Zaštita Od Električne Stuje

7/23/2019 Zatita Od Elektrine Stuje

1/7

Zatita od elektrine stuje

1.Djelovanje elektrine struje na ljudski organizam

Radnik koji rukuje postrojenjima na elektrini pogon, u svakom trenutku mora biti oprezan i

paljiv. Posebno mora voditi rauna o ispravnosti postrojenja i kablova za napajanje postrojenjaelektrinom strujom. U suprotnom, moe doi do nesree koja moe prouzrokovati tekeposljedice, pa ak i smrt.

Struja iznad odreene jaine opasna je po ljudski organizam, jer ona izaziva grenje miia,oteenje krvni! sudova i ivaca, teke opekotine i smrtonosno treperenje srani! miia.

"ovjek moe stradati samo u sluaju ako njegovo tijelo doe u kontakt sa dijelovimapostrojenja ili instalacija pod naponom, tako da se strujni krug zatvori kroz njegovo tijelo.

#ajopasniji oblici prolaska struje kroz organizam jesu$ Ruka%ruka Ruka%noga &lava noga

'od navedena tri sluaja, struja prolazi kroz srce i grudni ko. Prolaz struje iz noge u nogu jemanje opasan, ali moe dovetsi do tei! ozljeda.

(pasnost je poveana ukoliko ovjek stoji na porvodljivoj podlozi, a smanjena ukoliko jeizlovoan od provodljive podloge.

#ajvie ljudi strada prema prikazanoj slici.)slika *+

ko ovjek stoji na provodljivoj podlozi, jo ako je ona vlana, a ovjek bos ili u slabojobui, onda je dovoljan napon od **-, pa ak i manji, da ovjek nastrada, ak izgubi i ivot.

ko je podloga dovoljno izlolovana, onda e takav dodir sa jednim provodnikom elektrinestruje pod naponom od **-, biti manje opasan. U tom sluaju, kroz ovjekov organizam se nemoe zatvoriti strujni krug, pa struja ne moe tei kroz njegovo tijelo.

Pri tome treba paziti da ovjek ne dotakne dva provodnika pod naponom elektrine struje)prikazano na slici ispod+, jer e se tada kroz njegovo tijelo uspostaviti strujni krug i on moenastradati.


2/7

Pri dodiru postrojenja pod naponom, neobino je vaan otpor tijela prema proticanjuelektrine struje kroz organizam. (tpor tijela je veoma promjenjljiv i razlikuje se od ovjeka doovjeka. (sim toga, otpor je manji ako je koa vlana, ako je koa na mjestu dodira njenija, toje dodirom obu!vaena vea povrina, to je dodir vri.

Posebno je opasno kada se neki dio pod naponom obu!vai, je tada dolazi do grenja miia iruka se ne moe osloboditi dok se ne iskljui vod pod naponom.

"ovjeije tijelo prua stanovit otpor prolazu elektrine struje. (tpor tijela ima karakter radnogotpora, a sastoji se iz dva dijela $

unutarnjeg otpora tijela, otpora koe na mjestu ulaza i izlaza elektrine struje iz tijela

Prelazni otpor moe biti vrlo veliki ukoliko se koriste zatitne izloacione rukavice i obua./eutim u nepovoljnim uslvima ovaj otpor se moe svesti na nulu, ako je ovjek bez zatitni!sredstava, pogotov ako je mokar i znojav.

Unutranji otpor tijela ovisi od ovjeka do ovjeka, ali se u veini sluajeva moe raunati sa*---%*0--1, i taj otpor u nepovoljnim usovima jeidni ograniava jainu struje.

ko se uzme da je 2-m najjaa struja koja moe proticati kroz tijelo ovjeka, i ako je otpor*0--1, onda je najvei napon koji se moe dotaknuti 32. ko se rauna sa otporom od *---1,onda je najvei dozvoljeni napon 2-.

4z izloenog se moe zakljuiti$*. 5a je opasnost utoliko vea koliko je bolja provodljivost podloge na kojoj oje stoji6. 5a je opasnot vea to su ovjekove ruke vlanije, to je dodir izvren na veoj

povrini, to je dodir vri, a posebno ako se dodirnuti predmet obu!vati0. ko je napon dodira nii od 32 za nadzemna i 2- za podzemna mjesta rada, kroz

ovjekovo tijelo ne moe protei struja koja bi bila opasna po ivot.'akve e posljedice nastupiti prilikom proticanaj elektine energije kroz ovjekov organizam,

izmeu ostalog ovisi o$a+ Putu proticanja struje kroz organizam. ko struja protie kroz vei dio ovjekovog

tijela, njen uticaj e biti opasniji.b+ 7aini struje koja protie kroz organizam, a jaina struje ovisi o naponu i unutarnjem

otporu tijela. 7aina struje )4+ biti e vea ukoliko je napon )U+ vei,a otpor organizma)Ro+ manji8 tj.

I=U

RO


3/7

c+ 9rekvenciji elektrine struje. ko je :rekvencija elektrine struje nia, onda je njenuticaj na organizam vei. U naim mreama se koristi elektrina struja :rekvencije2-;z. (va :rekvencija je vrlo niska, pa zog toga je i opasna po ovjekov organizam.4stosmjerna struja je manje opasna od naizmjenine.

d+ remenu proticanja elektrine struje kroz organizam.


4/7

a+ NULO!N"#se izvodi tako se svi metalni dijelovi elektrinog ureaja koje trebazatititi od previsokog napona dodira, spoje sa neutralnim provodnikom, a ovaj najednom ili vie mjesta uzemlji. U sluaju kvara na izolaciji, odnosno kratkog spojaizmeu dijelova koji se nalaze pod naponom i kuita, strujni krug se zatvara prekoneutralnog provodnika. #ulovanje je e:ikasno ako se u slaju kratkog spoja ili

zemljospoja u nultom provodniku ne moe pojaviti napon vei od 32. ko se pojavi,mora biti iskljuen najdalje za * sekundu.5akle, da bi zatita bila e:ikasna, struja greke koja se javlja pri spoju :azbog

provodnika sa neutralnim ili sa masom ureaja, mora da bude vea ili bar jednakastruji iskljuenja pripadajueg osiguraa ili zatitnog pekidaa. >ato se morajuupotrebljavati propisani osigurai )zabranjeno je nji!ovo krpljenje i premoivanje+.

'od primjene nulovanja, otpor radnog uzemljenja smije iznositi najvie 61, a unulti provodnik se ne smiju ugraivati nikakve sklopke niti zatitni elementi.

5a bi nulovanje, kao sistem zatite od elektrine struje, bilo e:ikasno, onda semoraju ispuniti sljedei sulovi$

(tpor pogonskog uzemljivaa mree u kojoj je izvreno nulovanje mora da

bude manji do 61. =o znai, da u sluaju spoja :aznog provodnika sazemljom napon nulovanog ureaja i nule prema zemlji ne smije da narasteiznad 32.

ko se u blizini nulovane elektrine instalacije nalaze )naroito dobri+uzemljivai, nulu treba vezati za nji!. Presjek provodnika, kojim e se nultiprovodnik vezati za uzemljiva, u pogledu provodljivosti, mora odgovaratinultom provodniku.

#ulti provodnik mora imati izlolaciju kao i :azni provodnici, ali se morarazlikovati po boji. (n mora da bud epaljivo poloen kao i :azniprovodnici. Pri voenju instalacija kroz instalacione ili zatitne cijevi, nultiprovodnik mora da bude poloen u istoj cijevi sa :aznim provodnicima.

Presjek nultog provodnika mora da bude jednak presjeku :aznogprovodnika.

Prijenosni elektrini ureaji napajaju se pomou produnog kabla. Produnikabal mora, pored nultog provodnika, imati posebnu nulu, koja slui zazatitu od opasnog napona dodira.

Prema tome,, za produni kabal kod mono:aznog prikljuka sa uko prikljunicom,treba uzeti troilni kabal, a kod tro:aznog prikljuka sa nulom%petoilni. Prikljuniamora biti tako izvedena, da spoj sa zatitnom nulom najprije izvri nulti provodnik,odnosno kontakt na prikljunici, a zatim :azni provodnici. 'ao to se vidi,najvanijuulogu ima zatitni vod )nulovod, odnosno vod za uzemljenje+.

7asno je da zatitni vodovi be smiju biti oteeni, zbog toga im treba posvetiti

naroitu panju, posebno onim mjestima na kojima se mogu prekinuti ili na neki druginain otetiti. =o posebno vai za nezatiene i produne kablove, kao i mjesta zaprikljuivanje.

U mreama niskog napona, gdje je zatita od opasnog napona dodiraizvedena nulovanjem, ne smije se primijeniti zatita uzemljenjem bezistovremenog vidnog spajanja uzemljenja sa nultim provodnikom )zbogzabrane mijeanja i jendog i drugog sistema zatite+. >abrana mijeanjasistema zatite proizilazi iz injenice da kvar izolacije na potroau sa


5/7

zatitnim uzemljenjem izaziva poveanje napona na nultom provodniku i nasvim nulovanim potroaima. Struja greke sa uzemljenog elektrinogureaja dijeli se na dva dijela. 5rugi dio te struje moe zatvoriti krug krozovjeije tijelo.

b+ Z!$%&%NO UZ#ML"#N"# kao mjere zatite kod previsokog dodirnog napona,

izvodi se tako to se svi metalni dijelovi elektrini! ureaja, koji ne pripadaju strujnomkrugu, provodljivo spoje na uzemljiva.

Obavezno (uvijek) uzemljiti pokretne elektrune ureaje

U sluaju kvara na elektrinom ureaju, odnosno spoja provodljivog dijela sa kuitemelektrinog ureaja, strujni krug se zatvara preko uzemljivaa, umjesto prkeo ovjeka.

Ako stroj nije uzemljen od udara elektrine struje titi samo dobra izolacija

Pri tome e protei tolika jaina struje )koju nazivamo strujom greke+ koja morada bude vea ili najmanje jednaka struji iskljuenja pripadajueg osiguraa,automatskog osiguraa, odnosno zatitnog prekidaa )4n+.

Zatitnim uzemljenje otklanja se opasnost od udara el.struje

U principu elektrini ureaji mogu biti uzemljeni pomou pojedinani! i pomouzajedniki! uzemljivaa.


6/7

c+ M!L& N!'ON treba da sprijei uopte pojavu previsoki! napon dodira. (stvaruje sena taj nain da se za napajanje odreeni! ureaja )prijenosne svjetiljke, elektrini alatii sl.+ ili instalacija )komande, signalizacija+ koriste posebni trans:ormatori, iji jesekundarni napon manji od 32 i iznosi 6@ ili @6. 5ijelovi strujnog kla malognapona se ne smiju uzemljiti. =rans:ormator za dobijanje malog napona mora biti

izraen tako da je onemoguen prijelaz vii! napona u strujni krug malog napona.d+ (&(%#M Z!$%&%# N! (%)U"U *)#$+#treba da sprijei da se previsoki napondodoira odri na provodljivim dijelovima elektrini! ureaja, koji ne pripadajustrujnom krugu. (vaj sistem se sastoji od ureaja koji registruje pojavu strujezemljospoja, odnosno struje greke i djeluje na iskljuenje oteenog dijela mree,odnosno potroaa. Sva tiena troila moraju biti uzemljena i to tako da struju grekene moe izazvati dodirni napon vei od 2-.

e+ S4S=A/ >


7/7

'od elini! konstrukcija, aarata i prirubnica, moraju se izvoditi premotenja na sastavnimdijelovima iji je zadatak da odvode statiki elektricitet. Premotenja moraju biti dobro elektrikispojena, jer me!aniki spojevi esto ne obezbjeuju potpun kontakt i elektrinu provodljivost)zbog povrinske korozije i masnoe na dodirnim povrinama+.

,.2. !tmos0erski statiki elektri/itet i opasnosti od groma

tmos:ersko elektrino pranjenje ili munja, koja se zatvori izmeu oblaka i zemlje, nastajeusljed pranjenja nagomilanog elektriciteta u oblacima )zbog razlike potencijala prema zemlji+./unja se spreava gromobranima koji joniziranjem vre ti!o pranjenje statikog elektriciteta itime spreavaju stvaranje preskonog napona )udara pranjenja+.

(vaj nain nije uvijek dovoljno e:ikasan, zbog ega gromobran mora biti tako uzemljen damoe podnijeti )primiti+ direktni udar groma. Rad toga, objekti se ne tite gromobranima, vegromobranskim instalacijama )gromobranskim uzemljenjima+ koje povezuju sve eline)metalne+ konstrukcije i imaju zadatak da podnesu cjelokupni udar groma i odvode usmjereni

snop elektrona direktno u zemlju, da se nebi stvarale lutajue struje tamo gdje to nije poeljno)kao i naponi koji su opasni po ivot, te izazivaju iskre koje mogu zapaliti eksplozivne smjee+.&romobransk uzemljenje se postavlja na najvie take u vidu zatitne mree, a ako je to

elina konstrukcija onda se ona povezuje sa gromobranskim uzemljenjem.'od proizvodni! postrojenja, gromobransko uzemljenje ujedno ima :unkciju uzemljenja i od

statikog elektriciteta. Razlika je ovdje u veliini i presjeku vodia koji se upotrebljava, i obinoje od pocinane eljezne trake )ne manjeg prsjeka od *--mm6+. pocinana eljezna traka trebada ostvari zatitu od atmos:erskog i statikog elektriciteta.

. Lutajue struje(va vrsta struja javlja se indukcijom i ako su velike, ove struje mogu izazvati iskrenja izmeu

nedovoljno spojeni! dijelova metalni! konstrukcija. #ji!ova pojava se preava premotenjem,kao i u sluaju statikog elektriciteta.

Pored opasnosti od nastanka iskre, osobina lutajui! struja je da mogi izazvati ielektrogalvansku koroziju metala na mnogo neeljenim mjestima. =e struje se mogu zatvarati i uvlanom tlu ili preko cjevovoda, metalni! konstrukcijam metalni! zatitni! obloga kabla i sl.

Stoga, nji!ova pojava je nepoeljna i treba vriti neop!odna kontrolna mjerenja i spreavanje,odnosno uklanjanje lutajui! struja.

Zaštita Od Električne Stuje

Documents

Transcript of Zaštita Od Električne Stuje