeinfrastrukturneobjekte

Promjene zakonskih i podzakonskih propisa,kao i uvođenje novih poslovnih procesa, uvijekizazivajuveliki interesunutarpojedinih stručnihkrugova,prvenstvenozatojerimajuvelikiutjecajnaposlovanjeipostupanjegotovosvihsubjekataunutargeodetskestruke.Najvažniji suzakonskipropisi iz područja geodetske struke: Zakon održavnoj izmjeri i katastru nekretnina (Hrvatskisabor, 2007a), Zakon o obavljanju geodetskedjelatnosti(Hrvatskisabor,2008),ZakonoNacio-nalnojinfrastrukturiprostornihpodataka(Hrvats-kisabor,2013a),Zakonoprostornomuređenju

(Hrvatskisabor,2013b),Zakonogradnji(Hrvats-kisabor,2013c),tePravilnikonačinuizvođenjaosnovnihgeodetskihradova(Državnageodetskauprava,2009),Pravilnikogeodetskomprojektu(Državnageodetskauprava,2014a,2014b)idr.

UZakonuoprostornomuređenju(Hrvatskisabor,2013b), članak129., geodetski projekt definirasekaosastavnidioidejnogprojektazalokacijskudozvolukojomseodređujeformiranjegrađevnečestice ili smještaj jedne ili više građevina nagrađevnoj čestici. Također, Zakonom o gradnji(Hrvatski sabor, 2013c), članak 70., definira segeodetskiprojektkaosastavnidioglavnogprojek-tazagrađevinskudozvolupotrebnuzagrađenjegrađevine za koju se premaposebnom zakonuneizdajelokacijskadozvola,akojomseodređujeformiranjegrađevnečesticei/ilismještajjedneilivišegrađevinanagrađevnojčestici.

Međutim, u cijeloj ovoj paradigmi zakona ipravilnika,geodetskiprojektzavelikeinfrastruk-turneobjekteostajenepoznanica.Naime,zasvegrađevine tipa cjevovoda, dalekovoda, žičarai sl., tj. građevine za koje seodređujeobuhvatzahvata u prostoru, kao i za ceste, željezničkeprugeisličnegrađevinekojeseodređujuunutarkoridora, prema Pravilniku o geodetskom pro-jektu formiranje građevinske čestice definira separcelacijskimelaboratomiliseuopćenedefini-ra, a situacija za lokacijsku dozvolu predaje senapreslicikatastarskogplana,HOK-uiliortofotokarti.Natajjenačingeodetskastrukaodobrilaipotvrdiladajezavelikeinfrastrukturneobjekte,tj.zanajvećesadašnjeibudućeinvesticijeuRHdovoljno projektirati na podlogama nedovoljnetočnosti.Odabir,asamimtimeiinvesticijegeo-detskustrukuzaobilazeuvelikomluku.

Na žalost, kakav će biti proizvod na temeljukojegćeseanalizirati,izrađivatistudije,odabiratipojedina rješenja,projektirati, tekasnijegraditiveliki infrastrukturniprojektiovisitćeopojedin-cima koji će moći odabirati jeftinija ili skuplja,stručnailimanjestručnarješenjabezikakvihza-konskihposljedica.

5.Uočenaproblematikaiprimjeriizprakse

Problemi koji proizlaze iz postojećeg zakon-skog okvira uređenja linijskih infrastrukturnihobjekata-građevina (LIO-a), kočnica su razvojaLIO-a,ali i jedinica lokalne ipodručne(region-


alne) samouprave, te države kao cjeline. Vrlosloženipostupci ivelikibrojraznihdokumenatakoje investitor LIO-a mora ishoditi u postupkuprostornog planiranja i gradnje LIO-a, bitnoutječu na ulaganja u razvoj postojećih i novihLIO-a te smanjujumogućnost povlačenja sred-stavaizfondovaEU-a(Bajt,2013).UpravotemeljemZakonaogradnji(Hrvatskisa-bor2013c),članak70.,geodetskiprojektpostajesastavni dio glavnog projekta za građevinskudozvoluzagrađenjegrađevinezakojusepremaposebnomzakonuneizdajelokacijskadozvola,akojomseodređujeformiranjegrađevnečesticei/ilismještajjedneilivišegrađevinanagrađevnojčestici. Također, geodetski projekt se izrađujekaofizičkizasebnidioidejnog/glavnogprojekta.Geodetskimprojektommeđusobnoseusklađujestanjeukatastru, zemljišnoj knjizi inaravi (akoje topotrebno)provodi se formiranjegrađevnečesticeukatastru,iskolčenjegrađevineieviden-tiranjegrađevineukatastru,bezizradedodatnihsnimakaielaboratateizdavanjapotvrda,prop-isanihposebnimpropisimakojiuređujudržavnuizmjeru i katastar. Također, geodetski projektsmatrase,usmisluposebnihpropisakojimaseuređuje državna izmjera i katastar nekretnina,parcelacijskim elaboratom, odnosno drugimgeodetskimelaboratomna temeljukojegaseukatastru provodi evidentiranje i promjena po-dataka u pogledu katastarskih čestica zgrada idrugihgrađevina(PandžaiŠustić,2014).

Geodetski projekt jedan je od vrijednih i pohvalnih projektaDržavnegeodetskeupraveicjelokupnegeodetskestruke.Samomuspostavomiproved-bomzakonskeregulativepovećalaseulogaiod-govornost ovlaštenih geodetskih stručnjaka kojiće ravnopravno sudjelovati u izradi projektnedokumentacije za idejne i glavne projekte teimati značajnu ulogu u uspostavi infrastruktureprostornih podataka. Međutim, primjenom bilokojega novog zakona i/ili pravilnika u praksipočinjuseuočavatinekeneprovedivesituacijeilibitnootežavajućeokolnosti,kojepriječedovestitaj iznimno važan i bitandio Zakonaogradnji(Hrvatskisabor,2013c)doželjenihrezultata.

Zanimljivo je sagledati i objasniti kako se geo-detski projekt treba izraditi za npr. željezničkupruguukoridoruširine30miduljine42km,teakoprolazikrozvišežupanijainekolikodesetakakatastarskihopćina.Štoseizrađujezatakavgeo-detskiprojektkadajevećishođenapravomoćnalokacijska dozvola? Državna geodetska upravaizradila je i Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnikaogeodetskomprojektu.Usvrhuuvidau sadržaj i sastavne dijelove geodetskog pro-jekta,kojisudefiniraniPravilnikomoizmjenamai dopunama Pravilnika o geodetskom projektuizrađeni su radniprimjerci geodetskogprojektakojiseodnosnenadvijerazličitesimuliranesitu-acije,alikojinemajuzaprimjervelikeinfrastruk-turnelinijskeobjekte.

Problema koji se pojavljuju u praksi je mno-go, ali je bitno naglasiti da se uočavanjem iprilagođavanjemzakonskihipodzakonskihaka-tamožedovesti do rješenja situacije, pogotovouprijelaznomrazdoblju.Naime,samikatastarskiuredi trebaju uskladiti svoju praksu kako se urazličitimpodručnimuredimanebidogađalesitu-acijekojedovodedopotpunooprečnihgledanjanaprovedbuelaborata.Postojiupraksiprimjeru kojem je slučaj projekta po kojem se izdalapravomoćnalokacijskadozvolazajednudionicuželjezničkeprugepremaprethodnomZakonuoprostornom uređenju i gradnji (Hrvatski sabor,2007b).Provedbaodređenogbrojaparcelacijskihelaborata blokirana je odlukamaDržavnegeo-detskeuprave(DGU)kaodrugostupanjskogtijelakojimseponištavajurješenjaoprovedbiparcel-acijskihelaborataupodručnimuredimazakata-starnekretnina.Naime,predmetnim rješenjimaponištavaju se prvostupanjska rješenja zbog,između ostalog, neprilaganja dokaza pravnoginteresa sukladno članku 109. Zakona o grad-nji (Hrvatski sabor, 2013c), a koji seodnosi nadokaz pravnog interesa prilikom postupka iz-davanja građevinskih dozvola. Naime, investi-torparcelacijuiotkupzemljištaizrađujezatodabi došaododokazapravnog interesa sukladnočlanku109.Zakonaogradnji,apravniintereszagradnjudokazanjelokacijskomdozvolomukojojto i izričito piše. Upravo je takvo drugostupan-jskorješenjeunesuglasjusobjašnjenjimaDGU-ananjezinimweb-stranicama,gdjepišeda seupostupku formiranjabudućegrađevnečesticeuprvojfazi,kadasepolokacijskojdozvoliipar-celacijskomelaboratetekformirajučesticezaot-kupiliizvlaštenje,neodlučujeoupisuvlasnikaiovlaštenika,jerjeriječoparcelacijiunutaristogzemljišnoknjižnog tijela, te se stvara osnova zaimovinsko-pravnorješavanje.

SobziromnanekonzistentnoinejasnotumačenjePravilnika o geodetskom projektu, stručnjaci ukatastarskim uredima, ali i projektanti nailazena niz situacija gdje se pokušava izraditizadovoljavajući proizvod. Tako je na primjerusmještaja vodovodnih i kanalizacijskih cjevo-


voda unutar obuhvata zahvata u prostoru, kojiseprikazujuuidejnomprojektu,ovisnoovrsti iveličinizahvatauprostorunapreslicikatastarsk-ogplana,Hrvatskoj osnovnoj karti (M1:5000),naortofotokartiodgovarajućegmjerila,odnosnoodgovarajućimkoordinatama.Stogasenijeništapromijenilopopitanjugeodetskihpodloga(zvaleseonePGPiligeodetskiprojekt),osimuslučajucestaiželjeznicaitodiokojiizrađujegeodetskistručnjak.Diskutabilnoještosezaidejniprojektvrlokompleksnihgrađevinakoječestouključujuinizobjekata,kaoštosumostovi,vijadukti,ces-tovniiželjezničkiprijelazi,zahtijevaniskarazinatočnosti samihpodloga.Upravo jeu tomdijelugeodetska struka mogla i trebala inzistirati navišoj stručnosti kojombi doprinijela ne samoukvaliteti projektiranih objekata već i reputacijistrukeigeodetskihinženjera.

Nastavno,primjerkojisespominje ina forumuHKOIG-a, gdje prema Pravilniku o obveznomsadržajuiopremanjuprojekatagrađevina(Mini-starstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,2014),učlanku27.,tevezanozatoiučlancima28. i29.piše:Situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim pla-nom u mjerilu 1:1000 ili detaljnijem, koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije i koja je ovjerena od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina.Utomenastajeproblem.

Naime za planove grafičke izmjere nemogućeje temeljem nekoliko identičnih točaka uklopitiplanzadugačkelinijskeobjekte(npr.dalekovodduljine40km,kojiprolazikroz15-akkatastarskihopćina).

Utimslučajevima,akosesituacijatrebanapravitijednoznačno,moratćesenapravitihomogeniza-cija katastarskog plana (prilagodba plana), aliondanemauklapanjapomoćuidentičnihtočaka.Slijedomtogaseneznakakobikatastarskiuredi prema kojempravilniku ovjeravao takve pod-loge. Ako bi se takve podloge ipak ovjeravale,ondaćetoznatnoposkupjetiizraduistih.

Postoji jošnizprimjera izpraksekao što supi-tanja vezana uz projekte nogostupa za koje setrebailinetrebaformiratigrađevnačestica.Pri-likom održavanja stručnih skupova o provedbinovezakonskeregulativeizpodručjagraditeljst-vaiprostornoguređenja,nakonprimjedbijavnihi državnih institucija, kojeupravljaju cestovnomi željezničkom infrastrukturom, rečeno je da segeodetski projekt uopće ne primjenjuje za lini-

jske objekte, niti za nogostupe i ceste, ni kadase formiranovagrađevinskačestica, iako jedosada tumačeno da nema geodetskog projektaakonemaparcelacije.

Pravilnikkojigapropisuje,zanemarujeosnovnusvrhu koja se htjela postići novim Zakonom ogradnji (Hrvatski sabor, 2013c), a to je bržeishođenjegrađevinskedozvole.Ukoliko se tražiprethodno usklađenje stanja katastarskog pla-nasastanjemunaraviizradomposebnoggeo-detskogelaborata,toznačidasemorausvakomslučajunajprijeispravitikatastarskiplanštobizajednučesticutrajalooko50dana(pribavitijavneispraveuoriginalu,izraditielaboratusklađenja,rokzapregled ipotvrđivanjeoko30dana, rokzažalbeod15dana,dostavasudu),akojesveu redu i u katastru nema primjedbe na elabo-ratovlaštenja.Teksekrenulonapočetakizradegeodetskogprojekta,odnosnonasuradnjuspro-jektantomkojidefiniraobjekt ieventualnopar-celaciju(forumHGK).Zamislimosenadpitanjemšto je u prvotnompravilniku trebala biti izradageodetskogprojektazalinijskegrađevinegdjeseradiotisućamaparcela.

6.Zaključak

Geodetskiprojektjetrebaobitiizvrstanproizvodgeodetske struke, koji se u istu razinu važnostipostavlja s ostalim dijelovima projekata, kaošto su građevinski, elektrotehnički, prometno-tehnološki,geotehničkiidr.Međutim,Pravilnikogeodetskomprojektu,kojijetrebaobitipropisanposebno i za slučaj velikih infrastrukturnihpro-jekata,propustiojegeodetskogstručnjakauvrsti-tinaisturazinuvažnostisostalimstručnjacima:arhitektima, građevinarima, elektrotehničarima,strojarima,itd.Natojrazinizakonskeregulative,zaidejniprojektkojiseizrađujezalinijskeobjektenaobuhvatuzahvata,geodetskistručnjakgotovonemapotrebuizaćinateren(projektisepredajunaHOK-uiliDOF-uspreklopomnakatastar).Uglavnomprojektuizrađujeseparcelacijskielabo-rat,azavršetakgeodetskogprojektakojimbisezaokružila cjelina otkupa zemljišta uobičajenozavršavatekkadasenapraveotkupiiizvlaštenje (što u praksi traje i po nekoliko godina).

Razina dokumentacije od raznih izvođača/pro-jektanatauvelikeserazlikuje,posebnokodgeo-detskog dijela projekta, gdje javne i državneinstitucije raspolažu podacima različite razinekvaliteteitočnosti.Todovodidopitanjaponovneiskoristivosti dokumentacije i podataka. Us-


postavainfrastruktureprostornihpodataka,kojapodrazumijevapoboljšanjepostojeće infrastruk-ture, može se definirati kao niz aktivnosti kojeimajuzaciljolakšavanjepristupapostojećimpro-stornimpodacimainjihovudiseminacijutebolju,jednostavnijuiučinkovitijuuporabu(Hrvatskisa-bor,2013a).

Suradnja Ministarstva graditeljstva i prostor-nog uređenja s relevantnim geodetskim insti-tucijama je uvelike izostala na razini stručnostii usklađenja zakonske regulative što će se ne-minovno u budućnosti morati uređivati krozprimjere iz prakse koje će evidentno prikazatipotrebu izmjena ili donošenje novih pravilnikaza određene sustave. Potreba za unificiranošćuzakonskihakataponovnosepokazalanedostat-nom, jer iako veliki broj jednostavnih objekatamoguopravdatidonošenjemnovihzakona,bitnojeujednosagledatiislučajeverelativnomanjegbrojavelikihlinijskihgrađevina.

Infrastrukturni projekti su veliki projekti kojisu iznimno važni zaHrvatsku i Europu, ali istotako i za zemlje regije jugoistočne Europe, anjihova dinamika ovisi o političkim odlukama,raspoloživim sredstvima, ali i o političkimokol-nostima u državama regije. Zakonska osnovanije dostatna, te je potrebna izrada službenihpravilnikaodstraneinvestitoračimebiseunifici-rali zahtjevi,aujednodobiliproizvodi (projekti)jednake razine i kvalitete. Potrebno je povećatiulogu i odgovornost ovlaštenih geodetskihstručnjakakoji će ravnopravno sudjelovatiu iz-radiprojektnedokumentacijezaidejneiglavneprojekte,teimatiznačajnuuloguuuspostaviin-frastruktureprostornihpodataka.Izradapravilni-kazapotreberazličitihgospodarskihsubjekata,a u suradnji s Hrvatskom komorom ovlaštenihinženjerageodezije,Državnomgeodetskomup-ravomiGeodetskimfakultetom,kojićeunificiratipotrebe pojedinih institucija i doprinijeti ravno-pravnijoj konkurenciji geodetskih tvrtki. Timebise i procjena vrijednosti geodetskih projekata iradovaujednačila,aliisamproizvodunificirao.

Radi povećanja investicija u linijske infrastruk-turne objekte, čija gradnja je javni interes,potrebno je: smanjiti opseg dokumentacije(različitihsuglasnostikaoposebnihuvjetagrad-nje;tipiziratiprojekteiprojektnudokumentacijuismanjitibrojdozvolazagradnju),pojednostavitipostupakishođenjadokumenatazagradnju,jersetakvegrađevinegradeukoridorima,pabizanjihtrebalavažitiidentičnapravnapravilaipro-

pisatiposebanpravnirežimuređivanjaimovins-ko-pravnihodnosa,teodreditinositeljeposebnihpravaukoridoru,odnosnotrasama.

Literatura

Bajt, J. (2013): Pravno uređenje linijskih infra-strukturnihgrađevina,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,34,1,443-470.Državna geodetska uprava (2009): Pravilnik onačinu izvođenja osnovnih geodetskih radova,Narodnenovine,87/2009,Zagreb.Državna geodetska uprava (2014a): Pravilnik ogeodetskomprojektu,Narodnenovine,12/2014,Zagreb.Državna geodetska uprava (2014b): Pravilnik oizmjenamaidopunamaPravilnikaogeodetskomprojektu,Narodnenovine,56/2014,Zagreb.Hrvatskisabor(2007a):Zakonodržavnojizmjeriikatastrunekretnina,Narodnenovine,16/2007,124/10,56/13,Zagreb.Hrvatski sabor (2007b): Zakonu o prostornomuređenju i gradnji, Narodne novine, 76/2007,Zagreb.Hrvatski sabor (2008): Zakon o obavlja-nju geodetske djelatnosti, Narodne novine,152/2008,61/2011,56/2013,Zagreb.Hrvatskisabor(2013a):ZakonoNacionalnojin-frastrukturiprostornihpodataka,Narodnenovi-ne,56/2013,Zagreb.Hrvatskisabor(2013b):Zakonoprostornomure-đenju,Narodnenovine,153/2013,Zagreb.Hrvatskisabor(2013c):Zakonogradnji,Narod-nenovine,153/2013,Zagreb.Ministarstvograditeljstvaiprostornogauređenja(2014): Pravilnik o obveznom sadržaju i opre-manju projekata građevina, Narodne novine,64/2014,Zagreb.Pandža,M.,Šustić,A.(2014):Pravilnikogeodet-skomprojektu–sadržajisastavnidijelovi(prak-tičnaprimjena),pptprezentacija,Savjetovanjeogeodetskomprojektu,Zagreb,26.ožujak2014.URL1:MinistarstvoregionalnogarazvojaifondovaEuropskeunije,http://www.mrrfeu.hr/default.aspxURL2:HŽInfrastruktura,http://www.hzinfra.hr/fondovieu


GeodeticProjectforLargeInfrastructureObjectsFundedbytheEuropeanUnion

Abstract:Thechangesof legalregulationsandbylaws,aswellastheintroductionofnewbusi-nessprocessesareprovokinggreat interestwit-hincertainprofessionalcircles,primarilybecausetheygreatlyaffectthebusinessactivitiesandthebehaviourofalmostallsubjectswithinthegeode-ticprofession.TheActonRegionalDevelopmentand the Construction Law define the geodeticproject.Inthewholeparadigmoflegalactsandrules,thegeodeticprojectforlargeinfrastructu-re objects still remains unknown. Namely, forallconstructionobjects,ase.g.pipelines,powertransmissionlines,cablerailwaysandsimilar(theconstructionobjectsthescopeofwhichneedstobe determined in space), as well as roads, ra-ilwaysandsimilarconstructionobjects(determi-nedwithinthecorridor),thebuildingplotisde-finedbymeansofsubdivisionprocedureorit isnotdefinedatallaccordingtotheOrdinanceon

GeodeticProject,andthesituationrelatedtothelocationpermit ispresentedon the copyof ca-dastralplan,HOKororthophotomap.Apartofgeodeticprojectthatisneededtorecordthebuil-dingplotandtoregistertheownerandthebene-ficiary(neededbyinvestorsinordertoinitiatetheapplicationprocessrelatedtoconstructionactivi-ties)isratherelegantlysolvedforsimpleobjects,however, for the linear objects of large length,about10km(whentheyarepassingthroughse-veralcadastralmunicipalities),thecompletionofthe work on geodetic project is evaluated in aperiod lastingmany years. TheGovernment oftheRepublicofCroatiaandthestateinstitutionsthatwere supposed to recognize the possibilityoflanddevelopmentandspatialmanagementinthefieldofinfrastructureobjects,andthegeode-ticprofessionhave failed in thepart that isnotrelatedonlytothelegalisationofsimpleobjects,butalsointhegreatpartofinvestmentfinancedformtheEuropeanUnionFunds.

Keywords:EuropeanUnionFunds,geodeticpro-fession,geodeticproject,spatialmanagement


UtjecajCopernicusprogramaopažanjaZemljenageoinformacijskeproizvodeiusluge

ŽeljkoHećimović1,LucijoMartinić2

1Fakultetgrađevinarstva,arhitektureigeodezije,SveučilišteuSplitu,UlicaMaticehrvatske15,21000Split,[email protected]

2GeodetskifakultetSveučilištauZagrebu,Kačićeva26,Zagreb,[email protected]

Sažetak: Europska komisija (EK) je pokrenulaCopernicus program opažanja Zemlje, koji jejedan od temeljnih razvojnih programa Europ-ske unije (EU). Copernicus program obuhvaćašest glavnih tematskih područja: zemlju, more,atmosferu, promjenu klime, upravljanje hitnimintervencijama i sigurnost. Copernicus podacićeimatiširokrasponprimjeneuključujućizaštituokoliša,upravljanjeurbanimpodručjima,regio-nalnoilokalnoplaniranje,poljoprivredu,šumar-stvo,ribarstvo,zdravstvo,transport,promjenukli-me,održivirazvoj,turizamidruge.CopernicusćesesastojatiodvišesatelitskihSentinelmisijačijipodatci će senadopunjavati in situmjerenjima.Tajprogramćeomogućitidobivanjecijelognizageoprostornihproizvodaiuslugakojećeznatnoutjecati na tržište geoprostornih podataka. Tre-nutnosenaosnoviCopernicusprogramarazvijaili jeuplanurazvojcijelognizamrežnihuslugakaoštosu:uslugepraćenjapromjenanakopnu,moru i atmosferi, upravljanjahitnim intervenci-jama,sigurnost,teuslugezapraćenjeklimatskihpromjena.TrenutnojeEKfokusiralafinanciranjeznatnogbrojaprojekata,znanstvenih i struktur-nih fondova. Copernicus program će u znatnojmjeri promijeniti geoinformacijske proizvode iusluge,tećeutjecatiinarazvojpojedinihstrukaitržišneodnose.

Ključne riječi: Copernicus, geoprostorni proi-zvodi,in situ,opažanjeZemlje,Sentinel

1.Uvod

Copernicus program je najopsežniji programopažanja Zemlje dosad pokrenut. Zahvaljujućivećojdostupnostipodatakakorisnicima,očekujeseznatanrazvojgospodarskihpodručja.Glavneinstitucije odgovorne za razvojCopernicus pro-grama su pored Europske unije, Europska sve-mirska agencija i Europska agencija za okoliš(URL3).

CopernicusprogramjenastavakGlobalMonito-ring forEnvironmentandSecurity (GMES) pro-grama, čiji razvoj je počeo 1998. godine. Go-dine2012.GMESprogramjepromijenio imeuCopernicusprogram(Europskakomisija,2012).Međutim,Copernicusprogramjeirezultatisku-stvaistraživanjairazvojakojisedešavaodstra-neeuropskihinacionalnihinstitucijaunekolikoproteklih desetljeća. Osnovni motiv pokretanjaCopernicusprogramajerazvojpraćenjaokolišaipoboljšanjeukupnesigurnostiEuropskeUnije.Copernicus programom se između ostalog želedobitidugoročnikontinuiraniservisikojibiomo-gućili drugačije upravljanje prostorom (URL 4).Uglobalnomkontekstu,Copernicusjeintegralnidio sustavaGlobal Earth Observation System of Systems (GEOSS).


2.Copernicusprogram

Europski Copernicus program za opažanje Ze-mlje jedan je od najvećih programa Europskekomisije čiji je cilj davanjem poboljšanih infor-macijaoZemlji.Copernicusservisipokrivajušesttematskih područja: zemlju, more, atmosferu,promjenuklime,upravljanjehitnimintervencija-ma i sigurnost.Podržavajuširok rasponprimje-na uključujući zaištu okoliša, upravljanje urba-nimpodručjima,regionalnoilokalnoplaniranje,poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, zdravstvo,transport,promjenuklime,održivirazvoj,idruge(Martinić, 2015). Primarni Copernicus servisi ćedavatipotrebneinformacijezadonošenjeodlukaookolišuidonošenjuodlukauslučajuvanrednihsituacijakaoštosuprirodnekatastrofe ihuma-nitarne krize. Copernicus program koordinira injimeupravljaEuropskakomisija.Europskasve-mirskaagencijajenadležnazasatelitskesustave,aEuropskaagencijazaokolišzain-situ kompo-nentu.

Copernicus će razviti globalne servise koriste-ći satelitske i insitu. Copernicus će doprinijetiEuropskoj strategiji održivog razvoja. Podržavatće kritične odluke koje semoraju brzo donijetiza vrijeme izvanrednih situacija kao što su po-plave i humanitarne krize.Gospodarstvo i gra-đani će imati korist kroz inovacije i poticaje zastvaranje novih praktičnih primjena proizvoda iusluga.Copernicusjadosadanajopsežnijipro-gramopažanjaZemlje tebi znanstveni i socio-ekonomskiboljitcitrebalibitiznačajni(SpaceTecpartners,2012iSpaceTecpartners,2013).Eko-nomskestudijeCopernicusprogramaukazujudajedo2030.godinemogućeostvariti2.6milijar-di eura komercijalnih prihoda i ostvariti 83500radnihmjestaposrednoineposrednovezanihuzCopernicusprogram.UztoCopernicusdoprinosieuropskojsvemirskojitehnološkivisokorazvije-noj industriji tepodržavabrojneznanstvene in-stitucije, programe i studije. Izvori podataka zaCopernicusprogram(Slika1)općenitosemogupodijeliti na podatke satelitskih misija i podatke in- situsenzora.In-situizvoripodatakasusenzorikojimogubitizemaljski,zrakoplovniipomorski.

Slika1:Copernicuspodaci(URL7)


3.Sentinelsatelitskemisije

CopernicusprogramuključujevišeSentinelsate-litskihmisija.Zaovesatelitskemisije jenadlež-naEuropskesvemirskeagencije (ESA).Programobuhvaćašesttrajnihijednuprivremenumisiju.ProjektjezapočeolansiranjemSentinel-1Asate-lita2014.godine.CiljSentinelprogramajezami-jenititrenutnestarijemisijeopažanjaZemljekojesudosegledobzaumirovljenjeilisepribližavajukraju svog operativnog vijeka trajanja. Time biseosiguralakronološkaneprekinutostpodataka.Svakamisijaćeseusredotočitinarazličitiaspektopažanja Zemlje (praćenje atmosfere, oceana ikopna),apodacićesekoristitizabrojneprimje-ne.

PojedinaSentinelmisijaćesezasnivatinakon-stelacijiodjednogilivišesatelitadabisepostiglaštoboljaprostornapokrivenostiskratilovrijemeponovnogpreletasatelita,aštoćedavatirobu-sne skupove podataka za Copernicus servise.OsnovnekarakteristikeSentinelmisijasu:Sentinel-1misija će davati podatke za potrebakopnenogimorskogservisa.Radarskiinstrumen-tićeomogućitidobivanjepodatakapodanuiponoćiu svimvremenskimuvjetimauvremenskojrezolucijiodšestdana.Sastojatćeseoddvasa-telita. Sentinel-1A satelit je lansiran 3. travnja2014.godine.

Sentinel-2 je misija posvećena praćenju kopna(Richter i dr., 2011).Davatićesnimkevegetacije,tla,tevodenihpovršinauvišespektralnimsnim-cima(Louis i dr., 2010).Sentinel-3 jemisijasviše instrumenatazamje-renje topografijemorske površine, temperaturepovršinemoraikopna,tebojeoceana.Misijaćepružati podršku sustavima za predviđanje vre-menanaoceanimakaoineprekidnompraćenjuokolišaiklime.Sentinel-4misijajeposvećenaneprekidnompra-ćenju atmosfere koja će biti dio Meteosat tre-će generacije satelita u geostacionarnoj orbiti(Ahlersidr.2011).Sentinel-5p(prethodnik)jesatelitskamisijakojajeposvećenapraćenjuatmosfere.Onaserazvi-jadabi nadomjestilanedostatakpodatakana-konštoprestanuraditiatmosferskispektrometrinaEnvisat satelitu i Scanning Imaging Absorpti-on spectrometer for Atmospheric Chartography (SCIAMACHY) instrument,aprijelansiranjaSen-tinel-5satelita. Sentinel-5misijajeposvećenaneprekidnompra-ćenjuatmosfere(Leveltidr.2006).Sentinel-6ćenositialtimetarzamjerenjeglobal-ne visinepovršinemora,akoji je prvenstvenonamijenjen zaoperativnuoceanografiju iprou-čavanjeklime.

NaSlici2 jeprikazanplan lansiranjaSentinel ipridruženihmisija.

Slika2.PlanlansiranjaSentinelipridruženihsatelitskihmisija(Aschbacheridr.,2010)


4. In-Situ mjerenja

In-situ izvoripodatakauključujuzemaljska,zra-koplovnaipomorska(uključujući ibove)mjere-nja (npr.zemaljskihmeteorološkihstanica,oce-anskih bova i mreža za nadzor kvalitete zrakaidr.). Podaci saSentinel satelita će senadopu-njavati in situmjerenjimadabisedobilidetalj-ni podaci za lokalna područja. European Envi-ronmental Agency (EEA) je nadležna za razvoj ikoordinaciju in situmjerenjananacionalnimra-zinamaEUzemalja(URL1).KorištenjeCoperni-cusservisajeintegralnidioEEA-inestrategijezaunaprijeđenijeinformacijaookolišu.Copernicustakođer imavažnuuloguu implementacijiSha-red Environmental Information System(SEIS)iimapotencijalučinkovitogkorištenjapostojećeinfra-struktureuskladusINSPIREdirektivom.Coperni-cussustavseoslanjanapodatkein-situmrežazaneprekidnopraćenjedabipružiorobusne inte-griraneinformacijeikalibriraoipotvrdiopodatkesasatelita.In-situmrežesuupravljanjeodstranedržavačlanicaimeđunarodnihtijelaidogovornočinepodatkedostupneservisima(URL5iURL6).

5.Copernicusservisi

Copernicus je namijenjen davanju proizvoda iuslugazaupravljanjeizaštituokoliša,upravlja-njeprirodnimresursimakaoizazaštitu isigur-nost. Trenutno,Copernicus servisi i projekti za-snivajusvojeaktivnostinasnimkamadobivenimdrugim satelitskimmisijama. Copernicus servisićepružatinužneinformacijezašestglavnihpod-ručja:praćenjekopna,praćenjemoraioceanaipraćenjeatmosfere,hitneintervencije,sigurnostiklimatskepromjene.

5.1Servispraćenjakopna

Copernicus servis praćenja kopna pruža geo-grafske informacijeopokrovu kopna i vezanimvarijablamakao što sunpr. stanje vegetacije ilivodeni ciklus. Podržane su primjene u raznimpodručjima, kao što su: prostorno planiranje,upravljanje šumama,upravljanje vodom,poljo-privredaisigurnostopskrbehranomitd.Servisjepostaooperativan2012.godine.

5.2Servispraćenjamoraioceana

Copernicus servis praćenja mora daje redovitei sustavne informacijeo stanju i dinamicimorai oceana u svrhu njihove zaštite i učinkovitijegupravljanja morskim okolišem i resursima. Pri-mjerice,davanjepodatakaostrujama,vjetrovimaimorskomledupomažeunapređenjupomorskihruta,operacijamaspašavanjadoprinosećisigur-nostinamoru(URL1).Servistakođerdoprinosizaštitiiodrživomupravljanjuživihmorskihresur-saposebice zauzgoj riba, istraživanje ribarstvailiregionalneribarskeorganizacije.NaSlici3suprikazanetemperaturemora.

Podaciovogservisa (npr. temperatura, salinitet,razinamora,struje,vjetar,morskiledidr.)imajuvažnu ulogu u domenama vremenskih, klimat-skihisezonskihprognoza.

Slika3:Temperaturemora(URL2)


5.3Servispraćenjaatmosfere

Servis praćenja atmosfere omogućuje praće-nje, procjenjivanje i predviđanje kvalitete zrakana kontinentalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.Dugoročna, visokokvalitetna opažanja sastavaatmosferesunužnazaneprekidnopraćenjekli-meičineosnovuzanadzorzagađivača(KaufmaniSendra,1988iSchläpferidr.,1998).Copernicusservis praćenja atmosfere daje podatke i infor-macijeosastavuatmosfere.Servisopisujetrenut-nusituaciju,predviđastanjepardanaunaprijedidosljednoanaliziraprethodnepodatkovneza-pise.Servispodržavabrojneprimjeneu raznimdomenamauključujući:zdravstvo,praćenjeoko-liša,energijaizobnovljivihizvora,meteorologiju,klimatologijuidr.Servisdajednevneinformacijeoglobalnomsastavuatmosfere.Onpratiipred-viđastanjestakleničkihplinova(ugljikovdioksidimetan),reaktivnihplinova(npr.oksidiraniduši-kovispojevi,sumpornidioksid),ozonaiaerosola.

5.4Serviszahitneintervencije

Copernicusserviszahitneintervencijepružasvimsudionicimauključenimuupravljanjeprirodnimkatastrofama,ljudskiuzrokovanimkatastrofamaihumanitarnimkrizamageoprostorneinformaci-jedobivenesasatelitadopunjenesain situ poda-cimaiostalimdostupnimpodacima.CiljservisajepojačatikapacitetEuropskeUnijezaodgovorna potrebe hitnih intervencija koje mogu bitiuzrokovaneekstremnimvremenom,potresima iljudskiuzrokovanimkrizamakao što sunapri-mjer izljevi nafte i humanitarne krize. Servis jepočeosradom1.travnja2012.godine.NaSlici4jeCopernicuskartapoplavauSiskuutravnju2014.godine.

Slika4:CopernicuskartapoplaveuSiskuutravnju2014.godine(URL2)


5.5Serviszasigurnost

Copernicus servis za sigurnost teži podržavanjuvezanih politika EU po sljedećoj listi prioriteta:nadzorgranica,pomorskinadzoripodrškavanj-skimEUaktivnostima.

Upodručjimanadzoragranica,glavni ciljevi susmanjenjebroja ilegalnih imigranata koji ulazeuEU,smanjenjebrojamrtvihilegalnihimigrana-taspašavajućivišeživotanamoruipovećavanjeunutrašnjesigurnostiEU-akaocjeline.

U području pomorskog nadzora, glavni cilj Eu-ropske Unije je osiguravanje sigurne upotrebemora i sigurnost Europskih pomorskih granica.Ciljeviservisaseuglavnomvežuzasigurnostna-vigacije,pomorskozagađenje,provođenjezako-naisveobuhvatnusigurnost.

U području podrške EU vanjskim aktivnostima,Europa ima odgovornost promicanja stabilnihuvjeta za ljudski i ekonomski razvoj, ljudskihprava,demokracijeiosnovnihsloboda.Uovomkontekstu,glavniciljEU-ajedavanjepomoćitre-ćimzemljamauslučajevimakrizaisprječavanjeglobalnih i transregionalnih prijetnji koje imajudestabilizirajućiučinak.

Copernicusserviszasigurnosneprimjenejejošufazirazvoja.

5.6Serviszaklimatskepromjene

Copernicus servis zaklimatskepromjeneodgo-varana izazovepromjenaokoliša idruštvapo-vezanespromjenjivošćuklimeiljudskiuzrokova-nimklimatskimpromjenama.Servisćeomogućitipraćenje nekoliko klimatskih pokazatelja (npr.porast temperature, rast razinemora, topljenjeledenjaka,porasttemperatureoceanaidr.).Co-pernicusservisklimatskepromjenejeutijekuim-plementacije.

6.Zaključak

Copernicusprogramjedosadanajopsežnijipro-gramopažanjaZemlje.Tojejedanodtemeljnihrazvojnih programa EU-a u koji će se ulagatiznatna sredstvau slijedećem razdoblju.Glavnatematskapodručja(zemlja,more,atmosfera,pro-mjenaklime,upravljanjehitnimintervencijamaisigurnost) definiraju osnovne smjerove razvoja,aliCopernicuspodaciće imatipunoširi raspon

primjena.CopernicusćesesastojatiodšestSen-tinelmisijakojemoguuključivatijedanilivišesa-telita.Satelitskipodacićesenadopunjavati in situ podacima(mjerenjimanakopnu,moruizraku).Tajprogramćeomogućitidobivanjecijelognizageoprostornihproizvodaiuslugakojećeznatnoutjecati na tržište geoprostornih podataka. Co-pernicus program će imati značajan utjecaj narazvojznanosti,gospodarstvaidruštvaucjelini.RealizacijaCopernicusservisaiprimjenatrebalabi značajno poboljšati sigurnost, održivi razvoj,načine upravljanja prirodnim resursima, zaštituokoliša, praćenje klimatskih promjena i brojnedrugeelementeznanosti,gospodarstvaidruštvaucjelini.UgeodezijiigeoinformaticiCopernicusprogrambitrebaodonijetibrojnepromjeneitonesamopoboljšavanjempostojećihproizvoda iuslugaveć razvojempotpunonovih.Osim togatojejošjednašansadasestrukaafirmirautim-skoj izradi geoprostornih proizvoda i usluga sadrugimstrukama.

Literatura

Ahlers, B., Courréges-Lacoste, G., Guldimann,B.,Short,A.,Stark,H.,Veihelamnn,B., (2011):TheSentinel-4/UVNinstrumenton-boardMTG-S,Eumetsatmeteorologicalsatelliteconference.Aschbacher, J.,Beer,T.,Ciccolella,A.,Pilar,M.,Paliouras, M., Paliouras, E. (2010): ObservingEarth, for a safer planet - GMES Space Com-ponent: statusandchallenges,EuropeanSpaceAgencyBulletin,142,22-31.Europskakomisija(2012):Copernicus:novoimezaEuropskiprogramopažanjaZemlje.Priopće-njezatisak.Kaufman, Y., Sendra, C. (1988): Algorithm forautomaticatmosphericcorrectionstovisibleandnear-IRsatelliteimagery,InternationalJournalofRemoteSensing,9,Nr.8,1357-1381.Levelt,P.F.,vandenOord,G.H.J.,Dobber,M.,Eskes,H.,vanWeele,M.,Veefkind,P.,vanOss,R.,Aben,I.,Jongma,R.T.,Landgraf,J.,deVries,J.,Visser,H.(2006):TROPOMIandTROPI:UV/VIS/NIR/SWIRinstruments.SPIE,6296,Earthob-servingsystemXI,629619.Louis, J., Charantonis, A., Berthelot, B. (2010):Cloud Detection for Sentinel-2, Proceedings ofESALivingPlanetSymposium.Martinić,L.(2015):CopernicusprogramopažanjaZemlje.GeodetskifakultetSveučilištauZagrebu.Diplomskirad.2015.Zagreb.Schläpfer,D.Borel,C.,Keller,J.,Itten,H.(1998):Atmosphericprecorrecteddifferentialabsorptiontechniquetoretrievecolumnarwatervapor.Re-


moteSens.Environ.65,353-366.SpaceTec partners (2012): Publishable Execu-tiveSummary:Assessing theEconomicValueofCopernicus: European Earth Observation andCopernicusDownstream ServicesMarket Study,Specific Contract under the Framework ServiceContract89/PP/ENT/2011–LOT3.SpaceTecpartners(2013):FinalExtendedExecu-tiveSummary:EuropeanEarthObservationandCopernicus Midstream Market Study, SpecificContractunder theFrameworkServiceContract89/PP/ENT/2011–LOT3.Richter,R.,Wang,X.,Bachmann,M.,Schlaepfer,D. (2011): Correction of cirrus effects in Senti-nel-2typeofimagery,Int.J.RemoteSensing,32,2931-2941.URL1:Copernicusprogram,http://www.coper-nicus.eu/URL2:Europskasvemirskaagencija,http://www.esa.int/ESAURL3:Europskaagencijazaokoliš,http://www.eea.europa.eu/URL4:PortalzaopažanjeZemlje,https://direc-tory.eoportal.orgURL5:Sousa,A.,Schuren,E.,Andersen,H.,Chan,K.,Gunter,Z.(2011):Reportonin-situdatarequirements,http://www.groom-fp7.euURL6:Müller,M.(2011):Revisedlistofstake-holders,http://gisc.pbe.eea.europa.euURL7:Smelts,B.,VanHolst,R.(2014):Coperni-cusLandMonitoringServicesfordroughtanaly-sis.http://land.copernicus.eu

InfluenceoftheCopernicusEarthobservationprogramongeoinforamtionproductsandservices

Abstract: European Commission (EC) startedCopernicus Earth observation program, andit is one of the fundamental development pro-gramsofEU.Copernicusprogramwill focusonsixthematicareas:monitoringEarth,monitoringsea,monitoring atmosphere,monitoring clima-techanges,crisismanagementinemergencysi-tuationsandsecurity.Copernicusdatawillhavebroadspectrumofusageincludingenvironmentprotection,managementofurbanareas, regio-nalandlocalplanning,farming,forestry,fishery,transport, climate changes, sustainable deve-lopment,truismandother.Copernicusprogramwillincludemoresatellitemissions,calledSenti-nel.Sentinelsatellitedatawillbeusedwithinsitumeasurementdata.Theprogramwillenablede-velopmentofbroadspectrumofgeospatialpro-ductsandservices.Theywillsignificantlyinfluenceonthegeospatialmarket.EuropeanCommissionfocused financing of more projects in Horizon2020 and structural funds.Under developmentaremore thematicCopernicusnetwork servicesas: Earthmonitoring, sea,atmosphere, servicesto manage emergency situations, security andclimatechanges.Copernicusprogramwillsigni-ficantlyinfluencespatialinformationproductandservicesaswellmarketandsociety.

Key words: Copernicus,Earthobservations,ge-ospatialproducts,insitu,Sentinel


GeodetskastrukakaopotporaDunavskojstrategijiEuropskeunije

Josip Lisjak1,VladoCetl2

1GradPožega,TrgSvetogTrojstva1,Požega,Hrvatska,[email protected],Kačićeva26,Zagreb,Hrvatska,[email protected]

Sažetak: Europski Joint Research Center (JRC)provodiprojektuspostaveinfrastrukturepodata-ka i usluga podataka povezanih s Dunavskomregijom (DRDSI – Danube Reference Data andService Infrastructure).Uokviru projektamrežastručnjakaizsvakezemljeDunavskeregijekojasenazivaDanube_NET(devetzemaljačlanicaEu-ropskeunije(EU)ipetzemaljakojenisučlaniceapripadajuDunavskojregiji)sudjelujeuizradisvo-jihnacionalnih infrastrukturapodataka iuslugapodatakakojisupovezanisčetirivertikalnaprior-itetaDunavskestrategije–zaštitaokoliša,navod-njavanjeipoljoprivrednaproizvodnja,proizvodn-jaenergijeinavigabilnost.MožeserećidaseradioparalelnojinfrastrukturiINSPIRE-a,aliseradiioneprostornimpodacimakojisemogusvrstatiujedan ilivišenavedenihvertikalnihprioriteta.Uvećinizemaljaseza izgradnjuoveDRDSI infra-struktureoslanjanavećetabliranuINSPIREinfra-strukturu,dakleprostornepodatke,tegeodetskustrukukaomatičnustrukukojapružaprostornepodatkeiupravljanjima.Također,mnogičlanoviDanube_NET mreže stručnjaka su upravo geo-detskestruke.OvajradćeprikazatimetodologijuDRDSIprojekta,aktivnostiprojekta,glavnerezul-tate, te će autori razdvojiti i iskazati udio geo-dezije igeodetskihpodatakautvoj infrastrukturikojaslužikaotehničkapotporaizradiDunavskestrategijeEuropskeunije.

Ključne riječi: Dunavskaregija,Dunavskastra-tegija,geodetskastruka,infrastrukturapodatakaiuslugapodataka,JRC

1.OpćenitooDunavskojstrategiji

Vijeće EU-a je najviše političko tijelo Europskeunije, sastavljeno od premijera ili predstavnikavladasvakeod28zemaljačlanica.ToistoVijećeEU-ajezadužiloEuropskukomisijuzapriprema-njeDunavskestrategije(EUSDR)kojajepredstav-ljenaulipnju2010.godine.Dunavjedrugapodužinieuropskarijeka(oko2850km),povezujeCrnušumusCrnimmoremiprotječekrozdesetdržava, te još četiri u svom slivu.Hidroelektra-ne,paneuropskitransportnikoridoridomneki-maodrijetkiheuropskihvrsta–pritiscikojimajerijeka izložena često sumeđusobno suprotni, apolitičkepromjeneu regijiutjecale sunanačinsavladavanjatihizazova.PotrebazadonošenjemDunavskestrategijeukazalasenakonproširenjaEuropske Unije 2004. i 2007. godine, koja sudovela do fundamentalno novog pozicioniranjadunavske regije unutar europskoga konteksta.Naime,dunavskibazentimjeproširenjemunaj-većemdijelupostaosastavnidioEuropskeUnije,a rijekaDunavnjezinnajveći riječniplovniput.BitnojeistaknutiitodaječlanstvonovihzemaljačlanicaEU-apraćenoizazovimaskojimaseStra-tegijatrebasuočiti,atosupitanjezaštiteokoliša,suzbijanjarizika,manjkaveinfrastrukture,tene-jednakostiustupnjugospodarskogidruštvenograzvoja,kojisujošdodatnonaglašeniutjecajemkrize.Stoga supostojanje transnacionalnih iza-zova,teosobitoučincigospodarskekrizeinejed-


nakoggospodarskograzvojaprimoraliUnijudapokreneDunavsku strategiju, koja želi integra-tivnimpristupomosiguratiodrživrazvoj,tepota-knutidruštveno-gospodarskinapredak,povećatikonkurentnost,podići stupanj zaštiteokoliša, teunaprijediti transportne koridore i općenito si-gurnostdunavskeregije (Čvrljak,2011).Europ-skakomisijakaoizvršnavlastEU-ajepripremilaDunavskustrategiju,uzsavjetovanjesasvimdr-žavamačlanicama.Komisijapomažeimplemen-taciju EUSDR-a tako što omogućava i podupireaktivnosti zemalja sudionica u Dunavskoj stra-tegiji, te također koordinira razvoj EUSDR-anapolitičkomnivou,uzsuradnjusHighLevelGroup(HLG).Strategijapredstavljanoviobliksuradnjezapartnereupodručju izadržava fokusnako-ordinaciji postojećih financijskih instrumenata ipravnih okvira ne stvarajući nove, kao ni noveinstitucijenitinovubirokraciju.

High Level Group (HLG) za makroregionalnestrategije je sastavljenod službenihpredstavni-ka izsvihzemaljačlanicaEU-a.HLGkonzultira

Komisijuzasveizmjenestrategijekaoizaizvje-šćivanjeimonitoring.PredmetobradeHLGgru-pejepolitičkaorijentacijaidefiniranjeprioritetastrategije.

EUSDRimačetirikojisenazivajustupovima,atosu:povezivanjedunavskeregije,očuvanjeokoli-šaudunavskoj regiji, razvojnapretkaudunav-skojregiji,tejačanjeinstitucionalnihkapacitetaisigurnostiudunavskojregiji.Svakistupimane-kolikoprioritetnihpodručjakojasadržedetaljneaktivnosti i projekte. Svakoprioritetnopodručjejepodzajedničkomnadležnostidvijedržave (iliregije), koje rade uz koordinaciju s Komisijom,nadležnimeuropskimagencijama i regionalnimtijelima. Za svako prioritetno područje, svakaod dvije države određuje Koordinatora za pri-oritetno područje (PAC). Geografsko područje,kojepokrivaDunavskastrategija,protežeseodSchwarzwaldauNjemačkojdoCrnogmora(Ru-munjska-Ukrajina-Moldavija),teobuhvaćaotpri-like115milijunastanovnika.

Slika1:PodručjekojeobuhvaćaDunavskastrategija


TrisuglavnekategorijezemaljakojesudjelujuuDunavskojstrategiji,odnosnokojesuobuhvaće-neistom:zemlječlaniceEU-a:Njemačka,Austrija,Mađar-ska, Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Ru-munjskaiHrvatska,zemlje kandidati: Srbija, Bosna i Hercegovina,CrnaGora,susjednezemlje:UkrajinaiMoldavija.

Postoji11prioritetnihpodručjaEUSDR-a:PA1AMobilnost–vodniputevi,PA1BMobilnosti–željeznica,ceste,zrak,PA2Energija,PA3Kulturaiturizam,PA4Kvalitetavode,PA5Okolišnirizici,PA6Bioraznolikost,krajolika,kvalitetazrakaitla,PA7Društvoznanja,PA8Kompetitivnost,PA9Ljudiivještine,,PA10Institucionalnikapacitetiisuradnja,PA11Sigurnost(URL2).

Koordinatorizaprioritetnapodručjabrinusezapravilnu implementacijuAkcijskog plana koji jedefiniran za pojedino prioritetno područje takoštosedogovarajuokoplaniranjasciljevima,in-dikatorima i vremenskim rokovima, te tako štoosiguravajudapostojiefikasnasuradnjaizmeđupromotorapojedinihprojekata,programaiizvo-rafinanciranjaunutarprioritetnogpodručja.PACtakođerpružajutehničkupomoćisavjetovanje.

Nacionalnekontaktnetočke(NCP)koordinirajuinadzirusudjelovanjenjihovezemljeuimplemen-tacijiDunavskestrategijeitouključujućisvih11Prioritetnihpodručja.UlogaNCP-ajedapromi-čeDunavsku strategiju, te informiradionikenanacionalnojrazini,sukladnoključnimfazamara-zvojastrategije.

Nadalje, kao glavni razvojni prioriteti hrvatskedunavskeregijeutvrđenisu:a) unapređenje intermodalnog prometa i učin-kovitopovezivanjedunavskeregijesjadranskomobalom,b) povećanje gospodarske konkurentnosti krozrazvojpoduzetništva,modernizacijupoljoprivre-deirazvojposebnihoblikaturizma,c)zaštitaokoliša,prevencijarizikairazvojobnov-ljivihizvoraenergije,d)jačanjeljudskihpotencijala.

Uklanjanjeminasminamazagađenihpodručjau

Podunavljuprepoznatojekaoosnovnipreduvjetzaodrživirazvojhrvatskedunavskeregijeiozna-čenojekaoključnahorizontalnamjera(URL4).

2.ProjektDanubeReferenceDataandServiceInfrastructure(DRDSI)Mnogo je projekataunutarDunavske strategijekoji pružaju priliku geodetskoj struci za širenjesvojegdjelovanja.SlijediprikazprojekatakojiseprovodeuokviruDunavskestrategije:BIDSBecominginvolvedintheDanubestrategy,CITSsrc-CultureandInnovationTwin-Spinforsmallregionalcenters/clusters,CleanRiversOperation,CLISP - Climate Change Adaptation by SpatialPlanningintheAlpineSpaceitd.(cjelovitipopisjemogućevidjetinawebstranicamaDunavskestrategije).

JedanodnjihjeiDRDSI.Činjenicudajesudje-lovanje ili pojava ovakvih strategija i projekataprilikageodetskojstrucipotvrđujeisastavDanu-be_Netmreže stručnjaka kojuu suštini čini timstručnjakaizDunavskeregijekojibliskosurađujusDRDSItimomuprikupljanjupodataka,promi-canjuotvorenihpodatakaikojidjelujukaokon-taktnetočkeusvojimdržavama.TrenutničlanoviDanube_Net-ainjihovikontaktimogusepronaćinaDRDSIwebstranici(URL1).Danube_Nettimčini12članova izzemaljakojesudjelujuuDu-navskojstrategiji,ačak7od12članovajege-odetskeiligeoinformatičkestruke,dokostalih5radinaposlovimapovezanimsprostoromipro-stornimpodacima(geografija,urbanizam,itd.).

Financiranjei implementacijuDRDSIprojektajepotaklapotrebadonošenjaodlukairješenjate-meljenihnaDunavskoj strategiji, zakojepoliti-čarimoraju imati čist, jasan i usporediv uvid uinformacije i razumjetiboljepredmetnu temuokojoj se odluke donose.Do sada sumnogi di-onici prikupljali podatke kroz nekoliko godinanaregionalnom,nacionalnomilokalnomnivou,alibezzajedničkihpravilaiharmoniziranogpri-stupa ovom problemu. Stoga je Joint ResearchCenter (JRC) lansirao projekt Danube Referen-ceDataandServiceInfrastructure(DRDSI),kakobi se iskoristile prednosti investicija koje su većnapravljene u državama članicama za potrebeprovedbeINSPIREdirektive,teposljednjihnapre-dakanapodručjustandardizacijeIKT-a,teizgra-dilainfrastrukturapodatakaiuslugapodatakazaDunavskuregiju.


Slika2:Danube_Net

Provodi se uz pomoć i suradnju (znanstvenu) spartnerimaizzemaljaDunavskeregije(Danube_Net), tekonačnorazvijenatrebalabiomoguća-vatipristupharmoniziranimskupovimapodatakarazličitihtemapovezanihsDunavskomstrategi-jom. Zahvaljujući interdisciplinarnomkarakteru,tainfrastrukturapodatakaćepridonijetiholistič-komznanstvenompristupukoji jenužanzano-šenjesmeđunarodnopovezanimimeđuovisnimizazovimaskojimaseDunavskaregijasusreće.

DRDSIprojektjepredloženkaojedanovodećihregionalnihaktivnosti(flagship)zaPrioritetnopo-dručje7:Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologi-je,tejeuključenuplanimplementacijetogprio-ritetnogpodručja(Lisjak,Cetl,2014).

DRDSI ima zadatak prikupiti metapodatke kojisupovezanisčetiriprioritetaznanstvenepotporeDunavskojstrategiji:Zaštitaokoliša,Navigacija,Navodnjavanjeirazvojpoljoprivrede,Proizvodnjaenergije.

CiljDRDSI-ajeučinitipodatkeuDunavskojregijiotvorenima i dostupnima online za sve zainte-resirane korisnike.NaDRDSI portalu prikuplje-nojevišetisućaskupovapodatakakojisemogukoristitizarazvojnovihznanstvenihistraživačkihprojekata, širenjepostojećih ideja ipovezivanjeistraživača.

Putemwebstranice(URL1)DRDSItimpotičeko-risnikeupretraživanjupodatakaisudjelovanjuukomunikaciji krozDunavskuRDSI zajednicuko-rištenjemdruštvenihmedija.DunavskaRDSIza-jednicajeotvoreniforumkojipromičedijeljenjeirazmjenuinformacija,relevantnediskusijeitran-sparentnostdijeljenjaprezentacijaidokumenta-cije,kaoiširenjevijesti idogađajaizDunavskeregije.

2.1DRDSIuHrvatskoj

ŠtosetičetrenutnogstanjauHrvatskoj,Državnageodetska uprava kaoNCP za INSPIRE direkti-vuulažemnogonaporakakobislijediliINSPIRERoadmap,takodasuvećdobropoznatidonesenizakoni(ZakonoNIPP-u)idrugazakonskaregu-lativa(Provedbenapravila),odnosnopodzakon-


skiakti,kakobiseomogućilaipodržalaproved-baINSPIREdirektiveiizgradnjaNIPP-a.Kroz provedbu projekta u Hrvatskoj, počelo senajprije s radom na Inventaru podataka, te sutemeljem toga napravljene i analize za prikaztrenutnogstanja.Opipljivrezultatprojektajeiz-građen Inventar podataka, koji je uMSAccessformatu,amodeljeprikazannaSlici3.

Inventar sadrži 199 izvora prostornih podata-ka, tepodatkeo52organizacijeodgovorne zateizvorepodataka.PodacisuugrađeniuDRDSIplatformu i dostupni svim zainteresiranim kori-snicima.

2.1.1Metodologijaiprikazrezultata

Polazišnatočkazadata harvestingjebioRegistarizvora prostornih podataka NIPP-a, te RegistarsubjekataNIPP-a.Overegistre je izradilaDGU.Nadalje,izvršenajedetaljnaistragacijelogwebprostoraodostupnimprostornimpodacimave-zanimuzvertikalneprioritete,kaoidirektnikon-taktspojedinimodgovornimorganizacijamazaizvorepodatakakakobisedobilištotočnijime-tapodaci.

Nakon tog posla, svi subjekti i izvori podatakasu još jednomprovjereni, te su inkorporirani uInventar podatakaDRDSI.U trenutku izgradnjeovogInventara(zatemeljjekorištenaverzijaRe-gistra izvoraprostornih podataka koja je važilaprije posljednje verzije od29.07.2015., koja jenadograđenaidanassadrži175izvoraprostor-nihpodataka),pojavilisusezanimljiviindikatori:-uRegistruizvoraprostornihpodatakajebilo96izvora,dokjeuRegistrusubjekataNIPP-abilo25organizacija,-uDRDSIregistruidentificiranoje148izvorapo-

datakakojisupodnadležnošćutihistih25orga-nizacija.IzvjesnajemogućnostdajetorezultatčinjenicedapredmetDRDSIinfrastrukturenisusamopro-stornipodaci,negoisvineprostorni,alidigitalnipodacipovezanisčetirivertikalnaprioriteta.

Štoserezultataprvegodineprovođenjaprojek-tatiče,dobrosuvidljivinawebstraniciprojekta(URL1).

Ovdje jeosimopćenitih informacija iorganiza-cijskog konteksta, moguće pristupiti katalogumetapodataka za cjelokupnu infrastrukturuDu-navskeregije i tozasvakuzemljuposebno,štojerezultat izgradnje InventarapodatakasvakogčlanaDanube_Net-a, tedrugihorganizacijanatompodručju,kaoEuroGeoSurveys,CarpatClim,EuropeanEnvironmentAgency,itd.

Softverska pozadina Katalogametapodataka jesoftverotvorenogkodaCKAN,ver.2.2.CKANjesoftverskaplatformazapodatkovneportale,tejecjelovito rješenje zaobjavu,dijeljenje,pronala-zak, i korištenje podataka, te je time sukladans principima INSPIRE provedbenih pravila zamrežneusluge.

Ukatalogumetapodatakajetrenutno4271izvorpodataka iz Dunavske regije povezanih s četirivertikalnaprioritetaznanstvenepotporeDunavs-kojstrategiji(vidipoglavlje2).

Katalog omogućuje pretraživanje prema verti-kalnomprioritetukojem izvorpripada,odgovo-rnoj organizaciji za izvor podataka, ili ključnimriječima (Slika 4). Od ukupno 4271 izvor po-dataka,statistikabrojapodatakakojiseodnosenaorganizacijekojesuprikupilemetapodatkejeprikazanauTablici1.


Tablica1:Statistikabrojaizvorapodatakapoorganizacijama

Rednibroj Nazivorganizacijeodkojesuprikupljenimetapodaci Brojizvorapodataka

1 INSPIRECzeckRepublic 1461

2 INSPIREAustria 813

3 INSPIRESlovakia 305

4 INSPIRERomania 206

5 Danube_NetCroatia 199

6 Danube_NETUkraine 193

7 EuroGeoSurveys 176

8 Danube_NETSlovenia 175

9 CARPATCLIM 170

10 JointResearchCentre 109

11 EuropeanEnvironmentAgency 101

12 enviroGRIDS 84

13 INSPIRESlovenia 55

14 INSPIREGermany 50

15 Danube_NetHungary 49

16 Danube_NetMoldova 45

17 Moldovan National Geoportal 38

18 BulgarianBiodiversityFoundation 19

19 INSPIRECroatia 10

20 Danube_NetRomania 9

21 SPATIALCBCproject 3

22 EuroGeographics 1

Slika3:Prikazkatalogametapodataka–primjerpretraživanjapoključnojriječiHrvatska


DRDSIportalzaodređeneizvorepodatakaomo-gućujeipregled.Klikomnapojediniizvorukata-logumetapodatakapristupasemetapodacima,aklikom na Preview sepristupapreglednikupoda-taka(Slika5).Pregledavatisemogusviprostornipodaci koji u Inventaru sadrže direktan link naWMSiliWFSservis.

2.2Doprinosgeodezije

Kaoštojevećspomenuto,članoviDanube_Net-asuuglavnomgeodetiigeoinformatičari.Uzmimouobzirčinjenicudajetemeljzaizgradnjuinven-taraupravoRegistarizvoraprostornihpodatakakaorezultatimplementacijeINSPIREdirektive,tenadaljedajematičnastrukazasveprostornepo-datkegeodezija,čakiakoseneradioisključivoiizravnogeodetskomproizvodu.Nadalje,sobzi-romdasusviprostornipodaci,bilokojegkarak-tera,temeljeninageoreferenciranimpodlogamazačiju izradupodatkeprikuplja i snimaupravogeodetskastruka,ondajasnomožemozaključitidajeizaovajprojektosnovnidoprinosdalaup-ravogeodetskastruka.

Na sličan način je moguće pronaći primjenu ipotrebuzageodetskimuslugama,kojeuovimisličnim projektima europske razine i razine re-gionalnihstrategija,poprimajukaraktersavjeto-davnihusluga,azakojedosadanijepostojalaparadigmapraksegeodetskestrukeuRH,anitiuEuropi.

3.Zaključak

DRDSI je infrastruktura podataka (ne samoprostornih)koju razvija JRCparalelno s IN-SPIREinfrastrukturom.Namjerajestvoritiin-frastrukturui identificiratidostupnepodatkeiuslugepodatakakojimoguslužitikaopo-drškaDunavskojstrategiji,apodtemama4vertikalna prioriteta, analizirati dostupnost,nadležneorganizacije,iostalebitnepodatkeo timpodacima (metapodatke). Stoga,mo-žemorećidajeInventarpodatakainfrastruk-turametapodatakaoizvorimapodatakapo-vezanihsDunavskomstrategijom.

Sljedećikoraci implicirajupopunjavanje inado-gradnju,odnosnoredovitoodržavanjepostojećeDRDSIbaze,kojaizmeđuostalogsadržiipodatkeorganizacijakojenisuobveznisubjektiNIPP-a.

Rezultati projekta daju temeljiti pregled trenut-nogstanja,opširni Inventarpodatakaspodaci-maiuslugamačakiizvanokviraINSPIREdirek-tive,katalogmetapodatakazaDunavskuregiju,tedetaljnuanalizudostupnosti izvorapodatakaspridruživanjempojedinimvertikalnimpriorite-tima,asvećegeneralnodoprinijetirazvojuDu-navskestrategijeizperspektiveinfrastrukturapo-dataka.

Slika4:PrikazpreglednikaprostornihpodatakasotvorenimizvoromnazivaWastemanagementAgencijezazaštituokoliša


Zasigurno,ovaj i sličniprojektipredstavljaju je-danodsmjerovaukojemgeodetskastrukamožepronaćiširenjedjelovanja,teuključivanjeuinter-disciplinarnetimove,jerjetonaposljetku,pristupnakojemsetemeljiodrživirazvojEuropskeunije.

Literatura

Lisjak,J.,Cetl,V.(2014):BuildingDanubeRefe-renceDataandServiceInfrastructureforDanubeRegionStrategy,ZbornikradovaDaniIPP-a,Dr-žavnageodetskaupravaČvrljak,S.(2011):Dunavskastrategijakaoino-vativni koncept upravljanja unutar Europskeunije,Međunarodnestudije, ,broj4,CentarzameđunarodnestudijeHrvatskeudrugezameđu-narodnestudijeEuropeanCommission(2007):Directive2007/2/ECof the European Parliament andof theCo-uncil: establishing an infrastructure for spatialinformation in theCommunity (INSPIRE),OfficialJournaloftheEuropeanUnion,EuropeanUnionURL1:http://drdsi.jrc.ec.europa.eu/URL2:http://www.danube-region.eu/URL3:http://inspire.ec.europa.eu/URL4:http://www.mvep.hr/

GeodeticprofessionassupportforEuropeanUnionStrategyforDanubeRegion

Abstract: JointResearchCenter (JRC) launchedprojectDanubeReferenceDataandService In-frastructure.Within this project, the network ofexperts from each country of Danube RegionwhichiscalledDanube_Net(9countriesmembersofEU,5othercountriesofDanubeRegion)parti-cipatesinbuildingtheirnationaldataandserviceinfrastructureswhichare refereced to4 verticalprioritiesofDanubeStrategy–environmentpro-tection, irrigation and agriculture, energy pro-ductionandnavigability.ItcanbecalledparallelinfrastructuretoINSPIRE,onlyhereareincludednon-spatial data aswell.Most of the countriesrely on existing INSPIRE infrastructure for buil-dingDRDSI,inotherwords,spatialdataandge-odeticprofessionasbaseprofession thatprovi-desspatialdataandspatialdatamanagement.Also, manymembers of Danube_Net are geo-desyandgeoinformaticsexperts.Thispaperwillelaborate methodology, activities, main results,andauthorswillshowcontributionofgeodesyinthisinfrastructurewhichisusedastechnicalandscientificsupporttoEuropeanUnionStrategyforDanubeRegion.

Keywords: DanubeRegion,dataandservicein-frastructure,EuropeanUnionStrategyforDanu-beRegion,geodeticprofession,JRC


GeoprostorniproizvodiiuslugenatemeljuobradeLandsat8podataka

FilipKovačić1,ŽeljkoHećimović2

1 Geodetskifakultet,SveučilišteuZagrebu,Kačićeva26,10000Zagreb,[email protected]đevinarstva,arhitektureigeodezije,SveučilišteuSplitu,UlicaMaticehrvatske15,21000Split,[email protected]

Sažetak:Landsat8satelitkoristinajnovijidvo-kanalnitermalniinfracrvenisenzor(TIRS).Primje-nompodatakaLandsat8OLI iTIRSsenzora, tepodatakakoličinevodeneparenaosnoviMODISsenzora Terra satelitamogu semodelirati geo-temperaturni prostorni odnosi koji omogućujuizradugeoprostornihproizvodaiuslugaširokogspektraprimjene.Moguće je izraditi kartu tem-peraturnihotokauurbanimpodručjima(objektiipodručjačijajetemperaturaznatnovišaodokol-ne temperature), a koji su redovito uzrokovaniindustrijskimobjektimaihalama.Uradusupri-kazanitemperaturniotociuurbanimpodručjimaZagreba, Splita iOsijeka.Naosnovi Landsat 8podatakamoguće je vršiti analizu različitih kli-matskihpodručja,vrstatla,pokrovatlavegetaci-jom,odnosamorskog,obalnogikontinentalnogdijela,detektiranjeodnosatemperaturepovršinemora (Sea Surface Temperature,SST),detektira-njemikrotoplinskihotokakojenajčešćeuzrokujuindustrijskapostrojenjaidrugeanalize.Geotem-peraturna analiza površine tla daje jedinstvenpoglednaprostorneodnose i naosnovinje semogunapravitiproizvodiiuslugeunizupodruč-ja kao što su urbanizam, prostorno planiranje,ekologija,meteorologija, zdravstvo, hidrologija,poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i druga. Usvijetu se proizvodi i usluge na temelju obradepodatakaLandsat8satelitajošuvijekrazvijaju.

Ključne riječi: geotemperaturnaanaliza, Land-sat8,LST,SST,TIRS

1.Uvod

Landsat satelitskiprogramkontinuiranovrši sa-telitskamjerenjaodsvojihpočetakadodanas,aod1978.godineomogućujeodređivanjetempe-raturepovršinetla,štojejedanodosnovnihpa-rametara zemljinepovršineu razmjenienergije(ZhangiHe,2013).Tajprocesimavažnuuloguuglobalnimklimatskimpromjenama,meteorologi-ji,hidrologiji,ekologijiicijelomnizugeoznanosti.

NedostatakprvihpetLandsatmisija,kojesuima-le termalni infracrveni senzor, je što sukoristilejednokanalni termalni senzor. Termalni infracr-veni (engl. Thermal Infrared, TIR) senzor većinuenergijedetektirauspektralnompodručjuuko-jemu je emitirana s površine (Jimenez-Munoz iSobrino2008),a toomogućujeprikupljanje in-formacijaotemperaturizemljinepovršine(engl. Land Surface Temperature,LST)nalokalnoj,regi-onalnojiliglobalnojrazini.

SatelitskemisijeodLandsat3doLandsat7omo-gućavale su računanje LST-a samo na temeljujednokanalne(engl. Single-Channel,SC)metode,a ona za točno određivanje LST-a treba visokokvalitetne podatke o atmosferskoj propusnostiiodsjaju (Li idr.2013).Zarazlikuoddosadaš-njihLandsatTIR senzora,Landsat8 sadržidvo-kanalniinfracrvenisenzor(engl. Thermal Infrared Sensor,TIRS).TIRSkanaliregistrirajumeđusobno


susjednedijelovespektraod10do12μm inanjihovim podacima moguće je provesti algori-tamzadvokanalnesenzore (engl. Split-Window, SW), koji omogućava precizno računanje LST-apomoću podataka o atmosferskoj propusnosti iodsjajukojetakođerprikupljajusateliti,anisuvi-sokokvalitetni.ZbognavedenogLandsat8pružajednostavnije računanjeLST-a,a time iurbanihtoplinskihotoka(engl. Urban Heat Islands,UHI),indeksa kritičnosti okoliša (engl. Environmental Critical Index,ECI),kaoiostalihvrijednostiveza-nihuzLST,uodnosunasvojeprethodnike.

TemperaturniodnosinapovršiniZemljesuodve-likevažnostizatemeljneživotneciklusenaZem-lji.Međutim,istotakosuvažnizaribarstvo(npr.otemperaturnimodnosimaovisikretanje,razmno-žavanjeiponašanjeplanktonairibljihvrsta),zauzgoj poljoprivrednih kultura, za razvoj šuma išumarstvo i cijeli niz drugih područja.Osimnaživotinjskiibiljnisvijet,temperaturniodnosiima-juutjecajinačovjeka,pogotovokadajeriječourbanimpodručjimakojasusvetoplija.

2.Metodologija

Izračunata je lokalna temperatura površine tla(LST)zaGradZagrebnatemeljuLandsat8poda-taka pomoću pojednostavljenog SW algoritma,kojineobuhvaćaatmosferskukorekciju(Kovačić,2014),tezaOsječko-baranjskuiSplitsko-dalma-tinsku županijuna temelju Landsat 8podatakauzprimjenuSWalgoritmaprilagođenogzaLan-dsat8TIRSsenzor(Kovačić,2015).

Natemelju izračunatogLST-aprovedena jege-oprostorna analiza s obzirom na temperaturnegeoprostorneodnosenanavedenimpodručjimadvajužupanija,anapodručjuGradaZagrebanatemelju vrijednosti LST-a izrađena je raspodje-laUHI-aiECI-a.Analizatemperaturnihodnosaomogućujeanalizuprostornihobjekata.Odnji-hovihgeometrijskihobilježjadoenergetskihsvoj-stavaapsorpcije,akumulacijeiemisijetoplinskeenergijetemeđusobnitemperaturniodnospro-stornihobjekata.

Unarednimpoglavljimaopisanisukorištenipo-daci,područjakojaobuhvaćaju,temetodologijaobradepodataka.

2.1Područjaistraživanja

TemperaturaZemljinepovršinejemodeliranazapodručjeGradaZagreba20.i29.srpnja2013.godine,tezapodručjeOsječko-baranjskeiSplit-sko-dalmatinskežupanijezadane6.i22.svibnjate 13. listopada2014. godine.Navedenapod-ručjasuodabranazbogsmještajaurazličitimkli-matskim predjelima. Osječko-baranjska i Split-sko-dalmatinska županija nalaze se duž istoglukaputanjeLandsat8satelita,zbogčegajevre-menska razlika između snimkeOsijeka i snim-ke Splitamanja odminute, tj. podaci za Split-sko-dalmatinskužupanijususnimljenimanjeodminutekasnijeodsnimkezaOsječko-baranjskužupaniju(tablica1).LokalnovrijemejeUTC+2hzasveprikupljenesnimke,jerseradioljetnomračunanjuvremena(engl. Daylight saving time),kojeje2014.godinebiloprimijenjenourazdo-bljuod30.travnjado26.listopada(URL1).

Tablica1:VremenasnimanjakorištenihsnimakaLandsat8satelita

Datum

Osječko-baranjska županija Splitsko-dalmatinska županija

UTC[hh:mm:ss]

Lokalno vrijeme[hh:mm:ss]

UTC[hh:mm:ss]

Lokalno vrijeme[hh:mm:ss]

6.svibnja2014. 09:33:16 11:33:16 09:34:04 11:34:04

22.svibnja2014. 09:33:08 11:33:08 09:33:56 11:33:56

13.listopada2014. 09:33:51 11:33:51 09:34:39 11:34:39


Navedene županije odabrane su također zbognajveće bliskosti po kopnenoj površini županijeibrojustanovnikakojinastanjuju istu.Splitsko-dalmatinskaimavećugustoćunaseljenostiivećibrojgradova,štojebitnoprilikomanalizeurba-nogutjecajanaLST.KopnenapovršinačinijednutrećinuukupnepovršineSplitsko-dalmatinskežu-panije,dokostaledvijetrećinepovršine,točnije8669km2,činimorskapovršina(natemeljugra-fičkebazepodatakaslužbeneevidencijeprostor-nih jedinicaDržavne geodetske uprave).Nave-denečinjenicepružajunammogućnostdirektneusporedbeLST-auovedviježupanije,teanalizuutjecajanaurbanecjelineiklimatološkiutjecaj.

ŠtoseGradaZagrebatiče,odabranjezbognaj-većegustoćenaseljenostiuHrvatskoj,štoomo-gućuje analizu urbanog utjecaja na formiranjeUHI-a.Landsat820.srpnja2013.godinespo-dručja Zagrebaprikupio je podatkeu11:47, a29.srpnjau11:41polokalnomvremenu,čimejeomogućenuviduraspodjeluLST-atijekomsun-čanih ljetnih dana kad se očekuje najznačajnijiutjecajLST-anaformiranjeUHI-aipojavunajkri-tičnijihvrijednostiECI-a.

2.2Podaci

Landsat 8 obiđe Zemlju za 98,9minuta, a vri-jeme prelaska preko ekvatora je u 10:00 UTC+/-15 minuta. Navedene karakteristike orbiteomogućuju Landsat 8 satelitu prekrivanje cijeleZemljine kugle (osimmanjih polarnih predjela)svakih16dana (URL2).Satelit imadvasenzo-ra zaprikupljanjepodataka,odnosno snimanjesatelitskihsnimaka(tablica2).PrvisenzorjeOLI(engl. Operational Land Imager),ima9spektral-nihkanala,kojiobuhvaćajuvidljivi,NIRikratko-valniinfracrveni(engl. Short Wavelength Infrared,SWIR)diospektra.Jedanodnavedenihdevetka-nalajepankromatski.DrugisenzorjeTIRSiima2 spektralna kanala koji obuhvaćaju dugoval-ni infracrveni (termalni) dio spektra (engl. Long Wavelength Infrared, LWIR). U svrhu postizanjaprostornekompatibilnostipodatakadvajunave-denihsenzora,TIRSkanali10 i11prestrukturi-ranisukubičnomkonvolucijomsarezolucije100mnarezoluciju30m,tesukaotakvidostupnizapreuzimanje(URL2).

Tablica2:KarakteristikeOLIiTIRSsenzora(URL3)

Senzor Kanal[broj]

Valna duljina[μm]

Prostorna rezolucija[m]

Opis

OLI 1 0,43–0,45 30 Vidljivi

2 0,45–0,51 30 Vidljivi

3 0,53–0,59 30 Vidljivi

4 0,64–0,67 30 Crveni

5 0,85–0,88 30 NIR

6 1,57–1,65 30 SWIR

7 2,11–2,29 30 SWIR

8 0,50–0,68 15 Pankromatski

9 1,36–1,38 30 Cirrus

TIRS 10 10,60–11,19 100 LWIR

11 11,50–12,51 100 LWIR


Landsat8podacipreuzetisusaslužbenogUSGSpreglednika (URL 4).Odabrani snimci i datumisnimanjaimajurelativnomalooblakanasvatripodručja.Preuzetipodaci suuGeoTiff formatu,teseuznjihnalaziidatotekasmetapodacima.

OsimpodatakaLandsat8satelita,zadobivanjekvalitetnogLST-a,odnosnozaprovođenjeSWal-goritma, nužno je korištenje podataka o količi-ni vodene pare (engl. Water vapor content). Zaodabranedatumeu2014.godini,zaračunanjeLST-anapodručjuOsječko-baranjskeiSplitsko-dalmatinskežupanijepreuzetisupodaciMODISsenzora Terra satelita. MODIS senzor ima 36kanala, koji obuhvaćaju vrlo široku primjenu ugeoznanostima.Odnavedenih36kanala,kanali17,18i19prikupljajupodatkeovodenojpariuatmosferi (engl. Atmospheric water vapor), s re-zolucijomod1000m.Navedenipodaciokoličinivodene pare u atmosferi prestrukturirani su naprostornurezolucijuod30mkakobibilikompa-tibilnisLandsat8podacima.

KalibracijaLandsat8snimakaizvršenajepremauputama sa službenih USGS internet stranica(URL5)zaOLIiTIRS,čimejeostvarenpreduvjetzaprovedbuSWalgoritma.

2.3Split-Windowalgoritam

OsnovniprincipSplit-Window(SW)algoritma jeproporcionalnostslabljenjaodsjajazaatmosfer-skuapsorpciju i razlikeodsjaja simultanihmje-renjanadvijerazličitevalneduljine,odkojihjesvakapodvrgnutarazličitimiznosimaatmosferskeapsorpcije(Jimenez-MunoziSobrino,2008),atoomogućujeuklanjanjeglavnogiznosaatmosfer-skogutjecajaizsnimaka.SWalgoritamjezasno-vannajednadžbiprijenosazračenja.Onuzimauobzirkoličinuvodenepareiemisijupovršinetla(engl. Land Surface Emissivity,LSE)iprimjenjivjeza dobivanje LST-a i temperaturemorske povr-šine (engl. Sea Surface Temperature,SST).Zbognavedenog,aliizbogjednostavnostiirobusnostiSWalgoritma(Yuidr.,2014)uloženisuvelikina-poriunjegov razvoj i jedan jeodnajraširenijihalgoritamazaračunanjeLST-a.Međutim,idaljeserazvijaalgoritamkojimćeseLSTdobitisatoč-nošćuboljomod1K,atojepreduvjetzarazu-mijevanjeZemljinasustavanaregionalnojraziniiračunanjeevapotranspiracijestočnošćuboljomod10% (Li i dr., 2013). SWalgoritam za raču-nanjeLST-asTIR-a, razvili suMao idr. (2005ai 2005b). SW algoritam računa LST primjenomMODIS-aiovisisamooatmosferskojpropusno-

sti i LSE-u. LST je izračunatna temelju Landsat8 podataka, pomoću SW algoritma prilagođe-nog spektralnom odzivu TIRS-a, prema Yu i dr.(2014),anjegovRMSE(engl. Root-Mean-Square Error)iznosi1,025K.Zarazlikuodtemperaturepovršineoceana temperaturapovršine tla znat-novarira iovisiovegetaciji, vlažnostipovršine,hrapavosti te kutu snimanja (Salisbury iD’Aria,1992).LSEjeizračunataNBEM(engl. NDVI based emissivity method)procedurom,kojakoristiNDVI(engl. Normalized Difference Vegetation Index) ikarakteristične vrijednosti prilagođene za kanal10i11TIRS-a.Atmosferskapropusnostjeizraču-natanatemeljukoličinevodenepare,kojajepri-kupljenaMODISsenzoromTerrasatelita.PodacisizračunatomLSTsadržeoblakeinjihovesjeneu trenutkuprikupljanjapodatakaLandsat8 sa-telitom,kojisuuklonjenipomoćuFmask softvera (ZhuiWoodcock,2015;URL6).

3.Rezultati

Izračunata raspodjela LST-anapodručjuGradaZagrebaomogućila je stvaranjeuvidau raspo-djeluUHI-airačunanjeECI-aizLST-aiNDVI-a.NajvišiiznosiLST-adetektiranisuunajgušćeiz-građenimdijelovimaGrada,u industrijskimpo-dručjima,dužnajprometnijihprometnicainaiz-građenimpodručjimabezvegetacije.Navedenapodručjasutakođerpodručjasnajgorimvrijed-nostimaECI-a.IzSlike1(detalja)vidljivojekakovegetacija značajnoutječena smanjenjeECI-a,kojijeuizgrađenomcentruGradakritičan,dokjenapodručjuMedvednicenizak.Značajnostve-getacijeuumanjenjukritičnostiECI-amogućejeuočiti napodručju užeg centraGradagdje gu-sta izgrađenost rezultira kritičnim vrijednostimaECI-a,dokpodručjapodvegetacijom,Zrinjevac(detaljb) iBotaničkivrt (detaljc),umanjujuvri-jednostiECI-anaumjereneiniske.

NaformiranjeraspodjeleUHI-aiECI-aznačajnoutječe topografija i morfologija grada, gustoćaizgrađenosti urbanih objekata, promet i vjetarkoji jeovisnoomorfologijigradaumogućnostirashladitipojedinapodručjagrada.


Slika1:RaspodjelaECI-anapodručjuGradaZagreba(a)inamanjojsliciprikazutjecajazelenilaZrinjevca(b)iBotaničkogvrta(c)naumanjenekritičnostiECI-a.

Analizom urbanog utjecaja na područjuOsječ-ko-baranjskeiSplitsko-dalmatinskežupanijede-tektiranesuvećeprosječnevrijednosti LST-anapodručjuOsijekaiSplitaodostatkažupanijeitonapodručjuSplitavećeiod5°C,anapodručjuOsijekavećeiod3°C.

Detektirani su objekti s maksimalnim iznosimaLST-a,koji su raspoznatljiviumjerilu1:25000.Uurbanimsredinamatosuuglavnomvećiindu-strijski objekti, hale i gusto izgrađena područjasmalovegetacije,aizvanurbanihsredinatosutakođer industrijski objekti, ali i prirodni objek-tibezvegetacijepoputpreoranihpolja i sl. LSTnapodručjuOsijeka iSplita zanavedenedaneprikazanjenaSlici2.Naslicijevidljivodaindu-

strijskiobjekti i trgovačkicentriuglavnomimajumaksimalne iznoseLST-a ili iznosekoji sublizumaksimalnih,naobaprikazanapodručja,aistovrijedizačitavežupanije.

UtjecajvegetacijeublažujeurbaniutjecajnaLST,štojevidljivoizusporedbeurbanihdijelovaOsi-jekaiSplita,gdjeOsijeksviševegetacijeublažu-jetemperaturniutjecajurbanihobjekata.Nave-denojevidljivoiusporedbomprirodnihobjekatapod vegetacijom s okolnimurbanimobjektima.Takonpr.Marjanna zapadnomdijeluSplitskogpoluotoka,svatriodabranadanaimaniževrijed-nostiLST-aza5°CivišeodurbanogdijelaSplita(Slika2).


Slika2:RaspodjelaLST-anapodručjuOsijeka(lijevo)iSplita(desno)zatriodabranadana

Osim uvida u raspodjelu LST-a, omogućen je iuviduraspodjeluSST-a,izkojegasemogurazlu-čititemperaturniodnosinamorskojpovršinikojisu, između ostalog, pod utjecajem površinskih

morskih struja, tepovršinskih ipodzemnih slat-kovodnihpritokaJadranskogmora.Takojenpr.iznosSST-anižinaušćuCetineuJadranskomoreodSST-auostatkuBračkogkanala(Slika3).

Slika3:SST-anaušćuCetineuJadranskomore(lijevo)iRGBprikaz(desno).


UsporedbomvrijednostiLST-anapodručjuOsječ-ko-baranjskežupanijeivrijednostiLST-aiSST-anapodručjuSplitsko-dalmatinskežupanijeuoče-nojekakodužaapsorpcijaSST-apogodujenižimprosječnimvrijednostimapovršinsketemperaturena području navedene županije u svibnju, dokdužaakumulacijaSST-apogodujevišimprosječ-nimvrijednostimapovršinsketemperaturenapo-dručjunavedenežupanijeulistopadu.

4.Zaključak

Zahvaljujući vremenskoj bliskosti, mogli bismočak reći istovjetnosti, omogućena je direktnausporedba temperaturnihodnosanavećimpo-dručjima,natemeljuLST-aizračunatognateme-ljupodatakaLandsat8satelita,čimeseostvarujepreciznanadopunadiskretnihmeteorološkihpo-dataka.

NatemeljuLST-anapodručjuGradaZagrebaot-krivenasuvisokokritičnapodručjaokolišakojaugrožavajuodrživirazvojGradaiimajupotenci-jalannegativanutjecajnaljudskozdravlje.Vege-tacijauurbanimsredinamaznatnosmanjujeECIvrijednosti, što upućuje na važnost održavanjazelenih površina i parkova u već urbaniziranimdijelovima grada, kao i ekološki i za život pri-hvatljivogurbanogplaniranjairazvojagradskihpredgrađa.

DetektiranapodručjasekstremnimvrijednostimaLST-avanurbanihsredinamogubitiodpomoćipridetektiranjupotencijalnihpožarnihpodručja,temogubitiodvelikogznačajazarazvojšumar-stvaizaštitušuma.Usvrhuprevencijeraspodje-laLST-apružamogućnostučinkovitogekološkogupravljanjaresursima.TakođeruviduraspodjeluLST-amožekoristiti prilikomodabirapogodnogpodručjazanasadpojedinihpoljoprivrednihkul-tura,kao i zapraćenje iupravljanjepostojećimnasadima. SST izračunat na temelju Landsat 8podatakastvarauvidutemperaturneodnosenamorskojpovršini,tekaotakavmožebitiodkoristiuribarstvuihidrologiji.

Iz svega navedenog vidljivo je kako Landsat 8pružavelikemogućnostiuizradigeotemperatur-nihproizvodakojisuumogućnostipružitiuslugebrojnimdjelatnostima.

Literatura

Jimenez-Munoz,J.C.,Sobrino,J.A.(2008):Split-windowcoefficientsforlandsurfacetemperatureretrieval from low-resolution thermal infraredsensors, IEEE Geoscience and Remote SensingLetters2008,5,806–809.Kovačić,F.(2015):ObradaianalizatemperaturepovršinetlanatemeljuLandsat8podataka,Na-gradaRektoraSveučilištauZagrebu2014/2015.Kovačić,F. (2014):Urbani toplinskiotociGradaZagreba,NagradaDekanaGeodetskogfakulteta2013/2014.Li,Z.-L.,Tang,B.-H.,Wu,H.,Ren,H.,Yan,G.,Wan, Z., Trigo, I. F., Sobrino, J. A. (2013): Sat-ellite-derivedlandsurfacetemperature:Currentstatusandperspectives,RemoteSensingofEnvi-ronment2013,131,14–37.Mao, K., Qin, Z., Shi, J., Gong, P. (2005a): Apractical split-window algorithm for retrievingland-surfacetemperaturefromMODISdata,In-ternationalJournalofRemoteSensing2005,26,3181–3204.MaoK.,Qin,Z.,Shi,J.,Gong,P.(2005b):There-searchofsplit-windowalgorithmontheMODIS,Geomatics and Information Science of WuhanUniversity2005,30,703–707.Salisbury,J.W.,D’Aria,D.M.(1992):Emissivityofterrestrialmaterialsinthe8–14μmatmosphericwindow, Remote Sensingof Environment1992,42,83–106.Yu, X., Guo, X., Wu, Z. (2014): Land SurfaceTemperature Retrieval from Landsat 8 TIRS—Comparison between Radiative Transfer Equa-tion-BasedMethod,SplitWindowAlgorithmandSingleChannelMethod,RemoteSensing2014,6,9829-9852.Zhang,Z.,He,G.(2013):GenerationofLandsatsurface temperature product for China, 2000–2010, International Journal of Remote Sensing2013,34,7369–7375.Zhu,Z.,Woodcock,C.E., (2015): Improvementand Expansion of the Fmask Algorithm: Cloud,CloudShadow,andSnowDetectionforLandsats4-7,8,andSentinel2Images,RemoteSensingofEnvironment,(utisku).URL 1: http://www.timeanddate.com/time/dst/2014.htmlURL2:http://landsat7.usgs.gov/landsat8.phpURL3:http://landsat.usgs.gov/about_ldcm.phpURL4:http://earthexplorer.usgs.govURL5:https://landsat.usgs.gov/Landsat8_Using_Product.phpURL6:https://code.google.com/p/fmask/


GeospatialproductsandservicesbasedonprocessingofLandsat8data

Abstract:Landsat8satelliteisusingnewdual-channel thermal infrared sensor (TIRS).ApplingLandsat8OLI and TIRS sensordataandwatervaporcontentdatafromMODISsensoronTerrasatellite,itispossibletomodelgeothermalspa-tial distribution. It is possible to createmap ofthermal islands inurbanareas(objectandare-aswhichtemperatureissignificantlylargerthansurrounding temperature).Higher temperaturesareusuallycausedbyindustrialobjectsandhalls.This paper shows temperature islands in urbanareasofZagreb,SplitandOsijek.BasedonLan-

dsat8data, it ispossibletoconductanalysisofdifferent climate regions, land type, vegetationcover, as well relation between sea, coast andcontinentalarea,detectionofseasurfacetempe-rature relations,detectionofmicroheat islandsmostly caused by industrial objects, and other.Geo-temperatureanalysisof land surfacegivesuniqueviewonspatialrelations.Itispossibletocreate products and services inmany brancheslikeurbanismandspatialplanning,ecology,me-teorology,health,hydrology,agriculture,forestry,fishing,andothers.ProductsandservicesbasedonprocessingofLandsat8satellitedataarestillunderdevelopment.

Keywords: geothermalanalysis, Landsat8,LST,SST,TIRS


Izdavač:Hrvatskakomoraovlaštenihinženjerageodezije,Ul.GradaVukovara271/II,HR-10000Zagreb

Za izdavača:VladimirKrupa,dipl.ing.geod.predsjednikHrvatskekomoreovlaštenihinženjerageodezije

Glavna urednica:izv.prof.dr.sc.IvanaRacetin

Tehnička urednica:IvanaAlerić,struč.spec.ing.comp.

Grafički dizajn, prijelom, priprema za tisak:Fotoartd.o.o.Osijek

Tisak:Grafikad.o.o.Osijek

Naklada:700 primjeraka

ISBN978-953-55915-4-2

CIPzapisdostupanuračunarnomeka-taloguNacionalneisveučilišneknjižni-ceuZagrebupodbrojem000915279

ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJ - hkoig.hr · ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA...

Documents

Transcript of ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJ - hkoig.hr · ZBORNIK RADOVA 8. SIMPOZIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA...