Zbirka kartografskih znakova

Republika Hrvatska Dravna geodetska uprava

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVAmjerila od 1: 500 do 1: 25 000Prilog uz Pravilnik o kartografskim znakovima objavljen u Narodnim novinama broj 104 od 13. 09. 2011. godine

Zagreb, 2011.

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:Izra ena je sukladno Odluci ravnatelja Dravne geodetske uprave (Klasa: 931-03/04-01/01; Ur.broj: 541-01-01/1-04-2 od 14. 06. 2004. godine i Klasa: 931-03/04-01/01; Ur.broj: 541-02/1/1-11-21 od 10. 09. 2007. godine), od strane povjerenstva za izradbu Zbirke kartografskih znakova: 1.) mr. sc. Ivan Landek, DGU 2.) Damir Pahi , dipl. ing., DGU 3.) Marinko Bosiljevac, dipl. ing. geod., DGU 4.) prof. dr. sc. Stanislav Frange, Geodetski fakultet 5.) dr. sc. Marijan Marjanovi , DGU 6.) Igor Vilus, dipl. ing. geod., DGU 7.) Ivan Grubi , dipl. ing. geod., DGU 8.) Antonio usti , dipl. ing. geod., DGU 9.) Slavko Lemaji , dipl. ing. geod., DGU

Na temelju lanka 14., a u svezi s lankom 166. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 124/2010), ravnatelj Dravne geodetske uprave donosi: PRAVILNIK o kartografskim znakovima lanak 1. Ovim Pravilnikom detaljno se ure uje prikazivanje sadraja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima sa svrhom detaljnog propisivanja na ina prikupljanja, obra ivanja, pohranjivanja i odravanja podataka, vo enja i odravanja baza podataka i izrade slubenih prikaza prostora. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom koriste se za prikazivanje stalnih geodetskih to aka, zgrada i drugih gra evina te izgra enih povrina, vodova i njima pripadaju ih objekata, prometne infrastrukture, vegetacije, vrsta uporabe zemljita i posebnih pravnih reima na zemljitu, voda i s njima povezanih objekata, reljefa, granica i grani nih oznaka te toponima i kratica koje se koriste za prikazivanje. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom koriste se prilikom izrade situacija, geodetskih i drugih elaborata, nacrta i skica, a upotrebljavaju se i prilikom prikupljanja, obra ivanja, pohranjivanja i odravanja topografske, katastarske i drugih izmjera, za vo enje i odravanje topografskih, katastarskih i drugih baza podataka koje sadre georeferencirane prikaze, za izradu slubenih dravnih karata i za izdavanje podataka i javnih isprava iz katastarskog operata, katastra vodova i drugih slubenih evidencija koje sadre georeferencirane podatke. lanak 2. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom obavezno se upotrebljavanju: - za izradu i odravanje detaljne topografske karte mjerila 1:25000 i hrvatske osnovne karte mjerila 1:5000 i 1:10000 odre enih propisima o topografskoj izmjeri i izradi dravnih karata - za izradu i odravanje katastarskih planova svih mjerila, preglednih katastarskih karata i skica izmjere za potrebe katastarske izmjere i tehni ke reambulacije te za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata odre enih propisima o katastru zemljita i katastru nekretnina - za izradu posebnih geodetskih podloga koje slue za potrebe izrade dokumenata i akata prostornog ure enja i za izradu drugih geoereferenciranih prikaza odre enih propisima koji ure uju pitanja prostornog ure enja - za izradu posebnih geodetskih podloga, geodetskih situacijskih nacrta, geodetskih projekata, elaborata iskol enja gra evine i drugih georeferenciranih prikaza odre enih propisima koji ure uju pitanja gradnje - za izradu i odravanje plana vodova i pregledne karte vodova te za skice izmjere i druge georeferencirane prikaze za potrebe izrade elaborata vodova odre enih propisima o katastru vodova - za izradu posebnih geodetskih podloga zati enih i ti enih podru ja te za vo enje i odravanje podataka o posebnim pravnim reimima u katastarskom operatu1

- za izradu svih georeferenciranih prikaza koji se izra uju u okviru projektiranja i izvedbe komasacije poljoprivrednog zemljita - za izradu svih georeferenciranih prikaze stanja u prostoru koji se izra uju u okviru pruanja geodetskih usluga pravnim i fizi kim osobama prema propisima o obavljanju geodetske djelatnosti lanak 3. Sastavni dio ovog Pravilnika je Zbirka kartografskih znakova koja se ne objavljuje u Narodnim novinama ve se publicira u nakladi Dravne geodetske uprave. lanak 4. Za prikazivanje sadraja na svim georeferenciranim prikazima iz lanka 2. ovog Pravilnika, mogu se upotrebljavati i drugi kartografski znakovi koji nisu sadrani u Zbirci kartografskih znakova, ali uz obvezatno objanjenje svakog takvog znaka na georeferenciranom prikazu. lanak 5. Kartografski znakovi za mjerila od 1: 500 do 1: 2000 mogu se upotrebljavati u nepromijenjenom obliku (istog izgleda i veli ine) i za krupnija mjerila od 1:500 na svim georeferenciranim prikazima. lanak 6. Za izdavanje podataka i javnih isprava koje se temelje na katastarskom operatu i podataka osnovnih dravnih karata koje su trenutno u slubenoj uporabi, a koji nisu uskla eni s ovim Pravilnikom, mogu se koristiti oznake propisane prijanjim propisima do njihovog uskla enja s oznakama iz ovoga Pravilnika, a sukladno programima iz lanka 5. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 124/2010). lanak 7. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o kartografskim znakovima (Narodne novine br. 24/1976 i 52/1989), osim za slu ajeve odre ene u lanku 6. ovog Pravilnika.

2

lanak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegovog objavljivanja u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 01. sije nja 2012.

Klasa: 935-01/11-01/02 Urbroj: 541-01/1-11-07 Zagreb, 06. 09. 2011. Ravnatelj prof. dr. sc. eljko Ba i , v. r.

3

4

SADRAJ:1. STALNE GEODETSKE TO KE ... 81.1. Osnovne poloajne to ke ............... 8 1.2. Visinske to ke 10 1.3. Dopunske poloajne to ke . 10 1.4. Pomo ne to ke i linije snimanja 12

2. ZGRADE ........... 142.1. Zgrade za stanovanje .. 2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade 2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade .. 2.4. Ruevine i podzemne zgrade . 2.5. Javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine . 14 18 20 24 26

3. DRUGE GRA EVINE I IZGRA ENE POVRINE 323.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine . 3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti 3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti ... 3.4. Objekti posebne namjene ... 3.5. Linijski objekti ... 32 32 36 38 40

4. VODOVI I PRIPADAJU I OBJEKTI . 504.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree .. 50 4.2. Pripadaju i objekti elektroenergetske mree . 54 4.3. Vodovi plinovodne mree .. 64 4.4. Pripadaju i objekti plinovodne mree 64 4.5. Vodovi mree toplovoda i paravoda .. 68 4.6. Pripadaju i objekti mree toplovoda i paravoda 70 4.7. Vodovi i pripadaju i objekti naftovodne mree . 74 4.8. Cjevovodi vodovodne mree . 78 4.9. Pripadaju i objekti vodovodne mree .... 80 4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree . 86 4.11. Pripadaju i objekti telekomunikacijske mree 86 4.12. Kanalizacijska mrea ................................................................................... 94 4.13. Pripadaju i objekti kanalizacijske mree .................................................... 96 4.14. Zajedni ki objekti i zajedni ki prikazi ........................................................ 100

5. PROMETNA INFRASTRUKTURA . 1085.1. Cestovni promet ............................................................................................ 5.2. eljezni ki i tra ni promet ............................................................................ 5.3. Zra ni promet ................................................................................................ 5.4. Promet na rijekama, jezerima i moru ............................................................ 108 118 124 1265

6. VEGETACIJA, VRSTE UPORABE ZEMLJITA I PRAVNI REIMI .. 1286.1. Vegetacija ..................................................................................................... 128 6.2. Podru ja vrste uporabe zemljita .................................................................. 146 6.3. Podru ja posebnih pravnih reima ................................................................ 150

7. VODE I S NJIMA POVEZANI OBJEKTI . 1567.1. Vrste voda ..................................................................................................... 156 7.2. Pojedina ni elementi voda ............................................................................ 162

8. RELJEF ... 1788.1. Visinska predstava reljefa ............................................................................. 178 8.2. Posebni reljefni oblici ................................................................................... 180

9. GRANICE I GRANI NE OZNAKE 1889.1. Granice administrativne podjele ................................................................... 9.2. Me e i druge granice .................................................................................... 9.3. Grani ne oznake za dravnu granicu ............................................................ 9.4. Prikazi granica u registru prostornih jedinica ............................................... 9.5. Grani ne oznake lomnih to aka granica katastarskih estica ....................... 188 188 192 196 198

10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI) ....... 20210.1. Imena adresa katastarskih estica ............................................................... 10.2. Imena naselja i pojedina nih objekata ........................................................ 10.3. Imena zemljopisnih cjelina podru ja ....................................................... 10.4. Imena reljefnih oblika zemljita ................................................................. 10.5. Imena kopnenih i morskih voda ................................................................. 10.6. Imena otoka, hridi i grebena ....................................................................... 10.7. Imena i identifikatori registra prostornih jedinica ...................................... 202 204 205 206 207 209 210

11. POPIS KRATICA ... 21211.1. Kratice kao slovni znakovi ......................................................................... 11.2. Kratice u nazivima ...................................................................................... 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita .................................................................. 11.4. Kratice posebnih pravnih reima ................................................................ 212 214 217 219

6

12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA . 22012.1. Tablica boja za mjerila od 1:500 do 1:2 000 .............................................. 220 12.2. Tablica boja za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 ......................................... 226 12.3. Tablica boja za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000 ....................................... 228

13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA ..................... 233

Izvorni dokumenti:Pravilnik o kartografskim znakovima (NN 24/76) s pripadaju om Zbirkom kartografskih znakova, Pravilnik o sadraju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina (NN 142/08 i 148/09), Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehni koj reambulaciji (NN 147/08), Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08 i 148/09), Pravilnik o registru prostornih jedinica (NN 37/08), Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dravnih karata (NN 109/08), Model topografskih podataka CROTIS, verzija 1.2

7

kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u u stvarnoj veliini prikazi stvarnoj veli ini

1:500 - 1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama

kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u stvarnoj ini prikazi u stvarnoj veli veliini

1:5000 - 1:10 000 1:5 000 1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama

1. STALNE GEODETSKE TO KE

1.1. Osnovne poloajne to ke:1.1.1. Trigonometrijska to ka

216

2,0 1,4

0,3 0,15 2,0

1,7 0,55

71

2,0

35R1,4

0,3 0,15 1,8

0,5

1,55

1.1.2. Osnovna GNSS to ka

294

2,0 1,4

0,3 0,15 2,0

1,5 2,0

294

2,0 1,4

0,3 0,15 1,8

1,2 1,8

1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi1,0 0,2Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

42

1280,3 0,15 1,8

0,5 0,7 0,5 1,55

1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku0,4 0,4 0,3

10o

45

o

0,15o

Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

76

0,3 0,15 1,8

35

0,5

1,55

8

1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografski znakovi i i kartografski znakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini prikazi mjerama prikazi u stvarnojveli ini

NAPOMENA NAPOMENA

Znakovi (osim za repere), brojevi, oznake i visine stalnih geodetskih to aka se ne smiju rotirati. Font za brojeve stalnih geodetskih to aka i oznake uz njih je Arial. Visine stalnih geodetskih to aka prikazuju se u metrima. Stalne geodetske to ke se ne prikazuju na standardnom prikazu katastarskog plana jer se vode odvojeno od njega, ali se mogu prikazivati na nestandardnim prikazima katastarskog plana koji se izra uju za potrebe izmjere i izrade elaborata. Pomo ne i male to ke ne smatraju se stalnim to kama.

1.1.1. Trigonometrijska to kaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak se upisuje broj trigonometrijske to ke i visina to ke zaokruena na centimetar. Ako je trigonometrijska to ka ujedno i reper, uz broj to ke upisuje se oznaka "R". Uz broj trigonometra upisuju se i posebne oznake, kao to su "s" ili "z", ako je trigonometrijska to ka npr. toranj crkve ili ekscentar na zemlji i sl. Za trigonometrijske to ke s oznakom "s" ne upisuje se visina. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, broj trigonometrijske to ke se ne upisuje, ve se upisuje samo visina zaokruena na decimetar.

431.5

1,5

0,3 0,15 1,8

1,54

1.1.2. Osnovna GNSS to kaOsnovne GNSS to ke su to ke: - referentne mree 0. reda EUREF-CRO-94/95/96, - referentne mree 1. reda EUREF-CRO-94/95/96, - referentne mree 2. reda GNSS mrea 10 x 10 km. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak se upisuje broj osnovne GNSS to ke i visina to ke zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, broj osnovne GNSS to ke se ne upisuje, ve se upisuje samo visina to ke zaokruena na decimetar.

1508.8 1,5

0,3 0,15 1,8

1,2 1,8

1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi1,084 1,5

0,3 0,15 1,8

0,4 0,15 0,55 0,9 1,45 0,55

Za trigonometrijsku to ku na crkvi visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to ka na crkvi prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku ucrtanim na tlocrtni prikaz crkve. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, za crkve dimenzija ve ih od 25x25 m, trigonometrijska to ka na crkvi prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku ucrtanim na tlocrtni prikaz crkve. Za manje crkve, tlocrtni prikaz crkve se ne prikazuje, ve se koristi samo znak za trigonometrijsku to ku na crkvi. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na crkvi upisuje se visina terena u podnoju crkve zaokruena na metar.

2,55

1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku0 0, ,15 0,125 0,2 5 5110 1,5

15 0,8 1,54 0,53

o

0,3 0,15 1,8

Za trigonometrijsku to ku na dimnjaku visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na dimnjaku prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na dimnjaku. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na dimnjaku upisuje se visina terena u podnoju dimnjaka zaokruena na metar.

9





1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni0,5 1,4 0,5Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

0,15118

0,5 0,5 3,0 0,5 1,8 1,55

0,3 0,15

1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku2,0 0,15 0,5 1,0 0,45 0,5 1,8 1,55

Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

1060,3 0,15

3,5

1.2. Visinske to ke:1.2.1. Reper na zemlji0,15 0,3 1,60,15 0,3 1,6

R

2,0 124.67 1,4

1,6

R

2,0 124.67 1,4

1,6

1.2.2. Reper na objektu1,4 126.64

R

2,01,4 126.64

R

2,0 135.82

0,8R

135.82

R

1,0

1.3. Dopunske poloajne to ke:1.3.1. Stalna dopunska to ka

113

1,6

0,3 0,15 1,6

1,6

10

1:20 000 1:25 000 1:20 000 - 1:25 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazissmjerama prikazi u stvarnoj veliini prikazi mjerama prikazi u stvarnoj veli ini

NAPOMENA NAPOMENA

1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni1,2186 1,5

0,3 0,15 1,8

0,65 0,9 0,25 0,9 0,53

Za trigonometrijsku to ku na anteni (telekomunikacijski, radio ili televizijski odailja , prijamnik ili druga antena) visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na anteni prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na anteni. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na anteni upisuje se visina terena u podnoju antene zaokruena na metar.

1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetionikuZa trigonometrijsku to ku na svjetioniku visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na svjetioniku prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na svjetioniku. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na svjetioniku upisuje se visina terena u podnoju antene zaokruena na metar.

0,4110 1,5

1,2

1,54 0,3 0,15 1,8 0,53

1.2.1. Reper na zemljiZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak za reper stabiliziran u zemlji upisuje se kratica "R" i visina zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, prikazuju se (obvezatno) fundamentalni reperi nivelmana visoke to nosti, preciznog i tehni kog nivelmana. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz znak za reper upisuje se samo visina zaokruena na decimetar. Pomo ni reperi, koji slue za iskol enja i pra enje gradnje, prikazuju se odgovaraju im znakom za reper, kraticom "RP" i visinom.

0,15 0,35124.7 1,5

1,2 1,2

1.2.2. Reper na objektuZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak za reper na objektu upisuje se kratica "R" i visina zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1: 5 000 do 1: 25 000, ako se, radi raspoloivosti prostora na planu ili karti, reper ne moe prikazati predvi enim znakom, upisuje se samo kratica "R", priblino na mjestu repera. Prikazuju se (obvezatno) fundamentalni reperi nivelmana visoke to nosti, preciznog i tehni kog nivelmana. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za prikazivanje repera se koristi znak za reper na zemlji, s time da se uz znak za reper, ili uz upisanu kraticu "R", upisuje visina zaokruena na decimetar.

Kartografski znak je isti kao i 1.2.1. Reper na zemlji

1.3.1. Stalna dopunska to kaStalne dopunske to ke su sve stabilizirane orijentacijske to ke bez obzira na na in njihovog odre ivanja, te sve to ke dopunskih polja stalnih geodetskih to aka, koje nisu odre ene kao stalne dopunske GNSS to ke. Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja me u stalnim poloajnim to kama. Smjerovi dogledanja prikazuju se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja, nacrtima iskol enja te na preglednim skicama podjele na detaljne listove katastarskog plana. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 smjerovi dogledanja se ne prikazuju.

11





1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka

2,0

1368

1,0 4,0 2,0

4,0

1368 1,6 1,4

0,3 0,15 1,6

1,2 1,6

1.4. Pomo ne to ke i linije mjerenja:1.4.1. Pomo na poloajna to ka

2,0

1P1,0 4,0 2,0

4,0

1.4.2. Okomica na liniju mjerenja

1.4.3. Presjek s linijom mjerenja

1.4.4. Produene linije mjerenja

1.4.5. Kontrolno odmjeranje

113,25

1,5

12

1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografskiznakovi i i kartografskiznakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veli ini prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini

NAPOMENA NAPOMENA

1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka

Stalne dopunske GNSS to ke su to ke dopunskih polja stalnih geodetskih to aka odre ene pomo u GNSS mjerenja. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000 se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja i nacrtima iskol enja ucrtavaju smjerovi dogledanja za stalne dopunske GNSS to ke.

1.4.1. Pomo na poloajna to kaPomo ne poloajne to ke su sve privremeno stabilizirane poloajne to ke s kojih se obavljaju mjerenja ili iskol enja detaljnih to aka. Uz broj pomo ne to ke koji se odre uje u okviru pojedinog elaborata, plana iskol enja ili nacrta iskol enja, upisuje se i oznaka "P". Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja prema drugim pomo nim ili stalnim poloajnim to kama. Smjerovi dogledanja za pomo ne poloajne to ke prikazuju se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja i nacrtima iskol enja.

1.4.2. Okomica na liniju mjerenja

Prikazuje se samo na skicama mjerenja i nacrtima iskol enja, a po potrebi i na situacijama i planovima iskol enja.

1.4.3. Presjek s linijom mjerenja

Prikazuje se samo na skicama mjerenja i nacrtima iskol enja, a po potrebi i na situacijama i planovima iskol enja.

1.4.4. Produene linije mjerenjaPrikazuje se samo na skicama mjerenja i nacrtima iskol enja, a po potrebi i na situacijama i planovima iskol enja.

1.4.5. Kontrolno odmjeranjePrikazuje se samo na skicama mjerenja i nacrtima iskol enja, a po potrebi i na situacijama i planovima iskol enja.

13





2. ZGRADE

2.1. Zgrade za stanovanje:2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe0,2

0,2

2.1.2. Stambeni blok zgrada

Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe

0,2

2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katovaKartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe

2.1.4. Zgrada u izgradnji0,150,2 0,4 0,5 1,0 1,0

1,0 1,0 2,0 2,0

14

1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografskiznakovi i i kartografskiznakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veli ini prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini

NAPOMENA NAPOMENA

Na katastarskim planovima zgrade se prikazuju ako je njihovo prikazivanje zasnovano na propisima o prostornom ure enju i gradnji. Zgrade, ije prikazivanje na katastarskom planu nije zasnovano na propisima o prostornom ure enju i gradnji, prikazuju se kao poligon vrste uporabe zemljita. Na skicama izmjere, zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje, zgrade za povremeni boravak, poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade te javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine, prikazuju se odgovaraju im rasterom ili krui em O, a gospodarske i pomo ne zgrade uz stambenu ili drugu zgradu, odgovaraju im rasterom ili krii em X. Za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, zgrade kojima je jedna strana manja od 1 mm na prikazu, prikazuju se punom crnom povrinom ( ).

2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabeOvim prikazom na katastarskim planovima prikazuju se sve zgrade koje slue za stanovanje i povremeni boravak, poslovne, sportsko-rekreacijske, javne i sakralne zgrade te zgrade spomeni ke batine. Na topografskim kartama mjerila od 1: 5 000 do 1:10 000, poslovne i sportskorekreacijske zgrade prikazuju se znakom prikazanim u 2.2.1. Poslovne i sportskorekreacijske zgrade.

Ku e minimalne veli ine:

0,35

2.1.2. Stambeni blok zgrada

Za prikazivanje vie me usobno spojenih zgrada vrijede sva pravila kao i za 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa i pravila za minimalne veli ine, odre ena za njih u prikazu za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000.

2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katovaZa prikazivanje stambenih zgrada i nebodera viih od 10 katova, vrijede pravila kao i za 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa i pravila za minimalne veli ine, odre ena za njih u prikazu za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000.

2.1.4. Zgrada u izgradnjiZgrade u izgradnji prikazuju se u mjerilima od 1:500 do 1:2 000 kao zgrade u izgradnji, ako ne zadovoljavaju kriterije odre ene katastarskim propisima po kojima se zgrade u izgradnji prikazuju kao zgrade (sagra ena prva etaa, useljene). Prilikom koritenja prikaza za zgradu u izgradnji, crtkane linije moraju pratiti stvarne dimenzije zgrade u izgradnji, uz ja e naglaavanje uglova.

15

kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u stvarnoj veli ini prikazi u stvarnoj veliini




2.1.5. Zgrada za povremeni boravakKartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe

2.1.6. Terasa uz zgradu0,15 0,30 d

0,15 0,25 1,2 1,22,0 7m

0,15 0,3

min 0,2

OBJEKT

3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m

3.5.4. Kameni i betonski zid2,0

0,65

0,25 0,15

Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ovaj se prikaz koristi za ve e i ire zidove, kao to su visoki zidovi oko tvornica, obrambeni zidovi oko dvoraca i utvrda i sl. Manji zidovi i zidi i prikazuju se kao ograde.

Zidovi i ograde mogu biti vlasnitvo samo jednog ili dva me na vlasnika.

Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, kameni i betonski zid prikazuju se uvijek istim prikazom.

43





3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona- okomiti - okomiti i kosi

0,65,0-20,0

0,15

1,22,0-4,0

1,5

0,3

0,15

- kosi

5,0-20,0

0,15 0,6

2,0 2,0 1,0 2,0

3.5.6. Suhi zid- do 1 mm irine na prikazu0,155,0-20,0

- uz cestu0,4 0,4 1,2 0,8 1,21,0-2,2

3,0-5,0

1,0 0,3

0,6 4,0

0,1 0,5 0,15

- dva me na vlasnika do 1 mm irine na prikazu0,155,0-20,0

- dva me na vlasnika0,4 0,4 1,2 0,8 1,21,0-2,2

3,0-5,0

1,0 0,3

0,6 4,0

0,1 0,5 0,15

- iri od 1 mm na prikazu0,15

- iroki1,0-2,2 0,15

- dva me na vlasnika iri od 1 mm na prikazu0,15

- dva me na vlasnika1,0-2,2

0,15

44


NAPOMENA NAPOMENA

3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona- okomiti i kosi

1,2

1,0 0,3 0,15

Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikazuju se samo potporni zidovi vii od 1,5 m. Znakovi potpornog zida postavljaju se u smjeru pada terena. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, potporni zid uz cestu ucrtava se 0,25 mm od ruba ceste. Okomite crte idu u smjeru pada terena.

3.5.6. Suhi zid

Kartografski prikaz je isti kao i 3.5.4. Kameni i betonski zid

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, suhi zid uz linijske objekte prikazuje se znakovima uz prikaz linijskih objekata. Znakovi za vrstu ograde crtaju se na strani zemljita kojem ograda pripada.

Znakovi za vrstu ograde crtaju se na strani zemljita kojem ograda pripada.

45





3.5.7. Drvena ograda

5,0-10,0

0,8

0,153,0-5,0

0,6

0,15

- dva me na vlasnika0,155,0-10,0


0,8

0,6

3.5.8. i ana ograda0,85,0-10,0

0,15

0,63,0-5,0

0,15

1,5

1,2



1,20,6

0,15

0,8

3.5.9. eljezna ograda0,85,0-10,0

0,15

0,63,0-5,0

0,15

1,0

0,9



0,90,6

0,15

0,8

3.5.10. Ograda0,15 0,8

0,44,0-12,0

46


NAPOMENA NAPOMENA

3.5.7. Drvena ograda


3.5.8. i ana ograda


3.5.9. eljezna ograda


3.5.10. OgradaZa mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikazivanje ograda sa znakovima koristi se samo za ve e i zna ajnije drvene, i ane ili eljezne ograde. Manje ograde unutar naselja ili dvorita prikazuju se crtom bez znakova.

47





3.5.11. Jarak irine do 1 m1,05,0-10,0

0,15

0,810,0-20,0

0,15

1,0

0,8

3.5.12. Strmi zasjek u stijeni0,15 0,8

4,0 - 12,0

1,0 1,0

0,15

4,0 - 12,0

0,8

48


NAPOMENA NAPOMENA

3.5.11. Jarak irine do 1 m

3.5.12. Strmi zasjek u stijeniPrikaz za strmi zasjek u stijeni koristi se za zasjeke koji su nastali ljudskim djelovanjem (npr. u kamenolomu, uz prometnicu ili sl.) Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, strmi zasjek u stijeni prikazuje se samo na situacijama. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, znakovi se prikazuju uz crtu koja prikazuje gornji po etak zasjeka. Donja crta, koja prikazuje kraj zasjeka je irine 0,15 mm. Ako je rije o zasjeku u stijeni, izme u crta koje spajaju po etak i kraj zasjeka. mogu se ucrtati crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene u kojoj je zasjek.

49


1:500 -1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama


1:5000 1:10 000 1:5 000 - 1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama

4. VODOVI I PRIPADAJU I OBJEKTI

4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree:

4.1.1. Nadzemni vod elektri ne energije niskog napona (na drvenim stupovima)NN4,0 1,0

1,5

NN

1,00,15

NN0,75 4,0

NN 1,5

0,15

4.1.2. Podzemni vod elektri ne energije niskog naponaNNNN

4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete1,0 1,5

JR

JR

1,00,15

1,5

4,0

JR

JR

0,15

4,0

4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete

JR

JR

4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu1,5

S

S

0,15

S

1,5

S

0,15

50


NAPOMENA NAPOMENA

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000 se na planu vodova, skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, prikazuju samo oni vodovi i pripadaju i objekti vodova koji su propisani Pravilnikom o katastru vodova, ukoliko u napomeni pojedinog kartografskog prikaza ili znaka nije navedeno druga ije. Ostali znakovi i prikazi koriste se samo na situacijama. Pripadaju i podzemni objekti vodova, koji nisu vidljivi na zemljinoj povrini, prikazuju se u pravilu u odgovaraju oj boji voda kojemu pripadaju, a pripadaju i objekti voda, koji su vidljivi na zemljinoj povrini, crnom bojom. Znakovi i prikazi za vodove i njima pripadaju e objekte prikazuju se na topografskim kartama ako je to izri ito navedeno u napomeni. Vodovi (cjevovodi) ve ih dimenzija, prikazuju se tlocrtno s dvije paralelne linije, ako je njihov promjer takav, da je razmak izme u linija ve i od 0,5 mm na prikazu.

Osnovne tehni ke osobine vodova elektroenergetske mree su broj kabela, napon i tip kabela, a kod kabelske kanalizacije i dimenzije kanalizacije. Za potrebe katastra vodova prikazuju se svi stupovi elektroenergetske mree. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, pojedina ni stupovi prikazuju se samo izvan gusto izra enih naselja. Ako je raspored stupova gust, pojedini stupovi se isputaju iz prikaza tako da razmak izme u stupova za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, bude najmanje 50 mm na prikazu (najvie 300 ili 150, ovisno o mjerilu prikaza). Znak za stup obavezno se prikazuje za stupove na lomu pruanja voda, na mjestu njegova ra vanja i za stupove na markantnim to kama reljefa.

4.1.1. Nadzemni vod elektri ne energije niskog napona (na drvenim stupovima)Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, vod i oznaka voda se prikazuju crvenom bojom, a stupovi crnom. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, i vod i stupovi se prikazuju crnom bojom. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, odnosno na topografskim kartama, vodovi se prikazuju samo izvan naseljenog mjesta, a ne prikazuju se uz cestu ili eljezni ku prugu.

4.1.2. Podzemni vod elektri ne energije niskog napona

4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete

4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu

51





4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)

1 ,0SN30

1 ,0

1,54,0 0,15

SN30

1,5

4,0

0,15

4.1.7. Podzemni vod elektri ne energije srednjeg napona

SN30

SN30

0,15

0,15

4.1.8. Nadzemni vod elektri ne energije visokog napona ( na eljeznim stupovima)

1,0VN220

1,01,5VN220

1,5

4 ,0

0,15

4 ,0

0,15

4.1.9. Podzemni vod elektri ne energije visokog napona

VN220

VN220

0,15

0,15

4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje (na drvenim stupovima)

1,0S

1 ,5

S

1,0S

1,5

S

4 ,0

0,15

4 ,0

0,15

52


NAPOMENA NAPOMENA

4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)

Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom. Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, to ke prikaza voda ozna uju po etne, zavrne i lomne stupove. Prikazuju se samo elektri ni vodovi napona preko 10 kV, na metalnim stupovima viim od 10 m.

4.1.7. Podzemni vod elektri ne energije srednjeg napona

4.1.8. Nadzemni vod elektri ne energije visokog napona ( na eljeznim stupovima)

Kartografski prikaz je isti kao i 4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)

Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 10 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom.

4.1.9. Podzemni vod elektri ne energije visokog napona

4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje (na drvenim stupovima)

53





4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ure ajeSS

4.1.12. Snop vodova elektri ne energijeNN JR

NN JR

2xNN JR SN VN

2xSN JR

4.1.13. Podmorski vod elektri ne energije

4.2. Pripadaju i objekti elektroenergetske mree:4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)0,2HE 2,0

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)

4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektri ne energije1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 0,5 3,50,5 0,15 0,25 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,5

2,9

54


NAPOMENA NAPOMENA

4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje

4.1.12. Snop vodova elektri ne energije

Snop vodova se prikazuje jednom linijom, a uz nju se prikazuje ispis koli ine i vrste provodnika.

4.1.13. Podmorski vod elektri ne energije

0,5

0,1 0,7

Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, prikazuje se samo smjer poloenog podmorskog elektri nog voda, najdalje do 250 m od obale.

4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica

Energetski objekti se prikazuju na topografskim kartama sukladno pravilima za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica.

4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektri ne energije

Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.

55





4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektri ne energije1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,50,15 0,25 0,8 0,5 0,8 0,8 0,8 0,8 1,0 3,4

4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektri ne energije- manje veli ine postolja1,0 0,5 0,15 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,5

- manje veli ine postolja0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,15 0,8 0,8 1,0 3,6

- postolja ve eg od 2 mm na prikazu1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,6 1,0 4,6

- postolja ve eg od 2 mm na prikazu0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,25 0,8 0,8 1,4 3,8

4.2.5. Stup javne rasvjete- drveni1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 0,5 0,25 1,0 3,5

- vaniji rasvjetni stup1,0 0,5 0,5 1,1 1,0 0,25 0,8

0,15

3,1

56


NAPOMENA NAPOMENA

4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektri ne energije


4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektri ne energije

Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Znakom se prikazuju oni metalni stupovi iji bi prikaz postolja bio manji od 2 mm na karti.

Kartografski prikaz se koristi na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Prikaz se koristi za metalne stupove iji je prikaz postolja ve i od 2 mm na karti. Prikaz stupa se pove ava ovisno o prikazu podnoja stupa.

4.2.5. Stup javne rasvjete

Kartografski znakovi za stupove javne rasvjete prikazuju se na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Znakom se prikazuju samo pojedini veliki rasvjetni stupovi na velikim raskr ima u vie razina (na petljama), stadionima i sl.

57





- plasti ni1,0 0,5 0,5 0,15 0,15 1,0 2,0 1,5 4,5

- betonski1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 1,5 0,25 1,0 1,0 0,5 0,5 0,15 0,15 1,0 2,0 1,5 4,5 4,5

- metalni

4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete1,5

1,0

4.2.7. Ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, sigurnosna kamera, parkirni automat i radar1,5 1,4 0,15 0,25

S

K

P

R

s

1,3

2,0 1,0 1,5 4,5

1,4 0,15 0,25

2,0 0,8 1,2 4,0

58


NAPOMENA NAPOMENA

4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete

4.2.7. Ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, sigurnosna kamera, parkirni automat i radarOznaka unutar znaka ovisi o tipu ure aja: S - ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, K - sigurnosna kamera, P - parkirni automat, R - radar Font za kratice je Arial Narrow, veli ine 1,4 mm.

59





4.2.8. Semafor1,00,8

3,0 4,5 0,15 0,25 1,0 0,50,15 0,25

2,5 3,6 0,8 0,3

4.2.9. Transformatorska stanica na stupu

TS 258

TS 258

4,0 1,0

2,0

0,15 2,0

TS 258

TS 258

4.2.10. Promidbeni ili informativni stup s rasvjetom0,55 0,55 1,2i

0,55 0,55

1,5 0,75 1,5

4,85i

1,2 0,15 0,15 0,50 1,5

1,5 0,75 1,0

4,35

0,15 0,15 0,75 1,5

4.2.11. Izlaz podzemnog voda elektri ne energije u nadzemni vod1,0 4 ,0 0,15

1 ,0 4,0 0,15

4.2.12. Rasklopna i ispravlja ka stanica1,50,20RS IS

RS

0,15RS

RS3,0 1,0 0,25

1,8

0,5

3,0

4.2.13. Kabelska spojnica3,0 1,0 0,25

60


NAPOMENA NAPOMENA

4.2.8. Semafor

4.2.9. Transformatorska stanica na stupuKartografski prikaz se koristi na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.

4.2.10. Promidbeni ili informativni stup s rasvjetom

Font za oznaku i unutar znaka za promidbeni ili informativni stup s rasvjetom je Times New Roman.

4.2.11. Izlaz podzemnog voda elektri ne energije u nadzemni vod

4.2.12. Rasklopna i ispravlja ka stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega, upisuje i kratica RS (rasklopna stanica) ili IS (ispravlja ka stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.2.13. Kabelska spojnica

61





4.2.14. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza2,02xNN JR SN VN

2,0

2,550

2xSN JR50

2,5 1,5

1,5

4.2.15. Razvodni ormar2,0 1,0

2,0 1,0

4.2.16. Okno elektri na energija2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0

4.2.17. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15

4.2.18. Koridor nadzemnog voda elektroenergetske mree visokog napona (dalekovoda)1,01,0 0,2 1,01,0 0,2

4.2.19. Priklju ak elektroenergetske mree1,0 1,0

4.2.20. Javni sat na stupu0,15 2,5 0,15 2,5

2,0 1,0 1,0

2,0

62


NAPOMENA NAPOMENA

4.2.14. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza

4.2.15. Razvodni ormar

4.2.16. Okno elektri na energijaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2 x 2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se stvarnim dimenzijama, prikazom za zdence elektroenergetske mree.

4.2.17. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree

4.2.18. Koridor nadzemnog voda elektroenergetske mree visokog napona (dalekovoda)

4.2.19. Priklju ak elektroenergetske mree

4.2.20. Javni sat na stupu

63





4.3. Vodovi plinovodne mree:4.3.1. Nadzemni plinovod2,0 1,0 0,7 0,15

100

1,5

3,0 7,0 3,0

0,15

5,0

4.3.2. Podzemni plinovod100

1,5

0,75,0

0,15

0,15

4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod400

1,5

0,15

400

1,5 0,40

Kartografski prikaz je isti kao i 4.3.2. Podzemni plinovod

4.4. Pripadaju i objekti plinovodne mree:4.4.1. Zatvara - plin2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0

4.4.2. Kondenzacijska posuda2,0 1,0 0,15 0,15 2,0 1,0

4.4.3. Baklja

1,8 0,6 0,15 0,9 1,5 3,9 0,15 0,9

1,8 0,6 1,5 3,9

64


NAPOMENA NAPOMENA

Osnovne tehni ke osobine vodova plinovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).

4.3.1. Nadzemni plinovod1,00,15 0,3 0,15

0,45

Plinovod se za potrebe katastra vodova prikazuje zelenom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (magistralni ili transportni MVP, priklju ni PVP, tla ni TVP, otpremni OTP, odvojni ODP ili opskrbni vod plinovoda OPP). Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom.

4.3.2. Podzemni plinovod

4.3.3. Magistralni (transportni) plinovodKartografski prikaz je isti kao i 4.3.1. Nadzemni plinovodUkoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture magistralni plinovod iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.

4.4.1. Zatvara - plin

4.4.2. Kondenzacijska posuda

4.4.3. Baklja0,81,4

2,6


0,4 0,8

0,15

65





4.4.4. Plinska buotina0,15 0,6 2,0 0,15 0,6 2,0

2,0

2,0

4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica0,20

0,15MRS

MRS

MRS

3,0

1,8

MRS

2,2

4.4.6. Blok plinska stanica1,00,20

0,15BPS

1,0 1,0 1,0 1,0 3,0

BPS

BPS

1,8

BPS

4.4.7. Plinski vor0,15P

0,15

P4,0

1,8 4,0

P

P4,0

1,8 4,0

4.4.8. Okno - plin2,0 2,0 2,0 2,0

2,0

2,0

4.4.9. Odzra na cijev1,0 0,20 0,5 2,0 0,5 0,20 1,0 0,5 2,0 0,5

66


NAPOMENA NAPOMENA

4.4.4. Plinska buotinaPodru je oko plinske buotine, koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skicama izmjere ozna ava se kao buotina. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za plinsku buotinu upisuje se kratica P. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.

4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, plinska mjerna redukcijska stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica MRS (mjerna redukcijska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.4.6. Blok plinska stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, blok plinska stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica BPS (blok plinska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.4.7. Plinski vor

Unutar znaka za plinski vor upisuje se kratica P (plinski vor). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.4.8. Okno - plinZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Za ve a okna znak se proporcionalno pove ava.

4.4.9. Odzra na cijev

67





4.4.10. Priklju ak plinovodne mree1,0 1,0

4.4.11. Plinska lampa na stupu1,5 0,2 0,8 0,15 0,25 0,8 1,0 2,0 1,5 4,50,2 0,8 0,15 0,25 0,8 1,5 1,0 1,6 1,0 3,6

4.4.12. Plinska lampa na zidu2,0 0,35 1,2 0,9 1,55 0,35 1,2 0,9 2,0 1,55

4.5. Vodovi mree toplovoda i parovoda:4.5.1. Nadzemni toplovod50,0-300,0 1,01,0T2x200/315

T

1,5 0,15

5,0

2,0

1,0 0,7 0,15

7,0 3,0 7,0

= irina kanala (zauze e toplovoda)

4.5.2. Podzemni toplovod50,0-300,0

0,7T2x200/315

T

1,5 0,15

5,0

0,15

= irina kanala (zauze e toplovoda)

68


NAPOMENA NAPOMENA

4.4.10. Priklju ak plinovodne mree

4.4.11. Plinska lampa na stupu

4.4.12. Plinska lampa na zidu

Osnovne tehni ke osobine vodova toplovoda i parovoda su dimenzije kanala, broj cijevi te vrsta materijala i profil cijevi (u mm).

4.5.1. Nadzemni toplovodToplovod se za potrebe katastra vodova prikazuje naran astom bojom. Uz oznaku voda, na prikaz voda se upisuje i oznaka T na svakoj dionici voda. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o broju cijevi, dimenziji kanala i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, nadzemni toplovod prikazuje se crnom bojom.

Kartografski prikaz je isti kao i 4.3.1. Nadzemni plinovod

4.5.2. Podzemni toplovod

69





4.5.3. Nadzemni parovod50,0-300,0 1,01,0P200/315

P

1,5 0,15

5,0

2,0

1,0 0,7 0,15

7,0 3,0 7,0

= irina kanala (zauze e parovoda)

4.5.4. Podzemni parovod50,0-300,0

0,7P200/315

P

1,5 0,15

5,0

0,15

= irina kanala (zauze e parovoda)

4.6. Pripadaju i objekti mree toplovoda i parovoda:4.6.1. Toplana0,2TP 2,0

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)

4.6.2. Zatvara toplovod, parovod2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0

4.6.3. Toplinska stanica i podstanica1,0TOS

0,20TOS

TOS

2,0 1,0 4,0

1,8

TOS

70


NAPOMENA NAPOMENA

4.5.3. Nadzemni parovodParovod se za potrebe katastra vodova prikazuje naran astom bojom. Uz oznaku voda, na prikaz voda se upisuje i oznaka P na svakoj dionici voda. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o broju cijevi, dimenziji kanala i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, nadzemni parovod prikazuje se crnom bojom.


4.5.4. Podzemni parovod

4.6.1. Toplana

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, toplana se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se za potrebe katastra vodova i na topografskim kartama upisuje i kratica TP. Toplane se prikazuju na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.

4.6.2. Zatvara toplovod, parovod

4.6.3. Toplinska stanica i podstanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, toplinska stanica i podstanica prikazuju se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TOS (toplinska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

71





4.6.4. Kotlovnica0,20KO

1,0KO

KO

2,0 1,0 4,0

1,8

KO

4.6.5. Okno - toplovod, parovod0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0

4.6.6. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda1,0 1,0 0,15

1,0 1,0

0,15

4.6.7. Priklju ak toplovodne mree1,0 1,0

4.6.8. Ventil - odzraka2,0 1,0 0,15 0,15 2,0 1,0

4.6.9. Promjena visine voda po vertikali (paralelni odvojak)1,8 0,15 1,0 1,8 0,15 1,0

72


NAPOMENA NAPOMENA

4.6.4. KotlovnicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, kotlovnica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica KO (kotlovnica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je kotlovnica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.6.5. Okno - toplovod, parovod

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci mree toplovoda odnosno parovoda.

4.6.6. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda

4.6.7. Priklju ak toplovodne mree

4.6.8. Ventil - odzraka

4.6.9. Promjena visine voda po vertikali (paralelni odvojak)

73





4.6.10. Aksijalni kompenzatord

0,5 2,0 0,25 1,0 0,250,15

d

0,5 2,0 0,25 1,0 0,250,15

d = duljina

d = duljina

4.6.11. vrsta to ka1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15

4.7. Vodovi i pripadaju i objekti naftovodne mree:4.7.1. Nadzemni naftovod

100

1,5

3,0 7,0 3,0

0,15

5,0

2,0

1,0 0,7 0,15

4.7.2. Podzemni naftovod100

1,5

0,75,0

0,15

0,15

4.7.3. Magistralni naftovod0,15

Kartografski prikaz je isti kao i 4.7.2. Podzemni naftovod0,4

4.7.4. Naftna buotinaKartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotina Kartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotina

74


NAPOMENA NAPOMENA

4.6.10. Aksijalni kompenzator

4.6.11. vrsta to kavrsta to ka se nalazi pod zemljom i predstavlja ukru enje cijevi vrelovodatoplovoda prije ulaska cijevi u komoru.

Osnovne tehni ke osobine vodova naftovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).

4.7.1. Nadzemni naftovodNaftovod se za potrebe katastra vodova prikazuje crnom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (magistralni MVN, priklju ni PVN, zbirni ZVN, otpremni vod naftovoda OTN). Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod prikazuje se crnom bojom.


4.7.2. Podzemni naftovod

4.7.3. Magistralni naftovodKartografski prikaz je isti kao i 4.3.1. Nadzemni plinovodUkoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture magistralni naftovod iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.

4.7.4. Naftna buotinaKartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotinaPodru je oko naftne buotine koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skici izmjere ozna ava se kao buotina. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za naftnu buotinu upisuje se kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.

75





4.7.5. Toranj naftne buotine

0,15N

0,15 1,2 2,0N

1,2 2,0

4.7.6. Sabirna stanica0,20SS

SS 1,8

SS0,20

1,8

SS

4.7.7. Otpremna stanicaOS 1,8OS

OS0,20

1,8

OS

4.7.8. Kompresorska (pumpna) stanicaKS 1,8KS

KS0,20

1,8

KS

4.7.9. Blok naftna stanicaBNS

BNS

2,0 3,0

BNS

1,8

BNS

4.7.10. Naftna stanica za pro i avanje2,0 3,0 3,0 2,0

76


NAPOMENA NAPOMENA

4.7.5. Toranj naftne buotine1,4 0,7 0,55 0,15 1,7 0,15 1,0 0,3Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za toranj naftne buotine, upisuje se kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.

4.7.6. Sabirna stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, sabirna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica SS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.7.7. Otpremna stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, sabirna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica OS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.7.8. Kompresorska (pumpna) stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, kompresorska (pumpna) stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica KS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.7.9. Blok naftna stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, ure aj se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica BNS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.7.10. Naftna stanica za pro i avanje

77





4.7.11. Okno - nafta0,25 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25 0,15 0,25 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25

N

N

N

N

4.7.12. Zatvara - naftaKartografski znak je isti kao i 4.4.1. Zatvara - plin Kartografski znak je isti kao i 4.4.1. Zatvara - plin

4.7.13. Ventil - nafta1,0 0,15 1,5 2,0 0,15 2,0 0,15 1,0 1,5 2,0 0,15 2,0

bez okna u oknu

0,5

bez okna u oknu

0,5

4.8. Cjevovodi vodovodne mree:4.8.1. Nadzemni vodovod150

1,5

3,0 7,0 3,0

0,15

5,0

2,0

1,0 0,7 0,15

4.8.2. Podzemni vodovod150

1,5

0,75,0

0,15

0,15

4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)400

1,5

0,15

400

1,5 0,40

Kartografski prikaz je isti kao i 4.8.2. Podzemni vodovod

78


NAPOMENA NAPOMENA

4.7.11. Okno - naftaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se prema prikazanim dimenzijama upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Za ve a okna znak se proporcionalno pove ava. Uz znak se upisuje kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.7.12. Zatvara - naftaUz znak se upisuje kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.7.13. Ventil - nafta

Ako je rije o ventilu koji se nalazi u oknu, znak za ventil se proporcionalno pove ava za ve a okna.

Osnovne tehni ke osobine cjevovoda vodovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).

4.8.1. Nadzemni vodovod1,00,15 0,3 0,15

0,45

Vodovod se za potrebe katastra vodova prikazuje plavom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod prikazuje se plavom bojom.

4.8.2. Podzemni vodovod

4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)Ukoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture glavni dovodni cjevovod sirove vode iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.

Kartografski prikaz je isti kao i 4.8.1. Nadzemni vodovod

79





4.8.4. Akvadukt0,45,0 5,0 - 10,0

0,3

min 0,6

4.9. Pripadaju i objekti vodovodne mree:4.9.1. Zatvara na povrini0,15 0,25 0,5 1,0 0,5 0,15 0,25 0,5 1,0 0,5

4.9.2. Okno - voda1,0 0,15 2,0 2,0 0,15 2,0 2,0 1,0 0,15 2,0 1,0 0,15 2,0 1,0

4.9.3. Zatvara u oknu0,15 0,25 2,0 1,0 0,25 2,0 0,15 1,0

4.9.4. Hidrant na povrini1,0 0,5 1,0 0,5 0,15 1,0 0,5 1,0 0,5 0,15

spojen na cijevi s zatvara em

spojen na cijevi s zatvara em

4.9.5. Hidrant u oknu1,0 2,0 2,0 1,0

4.9.6. Zra ni ventil u oknu1,0 2,0 2,0 1,0

80


NAPOMENA NAPOMENA

4.8.4. AkvaduktZa mjerila od 1:500 do 1:2 000, vanjski rubovi akvadukta se na situacijama prikazuju isprekidanim linijama duine 5 mm na razmaku od 5 do 10 mm. Akvadukti se prikazuju na topografskim kartama odgovaraju im prikazima.

4.9.1. Zatvara na povrini

4.9.2. Okno - voda

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci vodovodne mree.

4.9.3. Zatvara u oknu

4.9.4. Hidrant na povrini

4.9.5. Hidrant u oknu

4.9.6. Zra ni ventil u oknu

81





4.9.7. Okno s ispustom1,0 0,15 0,15 1,0

2,0

2,0

4.9.8. Regulator pritiska u oknu0,15 1,0 1,0 2,0 1,0 1,0 2,0 0,15

4.9.9. Zdenac (galerija, komora) vodovodne mree1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15

4.9.10. Vodomjer u oknu1,0 0,150, 5

1,0 0,150, 5 0, 5 1, 00,5 3,0 0,5 2,0 0,5

2,0

2,0

4.9.11. Priklju na ogrlica0,5 3,0 0,5 2,0 0,5

4.9.12. Povratni poklopac u oknu1,0 1,0 1,0 1,0

2,0

0, 5

1, 0

2,0

82


NAPOMENA NAPOMENA

4.9.7. Okno s ispustom

4.9.8. Regulator pritiska u oknu

4.9.9. Zdenac (galerija, komora) vodovodne mree

4.9.10. Vodomjer u oknu

4.9.11. Priklju na ogrlica

4.9.12. Povratni poklopac u oknu

83





4.9.13. Vodotoranj

0,15 0,25 1,0 2,0

0,15 0,25 1,0 2,0

4.9.14. Crpka

2,0

1,6

4.9.15. Crpna stanica0,20CSCS

CS

2,0

1,8

CS

4.9.16. Ure aj za pro i avanje - voda0,20

PV

PV

PV

0,25

2,0

1,8

PV

4.9.17. Spremnik vodovoda (rezervoar)- nadzemni0,25s. p s. p

0,25 min 1,0sp. sp.

min 1,0

- podzemni0,25s. p

0,252,0 2,0sp.

2,0 2,0

84


NAPOMENA NAPOMENA

4.9.13. Vodotoranj1,20,3Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, vodotoranj se na katastarskom planu prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), ako je ve i od 3x3 mm na prikazu. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, za potrebe katastra vodova, znak se koristi za vodotoranj iji je tlocrtni prikaz manji od 2x2 mm na prikazu. Za ve i vodotoranj znak se proporcionalno pove ava. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak se prikazuje u plavoj boji.

0,15

1,2 0,45 0,4

4.9.14. Crpka

Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak se prikazuje u plavoj boji.

4.9.15. Crpna stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, crpna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica CS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.9.16. Ure aj za pro i avanje - vodaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, ure aj se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PV. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.9.17. Spremnik vodovoda (rezervoar)Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, spremnik ve i od 1x1 mm na prikazu, prikazuje se u njegovim stvarnim dimenzijama. Kratica sp (font Arial Narrow, veli ine 1,8 mm), upisuje se u spremnike ve e od 4x4 mm kod prikaza, a za manje spremnike kratica se upisuje uz prikaz. Ukoliko je spremnik potpuno ukopan u zemlju i nepoznatih dimenzija, upisuje se samo kratica sp, na mjestu spremnika. Uz kartografski znak ili u njemu, na topografskim kartama u mjerilu od 1:5 000 do 1:10 000, kratica se prikazuje u plavoj boji. Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, spremnici manji od 40x40 m prikazuju se znakom. Za ve e spremnike znak se proporcionalno pove ava.

85





4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree:

4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod

1,0 4,0

0,15

1,0 4,0

0,15

4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod0,15 0,15

4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)3,0 2,0 3,0 = irina DTK rova

0,15

4.10.4. Radio relejni koridor1,01,0 0,2 1,01,0 0,2

4.11. Pripadaju i objekti telekomunikacijske mree:4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormari u na zidu1,0 0,150,15 1,0

4.11.2. Kabelski razdjelnik u samostoje em ormari u0,15 2,0 1,0 2,0 2,0 0,15 2,0 1,0

86


NAPOMENA NAPOMENA

Osnovne tehni ke osobine vodova telekomunikacijske mree su broj kabela, a kod telefonske kanalizacije, dimenzije kanalizacije, broj i profil cijevi (u mm), te vrsta materijala. Za potrebe katastra vodova prikazuju se svi stupovi telekomunikacijske mree. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, pojedina ni stupovi prikazuju se samo van gusto izgra enih naselja. Ako je raspored stupova gust, pojedini stupovi se isputaju iz prikaza tako da razmak izme u stupova za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 bude najmanje 50 mm na prikazu (najvie 300 ili 150, ovisno o mjerilu prikaza). Znak za stup obavezno se prikazuje za stupove na lomu pruanja voda, na mjestu njegova ra vanja i za stupove na markantnim to kama reljefa.

4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vodTelekomunikacijski vod se za potrebe katastra vodova prikazuje ljubi astom bojom, a njegovi stupovi crnom. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (opti ki kabel OK, vod kabelske televizije KTV i drugi).

4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)

4.10.4. Radio relejni koridor

4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormari u na zidu

4.11.2. Kabelski razdjelnik u samostoje em ormari u

87





4.11.3. Kabelski razdjelnik u ormari u na stupu0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5

4.11.4. Izvod voda na krov zgrade1,5 0,15 2,5 1,5 0,15 2,5

4.11.5. Izvod voda na zidu0,4 0,15 2,2 0,15 2,2 0,4

2,7

2,7

4.11.6. Izvod voda na stupu0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5

4.11.7. Priklju ak telekomunikacijske mree1,0 1,0

4.11.8. Poja iva ka stanica4,0PS

PS PS

2,5

4,0 0,15 45

2,5

0,15 45

u zgradi u oknu pod zemljom

u zgradi

u oknu

pod zemljom

88


NAPOMENA NAPOMENA

4.11.3. Kabelski razdjelnik u ormari u na stupu

4.11.4. Izvod voda na krov zgrade

4.11.5. Izvod voda na zidu

4.11.6. Izvod voda na stupu

4.11.7. Priklju ak telekomunikacijske mree

4.11.8. Poja iva ka stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica u oknu ili pod zemljom, koristi se znak s kraticom.

89





4.11.9. Telefonska centrala0,20TCTC

0,15 3,0

TC

1,8

TC

4.11.10. Telefonska podcentrala0,20TPC

0,15TPC

TPC

1,8

TPC

3,0

4.11.11. Telefonska govornica, kabina

0,15

min 2,0

0,15

min 2,0

1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

1,0

4.11.12. Telefonski ormari na stupu1,5 1,5

0,15

3,5

0,15

3,5

1,0 0,25 1,5 0,25

1,0 1,5

4.11.13. Drveni telekomunikacijski stup0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 0,50,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,5

0,15

0,15

90


NAPOMENA NAPOMENA

4.11.9. Telefonska centralaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, centrala se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TC. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je centrala manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.11.10. Telefonska podcentralaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, podcentrala se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TPC. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je centrala manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.

4.11.11. Telefonska govornica, kabina

4.11.12. Telefonski ormari na stupu

4.11.13. Drveni telekomunikacijski stup

91





4.11.14. Betonski telekomunikacijski stup0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,5

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,0

0,15

0,15

4.11.15. Metalni telekomunikacijski stup0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,50,15 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,0

0,15

4.11.16. Odailja , prijamnik, antena0,5 1,4 0,5 0,5 1,4 0,5

0,5 0,5 0,15 1,5 0,15

0,5 0,5 1,5

2,4

2,4

4.11.17. Manji telekomunikacijski ure aj1,01,0

0,15

1,2 1,2 1,5 0,25 3,9

0,15

1,2 1,2 1,0 0,25 3,4

4.11.18. Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS)0,20UPSUPS

UPS

1,8

UPS

92


NAPOMENA NAPOMENA

4.11.14. Betonski telekomunikacijski stup

4.11.15. Metalni telekomunikacijski stup

4.11.16. Odailja , prijamnik, antena

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, odailja , prijamnik ili antena prikazuje se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), ako su tlocrtne povrine ve e od 10 m2, s time da se, za potrebe katastra vodova, na prikaz stavlja i znak. Manji objekti se prikazuju znakom. Odailja i, prijamnici i antene prikazuju se na topografskim kartama.

4.11.17. Manji telekomunikacijski ure aj

Manji telekomunikacijski ure aji prikazuju sa na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.

4.11.18. Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS)Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, udaljeni pretplatni ki stupanj prikazuje se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica UPS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

93





4.11.19. Okno - telekomunikacije2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 2,0

4.11.20. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15

4.11.21. Radiodifuzni objekt0,20RDRD

RD0,20

1,8

RD

4.11.22. Radiorelejna stanicaRRS

RRS

RRS

1,8

RRS

4.12. Kanalizacijska mrea:4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm na prikazu50,0-300,00 1,0 0,1540

50,0-150,00 1,05,040

1,5 40

1,5 5,0

0,1540

1,5

1,5

0,15

0,15

4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm na prikazu5,0 1,0 0,15 0,1560

1,5 1,5 5,0 = irina cjevovoda

5,0 1,0 0,15100/120

1,5

100/120

= irina cjevovoda

50,0-150,00

50,0-300,00

94


NAPOMENA NAPOMENA

4.11.19. Okno - telekomunikacije

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci telekomunikacijske mree.

4.11.20. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree

4.11.21. Radiodifuzni objektZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, radiodifuzni objekt se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz ili u prikaz sabirne stanice upisuje kratica RD. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

4.11.22. Radiorelejna stanicaZa mjerila od 1:500 do 1:10 000, radiorelejna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz ili u prikaz sabirne stanice upisuje kratica RRS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.

Osnovne tehni ke osobine vodova kanalizacijske mree su vrsta materijala i profil cijevi (u cm).

4.12.1. Kanaliza

Zbirka kartografskih znakova

Documents

Transcript of Zbirka kartografskih znakova