Zavod za prostorno planiranje d -...

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, travanj 2011.

IZMJENE I DOPUNE

DETALJNOG PLANA UREĐENJA

„CENTAR“, SLATINA

Nositelj izrade plana: VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA

GRAD SLATINA

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.

Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

„CENTAR“, SLATINA

Direktor:

___________________________

Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

_________________________

SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Sandra Horvat, dipl.ing.arh.

Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn.

Ljubica Majcan-Korkutović, dipl.turizm.

Stojan Stojković, dipl.iur.

Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tomislav Fiala, građ.teh.nis.

Datum izrade: travanj 2011. godine

S A D R Ž A J

0. OPĆI DIO 1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Rješenje

4. Sadržaj

5. Izvadak iz sudskog registra

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

7. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova

prostornog uređenja

8. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

A) TEKSTUALNI DIO Stranica

O. UVOD 1

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1

2. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE 3

B) IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA 16

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŽA

C) STRUČNE PODLOGE I PROPISI NA KOJIMA SE TEMELJE

PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA 17

D) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJI 17

E) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 21

E1) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI 21

E2) IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 36

F) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA

PROSTORNOG PLANA 39

G) SAŽETAK ZA JAVNOST 40

H) SUGLASNOSTI, MIŠLJENJA I OČITOVANJA

42

1

O. UVOD DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Službeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgrađen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina izrađuju se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izrađuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010). Razlozi III. Izmjene i dopune DPU-a ''Centar'' su potrebe za promjenom namjene na određenim lokacijama, čime će se omogućiti stavljanje u funkciju građevina koje su određeno vrijeme bile izvan uporabe. Također, izmjene i dopune obuhvaćaju i potrebna usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te planovima višeg reda.

Izmjene i dopune izrađuju se na kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA IZMJENA I DOPUNA 1 Povećanje markice za glavnu i pomoćnu zgradu na k.č. broj 3679, k.o. Slatina, na uglu Ulice bana Jelačića i ulice Vatroslava Lisinskog, u Slatini. IZMJENA I DOPUNA 2 Na k.č. broj 3605/1 i 3612/2, unutar namjene javne zgrade omogućava se gradnja i pratećih sadržaja dozvoljenih UPU-om Slatine.

IZMJENA I DOPUNA 3 – IZMJENE I DOPUNE NA JUŽNOJ STRANI Ulice Ivana Goran Kovačića

3.1. U okviru maksimalne površine za gradnju (na južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića)

omogućava se gradnja do 6 stanova – prenamjena u obiteljsko – višestambene građevine.

3.2. U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih građevina (na

južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića) omogućava se gradnja garaža kao zasebne

građevine ili u sklopu osnovne građevine. 3.3. Produbljivanje površine za izgradnju glavne građevine na k.č. broj 3736/2. 3.4. Korigiranje granica između građevinskih čestica na k.č. broj 3736/1, 3736/2 i 3736/3, te spajanje k.č. broj 3736/2 i 3736/3 u jednu česticu. 3.5. Proširivanje maksimalne površine za izgradnju glavnih i pomoćnih građevina na k.č. broj 3736/1 po širini preko cijele čestice.

2

4. Prenamjena sjevernog puta oko nove tržnice iz javnog u interni put za opskrbu tržnice, na k.č. broj 2129. Funkcioniranje prometa unutar TOC-a bit će riješeno tržnim redom. Izmjena obuhvaća i izmještanje KABELSKOG DALEKOVODA 10(20) Kv iz kolnika u uređenu zelenu površinu. 5. Usklađivanje s UPU-om Grada Slatine u dijelu koji se odnosi na etažnu visinu-unošenje odredbe da je na svim zgradama dozvoljeno potkrovlje. 6. Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji koje obuhvaća pretežito izmjene vezane za definiranje određenih pojmova predmetnim zakonom, te prateća usklađenja u smislu pretežitog zadržavanja Planom utvrđenih uvjeta zbog navedenih izmjena pojmova (etaže, etažne visine i sl.).

Izmjene i dopune izrađuju se u Odredbama za provođenje i sljedećim kartografskim

prikazima:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŽA 1: 1 000

3

2. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE Izmjene i dopune odredbi za provođenje izrađuju se zbog usklađenja s pojmovnikom Zakona o prostornom uređenju i gradnji i omogućavanja izgradnje potkrovlja na svim zgradama. S obzirom da se u većini odredbi zamjenjuju pojmovi pojmovima iz predmetnog Zakona, radi lakše kasnije provedba, kompletne odredba zamjenjuju se novima.

Odredbe za provođenje zamjenjuju se Odredbama za provođenje koje glase:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

Režimi uređivanja prostora

(1) Unutar maksimalnih površina za gradnju označenih na grafičkim prilozima br. 1. Detaljna namjena površina i promet i br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti moguća je izgradnja novih ili zamjenskih zgrada, te dogradnja i nadogradnja postojećih zgrada.

(2) Na postojećim zgradama koje se nalaze izvan maksimalnih površina za gradnju mogu se izvoditi radovi kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena niti utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva.

Ove zgrade mogu se rušiti, ali je kod gradnji novih građena građevinu potrebno izgraditi sukladno Planu.

(3) Prenamjena zgrada dozvoljena je ukoliko se zgrade nalaze unutar maksimalnih površina za gradnju i ukoliko nova namjena nije u suprotnosti s planiranom.

(4) Postojeći tavanski prostori zgrada koje se nalaze unutar maksimalnih površina za gradnju mogu se preurediti u stambene ili poslovne prostore ukoliko za to postoje uvjeti (prostorni, konstruktivni, protupožarni i ostali).

(5) Postojeći podrumi, mogu se adaptirati i koristiti za javne i manje poslovne sadržaje.

(6) U boravišnim prostorijama stambenih i zgrada ostalih namjena kao i na vanjskim prostorima potrebno je osigurati najviše dopuštene razine buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 37/90.).

(7) Iz središta grada potrebno je izmjestiti pogon Hrvatskih cesta-Nadcestarija Slatina i lokaciju pogona komunalnog poduzeća ''Komrad''.

Članak 5.

Urbanističko-tehnički uvjeti za uređenje građevnih čestica

(1) Unutar granice obuhvata Plana zemljište se može parcelirati samo u skladu s Planom parcelacije, prikazanim na grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(2) Na ovom grafičkom prilogu neke granice građevnih čestica obiteljskog stanovanja su označene kao neobvezatne, što znači da je takovu granicu moguće definirati drugačije, prema potrebama korisnika, ili je ne mora biti.

(3) Građevnom česticom smatra se zemljište koje po veličini i obliku odgovara uvjetima utvrđenim za gradnju zgrada, a graniči s površinom javne namjene.

4

(4) Minimalne veličine građevnih čestica za izgradnju obiteljskih stambenih zgrada, obiteljsko - višestambenih i poslovno-stambenih zgrada iznose:

- za slobodnostojeću izgradnju širina 14 m, 20 m dubine, - za poluugrađenu izgradnju širina 12 m, 20 m dubine, - za ugrađenu izgradnju širina 8 m, 25 m dubine

(5) Minimalne veličine građevnih čestica odnose se na građevne čestice za koje je Planom

ostavljena mogućnost preparcelacije, odnosno ne odnosi se na građevne čestice čije su granice određene Planom .

(6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

(7) Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(8) Maksimalni koeficjent izgrađenosti građevne čestice iznosi:

- za obiteljske stambene zgrade, obiteljsko - višestambene i poslovno-stambene zgrade 50% površine građevne čestice,

- za poslovne i višestambene zgrade 80% površine građevne čestice, - za javne zgrade 80% površine građevne čestice, izuzetno 100%.

(9) Oblik građevne čestice treba biti što pravilniji i omogućiti smještaj zgrada. Parcelacija

zemljišta predviđenog za gradnju obiteljskih stambenih zgrada, koja je utvrđena Planom, može se mijenjati pod slijedećim uvjetima:

- Građevne čestice veće širine mogu se preparcelirati ako ispunjavaju uvjete iz prethodne tri alineje,

- dubina građevne čestice može se mijenjati pod uvjetom da se osigura minimalna veličina utvrđena Planom.

(10) Uređenje terena oko zgrade, potporni zidovi, terase, stepeništa i slično moraju se izvesti

tako da se ne naruši izgled naselja i da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i zgrada.

(11) Predvrtove (slobodne površine između zgrade i ulične regulacijske linije) potrebno je urediti i ozeleniti.

(12) Ako se građevna čestica ograđuje od strane ulice tada se ulična ograda podiže iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu.

(13) Ulična ograda ne smije biti viša od 1,70 m, s izuzetkom ograde od živice koja ne smije biti više od 1,0 m.

Urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju zgrada

Članak 6.

(1) U nastavku su uz Opće uvjete definirani Urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju: obiteljskih stambenih, obiteljsko - višestambenih; pomoćnih, manjih poslovnih i gospodarskih bez izvora zagađenja; višestambenih; poslovnih; višestambeno-poslovnih; javnih; poslovno-stambenih te pomoćnih zgrada uz poslovne ili javne zgrade.

5

Članak 7.

Opći uvjeti

(1) Izgradnja i uređenje prostora na području obuhvaćenom Planom može se vršiti samo u skladu s Planom.

(2) Maksimalne površine za gradnju označene na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet te br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti, predstavljaju maksimalne površine unutar kojih je moguće razviti tlocrte zgrada. Izvan ovih površina dozvoljeni su istaci s dvorišne strane zgrade i to: ulazne stepenice, terase, balkoni, konzole, trijemovi na stupovima do max. 2 m udaljenosti od zgrade. S ulične strane, samo ako je zgrada udaljena od regulacijske linije min. 1,0 m: ulazne stepenice, balkoni i konzolne nadstrešnice max. 1,0 m udaljene od zgrade.

(3) Maksimalne površine za gradnju su u pravilu veće od maksimalnih tlocrtnih površina budućih zgrada čije će dispozicije biti definirane projektima zgrada.

(4) Namjena zgrada je prikazana na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet, a detaljnije obrazložena uvjetima danim za pojedine vrste zgrada.

(5) Postojeći oblici i veličine građevnih čestica i zgrada koji su zadržani kao takvi nisu posebno kotirani na grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Novim zgradama smatraju se zgrade koje se grade na praznoj građevnoj čestici ili na dijelu građevne čestice bez postojećih zgrada.

(7) Zamjenskim zgradama smatraju se zgrade izgrađene na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(8) Nadogradnjom se smatra: nadogradnja nove katne etaže iznad postojeće, nadogradnja potkrovlja iznad postojeće etaže i rekonstrukcija postojećeg krovišta ukoliko se povećava postojeća visina vijenca (zida se nadozid).

(9) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

(10) Pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

(11) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

(12) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova .

(13) Način gradnje zgrade u odnosu na susjedne građevne čestice može biti:

- slobodnostojeći - poluugrađeni - ugrađeni

(14) Slobodnostojećim zgradama smatraju se zgrade slobodne sa sve četiri strane.

(15) Poluugrađenim zgradama smatraju se zgrade koje se jednom svojom stranom

prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice ili uz susjednu zgradu.

6

(16) Ugrađenim zgradama smatraju se zgrade koje su sa svoje dvije ili tri strane prislonjeni na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne zgrade.

(17) Na strani zgrade prislonjenoj uz susjednu građevnu česticu ili odmaknutoj od nje manje od 3,0 m, nije dozvoljeno izvoditi otvore, balkone i terase. Ako je zgrada prislonjena uz susjednu građevinu česticu ne može imati prepuštenu strehu prema njoj.

(18) Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm i ventilacijski otvori do Ø 15 cm ili 15x20 cm ako su pravokutnog oblika.

(19) Sukladno autohtonoj arhitekturi izvoditi kosa krovišta nagiba od 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita, tegole ili nekog drugog suvremenog pokrova.

(20) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojećem ambijentu i krajoliku. Unutar postojećih struktura uvjetuje se za obiteljsku stambenu izgradnju primjena tradicijskih materijala i načina izgradnje, mjerila zgrada i otvora, nagiba krova i pokrova karakterističnih za ovo podneblje. Shodno tome isti uvjeti vrijede za višestambene, poslovne, javne i druge zgrade.

(21) Zgrade treba da budu optimalno orijentirane kako bi prihvatile maksimalnu insolaciju te najmanji udar dominantnih vjetrova. Posebnu pažnju posvetiti toplinskoj izolaciji, te što ekonomičnijem sustavu grijanja i hlađenja.

(22) U slučajevima kad se zgrade izvode kao ugrađene i prislonjene uz drugu zgradu, mora uz susjednu zgradu biti izgrađen protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

(23) Ako je zgrada udaljena manje od 3,0 m od susjedne građevne čestice pad krovnih ploha može biti prema susjednom zemljištu, ali uz obaveznu ugradbu snjegobrana na toj krovnoj plohi.

(24) Sve zgrade sukladno svojoj namjeni moraju zadovoljiti važeće propise o vatrootpornosti.

(25) Maksimalan broj etaža definiran je na kartografskom prikazu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti i ovim Odredbama.

Članak 8.

Obiteljska stambena izgradnja

(1) Na površinama predviđenim za izgradnju obiteljskih stambenih zgrada mogu se uz stanovanje nalaziti i drugi sadržaji uz uvjet da svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju stanovanje u zgradi u kojoj se nalaze i u susjednim zgradama

Drugim sadržajima smatraju se odgovarajući pomoćni, manji poslovni i javni sadržaji.

(2) Na jednoj građevnoj čestici u okviru maksimalne površine za gradnju, može se graditi samo jedna obiteljska stambena zgrada i uz nju pomoćne ili manje poslovne zgrade koje sa stambenom zgradom čine jednu cjelinu, te gospodarske zgrade koje mogu biti odvojene.

(3) Obiteljske stambene zgrade mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene u skladu s grafičkim prilogom br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(4) Obiteljske stambene zgrade (slobodnostojeće, poluugrađene, ugrađene) moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

- ako su zgrade udaljene od susjedne građevne čestice manje od 3 m, na toj strani zgrade ne može se nalaziti otvor, ulaz u zgradu i sl.,

- ako su zgrade od susjedne građevne čestice udaljene za širinu strehe ili manje od 0,5 m, na toj strani zgrade ne mogu se izvoditi otvori, balkoni i terase već samo ventilacijski otvori visine do 80 cm, a na visini parapeta 1,75 cm, a otvaranje je dozvoljeno samo oko donje horizontalne osi s otklopom max. 15 cm i zastakljenim neprozirnim staklom.

7

(5) Zgrade koje se grade kao poluugrađene ne moraju biti poluugrađene po cijeloj dubini, već minimalno 6,0 m.

(6) Zgrade koje se grade kao ugrađene ne moraju biti ugrađene po cijeloj dubini već minimalno 6,0 m.

(7) Maksimalni broj etaža obiteljskih stambenih zgrada iznosi Po (ili sut ili pretežito ukopana etaža) P+1+Pk.

(8) Postojeće zgrade mogu se nadograditi do visina navedenih u prethodnoj alineji, pod uvjetom da se usklade s okolnim zgradama i ambijentom.

(9) Krovovi na obiteljskim stambenim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita i tegole.

Minimalna površina obiteljske stambene kuće mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući sve higijensko-tehničke standarde. Zgrada se može graditi fazno.

(10) Minimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice za obiteljsko stanovanje definirane su u članku 4.

(11) Zgrade obiteljske stambene izgradnje građene kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izgrađen protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija zid mora presijecati čitavo krovište.

Članak 9.

Obiteljsko – višestambena izgradnja

(1) Na površinama predviđenim za izgradnju obiteljsko - višestambenih zgrada mogu se uz stanovanje nalaziti i drugi sadržaji uz uvjet da svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju stanovanje u zgradi u kojoj se nalaze i u susjednim zgradama

Drugim sadržajima smatraju se odgovarajući pomoćni, manji poslovni i javni sadržaji.

(2) Na jednoj građevnoj čestici u okviru maksimalne površine za gradnju, može se graditi samo jedna obiteljsko - višestambena zgrada i uz nju pomoćne ili manje poslovne zgrade koje sa stambenom zgradom čine jednu cjelinu, te gospodarske zgrade koje mogu biti odvojene.

(3) Obiteljsko – višestambena zgrada može sadržavati maksimalno 6 stambenih jedinica.

(4) U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih građevina moguća je i gradnja garaža kao zasebne građevine ili u sklopu osnovne građevine.

(5) Obiteljske - višestambene zgrade mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene u skladu s grafičkim prilogom br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Obiteljske - višestambene zgrade (slobodnostojeće, poluugrađene, ugrađene) moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

- ako su zgrade udaljene od susjedne građevne čestice manje od 3 m, na toj strani zgrade ne može se nalaziti otvor, ulaz u zgradu i sl.,

- ako su zgrade od susjedne građevne čestice udaljene za širinu strehe ili manje od 0,5 m, na toj strani zgrade ne mogu se izvoditi otvori, balkoni i terase već samo ventilacijski otvori visine do 80 cm, a na visini parapeta 1,75 cm, a otvaranje je dozvoljeno samo oko donje horizontalne osi s otklopom max. 15 cm i zastakljenim neprozirnim staklom.

(7) Zgrade koje se grade kao poluugrađene ne moraju biti poluugrađene po cijeloj dubini,

već minimalno 6,0 m.

8

(8) Zgrade koje se grade kao ugrađene ne moraju biti ugrađene po cijeloj dubini već

minimalno 6,0 m.

(9) Maksimalni broj etaža obiteljskih stambenih zgrada iznosi Po (ili sut ili pretežito ukopana etaža) P+1+Pk.

(10) Postojeće zgrade mogu se nadograditi do visina navedenih u prethodnoj alineji, pod uvjetom da se usklade s okolnim zgradama i ambijentom.

(11) Krovovi na obiteljskim stambenim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita i tegole.

Minimalna površina obiteljske - višestambene kuće mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući sve higijensko-tehničke standarde. Zgrada se može graditi fazno.

(12) Minimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice za obiteljsko - višestambene zgrade definirane su u članku 4.

(13) Zgrade obiteljsko - višestambene izgradnje građene kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izgrađen protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija zid mora presijecati čitavo krovište.

Članak 10.

Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade bez izvora zagađenja

(1) Unutar građevne čestice za obiteljsko stanovanje mogu se graditi pored stambene zgrade i pomoćne, manje poslovne, te gospodarske zgrade bez izvora zagađenja.

(2) Na površinama predviđenim za izgradnju pomoćnih, i manjih poslovnih i gospodarskih zgrada moguće je graditi: pomoćne zgrade, manje poslovne zgrade za tihe i čiste djelatnosti, gospodarske zgrade bez izvora zagađenja, te iznimno i stambene zgrade uz poštovanje uvjeta građenja za pomoćne zgrade.

(3) Krovovi na ovim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, tegole, salonita ili lima.

(4) Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade bez izvora zagađenja, mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene, na bočnoj međi ili od nje odmaknute.

(5) Maksimalni broj etaža ovih zgrada je podrum (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+Potkrovlje, ili veća ukoliko je tako naznačeno na kartografskom prikazu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Pomoćnim zgradama smatraju se: garaže, drvarnice, ostave, ljetne kuhinje i sl.

(7) Manjim poslovnim zgradama smatraju se:

- za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, te bez izvora zagađenja: radionice za pružanje osobnih usluga, usluga u domaćinstvu i sl., trgovine svakodnevnog snabdijevanja, specijalizirane trgovine, kao i predstavništva i slični poslovni prostori te ugostiteljske zgrade bez muzike,

- za bučne i požarno opasne djelatnosti: automehaničarske radionice, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije i slične radionice, te ugostiteljske zgrade s glazbom i sl.

Obje vrste manjih poslovnih zgrada mogu se graditi pod uvjetom da u odnosu na susjedne

stambene zgrade ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN, br. 145/04.).

9

Udaljenost bučnih poslovnih zgrada i prostora od stambenih zgrada ne može biti manja od 15

m.

(8) Manje poslovne zgrade za bučne i požarno opasne djelatnosti mogu se graditi ako zadovoljavaju posebne uvjete izrađene u skladu s posebnim zakonima koji se primjenjuju u postupku izdavanja uvjeta za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i/ili rješenja o uvjetima građenja.

(9) Dozvoljena je prenamjena pomoćnih, gospodarskih i manjih poslovnih zgrada u stambene zgrade uz uvjet da budu funkcionalno i građevinski povezani s postojećom ili novoplaniranom uličnom stambenom zgradom.

(10) U okviru namjene Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade, moguće je graditi i dijelove stambene zgrade koji su funkcionalno i građevinski povezani s uličnom stambenom zgradom. - Gospodarskim zgradama bez izvora zagađenja smatraju se: šupe, spremišta i sl.

(11) Najmanja udaljenost od regulacijske linije određuje se za gospodarske zgrade bez izvora zagađenja min. 5 metara, a min. 3 metra ako se radi o rekonstrukciji već izgrađenog dijela gospodarske zgrade.

Članak 11.

Višestambene zgrade

(1) Višestambenim zgradama se smatraju zgrade, čiji veći dio zauzimaju stanovi.

(2) U prizemljima ovih zgrada, a moguće i na ostalim etažama mogu se nalaziti lokali, poslovni prostori, javni sadržaji ili slični odgovarajući sadržaji koji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju funkciju stanovanja (buka, vibracije, zagađenje zraka, opasnost od požara i eksplozije i sl.).

(3) Maksimalna etažnost ovih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+4 + Potkrovlje.

(4) Krovovi na ovim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita ili tegole.

(5) Na jednoj prometnog površini uz tu građevnu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta prema normativu u poglavlju Urbanističko-tehničkih uvjeta za komunalnu infrastrukturu, Promet (tablica br. 10.).

U sklopu ovih zgrada može se izgraditi garaža s tim da njeni gabariti mogu u podzemnim etažama izići izvan površine za gradnju.

(6) Postojeće višestambene zgrade moguće je adaptirati, sanirati, te prenamjenjivati i nadograđivati sukladno prethodnim Odredbama.

Članak 12.

Višestambeno-poslovne zgrade

(1) Za ove zgrade vrijede Odredbe za višestambenu izgradnju osim što druga alineja glasi:

- u prizemljima ovih zgrada, a moguće i na ostalim etažama moraju se nalaziti lokali, poslovni prostori, javni sadržaji ili slični odgovarajući sadržaji koji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju funkciju stanovanja (buka, vibracije, zagađenje zraka, opasnost od požara i eksplozije i sl.).

10

Članak 13.

Poslovne zgrade

(1) Pod poslovnim zgradama smatraju se zgrade poslovanja, trgovine, ugostiteljstva, tržnice i sl.

(2) U okviru osnovne namjene poslovne zgrade (poslovanje, trgovina, ugostiteljstva i sl.) mogu se graditi prateće zgrade i sadržaji koji su u funkciji osnovne namjene.

(3) Maksimalna etažnost poslovnih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža).+P+4 + Potkrovlje.

(4) Krovovi, u pravilu, trebaju biti kosi, nagiba 45%, a pokrov izveden od suvremenih građevinskih elemenata (crijep, tegola i tome slično).

(5) Na građevnoj čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu građevnu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih ili garažnih mjesta prema normativu u poglavlju. Urbanističko-tehnički uvjeti za komunalnu infrastrukturu, Promet (tablica br. 10.).

Članak 14.

Javne zgrade

(1) Pod javnim zgradama podrazumijevaju se zgrade financijskih ustanova, predškolskog odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture i fizičke kulture, uprave, vjerskih zgrada i sl.

(2) U okviru osnovne namjene javne zgrade mogu se graditi i prateće stambene i druge zgrade i sadržaji koji su u funkciji osnovne namjene.

(3) Za ove zgrade vrijede četvrta i peta alineja za poslovne zgrade.

(4) Maksimalna etažna visina javnih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+3+Pk.

(5) Unutar maksimalne površine za gradnju javnih zgrada i pratećih sadržaja moguća je izgradnja i upravnih - djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, socijalnih - djelatnosti socijalne skrbi sa i bez smještaja, zdravstvene - djelatnosti humane medicine, obrazovnih – predškolsko i osnovno obrazovanje, obrazovanje na drugoj razini, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih i ostalo obrazova, kulturne - filmska i videodjelatnost, djelatnost radija i televizije, umjetničko i književno stvaralaštvo i reproduktivno izvođenje, djelatnost objekata za kulturne priredbe, djelatnosti novinskih agencija, knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti i dr., vjerske - djelatnosti vjerskih organizacija, udruge - djelatnosti članskih organizacija. Kao prateće djelatnosti u sklopu građevine, također se omogućava gradnja sadržaja stanovanja, trgovine na malo osim trgovine motornim gorivima i mazivima i građevinskim materijalom, osobnih usluga i usluga u kućanstvu, administracije i rada s korisnicima, uredskog poslovanja, ugostiteljskih djelatnosti izuzev sale za svatove.

Članak 15.

Poslovno-stambene zgrade

(1) Na prostorima za izgradnju poslovno-stambenih zgrada predviđeno je obavezno uređenje poslovnih prostora u dijelu zgrade (po mogućnosti prizemlja), dok je preostali dio zgrade namijenjen stanovanju i pomoćnim sadržajima.

(2) Poslovno-stambene zgrade mogu se graditi kao ugrađene, poluugrađene ili slobodnostojeće sukladno grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

Ove zgrade mogu biti obiteljske, stambene ili višestambene.

11

(3) Poslovno-stambene zgrade moraju zadovoljavati uvjete 4. alineje poglavlja ''Obiteljsko-

stambena izgradnja''.

(4) Maksimalna etažnost ovih zgrada iznosi Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+2+Pk.

(5) Krovovi ovih zgrada trebaju biti kosi, nagiba ne većeg od 45°, a pokrov treba izvesti od crijepa, tegole i tome slično.

Članak 16.

Pomoćne zgrade uz poslovno-stambene ili javne zgrade

(1) Na površinama predviđenim za izgradnju pomoćnih zgrada uz poslovno-stambene ili javne zgrade mogu se graditi: pomoćne zgrade, manje poslovne zgrade za tihe i čiste djelatnosti, te specifične pomoćne zgrade za smještaj pratećih sadržaja poslovno-stambenih ili javnih zgrada.

(2) Za izgradnju ovih zgrada vrijede odredbe za izgradnju pomoćnih, manjih poslovnih i gospodarskih zgrada bez izvora zagađenja.

Članak 17.

Kiosci

(1) Na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet i 2. Urbanističko-tehnički uvjeti je definirano šest lokacija s površinama za postavljanje kioska.

Pored toga, kioske je moguće locirati na privatne građevne čestice uz površine javne namjene u okviru jedinstvenog koncepta o kojem se govori u slijedećoj stavci.

(2) Izgled i konstrukcija kioska moraju biti podređeni jedinstvenom konceptu, što će biti

definirano izborom jednog od tipskih kioska. Odnos kioska prema lokaciji uvjetovan je njegovom funkcionalnom namjenom prema okolini i prema ukupnoj urbanoj opremi. U tu svrhu potrebno je urediti i održavati prostor kojim se pristupa kiosku i onaj koji je njegov neposredni funkcionalni dio. Elementi uređenja su popločenje, zelenilo, nadstrešnice, pergole, tende, rasvjeta itd. Urbanističko-tehnički uvjeti za komunalnu infrastrukturu

Članak 18.

Promet

(1) Svakoj građevnoj čestici mora se omogućiti kolno-pješački pristup minimalne širine 3,0 m.

(2) Prilaz s građevnih čestica na prometnu površinu mora se izvesti tako da ne ugrožava sigurnost prometa na prometnoj površini.

(3) Na svakom cestovnom raskrižju u nivou nije dozvoljena sadnja drveća, niti bilo koja izgradnja ili odlaganje predmeta na visini iznad 1,0 m od kolnika javne ceste, u zoni trokuta preglednosti raskrižja. Trokut preglednosti definiran je prema važećim standardom.

(4) U zoni trokuta preglednosti izlaza s pojedine građevne čestice ne smije se saditi drveće, graditi ili postavljati montažne elemente, te odlagati predmete na visini iznad 1,0 m od kote prilaza na građevnu česticu.

12

(5) U okviru uređenog zelenila uličnog profila mogu se graditi: kolno-pješački prilazi građevnoj čestici, parkirališni prostori, pješačke i biciklističke staze, ukoliko su u skladu s važećim prometno-tehničkim standardima.

(6) Uz sve višestambene, višestambeno-poslovne, poslovne i manje poslovne, javne i poslovno-stambene zgrade, koje se grade, rekonstruiraju ili pretvaraju iz druge namjene, mora se izgraditi minimalno parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

MINIMALNI BROJ PARKING MJESTA

Vrsta sadržaja Jedinica mjere Broj parking mjesta

višestambene zgrade 1 stan 1

administrativno-poslovni ≤ 75 m2 1

trgovački ≤ 50 m2 1

servisi, mala privreda 1 zaposlen 0,33

ugostiteljski 1 mjesto (stolica) 0,15

(7) Ispred ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja mogu se u okviru uređenog zelenila uličnog profila postavljati ljetne terase ili prodajni štandovi, uz uvjet da ne utječu na potrebitu preglednost u prometu, kao i uvjet da je uz promatrani sadržaj izgrađen minimalan broj parkirališnih mjesta prema Normativu navedenom u prethodnoj alineji.

(8) Ako se potreba za parkirališnim prostorom ne može riješiti u uličnom profilu, mora se riješiti u okviru građevne čestice na kojoj se gradi sadržaj koji ima potrebe za parkirališnim prostorom, ili na posebnoj građevnoj čestici koja od planiranog sadržaja nije udaljena više od 100,0 m.

(9) Garaža se može graditi na regulacijskoj liniji pod uvjetom da je udaljenost od regulacijske linije do ruba kolnika min. 5,0 m.

(10) Na površinama za izgradnju garaža, naznačenim u grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet, u prvoj fazi mogu se graditi otvorena parkirališta.

(11) Širina kolnika za dvosmjeran promet u pristupnim/stambenim ulicama, gdje se ne odvija promet kamiona i autobusa, može biti manja od 5,5 m.

(12) U svim ulicama u zoni obuhvata režim prometa odrediti će se Odlukom o uređenju prometa grada Slatine, osim u ulicama u kojima je Planom naznačen režim prometa.

(13) Prometno rješenje raskrižja državnih cesta D2 i D34 s kružnim tokom kao i nove priključke na državne ceste moguće je realizirati tek nakon izgradnje zaobilaznice Slatine.

(14) Do realizacije podvožnjaka u Ulici N.Š. Zrinskog dozvoljava se zadržavanje postojećeg cestovno-željezničkog prijelaza i rekonstrukcija Ulice N.Š. Zrinskog.

(15) Dinamika i način uređenja planiranih raskrižja svjetlosnom signalizacijom mora se utvrditi na osnovi prometnih parametara.

Članak 19.

Telekomunikacije

(1) Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacije tako dimenzionirati da zadovolje potrebe

sadržaja unutar obuhvata ovog Plana i korisnika vezanih na ovu mrežu.

(2) Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacija pridržavati se odredbi Zakona, te uvažiti uvjete distributera.

13

(3) Telekomunikacijske vodove (telefonske, svjetlovode, kabele kabelske TV) polagati, u pravilu, u zeleni pojas ulica, po mogućnosti u siti rov.

(4) Trase kabelskih TK vodova (ili DTK) su orijentacije,a a točne lokacije i dimenzije definirat će se projektnom dokumentacijom.

Dakle, moguće su manja odstupanja trasa od predloženih u ovom Planu.

Članak 20.

Vodoopskrba

(1) Opskrba vodom svih korisnika vode na području obuhvata Plana vršiti će se iz vodoopskrbnog sustava grada.

(2) Svi korisnici prostora obuhvaćenog ovim Planom moraju imati vlastiti vanjski vod za priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu na kojem mora biti ugrađen uređaj za mjerenje količine vode (vodomjer).

(3) Prostorni razmještaj vodova vodoopskrbnog sustava vidljiv je na grafičkom prilogu br. 4. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda.

(4) Vodovi se štite od štetnog utjecaja mraza ukopavanjem ispod dubine smrzavanja tla. Nužno je osigurati 80 cm nasipa od tjemena cijevi do površine.

(5) Minimalni profili glavne ulične mreže iznosi Ø 100 mm radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta. Sekundarna mreža može imati manje profile dobivene proračunom.

(6) Na mjestima križanja instalacija vod vodoopskrbe mora biti iznad voda sustava za odvodnju.

(7) Na području obuhvata Plana nužno je uspostaviti hidrantsku mrežu za gašenje požara.

(8) Hidrantsku mrežu treba projektirati na svim površinama javne namjene, a u svemu prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

(9) Protupožarni hidranti se postavljaju na maksimalnom razmaku od 80 (iznimno 100 m).

(10) Križanje vodovoda s postojećim prometnicama izvesti tuneliranjem. Ceste s nemoderniziranim zastorom dozvoljeno je prokopati.

(11) Križanje s ostalim instalacijama izvesti pod kutem što bližem 90°, a nikako manjem od 45°.

(12) Za proširenje zgrade HPT-a obaviti izmještanje voda Ø 110 mm na ucrtanu trasu.

Članak 21.

Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda

(1) Na području obuhvata Plana planiran je mješoviti sustav za odvodnju.

(2) Planirani odvodni sustav prikazan u grafičkom prilogu br. 4. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda.

(3) Odvodni sustav treba biti zaštićen od smrzavanja. Najmanja visina nadsloja zemlje iznosi 80 cm.

(4) Minimalne dimenzije cijevi treba predvidjeti s Ø 30 cm.

14

(5) Na svim lomovima trase i nivelete treba projektirati reviziona okna. Na ravnim dionicama trase treba projektirati okna na međurazmaku ovisno o dimenziji voda na kojem se izvode.

(6) Odvodni sustav treba izvesti i koristiti prema odredbama ''Zakona o vodama'' i ostalim aktima koji reguliraju ovu problematiku. Pri projektiranju i izvođenju obvezno se treba pridržavati svih tehničkih propisa.

(7) Javni odvodni sustav mora biti izveden vodonepropusno. Ovaj zahtjev vrijedi kako za cijevi i njihove spojeve, tako i za objekte na mreži (reviziona okna).

(8) U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih, - vode koje sadržavaju sastojke koji razvijaju opasne ili upaljive plinove, - vode koje imaju temperaturu iznad 30°C, - vode koje nose krute sastojke, a koji bi mogli oštetiti kanal i ugroziti pravilno funkcioniranje.

(9) U slučaju da otpadna voda korisnika prostora u obuhvatu Plana ne zadovoljava jedan

od naprijed spomenutih uvjeta, potrebno je izvršiti prethodno čišćenje otpadnih voda i dovesti ih na nivo koji dopušta odvodni sustav.

Članak 22.

Elektroenergetska mreža

(1) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetsku mrežu tako dimenzionirati da može podmiriti planirane elektroenergetske potrebe sadržaja unutar granice obuhvata Plana, te ostalih potrošača vezanih na ovu mrežu.

(2) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetske mreže obvezno se pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito o sigurnosti i zaštiti.

(3) Prostorni razmještaj i način izgradnje elektroenergetske mreže mora se uklapati u urbanističko-arhitektonsko rješenje, stoga se pridržavati slijedećeg:

- Trafostanice 10(20)/0,4 kV graditi u ulični profil, a građevinski pravac trafostanice određuje građevinski pravac susjednih građevina. do svake trafostanice mora biti osiguran kolni pristup. Postojeću trafostanicu (KTS) kod Doma zdravlja izmjestiti izvan trase novoplanirane ulice koja izlazi na Kolodvorsku ulicu.

- Svi 10(20) kV dalekovodi moraju unutar obuhvata Plana biti kablirani. - Niskonaponsku 0,4 kV mrežu izvesti isključivo podzemnim kabelskim kabelskim vodovima

do priključno-mjernih ormarića (KPMO) zgrada. Priključno-mjerne ormariće postaviti na uvijek dostupno mjesto za potrošače i distributera (u ulaz u zgrade, na fasadu zgrade ili ulični ogradni zid građevne čestice). Paralelno s energetskim kabelima polagati i signalne kabele za sustav centralnog očitovanja.

- Javnu rasvjetu izvesti podzemnim kabelima. Razinu osvijetljenosti prilagoditi intenzitetu

prometa.

- Elektroenergetske vodove 10(20) kV; 0,4 kV, signalne, te javne rasvjete u pravilu polagati u zeleni pojas ulica, a gdje god je moguće polagati ih u isti rov.

(4) Lokacije trafostanica, trase planiranih elektroenergetskih vodova i kabelskih ormarića te

položaj stupova javne rasvjete i pripadajućih kabelskih vodova su orijentacijske, a točne lokacije i trase definirat će se projektnom dokumentacijom. Dakle moguća su manja odstupanja od lokacija i trasa predloženih u ovom Planu.

15

(5) Do izgradnje novoplanirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz

manje rekonstrukcije (što podrazumijeva i zamjenu golih vodiča SKS-om), te priključenje pojedinog novog potrošača.

Članak 23.

Plinoopskrba

(1) Na području obuhvata Plana plinoopskrbni sustav je srednjetlačni P=0,1-0,3 MPa.

(2) Planirani položaj plinovoda prikazan je na grafičkom prilogu br. 6. Plinoopskrba.

(3) Pri projektiranju i izvođenju vodove dimenzionirati tako da zadovolje sve planirane potrebe za plinom i ne utječu na režim dobave plina ostalim potrošačima.

(4) Trasu plinovoda polagati u zeleni pojas ulice (ili ispod parkirališta) neposredno uz nogostup. Ukoliko širina poprečnog profila ulice ne osigurava dovoljno mjesta za smještaj instalacija unutar zelenog pojasa, dozvoljeno je plinovode trasirati u vanjski rub nogostupa.

(5) Plinovode polagati tako da se osigura nadsloj zemlje od najmanje 80 cm.

(6) Križanje plinovoda s prometnicama ili instalacijama treba izvesti pod horizontalnim kutem između 45° i 90°.

(7) Prilikom križanja plinovoda i prometnica dubina ukopavanja iznosi najmanje 1,5 m. križanje izvesti sa zaštitnom cijevi.

(8) Pri projektiranju i izvođenju plinovoda obvezno se pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito o sigurnosti i zaštiti. Obvezno se pridržavati propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(9) Postojeću uličnu mrežu plinovoda u Ulici Nikole Š. Zrinskog moguće je prilikom izgradnje cestovnog podvožnjaka izmjestiti na druge trase pod uvjetom da se prikupe suglasnosti ostalih nositelja infrastrukture.

(10) Prilikom rekonstrukcije Trga Sv. Josipa (novi kružni tok) dozvoljena je rekonstrukcija postojećih plinovoda i njihovo izmještanje pod uvjetom da se prikupe suglasnosti ostalih nositelja infrastrukture.

16

B) IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

Postojeći kartografski prikazi:

Mjerilo




se stavljaju van snage i zamjenjuje novim: Mjerilo




POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

Mjerilo

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA 1: 1 000




17

C) STRUČNE PODLOGE I PROPISI, NA KOJIMA SE TEMELJE

PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

Urbanistički plan uređenja Slatine

Zakon o prostornom uređenju i gradnji

D) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJI

Nositelj izrade je prema članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji dostavio pozive za dostavu zahtjeva tijela i osoba. Podatke su dostavila sljedeća tijela i osobe:

1. Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava Virovitičko-podravska 2. HAKOM.

21

E) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

U ovom Planu u sklopu poglavlja E1 i E2 priloženi su zapisnici i primjedbe s prethodne rasprave i javne rasprave, te odgovori na primjedbe s javne rasprave. Ostali, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji definirani, prilozi Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi su zasebni materijali.

E1) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

PRIMJEDBE S PRETHODNE RASPRAVE

36

E2) IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

Javna rasprava održana je 25.10.2010. godine, u sklopu javnog uvida koji je trajao od 20.10.2010. do 3.11.2010. Na pitanja upućena na javnom izlaganju odgovoreno je, a u toku javnog uvida nije pristigla niti jedna primjedba..

39

F) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG

PLANA

DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Službeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgrađen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina izrađuju se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izrađuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010).

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, u tijeku izrade Nacrta prijedloga Plana, održana je prethodna rasprava 16.7.2010. godine. Javna rasprava održana je 25.10.2010. godine, u sklopu javnog uvida koji je trajao od 20.10.2010. do 3.11.2010. Na pitanja upućena na javnom izlaganju odgovoreno je, a u toku javnog uvida nije pristigla niti jedna primjedba..

Nacrt konačnog prijedloga upućen je na pribavljanje mišljenja i očitovanja. Mišljenja i očitovanja uputila su sljedeća tijela i osobe: 1. Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Požegi 2. HAKOM 3. Zavod za prostorno uređenje Virovitičko – podravske županije 4. MUP-Policijska uprava Virovitičko – podravska.

Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina donesene su 29.03.2011. na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Slatine i objavljene u Službenom glasniku Grada Slatine 1/2011.

40

G) SAŽETAK ZA JAVNOST-izrađen u fazi Prijedloga plana - za

potrebe javnog uvida

DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Službeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgrađen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina izrađuju se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izrađuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010). Razlozi III. Izmjene i dopune DPU-a ''Centar'' su potrebe za promjenom namjene na određenim lokacijama, čime će se omogućiti stavljanje u funkciju građevina koje su određeno vrijeme bile izvan uporabe. Također, izmjene i dopune obuhvaćaju i potrebna usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te planovima višeg reda. IZMJENA I DOPUNA 1 Povećanje markice za glavnu i pomoćnu zgradu na k.č. broj 3679, k.o. Slatina, na uglu Ulice bana Jelačića i ulice Vatroslava Lisinskog, u Slatini. IZMJENA I DOPUNA 2 Na k.č. broj 3605/1 i 3612/2, unutar namjene javne zgrade omogućava se gradnja i pratećih sadržaja dozvoljenih UPU-om Slatine.

IZMJENA I DOPUNA 3 – IZMJENE I DOPUNE NA JUŽNOJ STRANI Ulice Ivana Goran Kovačića

3.1. U okviru maksimalne površine za gradnju (na južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića)

omogućava se gradnja do 6 stanova – prenamjena u obiteljsko – višestambene građevine.

3.2. U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih građevina (na

južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića) omogućava se gradnja garaža kao zasebne

građevine ili u sklopu osnovne građevine. 3.3. Produbljivanje površine za izgradnju glavne građevine na k.č. broj 3736/2. 3.4. Korigiranje granica između građevinskih čestica na k.č. broj 3736/1, 3736/2 i 3736/3, te spajanje k.č. broj 3736/2 i 3736/3 u jednu česticu. 3.5. Proširivanje maksimalne površine za izgradnju glavnih i pomoćnih građevina na k.č. broj 3736/1 po širini preko cijele čestice. 4. Prenamjena sjevernog puta oko nove tržnice iz javnog u interni put za opskrbu tržnice, na k.č. broj 2129. Funkcioniranje prometa unutar TOC-a bit će riješeno tržnim redom.

41

Izmjena obuhvaća i izmještanje KABELSKOG DALEKOVODA 10(20) Kv iz kolnika u uređenu zelenu površinu. 5. Usklađivanje s UPU-om Grada Slatine u dijelu koji se odnosi na etažnu visinu-unošenje odredbe da je na svim zgradama dozvoljeno potkrovlje. 6. Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji koje obuhvaća pretežito izmjene vezane za definiranje određenih pojmova predmetnim zakonom, te prateća usklađenja u smislu pretežitog zadržavanja Planom utvrđenih uvjeta zbog navedenih izmjena pojmova (etaže, etažne visine i sl.).

Izmjene i dopune izrađuju se u Odredbama za provođenje i sljedećim kartografskim

prikazima:




42

H) SUGLASNOSTI, MIŠLJENJA I OČITOVANJA

1. Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Požegi 2. HAKOM 3. Zavod za prostorno uređenje Virovitičko – podravske županije 4. MUP-Policijska uprava Virovitičko - podravska

Zavod za prostorno planiranje d -...

Documents

Transcript of Zavod za prostorno planiranje d -...