ZAŠTITA LJUDI SUOČAVANJE SA NOVIM PRIJETNJAMA · terorizma, državnih kriza i drugih...
2
Posjetite naš sajt: www.nato.int Sjeverno-atlantski savez je jedna od najvećih međunarodnih institucija na svijetu. To je politički i vojni savez koji objedinjuje 29 zemalja članica iz Evrope i Sjeverne Amerike. Te zemlje sarađuju na polju bezbjednosti i odbrane. S obzirom na to, NATO obezbjeđuje jedinstvenu vezu između ta dva kontinenta sa ciljem političke i bezbjednosne saradnje. ZAŠTITA LJUDI Često uzimamo zdravo za gotovo mogućnost da se krećemo slobodno u bezbjednom i ekonomski stabilnom okruženju. Bezbjednost u svim sferama svakodnevnog života je ključ za našu dobrobit. RAZVIJANJE PARTNERSTAVA Uspostavljanje dijaloga i saradnje predstavlja osnovu za mirne odnose i potpuniju međunarodnu saradnju. NATO pruža državama članicama i partnerima jedinistvenu mogućnost da se konsultuju o bezbjednosnim pitanjima sa ciljem da se izgradi poverenje i da se dugoročno pomogne u sprečavanju konflikata. Putem praktične saradnje i multlateralnih inicijativa, zemlje se zajednički suočavaju sa novim bezbjednosnim izazovima. SUOČAVANJE SA NOVIM PRIJETNJAMA Kako se priroda prijetnji mijenja, moraju se mijenjati i metode očuvanja mira. NATO preusmjerava svoje odbrambene mogućnosti u skladu sa modernim prijetnjama. Prilagođava snage i razvija multinacionalne pristupe za borbu protiv terorizma, državnih kriza i drugih bezbjednosnih prijetnji, kao što je oružje za masovno uništenje. USPOSTAVLJANJE MIRA I STABILNOSTI Više strana može u isto vrijeme da uživa u prednostima stabilnosti. Neophodno je uspostaviti stabilnost u regionima gdje tenzije predstavljaju bezbjednosnu prijetnju. To je razlog zašto NATO igra aktivnu ulogu u operacijama upravljanja krizama, u saradnji sa drugim međunarodnim organizacijama.
Transcript of ZAŠTITA LJUDI SUOČAVANJE SA NOVIM PRIJETNJAMA · terorizma, državnih kriza i drugih...
Posjetite naš sajt:www.nato.int
Sjeverno-atlantski savez je jedna od najvećih međunarodnih institucija na svijetu. To je politički i vojni savez koji objedinjuje 29 zemalja članica iz Evrope i Sjeverne Amerike.
Te zemlje sarađuju na polju bezbjednosti i odbrane. S obzirom na to, NATO obezbjeđuje jedinstvenu vezu između ta dva kontinenta sa ciljem političke i bezbjednosne saradnje.
ZAŠTITA LJUDIČesto uzimamo zdravo za gotovo mogućnost da se krećemo slobodno u bezbjednom i ekonomski stabilnom okruženju. Bezbjednost u svim sferama svakodnevnog života je ključ za našu dobrobit.
RAZVIJANJE PARTNERSTAVAUspostavljanje dijaloga i saradnje predstavlja osnovu za mirne odnose i potpuniju međunarodnu saradnju.
NATO pruža državama članicama i partnerima jedinistvenu mogućnost da se konsultuju o bezbjednosnim pitanjima sa ciljem da se izgradi poverenje i da se dugoročno pomogne u sprečavanju konflikata.
Putem praktične saradnje i multlateralnih inicijativa, zemlje se zajednički suočavaju sa novim bezbjednosnim izazovima.
SUOČAVANJE SA NOVIM PRIJETNJAMAKako se priroda prijetnji mijenja, moraju se mijenjati i metode očuvanja mira. NATO preusmjerava svoje odbrambene mogućnosti u skladu sa modernim prijetnjama. Prilagođava snage i razvija multinacionalne pristupe za borbu protiv terorizma, državnih kriza i drugih bezbjednosnih prijetnji, kao što je oružje za masovno uništenje.
USPOSTAVLJANJE MIRA I STABILNOSTIViše strana može u isto vrijeme da uživa u prednostima stabilnosti. Neophodno je uspostaviti stabilnost u regionima gdje tenzije predstavljaju bezbjednosnu prijetnju. To je razlog zašto NATO igra aktivnu ulogu u operacijama upravljanja krizama, u saradnji sa drugim međunarodnim organizacijama.
KOJA JE ULOGA NATO-A?
KAKO NATO FUNKCIONIŠE?
ZEMLJE ČLANICE (+ DATUM PRIJEMA) PARTNERI PROGRAMA PARTNERSTVO ZA MIR (PFP)
PARTNERI KROZ MEDITERANSKI DIJALOG
DRŽAVE POTPISNICEISTAMBULSKE INICIJATIVE
GLOBALNI PARTNERI
Potpisivanje Sjeverno-atlantskog ugovora 04.04.1949.DRŽAVE ČLANICE I DRŽAVE PARTNERI
Albanija - 2009Belgija - 1949Bugarska - 2004Crna Gora - 2017Češka Republika - 1999Danska - 1949Estonija - 2004Francuska - 1949Grčka - 1952Holandija - 1949Hrvatska - 2009Island - 1949Italija - 1949Kanada - 1949Letonija - 2004Litvanija - 2004
Luksemburg - 1949Mađarska - 1999Njemačka - 1955Norveška - 1949Poljska - 1999Portugal - 1949Rumunija - 2004Sjedinjene Države/1949Slovačka - 2004Slovenija - 2004Španija - 1982Turska - 1952Ujedinjeno Kraljevstvo - 1949
AustrijaAzerbejdžanBivša JugoslovenskaRepublika Makedonija*BjelorusijaBosna i HercegovinaFinskaGruzijaIrskaJermenijaKazahstanMalta
MoldavijaRepublika KirgistanRusijaSrbijaŠvedskaŠvajcarskaTadžikistanTurkmenistanUkrajinaUzbekistan
AlžirEgipatIzraelJordan
MauritanijaMarokoTunis
BahreinKatarKuvajtUjedinjeni Arapski Emirati
AvganistanAustralijaKolumbijaIrakJapanMongolijaNovi ZelandPakistanRepublika Koreja
* Turska priznaje Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom.
NATO je posvećen zaštiti svojih članica pomoću političkih i vojnih sredstava. Takođe, promoviše dijalog i saradnju sa zemljama koje nisu članice NATO-a za širok opseg tema u vezi sa bezbjednošću, kao što su, reforma odbrane i održavanje mira.
Pomoću diskusija i partnerstava, NATO doprinosi sprečavanju konflikata u zemljama članicama i van njihovih granica.
Promoviše demokratske vrijednosti i posvećen je mirnom rješavanju konflikata. Ako diplomatski napori ne uspiju, posjeduje vojne kapacitete
potrebne za preduzimanje operacija upravljanja krizama i održavanja mira, samostalno ili u saradnji sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama.
NATO takođe posjeduje i treću dimenziju koja se sastoji od aktivnosti na polju planiranja u slučaju civilne uzbune, pomaganja saveznicima i partnerima u slučaju katastrofa, kao i promovisanja saradnje u vezi sa naukom i životnom sredinom.
Svaka zemlja članica ima stalnu delegaciju u političkom sjedištu NATO-a u Briselu. Vođa delegacije je ambasador koji predstavlja svoju vladu u procesu konsultacija i donošenja odluka Saveza.
Sjeverno-atlantski savjet je najvažnije političko tijelo koje donosi odluke u okviru organizacije. Sastanci se obavljaju na različitim nivoima, a savjetom predsjedava generalni sekretar NATO-a, koji pomaže članicama u postizanju dogovora u vezi sa različitim temama.
Sve odluke u okviru svakog komiteta NATO-a se postižu konsenzusom. „NATO odluka“ stoga predstavlja izraz zajedničke volje svih zemalja članica.
NATO posjeduje veoma malo sopstvenih snaga. Kada Sjeverno-atlantski savjet postigne dogovor o nekoj operaciji, članice obezbjeđuju snage na dobrovoljnoj osnovi. Te snage se vraćaju u matične zemlje nakon završetka misije.
Uloga strukture vojne komande je koordiniranje i sprovođenje tih operacija. Ta struktura se sastoji od glavnog štaba i baza lociranih u različitim zemljama članicama.
Svakodnevne aktivnosti NATO-a, kao što su civilne i vojne strukture i programi bezbjednosnih investicija, se finansiraju iz zajedničkih budžeta kojima doprinose vlade zemalja članica u skladu sa dogovorenom formulom dijeljenja troškova.
0107
-15
© N
ATO
201
5 - M
ON
