Zastita Od Izlozenost Na Kamaten Rizik
Transcript of Zastita Od Izlozenost Na Kamaten Rizik
REPUBLIKA MAKEDONIJAUNIVERZITET "Sv. KIRIL I METODIJ"-
SKOPJEJavna nau~na ustanova
EKONOMSKI INSTITUT-SKOPJE
POSTDIPLOMSKI STUDII OD OBLASTA NA
______EKONOMSKITE NAUKI, NASOKA ________
______FINANSISKI MENAXMENT________
(seminarska rabota od predmetot:
__MENAXMENT NA FINANSISKI INSTITUCII_)
TEMA: ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Odgovoren nastavnik:Prof. d-r. _Blagoja Nanevski_Nastavnik:Prof. d-r. _Klimentina Popovska_
Skopje, Dekemvri 2007 godina
SODR@INA.......................................................................................................... 2
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
VOVED..................................................................................................................... 3
1.UPATSTVA ZA ALOCIRAWE NA PARI^NITE SREDSTVA....... 4
1.1.METOD NA SOBIRAWE NA SREDSTVATA..........................41.2.METOD NA PODELBA NA SREDSTVATA.............................4
2.TEHNIKI NA ZA[TITA OD KAMATNIOT RIZIK....................... 5
2.1.UPRAVUVAWE NA JAZOT (GAP MANAGEMENT).................52.2.KOMPJUTERSKO BAZIRANI TEHNIKI............................. 82.3.DOSPEVAWE
(DURATION).............................................................11
3.METODI ZA NEUTRALIZIRAWE NA JAZOT- FINANSISKI FJU^ERS DOGOVORI.......................................................................................
14
3.1.KRATKA POZICIJA SO FJU^ERSI (SHORT HEDGE)....... 153.2.DOLGA POZICIJA SO FJU^ERSI (LONG HEDGE)............ 163.3.OPCII NA KAMATNI STAPKI (IR OPTIONS)................... 183.4.KAMATNI SVOPOVI (IR SWAPS).............................................20
ZAKLU^OK........................................................................................................... 24
SUMMARY...............................................................................................................25
KORISTENA LITERATURA..........................................................................26
2
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
VOVED
Od site rizici so koi se soo~uva bankata, rizikot koj privlekuva
najgolemo vnimanie e kamatniot rizik-opasnosta deka fluktuaciite na
pazarnata kamatna stapka mo`e seriozno da vlijae na zarabotkata na
bankata, vrednosta na nejzinite sredstva i obrvski, kako i na nejziniot
kapital.Promenite na pazarnite kamatni stapki vlijaat na profitabilnosta
na bankata preku zgolemuvaweto na tro{ocite na pari~nite sredstva,
namaluvaj}i ja vrednosta na investicijata na sopstvenicite.
Za mnogu banki koi plasirale krediti so fiksni kamatni stapki i
investirale vo hartii od vrednost so fiksni kamatni stapki, rezultatite od
promenite na kamatnite stapki mo`e da se ka`e deka se katastrofalni.
Celta pri spravuvaweto so kamatniot rizik e da se izolira profitot
na bankata-neto profitot posle odano~uvawe-od {tetnite efekti od
fluktuiraweto na kamatnite stapki.
Predmetot na ovoj trud }e bide posveten na upatstvata za
alocirawe na pari~nite sredstva na bankata, tehnikite na za{tita od
kamatniot rizik, kako i, metodite za neutralizirawe na jazot, t.n.
finansiski fju~ers dogovori.
Koristena e komparativna metodologija, pri {to se izneseni
pridobivkite od koristewe na razli~nite metodi, se so cel minimizirawe
na {tetnite vlijanija od promenata na kamatnite stapki.
3
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
1.UPATSTVA ZA ALOCIRAWE NA PARI^NITE SREDSTVA NA BANKATA
Nezavisno koja strategija za upravuvawe so sredstvata i
obvrskite }e ja izbere, menaxmentot na bankata mora da nosi odluka
za sekoj pat koga vo bankata }e ima prilivi na pari:Kako to~no da se
alociraat ovie pari? Koga bankata }e pozajmi pari, ili se zgolemat
depozitite, dali parite treba da se ~uvaat vo gotovina za eventualni
potrebi od gotovina vo idnina, ili da se plasiraat kako krediti, ili da se
kupat hartii od vrednost, ili da se iskoristat da se pokrijat nekoi
obvrski? Vo vrska so ova, se javuva u{te edno mnogu va`no
pra{awe:Dali izvorot od koj doa|aat pari~nite sredstva treba da vlijae
na na~inot na koj ovie pari }e bidat alocirani?
1.1.METOD NA SOBIRAWE NA SREDSTVATA (Pooling-of-funds metod)
Tradicionalniot pristap kon ova par{awe e metodot na sobirawe
na sredstvata, koj gi tretira site pari~ni sredstva kako da do{le od
eden ist izvor.Zada~ata na menaxmentot e da postavi odredeni
prioriteti vo alociraweto na sredstvata- kade prvo }e odat sredstvata,
kade vtoro, treto i tn.Prednosta na ovoj metod e toa {to toj e
ednostaven za sproveduvawe.Osnovnata opasnost od praktikuvawe na
ovoj metod e toa deka menaxmentot ~esto ja zanemaruva
povrzanosta pome|u sredstvata i obvrskite.Isto taka koristej}i go ovoj
metod, menaxmentot mo`e lesno da zapadne vo stapica stavaj}i ja
likvidnosta na vrvot na prioritetnata lista, za smetka na ostvaruvawe
na najgolema mo`na zarabotka za akcionerite vo bankata.
4
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
1.2. METOD NA PODELBA NA SREDSTVATA (Separation-of-funds metod)
Ovoj metod nalo`uva da se razdvojat specifi~nite izvori od koi
najgolemiot del od sredstvata poteknuvaat.Ovoj metod od
menaxmentot bara vnimatelno da gi sledi pokazatelite kako odnosot
pome|u demand deposits i Time aid saving deposits i odnosot pome|u parite
pozajmeni od pazarot na pari i vkupnite obvrski.Dokolku pari~nite
sredstva poteknuvaat glavno od kratkoro~ni, ralativno nestabilni
izvori, menaxmentot treba da odvoi pogolem del od profitabilnite
sredstva za kratkoro~ni krediti i hartii od vrednost.Nasproti ova,
bankite koi se steknuvaat so pari~ni sredstva glavno od dolgoro~ni
izvori (kako {to se time deposits) mo`at da se vpu{taat vo plasirawe na
dolgoro~ni krediti.
2. TEHNIKI NA ZA[TITA OD KAMATNIOT RIZIK
Za da se postigne ovaa cel, menaxmentot mora da se
koncentrira na onie delovi od sredstvata i obvrskite koi se najosetlivi
na dvi`eweto na kamatnite stapki. So cel da se za{titi profitot na
bankata od negativnite promeni na kamatnite stapki, menaxmentot
nastojuva da ja odr`uva fiksna neto kamatnata mar`a (NKM). Ako
tro{ocite na pozajmenite pari~ni sredstva rastat pobrzo od prihodite
na bankata od krediti i hartii od vrednost, NKM na bankata }e bide
namalena, so negativni efekti vrz profitot. Menaxmentot mora da
iznajde na~ini da se osiguruva deka tro{ocite za pozajmuvawe nema
da se zgolemat i da ja zagrozat mar`ata na bankata. Koi tehniki se
dostapni za da se napravi ova?
2.1. UPRAVUVAWE NA JAZOT (GAP MANAGEMENT)
5
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Tehnikite za upravuvawe so jazot baraat menaxmentot da izvr{i
analiza na rokovite na dospevawe i mo`nostite za promeni na cenite,
povrzani so sredstvata na bankata koi nosat kamata, depozitite i
pozajmicite od pazarot na pari. Dokolku menaxmentot po~ustvuva
deka bankata e izlo`ena na kamaten rizik, }e proba da gi usoglasi
najmnogu {to mo`e goleminata na sredstvata na bankata na koi mo`at
da im bidat promeneti cenite preku promena na kamatnite stapki, so
goleminata na depozitite i drugi obvrski ~ii kamatni stapki isto taka
mo`at da bidat prilagodeni na pazarnite uslovi.
[to e toa sredstvo na koe mo`e da mu bide promeneta cenata?
Obvrska na koja mo`e da i bide promeneta cenata? Najpoznatite
primeri za vakvi sredstva se kreditite koi se blizu do rokot na
dospevawe ili }e bidat obnoveni. Ako kamatnite stapki sega se
pogolemi, za razlika od kamatnite stapki koga kreditite bile plasirani,
bankata }e gi obnovi samo dokolku dobie o~ekuvan prinos koj }e bide
pribli`no ist kako i prinosot momentalno o~ekuvan kaj drugi finansiski
instrumenti so sli~en kvalitet. Sli~no, krediti koi se blizu do rokot na
dospevawe }e ja snabdat bankata so pari~ni sredstva koi }e gi
reinvestira vo novi krediti po dene{nata kamatnata stapka. Obvrski na
koi mo`e da im bide promeneta cenata se depozitnite sertifikati (CD)
koi se blizu do rokot na dospevawe ili }e bidat obnoveni, pri {to
bankata i nejzinite klienti }e treba da dogovorat nova kamatna stapka
soglasno so novite pazarni uslovi.Tekovnite smetki isto taka mo`at da
bidat razgleduvani kako obvrski na koi mo`e da im bide promeneta
cenata bidej}i tie mo`at da bidat povle~eni od bankata vo sekoe
vreme dokolku sopstvenikot na pari~nite sredstva pronajde na drugo
mesto poprivle~ni kamatni stapki.
[to se slu~uva koga sredstvata na koi mo`at da im bidat
promeneti cenite ne se sovpa|aat so obvrskite na koi mo`at da im bidat
promeneti cenite? Jasno e, }e postoi jaz pome|u kamatno-osetlivite
sredstva i kamatno-osetlivite obvrski.
6
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
kamatno-osetliv jaz = kamatno-osetlivi sredstva - kamatno-
osetlivi obvrski
Dokolku kamatno-osetlivite sredstva vo odreden period se
pogolemi od kamatno-osetlivite obvrski koi se predmet na promena na
cenite, se veli deka bankata ima pozitiven jaz i deka e osetliva na
stranata na sredstvata. Primer: bankata poseduva kamatno-osetlivi
sredstva vo vrednost od 500 milioni dolari i kamatno-osetlivi obvrski vo
vrednost od 400 milioni dolari, pri {to pozitivniot jaz iznesuva 100
milioni dolari. Ako porasne kamatnata stapka, neto kamatnata
mar`a }e se zgolemi bidej}i prihodite od sredstvata }e rastat pobrzo
od tro{ocite na obvrskite. Od druga strana, dokolku kamatnata stapka
se namali NKM }e se namali spored istata analogija od predhodniot
slu~aj.
Dokolku kamatno-osetlivite obvrski se pogolemi od kamatno-
osetlivite sredstva, toga{ bankata se soo~uva so negativen jaz i se veli
deka bankata e osetliva na stranata na obvrskite. Primer: bankata
poseduva kamatno-osetlivi sredstva vo iznos od 150 milioni dolari i
kamatno-osetlivi obvrski vo iznos od 200 milioni dolari, pri {to
negativniot jaz iznesuva 50 milioni dolari. Porastot na kamatnata
stapka }e ja namali NKM na bankata, a namaluvaweto na kamatnata
stapka }e ja zgolemi NKM na bankata.
Bankata e relativno izolirana od kamatniot rizik samo dokolku
kamatno-osetlivite sredstva se ednakvi so kamatno-osetlivite obvrski.
Vo ovoj slu~aj kamatnite prihodi od sredstvata i tro{ocite na
finansiraweto }e se menuvaat so ista proporcija. Jazot e nula i NKM e
za{titena, bez razlika vo koja nasoka se dvi`at kamatnite stapki.
Metodite za upravuvawe so jazot koi gi koristat bankite mo`at da
bidat razli~ni. Sepak site metodi baraat od menaxmentot da nosi
odredeni va`ni odluki:
1. menaxmentot mora da go izbere vremenskiot period za vreme
na koja }e bide upravuvana NKM so cel dostignuvawe na
7
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
odredena vrednost i dol`inata na podperiodite na koi e podelen
periodot na planirawe.
2. menaxmentot mora da targetira odredeno novi na NKM, {to
zna~i fiksirawe na NKM na postojnoto nivo ili nejzino
zgolemuvawe.
3. dokolku menaxmentot saka da ja zgolemi neto kamatnata mar`a,
mora to~no da ja predvidi kamatnata stapka ili da iznajde na~ini
da gi realocira profitabilnite sredstva i obvrskite so cel da go
zgolemi rasponot pome|u kamatnite prihodi i kamatnite tro{oci.
4. menaxmentot mora da ja odredi pari~nata vrednost na kamatno-
osetlivite sredstva i kamatno-osetlivite obvrski {to saka da gi
dr`i.
2.2. KOMPJUTERSKO BAZIRANI TEHNIKI
Mnogu banki koristat kompjuterski bazirani tehniki so koi nivnite
sredstva i obvrski se klasifikuvaat spored vremeto koga treba da
dospeat denes, vo slednata nedela, vo naredniot mesec itn.
Menaxmentot se obiduva da gi usoglasi kamatno-osetlivite srestva so
kamatno-osetlivite obvrski vo sekoja grupa na rokovi na dospevawe so
cel da gi zgolemi {ansite na bankata da gi ostvari svoite profitni celi.
Na primer, presmetkite na kompjuterot mo`e da ja prika`at slednata
sostojba:
Tabela 1. Rokovi na dospevawe na kamatno osetlivi sredstva i obvrski
Rokovi na dospevawe
kamatno-osetlivi sredstva
kamatno-osetlivi obvrski
golemina na jazot
kumulativen jaz
sled. 24 ~asa
40 30 +10 +10
sled. 7 dena
120 160 -40 -30
sled. 30 dena
85 65 +20 -10
sled. 90 dena
2800 250 +30 +20
8
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
sled. 120 dena
455 395 +60 +80
Izvor: George W.Kaufman, ’Measuring and Managing Interest-Rate Risk’, January-February 1984
Od tabela 1 mo`e da se vidi deka za da se razbere kamatno-
osetlivata pozicija na bankata, od krucijalno zna~ewe e vremenskiot
period za koj se meri jazot. Na primer, vo slednite 24 ~asa, bankada
ima pozitiven jaz; prihodite }e bidat pogolemi ako kamatnite stapki se
zgolemat pome|u denes i utre. No, predviduvawata za zgolemuvawe
na kamatnite stapki na pazarot na pari vo tekot na slednata
sedmica }e bidat so lo{i posledici poradi negativniot jaz za slednite 7
denovi. Ako zgolemuvaweto na kamatnite stapki se o~ekuva da bide
stabilno, menaxmentot treba da razmisli za prezemawe na kontramerki
za za{tita na profitot na bankata. Ovie kontramerki bi mo`ele da
sord`at prodavawe na podolgoro~ni depozitni sertifikati ili koristewe
na fju~ers dogovori za da se ostvari profit, koj bi gi pokril zagubite od
porastot na kamatnite stapki vo tekot na narednata sedmica.
Imajki go predvid presmetaniot jaz za odreden vremenski period,
bankata mo`e da gi sogleda efektite na promenata na kamatnite stapki
vrz nejzinite prihodi i rashodi, t.e. vrz nejzinata kamatna mar`a. Neto
kamatniot prihod na bankata mo`e da se premeta na sledniov na~in:
Neto kamaten prihod = vkupni kamatni prihodi - vkupni
kamatni tro{oci
kade, vkupniot kamaten prihod = kamaten prinos na sredstvata
koi se osetlivi na promenata na kamatnata stapka h obemot na
sredstvata {to se osetlivi na promenite na kamatnata stapka +
kamaten prinos na sredstvata koi ne se osetlivi na promenite na
kamatnata stapka h obemot na sredstvata {to ne se osetlivi na
promenata na kamatnata stapka,
a vkupniot tro{ok = kamatniot tro{ok na obvrskite osetlivi na
promenata na kamatnata stapka h obemot na sredstvata osetlivi na
promenata na kamatnata stapka + kamatni tro{oci na obvrskite koi ne
9
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
se osetlivi na promenata na kamatnata stapka h obemot na obvrskite
koi ne se osetlivi na promenata na kamatnata stapka.
Na primer: Ako prinosot na sredstvata koi se i koi ne se osetlivi
na promenata kamatna stapka e 10% i 11%, a obvrskite koi se osetlivi i
onie koi ne se osetlivi na promenata na kamatnata stapka se 8% i 9%
soodvetno, kamatniot prihod }e iznesuva:
0.10 h $ 1700 + 0.11 h (4100 - 1700) - 0.08 h $ 1800 - 0.09 h (4100 -
1800) = $83 mil.
Ako kamatnata stapka na sredstvata koi se osetlivi na promenite
na kamatnata stapka porasnale na 12%, a kamatnata stapka na
obvrskite koi isto taka se osetlivi na promenata na kamatnata stapka
porasne na 10% prvata nedela ovaa banka so obvrski koi se osetlivi na
promenata na kamatnata stapka }e ima vakov neto kamaten prihod:
0.12 h $ 1700 + 0.11 h (4100 - 1700) - 0.10 h $ 1800 - 0.09 h (4100 -
1800) = $ 81 mil.
Poradi ovie promeni odnosno porastot na kamatnata stapka vo
slednata nedela, bankata }e go namali svojot neto kamaten prihod za
$ 2 mil.
Menaxmentot }e treba da go prifati rizikot ili pak da se za{titi so
instrumentite za za{tita od rizik. Na~in na koj mo`e da se izmeri
izlo`enosta na kamatniot rizik e KUMULATIVNIOT JAZ koj pretstavuva
vkupna razlika pome|u tie sredstva i obvrski na bankata koi mo`at da
bidat predmet na promena na cenite vo odreden vremenski period. Na
primer: Ako bankata ima $ 100 mil. vo sredstva i $ 200 mil. vo obvrski i
kamatnite stapki se menuvaat sekoj mesec vo narednite {est meseci,
kumulativniot jaz }e bide -$ 600 mil., odnosno ($ 100 h 6) - ($ 200 h 6)
= $ 600 mil.
Ako menaxmentot predvidi porast vo kamatnata stapka, toj
mo`ebi }e bide sposoben da ja izbegne zagubata so promena na
sredstvata i obvrskite na bankata za da go izmeni iznosot na
kumulativniot jaz ili preku upotreba na instrumentite za za{tita od rizik.
10
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Od seto ova proizleguva deka bankata koja {to ima negativen
kumulativen jaz }e ima korist dokolku kamatnite stapki opa|aat, no }e
pretrpi zaguba ako kamatnite stapki porasnat i obratno, banka so
pozitiven kumulativen jaz }e ima korist ako kamatnata stapka porasne,
a }e pretrpi zaguba ako kamatnite stapki opa|aat.
Nekoi banki gi prilagoduvaat svoite sredstva i obvrski koi se
osetlivi na dvi`ewata na kamatnata stapka vo zavisnost od nivnite
predviduvawa za toa kako }e se dvi`at kamatnite stapki vo idnina.
Na primer: ako menaxmentot veruva deka vo planiraniot period
kamatnata stapka }e opa|a, tie }e dozvolat obvrskite koi se osetlivi na
promenata na kamatnata tapka da se povisoki od sredstvata koi se
osetlivi na promenata na kamatnata stapka. Ako i kamatnata stapka
navistina opadne kako {to i predviduva menaxmentot toa }e
predizvika mnogu pogolemo namaluvawe na tro{ocite od obvrskite
otkolku {to }e opa|at prihodite i bankata }e ostvari povisoka neto
kamatna margina. Sli~no na ova dokolku se predvidi deka kamatnite
stapki }e rastat, mnogu banki }e imaat pove}e sredstva koi se osetlivi
na promenata na kamatnata stapka i nivnite prihodi }e rastat mnogu
pobrzo otkolku kamatnite tro{oci.
Sekako vakva strategija sozdava mnogu golem rizik za bankata
zatoa {to prognozata za dvi`eweto na kamatnite stapki ne mo`e
sekoga{ da bide to~na. Iako upravuvaweto so pomo{ na jazot vo
teorijata funkcionira dobro, sepak vo praktikata bankata e izlo`ena
barem na mal kamaten rizik.
2.3. DOSPEVAWE (Duration)
Upravuvaweto so jazot mo`e da bide korisen instrument
upotreben za za{tita od promenata na kamatnata stapka. No
negativnost na ovoj pristap e {to ne dava nekoj to~en iznos izrazen vo
brojki za izlo`enosta na bankata na kamatniot rizik. Za da se dobie
11
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
ovaa vrednost vsu{nost treba da se presmeta DOSPEVAWETO (duration)
na sredstvata i obvrskite na bankata.
Duration e vrednost, ponderirana merka {to se odnesuva na
usoglasuvawe vo dospevaweto na site pari~ni prilivi ostvareni od
sredstvata i site pari~ni odlivi koi proizleguvaat od obvrskite. Duration
go meri prose~niot rok na dostavawe na idnite pari~ni sredstva kako
{to e prilivot na pari {to gi ostvaruva bankata od oddelnite zaemi i od
hartiite od vrednost i tekot na kamatni isplati {to gi vr{at bankite na
deponentite. Zna~i duration go meri prose~noto vreme potrebno da se
obnovat sredstvata t.e. vratat sredstvata koi se vrzani za edna
investicija. Bankata koja ima sredstva so prose~no dospevawe (duration)
od 5 godini }e gi povrati sredstvata vlo`eni vo edna investicija vo
prose~en rok od 5 godini, bez ogled {to }e se slu~i so kamatnata
stapka na pazarot vo toj period.
Mnogu va`na karakteristika {to ja ima tehnikata “duration” od
aspekt na rizikot e toa {to taa ja meri osetlivosta na pazarnata
vrednost na finansiskite instrumenti vo zavisnost od promenata na
kamatnata stapka.
Procentualnata promena vo pazarnata vrednost na edno sredstvo
ili obvrska:
∆P \ P ≈ - D x (∆i \ (1 + i))
Kade: ∆P \ P procentualnata promena vo pazarnata vrednost,
(∆i \ (1 + i) e relativnata promena vo kamatnata stapka na edno
sredstvo ili obvrska, a D pretstavuva duration, a pred nego stoi
negativen znak koj poka`uva deka pazarnata vrednost i kamatnata
stapka na finansiskite instrumenti se dvi`at vo sprotivna nasoka. Ovaa
formula poka`uva deka kamatniot rizik na finansiskite instrumenti e
proporcionalen so negovoto dospevawe (duration). Finansiskiot
instrument koj ima traewe (duration) 2 }e bide 2 pati porizi~en od drug
finansiski instrument koj ima duration 1. Bankata koja bi sakala celosno
da se za{titi od fluktuaciite od kamatnata stapka bi odbrala da ima
12
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
sredstva i obvrski kade {to: Ponderiran duration na sredstvata na
portfolioto na bankata = ponderiran duration na obvrskite na bankata.
Toa bi zna~elo deka bankata }e ima duration jaz nula ili pribli`no nula.
Bankata }e bide izlo`ena na kamaten rizik ako duration na
sredstvata na bankata ne e usoglasen so ponderiraniot duration na
obvrskite. Kolku e pogolem duration jazot tolku }e bide i poosetliva neto
vrednosta (kapitalot) na bankite vo zavisnost od promenite na
kamatnata stapka na pazarot.
Primer za toa kako duration mo`e da se upotrebi za da se za{titat
sredstvata i obvrskite na bankata, pritoa imaj}i ja predvid prednosta
deka duration od portfolioto na sredstvata i obvrskite na bankata e
ednakov na ponderiraniot prosek na duration na sekoj instrument od
portfolioto poedine~no:
1. se presmetuva duration na sekoj zaem, depozit itn. ;
2. ponderirawe na sekoj duration so pazarnata vrednost na
instrumentot;
3. na kraj ja dodavame celata ponderirana vrednost na duration
(zemeno zaedno) za da go dobieme duration na celoto portfolio.
Na primer: da pretpostavime deka ima trezorska obvrznica vo
iznos od $ 1000 so rok na dospevawe od 10 godini koj ima kamatni
stapki od 10% so sega{na cena od $ 900. Duration na obvrznicata }e se
presmeta na sledniov na~in:
Duration na 10 god. obvrznica so 10% kamata = [ Σ (o~ekuvani
godi{ni pari~ni prilivi od obvrznicata h vremenski period) \ diskonten
faktor (10% kamata)] \ pazarna cena na obvrznicata
Zna~i, duration na sekoja trezorska obvrznica }e bide 7.49 godini
(bankata pritoa ima 90 mil $ vakvi trezorski obvrznici). Bankata }e ima
sredstva so duration i pazarna vrednost kako {to e navedeno vo tabela
2:
Tabela 2 Duration na sredstvata na bankata
Sredstva na bankata Pazarna vrednost duration
13
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Trgovski zaemi $ 100 mil. 0.60 god.Potro{uva~ki zaemi $ 50 mil. 1.20 god.Zaemi za nedvi`nosti $ 40 mil. 2.25 god.Op{tinski obvrznici $ 20 mil. 1.50 god.Izvor: Olson, Ronald L., and Donald G.Simonson.’Gap Management and MArket Rate Sensitivity in Banks. Journal of Bank
Research, Spring 1982
Sekoj poedine~en duration na sredstvata se ponderira i }e se
dobie duration na portfolioto na sredstvata na bankata:
Ponderiran duration na sredstvata = [ Σ (duration na sekoe
poedine~no sredstvo na portfolioto h pazarna vresnost na sekoe
sredstvo od portfolioto) ] \ vkupna pazarna vrednost na site sredstva
(7.49 god. h $ 90 mil. vo trezorski obvrznici + 0.60 god. h $ 100 mil. vo
komercijalni zaemi +
1.20 god. h $ 50 mil. vo potro{uva~ki zaemi + 2.25 god. h $ 40 mil. vo
zaemi za nedvi`nini) +
1.50 god. h $ 20 mil. vo op{tinski obvrznici) / ($ 90 mil. + $ 100 mil. +
$ 50 mil. + $ 40 mil. + $ 20 mil.) = 3.047 god.
Zatoa {to duration e merka za prose~niot rok na dospevawe,
ova }e zna~i deka vo zada~ata prose~niot rok na dospevawe na
portfolioto na sredstvata na bankata e okolu 3 godini. Bankata mo`e da
se za{titi od porastot na kamatnite stapki na depozitite na toj na~in
{to }e treba da proveri dali ponderiraniot prose~en duration na
depozitite i drugite obvrski e isto taka pribli`no 3 godini.
Presmetkata na duration na obvrskite na bankata se temeli na
istiot princip. Na primer: ako bankata ima $ 100 mil. CDs (depozitni
sertifikati) i na toa mora da plati 6% kamata vo narednite dve godini,
duration na ovie CD }e bide determiniran od pla}awata {to }e gi vr{i
bankata vo slednite dve godini smetani po sega{na vrednost.
Dokolku prose~niot rok na obvrskite na bankite e pokratok od
prose~niot rok na dospevawe na sredstvata, neto vrednosta na
bankata }e se namali ako kamatnite stapki rastat, odnosno }e se
14
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
zgolemi ako kamatnite stapki opa|aat. Ako menaxmentot veruva deka
kamatnite stapki vo idnina }e rastat, toj }e se za{titi na toj na~in
{to }e go zgolemi prose~niot rok na dospevawe na obvrskite, a }e go
namali prose~niot rok na dospevawe na sredstvata, ili }e koristi
instrumenti za za{tita od rizik (hedging tools).
Tehnikata Duration ima nekolku ograni~uvawa1:
1. da se obezbedat sredstva i obvrski so ist duration vo portfolioto na
bankata ~esto e neostvarliva zada~a
2. kaj finansiskite instrumenti koi se ispla}aat postepeno duration
sekoga{ e pomal otkolku {to e kalendarskiot rok na dospevawe.
3. METODI ZA NEUTRALIZIRAWE NA JAZOT; FINANSISKI FJU^ERS
DOGOVORI
Eden od najpopularnite metodi za neutralizirawe na razlikata
pome|u sredstvata na bankata koi se izlo`eni na rizik i rizi~no
izlo`enite obvrski e da se kupat ili prodadat finansiski fju~ers dogovori
(financial futures).
Pazarite za finansiski fju~ersi se taka dizajnirani da go prefrlat
rizikot od fluktuacijata na kamatnite stapki, od onie investitori koi
imaat averzija kon rizikot, kako {to se komercijalnite banki, na
{pekulantite koi go prifa}aat vakviot rizik, sakajki da ostvarat profit. So
fju~ers dogovorite se trguva na organizirani pazari - berzi, kako {to e
Londonskata berza za fju~ersi, kade {to brokerite na parketot gi
izvr{uvaat pora~kite na javnosta da prodadat ili kupuvaat vakvi
dogovori po najdobra mo`na cena. Koga bankata kontaktira broker i
saka da prodade fju~ers dogovot (toga{ bankata zavzema kratna
pozicija - short sale, short position), toa zna~i toa e vetuvawe za isporaka
na hatii od vrednost od opredelen vid i kvalitet na kupuva~ot na
fju~ers na odnapred dogovorena data i po odnapred utvrdena cena.
1 Belongia, Michael T. ”Predicting Interest Rates”. March 1987, pp 9-15.
15
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Bankata mo`e na pazarot na fju~ers da se javi i kako kupuva~ na
fju~ers dogovor, soglasuvaj}i se da prifati isporaka na opredelena
hartija od vrednost navedena vo fju~ers dogovorot ili da plati gotovina
na berzanskata klirin{ka ku}a na denot koga dogovorot dospeva.
Toga{ bankata zavzema dolga pozicija (long position).
Upotrebata na fju~ersite za za{tita od promenata na kamatnite
stapki bara od bankata da zavzeme sprotivna pozicija na pazarot na
fju~ersi od nejzinata pozicija na pazarot na pari. Taka bankata koja
planira da kupi obvrznici na pazarot na pari denes mo`e da se obide da
ja za{titi vrednosta na obvrznicite so prodavawe na fju~ersi za
obvrznici. Ako cenata na obvrznicite padne na pazarot na pari, bankata
}e ostvari profit na fju~ers pazarot so toa }e ja minimizira zagubata
koja {to se javuva kako rezultat na promenata na kamatnite stapki2.
3.1 KRATKA POZICIJA SO FJU^ERSI
Ako se o~ekuva kamatnite stapki da porasnat, zazemaweto kusa
pozicija so fju~ersi mo`e da bide iskoristeno. Ovaa postapka e
soodvetna koga bankata o~ekuva odliv na pari~ni sredstva (koga dava
krediti ili koga depozitite dostasuvaat). Vo ovoj slu~aj se prodavaat
fju~ers dogovori za hartii od vrednost na berzata na fju~ersi vo ona
vreme koga se o~ekuvaat novi depoziti, koga bankata treba da dade
kredit ili koga hartiite od vrednost se vklu~uvaat vo bankarskoto
portfolio. Podocna, kako depozitite i kreditite se dobli`uvaat do rokot
na dostasuvawe ili hartiite od vrednost koi gi imala bankata se
prodadeni, se kupuvaat fju~ers dogovori vo istiot tolkav iznos, na
berzata. Ako pazarnite kamatni stapki zna~itelno porasnat, tro{okot za
kamata za depozitite }e se zgolemi i vrednosta na kreditite i hartiite od
vrednost koi gi dr`i bankata, a se so fiksna kamatna stapka, }e se
2 Peter S.Rose, James W.Kolari, Donald R.Fraser ‘ Financial Institutions’ Understanding and Managing Financial Services, Fourth Edition, Irwin, Homewood, IL 60430, Boston, MA 02116.
16
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
namali. No, ovie zagubi }e bidat pribli`no nadomesteni so cenovnite
dobivki na fju~ers pazarot.
3.2. DOLGA POZICIJA SO FJU^ERSI (Long hedge)
Iako bankite se pove}e zagri`eni za eventualnite {tetni efekti od
porastot na kamatnite stapki, ima i takvi slu~ai koga bankite sakaat da
se za{titat od pa|aweto na kamatnite stapki. Ova se slu~uva koga
bankata o~ekuva priliv na pari~ni sredstva vo bliska idnina. Na primer,
menaxmentot na bankata o~ekuva zna~itelen priliv na depoziti vo
narednite nekolku nedeli ili meseci, no predviduva i poniski kamatni
stapki za toa vreme. Ako predviduvawata se ostvarat, bankata }e se
soo~i so oportunitetna zaguba, bidej}i vakvite depoziti }e mora da
bidat investirani vo krediti i hartii od vrednost koi nosat ponizok prinos.
Za da gi izbegne ovie zagubi menaxmentot mo`e da koristi dolga
pozicija vo fju~ersi. Fju~ers dogovorite mo`at da se kupat denes i
potoa da se prodadat vo ist iznos vo pribli`no isto vreme koga ima
priliv na depoziti. Na toj na~in }e se zgolemi vrednosta na fju~ers
dogovorite.
Vo princip so hexiraweto bankite nastojuvaat da se za{titat od
dva problemi so koi {to se soo~uvaat3:
1. Da se izbegne porastot na tro{ocite na bankata za pozajmuvawe
2. Da se izbegne padot na kamatnite stapki koi se odnesuvaat na
bankarskite krediti
Vo najgolem broj slu~ai soodvetnata strategija na za{tita
(hexirawe) so koristewe na finansiski fju~ersi e slednava:
Koristewe na short hedge:
Izbegnuvawe na povisoki prodavawe na fju~ersi i potoa
nivno
3 Morris, Charles S.’ Managing Interest Rate Risk with Interest Rate Futures’ Economic Review, March 1989.
17
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
tro{oci za pozajmuvawe poni{tuvawe so podocne`no
kupuvawe na
sli~ni fju~ers dogovori
Koristewe na long hedge:
Izbegnuvawe na poniski kupuvawe na fju~ersi i potoa
prinosi od o~ekuvanite, od nivno poni{tuvawe so
kreditite i od investiraweto podocne`na proda`ba na sli~ni
vo hartii od vrednost dogovori
Edna o~igledna prednost na ovoj metod na za{tita na kamatnite
stapki e toa {to samo del od od vrednosta na fju~ers dogovorite mora
da bide zalo`ena kako kolateral. Isto taka brokerskite provizii za
trguvawe so fju~ersi se relativno niski. Taka trgovijata so finansiksi
fju~ersi mo`e da se za{titi golemi iznosi na depoziti, krediti i hartii od
vrednsot so mal tro{ok na pari~ni sredstva.
Sepak kaj finansiskite fju~ersi se javuvaat nekoi va`ni
ograni~uvawa, a tie se odnesuvaat na edna posebna forma na rizik,
poznat kako osnoven rizik (Basis e razlikata vo kamatnite stapki ili
cenata pome|u pazarot na pari i pazarot na fju~ersi). Ako basis se
promeni pome|u otvoraweto i zatvoraweto na fju~erskata pozicija,
rezultatot mo`e da bide zna~itelna zaguba, koj se odzema od dobivkite
koi trgovecot bi mo`el da gi ostvari na pazarot na pari. Za sre}a
osnovniot rizik e obi~no pomal od kamatniot rizik na pazarot na pari,
pa hexiraweto ja reducira (iako ne ja eliminira kompletno) celokupnata
izlo`enost na rizik. Ova mo`e da se objasni i preku slednovo ravenstvo:
Vkupniot prinos na bankata od nejzinite operacii na pazarot na
pari i na pazarot na fju~ersi pretstavuva: Prinosot zaraboten na
pazarot na pari ± Profit ili zaguba na pazarot na fju~ersi - Razlikata vo
kamatnite stapki (ili cenite) me|u pazarot na pari i fju~erskiot pazar pri
zatvoraweto na fju~ers pozicijata (Closing basis) - Razlikata vo
18
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
kamatnite stapki (ili cenite) me|u pazarot na pari i fju~erskiot pazar pri
otvoraweto na fju~ers pozicijata (Opening basis).
So efektivno hexirawe, pozitivnite ili negativnite prinosi ostvareni
na pazarot na pari }e bidat pribli`no pokrieni so profitit ili zagubata od
trguvaweto so fju~ersi. Vistinskiot rizik so koj se soo~uva bankata kaj
hexiraweto so fju~ersi proizleguva od poslednite dve stavki od
predhodnoto ravenstvo. Dvi`ewa vo basis mo`at da se slu~at i posle
rokot na fju~ers dogovorot bidej}i cenite na pazarot na pari i na
fju~ers pazarot ne se perfektno me|usebno sinhronizirani.
3.3. OPCII NA KAMATNI STAPKI (Interest Rate Options)
Opciite na kamatnite stapki mu davaat pravo na imatelot na
hartii od vrednost da gi prodade ovie instrumenti na drug investitor po
odnapred utvrdena cena pred datumot na istekuvawe na opcijata ili da
prifati isporaka na hartii od vrednost (da kupi hartii od vrednost) od
drug investitor po odnapred utvrdena cena, pred izminuvawe na
datumot na opcijata. Kaj proda`nata opcija (put option), izdava~ot na
opcijata mora da bide podgotven da ja prifati isporakata na hartiite od
vrednost od kupuva~ot na opcijata ako toj (kupuva~ot na opcijata) toa
go pobara. Kaj kupovnata opcija (call option), izdava~ot na opcijata
mora da bide podgotven da ispora~a hartii od vrednost na kupuva~ot
na opcijata po negovo barawe. Cenata koja {to kupuva~ot mora da ja
plati za privilegijata da prodade ili da kupi hartii od vrednost od
izdava~ot na opcijata e poznata kako OPCIONA PREMIJA.
Po {to opciite se razlikuvaat od fju~ersite? Za razlika od
fju~ersite, opciite NE SODR@AT obvrska da se ispora~aat hartii od
vrednost. Tie davaat PRAVO da se ispora~a ili da se primi pora~ka, a
ne obvrska da se stori toa. Sopstvenikot na opcijata mo`e4:
1. da ja izvr{i opcijata
4 G.Jabbour, P.Budwick, ‘The Option Trader Handbook’, July 2004.
19
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
2. da ja prodade opcijata na drug kupuva~, ili
3. ednostavno da ja ostavi opcijata da iste~e, da ne ja izvr{i
Najgolem broj od opciite denes se predmet na trguvawe na
Berzite na opcii. Opciite so koi se trguva na berzite se standardizirani,
taka {to se ovozmo`uva polesno da se zatvori postoe~kata pozicija vo
opcijata so vospostavuvawe na sprotivna pozicija.
Na primer: Kupuva~ot na opcijata za (T-bonds) so koi se trguva na
berza ima pravo da gi kupi ili prodade opredelenite (T-bonds) po cena na
izvr{uvawe do izminuvawe na opcijata. Ako kamatnite stapki porasnat,
proda`nite opcii se poatraktivni za izvr{uvawe. Ako kamatnite stapki
padnat, sopstvenicite na kupovni opcii }e bidat pove}e nakloneti da go
izvr{at nivnoto opciono pravo i da pobaraat da im se ispora~aat
obvrznici po dogovorenata cena na izvr{uvawe. Pri~inata e toa {to
opa|a~kite kamatni stapki }e ja zgolemat cenata na obvrznicite, i na
imatelot na opcijata mu e poisplatlivo da ja kupi obvrznicata po
poniska cena na izvr{uvawe na opcijata. Berzanskata klirin{ka ku}a go
garantira ispolnuvaweto na opcionite dogovori so koi se trguva na
berzata. Maksimalnata zaguba {to sopstvenikot na opcijata mo`e da ja
pretrpi e opcionata premija koja {to ja platil za da ja dobie opcijata.
Proda`na opcija
Kupuva~ot na opcijata dobiva pravo od izdava~ot na opcijata da
prodade i ispora~a hartii od vrednost, krediti ili fju~ers dogovori na
izdava~ot na opcijata po odnapred utvrdena cena na izvr{uvawe na
opredelena data. Ako kamatnite stapki porasnat, pazarnata vrednost
na hartiite od vrednost, kreditite ili fju~ersite koi se predmet na
opcijata, }e se namali. Izvr{uvaweto na proda`nata opcija rezultira so
dobivka za kupuva~ot na opcijata, bidej}i toj sega mo`e da kupi hartii
od vrednost, krediti ili fju~ersi koi se predmet na opcijata so poniska
pazarna cena i da gi ispora~a na izdava~ot obvrska }e ja namali
dobivkata na kupuva~ot.
Kupovna opcija
20
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Kupuva~ot na opcijata dobiva pravo od izdava~ot na opcijata da
kupi i primi isporaka na hartii od vrednsot, krediti ili fju~ers dogovori
od izdava~ot po me|usebno dogovorena cena na izvr{uvawe na ili
pred opredeleniot datum na izvr{uvawe. Ako kamatnite stapki se
namalat, pazarnata vrednost na hartiite od vrednost, kamatite ili na
fju~ersite koi se predmet na opcijata }e porasnat. Izvr{uvaweto na
kupovnata opcija mu ovozmo`uva na kupuva~ot na opcijata da ostvari
dobivka, bidej}i toj }e gi obezbedi hartiite od vrednost, kreditite ili
fju~ersite po cena na izvr{uvawe koja e poniska od nivnata vistinska
vrednost.
3.4. KAMATNI SVOPOVI (Interest rate Swaps)
Kamatniot svop e instrument za za{tita od promenata na
kamatnite stapki {to ovozmo`uva dvajca pozajmuva~i na sredstva
(vklu~uvaj}i gi bankite) da si pomognat me|usebno preku razmena na
nekoi od najpovolnite karakteristiki na nivnite krediti. Na primer, eden
pozajmuva~ mo`e da e mnogu mal ili da ima nizok krediten rejting
taka da ne mo`e da nastapi na pazarot so proda`ba na obvrznici so
niski i fiksni kamatni stapki. Ovoj pozajmuva~, e prinuden da koristi
kratkoro~en kredit i da prifati visoki i varijabilni kamatni stapki.
Sprotivno na ovoj, drug pozajmuva~ mo`e da ima visok krediten
rejting i da e sposoben da pozajmuva dolgoro~ni krediti so niski i fiksni
kamatni stapki. No, mo`e da se slu~i visoko rangiranata banka, koja
naj~esto e golema da posakuva pofleksibilni kratkoro~ni krediti,
osobeno koga postojat uslovi za opa|awe na kamatnite stapki. Ovie dva
pozajmuva~i naj~esto so pomo{ na banka ili drug posrednik mo`e da
se soglasat da gi razmenat kamatnite pla}awa, utvrduvaj}i gi
najdobrite karakteristiki na nivnite pozajmici.
Kamatniot svop e na~in da se promeni izlo`enosta na nekoja
institucija na fluktuacijata na kamatnite stapki i da se postignat poniski
21
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
tro{oci na pozajmuvaweto. U~esnicite vo svopot mo`at da gi
pretvorat fiksnite vo varijabilni stapki i obratno, kako i podobro da gi
prisposobat rokovite na dospevawe na nivnite sredstva i izvori.
So uslovite od svop dogovorot, pozajmuva~ot so nizok krediten
rejting gi pokriva fiksnite tro{oci (kamatni stapki) na dolgoro~nite
zaemi na pozajmuva~ot so povisok rejting za {to dobiva dolgoro~en
zaem so mnogu poniski tro{oci otkolku {to samiot toj bi mo`el da gi
dobie. Vo isto vreme, pozajmuva~ot so povisok krediten rejting gi
pokriva celosno ili del od varijabilnite tro{oci na zaemot na
pozajmuva~ot so povisok krediten rejting, taka pretvoraj}i gi fiksnite,
dolgoro~ni kamatni stapki vo pofleksibilni i poeftini kratkoro~ni
kamatni stapki. Najkoristena kratkoro~na, varijabilna stapka vo svop
dogovorite e LIBOR na Evrodolarskite depoziti.
Sekoj od u~esnicite vo svop dogovorot pozajmuvaat na onoj
pazar {to im nudi najpovolni tro{kovni uslovi i potoa samo gi
razmenuvaat kamatnite pla}awa po osnov na sredstvata {to sekoj od
niv gi pozajmil. Na krajot, tro{ocite za pozajmuvaweto se poniski
otkako svop dogovorot e sklu~en, iako eden od u~esnicite (onoj so
povisok krediten rejting) naj~esto mo`e da pozajmi poeftino i na
dolgoro~niot i na kratkoro~niot pazar za razlika od onoj so ponizok
krediten rejting.
Primer za svop transakcija5:
Ovoj primer poka`uva kako dve firmi mo`at da za{tedat na
tro{ocite za pozajmuvawe dokolku se dogovorat da gi zamenat me|
usebno kamatnite pla}awa. Ovie za{tedi se zgolemuvaat poradi
razlikite (spreads) vo kamatnite stapki t.n. quality spreads, koi se mnogu
pogolemi na pazarite na dolgoro~ni, otkolku na pazarite na
kratkoro~ni krediti.
Tabela 3 Prednosta na SWAP dogovorite pri razmenata na kamatnite stapki
5 Satyajit Das, ‘Swaps/Financial Derivatives’, 3- revised edition, Wiley, 2003.
22
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
Dogovorni strani vo svopot
Ako izdadat dolgo- ro~ni obvrznici, treba da platat po fiksni kamatni stapki
Ako dobijat krat-koro~en zaem treba da platat po varijabilni kamatni stapki
Potencijalni za{tedi vo kamatnite stapki za sekoj pozajmuva~
Banka pozajmuva~ so nizok kred. rejting
11.50 % Prime + 1.75 %
0.50 %
Banka pozajmuva~ so visok kred. rejting
9.00 % Prime interest rate 0.25 %
Razlika vo kamatni stapki poradi razlikite vo kred. rejtig
2.50 % 1.75 % 0.75 %
Izvor: Satyajit Das, ‘Swaps/Financial Derivatives’, 3- revised edition, Wiley, 2003.
Se zabele`uva deka niedna od firmite ne i pozajmuva sredstva na
drugata. Sumata na zaemite t.n. nominalna (notional) vrednost ne se
razmenuva. Sekoj od u~esnicite treba da si plati svojot dolg. Samo
neto sumata za kamati {to treba da se plati se dvi`i od eden kaj drug
u~esnik vo svop dogovorot vo zavisnost od toa kolku visoko rastat
kratkoro~nite kamatni stapki. Svop dogovorot normalno ne se
pojavuva vo bilansot na sostojba na dogovornite strani, iako toj mo`e
da go namali kamatniot rizik povrzan so sredstvata i obvrskite vo toj
bilans na sostojba.
Svopovite naj~esto se upotrebuvaat da se spravat so
vremenskoto nesovpa|awe na sredstvata i obvrskite. Na primer, edna
firma mo`e da ima kratkoro~ni sredstva so fleksibilni prinosi i
dolgoro~ni obvrski so fiksni kamatni stapki. Ovaa fima stravuva deka
namaluvaweto na kamatnite stapki na pazarot }e ja namali i nivnata
zarabotuva~ka. Sprotivno, firmata so dolgoro~ni sredstva so fiksni
prinosi i kratkoro~ni obvrski stravuva od porast na kamatnite stapki.
Ovie firmi se potencijalni kandidati za sklu~uvawe na svop dogovorot.
Bankite isto taka mo`at da gi koristat svopovite za da go promenat
efektivniot duration na negovite sredstva i obvrski. So nego mo`e da se
23
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
skrati duration na sredstvata, so zamena na prihodite od fiksnite kamatni
stapki vo korist na prihodite od varijabilni kamatni stapki. Ako duration
na obvrskite na bankata e premnogu kratok, svopot mo`e da gi zameni
tro{ocite po osnov na varijabilni kamatni stapki vo polza na tro{ocite
od fiksni kamatni stapki. Taka, svopot mo`e da i pomogne na bankata
da go imunizira svoeto portfolio dvi`ej}i se poblisku do
vospostavuvawe na balans pome|u duration na nejzinite sredstva i
obvrski.
Se postavuva pra{aweto zo{to se koristat svop dogovorite za
ovie problemi? Neli fju~ersite i drugite oblici na finansirawe ja
ostvaruvaat istata cel? Vo princip, da, no ima mnogu prakti~ni
problemi koi svopovite gi re{avaat. Na primer, izdavaweto na novi
hartii od vrednost so povolni karakteristiki mo`e da bide skapo i
rizi~no. Zaemite mo`e da se odobruvaat po visoki kamatni stapki.
Transakcionite tro{oci, proviziite i regulativite ~esto gi ograni~uvaat
firmite vo obidite da go restruktuiraat svojot bilans na sostojba.
Fju~ersite isto taka nosat problemi poradi nivniot rigiden rok na
dospevawe i poradi ograni~eniot broj na finansiski instrumenti {to tie
gi pokrivaat. Vo sprotivno, svopovite mo`e da pokrijat bilo koj period
na vreme, iako pove}eto se odnesuvaat na 3-10 godini. Isto taka,
mnogu lesno se dogovaraat naj~esto preku telefon so brokerite ili
dilerite.
24
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
ZAKLU^OK
Bez razlika vo koja nasoka se dvi`at kamatnite stapki, bankarite
posakuvaat profit koj e na posakuvanoto nivo i koj e stabilen.
Mnogu banki gi sproveduvaat nivnite strategii za upravuvawe so
sredstvata i obvrskite preku upatstvata od komitetot za sredstva i
obvrski, koj obi~no se sostanuva sekoj den ili edna{ nedelno. Vakviot
komitet ne samo {to go izbira na~inot za spravuvawe so kamatniot
rizik, tuku e vklu~en i vo kratkoro~noto i dolgoro~noto planirawe, vo
podgotvuvawe na strategii za spravuvawe so kamatniot rizik, politikite
i problemite so kvalitetot na kreditite, kako i vo kontrolata na tro{ocite
i dano~nite optovaruvawa.
Metodite i na~inot na pristap pri pregledot na fluktuacijata na
kamatnite stapki se dosta razli~ni, po~nuvaj}i od mnogu ednostavni
pa se do ekstremno slo`eni finansiski modeli vo ekonomijata.Eden od
dosta upotrebuvanite modeli e konceptot na pari~ni tekovi, kade {to
finansiskiot analiti~ar ja sogleduva ponudata i pobaruva~kata za
likvidni sredstva.Proekcijata na ponudata i pobaruva~kata se vr{i vrz
osnova na uveruvawata od Centralnata banka, fiskalnata politika,
inflacijata kako i drugite relevantni faktori.Pogolemi iznosi na
25
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
pobaruva~ka od ponudata zna~i postoewe na negativen jaz kaj
likvidnite sredstva, {to e pri~ina za pritisok vrz kamatnite stapki i
nivno zgolemuvawe, i obratno, pri {to doa|a do opa|awe na kamatnite
stapki.
Levent Ajrula
PREVENTION FROM INTEREST RATE RISK
Summary
A risk attracting greatest consideration, in respect to all kind of risks a bank is
faced with, is interest rate risk – exposition of a bank as consequence of fluctuations on
the market interest rate which may impact seriously over the bank profit, assets value and
liabilities, as well as its capital.These variable market interest rates make an impact over
the profitability of a bank, reflecting on funds costs, diminishing owner’s investment
value.
The objective to prevent from interest rate risk is to isolate the bank profit – net
profit after taxes and contributions from the interest rates fluctuation harmful effects.
The subject of this work shall be dedicated to the instructions of a bank funds
allocation, prevention techniques from interest risk and methods for neutralization of the
gap, so called futures agreements.
The intent of a bank to prevent and protect the profit from negative changed of the
interest rates, the management insists on keeping fixed net interest spread (NIS).If costs
and expenses of borrower funds increase faster than the bank loans ans securities income,
26
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
NIS shall be decreased with negative effects over the profit.The managemetn has to find
out a way of protection against increase of costs and its imperial of the bank margin.
Most of the banks aplly their strategies for assets and liabilities management,
following the Comittee of Assets and Liabilities instructions, that usually meets on a
daily or monthly basis.
KORISTENA LITERATURA
1.Ross, Westerfield and Jordan.”Fundamentals of Corporate Finance”. Third Edition
2.Belongia, Michael T. ”Predicting Interest Rates”. March 1987, pp 9-15
3.Livingston, Miles. Money and Capital Markets:” Financial Instruments and Their
Uses”.Englewood Cliffs, N.J.:Prentice Hall, 1990.
4.Petkovski, Mihail.”Finansiski pazari i institucii”. Ekonomski fakultet-
Skopje, 2004 god.
5.Paul Krugman; Maurice Obstfeld.”International Economics:Theory and
Policy”.Fifth edition, New York:Addison-Wesley 200, 2000.
6.Peter S.Rose, James W.Kolari, Donald R.Fraser “Financial Institutions”
Understanding and Managing Financial Services. Fourth Edition, Irwin, Homewood, IL
60430, Boston, MA 02116.
27
ZA[TITA OD IZLO@ENOST NA KAMATEN RIZIK
7.Morris, Charles S.” Managing Interest Rate Risk with Interest Rate Futures”.
Economic Review, March 1989
8.Satyajit Das, “Swaps/Financial Derivatives”. 3- revised edition, Wiley, 2003.
28