Zavod za prostorno planiranje d.d. 1.pdf · Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje...

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, prosinac 2011.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE PETLOVAC (Radni materijal)

Knjiga 1. –Tekstualni i grafički dio

Nositelj izrade plana: OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA PETLOVAC

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC

(Radni materijal) KNJIGA: 1. Tekstualni dio – Odredbe za provođenje i

kartografski prikazi Odgovorna osoba:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

_________________________ SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Sandra Horvat, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Ljubica Majcan – Korkutović, dipl.turizm. Stojan Stojković, dipl.iur. Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tehnička obrada: Ivana Radolović, građ.teh.vis.

Datum izrade: Prosinac 2011. godine

KNJIGA 1.-Tekstualni i grafički dio

S A D R Ž A J Stranica 0. OPĆI DIO 1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Sadržaj

4. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga dokumenta

prostornog uređenja 5. Izvadak iz sudskog registra

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

7. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova

prostornog uređenja 8. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i

inženjera u graditeljstvu

A) TEKSTUALNI DIO

1

A0. UVOD 1 A1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE 2 B) KARTOGRAFSKI PRIKAZI 33

1. A KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000

2.A. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000

2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000

Cijevni transport plina i plinoopskrba

Elektroenergetika

2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000

3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000

3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE

1:25.000

4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Baranjsko Petrovo Selo

4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Luč

4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Novi Bezdan

4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Petlovac

4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Torjanci

4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Zeleno Polje

4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Novo Nevesinje

4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000

Širine

KNJIGA 2.-OBVEZNI PIRLOZI

S A D R Ž A J

0. OPĆI DIO 1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Sadržaj

C) OBVEZNI PRILOZI

1

C1) OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA

1

C1.1) IZMJENE I DOPUNE PLANA PROSTORNOG UREĐENJA

8

C2) STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

22

C3) SEKTORSKI DOKUMENTI I PROPISI

22

C4) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

23

C5) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

98

C6) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 98

C7) SAŽETAK ZA JAVNOST 98

1

A) TEKSTUALNI DIO A0. UVOD

Prostorni plan uređenja općine Petlovac donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik" Općine Petlovac 20/05). Izmjene i dopune Plana izrađuju se u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju izgradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09.,55/11. i 90/11) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( „Narodne novine“ broj 106/98, 39/04 i 45/04). Izmjene i dopune Plana započele su temeljem Odluke o izradi PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC (Službeni glasnik Općine Petlovac 9/11). Izmjene i dopune izrađuju se u tekstualnom dijelu Plana, Odredbama za provođenje i na kartografskim prikazima.

2

A1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE

Članak 4. • Iza naslova ''II ODREDBE ZA PROVOĐENJE'' dodaje se naslov:

''A) ODREDBE KOJIMA SE UREĐUJU UVJETI ZA GRAĐENJE U SKLADU S KOJIMA SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA I RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA''

Članak 5. • Točka (1) koja glasi:

(1) U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene:

1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:

- građevinska područja naselja stalnog stanovanja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci

2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja

a) Građevinska područja

- groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci

b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- eksploatacijsko polje korito rijeke Drave

c) Rekreacijsko područje Bakanga

d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo,

- vrijedno obradivo tlo,

- ostala obradiva tla.

e) Šuma isključivo osnovne namjene

- gospodarska šuma,

f) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene

g) Vodne površine

- vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice

- planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek

h) Prometne površine

i) Odlagalište komunalnog otpada

zamjenjuje se i glasi: (1) U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene:

3

1. Površine za razvoj i uređenje naselja:

- građevinska područja naselja stalnog stanovanja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci

3. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja

a) Građevinska područja

- groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci

b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- eksploatacijsko polje korito rijeke Drave

c) Rekreacijsko područje Bakanga

d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo,

- vrijedno obradivo tlo,

- ostala obradiva tla.

e) Šuma isključivo osnovne namjene

- gospodarska šuma,

f) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene

g) Vodne površine

- vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice

- planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek

h) Prometne površine

Članak 6. • U točki (2.), stavku 1., alineja 2., koja glasi:

''- osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj

klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),''

mijenja se i glasi: ''- osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo određuje se sukladno

posebnom propisu,''

Članak 7. • U točki (2.), stavku 1., briše se zadnja alineja koja glasi:

''- odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č.br. 659 k.o. Luč.''

4

Članak 8. • U točki (3.) u stavku 2., u alineji 2., podalineja koja glasi:

''• za planiranu autocestu u koridoru Vc 1.000,0 m'' mijenja se i glasi: ''• za planiranu autocestu u koridoru Vc 200,0 m''

Članak 9. • U točki (3.), stavku 2., podstavku 2., brišu se alineje 5. i 6., koje glase:

''• za magistralni plinovod Belišće-Osijek 100,0 m pošto je izgrađena SUO

u kojoj je trasa definirana, • za magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir 1.000,0 m,''

Članak 10. • U točki (3.), stavku 2., podstavku 2. alineja koja glasi:

• za glavni distribucijski plinovod 100,0 m,

zamjenjuje se i glasi: • za glavni distribucijski plinovod 1.000,0 m,

Članak 11. • U točki (3.), stavku 2., podstavku 2., alineja 8., koja glasi:

''• za vodove vodoopskrbnog sustava 20,0 m'' mijenja se i glasi: ''• za vodove vodoopskrbnog sustava 300,0 m''

Članak 12. • U točki (3.), u pasusu 2., pod alinejom koja glasi:

''- trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi:'', dodaje se nova podalineja koja glasi: ''• za linijske građevine elektroničkih komunikacija 500,0 m''

Članak 13. • Na kraju točke (3.) dodaje se novi stavak koji glasi:

''Iznimno od stavka 2., ovog članka, utvrđene širine planskih koridora primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz građevinsko područje.''

5

Članak 14. • U točki (13.) pod naslovom ''a) Prometne građevine'', alineje ''• željezničke

građevine'', dio podalineje 1., koja glasi: ''magistralna pomoćna pruga MP13'' zamjenjuje se i glasi: ''željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M3''.

Članak 15. • U točki (13.) pod naslovom ''a) Prometne građevine'' dodaje se nova alineja i

tekst koji glasi: ''• Elektroničke komunikacije

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema''

Članak 16. • U točki (13.), stavku 1., podstavku b), tekst koji glasi:

Planirane građevine za transport plina su sljedeće:

zamjenjuje se i glasi:

Postojeće građevine za transport plina su sljedeće:

Članak 17. • U točki (14.) Odredbi za provođenje pod naslovom ''a) Prometne građevine''

alineja i tekst koji glase: ''• Telekomunikacijske građevine - UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci, - bazne postaje (GSM) - nove bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija koje nisu grafički

prikazane, mogu se graditi sukladno uvjetima ovog PPUO'' zamjenjuju se novim koji glase: ''• Elektroničke komunikacije - UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci''

Članak 18. • U točki (14.), stavku 1., iza podstavke ''a) Prometne građevine'' dodaje se novi

podstavak b) koji glasi:

6

''b) Elektroenergetske građevine

- građevine za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije, bez obzira na instaliranu snagu.''

Dosadašnji podstavak b) postaje podstavak c)

Članak 19. • U točki (14.), stavku 1., podstavak b) vodne građevine koji glasi:

''b) Vodne građevine • Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina • Građevine za korištenje voda - magistralni vodoopskrbni vodovi Darda-Čeminac-Torjanci. mijenja se i glasi: ''b) Vodne građevine Vodne građevine od važnosti za Županiju su regulacijske vodne građevine, građevine

za zaštitu i korištenje voda, sustavi i zahvati za navodnjavanje i ribnjaci. • Regulacijske vodne građevine - sve građevine za obradu od poplava na unutarnjim vodotocima osim na vodama

I reda • Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina • Građevine za korištenje voda - magistralni vodoopskrbni vodovi: Darda-Čeminac-Torjanci, Bolman-Petlovac-B.

Manastir, B.P. Selo-N. Bezdan-Belišće

Članak 20. • Točke (18) i (19) koje glase:

(18) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.

Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.

Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

7

U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije.

(19) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

zamjenjuju se i glase:

(18) U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.

Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.

Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

(19) Detaljnija namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih ovim Odredbama za provođenje, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene ovim Odredbama za provođenje.


(21) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.

Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (172.) - (174.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).

zamjenjuje se i glasi: (21) Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno uredit.. Građevna čestica ima direktan pristup na prometnu površinu ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice.

8


(22) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

zamjenjuje se i glasi: (22) Za građevine koje se postavljaju na površine javne namjene (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu površine javne namjene.

Članak 23. • Točke (38)- (42) koje glase:

(38) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

(39) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(40) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(41) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:

- nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

- prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.

Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (38.) ovih Odredbi.

9

(42) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.

U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja.

Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl.

Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.


(38) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), ukupna visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena)

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi(K) i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

(39) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

(40) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

(41) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

(42) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovA. Vrh nadozida potkrovlja ne može biti viši od 1,2 m.


(48) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.

10

zamjenjuje se i glasi: (48) Dokumentom prostornog uređenja užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih ovim Odredbama za provođenje, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene ovim Odredbama za provođenje.


(55) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.

zamjenjuje se i glasi: (55) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar

- riješena odvodnja otpadnih voda

- osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.


(62) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

11

zamjenjuje se i glasi: (62) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(68) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

zamjenjuje se i glasi: (68) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(81) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

12

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U

GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINSKO

PODRUČJE

NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO STANOVANJE

ŠPORT I REKREACIJA

NASELJA STALNOG

STANOVANJA - sve PPUT djelatnosti

- tihe i čiste djelatnosti,

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila ,

- sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

- praonice vozila,

- ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba,

- ugostiteljsko-turističke,

- poslovne

NASELJA POVREMENOG STANOVANJA


- trgovine mješovitom robom površine max 150,0 m²

-


- trgovine mješovitom robom površine max 150,0 m²

GOSPODARSKA ZONA - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti


- poslovne

TURISTIČKO- REKREACIJSKA

ZONA


- poslovne


- poslovne


- poslovne

ŠPORTSKO REKREACIJSKA

ZONA


- poslovne


- poslovne


- poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.

zamjenjuje se i glasi: (81) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

13

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

GRAĐEVINSKO PODRUČJE/NA

MJENA

NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO STANOVANJE

ŠPORT I REKREACIJA

NASELJE - sve PPUT djelatnosti

- tihe i čiste djelatnosti,

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila ,

- sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

- praonice vozila,



- poslovne

GOSPODARSKA ZONA UNUTAR GP NASELJA - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti


- poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine

javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.


(85) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

14

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. visina građevine je 10,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

zamjenjuje se i glasi: (85) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. ukupna visina građevine je 7,0 m,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

15

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. ukupna visina građevine je 10,0 m,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. ukupna visina građevine je 13,5

m.


(88) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,

zamjenjuje se i glasi: (88) U građevinskom području naselja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.


(99) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela

16

građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

zamjenjuje se i glasi: (99) Ukupna visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(112) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

zamjenjuje se i glasi: (112) Ukupna visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

Članak 33. • U točki (116.), rečenica koja glasi:

U građevinskom području naselja Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč i Novi Bezdan potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.

zamjenjuje se i glasi: ''U reciklažna dvorišta ubrajamo mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevinskog otpada. Reciklažna dvorišta se formiraju unutar građevinskih područja gospodarske namjene.''

Članak 34. • Naslov 2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama i točke (117) i (118) koje glase:

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama

(117) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

17

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(118) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.


2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na površinama javne namjene

(117) Građevine koje se grade na površinama javne namjene su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(118) Građevine koje se grade na površinama javne namjene ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.


(126) Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima:

- građevinska područja van naselja,

- područje Općine van građevinskog područja.

zamjenjuje se i glasi: (126) Izvan naselja, u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima:

- građevinska područja izvan naselja,

- područje Općine izvan građevinskog područja.


(128) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:

a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

18

b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),

- rekreacijske građevine,

- građevine za istraživanje mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene

- građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'',

- građevine za gospodarenje šumom,


- građevine obrane.

d) Na vodama i unutar vodnog dobra

- vodne građevine,

- građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.),

- građevine za vađenje pijeska,

- građevine za rekreaciju.

zamjenjuje se i glasi:

(128) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:

a) Na poljoprivrednom zemljištu:


- građevine za istraživanje mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti

- pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje

- rekreacijske građevine

b) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene

- građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'',

- građevine za gospodarenje šumom,


- građevine obrane.

c) Na vodama i unutar vodnog dobra

- vodne građevine,


- građevine za vađenje pijeska,

- građevine za rekreaciju.

19


(129) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine.

Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

zamjenjuje se i glasi

(129) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s površine javne namjene.

Pod površinom javne namjene iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeća ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

Članak 38.

• Točka (133) koja glasi:

(133) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².

zamjenjuje se i glasi

(133) Građevinska (bruto) površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².

Članak 39. • Na kraju točke 140 koja glasi:

(140) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane

ceste (u m) Broj uvjetnih grla Državne ceste Županijske i lokalne ceste

50-100 100 100 > 100 do 400 150 100

> 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .

Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.

20

dodaje se rečenica koja glasi: ''Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m.''

Članak 40. • Iza točke (148) dodaju se točke (148a) – (148f)koje glase:

(148a) Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje iz mogu se graditi na poljoprivrednim površinama koje su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno: oranice, vinogradi i (ili) voćnjaci i sl., i nalaze se pod kulturom. Na površinama iz stavka 1. ove točke moguća je izgradnja jedne od pojedinačnih zgrada u funkciji biljne proizvodnje i jedne nadstrešnice. (148b) Poljoprivredne kućice u funkciji vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 5000 m2 i više. Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ove točke može biti maksimalno prizemnica s podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m2, a može se povećati za 5 m2 za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma nije ograničena. (148c) Poljoprivredne kućice u funkciji uzgoja cvijeća mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 2500 m2 i više. Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ove točke može biti maksimalno prizemnica s podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena,, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina može iznositi do 15 m2, a može se povećati za 5 m2 za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma ne smije izlaziti iz gabarita prizemlja. (148d) Vinogradarski podrum s namjenom degustacijsko-enološke kušaonice vina može se izgraditi na poljoprivrednoj površini vinograda od 1 ha i više. Vinogradarski podrum može biti maksimalno prizemnica s podrumom, koji mora biti potpuno ukopan bez obzira na nagib terena, bez potkrovlja. Građevinska (brutto) površina prizemlja može iznositi do 25 m2, a može se povećati za 5 m2 na svakih daljnjih započetih 2000 m2 vinograda. Površina podruma nije ograničena. Vinogradarski podrum na svom posjedu mogu izgraditi registrirani proizvođači vina koji imaju barem jednu registriranu sortu vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. (148e) Izgradnja poljoprivredne kućice i vinogradarskog podruma mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Zgrade moraju imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Tlocrtni oblik zgrade treba biti izduženi pravokutnik. Detaljniji izbor završnih materijala i oblikovanja može se propisati u PPUO/G i drugim prostornim planovima užih područja. Pod izduženim pravokutnikom se podrazumijeva pravokutnik koji ima omjer stranice minimalno 1:1,5. (148f) Spremište alata, oruđa i strojeva može se graditi samo na poljoprivrednim površinama iz članka 65.b. većima od 1000 m2.

21

Spremište alata, oruđa i strojeva može biti samo prizemnica bez potkrovlja i bez podruma građevinske (bruto) površine do 12 m2. Ukupna visina spremišta alata, oruđa i strojeva je najviše 5 m. Izgradnja spremišta alata, oruđa i strojeva mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Spremište alata, oruđa i strojeva mora imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Spremište alata, oruđa i strojeva mora biti na najmanje upadljivom mjestu, visokim zelenilom zaklonjeno od pogleda s javne prometne površine. (148a) Nadstrešnica se može postaviti na poljoprivrednim površinama iz točke (148. a) većim od 2 ha. Građevinska (bruto) površina nadstrešnice može biti do 40 m², a može se povećati za 20 m2 na svakih daljnjih 1 ha poljoprivredne površine pod kulturom. Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda ili privremeno sklanjanje ljudi, a grade se kao prizemnice od lakog materijala s dvostrešnim kosim krovom s tradicijskim pokrovom, otvorene s najmanje tri strane. Ukupna visina nadstrešnice je najviše 6 m. (148a) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi plastenici i staklenici, u funkciji uzgoja povrća, voća, cvijeća i sl. na način da nisu: na vizualno istaknutim pozicijama, na područjima zaštićenih dijelova prirode, na područjima vrijednih dijelova prirode i na osobito vrijednom obradivom tlu. Na vrijednom obradivom tlu moguće je podizati plastenike i staklenike samo ako kao osnovni resurs koriste isključivo to tlo. Poželjno je ovu vrstu građevina vizualno odvojiti od javne prometne površine sadnjom visokog zelenila na pripadajućoj čestici.

Članak 41. U točki (151.), stavci 3. i 4., koji glase:

''Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). Istražna polja ne mogu se osnivati na područjima prirode predloženi za zaštitu ovim PPUO, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''. zamjenjuju se i glase: ''Nova istražna polja mogu se formirati na poljoprivrednom tlu, šumama gospodarske namjene, ostalom poljoprivrednom tlu i vodnim površinama.

22

Istražna polja ne mogu se osnivati u građevinskim područjima naselja, područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu osim ako su takve aktivnosti dopuštene aktom o zaštiti, te na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, izuzev za energetske mineralne sirovine.''

Članak 42. Točka (154.), zamjenjuje se i glasi:

''Na području Općine Petlovac nije planirana izgradnja odlagališta otpada.''

Članak 43. Točka (160) koja glasi:

(160) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.

Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.

zamjenjuje se i glasi: (160) U građevinskim područjima naselja, građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.

Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.


(161) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

zamjenjuje se i glasi: (161) Površine izvan granica građevinskog područja naselja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

Članak 45. U točki (189.) dio rečenice koji glasi:

''pomoćne željezničke pruge MP13''

23

zamjenjuje se i glasi: ''željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M3''.

Članak 46. Naslov ''5.3. Telekomunikacijska mreža'' zamjenjuje se novim koji glasi:

''5.3. Elektroničke komunikacije'', a točke (192.), (193.), (194.) i (195), se brišu i zamjenjuju točkama (192.), (193.), (194.) i (195), (195.a) i (195.b) koje glase:

(192.) Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke

komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.

(193.) Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar javnih površina, u zoni pješačke staze ili zelenih površina, na temelju projektne dokumentacije.

Uz trase elektroničkih komunikacijskih vodova moguće je postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormara, vanjskih za na stup ili s postoljem, za smještaj pasivne opreme.

(194.) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema bez korištenja vodova prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima.

Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.

(195.) Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu broj 2A na sljedeći način:

- postojeći antenski stupovi, simbolom na lokaciji,

- područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa.

Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora.

Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati.

24

U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju.

(195.a) Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 110 KV i više.

(195.b.) Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''

Članak 47. U poglavlju ''5.6. Vodoopskrba'', točki (214.) riječi: ''javnim površinama''

se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene'' tako da izmijenjena točka glasi:

''(214.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u površinama javne namjene. Prikazana

vodoopskrbna mreža u naseljima je orijentacijska.''

Članak 48. U poglavlju ''5.8. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja'', u točki

(227.), stavak 1., koji glasi: ''U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati: - izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek'' Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (detaljna kanalska mreža).'' mijenja se i glasi: ''U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:

- izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek''''

Članak 49. Iza točke (230) i (231) koje glase:

''6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI (230) U ovome PPUO predlaže se da se, planski (zaštita izvan zaštićenih područja prema PPOBŽ), zaštite područja prirode naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. ''PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA''.

(231) U cilju zaštite na ovom području nije dozvoljeno sljedeće:

- gradnja gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan građevinskog područja,

25

- promjene prirodnog korita vodotoka, osim u opsegu radova nužnih za tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, uređenje vodotoka i izgradnju akumulacija,

- isušivanje vodenih površina (bare, rukavci i sl.),

- gradnja baznih postaja (antenskih stupova),

- gradnja dalekovoda.

dodaju se točke koje glase: (231a) Na području Općine Petlovac nalazi se slijedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode - Regionalni park Mura – Drava (2011.g.). Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka Mura – Drava najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu. U uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene. U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno: - sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, - odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, - uskladiti i prostorno organizirati različite interese, - posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, - izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, - štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) – kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene

26

ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove. Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima (izuzev posebnih rezervata i spomenika prirode), s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja ("carrying capacity"). (231b) Ekološka mreža na području Općine Petlovac obuhvaća slijedeće: Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove • Dravske šume • Drava

Međunarodno važna područja za ptice • Podunavlje i donje Podravlje Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08, 57/11) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne koridore, pristaništa i razvoj turističkih zona. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže. (231c) Sukladno članku 124. Zakona o zaštiti prirode, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode,utvrdila je sljedeće uvjete i mjere zaštite: 1. Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba

koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama i vrhovima, a značajnije vizure štititi od zaklanjanja većom izgradnjom. Izgradnju izvan granica građevinskog područja izbjegavati uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente te ju kontrolirati u veličini (gabaritima). Planirane infrastrukturne koridore izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

2. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

3. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološke mrežu.

4. na području predmetnog plana utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima nužnu za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kako bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja.

27

- livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu; treba spriječiti njihovo zarastanje i očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise,

- očuvati muljevite, pjeskovite i šljunkovite, strme i položite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom; očuvati raznolikost staništa na vodotocima (sprudovi, brzaci, neutvrđene obale i dr.); obale koje su gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama,

- treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama kao i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring),

- u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine; ostavljati zrela, stara i suha stabla; pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama.


''(247) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u.

Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3.B. ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE'', prema raspoloživim podacima.

zamjenjuje se i glasi: (247) Područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš definirana su posebnim propisom.

Članak 51. Iza točke (205.), dodaju se nove točke (205.a) i (205.b)

''(205.a.) Na prostoru Općine Petlovac se omogućava gradnja postrojenja za proizvodnju

električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo, prirodna snaga vodotoka bez hidroloških zahvata i sl.). Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti.

U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.

Kada se građevine iz stavka 1. ove točke grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 500,0 m od granica građevinskog područja naselja gradskog karaktera, minimalno 100,0 m od granica građevinskog

28

područja ostalih naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste, odnosno željeznice.''

(205.b) Unutar građevinskih područja omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju

električne i/ili toplinske energije koja kao resurse koriste obnovljive izvore energije.

Građevine iz prvog stavka mogu se graditi i na građevinama i/ili građevnim česticama u funkciji tih građevina prema uvjetima gradnje za osnovnu namjenu.

Unutar granica građevinskih područja naselja postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste energiju sunca mogu se graditi na građevnim česticama neovisno o namjeni, osim na površinama javne namjene.

Postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste ostale obnovljive izvore energije, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi:

- u gospodarskim zonama pod uvjetom da udaljenost postrojenja za

proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije iznosi minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa iznosi minimalno 1,0 m, a minimalna površina ozelenjenih površina građevne čestice iznosi 20% površine građevne čestice.

- na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine pod uvjetom:

• da ima izgrađenu ili se planira gradnja građevine za smještaj životinja ako

postrojenje kao jedan od resursa koristi organski otpad iz te građevine, • udaljenost građevine postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske

energije od regulacijske linije je minimalno 30,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 1,0 m.''

Članak 52.

U točki (206.), stavku 1., briše se podstavak a) koji glasi: ''a) Magistralni plinovodi - građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi'' U dosadašnjem podstavku b) briše se oznaka podstavak ''b)''

Članak 53. U točki (208.), briše se alineja 1., koja glasi:

''Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.''

Članak 54. Nakon točke (236.), postojeći naslov ''7. POSTUPANJE S OTPADOM''

zamjenjuje se naslovom koji glasi:

29

''7. GOSPODARENJE OTPADOM''

Članak 55. Točke 237, 238, 239, 240, 241 i 242 zamjenjuju se točkama 237, 238, 239,

240, 241, 242 i 242 a koje glase: ''(237.) Na području Općine Petlovac nije planirana izgradnja odlagališta otpada. (238.) Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije se na području Općine

Petlovac planira izgradnja reciklažnih otoka, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevinskog otpada, postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.

(239.) Reciklažni otoci se opremaju u skladu s planom gospodarenja otpadom. Reciklažni

otoci se mogu graditi/postavljati unutar površina javne namjene ili na zasebnoj građevnoj čestici.

Reciklažni otoci smješteni unutar uličnog profila ne smiju biti smješteni unutar polja preglednosti raskrižja.

(240.) Mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevnog otpada smještaju se unutar

građevinskih područja naselja gospodarske namjene i/ili izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena potrebnim infrastrukturnim priključcima.

Širina kolnika u uličnom profilu građevne čestice na kojoj se grade građevine iz prvog stavka mora udovoljiti prometu kamiona, odnosno omogućiti dvosmjerni promet i biti minimalne širine 5,0 m. Pristup do građevne čestice mora biti širine minimalno 3,5 m. Na građevnoj čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i održavanja kontejnera za otpad. Minimalna širina građevne čestice je 6,0 m, a minimalna površina 500 m².

Za gradnju građevina iz prvog stavka primjenjuju se uvjeti gradnje građevina PPUT djelatnosti.

Na građevnoj čestici se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinske vode te zbrinjavanje iste na lokalno prihvatljiv način.

(241.) Rashladni kontejner za otpad životinjskog porijekla postavlja se unutar mini

reciklažnog dvorišta ili na neku drugu odgovarajuću lokaciju, osim na površine javne namjene.

U slučaju smještaja rashladnog kontejnera izvan reciklažnih dvorišta na ostalim površinama, nužno je osigurati mogućnost priključka na infrastrukturne sustave, te manipulativne površine za pristup vozila za postavljanje i pražnjenje rashladnih kontejnera.

Unutar građevne čestice rashladni kontejner mora biti odmaknut od regulacijske linije minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 3,0 m.

(242.) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je gradnja građevina u sustavu

gospodarenja otpadom prema uvjetima iz ovog Plana, osim građevina za trajno odlaganje otpada bilo koje vrste, kao i građevine za skladištenje otpada na vrijeme preko 6 mjeseci, prema posebnom propisu.

(242.a) Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanaciju kojom se

zemljište privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj ovim Planom.''

30

Članak 56. U točki (248.) stavku 1., podstavku a) alineja 3., koja glasi:

- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", zamjenjuje se i glasi: - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Gospodarenje otpadom",

Članak 57. Brišu se poglavlja 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE

NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI i 10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO i točke(257) – (261) koje glase:

''10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

(257) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

(258) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:

- sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,

- preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,

- gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,

- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina).

Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

31

(259) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO

(260) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

(261) Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.''

Članak 58. Iza točke (256) dodaje se naslov i točke (257), (258) i (259) koje glase:

''B) SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA

SE IZRADA I DONOŠENJE ODREĐUJE OVIM PLANOM“

(257.) Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, te potrebama prostornog uređenja Općine Petlovac, ovim PPUO se utvrđuje obveza/ mogućnost izrade sljedećeg Urbanističkog plana uređenja:

- Urbanistički plan uređenja Dijela naselja Petlovac

(258.) Područje za koje se utvrđuje obveza / mogućnost izrade ovog UPU-a označeno je na kartografskom prikazu 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA –Petlovac i 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE ''.

(259.) Do izrade UPU-a iz točke (257.) (do donošenja plana) način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za izgrađene i/ili uređene građevne čestice utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama (Odredbama PPUO Petlovac).''

Članak 59. Na kraju ODREDI ZA PROVOĐENJE,Iza točke (259.) dodaje se naslov i

točka (260.) koji glase: ''B) SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA SE

IZRADA I DONOŠENJE ODREĐUJE OVIM PLANOM'' i točke (260.) i (261.) koje glase:

(260.) Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata prikazanog na kartografskim prikazima, te se može odrediti obuhvat urbanističkog plana uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen ovim Planom.

32

(260.) Urbanističkim planovima uređenja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog uređenja širega područja.

33

B) KARTOGRAFSKI PRIKAZI

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000




Elektroenergetika




1:25.000




Luč


Novi Bezdan


Petlovac


Torjanci


Zeleno Polje


Novo Nevesinje


Širine

zamjenjuju se kartografskim prikazima:

34






Elektroenergetika




1:25.000




Luč


Novi Bezdan


Petlovac


Torjanci


Zeleno Polje


Novo Nevesinje


Širine

POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA


0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA 1:25.000



35



Elektroenergetika




1:25.000




Luč


Novi Bezdan


Petlovac


Torjanci


Zeleno Polje


Novo Nevesinje


Širine

Zavod za prostorno planiranje d.d. 1.pdf · Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje...

Documents

Transcript of Zavod za prostorno planiranje d.d. 1.pdf · Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje...