PRIMJENA MJERA BEZBEDNOSTI I ZATITE NA RADU NA AERODROMIMATHE WORKPLACE PROTECTION AND SAFETY ON THE AIRPORTSRadoje Karadi, Jelenko Milakovi Vojska Crne Gore

Rezime: Jedna od obaveza u duhu propisa i standarda je ureena zatita na radu i zatita ivotne sredine na vojnim i civilnim aerodromima, bilo da se radi o platformama, instalacijama, radionicama, pogonskim kompleksima i ostalim cjelinama aerodroma. U radu je prikazana sistemska primjena mjera zatite na aerodromima, kako u procesima odravanja vazduhoplovnih sredstava i drugih instalacija tako i primjena optih i linih srestava zatite. Kljune rijei: mjere zatite, sredstva zatite, zatita zdravlja

Uvod Zatita na radu u radionicama vazduhoplovnih baza i na drugim radnim mjestima na aerodromima obuhvata sledee osnovne mjere i sredstva kojima se zatiuje zaposleno osoblje: -odravanje prostorija, zgrada i radionica u higijenski ispravnom stanju; -obezbjeuje propisane povrine i zapremine radnih prostorija prema broju zaposlenog ljudstva i maina. Obezbeenje propisane irine prolaza u radnim odjeljenjima. -obezbjeenje propisanog osvetljenja i ventilacije na radnim mjestima; -odravanje pogonskih maina u ispravnom stanju; -odravanje i postavljanje zatitnih sredstava na mainama i drugim ureajima; -propisano obezbjeenje od eksplozija, poara, elektrine energije, tetnih gasova, para tenosti i praine, prekomjernog toplotnog, svjetlosnog, elektromagnetskog i radioaktvinog zraenja, buke, vibracija, nepovoljnih klimatskih i mikroklimatskih faktora kao i drugih profesionalnih tetnih uticaja; -snabdjevanje i upotreba ispravnih i propisanih linih zatitnih sredstava i opreme na radnim mjestima tetnim po zdravlje; -zdravstveni preventivni nadzor nad osobljem koje radi na mjestima tetnim po zdravlje; -povremena kontrola uslova rada i zatite na radnim mjestima. 1. Posebne zatitne mjere Svi spoljni putevi, prolazi i staze moraju biti propisno obezbijeeni, a otvoreni kanali i jame s vidljivim natpisom obiljeeni. Materijal koji se koristi u krugu aerodroma mora biti uredno sloen kako ne bi predstavljao opasnost za lice koje rukuje njime, kao i za lica koja su u prolazu. Glavni prolazi u svim radnim prostorijama treba da su iroki najmanje 1.5 metara, a sporedni prolazi najmanje 1 metar. Svi prolazi i prometni putevi moraju biti slobodni od bilo kakvog materijala koji bi spreavao ili oteavao prolaz.

Zaposlena lica mogu upotrebljavati samo one prolaze, ulaze i izlaze koji su za njih odreeni. Isto tako ne smiju bez naloga predpostavljenog starjeine prelaziti u druge radionice ili odjeljenja u kojima nemaju posla. Sve galerije, platforme i prolazne rampe vie od 1 metara moraju imati vrste ograde najmanje 1 metar visoke. Takoe, i stepenita od pet i vie stepenika moraju biti ograena sigurnom ogradom. Pokretne male stepenice za rad na vazduhoplovima moraju biti ispravne, bez polomljenih stepenica i obezbijeene od lomljenja i klizanja. Radna mjesta, prolazi i podovi moraju se redovno odravati u ispravnom i istom stanju. Oni moraju biti propisno osvetljeni, a radna mjesta snabdevena drvenim podmetaima. Materijal i predmeti rada moraju biti tako sloeni da ne prdstavljaju opasnost za povredu osoblja. Opasna mjesta kao to su elektrini vodovi visokog napona, trnsformatori, goli elektrini provodnici, parne vazdune instalacije, zatim mjesta i odeljenja u kojima ima jonizirajueg znaenja ili toksinog materijala, moraju biti prpisno obezbeeni i obeleeni vidnim znacima upozorenja kao: OPASNO PO IVOT, VISOKI NAPON, ZABRANjEN ULAZ i sl. Prekidai za elektrino svijetlo moraju se nalaziti pokraj ulaza u radnu prostoriju i na dohvat ruke. Skladita goriva i maziva, trafo-stanice, skladita sa tehnikim materijalima, moraju biti zakljuana i pristup u ista mora biti dozvoljen samo odreenim licima. Sve ove prostorije moraju biti snabdjevene propisnim protiv poarnim sredstvima, ventilacionim ureajima ili otvorima. Sva klizajua vrata moraju biti obezbijeena od ispadanja. Opta i lina zatitna sredstva upotrebljavaju se samo prema svojoj nameni, sa njima se mora paljivo rukovati, propisno ih odravati i svako samovoljno skidanje zatitnih sredstava i naprava sa strojeva, ili zanemarivanja linih zatitnih sredstava, povlaiti disciplinsku odgovornost, a u teim sluajevima i krivinu. 2. Mjere bezbjednosti pri radu Rukovanje i odravanje pogonskih strojeva i ureaja moe se povjeriti samo licima starijim od 18 godina, koja su kvalifikovana za obavljanje tog posla. Ako usled kvara ili drugih razloga doe do prekida elektrine struje i strojevi stanu, moraju se odmah iskljuiti, kako ne bi sami krenuli u rad po dolasku elektrine struje. Svi strojevi i ureaji sa direktnim elektrinim pogonom, ili ako na sebi imaju bilo kakve elektrine instlacije, moraju biti uzemljene po jugoslovenskom standardu. Pogon za odravanje se naredbom odgovornog kvalifikovanog elektriara za kontrolu i odrzavanje sistema u zemljama. Njegova je dunost: da najmanje jednom u est mjeseci vri temeljno ispitivanje spojeva uzemljenja na srtojevima i ostalim elektro ureajima. U sluaju neispravnosti uzemljenja, duan je da stroj ili ureaj iz pogona i da izvri opravku. Po izvrenoj opravci izdaje pismenu dozvolu za novo putanje stroja ili uraja u rad. Ovu dozvolu ovjerava starjeina pogona. Evidenciju o pregledima vodi i uva starjeina pogona.

Slika 1. Izgled djeliminog presjeka motora ASTAZOU IIIB

Zabranjen je rad na opravci elektrinih ureaja dok su pod elektrinim naponom, sem u izuzetnim sluajevima kada je to neophodno potrebno. Obavljanje poslova na elektrinim ureajima i priborima na strojevima ili elektro- instalacijama, mogu vriti iskljuivo kvalifikovana lica, dok je ostalom osoblju najstroije zabranjeno obavljanje ovih poslova. Zabranjuje se ienje radioninih strojeva i njihovih djelova dok je stroj u radu. Svaka brusna ploa mora biti pravilno postvljena na osnovinu, upotrebom odgovarajuih porubnica. Promer porubnica kod brusilica za suvo bruenje mora iznositi najmanje 1/3 radijusa, a kod bruseva za mokro bruenje 1/4 radijusa brusne ploe. Izmeu porubnica i brusne ploe mora se nalaziti umetak od kartona, plastike, koe ili gume. Svaka dizalica mora biti pregledana pre svake upotrebe i na poetku radnog vremena od strane lica kome je poverena na rukovanje. elina uad, mehanizmi i sredstva kod dizalica moraju biti ispravni i izraeni od odgovarajueg materijala, propisne otpornosti, kako to predviaju jugoslovenski standardi. Na svakoj dizalici mora se postaviti na vidljivo mestu natpis koji oznaava dozvoljeno optereenje dizalice. Strogo je zabranjeno optereenje dizalice preko dozvoljene nosivosti. Za vrijeme dizanja ili sputanja tereta dizalicom, moraju se preduzeti mjere bezbednosti. Niko ne smije da stoji ili prolazi unutar radnog prostora dizalice. Nikakav visei teret ne smije da ostane na dizalici ako nije pod stalnom kontrolom rukovaoca. Osobe koje rukuju dizalicom moraju biti kvalifikovane za taj posao. Rukovanje ovim sredstvima ne smije biti dozvoljeno osobama mlaim od 18 godina. Kada se dizalicom obavlja vaan, sloen ili opasan posao, radovima dizalice rukovodi obavezno predpostavljeni stareina iz ijeg je sastava ovo sredstvo. Ni jedno elino ue dizalice ili krana nesme biti nestavljeno, niti imati vorove na sebi. U svim radnim prostorijama, kao i u pomonim prostorijama vazd. tehnikih radionica, u hangarima, skladitima i na stajankama, mora se odravati primjerna istoa. Podovi radnih odelenja moraju se svakodnevno istiti i to po pravilu nakon rada. Ako se ienje mora da vri i za vreme rada, onda se ono obavlja na takav nain, da ne izaziva jae zagaenje radne atmosvere. U svim radionicama kao i u sporednim prostorijama mora se postavljati pljuvaonice od materijala koji se lako pere i to na svakih 15 osoba po jedna pljuvaonica. Sve radne prostorije i radna mjesta moraju biti propisno osvjetljena. Gde nije mogie da se obezbijedi dovoljno prirodnog svijetla, treba koristiti vjetako svijietlo, prema jugoslovenskim sandardima za osvjetljenje. U radnim prostorijama treba maksimalno koristiti prirodnu ventilaciju pomou prozora, vrata ili otvora na tavanici. Ako prirodna ventilacija nije dovoljna da obezbedi ist vazduh u radnoj prostoriji, ili ako klimatcke prilike ne dozvoljavaju korienje otvoraza prirodnu ventilaciju, mora se vriti vjetaka ventilacija putem vjetakh ventilacionih ureaja. Vetaka instalacija, prvenstveno putem lokalnih ventilacionih ureaja obavezno se uvodi u sledeim odelenjima: farbarskim odjelenjima, odjeljenjima galvanizacije, stolarskim odjeljenjima, odjeljenjima za zavarivanje, kovakim odjeljenjima, akumulatorskim stanicama, odjeljenjima loionice. Pored navedenih odjeljenja, ureaji za vjetaku ventilaciju uvode se i u drugim odjeljenjima gde za to postoji potreba, a na osnovu nalaza i predloga strunih inspekcija ili Komisije za zatitu na radu.

Slika 2. Vazduhoplovci na zadatku, uz sve mere bezbednosti i zatite

Svo osoblje koje radi na odravanju vazduhoplova, na odravanju i korienju vazd. tehnikog materijala, na skladiranju i pretakanju pogonskog materijala, kao i svo drugo osoblje koje radi u vazd. garnizonima, mora se pri obuci obavezno upoznati sa zatitnim mjerama na radu koje se primenjuju na radnim mjestima u okviru vazd. garnizona, a posebno mora detaljno poznavati mjere i sredstva zatite na svom radnom mjestu. Izriito se zabranjuje upotreba specujaliziranih benzina za pranje, ienje i odmaivanje vazd. teh. i tehnikog materijala. Za ove radove dozvoljena je upotreba samo propisanih sredstava. 3. Mjere za zatitu zdravstvenog stanja Osoblje koje radi na mjestima tetnim po zdravlje mora da bude u dobrom zdravstvenom stanju pre stupanja na ovakvom radnom mjestu. Kontrola zdravstvenog stanja ovog osoblja vri se jednom godinje ili na est meseci prema postojeoj Naredbi o periodinim zdravstvenim pregledima. Pre obeda i posle rada osoblje obavezno pere ruke vodom i sapunom. Zaposleno ljidstvo, koje radi na poslovima gdje stvara vea koliina praine, toksinog materijala, ili gde se dolazi u kontakt sa uljima, mazivima, rastvaraima boja, lakovima i sl., treba obavezno da raspolae kupatilom sa tuevima i toplom vodom kako u zimskom, tako i u ljetnjem periodu. Sljedee osoblje obavezno raspolae kupatilom: farbari, aviomehaniari (I,II i III stepena), akumulatoristi, osoblje pogonskih skladita, tapetari, perai, rezervnih djelova, vazduhoplova i loai kotlarnica. Kupatilo sa tuevima treba da je u neposrednoj blizini radnih prostorija i garderobe. Kod izgradnje ovakvih objekata treba voditi rauna da jedan tu doe na petnaest radnika u prosjeku. Podovi i zidovi kupatila do visine od dva metra moraju biti obloeni materijalom nepropustljivim za vodu (beton, keramike ploice i sl.). U kupatilu mora da postoji prostorija za svlaenje. Prostorije kupatila i svlaionice moraju biti u zimskom, jesenjem i proljenom periodu zagrejane. Svim licima zaposlenim u tehnikom sastavu na aerodromu, moraju se staviti na raspoloenje garderobni ormari i koja slui za presvlaenje zaposlenog osoblja, nalazi se po pravilu u neposrednoj blizini njihovih radnih mjesta, odnosno radnih odelenja. Ova prostorija mora biti dobro ventilisana, svijetla i u zimskim mjesecima zagrijavana. Osoblje koje radi na poslovima na kojima dolaze u dodir sa toksinim materijalom, mazivima, uljima, gorivom i tetnom prainom, mora imati na raspoloenju dvodjelne garderobne ormane sa pregradama za prljavo radno odijelo i za svoje civilno odijelo ili uniforme u kojima dolaze na posao. Na podu garderobe, ispred garderobnih ormana mora da se nalazi dovoljan broj drvenih podmetaa a u istoj prostoriji nalazi se obavezno i dovoljan broj klupa. Propisan garderobni orman treba da je sagraen od lima i da ima sledee dimenzije: visina 1,5m; irina 35 cm odnosno 70 cm (dvodelni).

Svaki garderobni orman mora da ima ventilacione otvore u gornjem i donjem delu, takoe i svoju bravu i klju. Radna odijela, zatitna odea i druga sredstva za zatitu od toksinog materijala, moraju se povremeno prati i istiti. Pranje ovakvog materijala dozvoljeno je samo u okviru aerodroma ili u specijalizovanim ustanovama za ovakve poslove. Zabranjeno je da ljudstvo iznosi svoja radna odela ili djelove zatitne opreme iz kruga aerodroma da bi ga samo pralo kod svojih kua. Najispravnije je da svaki aerodrom raspolae svojom malom perionicom u kojoj e se na propisan nain vriti pranje ovog materijala, odnosno gdje e se detoksikacija zatitne odjee vriti na struan i bezbjedan nain. Pored ovakve perionice koja mora raspolagati odgovarajuom mehanizacijom (maina za pranje), treba da postoji i skladite prljavog materijala (vea), kao i prostorija u kojoj e se skladititi i iz nje izdavati isti materijal. Pravilno i brzo ukazivanje prve pomoi kod nesrea i povreda na radu, vaan je faktor u suzbijanju traumatizma i njegovih posledica. Lekar vazd. baze duan je da povremeno organizuje predavanja i seminare zaposlenom osoblju o ukazivanju uzajamne pomoi u odeljenjima avioradionica, u hangarima i u blizini drugih radnih mjesta gde se mogu ee deavati povrede zaposlenog osoblja, postavljaju se na vidljivim mjestima sanduii za prvu pomo. Kontrolu sadraja sanduia za prvu pomo vri nadleni lekar, a o popuni istog sanitetskim materijalom i o rashodu stara se stareina jedinice odnosno odeljenja. Sandui za prvu pomo sadri sledei materijal: Zakljuak Osnovni cilj primjene mjera Zatite u aerodromskim kompleksima je cjelokupnost i sveobuhvatnost zatite ljudstva i sredstava. Zatita na radu u radionicama vazduhoplovnih baza i na drugim radnim mjestima na aerodromima obuhvata osnovne i posebne mjere i sredstva kojima se zatiuje zaposleno osoblje. Zahvaljujui primjeni mjera Zatite mogue je preduprediti naruavanje zdravlja i bezbjednosti zaposlenih. Primjenom mjera Zatite omoguava se maksimalno iskorienje individualnih tehnikih i radnih sposobnosti zaposlenih, uz ostvarivanje zahtijevanog nivoa bezbjednosti radnog procesa i ouvanja njihovog zdravstvenog stanja.

Literatura1. N.N.Sirotin,.M.Korovkin, TEHNIESKA DIAGNOSTIKA AVIACIONNH GAZOTURBINNH DVIGATELE, Manostroenie, Moskva, 1979. 2. N.N.Smirnov, A.A.Ickovi, OBSLUIVANIE I REMONT AVIACIONNO TEHNIKI PO SOSTONI, Transport Moskva,1987. 3. Karadi R. Istraivanje uticaja odravanja po stanju na povienje efektivnosti helikoptera,Magistarski rad u pripremi, Podgorica, 2009.