Piu i govore:

Sandra Antoli, Juraj Kuko,

Faruk Sokolovi, Pjer alica, Sran Vuleti,

Jasmila bani, Mirsad Purivatra, Hrvoje Turkovi

stranice 21-28

Razgovor

Pjer alica iSran Vuleti

stranica 24

Razgovor Vjeran Katunari

Kultura ilisirotinja

stranice 6-7

U )aritu

Osjeki studij povijestiStanko Andri, Neven Budak, Ivica Prlender

stranice 16-19

Projekti

Dubrovakomeunarodno

sveuilitestranice 14-15

EsejKultura opasnapo drutvoSran Vrcanstranice 8-9

Razgovor

Zatvoreni politiki horizontBoris Buden i Neboja Popov

stranice 12-13

BiH.film.com

w w w . z a r e z . h r

dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja zagreb, 1. oujka 2001, godite III, broj 50 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

ISSN 1331-7970

(KRAJ) DOBA NEPRIJATNOSTI

50?

!SVI SMO MI

STANKO ANDRI !

2 III/50, 1. oujka 2,,1.

Gdje je toZarezi

Najave Gioia Ana Urlich 4Eurozarezi Gioia Ana Ulrich 47

U arituOperacija iste ruke Boris Beck 3

Turizam je kultura Biserka Cvjetianin 3Kultura kao drutveno opasan pojam Sran Vrcan 8-9

Kultura je obina Dean Duda 9Svi smo mi Carla Del Ponte Jasenka Kodrnja 10-11

Na je strah njihovo oru)je Andrea Zlatar 11Politika i miljenje Tomislav Medak 20

RazgovoriZoran Feri: Ne treba nam nacionalni bard Karlo Nikoli 5Vjeran Katunari: Kultura ili sirotinja Grozdana Cvitan 6-7

Boris Buden i Neboja Popov: Zatvoreni politiki horizont Omer Karabeg 12-13

TemaDubrovako meunarodno sveuilite priredio Gvozden Flego 14-15

TemaIma li budunosti za osjeki studij povijesti? Stanko Andri 16-17

Nepresuan izvor gluposti Neven Budak 18Nauavatelj uiteljice )ivota Ivica Prlender 19

KnjievnostDark room Rujana Jeger 29

LikovnostKvazibeskraj i iezavanje prostora Robert Smithson 30

Odmor poslije bitke Silva Kali 31

GlazbaNjegovo Velianstvo Ritam Branko Kostelnik 32

Are you loathsome tonight? Luka Bekavac 33Ples po Vedijevu grobu (2) Nila Kuzmani Svete 33

Udvorno-nestana otkria Trpimir Matasovi 34Posrnula Traviata Trpimir Matasovi 34

KazaliteUkljuivanje u grupu: Dvije pristupnice Nataa Govedi 35

Razgovor s Oliverom Frljiem i Borisom ekom Suzana Marjani 36Drugi poziv na radionicu kulturalne konfrontacije Nataa Govedi 37

Vje)banje nategnute psihologije Nila Kuzmani Svete 37

FilmUdaljeni i zaboravljeni Goran Kova 38

Tri (alter)autora u Slobodi Marijan Krivak 38Razgovor s Lukasom Nolom: Nebo, sateliti, nevrijeme Goran Kova i Juraj Kuko 39

Vizualno brbljanje Luka Bekavac 40Zadviljujua posveta vremenu odrastanja Kreimir Kouti 41

KritikaNi Dieu ni Matre Daa Drndi 10

Grad kojem nije dobro Duanka Profeta 42Malo kontroliranog u)itka Andrea Gregorina 43

Diktirano vrijeme Grozdana Cvitan 43Stoljee utnje: Dragi dnevnie... Andrea Zlatar 44-45Snala)enje u bespuima mode 1eljka Vukajlovi 45

Beogradska Generacija X Damjana Mraovi 46

ReagiranjaKao da nieg nije ni bilo Mirko Petri 46

TEMA BROJA: (Kraj) doba neprijatnosti - BiH.film.com(priredili Sandra Antoli i Juraj Kuko)

Ja bih u BiH Sandra Antoli 21Razgovor s Faruhom Sokoloviem: Faruk Nazionale Sandra Antoli i Juraj Kuko 22

Turobni Tunel Juraj Kuko 22Biseri BiH kinematografije 23

Razgovor s Pjerom Dalicom i Sranom Vuletiem: Mo)e li mir biti gori od rata SandraAntoli i Juraj Kuko 24-25

Kako nadvladati rat Juraj Kuko 26Razgovor s Mirsadom Purivatrom: Human Size Festival Juraj Kuko 27

Filmovi opstanka Hrvoje Turkovi 28

S T O L A R I J Atteell . 01/46-370-46

mmoobb. 091/5222-790mmoobb. 091/5004-037

- izrada svih vrsta namjetaja i ureenje interijera

- kuhinje- sobe

- namjetaj- poslovni prostori

- restauracija i prerada starog namjetaja

""IIVVOORR""

Kratko i jasno

Lijenici s podonjacimaTko je ukrao do sada, to je uredu, ali ako e tkokrasti ubudue, e onda to nije u reduPavle Kalini

ko je bogatiji, taj je bli)i bogu. Ta jedna jedina reenicakoja sublimira u sebi cijelu protestantsku etiku istovre-meno najbolje oslikava suvremenu ameriku stvarnost.

U Hrvatskoj se sindikati zala)u (sasvim opravdano) za et-rdesetsatni radni tjedan. U siromanoj Sjevernoj Americi radise uglavnom puno du)e. Najee od osam i trideset ujutrodo est popodne. U to nije uraunat i sat za dolazak i sat zaodlazak. Oni koji se bave ozbiljnim poslom, mened)mentom,dionicama, burzom, nekretninama ili show businesom radedaleko du)e, ukljuujui nedjelje i praznike. Obini diler au-tomobila u USA radi od devet ujutro do devet naveer od po-nedjeljka do subote, a utorkom i etvrtkom do jedanaest na-veer da bi u njihov duan mogao ui i onaj koji ima isto rad-no vrijeme kao i oni. Mladi i obrazovani s tek zavrenim fa-kultetima, naravno, presti)nim poput Harvarda, Yalea, MIT-ja, Stanforda ili Barkeleyja rade od osam do osam i to kad ne-maju ba puno posla. Kad posao navali sa svih strana, jedu naposlu i ostaju dugo u no ne bi li se dokazali i probili onamogdje je konkurencija daleko najjaa na svijetu.

Na sate i sate, na dane i dane rada prisiljeni su i lijenici raz-nih specijalizacija i to zbog toga to su, da bi zavrili fakultet,bili prisiljeni uzeti vie od sto tisua dolara kredita. Prosjenoje svaki zavreni student medicine du)an oko dvjesto tisuadolara. Kad diplomira ima ih vraati, pa se zato i u toj struciradi non-stop od 0 do 24. Tek je nedavno zakonski reguliranoda lijenik ne smije biti na poslu du)e od 72 (sedamdeset dva)sata. Prije se dogaalo da su u smjeni ostajali i du)e od tri da-na u komadu pa je lijenik u osamdeset drugom satu pacijen-tici zabio iglu u oko. Tek je taj i nekoliko njemu slinih eksce-sa dovelo do sudskog ogranienja rada na 72 sata. Kako bi litek izgledali nai lijenici da im se odredi rad od sedamdesetdva sata u komadu?

Kinezi i ugljenOsim to kod nas rad nije ni na kakvoj cijeni i s uenjem

promatraju oni koji rade i pokuavaju legalno osigurati stan-dard, bogaenje je malverzacijama postalo sasvim normalnastvar. Tako da ima mudrih politiara koji ak zagovaraju sta-tus quo: tko je ukrao do sada, to je uredu, ali ako e tko krastiubudue, e onda to nije u redu. U USA je jednom davno pao ijedan Al Capone na neplaanju poreza, dok u Hrvatskoj nemo)e pasti ni onaj koji prije deset godina nije imao ni za ciga-rete, a sad se razbacuje tvornicama i milijunima maraka i ni-kom nita. Naime, ako ih se procesuira, onda je to revani-zam.

Od USA teko to mo)emo kopirati, ali bismo iz nekihusporedbi mogli izvui zakljuke. USA ima preko dvjestomilijuna stanovnika. U Pentagonu imaju oko osamdeset tisu-a zaposlenih. Koliko ima na MORH? Manhattan ima okoetri i pol milijuna prijavljenih i oko milijun i pol stanovnikana crno. Svaki dan na Manhattan dolazi raditi oko etiri i polmilijuna ljudi. I sve njih skupa, deset milijuna ljudi uvapetnaest tisua policajaca. New York ima vie od dvadesetmilijuna ljudi i sve njih uva etrdeset tisua policajaca. Koli-ko Hrvatska ima policajaca? I koliko ljudi u Hrvatskoj stvar-no radi, a koliko se pravi da radi i koliko sati tjedno? Uosta-lom, statistika je dokazala je da po toni iskopanog ugljena Ki-nez bolje plaen nego Amerikanac. Samo koliko ugljena is-kopa Amer, a koliko Kinez? Onima trezvenijima itekako jejasno da se mo)e dalje samo radom, novim idejama i obrazo-vanjem, dok se sadanjom hrvatskom praksom mo)e samostii do toga da svi budemo roblje u vlastitoj zemlji.

III/50, 1. oujka 2,,1 3

e razumijem kako jedna ista rukamo)e dotaknuti novine, a da se nezgri od gaenja. udio se Baudelai-

re novinama i njihovu pijanstvu okrutnosti,tom jutarnjem odvratnom aperitivu smije-anom od, kako ka)e vladara, naroda i po-jedinaca. Ali to je sudbina! Dok normalnenovine senzacije donose gladnim itatelji-ma kao vruu peenku, dok se s nje jo pu-e krv, znoj i suze, dotle Zarez ratove, raz-vrat, muenja i zloine prvo isjecka i rasku-ha, pa jo garnira bibliografijama, fusnota-ma i citatima. A analiza hrvatskom itateljuubija gut, od teorije mu se okree )eludac,a bibliografije, fusnote i citati idu s rekla-mama kao stepanje na Mozarta ukratko,nema novca, pa onda nema ni autora kojiod novca )ive.

Zato je ruka koja pie prisiljena pru)itise za milodar, ali one koji oklijevaju hoe liu nju spustiti novi ili nee ne zanima je liruka ista ili nije, njih zanima ija je i hoeli o njima togod lijepa napisati. Tako je tou kulturi koja se zbog ope isprepletenostiobino naziva incestuoznom, iako bi jetonije bilo zvati homoseksualnom (zbogneizljeive neplodnosti svih slatkih napora;zbog napadne sklonosti samozadovoljstvu po mogunosti uzajamnom u javnimnastupima; zbog toga to se nita ne inibez osigurana zalea; zbog karakteristi-nog stava mirno pred autoritetom u tomje vojnikom stavu, naime, guza vrstostisnuta i osigurana od mo)ebitna prodorastraga). Operacija iste ruke, kakvu su Ta-lijani proveli raskrinkavajui svoj Tangento-polis (Mitograd), jo nije na vidiku.

Knjievnost na brzaka Bez osigurana zalea u promiskuitetnoj

kulturnoj sauni Zarezu stvarno nije lako novac koji mu biva udijeljen nije ni za )iv-jeti ni za umrijeti, prihod je od reklama

skroman, novac od prodaje zagubljen uKutlinim petljama, od pretplate najvieprofitira pota. Tko se god odva)io pisatiza Zarez, nagraen je beskrajnim ekanjemna honorari, a oni malobrojni koji su ga idobili dodatno su nagraeni i ekanjem naporeznu prijavu koja e doi u zadnji as ito pogreno ispunjena (ne vrijedi im ni ur-girati: nova e verzija biti samo pogrena nadrugi nain) a kroz sline patnje prolaze ipretplatnici, potari, tiskari, urednici, lek-tori i uope svi povezani s jednim kultur-

nim projektom iza kojega ne stoji nijednainstitucija. I kad bi se u Hrvatskoj bilo totime popravilo, ja bih prvi bio da se sa svi-me time okona, da se podmiri dugova ko-liko se mo)e i da mi neko vrijeme nitko nespominje nita u vezi s interpunkcijom.Ali

Ali Zarez ipak uporno izlazi svaki drugitjedan i sili autore da napiu neto, a da imza to ne nudi vjenost; tjera ih da proizve-du ono to Matthew Arnold zove knji6ev-nost na brzaka; prisiljava ih da eksploatirajutalent i da ne ostavljaju mozak na ugaru;izaziva ih da piu slobodno, ne zamiljajuisebe u bronci; omoguuje im da izvide za-to bi Slavko Mihali svakom piscu prepo-ruio da (ali samo na neko vrijeme!) radi unovinama; poziva ih da sudjeluju u zadiv-

ljujuoj slici Thomasa Bernhardta premakojoj su pisci cepelini to sa svakim novimtekstom odbacuju dio balasta i tako se di)usve vie.

Taj balast koji Zarez uporno objavljuje, ikoji ga uporno vue k financijskom dnu,nema se anse probiti u komercijalni no-vinski prostor zaguen kupljenim informa-cijama i prodanim reklamama. Sreom, toje manja tira)a, to je vea sloboda: Zarezoviautori nisu osueni na pisanje o hladnojkulturi obljetnicama roenja i smrti,

primjerice; smiju pisati o tekstovima nedotiui se autorova privatnog )ivota; nemoraju forsirati skandale i ekscese; imajupravo govoriti o neuralginim tokamakulture; slobodni su u svaku nau jabukurazdora staviti crva sumnje; mogu iskazatisvako svoje miljenje, samo ako nije glupo;imaju pravo pokrenuti inicijativu kakvugod hoe; ne moraju biti poznato ime, do-voljno je da znaju pisati; imaju priliku ita-telje upoznati s trenutno najzanimljivijimknjigama (to je, budui da se od 1948. In-dex librorum prohibitorum na)alost ne a)u-rira, teko pouzdano saznati na jednommjestu). I ako s tom injenicom (ili privi-dom) autorske slobode ne znamo to bis-mo, i ako takav prostor (vrlo skup!), neznamo bolje iskoristiti, sami smo si krivi.

Mjera Zarezove svrheS dnevnim novinama uvijek mi je isto:

neodoljivo me privlae, a kada ih proitamza pet minuta, osjeam se razoarano. Iz-gleda da svrha dnevnih novina i nije tolikoda informira koliko da nas uvjeri kako se usvijetu zapravo nije nita bitno dogodilo,da je sve u redu i da )ivot ide dalje. Odatleona uspavljujua monotonija ratova, kraa,razvrata, muenja te zloina vladara, naro-da i pojedinaca (kuge koje je Zarez barempoteen). Zato u njima tra)im smijenestvari i nikad me ne iznevjere evo nekoli-ko svje)ih primjera: HSP u ime novogimid)a odbacuje ustake simbole i za za-titni znak izabire vuka (idealno: vuk dlakumijenja, ali ud nikada); jedan glasnogo-vornik operirao mandule (hoe li dobitipoviicu? trebao bi, sad e moi govoritijo glasnije); tvrtka od svojeg menad)eratra)i da joj vrati stan vrijedan milijun mara-ka koji su mu dali na koritenje, a on neejer da mu je to jednogodinja plaa (iznosmoje devedesetogodinje plae oito im senije inio dovoljno znaajnim da ga preci-ziraju u ugovoru).

apek je ak i o stranoj novinskoj flaj-maini imao to lijepa rei: Novine suposebno familijarna sredina, dodue, po-malo cinina i prilino nesreena, estopovrna i vjeito efemerna, ali kad bih sejo jednom rodio, vjerujem da me ne bi bi-lo teko nagovoriti da im na ovaj ili onajnain ponovno slu)im. Ni mene! Kolikome god Zarez razoarava, jo me vie priv-lai: u njemu barem ne itam da se nije ni-ta bitno dogodilo, da je sve u redu i da )i-vot tek tako ide dalje. Osim toga, ako je ijedna jedina ista ruka napisala u Zarezu ijednu jedinu reenicu, i ako je i jedna jedi-na ista ruka otvorila ba tu stranicu, mjeraje Zarezove svrhe ispunjena.

Dvije godine Zareza

Operacija iste rukeBez osigurana zalea u promiskuitetnoj kulturnoj sauni Zarezu stvarno nije lako

Boris Beck

anas se sve dr)ave i meunarodneorganizacije intenzivno otvarajusuradnji u kulturi. Meunarodna

kulturna suradnja razvija se razliitim pu-tevima i na razliite naine. Ona jest diostrategije zemalja, regionalnih i kontinen-talnih sustava i industrijskih korporacija,ali razvija i vlastite, specifino kulturneforme i ciljeve suradnje. Putevi kulturnesuradnje naruavaju ustaljena shvaanja orazvojnim veliinama, interesima i priori-tetima, kao i o nositeljima suradnje.

Dr)ave i meunarodne organizacije sa-mo su neke od nositeljica meunarodnekulturne suradnje. Postoji niz ustanova ina drugim razinama (lokalnim i regional-nim), takoer grupa i pojedinaca, ukljuu-jui alternativne organizacije u sferi civil-nog drutva, koje surauju na meuna-rodnim projektima ili programima u kul-turi.

Za iroke puteve meunarodne kultur-ne suradnje zainteresirane su mnoge zem-lje svijeta koje nastoje ouvati i razvijatisvoj kulturni identitet i pritom izbjeikrajnosti: globalnu kulturnu unifikaciju ilikulturnu izolaciju. U potrazi za novimoblicima kulturnog )ivota, koji e odr)ati,kulturne razliitosti na naelima demok-racije i otvorenosti, meunarodna surad-nja dobiva prvorazrednu va)nost u kultur-nom razvitku. Drutva i kulture sve sesna)nije umre)avaju na najrazliitije nai-ne, a osobito posredstvom novih tehnolo-gija informiranja i komuniciranja, to pri-donosi stvaranju neformalnih, izvaninsti-tucionalnih i horizontalnih oblika interak-cije i suradnje. Pojedine zemlje ne mogusame ostvariti svoje specifine kulturneciljeve i u svijetu tra)e partnere. Izraz par-tnerstvo ili multipolarno partnerstvo" da-nas se sve vie rabi da bi se izrazila te)njaza kulturnom suradnjom na ravnopravnojosnovi: s onu stranu kulturnih hijerarhijakoju stvaraju tradicionalni meunarodnisustavi moi i jednostrani ekonomski raz-vitak.

Ukljuivanje u globalne proceseU kontekstu suvremenog svjetskog i

europskog kulturnog razvitka, pred hrvat-skom je kulturom u 2l. stoljeu ukljuiva-nje na nov nain u globalne razvojne pro-cese, koje obilje)avaju kulturna razliitosti multikulturalizam. Hrvatskoj je cilj poti-

cati kulturnu suradnju kao razvojnu, mul-tisektorsku i multimedijalnu djelatnost srazliitim zemljama i kulturnim podruji-ma. To predstavlja pomak od klasinogpristupa koncepciji meunarodne kultur-ne suradnje, zasnovane na razmjeni iupoznavanju kulturnih dobara, prema no-vom pristupu kulturnoj suradnji koja seodnosi na iri razvojni kontekst i zahvaacijeli niz podruja koja imaju izravni ilineizravni utjecaj na sve procese drutve-nog razvoja. Takav pristup omoguuje in-terakcijske odnose hrvatske kulture sasvim ostalim kulturama. To znai naputa-nje klasinih oblika kulturne suradnje teravnopravan tretman svih sudionika su-radnje i afirmaciju razliitih pristupa kul-turi i razliitih kulturnih iskustava.

To, takoer, znai otvaranje kulturniminovacijama. Brze promjene koje se danaszbivaju u svijetu ukljuuju i nove kulturnespecijalizacije kao to je npr. kulturni me-nad)ment kojem se u Hrvatskoj dugoro-no treba pokloniti pa)nja. Neophodno jeobrazovati kulturne menad)ere za unap-reenje kulturnog razvitka i otvaranjeprema dinamici europskih integracijskihprocesa.

Hrvatska u Europsku unijuMagistralni pravac integracije Hrvatske

u Europsku uniju nosi sa sobom niz mo-gunosti kulturne suradnje na multilate-ralnoj osnovi. Europa je zajednica kulturabitno zainteresiranih za odrednice razvit-ka kao to su kulturna razliitost, pa)ljivousklaivanje razliitih razvojnih interesaradi ouvanja kulturne batine u novimuvjetima, novi oblici kulturnog izra)ava-nja, stvaralatva i komuniciranja te razvi-tak takvih ljudskih potreba i interesa i tak-

vih kulturno dizajniranih proizvoda i us-luga koji e tu veliku zajednicu initi svemanje sklonom konfliktima, a sve vie su-radnji i komunikaciji razliitih naroda ikultura. Europska unija donijela je prog-ram kulture za sljedee etverogodinjerazdoblje koji je najveim dijelom orijen-tiran na kulturnu suradnju i partnerstvo ikoji upuuje na smjernice daljnje izgrad-nje Europe: od politikog i ekonomskogprojekta prema kulturnom projektu za-jednikog )ivota i Europi kulturnih mre-)a. Ovoga ljeta, kao rezultat opih prego-vora o pridru)ivanju, Hrvatska bi se mog-la ukljuiti u projekte tog programa kaojedna od zemalja partnera.

Neophodno je uvoenje i koritenjenovih tehnologija interkulturnog komu-

niciranja i umre)avanja (npr. informacij-ske mre)e). Trogodinji projekt virtual-nog kulturnog centra Culture/Net Croatiapokazuje da su na tom podruju mogu-nosti veoma povoljne, osobito s obziromna injenicu da danas oko 200 milijunaljudi u svijetu ima pristup Internetu, aprocjenjuje se da e ih krajem 2003. godi-ne biti oko 500 milijuna. Uz to se ve)e iva)nost suradnje na podruju kulturnihindustrija. Tu se ponajprije misli na surad-nju u industriji knjige, filmu, diskograf-skoj, audiovizualnoj i multimedijalnojproizvodnji, to sve predstavlja vrlo osjet-ljivo podruje s obzirom na proces globa-lizacije. U procesu globalizacije, kulturneindustrije esto su sinonim kulturne kolo-nizacije, a trebale bi postati sredstvomafirmacije kulturne razliitosti. Nekekonkretne mjere koje e meunarodnojzajednici omoguiti stvaranje otvorenog ikompetitivnog okru)enja za slobodnucirkulaciju kulturnih industrija, kao i sud-

jelovanje u UNESCO-ovim projektimaGlobalna alijansa za kulturnu razliitost iMeunarodni instrument za ouvanje ipromociju kulturne razliitosti, od izuzet-ne su va)nosti za hrvatsku meunarodnusuradnju.

Uloga sponzorstvaPovezivanje kulturne suradnje s drugim

podrujima kao to su znanost, obrazova-nje, turizam, zatita okolia itd. vodi irojintersektorskoj i meunarodnoj suradnji.U evaluaciji kulturne politike RepublikeHrvatske od strane strunjaka Vijea Eu-rope 1998. godine upravo se kao razvojnicilj isticalo povezivanje kulture i turizma:"turizam je kultura", to znai iskoristitihrvatske kulturne resurse kao njezinekljune prednosti.

Va)na je uloga sponzorstva i donator-stva u meunarodnoj suradnji. Ovom as-pektu financiranja meunarodne kulturnesuradnje u nas se ne poklanja dovoljnapa)nja, premda se u svijetu potiu spon-zori u ulaganje u suradnju i partnerstvo.Neophodno je ukljuivanje Hrvatske umeunarodne mre)e za financijsku pot-poru i pomo umjetnicima i umjetnikimorganizacijama u kojima sponzori i dona-tori imaju sredinju ulogu (npr. u financi-ranju koprodukcija, turneja, strunih se-minara, sta)a i boravka u inozemstvu,programa razmjene). Takvo e poduzet-nitvo nedvojbeno dominirati u sljedeimgodinama u meunarodnim kulturnimposlovima.

O tim, ali i drugim aspektima kultur-nog razvitka, kulturne razliitosti i meu-narodne kulturne suradnje raspravljat ese na nekoliko meunarodnih skupovakoji se u neposrednoj budunosti odr)a-vaju u Hrvatskoj: ministarska konferenci-ja o temi kulture i konflikata krajem o)uj-ka u Dubrovniku, meunarodna konfe-rencija o turizmu i kulturi te meunarod-ni seminar o redefiniranju kulturnih iden-titeta u multikulturnom kontekstu Sred-njoeuropske i Mediteranske regije, obje usvibnju u Dubrovniku. A njima prethodidomaa rasprava o Strategiji kulturnograzvitka Hrvatska u 2l. stoljeu koja e seodr)ati sredinom o)ujka u Trakoanu.

Kulturna politika

Turizam je kulturaU procesu globalizacije, kulturne industrije esto susinonim kulturne kolonizacije, a trebale bi postatisredstvom afirmacije kulturne razliitosti

Biserka Cvjetianin

4 III/50, 1. oujka 2,,1.

Gioia-Ana Ulrcih

Zagrebu se od 1. do 27. o)ujka odr-)ava festival Dani Walesa, koji or-ganizira Britanski savjet za kultur-

ne veze u suradnji s Ministarstvom kultu-re Hrvatske i asocijacijom Wales Arts In-ternational. Na Danima Walesa gostovate velki pisci, dramatiari, profesori vel-koga jezika i umjetnici, bit e otvorenedvije izlo)be te prikazani filmovi velkekinematografije.

Festival se otvara govorom ekselencijeRona Daviesa, uglednog politiara, lanaVelke skuptine i Britanskoga parlamen-ta u Europskom domu. Velki knji)evniciJohn Williams, Anna Davis, Lewis Daviesi Richard Berry aktivno e sudjelovati naFAK-u, knji)evnom petku i javnim ita-njima njihovih djela. U Gradskoj e seknji)nici 2. o)ujka otvoriti izlo)ba knjigao Walesu, ija zbirka broji oko sto tridesetnaslova recentnih publikacija svih aspeka-ta kulturnog i javnog )ivota i rada u Wale-su: od drutvenih i prirodnih znanosti dosuvremene velke knji)evnosti (poezije iproze) i njenog prijevoda na engleski je-

zik. Predavanje o velkome jeziku odr)ate Robert Owen Jones, profesor velkogai ravnatelj Centra za uenje velkog jezikana Sveuilitu u Cardiffu. On e na zagre-bakom Filozofskom fakultetu ujednoodr)ati teaj velkoga zajedno s Eleri Hu-ges, takoer profesoricom jezika i knji-)evnosti na kardifskom sveuilitu. Velik

dio festivalskog programa posveen je ka-zalitu u sklopu kojeg e biti odr)ana pre-davanja Davida Adamsa i Eda Thomasa ovelkome kazalitu i drami, javno itanjedrame Eda Thomasa House of America,izvedba radiodrame Lucy Gough Crossingthe Bar te izvedbe predstave Scarface Ed-dieja Ladda u vara)dinskom HNK-u, 25.o)ujka, i zagrebakom Teatru Exit, 27.o)ujka. Promocija asopisa Kazalite s po-sebnim dodatkom o velkom kazalituodr)at e se u Hrvatskom kulturnom klu-bu u srijedu, 7. o)ujka.

U zagrebakoj Kinoteci bit e prikazanciklus velkih filmova. Film Beatiful mis-take redatelja Marca Evansa poetsko je is-tra)ivanje glazbene scene u Walesu. Hou-se! Juliana Kempa govori o dvorani za ig-ranje binga koja slabo posluje te joj prijetiruenje, a rjeenje se krije u jednom neo-binom otkriu. Pria filma House ofAmerica Marca Evansa i scenarista EdaThomasa smjetena je u dananje vrijemeu velki gradi Banwen, a u sreditu radnjeje obitelj Lewis iji je otac po svemu sude-i pobjegao u Ameriku. Ostavljena na bri-gu svoje ekscentrine i tajanstvene majke,djeca )ude da odu za ocem. U sredituradnje filma Human Traffic Justina Kerri-gana )ivoti su i ljubavi petero prijateljakoji guraju kroz radni tjedan kako bi seludo provodili vikendom. The Making ofMaps redatelja Endafa Emlyna originalnaje pria smjetena u mali primorski gradipoetkom ezdesetih godina. Svjetskom

miru prijete projektili s Kube, a mladiGriff pro)ivljava svoju vlastitu krizu unu-tar obitelji. Solomon and Gaenor PaulaMorrisona dirljiva je i strastvena pria ozabranjenoj ljubavi velke djevojke i )i-dovskog mladia koji se, porijeklom izslinih, iako vrlo specifinih sredina, bez-nadno zaljube jedno u drugo. Meutim,anse da njihova veza uspije, u zajednicikoja se udru)ila u namjeri da uniti njiho-vu krhku sreu, vrlo su slabe. Filmovimae prethoditi kratki filmovi Anthrakitis,And the Winner is, Codename Corgi te Ti-me and Tide.

Izlo)ba Wales: Neautorizirane verzijeu Hrvatskom drutvu likovnih umjetnikaprikazuje zbirku djela razliitih autorakoje povezuje tema naracije koja obuhva-a povijest, mit, matu, otpadnitvo, me-taforu i metamorfozu. Predstavljena ebiti djela s podruja slikarstva, kiparstva,videoumjetnosti i fotografije te instalacijei performansi kao i djela arhitekata, glaz-benika, politiara i autsajdera". Kustosizlo)be Alex Farquharson, kritiar i bividirektor izlo)benog programa kardifskogCentra za vizualne umjetnosti, u MAMIe 22. o)ujka odr)ati predavanje na temusuvremene velke umjetnosti. Bogat i raz-novrstan program festivala Dani Walesaomoguuje upoznavanje hrvatske javnostis u nas nedovoljno poznatom suvreme-nom velkom kulturom i umjetnou tenekim od njezinih predstavnika.

o ) u j a k 2 , , 1

Zmaj u zagrebuDani Walesa, 1 27. oujka u Zagrebu

etvrtak, 1. o#ujka 2001. (Blagdan Sv. Davida)

17.00 Velko iskustvo, govor ekselencije Rona Davie-sa, lana Velke skuptine i Britanskog parlamenta

Europski dom, Juriieva 1, ZagrebU suradnji s Europskim domom, Zagreb 19.00 Ima li velki jezik budunost?, predavanje pro-

fesora RobertaOwena Jonesa, University of Cardiff Europski dom, Juriieva 1, ZagrebU suradnji s Europskim domom, Zagreb, i Filozof-

skim fakultetom, Sveuilite u Zagrebu21.00 FAK - Festival A knjievnostiSvoja djela itaju: Anna Davis, John Williams, Borivoj

Radakovi i Ante Tomi; promocija knjige FAKatKlub Gjuro II, Medveak 2, ZagrebU suradnji s FAK-om i Klubom Gjuro II

Petak, 2. o#ujka 2001.19.30 Knjievni petak, gosti: Anna Davis, John Wil-

liams i Lewis Davies Promocija knjige Pozdravite svi Nove puritance, koja

ukljuuje kratku priu Anne Davies, knjige Pet pubova,dva bara i jedan klub Johna Williamsa i asopisa Kolo, uizdanju Matice Hrvatske, s posebnim prilogom o Wale-su i kratkim priama Lewisa Daviesa.

Gradska knji)nica, Stareviev trg 6, ZagrebU suradnji s Gradskom knji)nicom Zagreb i Maticom

hrvatskom19.30 Izloba knjiga o WalesuGradska knji)nica, Stareviev trg 6, ZagrebU suradnji s Gradskom knji)nicom Zagreb Izlo)ba je otvorena do 15. o)ujka 2001.

21.00 FAK - Festival A knjievnostiSvoja djela itaju: Lewis Davies, Richard Berry, er-

mano Sanjanovi i Zoran FeriKlub Gjuro II, Medveak 2, ZagrebU suradnji s FAK-om i Klubom Gjuro II

Subota, 3. o#ujka 2001.20.00 Javno itanje drame Eda Thomasa House of

America Redatelj: Borna BaletiUvod: Ed Thomas i Borna Baleti Zagrebako kazalite mladih, Teslina 7, ZagrebU suradnji s Hrvatskim centrom ITI UNESCO

Nedjelja, 4. o#ujka 2001.12.00 Radio drama Lucy Gough Crossing the BarRedatelj: Darko Trali; Proizvodnja: Hrvatski radio,

Dramski program; Urednik: Hrvoje Ivankovi; Uvod:Lucy Gough i Hrvoje Ivankovi

Zagrebako kazalite mladih, Teslina 7, ZagrebU suradnji s Hrvatskim centrom ITI UNESCO

Ponedjeljak, 5. o#ujka 2001.19.00 Pisanje na jeziku kojeg ne razumijem, predavanje

Eda Thomasa i Davida Adamsa o velkom kazalitu idrami

Hrvatski kulturni klub, Trg marala Tita 10, ZagrebU suradnji s Hrvatskim centrom ITI UNESCO

Utorak, 6. o#ujka 2001.13.30 Dekolonizacija scene, predavanje Davida

AdamsaFilozofski fakultet, I. Luia 3, ZagrebU suradnji s Hrvatskim centrom ITI UNESCO i

Filozofskim fakultetom, Sveuilite u Zagrebu

Srijeda, 7. o#ujka 2001.12.00 Promocija asopisa Kazalite s posebnim do-

datkom o velkoj drami Sudjeluju: Ana Lederer, lanica urednitva; Bo)o

ovi, izdavaHrvatski kulturni klub, Trg marala Tita 10, ZagrebU suradnji s Hrvatskim centrom ITI UNESCO19.00 Veer Walesa za profesore engleskog jezika s

Markom Daviesom i Robinom EvansomBritanski savjet za kulturne veze, Ilica 12/II

5 16. o#ujka 2001.Teaj velkog jezikapredavai: Professor Robert Owen Jones i Eleri Hu-

ges, Sveuilite u CardiffuFilozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Ivana Lui-

a 3, ZagrebU suradnji s Filozofskim fakultetom

15 22. o#ujka 2001.Velki filmoviKinoteka, Kordunska 1, ZagrebVrijeme prikazivanja: 20.30 satiU suradnji sa Zagreb filmom Filmovi e biti prevedeni na hrvatski. Dugometra)-

nim filmovima prethodit e kratki.

Raspored prikazivanja filmova:

etvrtak, 15. oujka 2001.Beautiful Mistake (Marc Evans), 2000 Petak, 16. oujka 2001.House! (Julian Kemp) 1999Subota, 17. oujka 2001.House of America (Marc Evans), 1998Nedjelja, 18. oujka 2001.Cameleon (Ceri Sherlock), 1997.Ponedjeljak, 19. oujka 2001.Human Traffic (Justin Kerrigan), 1999Utorak, 20. oujka 2001.The Making of Maps (Endaf Emlyn) 1995Srijeda, 21. oujka 2001.Solomon and Gaenor (Paul Morrison), 1998

Srijeda, 21. o#ujka 2001.19.00 'Wales': Neautorizirane verzije, izlo)ba likovne

umjetnosti, kustos Alex FarquharsonHrvatsko drutvo likovnih umjetnika (HDLU), Trg

)rtava faizma bb, Zagreb U suradnji s HDLU-omIzlo)ba e biti otvorena do 18. travnja 2001. Na izlo)bu su pozvani i neki od umjetnika ija su dje-

la izlo)ena.

etvrtak, 22. o#ujka 2001.19.00 'Wales': Neautorizirane verzije, predavanje

Alexa Farquharsona, kritiara i kustosa, biveg direktoraizlo)benog programa Centre for Visual Arts, Cardiff, natemu suvremene velke umjetnosti

MAMA, Preradovieva 18, ZagrebU suradnji s HDLU-om i MAMA-om

Nedjelja, 25. o#ujka 2001. 19.30 Dramska predstava Scarface Eddieja LaddaHrvatsko narodno kazalite, Cesareva 1, Vara)din U suradnji s Hrvatskim narodnim kazalitem u Va-

ra)dinu

Utorak, 27. o#ujka 2001.19.30 Dramska predstava Scarface Eddieja LaddaTeatar Exit, Ilica 208, ZagrebU suradnji s Teatrom Exit

Dani Walesa u Zagrebu

III/50, 1. oujka 2,,1 5

Karlo Nikoli

Bili ste oiti favorit na dodjelinagrade Jutarnjeg lista za najboljeprozno djelo u 2000. godini, ak suvae kolege Ante Tomi i JosipMlaki izjavili da u konkurenciji svama nisu oekivali nagradu. Vikao da ste jedini bili iznenaenipobjedom ?

Ne smatram da sam bio oitifavorit. To su mo)da vidjeli ljudioko mene no ja sam mislio da eme to zaobii, tako da me pobjedapomalo i zaudila.

Josip Mlaki rekao je da 1ali tonije ustanovljena nacionalna nag-rada ba za roman nalik Bookeruili NIN-ovoj nagradi. Imate li vizamjerki ili primjedbi na samu or-ganizaciju dodjele i izbor nomini-ranih?

U svakom sluaju smatram dabi trebalo na neki nain obilje)itinastanak romana, no mislim da jenaa produkcija ionako slaba i bi-ralo bi se izmeu, mo)da, desetakknjiga. S druge strane mi se inikao da itava hrvatska kulturnajavnost pokazuje nekakvu e)njuza romanom. Moram priznati dase kao autor kratkih pria na nekinain i bojim tog imid)a romanakao najva)nije knji)evne vrste.Uostalom, to je danas roman? Toje osnovno pitanje. Mislim da jezasad u redu imati nagradu zaprozno djelo ma to to bilo.

No, u jednom od vaih inter-vjua moglo se proitati da raditena romanu?

Da, radim na romanu, no injega piem ulanavajui niz krat-kih pria. Ve je i Aneo u ofsajdu utom smislu bli)i romanu. Ono touvijek naglaavam jest da pritisakstvaranja romana kod mene kaoautora ne postoji. Koliko vidim, i ujavnosti se roman oekuje kao me-sija koji bi na neki nain iskupiohrvatsku knji)evnost. Morampriznati da mi je to daleko.

Jednostavan autorRobert Perii u Globusu je iz-

meu ostalog napisao da ste svojimnastupom krenuli u redefinicijujavnog lika hrvatskog knji)evnika.Meni se, a vjerujem i mnogima, i-ni da su zapravo svi pripadnicinove knji1evnosti devedesetih vrlonepretenciozni u onome to rade.to mislite o fenomenu nacionalneknji1evne veliine?

Danas naprosto nije mogueimati nekakvog nacionalnog bardakoji e sve komentirati, o svemuodluivati i biti apsolutni ne samoumjetniki, ve i moralni autoritet.Ako i postoji neka poetika devede-setih, ona bi se mogla opisati kaopoetika razliitosti, a u tim razlii-tostima ne mo)ete imati arbitra

koji bi predstavljao cjelovit autori-tet. S druge je strane svaki autor i usebi podijeljen. Dakle, ne samo dase odavno sruila cjelovita slikasvijeta, ve i cjelovita slika o namasamima i u tom je smislu ovako

neto deplasirano. Danas bi to bilosmijeno. Ne mogu rei da sam se-bi rekao: Sad u ja stvoriti u jav-nosti drugaiju sliku no to su jestvarali knji6evnici sedamdesetih,pa ak i osamdesetih, no sasvim si-gurno u svemu tome neki obliksvijesti postoji. Mislim da je to po-vezano i sa injenicom da se litera-tura koja se proizvodila devedese-tih otvorila ljudima u smislu ko-munikativnosti i konano u )eljiautora da pie neto to e zainte-resirati itatelja i na vrlo jednos-tavnoj razini figuriranja jake prie.Po prvi put se kao autor pojavljujeovjek koji govori jednostavno, nemistificira zanat, dapae, ja naprimjer ne koristim puno stranihrijei i pokuavam razlo)iti to toradim. To se komentiralo na razli-ite naine, od toga da se pie s po-pulistike pozicije do nazivanjapaparazzo literaturom. Dobro steprimijetili da je to karakteristikavie ljudi u devedesetima, no mo)-da je moj interes u svemu netopomaknutiji. Naime, budui da sudevedesete i specifino politikiprofilirane, niz je autora svoju po-ziciju nalazio u oponiranju odre-enim politikim stavovima. Nemogu za sebe rei da sam kao ov-jek posebno apolitian, itekako senerviram uz Dnevnik, no ne bihhtio da to bude moj knji)evni cre-do. Moji su interesi ipak nametnu-ti osobnim strahovima i problemi-ma.

Ipak, ini se da ste vrlo svjesnouli u graenje vlastita javnogimid1a i po tome se najvie izdva-jate meu ostalim autorima deve-desetih?

Stojim na stajalitu da si lite-ratura danas ne mo)e priutiti ni-kakav rezervat i zato javni nastupautora mora izgledati kao nastupnekog filmaa, glumca ili u krajnjojliniji rokera jer tek tada ga javnost

detektira. Tada i literatura ima an-se da bude primijeena u nizu dru-gih atrakcija koje jednostavno na-padaju ovjeka. Moj je nastupmo)da i pomalo agresivan, no tu jei takav je kakav je.

Novinarstvo i literaturaOdnedavno ste postali kolum-

nist Republike. to mislite o novi-narstvu i odnosu novinarstva i li-terature?

Prije svega mene optu6uju damoji tekstovi u Republici uope ni-su novinarski. Mislim da je novi-narstvo izuzetno teka, opasna pa isamorazarajua profesija. Mnogimoji prijatelji i poznanici zaposle-ni u novinama vode )ivote ubita-nog ritma. Novinari su pod stal-nom lupom javnosti, ali i politikekoja ih prislukuje i prati te nosejako veliku odgovornost. Zato lju-de koji se bave tim poslom izuzet-no cijenim, naravno ako ga obav-ljaju savjesno. Novinarstvo ve iispisanou tekstova mo)e pomo-i knji)evnosti, no to ponekadmo)e biti i dvosjekli ma. Uzmi-mo za primjer Sarajevski Marlboro.To su sjajne prie koje su prvo iz-lazile u novinama, to nije sluaj-no. Radi se o vrhunskoj knji)ev-nosti kojoj su novine poslu)ile kaomedij. Konano, velik broj autoradevedesetih dolazi iz novinarskebrane to samo govori u prilog te-zi da novinarstvo vie poma)e noodma)e knji)evnom radu.

Kao srednjokolski profesor hr-vatskog jezika i knji1evnosti jedanste od rijetkih pisaca koji su u stal-nom i direktnom kontaktu s knji-1evnom tradicijom. Gdje stvari uprogramu po vama ne klapaju?

Kompletna je struka svjesnada treba mijenjati program zbogtoga jer postoji vrlo realna opasno-st da knji)evnost dosadi djeci, a ipotreba da se ona prilagodi trenut-ku. Naelno mi se ini da trebauvesti vie suvremenijih tekstova,pa ako treba i zanemariti krono-loki pristup. Djecu treba prvoprivui knji)evnosti, pa ih ondauiti to su anafora i epifora. Tako-er smatram da je sadanji prog-

ram preopiran u smislu imena i i-njenica. Mo)da treba raditi manjeautora, ali detaljnije. Svakako bihuvrstio pisce poput Nabokova iliBulgakova, a i vie najsuvremenijihkratkih pria u okviru izborne lek-tire, koja dodue i sad postoji, nomogla bi biti opse)nija i ira. U uv-rtavanju najnovijih prijevoda svibismo trebali biti agilniji.

Benigni filmovi i maligna prozaU vaim se priama mogu pro-

itati reference na film, strip, glaz-bu, slikarstvo. Koji su vai knji1ev-ni utjecaji, ali i oni iz drugih pod-ruja umjetnosti?

Dogaa se da volim jedan, a namene utjee drugi tip filmova, e-mu se i sam pomalo udim. Ja dois-ta volim benigne, filmove a piemmalignu prozu. Volim eki humor,na primjer filmove poput Selo mojemalo, Strogo kontrolirani vlakovi,Mediterraneo, Dim. Sviaju mi sefilmovi koji nose nekakvu dobro-udnost, smijenu ozbiljnost, avjerojatno na mene utjeu Kad ja-ganjci utihnu i Sedam.

Slikarstvo? Da, ima tu dosta referiranja i

na slikarstvo. Ja sam kao klinac osebi razmiljao kao o slikaru. Djedmi je bio lijenik, ali se bavio sli-karstvom i zato mi je slikarstvodrago. Koliko je toga ulo u mojuprozu, ne bih mogao rei. Od sli-kara me fascinirao Toulouse Lout-rec, ali vie kroz svoju biografiju,dakle ponovno kroz priu. Tu je iSlava Rakaj. Bio sam njome op-sjednut i nekoliko sam puta zapo-injao priu o Slavi Rakaj, no ni-kad je nisam dovrio. S literaturomse dogaa slina stvar kao i s fil-mom. Neke stvari volim, no nisamvie siguran koliko su na mene ut-jecale. U svakom sluaju to su sjedne strane pisci koji se bave ap-surdom. Prije svega Kafka i njego-va sklonost za udnovato, s tomrazlikom da mene zanima udno-vato smjeteno u stvarnost, zatimDanilo Ki koji svoje preokupacijeitekako smjeta u stvarnost logorai smrti. Svia mi se kombinatorikaVladimira Nabokova, pogotovo izBlijedog ognja. Radi se o neobi-nom romanu strukturiranom kaoniz komentara jedne pjesme u ko-jima su ispriane prekrasne priicejednog luaka. Na stilskoj su razinitu u velikoj mjeri Hemingway,Carver, pa i Thomas Mann. Od na-ih sam pisaca dosta itao Marin-kovia i Slobodana Novaka i netoje od toga vjerojatno i ostalo u mo-joj reenici. Spomenut u i DavidaAlbaharija, zatim Basaru, a pjesnikprozaik koga sam, zajedno s cije-lom generacijom osamdesetih,mnogo itao je Danijel Dragojevi.Drago mi je da ga u Zarezu redovi-to objavljujete.

Otkud vaa zaokupljenost moti-vima smrti i bolesti?

Meni se ini da bi pitanje tre-balo postaviti obrnuto: otkud na-ma hrabrosti da ne mislimo o smrtii bolesti. Smrt i bolest su oko nas,kao i no i magla, i kuda god krene-mo, na to god pomislimo eto tijedne od njih. To su nezaobilaznesestre. Smrt je pri tome jedna odeih literarnih tema, a svakakoima udjela i u potrebi da se uopestvaraju imaginarni svjetovi bezobzira kojoj umjetnosti ili medijupripadaju. S druge strane i mojevlastito iskustvo iz prolosti upu-uje me na bolesti kao neizostavnidio )ivota, pa se zato njima i ba-vim.

Otok na Kupito je iniciralo nastanak prie

Otok na Kupi posveene MiloraduPaviu i koliko ima stvarnosti unjoj?

Otok na Kupi je pria konceptpisana u maniri tvrdog realizma.Referira se direktno na Pavievupriu Hleb i vino u kojoj se srpskivojnici u austrijskoj vojsci za Prvogsvjetskog rata u Galiciji sastaju sruskim vojnicima da bi za pravos-lavni Bo)i popili neko bure vina ilirakije, ne znam vie. Taj glavni mo-tiv, motiv susreta izmeu frontovapreuzeo sam u prii Otok na Kupikao neku vrstu literarnoga susretana neutralnom terenu knji)evnos-ti. Posveta iza naslova je, naravno,ironina. Ono to je u prii doku-mentarno jest susret izmeu fron-tova i dru)enje ljudi koji pripadajurazliitim vojskama. Svojevremenomi je prijateljica priala o alatu zavaenje oiju to me u)asnulo, paje i taj moj u)as nekako utjecao naformiranje prie. Kao i u sluajubolesti i ovdje je postojala potrebada se govori ba o tome, a to je sva-kako inicirano time to su u ovomeratu stradali i neki meni dragi ljudi.

Oko FAK-a se digla pomalo inapuhana medijska praina. Go-vorim o emisiji Pola ure kulture ukojoj se nedavno moglo uti da su-dionici jedni drugima piu kritike,a u nultom broju Op.a. Josip Jurii Jelena Jindra iznose tezu da jezahvaljujui medijskoj kampanjistvoren ugled pisaca dok su filmskire1iseri sustavno ocrnjivani u me-dijima?

Da, Jelena Jindra se inae bavifilmom. Mislim da ta teza ne stoji ida se pretjeruje s idejama o global-noj zavjeri. Ono to se dovoljno nezna u javnosti jest da se dobar dioljudi s FAK-a meusobno ne poz-naje dobro. Mi nismo kompaktnagrupa ni dio nekakvog projekta. Ujednom se trenutku naprosto rodiozajedniki interes za itanje u jav-nosti i mediji su to isfurali. Dobroje da je tako. Ovo ne govorim zatoto sam od Jutarnjeg dobio nagra-du, ve mislim da je konkretno Ju-tarnji list i Ivica Buljan kao urednikza knji)evnost napravio doista pu-no u smislu javne promocije. Kadse govori da jedni drugima piukritike, radi se i o tome da se, koli-ko god postoji poetika razlike, tipisci u mnogoemu sla)u i dijeleneke umjetnike sklonosti. No,ponavljam, radi se o prijateljstvu uknji)evnosti, a ne ni o kakvoj zav-jeri.

Cijena jednog tenkaBiste li se bavili knji1evnom

kritikom? Ne bih se bavio knji)evnom

kritikom. Prijatelji mi esto zamje-raju: Tebi je sve dobro. Meni je dois-ta sve dobro jer previe cijenim po-sao pisanja i gradnje pria i romana.U mnogim tekstovima nalazimneto to me privue i fascinira, pai u kolskim zadaama djece. Bojimse da bih kao knji)evni kritiar bioposve bez kriterija.

Nagrada Jutarnjeg lista dosta jepompozno najavljivana, No tride-set tisua kuna ne zvui toliko im-presivno kad se uzme u obzir da je,na primjer, Nina Mori za voenjeizbora za miss dobila deset tisuanjemakih maraka.

Ukupna svota koju se ula)e ukulturu mo)da je neto vea od ci-jene jednog tenka, no zanimljivo jeda se i javnost navikla na ovakvuraspodjelu. Nekako je normalno daestradnjaci u novogodinjoj noizarade deset, dvadeset pa i pedesettisua njemakih maraka, a s drugese strane pojavljuju glasovi da jeova knji)evna nagrada prevelika.Jasno da meni kao dobitniku nijeprevelika. Apsolutno je najvea odknji)evnih nagrada u Hrvatskoj ired je da se krenulo s tako neim,no jasno je da se u globalu ne radi otako velikom novcu.

Ne treba nam nacionalni bardNe mogu za sebe rei dasam kao ovjek posebnoapolitian, itekako se nerviram uz Dnevnik, none bih htio da to bude mojknji#evni credo. Moji su interesi ipak nametnutiosobnim strahovima iproblemima

Zoran Feri, pisac

foto:

Jonk

e Sha

m

Grozdana Cvitan

zvjetaj Kulturna politika RepublikeHrvatske napravljen na poticaj Vije-a Europe bio je podloga i uvid u

hrvatsku kulturnu stvarnost iz koje je pre-ma zadaama Vlade RH trebalo raditi dio-nicu strategije Hrvatska u 21. stoljeu.Brojni timovi prionuli su na posao o ko-jem su mnoge dosadanje vlade i pojedinciiz razliitih struka (a najzapa)eniji su odu-vijek bili ekonomisti) priali kako nedos-taje, ali je uvijek i izostajao. Timovi su ug-lavnom zavrili ili zavravaju svoje teksto-ve, u tijeku je izrada ukupne nacionalnestrategije, a pojedine dionice upravo eka-ju prezentaciju i raspravu u javnosti. Vodi-telj tima koji je radio na Strategiji razvitkakulture Vjeran Katunari upravo radi nasa)etku ukupnog teksta koji bi, pak, tre-bao biti dionica ukupne nacionalne strate-gije.

Kultura je svijetKako se Vlada RH odluila na izradu

strategije za 21. stoljee i je li i za to pos-tojala sugestija Vijea Europe?

Komitet za kulturu Vijea Europeima veze s nacionalnim izvjetajem o kul-turi koji je napravljen 1997. i objavljen1998. godine. Ova pak strategija je netodrugo, za nju se Vlada odluila sama. Idejao tome da vea grupa strunjaka razmisli obudunosti Hrvatske ve)e se uz ime pot-predsjednika Vlade Gorana Grania. Stra-tegija je podijeljena u dvadeset razliitihpodruja, ukljuujui kulturu. Ministar-stvo kulture itekako je zainteresirano zakulturnu strategiju. Ona bi - ako budeprihvaena mogla poslu)iti i kao okvirdugorone kulturne politike. Voditelje ti-mova imenovali su pojedini lanovi vlade.Osobno sam nakon imenovanja za vodite-lja tima izabrao iste ljude koji su radili iz-vjetaj iz 1997. godine, jer mislim da sudobro napravili svoj posao i da e znatiodgovoriti i novim zadaama. Pridodati sui neki novi suradnici za nova podruja. Po-eli smo raditi u lipnju prole godine i pri-je koji dan smo dovrili nacrt strategije.

Mislim da je napravljen velik posao.Kultura je sama po sebi svijet i kao to jeukupna strategija Hrvatske razdijeljena udvadeset podruja, tako i sama kulturamo)e biti podijeljena na jo toliko: knji-)evnost, slikarstvo, kazalite, arhive, ma-njine, meunarodne aspekte, medije...Osim podjele na podruja i onoga to ihve)e uvijek ostaje poetni problem kon-cepcije i u njemu je najva)nije kako defi-nirati kulturu. Jer to presudno utjee naizradu itave strategije i nosi praktinekonzekvence.

Kojoj definiciji ste vi dali prednost? Jeli prihvaena odreena definicija i odre-eni model u potpunosti ili vam se nu1ni-jim inila neka kombinacija?

Ponajprije smo morali proiriti pojamkulture jer on standardno gotovo u svimzemljama znai umjetnost, batinu i ma-njine. Pojam kulture razvijao se zadnjihsto godina i nije nebitno u kojem kontek-stu. Izaao je iz modela kolonijalnog car-stva, zajedno s pojmom civilizacije, znaiuzvieni duh koji se utjelovljuje u umjet-

nikim djelima, znanosti, filozofiji. S ras-tom nacionalnih pokreta u Europi dolaziideja nacionalne kulture, to znai izgradi-ti visoku kulturu na svom terenu do tadanepriznatom. Mali trebaju imati ono to iveliki ili da im se barem prizna ta mogu-nost. To je i temelj nae i slinih kulturnih

politika, afirmacija identiteta. Njegov u-var je nacija - dr)ava. To je drugi model.

Pravedna podjela teretaTrei model je aktualan zadnjih dvade-

setak godina zbog globalizacije, a unapre-uje ga svjetski multinacionalni biznis.Uglavnom ga zanima kultura kao nain )i-vota ljudi. To je nalik na staro antropolo-ko znaenje kulture, no biznis praktinozanima u kakvu sredinu dolazi, je li onapolitiki stabilna, kako se ljudi ponaaju uorganizaciji i drutvu, jesu li vie indivi-dualisti i natjecateljski raspolo)eni, sklonirizicima ili skloni kolektivizmu, solidar-nosti, sigurnosti i slino. Oni tako razu-miju kulturu i ne zanimaju ih simboliprolosti ni puno od onoga ime se mi po-nosimo. Zato smo morali i u tom smjeru,prema vremenu tr)ita, proiriti znaenjekulture i pa)ljivo ga usklaivati s ostalimznaenjima. I sada smo na prekretnici iz-meu starog, nacionalnog, etatistikogmodela prema otvorenom, tr)inom mo-delu i njime je zahvaena cijela zemlja, na-ravno najvie gospodarstvo.

U privredi koja se transformira u tr1i-nu postaje li i kultura u svim segmentimatr1ina i to to znai u transformaciji na-cionalne kulture?

Mi imamo visoku nacionalnu kulturui ona je etablirana u nacionalnim instituci-jama i one su svetinja i kod nas i svugdje usvijetu. Meutim, dolazi novo doba, bud-)et postaje manji (trenutno to nije sluaj sbud)etom za kulturu u Hrvatskoj, ali seumna)a broj interesenata koji kroz razne

projekte raunaju na taj bud)et), nastajenova situacija koju treba rijeiti na pame-tan i pravedan nain. A to znai: ako novegeneracije kucaju na vrata, ne mo)e im sesamo rei da se snau na tr)itu i naudruge financijere, nego teret treba praved-no podijeliti izmeu onih koji su bud)et-ski dotirani i onih koji su ipak trajno osu-eni na snala)enje na tr)itu. Kod nas suzadnju godinu napravljene neke zakonskepromjene da bi se zainteresirali i izvan-bud)etski faktori, ali je interes za dona-torstvo i sponzorstvo jo uvijek malen.Zato mislim da kultura sada treba govorititri jezika: svoj stari jezik neki e rei je-dini pravi, stvaralaki, neki opet da je sa-morazumljiv i zatvoren u svom krugu (ijedni i drugi imaju pravo); drugi jezik kojije politiki, neki e rei birokratski, i s ko-jim se veina kulturnih institucija u Hr-vatskoj dugo nosi, pa ga je i svladala tenajnoviji menad)erski jezik koji u Hrvat-skoj jo nije razvijen. U Strategiji razvitkakulture pokuavamo ta tri jezika kulturena neki nain povezati i osmisliti, stvoritibalans.

Nepoznato umijeeZnai li sve to da se strategija kulture

na neki nain svodi na preraspodjelu fi-nancija i razmiljanja o pribavljanju nov-ca?

Kultura )ivi od ideja. Ideje imaju svo-ju te)inu, one kotaju i esto se ka)e: vri-jedite li onoliko koliko vrijedite ili onoli-ko koliko kotate? Danas se u svijetu ljudikoji se bave kulturom ue kako napisatiprojekte da bi dobili to vie sredstava.Naravno, nain na koji mi razgovaramounutar kulture, nain na koji ljudi iz kul-ture razgovaraju s onima od kojih tra)esredstva dva su razliita naina. Kod nas sepodrazumijeva da kultura mora dobitisredstva. I ona zasad dobiva i malo tkomo)e rei da nema priliku neto dobiti odbud)eta, iako se govori o tome da svi do-bivaju po malo. To je stil politike. Za kon-zervativne fondacije i politike poznato jeda daju jako puno sredstava na jako maloadresa. Za one koje se smatra da su lijevoorijentirane poznato je da kroz refleks so-cijalne politike i dr)avu blagostanja (pot-rebu da svi budu namireni) daju manje namnogo adresa. I onda nitko nije zadovo-ljan. Zato se i danas kod nas govori: tra)i-te sredstva dalje. Umijee u kojem se onikoji tra)e sredstva snalaze na razne nai-ne, uglavnom je slabo poznat. Zato sadpostaje pitanje: kako uvjeriti druge, kakouvjeriti one koji zagovaraju kulturne vri-jednosti da i oni koji dolaze ulagati i imajupuno financijskih sredstava, dakle da i ka-pital koji dolazi u Hrvatsku shvati zato bimorao ulagati u lokalnu sredinu, u lokalnoobrazovanje, u lokalnu kulturu. Na argu-ment je da se kapital jako brzo kree posvijetu i ubire ogromna sredstva i trebalobi ga zainteresirati da uspori ritam, da ra-zumije sredinu, da ovdje )ive generacije ida e )ivjeti i dalje, koje ovu sredinu izgra-uju dugo vremena, i da je naa namjerasauvati nae resurse, vrijednosti ambijen-ta, socijalnu ravnote)u, da je u njihovu in-teresu da nam u tome pomognu. Ne )eli-mo sve rasprodati i rasturiti drutvo, a ula-gai u gospodarstvo u ouvanju stabilnos-ti i privlanosti lokalne sredine takoermogu nai svoj interes. U takvom razmi-ljanju o kulturi ulazi se u druga podruja:ekonomska, ekoloka itd. Pokuavajuisve to povezati, pokuavajui govoriti s vi-e jezika, a sa stajalita kulture definiralismo dugoroni razvojni cilj: To je kulturniput odr6ivog razvitka koji razumijemo kaonain da se podizanjem interesa pa i potre-ba za obrazovanjem, od umjetnikog doznanstvenog, i kroz u6itak u kvalitetnijimproizvodima kulture u isto vrijeme ljudipoinju meusobno pribli6avati, privlaiti,otkrivati svoja druga lica koja je dosadanjirazvitak sakrio, zgu6vao, iskrivio od mr-6nje, straha, neznanja, kategoriziranja porasi, vjeri, nacionalnosti, bogatstvu i siro-matvu.... Rekao bih da je to novoroman-tina vizija koje moramo ostvariti novou-tilitarnim sredstvima. Moramo sauvatibogatstvo koje imamo, drutvo smo malihdimenzija, imamo mnogo minijaturnihdragulja (seoskih, gradskih, prirodnih) i

pametnih ljudi. Naravno, imamo i dostanalija i ona su jo uvijek u prvom planu.Ali pametnom razvojnom politikom dob-ro treba zamijeniti loe.

Nove dionice kultureTaj utilitarni dio kulture koji spomi-

njete znai li da i strategija posebnu po-zornost posveuje mogunosti realizacijekorisnog i profitabilnog, odnosno kolikose strategija bavi razliitim podrujimapovezivanja tipa turizam i kultura?

Uz standardne dionice, a to je kultur-na politika sa svim svojim segmentima: fi-nancijskim, pravnim, upravnim, obrazov-nim i drugima, zatim standardne dionicekoje obrauju kulturne industrije, kultur-nu batinu i nove dionice kao poglavljekoje otvaramo po prvi put, jer u Hrvat-skoj to nije bilo razvijeno i nije se razgo-varalo o tome, a to su dionice kulturni tu-rizam, upotreba novih tehnologija u kul-turi (slike Hrvatske vani i kod kue), is-tra)ivanje i razvoj (nemamo va)nih infor-macija o kulturi i ne znamo tono to sedogaa u Hrvatskoj i to bismo mogli odznaajnih i va)nih kulturnih dogaanja uHrvatskoj prikazati vani kao ono to mo-)e privui pa)nju ne samo turista, nego ipoduzetnika), otvorena je tema kulturnogmenad)menta i tema sociokulturnog ka-pitala. To je ideja da se znanje u Hrvatskojkoristi upravo za razvoj koji smo definira-li kao odr)ivi razvoj. To su nove teme i miemo ih ponuditi strunoj javnosti na ras-pravu skupa sa starim dionicama, jer ukulturi postoji dvostruki interes: sauva-no dobro koje je dosad napravljeno i da seide dalje, da se sastavljaju, osmisle noviprojekti i pronau partneri kod kue i uinozemstvu.

Smatrate li da je mnogo novih prijedlo-ga? Kako strategija preporuuje realizaci-ju takvih novih ideja i prostora djelova-nja?

Mnogo je novih prijedloga. Trenutnonajvie rasprave izaziva (i tek e se zahuk-tati) razmiljanje o nainu upravljanja ukulturi kroz kulturna vijea. Mi se obve-zatno zala)emo za suodluivanje strunja-ka jer se kultura ne mo)e prepustiti bilokakvom upravljanju i bilo kome, ali mora-mo dobro otvoriti oi kad pone rad vije-a i odluivanje u tim strunim tijelima davidimo koliko je to efikasno i koliko je tonain da se otvori nova stranica u kulturi.A to znai da se kroz ta tijela proputajunajkvalitetniji i najzanimljiviji projekti, dase stvara novi duh )ivosti u kulturi. Drugivelik prijedlog kulturna je decentralizaci-ja, ali ne decentralizacija bez kraja i konca,nego sputanje ovlatenja ponajprije tose tie dugoronijeg planiranja u kulturi na razinu )upanija, ali ne postojeih, negobuduih )upanija.

Mo1ete li pojasniti te budue 1upanije? Ne )elei prejudicirati upravni i teri-

torijalni sustav u Hrvatskoj, oekujemoda e se Hrvatska rekonstruirati (to je inajavljeno, a vjerojatno e se dogoditipred neke budue izbore), a to je zahtjevmnogih, ponajprije turistikog sektora.ini se da svi pri)eljkuju da Hrvatska re-gionalno, a to znai i kulturno izgledaonako kako je povijesno izgledala kroz re-gije i prostore s identitetom. To ne znaida se raspadne, nego da bi regije kao to suDalmacija, Istra, Slavonija i druge trebalebiti one koje mogu govoriti u prvom licuo sebi, jer imaju svoj identitet.

Stvarnost i virtualne temeU tom sluaju centar vie ne bi mogao

govoriti u ime svih o svemu. Centar defi-nira ciljeve razvitka na srednje i du)e raz-doblje, kontrolira zakonitost, ali funkcijerazvoja pa tako i kulturnog planiranja pre-laze u ruke )upanijskih predstavnika vlas-ti. Taj mnogostruki mi temelj je hrvat-skog kulturnog bogatstva u prolosti, a tobi trebao biti i u budunosti. Ta buduno-st naravno nije prednacionalna, nego pos-tnacionalna. Nalikuje malo na Hrvatsku izdoba carstva, jer mi sad ulazimo u novoveliko carstvo koje se zove globalizacija,Europska unija itd. Naravno, to je carstvobez cara, bez sredita, tj. s puno malih sre-dita i Hrvatska sa svojom kulturom vidisvoje mjesto u takvoj Europi. To je Euro-

6 III/50, 1. oujka 2,,1.

Kultura ili sirotinja

Vjeran Katunari, voditelj tima za izradu Strategije razvitka kulture

Ako se ovako nastavi,Hrvatska e se raspastina dva dijela od kojih jedan ide na koncerte, ukazalite, ima puno novaca i sve zube i onekoji nikamo ne idu i imaju sve manje zubi. S te dvije kulture sra-motno je ivjeti u budunosti

Moramo biti realni i ve sada reikako e kulturi pripasti neka formulacija o horizontu Hrvatske,ali je sigurno da ona nije u prvomplanu

III/50, 1. oujka 2,,1 7

pa s puno manjina, Europa u kojoj su ma-njina i Francuzi, Englezi i svi drugi, a uukupnom zbroju )ive od naela: malo jelijepo. Tako vidimo temeljno naelo eu-ropske zajednice kultura i naroda. Biznisje naravno pokretaka materijalna snaga,ali se ne smije izdii iznad takvog drutvai preurediti ga kao robnu kuu.

Kako se u tim novim putokazima nala-zi i snalazi ono to smatramo klasinim,tradicionalnim, institucionalnim u kultu-ri? Kako e funkcionirati odreene vrsteili institucije umjetnosti?

Budui da je prijedloga mnogo, nap-ravljena je skala od deset stupnjeva kojimase mo)e kretati budua kulturna politika.to se tie kulturnih industrija (proizvod-nja knjiga, diskografija, filmska industrijaitd.), odluili smo se za pomak k proiz-vodnji veeg opsega, a to znai pokuaj dase kulturni proizvodi plasiraju na stranatr)ita, da se pri tom radi u koprodukcija-ma. U dionici o diskografiji dana je ideja oulaganju u manju fonografsku tvornicu, udionici o kinematografiji da se Jadran filmosposobi za proizvodnju ili usluge za veetr)ite, u dionici o knjigama mnogo je za-nimljivih ideja o suradnji pisaca na meu-narodnom planu, o koprodukcijama uproizvodnji, promociji i distribuciji.

No nau e kulturnu javnost mo)da jovie zanimati klasine ili cehovske te-me, koja su rjeenja ponuena za proble-me kazalita, umjetnikog obrazovanja ukolama, za stare ideje filmskog instituta,tu je i vrua tema medija i HRT-a, uglav-nom mislim da itanje tog tiva nee bitidosadno.

Zajedniko je da svi tra)e osuvremenji-vanje, ubrzanu modernizaciju djelatnosti,povezivanje i meunarodno umre)avanje.To najvie dolazi do izra)aja u zahtjevimaza to br)im prihvaanjima novih tehno-logija da se konano uspostavi ta virtualnahrvatska kulturna stvarnost. Jer Hrvatskaje mala i o njoj treba informaciju plasiratidaleko, to se mo)e dalje. Iako, po mommiljenju, to treba raditi na izuzetno pro-miljen nain i voditi rauna o tome da mipuno bolje izgledamo izbliza nego iz da-leka.

Dobar dojamKako to objanjavate? ini mi se da ljudi koji dolaze u Hr-

vatsku kad iz nje odlaze imaju puno boljedojmove nego to je slika koju aljemo usvijet, barem do sada.

Jesmo li preklasini, dosadni ili nam ne-dostaje nekih drugih atrakcija?

S jedne strane nai dizajneri rade mno-go dobrog, kao to su pokazali na dvijezadnje svjetske izlo)be na kojima su afir-mirali i sebe i zemlju. Ali to se tie pred-stavljanja svih dijelova hrvatske kulture tuje potrebno jo jako mnogo napraviti.

Je li to i pitanje nae upornosti pa tako i"mora" naih nea1uriranih internetskihstranica?

Sad se radi projekt u suradnji Minis-tarstva kulture i Otvorenog drutva Cultu-reNet Croatia. Cilj projekta davanje jepotpune informacije o kulturnim sadr)aji-ma u Hrvatskoj i da se to plasira inozem-stvu. Taj projekt bi trebao potrajati par go-dina, a to se tie rada na digitalizaciji, to jemnogo vei posao. Tako rad na digitaliza-ciji kulturne batine mogu raditi posebnespecijalistike struke, ali kako sastaviti po-ruku, kako predstaviti Hrvatsku, kako utoj ekonomiji budunosti, koju zovu eko-nomija do)ivljaja, nau sliku uiniti pod-jednako zanimljivom s jo dvjestotinjakreprezentativnih nacionalnih slika, kako sesnai na tom tr)itu - to je pitanje za vrsnestrunjake i potrebno je mnogo novih ide-ja.

Ali, i dalje mislim, bitno je izgraditi do-bar neposredni do)ivljaj u kontaktu izme-u posjetitelja i domae sredine, a opet mise ini da e dobar vanjski dojam biti mo-gu tek kada sami izgradimo dobre dojmo-ve meusobno, mi domai, jedni o drugi-ma. Grozno mi je uti, na primjer, da semoramo smirivati uoi i za vrijeme turis-tike sezone, da se tada moraju ukloniti ba-rikade, pjena s usta i sline stvari, kao da seradi o Olimpijadi nakon ega se mogu nas-taviti Peloponeski ratovi.

Nakon poetka rada na strategiji kultu-re u Hrvatskoj ostali ste u kontaktu i s Vi-jeem Europe. Rade li druge europske zem-lje strategiju ili jo rade izvjetaje i kako seoni odnose prema svojoj kulturi? Kako vi-de njezinu budunost?

Dosad je zavreno esnaest nacional-nih izvjetaja. Priprema se jo trinaest.Zahvaljujui radu na naoj strategiji iz1997/8. godine pozvan sam kao ekspertVijea Europe da budem izvjestitelj za Ma-kedoniju. Hrvatski izvjetaj dan je kaouzor svim zemljama koje sada rade nacio-nalne izvjetaje. Zato sam i pozvan pripo-moi izradi tih drugih izvjetaja. Izvjetajtrenutno radi i Bosna i Hercegovina, a ta-mo odlazi Charles Landry, koji je bio i kodnas.

Kultura izvan slubene podjeleto se tie makedonskog izvjetaja, za-

nimljivo je da su oni prije toga izradilisvoju strategiju kulturnog razvitka, sred-njoronu, za idue etiri godine. Dakle i-li su obrnuto od nas. Ta strategija klasinije planski dokument u kojem je vrlo pre-cizno razraeno, primjerice, koliko trebatrajati ohridski festival, koliko godinjenapraviti cjeloveernjih igranih filmova(norma im je dva naspram naih est). Ra-do ka)u da dijele hrvatska iskustva jersmo izali iz iste zemlje i sustava, ali da suim problemi drukiji. Tako, primjerice,smatraju sreom da u njihovu nacional-nom izvjeu nisu mediji. Kad smo mi po-eli izraivati strategiju u Hrvatskoj,shvatili smo da s pojmom kulture mora-mo ii izvan slu)bene podjele dr)avnih re-sora i da kultura nije samo ono to se do-gaa u zatvorenom prostoru kazalita,koncertne dvorane ili galerije, nego je onaposvuda. Dakle mi smo se odluili za am-biciozniju i dugoroniju strategiju, a timei vei rizik i mogunost pogreaka. Njiho-vu strategiju izraivalo je njihovo minis-tarstvo kulture, za sada ono izrauje i na-cionalni izvjetaj, a na tim sastavljen je iod nezavisnih strunjaka i strunjaka iz

dr)avne uprave.Kolika je svijest kod nas, a kolika u

drugim zemljama o tome da e se u bu-dunosti sve vie ljudi susretati ne samo ukulturnom inu i kulturnom prostoru, ne-go i u proizvodnji kulture, odnosno uprivreivanju i djelatnostima koje eosim kulture participirati i u drugim pros-torima, kao to je kod nas aktualni turi-zam?

Svijest o tome u europskim zemljamavrlo je velika. U Nizozemskoj, Finskoj,Austriji ili Velikoj Britaniji prostor je kul-tiviran i hiperestetiziran. Gotovo ni nemaprirodnog prostora koji nije obraen ljud-skom rukom, pa se javlja nedostatak iz-vornog, divljeg pa i ru)nog, to ontolokiznai da nema ni lijepog. I tu novu stvar-

nost zovemo kultura. U takvom prostorukulturno suobraanje ispada tautologi-jom. Mediji i cijela ekonomija koncentri-raju se na prodaju, na tr)ite putem me-dijskih slika, poruka. To doba kulturemo)da nije ono to su mnogi oekivali, dae pobijediti duh prosvjetiteljstva kojineprestano radi, prepoznaje promaenerealizacije i zamjenjuje ih adekvatnijim svie stvaralakog proturjeja.

Pomo ljudskom raduSada )ivimo u ambijentu stilizirane ma-

sovne kulture u koji povremeno upadajuprojekti visoke kulture. Tako izgleda kul-turni mainstream Zapada. Postoji i alter-nativna sfera. Ali to nije sve kada je rije okulturi. U kulturi ili uz nju )ive ljudi sasvojim problemima, oni tra)e duh razu-mijevanja, neku bolju zajednicu. I nacio-nalno je bilo izraz te potrebe za najboljomzajednicom. Mi ne mo)emo danas kad jerije o Hrvatskoj govoriti da se kulturu netie tragina pojava da ima mnogo neza-poslenih ljudi iji se rad obezvreuje.Mo)da e u budunosti bar jedan dio kul-ture i sama umjetnost morati pokuativratiti dostojanstvo ljudskom radu, naui-ti ljude mnogim vjetinama koje im ne-dostaju. Ljudi su do sr)i obeshrabreni jerih se uvjerava da ne znaju raditi, da dolazinovo doba, informatiko, za koje su oninepismeni. Naravno, treba im pomoi dase osposobe za potrebe novih radnihmjesta, ali raunalo nije jedini dokaz ljud-skih sposobnosti. Ljudski rad trebalo bioplemeniti tako da inducira zadovoljstvoi pozitivnu energiju. Vjerojatno e umjet-niki dizajn i cjelokupna sfera znanstve-nog znanja morati pomoi ljudima da bise pokazalo da je novo znanje namijenje-no njima, a ne strojevima. Na koji e na-in umjetnost pomoi ljudskom radu sadje mo)da i filozofsko pitanje ili pitanje da-lje budunosti, ali kulturni razvitak i kul-tura sama mo)e se razumjeti kao nepres-tani pokuaj da se povrati ljudsko dosto-janstvo i da se slijepi zajednica koja se ras-pada.

Mo1e li kulturni razvitak imati plan usluaju kad se prostor raspada, regionali-zira i sve to s time ide, mo1e li ona viebiti predmet nacionalnog interesa, tko izatoga stoji financijski i tko uope nosi tak-ve projekte i za koga?

Ako se drutvo raslojava/raspada nabogatu, dobrostojeu manjinu i masu si-

romaha, oajnika, onda naravno da e se ikultura raspasti na slian nain ili na nainna koji je nekada )ivjela. Kada mnogo lju-di govori jezikom koji je jezik elementar-nih potreba nasuprot jeziku visoke kultu-re koji ne samo da veina ne razumije, ne-go i vidi da je mimoilazi, da odlazi u nekudrugu svrhu. Ljudi nee razumjeti takvukulturu. To nije njihovo. Sjeam se da suprije nekoliko godina u Leipzigu prosvje-dovali nezaposleni pred zgradom filhar-monije zbog toga to je dr)ava odluiladati filharmoniji velika sredstva umjestoda njih osigura.

Misija sa zubimaIdui naim ulicama vidim da sve vie

ljudi nema ni zube. Ako se ovako nastavi,Hrvatska e se raspasti na dva dijela odkojih jedan ide na koncerte, u kazalite,ima puno novaca i sve zube i one koji ni-kamo ne idu i imaju sve manje zubi. Sa tedvije kulture sramotno je )ivjeti u budu-nosti. Nadam se da do toga nee doi ibarem bi nacionalna kultura, ako taj po-jam neto jo znai, trebala sauvati pozivone koja misli o zajednici kada je najte)e.

Spomenuli ste dvadeset dionica na ra-zini ukupnog interesa Vlade. Koliko jezavreno i to sada?

Koliko sam uo na zadnjem sastankuzavrena je veina i sad bi trebalo otvoritiraspravu voditelja timova koji e najprijenainiti kratki dokument pod naslovomMisija Hrvatske. Moramo biti realni i vesada rei kako e kulturi pripasti nekaformulacija o horizontu Hrvatske, ali jesigurno da ona nije u prvom planu. Takvisu problemi i takvo je tumaenje njihovihuzroka i gledanje moguih rjeenja je tak-vo da ne postoji bitan interes za kulturu.

to je i postoji li misija Hrvatske? Ne znam to to znai u ovom trenut-

ku. Nismo jo poeli razgovarati o timkategorijama, pa zasad ne znam ni to toznai u smislu cjelokupnog razvitka.

Do sada se vrijeme utroilo (a bilo gaje premalo) da se izrade svi sektorski iz-vjetaji. Po zavretku tog posla treba sepitati to smo dobili: je li to zbroj dvade-set izvjetaja s nekoliko tisua stranica iliosnovica za zajedniki strategijski izvje-taj. Moglo bi se formirati nekakav opikoncept Hrvatske strategije razvitka, alise onda postavlja pitanje prema emu mite)imo. Obino se ka)e da je za Hrvatskulako jer je njezin cilj jasan. To je ulazak uEuropsku uniju. To je lako rei i to je teh-niki cilj koji zahtijeva mnogo predradnjiza koje se tono zna koje su (prete)nopravnog karaktera i vlada mnogo togatreba platiti, ulo)iti da bi se pokucalo navrata Europske unije), ali to mo)e dugotrajati.

Skupo plaanje intimnostiTeko je znati to e sutra biti s Europ-

skom unijom i kako e ona izgledati. Ami moramo znati kako emo )ivjeti ovdjei sa im emo )ivjeti. Kakav je cilj naegrazvitka? To je kretanje iznutra a ne samoprema van. Unutarnji adut je, izmeu os-talog, ouvati prirodno-povijesne dimen-zije od nasrtaja bogatih korisnika obuze-tih idejama veliine, poput velikih luka,gatova, marina. Evo kako se o tome raz-milja, na primjer, u naoj dionici o spo-menikoj batini. Dolazi vrijeme kada ese tra)iti i skupo plaati intimnost malihluica koje e na kopnu nuditi bujnu )i-votnost karakteristinih lokalnih obli-ka.... To je logika odr)ivog razvitka kadse radi o fizikom prostoru i povijesnimelementima sadr)anim u njemu. Mi smomali, ali imamo puno takvih detalja kojine smiju biti upropateni zbog bilo kojegkratkoronog interesa i bilo kojih nova-ca. Na veliinama koje unitavaju prostormo)da e nekolicina ljudi zaraditi, ali de-setak godina poslije nitko takav prostornee cijeniti, a onima koji su na toj rabotizaradili, izgubit e se trag.

Zato se zala)emo za definiciju odr)i-vog razvitka i pokuali smo (iako za to dosada nije bilo vremena) pridobiti i drugeza tu definiciju. A kako e krovni doku-ment izgledati, teko je rei dok jo nisuraspravljena ni temeljna pitanja. O tomee se raspravljati za kojih par mjeseci.

Dobar vanjski dojam bite mogu tek kada samiizgradimo dobre dojmove meusobno, midomai, jedni o drugima.Grozno mi je uti, naprimjer, da se moramosmirivati uoi i za vrijeme turistike sezone, da se tada moraju ukloniti barikade, pjena s usta isline stvari

8 III/50, 1. oujka 2,,1.

Sran Vrcan

ema sumnje da je pojamkulture u sociologijskom ikulturno-antropologij-

skim diskurzu ve odavno dobioobilje)ja izrazito vieznanog i,stoga, veoma prijepornog pojma.Dovoljno se prisjetiti da su A. L.Kroeber i Clyde Kluckhohn usvojoj poznatoj kolekciji defini-cija kulture naveli 164 razliitedefinicije kojima su se slu)ilirazliiti relevantni autori. Oni suistodobno opisali ili samo nazna-ili niz prijepornih toaka okokojih su se vodili veliki sporovi uraspravama o kulturi: od spora oodnosu kulture i prirode te kul-ture i civilizacije preko spora iz-meu duhovnog i materijalnog,subjektivnog i objektivnog, or-ganskog, cjelovitog i svrhovitogte mehanikog, artificijelnog iutilitarnog do spora o onome toje dato kao ugraeno u naekosti i onome to promiljamomozgom te izmeu kulture ujednini i kultura u mno)ini itd.U najnovije vrijeme na to je uka-zao i Terry Eagleton, prikazujuipovijest razlika u shvaanju kul-ture, pa i sporova oko kulturekoji su povijesno prevladavaliponajprije u modernoj evropskojmisli. I to prepoznavajui sadr-)ajno tri glavne tradicionalnestruje u definiranju kulture: prvukoja kulturu shvaa i odreujekao vrijednosno obojenu civil-nost, te je vezuje za napredak ucivilnosti, odnosno kultiviranos-ti; drugu koja prividno vrijed-nosno neutralno definira kulturukao nain )ivota i treu koja kul-turu reducira u osnovi na umjet-nost s nizom )arinih spornihtoaka u njihovu meusobnomodnosu. To se mo)e lijepo ilus-trirati primjerice sporom izmeukulture kao civilnosti koja jesuprotnost barbarstvu i kulturekao nain )ivota koja mo)e bitikompatibilna s barbarstvom iliidentina s njim.

Afirmacije nacionalnih, etnikih... identiteta

Ono to, meutim, karakteri-zira suvremene prijepore okokulture jest to to se pomaknulo)arite takvih sporova. Taj po-mak je nastupio poetkom se-damdesetih godina kada se kul-tura ponajprije poinje vezivatiza osobite identitete, te se rabiza afirmaciju specifinih identi-teta nacionalnih, etnikih,spolnih, regionalnih itd. dalekovie i daleko prije nego za njiho-vo nadila)enje transcendiranje.Zapravo kultura tada sama pos-taje drutveno polje otrih sup-rotstavljanja. Od tada u )aritu

sporova nije vie pitanje o veemili manjem stupnju preciznosti idosljednosti u definiranju kultu-re i o eventualnom eksplikativ-

nom potencijalu pojedinih defi-nicija, nego su izravno posrijedidrutveni uinci odreenih shva-anja kulture kad se ona pretoeu politiki relevantne i politikidjelatne ideje. A to znai da vena teorijskoj razini ponu slu)itilegitimiranju odreenih politi-kih strategija i politikih akcijakoje se ponajee pozivaju usvom politikom djelovanju i naosobita, ali lako prepoznatljivashvaanja kulture. I to tako totakvim shvaanjima daju statusnavodne drutvene prirodnosti inormalnosti koja pretendira daje i znanstveno-teorijski uteme-ljena. Na iskustvenoj i djelatnojrazini upravo takva shvaanjakulture slu)e odreenim politi-kim strategijama kao podloga zapolitike mobilizacije i njihoveizravne politike legitimizacije. Ito u znaku jednostrane politikeinput legitimizacije, a ne legiti-mizacije na temelju sklada izme-u input i outputa odreene po-litike koja im je nedohvatljiva.Ni to nije, naravno, apsolutnanovina u openitom diskurzu okulturi: dovoljno se prisjetiti i-njenice da je primjerice ThomasMann pokuao Prvi svjetski rat,dok je jo trajao, protumaitikao sukob izmeu zaraenihstrana koje su navodno otjelov-ljivale dva suprotna shvaanjakulture jedno mehanicistiko iartificijelno, a drugo organsko iprirodno.

Zajednica krvi i tlaMeutim, u suvremenom je

okviru najrelevantnije da je nadjelu obrat po kojem pojam kul-ture zbog svojih moguih dru-tvenih uinaka dobiva znaajkesvojevrsnog drutveno opas-nog pojma, pa se po svojemsadr)aju i po svojim funkcijamapribli)ava tradicionalnom pojmurase kao klasinom drutveno"opasnom pojmu" kako je on biodefiniran i koriten u tipino ra-sistikom ideolokom, ali i ukvaziznanstvenom diskurzu. Naslian nain kultura sada zadobi-va manje-vie isti sadr)aj i istefunkcije koje je imala prije i poz-nata sintagma Blut und Boden

Geimeinschaft koja se pretakala upolitiku praksu i jo vie u dr-)avnu politiku. Naravno, nije vi-e posrijedi samo onaj tip odno-

sa prema kulturi koji je WalterBenjamin svojevremeno nagla-sio, upozoravajui da povijestpokazuje kako iza velikih kultur-nih dostignua stoji barbarstvokao njihovo nalije. No isto takonije vie posrijedi ni onaj tip od-nosa prema kulturi koji je dobiosvoj pregnantni izraz u poznatojtvrdnji jednog od nacistikih gla-

veina da kad se uje rije kultu-ra odmah hvata za pitolj jer je zanjega kultura znaila kritikumisao i kritiki odnos prema nje-govu svjetonazoru i ideologiji teprema politikoj praksi koja seopravdavala tim svjetonazorom.Posrijedi je, moglo bi se rei, iz-ravno suprotan odnos. Posrijedisu takoer i shvaanja kulturekoja su relativno nedavno dobilana popularnosti i kredibilnostiponajprije u sklopu suvremenogirokog zaokreta od politike in-teresa koja je dominirala deset-ljeima k politici identiteta kojapostaje dominantna u najnovijevrijeme. I to po tome to upravokulturna razliitost postaje odlu-ujui faktor u oblikovanju poli-tiki relevantnih identiteta, te ta-ko kultura biva nu)no uvuena u

dananje tzv. identitetske borbeprema terminu Charlesa Taylora.Ono to je pri tome najrelevan-tnije jest da se takva shvaanja na

razini neposredne politikeprakse manifestiraju prije svegatako to kultura postaje zadnjilegitimni temelj na kojemu sedaju ili uskrauju prava ljudska,ustavna, politika, graanska itd. kao to postaje i najdublja legi-timna osnova za striktno i rigid-no drutveno ukljuivanje i is-kljuivanje sa svim onim to sasobom ponekad donosi. Ili, jopreciznije, kultura postaje pod-loga na kojoj se vri suvremenoinsceniranje politike legitimiza-cije takvog davanja i uskraivanjaprava kao i insceniranje legitimi-zacije drutvenog ukljuivanja iiskljuivanja. Na toj podlozi popravilu selektivnog i diskrimini-rajueg davanja i uskraivanjaprava kao i rigidnog drutvenogukljuivanja i iskljuivanja, dajese privid neega to je samo posebi razumljivo, a konkretne sepolitike odluke kojima se to os-tvaruje oblae u ruho neega toje u osnovi nepolitiko ili pred-politiko.

Vrijedi spomenuti da je klasi-an primjer na koji se to shvaa-nje kulture nedavno politikimanifestiralo mogue nai naprimjer u intervjuu koji je FranjoTuman dao New Yorkeru uo)ujku 1991. godine i u kojemrazloge za nemogunost )ivotaHrvata i Srba u zajednikoj dr)a-vi i za nu)nost secesije nije tra-)io u pogrenim, diskriminiraju-im ili represivnim i autoritar-nim te nedemokratskim sistem-skim i institucionalnim aran)ma-nima, nego u dubljim i temeljitoneuklonjivim razlikama u kulturiizmeu Hrvata i Srba koje svakioblik njihova su)ivota ine ne-moguim i neodr)ivim. U tomintervjuu Tuman je, naime,ustvrdio da Hrvati pripadajurazliitoj kulturi razliitoj civi-lizaciji od Srba Hrvati su dioZapadne Europe, dio mediteran-ske tradicije. Srbi pripadaju Isto-ku. Njihova Crkva pripada Isto-ku. Oni rabe irilicu, koja je is-tona. Oni su istoni narod po-put Turaka i Albanaca. Oni pri-padaju bizantinskoj kulturiUnato slinosti u jeziku, mi nemo)emo )ivjeti zajedno. (Na-

vodi se prema knjizi CatherineBarnes).

Vrijedi, dakako, spomenuti dase takva shvaanja u znanstve-nom diskurzu mogu dobro ilus-trirati zakljukom do kojeg jedoao Ernest Gellner, polazeiod kljune i djelatne politikeformule modernog nacionalizmaJedna nacija, jedna kultura i jed-na dr)ava i od svog itanja tzv.nacionalistikog imperativa onu)noj i po)eljnoj konvergencijidr)avnih granica s nacionalnimgranicama. Zakljuak glasi dapod odreenim prilikama imple-mentacija tih politikih formulamora ukljuiti razmjenu sta-novnitva ili protjerivanje, temanje ili vie nasilnu asimilaciju,pa ponekad i likvidaciju da bi sepostigla ona uska povezanost iz-meu dr)ave i kulture (sic!) kojaje sutina nacionalizma. U sli-nom duhu e kasnije i ClausLeggewie zakljuiti da kulturnisistem nije vie kraj i funkcijadrutvene integracije kako je topostulirala starija sistemska teo-rija: namjesto smirivanju sukoba,sve vie slu)i njihovom izra)ava-nju. To na izriit nain vrijedi iza Huntingtona za kojega je, ka-ko na to s razlogom upozoravaRsen, rat uistinu majka svihstvari u spletu odnosa izmeurazliitih kultura, te se i vlastitiidentitet uvijek iznova raa iz ra-ta. Naime, rat je fiziko ozbilje-nje kulturnog naela diferencija-cije u procesu nastanka identite-ta. Poinje se takorei na duhov-noj razini rijeima, slikama i sim-bolima razliitosti. Na kraju pakstoji oru)je, krik i smrt i govoreistim jezikom etnocentrizma.Naravno, iz toga doista slijedizakljuak da je pojam kulture utom smislenom okviru uistinupostao drutveno opasan pojam.

Minidrame kulturaVrijedi neto preciznije opisa-

ti to shvaanje kulture. Ono pre-doava kulturu uglavnom nasljedei nain:

a) Kultura postoji samo u ob-liku mnotva distinktivnih pake-ta naina )ivota koji su kao svo-jevrsni zatvoreni tekstovi uza-jamno nekomunikabilni i nespo-jivi, te znae afirmaciju osobitaidentiteta, pa je, stoga, posrijedisvojevrsna apsolutizacija parti-kularnosti. Tako se drutvenisvijet poima kao jasno podijeljenu mnotvo distinktivnih kulturaod kojih svaka pripada manje-vi-e samo jednoj zajednici ili se ot-kriva, po Zygmuntu Baumanu,kao svijet razbijen u mnotvomini-drama.

b) Kultura, uvijek u mno)initj. obliku distinktnih paketa, uosnovi je jedinstvena i unutarnjehomogena, te, stoga, u tom oso-bitom, prema unutra okrenutompogledu, partikularno dobivastatus univerzalnog. Posrijedi je,dakle, osobiti kulturni plurali-zam kojim se osporavaju preten-zije na univerzalnost kultureafirmacijom mnotva kulturnihminisvjetova i njima svojstvenih)ivotnih minidrama koje, meu-tim, u svom minikrugu imajuupravo ista ona svojstva koja sepripisuju univerzalnoj kulturi.

c) Kultura se kao mnotvokultura mijenja i razvija u osnovina genealoki nain kao organskiproces i kao stihijska evolucijana temelju svojih zadatih intrin-zinih znaajki. To se dogaa ionda kad se mijenja kao osobitodgovor na nove izazove iz svogokru)enja.

d) Kultura se teritorijaliziratako da se geografski prostori i

Kultura kao drutvenoopasan pojamDefiniranje kulture kad sepretae u odgovarajuepolitiko djelovanje prestaje biti bezazlenapojmovna igra

U aritu nije viepitanje o manjemstupnju preciznostiu definiranju kulture, nego su izravno posrijedidrutveni uinciodreenih shvaanja kulturekad se ta shvaanjapretoe u politikirelevantne ideje

III/50, 1. oujka 2,,1 9

Dean Duda

to je to socijaldemokratsko u hr-vatskoj kulturnoj politici otkad jeresorno ministarstvo u rukama so-

cijaldemokrata? To se pitanje doista mo)euiniti smijenim jer svojom prividnompartikularnou logino izaziva slino ko-je generalno postavlja stvar. Dakle, to jeuope socijaldemokratsko u nainu vlada-nja u proteklih dvanaest mjeseci?

Bezbojna tehnologija vladanjaMjesto odgovora nalazi se, naravno, u

diskurzu. Kulturalni diskurz vlasti naliku-je slovkanju uenika prvoga razreda os-novne kole. Njegovi jedini orijentiri teksu prazne rudimentarne kategorije rano-modernistike kulturne abecede. Njegovaje suvislost obrnuto proporcionalna nje-govoj medijskoj zastupljenosti. to zap-ravo mo)e biti socijaldemokratsko u dis-kurzu politike moi koji cinizmom gos-podara riznice uglavnom operira katego-rijama kao to su mainstream, avangarda,

alternativa, dr6avni umjetnici, slu6benaumjetnost, mnotvenost kulturnih estetika,i-i, odnosno dvije hrvatske kulture. To jetek pozicija malograanske fascinacijevelikim dekima koji su poetkom sto-ljea mijenjali svijet, ali su morali, primje-rice, jesti i plaati re)ije. Upravo su te re-)ije mogunost da se bude u njihovoj bli-zini, da im se docira, da ih se nadzire, dase, za razliku od kulturnoga kapitala, op-lodi tek politika mo.

Teko je kategorijama oblikovanim napoetku prologa stoljea dokuiti onoto se danas zbiva. Starinski diskurz mo-)e artikulirati samo starinske stvari. Kul-tura je na najgori mogui nain upisana ulogiku vladanja koja se ogleda u tome dapolitika elita uglavnom gaca uga)enimstazama reprezentativnoga modela hade-zeovske kulture pokuavajui mjestimicepromijeniti lik, ali ne i artikulirati novo.Svi su rituali i festivali ostali, samo to suove godine bili znatno bolji nego pret-hodnih. Ministarstvo funkcionira kao u-var trezora, a ne kao netko tko bi dobromzakonskom regulativom i pametnim ula-

ganjem mogao oploditi kulturni kapital.Za to je ipak potrebna, ostanimo u dis-kurzu koji kulturna vlast razumije, ne-kakva optimalna projekcija, a ne tekpolitika pravednije raspodjele novca.Takvi nazori nude zapravo samo spora-dine oblike rekreacije umjesto kreacije ipoivaju na hegemonijskoj pripovijesti okatastrofalnom zateenom stanju. Onoto se pokuava prikazati kao socijalde-mokratska kulturna politika samo je jed-nostavna tehnologija bezbojne vlasti.

Premjetanje konceptaKultura je obina. Ta reenica Raymon-

da Williamsa, slo)ena u svojoj jednostav-nosti ili pak jednostavna u svojoj slo)enos-ti, podrazumijeva kulturu kao nain )ivota

neke zajednice koji znaenj i vrijednostine nalazi samo u umjetnosti i intelektual-nim proizvodima duha nego ponajprije uinstitucijama i svakodnevnom iskustvu.Ona je mo)da putokaz semantikoga, do-

dao bih i socijalnoga, premjetanja repre-zentativnoga koncepta kulture prema so-cijaldemokratskom. Ona u kasnijim teorij-skim izvodima vodi prema odreenju kul-ture kao prostora neprestanog sueljava-nja, artikuliranog sukoba, a ne homogeno-ga koncepta koji podsjea na politiku po-mirbe podijeljenoga hrvatstva bivegapredsjednika. Koncept kulture vladajuegarniture tek je horizontalna uslu)na dje-latnost skromnih proraunskih razmjera.Njezina vertikalna i socijalna napetost izis-kuje drukiji raspored snaga. Za to je po-najprije potrebna drukija kultura vlada-nja, drukija kultura kao vlast i drukijavlast kao kultura.

Doista, to je to socijaldemokratsko uhrvatskoj kulturnoj politici otkad je resor-

no ministarstvo u rukama socijaldemokra-ta? Nita. to je uope socijaldemokratskou nainu vladanja u proteklih dvanaestmjeseci? Nita. Dvaput nita.

Teaj hegemonije

Kultura je obina

drutveni prostori poklapaju:kultura kao mnotvo distinktiv-nih paketa nu)no se vezuje zaodreene teritorije, pa se, stoga,drutva poimaju kao svojevrsniteritorijalizirani kulturni bloko-vi.

e) Kultura se istodobno na ne-ki nain naturalizira, te dobivasvojstva jednog kvazi determi-nistikog pojma. Naime, kultur-noj se razliitosti pridaju i svoj-stva i funkcije sline funkcijamabioloke razliitosti )ivih bia, tese mnotvenost kultura pojavlju-je kao nain na koji se u ljud-skom okviru zajamuje pre)iv-ljavanje i stabilnost u svijetu u

kojem su ljudi stalno suoeni skontingencijom i izrazitommnotvenou mogunosti (paponekad i pravom "tiranijommogunosti") i izazova onakokako tek raznolikost biolokihvrsta zajamuje prilagoivanje,odr)avanje )ivota i njegovu rep-rodukciju u isto tako iznimnoslo)enom, promjenjivom i raz-nolikom prirodnom svijetu. Na-ravno, naturalizacija kulture upolitikoj upotrebi ima ona svoj-stva koja ima naturalizacija dru-tvenog uope po tome to u os-novi apsorbira odluke i mijenjaodluke u neodluke.

f) Za kulturu se dr)i da je sva-kome potrebna u obliku kohe-retnih i homogenih paketa da bisvatko mogao osmisliti svoj vlas-titi )ivot, pa je i socijalizacijamogua tek unutar odreenogkulturnog konteksta. Tako se su-gerira da zapravo kultura vieizabire nas nego to mi izabire-mo nju dok se pak dosljednokonformistiko usvajanje sadr-

)aja kulturnih paketa pretvara uuvjet normalnosti pa i mentalnogzdravlja pojedinaca.

Kultura vokmena ili ubijanjeg) Pretpostavlja se posve oso-

bita veza izmeu kulture i dru-tvene moi pa se, s jedne strane,dr)i da je kultura sama po sebimo i izvor drutvene moi, alise, s druge strane, kultura bezoslonca i bez potpore vlasti dr)ida je osuena na propast, pa, sto-ga, nacionalna kultura kao dis-tinktivni paket naina )ivotanu)no tra)i i zatitniki krov na-cionalne dr)ave koja mora pro-movirati nacionalnu kulturu ijamiti njezin monopol. Zazaokru)ivanje i jedinstvo kao iodr)avanje i prosperitet nacio-nalne kulture kao distinktivnogpaketa potreban je vrst brak iz-meu nacionalne kulture i nacio-nalne dr)ave.

h) Na jedan paradoksalan na-in povezuju se naelni kulturnirelativizam koji inzistira na tvr-dnji da su sve kulture meusob-no neusporedive i podjednakovrijedne jer nema nekog tran-skulturnog stajalita s kojeg bi semoglo ocjenjivati i rangirati raz-liite kulture, ali se praktino is-todobno zastupa kao djelatnouvjerenje u superiornost vlastitekulture. Time se samo obnavljaprastara plemenska podjela nag-laena ve u samim imenima ple-mena na ljude i ne-ljude ilikasnija podjela na Helene i Bar-bare i suvremena podjela na Bal-kance i ne-Balkance i slino.

Sve ovo upozorava da defini-ranje kulture kad se ono izravnopretae u odgovarajue politikodjelovanje i tom djelovanju slu)ikao podloga njegova legitimitetate prestaje biti bezazlena poj-movna igra. Ono implicira i nekedrutvene konzekvencije s koji-ma se mora raunati. Vrijedi se, utom kontekstu, prisjetiti upozo-renja Alaina Tourainea da je suv-remeni svijet pro)et radikalnijimsukobima od sukoba iz klasinogindustrijskog doba jer su sadaposrijedi sukobi kultura i identi-teta koji su u osnovi ne-negocija-bilni budui da nisu jednostavnosukobi interesa koji su negocija-bilni. Danas sukobi ne suprot-stavljaju samo drutvene aktere,

nego kulture, svijet instrumen-talne akcije svijetu kulture i do-)ivljajnom svijetu (Erlebnisswe-lt). Izmeu njih nema moguegposredovanja. Iz tog su razlogadrutveni sukobi zamijenjenipotvrivanjem apsolutnih razli-ka i totalnim odbacivanjem dru-gih". Nikad, stoga, sukobi nisubili tako globalni do te mjere daje svijet danas pro)et vie kri-)arskim ratovima i borbom na)ivot i smrt nego sukobima kojibi bili politiki negocijabilni. Toje najbrutalnije, ali i za ove pros-tore najrelevantnije istakao Eag-leton svojom tvrdnjom: U Bos-ni ili Belfastu kultura nije samoono to vi stavljate u va wal-kman, nego ono za to ubija-te.

Bibliografija:- Barnes Catherine, Dehumaniza-

tion of the Other in the PoliticalDiscourse of Recognized Leaders andthe General Media, u: Conflict Reso-lution Training Manual for ReligiousPeople, International Seminar, Pecs,1996, str. 12-14.

- Bauman, Zygmunt (1992), Inti-mations of Postmodernity, London,New York, Routledge.

- Beck Ulrich (1993), Die Erfin-dung des Politischen, Zur einer Theo-rie reflexiver Modernisierung, Fran-kfurt a/M. , Suhrkamp.

- Eagleton Terry ( 2000), TheIdea of Culture, Oxford, Malden,Blackwell.

- Gellner Ernest (1986), Nationsand Nationalism, Cambridge, Blac-kwell.

- Kroeber, A.L., Kluckhohn,Clyde /ur./, Culture. A Critical Re-view of concepts and Definitions,New York, Vintage Books, 1963.

- Leggewie Claus (2000), Kulturasveta svetovna kultura, Nova revija,19,(219-220) str. 3-8.

- Rssen Jorn (2000), Etnocentri-zam in interkulturna komunikacija,Nova revija, 19,( 219-220) str. 19-27.

- Taylor Charles (2000), Vera inidentiteta, Religija in nasilje v svetu,Nova revija, 19,(215), str. 1-13.

- Taylor Charles (2000), Challen-ge of Inclusive Democracy, IWMNewsletter, (68), str. 30-31.

to moe biti socijaldemokratsko u kulturalnom diskurzu politike moi koji cinizmom gospodara riznice uglavnom operira kategorijama s poetkaprologa stoljea

"Kulturna razlii-tost u najnovijevrijeme postajeodluujui faktor uoblikovanju politiki relevantnih identiteta"

Daa Drndi

e udi to je u vrijeme anti-birokratske revolucije(1990) desetine tisua gra-

ana iz itave Srbije (plaenim)autobusima pohrlilo u Novi Sad.Kriza sistema ve je bila oita, Ju-goslavija na izdisaju. Osim toga,ruioci jednog i graditelji dru-gog poretka, uz plaeni put, dobi-vali su plavu kuvertu s dnevnicom.Tamo ih je ekao orbast pasulj sparetom kobasice. Kako u povi-jesnim razmjerima dvanaest godinapredstavlja piccolezzu, ne udi nistrast (a bogme ni mr)nja) kojomsu nedavno, doputovavi (takoerplaenim) vlakom iz raznih krajevaHrvatske (i ne samo Hrvatske), uSplitu desetine tisua razularenihstatista kanile pokazati vlastima das masama, s narodom, s pukomnema ale. Ovdje nije rije o mo-tivima, rije je o nainu manipula-cije ljudima i njihovim emocijama injihovim siromatvom. Rije je oopoj neobrazovanosti i o strahukao posljedici stoljetnog modelira-nja kolektivne svijesti. Bivi autori-tarno-totalitarni sistemi od onogmonarhistikog preko faistikogdo socijalistiko-komunistikog(uz ponekad potisnutu, a ponekadosloboenu energiju i aktivnost cr-kava) na ovim Balkanskim pros-torima dobro su obavili posao. Vr-lo temeljito. Trebat e stoljea da sesad ve genetski kodirano, cemen-tirano, ponaanje veine oslobodiokova, atributa psihologije masei eventualno kodira u ponaanjepojedinaca. Parola Svi smo miMirko Norac samo potvruje ka-ko povijest polako stari.

Upravo protiv toga, protiv ko-lektivne svijesti, a u prilog pojedin-cu i njegovoj slobodi, u najgrubljimcrtama, govori anarhizam.

Opasni anarhizamOd pamtivijeka, utopisti, anarhisti,socijalisti, liberali, komunisti, mar-ksisti, monarhisti, razne vjere iideologije, pa ak i ona faistika,pokuavaju dokazati kako je banjihov svjetonazor, njihova doktri-na ta koja e ovjeku osigurati rajna zemlji. Svi spomenuti progra-mi i uenja (mnogi popraeni pro-gonima, ratovima i revolucijama)imali su svoj to krai to du)izvjezdani trenutak, svi osim anar-hizma. To se moglo dogoditi ilizbog toga to je ideja o idealnoj slo-bodi i jednakosti neostvariva ili sto-ga to je opasna. A kako anarhizamnegira vladavinu dr)ave i dr)avnogaparata, smatrajui ih a priori repre-sivnim, njegov dolazak na elodrutva bio bi contradictio in adiec-to (gr. anarkhos bez vladara).

Kad se pogleda malo unatrag,shvatljivo je zato se, primjerice, uvrijeme bive Jugoslavije o anarhiz-mu (i ne samo o anarhizmu) nije

objektivno predavalo u kolama,zato se anarhizam (i ne samoanarhizam) sotonizirao i zato setek osamdesetih u SFRJ vrlo stid-ljivo pojavljuju prijevodi krucijal-nih djela anarhistike misli.

Iz knjige Maxa Nettlaua postajejasno da je kroz povijest postojaotakozvani individualistiki anarhi-zam, filozofija mislilaca iji je ciljostvarivanje Slobode ne kao keri,ve kao majke reda. Takav anarhi-zam podrazumijeva nesputano sa