ZAKONO VETERINARSTVU I - TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Ovim zakonom ureuje se zatita zdravlja ivotinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska zatita dobrobiti ivotinja, organizacija i provoenje veterinarske djelatnosti, naknade i trokovi, nadzor nad provoenjem zakona, kazne i druga pitanja od znaaja za organi- zaciju i funkcioniranje veterinarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). lanak 2. U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedeim znaenjem: 1. ivotinje - kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), perad (kokoi, urke, guske, patke i druga domaa perad i pernata divlja), ukrasne i egzotine ptice i ivotinje, psi, make, kunii, pele, dudov svilac, ribe, rakovi, abe, puevi, drugi mekuci, koljke, jeevi, kornjae, pijavice, kalifornijske i druge gliste, divlja, zvijeri i laboratorijske ivotinje; 2. ivotinje za klanje - kopitari, papkari, perad, kunii, te divlja iz uzgajalita ije meso je namijenjeno za ishranu ljudi; 3. Proizvodi ivotinjskog podrijetla - mesni i riblji proizvodi i proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ljudi i ivotinja, za farmaceutsku uporabu, za industrijsku uporabu ili uporabu u poljoprivredi: a) proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ljudi su sastavni dijelovi ivotinjskog tijela u sirovom i preraenom stanju namijenjeni za ishranu ljudi te mlijeko, jaja i proizvodi od mlijeka i jaja, med i proizvodi od meda; b) meso ili bilo koji jestivi dio trupa ivotinje za klanje i jestivi nusproizvodi klanja; c) proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ivotinja: mesno brano, riblje brano, kotano brano, jetreno brano, krvno brano, brano od perja i drugi proizvodi ivotinjskog podrijetla, kao i hrana za ivotinje koja u svom sastavu sadri proizvode ivotinjskog podrijetla; d) proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni industrijskoj upotrebi: sirova koa, krzno, vuna, dlaka, ekinje, perje, papci, kosti, rogovi, krv, crijeva i drugi proizvodi ivotinjskog podrijetla kada su namijenjeni industrijskoj upotrebi; e) proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni farmaceutskoj uporabi: organi, lijezde, ivo- tinjsko tkivo i tjelesne tekuine koji se koriste u pripremi farmaceutskih i dijagnostikih proizvoda;

4. Konfiskat - proizvod ivotinjskog podrijetla koji je vete- rinarsko-zdravstvenim pregledom ocijenjen zdravstveno neispravnim; 5. Proizvod ivotinjskog podrijetla namijenjen utilizaciji - konfiskat, odreeni nejestivi nusproizvodi klanja te valioniki otpaci; 6. Otpadna ivotinjska materija - tekui i kruti izmet i stajnjak; 7. Uvjetno grlo - ivotinja ili skupina istovrsnih ivotinja teine 500 kilograma; 8. Klaonica - objekt koji je namijenjen za klanje ivotinja, sukladno odredbama ovoga zakona; 9. Rezidua - ostatak materija s farmakolokim djelovanjem, ostatak njihovih metabolita i drugih materija koje se prenose na ivotinjske proizvode i mogu biti kodljive za ljudsko zdravlje; 10. Slubeni uzorak - uzorak koji je uzet prema propisanom postupku tijekom inspekcije ivotinja i proizvoda ivo- tinjskog podrijetla, te provoenja mjera radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja, mjera za otkrivanje, sprjeavanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja; 11. Epizootioloko podruje - Epizootioloka jedinica. (Epizootioloko podruje je teritorij kantona, a epizoo- tioloka jedinica je podruje jedne opine, odnosno grada); 12. Dratelj ivotinje - svaka pravna ili fizika osoba, koja je kao vlasnik, korisnik ili uvar , neposredno odgovorna za zdravlje i dobrobit ivotinje; 13. Zatita zdravlja ivotinja - zatita od zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja utvrenih ovim zakonom, suzbijanje oboljenja zajednikih ljudima i ivotinjama (u daljnjem tekstu: zoonoze) i zatita od drugih zaraznih, parazitnih i organskih oboljenja; 14. Utilizacija - dozvoljeni postupak nekodljivog iskoritenja leina, konfiskata, odreenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljai, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu ivotinja ili industrijsku upotrebu koja se obavlja u odreenim objektima za utilizaciju; 15. Nekodljivo uklanjanje - propisani postupak nekodljivog uklanjanja leina, konfiskata, odreenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljai, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu ivotinja ili industrijsku upotrebu, kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i zatite zdravlja ljudi ne smije ili se ne mogu iskoristiti daljnjom preradom, a koji se obavlja u odobrenim objektima za nekodljivo uklanjanje, zakopavanjem u groblja za ivotinje, jame grobnice ili spaljivanjem; 16. Monitoring - sustavno praenje zaraznih oboljenja ivotinja, zagaivaa u hrani za ivotinje, izluevinama i tjelesnim tekuinama ivotinja, njihovim tkivima i organima, te u proizvodima ivotinjskog podrijetla namijenjenim za ishranu ljudi, koritenjem utvrenih naina odabira uzoraka i dijagnostikih i analitikih postupaka; 17. Veterinarsko javno zdravstvo - obuhvaa poslove iz djelokruga inspekcije ivotinja i ivotinjskih proizvoda, te veterinarske zatite okolia, koji su izravno ili neuzravno u ulozi

zatite zdravlja ljudi od zoonoza, od oboljenja i kodljivih rezidua, koje se namirnicama mogu prenijeti na ljude (alimentarne infekcije i intoksikacije), te drugih oboljenja koje mogu ugroziti zdravlje ljudi; 18. Veterinarska zatita okolia - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno poduzimati tijekom uzgoja, dranja, postu- panja i zatite zdravlja ivotinja; tijekom obrade, prerade, skladitenja i prometa proizvoda ivotinjskog podrijetla i utilizacije leina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih ivotinjskih materija, ija je svrha sprjeavanje zagaivanja okolia; 19. Veterinarsko-zdravstveni pregled - redoviti, svakodnevni pregled ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla radi utvrivanja zdravstvenog stanja i higijenske ispravnosti u tijeku proizvodnje, klanja, prerade i prometa; 20. Higijeniarska sluba - sluba koja stalno i sigurno obavlja uklanjanje ivotinja, pasa lutalica, leina ivotinja, odreenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionikih otpadaka; 21. Eutanazija - bezbolno usmrivanje; 22. OIE - Meunarodni ured za epizootije u Parizu (Office International des epizooties). lanak 3. Veterinarstvo u smislu ovoga zakona je zatita zdravlja ivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguravanje zdravstveno isprav- nih i nekodljivih proizvoda ivotinjskog podrijetla, te drugi poslovi veterinarskog javnog zdravstva, unaprjeivanje reprodukcije i proizvodnje ivotinja kao i veterinarska zatita okolia (u daljnjem tekstu: veterinarska djelatnost). Poslove iz stavka 1. ovoga lanka mogu obavljati fizike i pravne osobe pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom. Upravne poslove u oblasti veterinarstva obavlja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadlena za poslove veterinarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) u pitanjima koja su ovim zakonom data u nadlenost tog ministarstva. lanak 4. Inspekcijski nadzor nad ivotinjama i proizvodima ivotinjskog podrijetla u smislu ovoga zakona obuhvaa: veterinarsko - zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provode nad ivotinjama, proizvodima ivotinjskog podrijetla, ivotinjskim sjemenom, oploenim jajnim stanicama, objektima, opremom i sredstvima radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja, veterinarske zatite dobrobiti ivotinja, odnosno radi utvrivanja zdravstvenog stanja ivotinja i zdravstvene ispravnosti proizvoda ivotinjskog podrijetla, koji mogu biti prenositelji zaraznih oboljenja ljudi i ivotinja ili na drugi nain ugroziti njihovo zdravlje. Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na sredstva i uvjete prijevoza, utvrivanje identiteta i mjesta podri- jetla ivotinja, uzimanje slubenih uzoraka za laboratorijske pretrage.

Inspekcijski nadzor iz st. 1. i 2. ovoga lanka provodi se sukladno odredbama ovoga zakona, Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 2/98), pravilima struke i znanosti. Pregled i kontrola u proizvodnji i unutarnjem prometu su poslovi veterinarsko -zdravstvene preventive. lanak 5. Fizike i pravne osobe koje obavljaju djelatnost iz lanka 3. stavka 1. ovoga zakona dune su na zahtjev dratelja ivotinja pruiti odgovarajuu veterinarsku uslugu i pomo. Dratelji ivotinja obvezni su provoditi mjere za otkrivanje, sprjeavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja, na nain i u rokovima utvrenim ovim zakonom i skrbiti o zdravlju i dobrobiti ivotinja. II - ZATITA ZDRAVLJA IVOTINJA 1. Mjere za tite zdravlja ivotinja lanak 6. Zatita zdravlja ivotinja provodi se radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih ivotinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda ivotinjskog podrijetla, zatite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti ivotinja i veterinarske zatite okolia. lanak 7. Mjere zatite zdravlja ivotinja u smislu ovoga zakona su: 1. otkrivanje i sprjeavanje pojave, suzbijanje i iskorjenji- vanje zaraznih, parazitnih idrugih oboljenja i suzbijanje zoonoza; 2. zatita zdravlja ivotinja od drugih zaraznih i nezaraznih oboljenja; 3. sprjeavanje i otkrivanje zagaivanja ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla zagaivaima biolokog, kemij- skog i radiolokog podrijetla; 4. lijeenje oboljelih ivotinja, obavljanje kirurkih zahvata na ivotinjama i drugih poslova vezanih za zdravstvenu zatitu ivotinja; 5. osiguravanje pravilnog razmnoavanja ivotinja, sprjea- vanje poremeaja plodnosti, lijeenje neplodnosti ivo- tinja, sprjeavanje i lijeenje uzgojnih oboljenja, te oboljenja podmlatka ivotinja; 6. provoenje mjera zdravstvene zatite pri dobijanju i pripremi sjemena za umjetnu oplodnju, dobijanju i presaivanju oploenih jajnih stanica, skladitenju i distribuciji sjemena za umjetnu oplodnju, oploenih jajnih stanica, te umjetnu oplodnju ivotinja, sprjeavanje i otkrivanje nasljednih oboljenja ivotinja;

7. osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko - zdravstvenih uvjeta uzgoja i koritenja ivotinja i ouvanje zdravlja i pravilne ishrane, njege i dranja ivotinja ; 8. veterinarska zatita dobrobiti ivotinja; 9. opskrba veterinarskim lijekovima i veterinarsko - medicinskim proizvodima pri neposrednom pruanju usluga zatite zdravlja ivotinja; 10. obavljanje prometa veterinarskim lijekovima na malo; 11. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, te radioloka dekontaminacija ivotinja, proizvoda ivotinjskog podrijetla, zemljita, objekata, opreme i drugih predmeta; 12. veterinarska zatita okolia u svezi : zatite zdravlja ivotinja u primjeni veterinarskih farmakolokih sreds- tava; uzgoja i dranja ivotinja i moguih negativnih utjecaja na okoli; obrade, prerade, skladitenja i prometaproizvoda ivotinjskog podrijetla, te utilizacije leina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i otpadnih materija ivotinjskog podrijetla; 13. veterinarsko - stoarska izobrazba. 2. Zatita ivotinja od zaraznih oboljenja a) Zarazna oboljenja lanak 8. Zarazna oboljenja ivotinja ije je sprjeavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od interesa za Federaciju su oboljenja koja su odreena u listama OIE. Zarazna oboljenja od posebnog interesa za Federaciju su: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 bedrenica bjesnoa bruceloza enzootska leukoza goveda govea spongioformna encefalopatija klasina kuga svinja newkastelska bolest slinavka i ap trihineloza Anthrax Rabies (Lyssa) Brucellosis Leucosis enzootica bovum Encephalopathia spongioformis bov. Pestis suum Morbus Newcastle Aphtae epizooticae Trichinellosis Tuberkulosis

10 tuberkuloza

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) moe na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druga zarazna oboljenja kao oboljenja od posebnog interesa za Federaciju.

lanak 9. U sluaju pojave nekog drugog zaraznog oboljenja, odnosno oboljenja iji uzronik jo nije utvren, a koje se brzo iri i moe ugroziti zdravlje ivotinja u Federaciji, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) moe odrediti da se za zatitu od takvog oboljenja primjenjuju sve ili pojedine mjere propisane ovim zakonom. lanak 10. Epizootija u smislu ovog zakona je pojava oboljenja ili uginua veeg broja ivotinja od nekog zaraznog oboljenja, koje je neuobiajeno po broju sluajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvaenoj vrsti ivotinja, kao i poveana uestalost oboljenja ili uginua iji je uzronik privremeno neutvren. Zaraeno podruje u smislu ovog zakona je podruje na kojemu postoji jedan ili vie izvora zaraze. Zaraeno podruje odreuje se u promjeru od najmanje 20 kilometara oko arita zaraze, ovisno o konfiguraciji terena, biolokih uzroka i naina uzgoja ivotinja. Ugroeno podruje u smislu ovoga zakona je podruje na koje se moe prenijeti zarazno oboljenje iz zaraenog podruja i na kojemu postoje uvjeti za irenje zaraznog oboljenja. b) Mjere za otkrivanje i sprjeavanje pojave zaraznih oboljenja lanak 11. Radi otkrivanja i sprjeavanja pojave zaraznih oboljenja, ovisno o prirodi i razini opasnosti, federalni ministar moe narediti jednu ili vie sljedeih mjera: 1. zatitna cijepljenja; 2. dijagnostike i druge pretrage; 3. utvrivanje uzronika oboljenja i uginua; 4. ubijanje i eutanaziju u dijagnostike svrhe; 5. laboratorijsku pretragu sirovih koa na bedrenicu; 6. laboratorijsku pretragu vode; 7. laboratorijsku pretragu hrane za ivotinje u proizvodnji i prometu; 8. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; 9. provoenje zoohigijenskih, zootehnikih i izolacijskih mjera; 10. sakupljanje i nekodljivo uklanjanje leina, konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja;

11. posebno oznaavanje ivotinja; 12. posebne uvjete, ogranienje ili zabranu uvoza i provoza ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla; 13. ogranienje ili zabranu kretanja ivotinja i osoba; 14. poduavanje dratelja ivotinja; 15. u sluaju potrebe mogu se odrediti i druge mjere. Aktom iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se mjere, uvjeti i nain njihovog provoenja. lanak 12. Mjere za otkrivanje i sprjeavanje zaraznih oboljenja ivotinja utvrenih ovim zakonom, sukladno epizootiolokom stanju i stupnju ugroenosti, koncem svake tekue godine za sljedeu godinu, propisuje federalni ministar. Propisom iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se i rokovi za poduzimanje propisanih mjera i nain financiranja propisanih mjera. Dratelj ivotinje sudjeluje u podmirivanju trokova preventivnih cijepljenja i dijagnostikih pretraivanja, te svim drugim trokovima u svezi provoenja propisanih mjera iz stavka 1. ovoga lanka, ukoliko se ti trokovi ne podmiruju iz prorauna Federacije, kantona ili iz drugih izvora. Za provoenje mjera protiv zaraznih oboljenja od posebnog interesa za Federaciju dio sredstva se osigurava iz prorauna Federacije. lanak 13. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavljaju na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijeu nadzoru veterinarske inspekcije, te objektima, panjakim i drugim povrinama gdje ivotinje povremeno ili stalno borave ili se kreu. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavljaju radi sprjeavanja i suzbijanja zaraznih oboljenja ivotinja i zoonoza, zatite higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda ivotinjskog podrijetla i hrane za ivotinje, te veterinarske zatite okolia od zagaivanja patogenim mikroorganizmima i parazitima. Sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju moraju se koristiti tako da ne zagauju okoli. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iz st. 1. i 2. ovoga lanka obavljaju veterinarske organizacije, pod uvjetom i na nain koji propisuje federalni ministar. lanak 14.

Vrste i koliine cjepiva koje je potrebno osigurati za sprjeavanje pojedinih naroito opasnih zaraznih oboljenja, kao i veterinarske organizacije koje su dune nabaviti, uskladititi i kontrolirati njihovu imunogenost, odreuje federalni ministar. Sredstva za nabavu, uskladitenje i kontrolu imunogenosti cjepiva iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u proraunu Federacije. lanak 15. Federalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanja zaraznih oboljenja ivotinja na teritoriju Federacije i u drugim dravama o emu izdaje informacijske biltene. Kantonalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanje zaraznih oboljenja ivotinja na teritoriju kantona o emu redovno izvjeuje Federalno ministarstvo. Radi sprjeavanja unoenja zaraznih oboljenja iz susjednih i drugih drava, federalni ministar moe narediti da se odreeno granino podruje stavi pod pojaani veterinarskozdravstveni nadzor, te da se provedu sve ili pojedine mjere iz lanka 11. ovoga zakona. Nain praenja i izvjeivanja o stanju, pojavi i kretanju zaraznih oboljenja propisuje federalni ministar. lanak 16. Radi otkrivanja, sprjeavanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitnih oboljenja i kontrole prometa goveda, ovaca, koza, svinja i konja provodi se obvezno obiljeavanje. Obiljeavanje ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka provode veterinarske organizacije i o tome vode evidenciju. U trokovima obiljeavanja ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka sudjeluje i njihov dratelj. Osim ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka federalni ministar moe narediti obvezno obiljeavanje i drugih vrsta domaih ivotinja. Federalni ministar propisuje oblik i sadraj obveznog obiljeja za obiljeavanje ivotinja, nain i postupak obiljeavanja, nain voenja evidencije i oblik obrazaca i odreuje veterinarsku organizaciju za voenje podataka za teritoriju Federacije. lanak 17. Upisivanje pasa u registar je obvezno za sve dratelje pasa. Pas mora biti obiljeen na propisani nain, a dratelj mora imati propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnoe. Vakcinacija pasa, voenje registra pasa, te izdavanje slubene isprave o tome obveza je veterinarske organizacije.

Za trokove upisa pasa, obveznog obiljeavanja pasa i izdavanja slubenih isprava plaa se naknada sukladno ovom zakonu. Dratelj psa duan je prijaviti nabavu, odnosno uginue ili otuenje psa u roku 15 dana od dana nabave, uginua ili otuenja, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa. Sadraj i oblik registra pasa, te isprave o obveznom upisu i provedenim mjerama, kao i oblik obveznog obiljeja za pse, propisuje federalni ministar. Uvjete i nain dranja pasa, divljih ivotinja i zvijeri, zatitna sredstva (brnjica i sl.), zatitu okolia, te nain postupanja s neupisanim psima, psima i makama lutalicama, kao i drugim opasnim i zloudnim ivotinjama, propisuje kantonalni ministar nadlean za poslove veterinarstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). lanak 18. Farme kopitara i papkara vee od 20 uvjetnih grla; peradi i kunia vee od 10 uvjetnih grla; valionice; farme za uzgoj divljai i krznaa; uzgajalita pueva; ribnjaci i drugi objekti akvakulture, te zooloki vrtovi moraju ispunjavati propisane veterinarsko- zdravstvene uvjete i uvjete zatite okolia u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehniko ureenje,u pogledu opreme, naina rada, strunih uposlenika i zoohigijene. Rjeenje o tome ispunjavaju li izgraeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovog lanka propisane veterinarsko- zdravstvene uvjete donosi kantonalni ministar i odreuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz st. 1. i 2. ovoga lanka, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Objekti iz stavka 2. ovoga lanka upisuju se u registar odobrenih objekata to ga vodi kantonalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata s pripadajuim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slubenom glasilu kantona. Odredbe st. 2. i 4. ovoga lanka ne primjenjuju se na ostale objekte namijenjene proizvodnji, rasplodu i uzgoju ivotinja. Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz st. 1. i 4. ovoga lanka, te sadraj, oblik i nain voenja registra iz stavka 4. ovoga lanka, propisuje federalni ministar. lanak 19. Objekti za: klanje ivotinja iz lanka 2. toka 2. ovoga zakona; rasijecanje i obradu mesa, mesa divljai, ribe, rakova, koljaka, pueva i aba koji su namijenjeni javnoj potronji; preradu mesa, mesa divljai, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potronje; hlaenje, zamrzavanje i/ili uskladitenje navedenih proizvoda, te prodaju odnosno promet tih proizvoda, moraju u pogledu lokacije za graenje, gradnju, tehniko ureenje,u pogledu opreme, naina rada, strunih uposlenika i higijene ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete zatite okolia.

Uvjete iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. Klaonice i ostali izvozni objekti odobreni za izvoz proizvoda ivotinjskog podrijetla uz uvjete iz stavka 1. ovoga lanka moraju ispunjavati i veterinarsko-zdravstvene uvjete drave uvoznice, a klaonice za klanje ivotinja podijetlom iz uvoza i posebnim veterinarskozdravstvenim uvjetima koje propisuje federalni ministar. lanak 20. Kantonalni organ uprave nadlean za izdavanje upotrebne dozvole za lokaciju za izgradnju objekta iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona duan je pribaviti rjeenje o usklaenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u pogledu lokacije objekta od kantonalnog ministarstva, a za objekte iz lanka 19. stavak 3. ovoga zakona od Federalnog ministarstva. Gradnja odnosno rekonstrukcija objekata iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona doputena je samo na temelju glavnog projekta za koji je izdano rjeenje o usklaenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. Rjeenje o usklaenosti glavnog projekta za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar. lanak 21. Kantonalni organ uprave nadlean za izdavanje upotrebne dozvole ne moe izdati upotrebnu dozvolu za upotrebu objekata iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona, bez predhodno pribavljenog rjeenja kantonalnog ministarstva o ispunjavanju propisanih veterinarskozdravstvenih uvjeta, a za objekte iz lanka 19. stavka 3. ovoga zakona od Federalnog ministarstva. Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se i veterinarski kontrolni broj objekta, odreuju drave u koje je izvoz odobren u sluaju objekata iz lanka 19. stavka 3. ovoga zakona i upisivanje u registar odobrenih objekata. Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar. Rjeenje o ispunjavanju propisanih uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka vrijedi dvije godine, raunajui od dana kada je rjeenje postalo konano. Prije isteka roka iz stavka 4. ovoga lanka, federalni ministar donosi po slubenoj dunosti rjeenje o daljnjem ispunjavanju ili neispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta izvoznih objekata, a rjeenje za ostale objekte donosi kantonalni ministar. Za objekte iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona za koje se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi kako ne ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete, kantonalni ministar na prijedlog nadlenog veterinarskog inspektora moe i prije roka iz stavka 4. ovoga lanka donijeti rjeenje o zabrani rada, upotrebi veterinarskog kontrolnog broja i brisanju objekta iz registra odobrenih objekata, a za objekte iz lanka 19. stavka 3. ovoga zakona federalni ministar.

Registar odobrenih izvoznih objekata iz lanka 19. stavka 3. ovoga zakona vodi Federalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Registar ostalih odobrenih objekata vodi kantonalno ministarstvo, a popis tih objekata objavljuje se u slubenom glasilu kantona. Sadraj, oblik i nain voenja registra iz stavka 7. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 22. Veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za graenje, odnosno rekonstrukcije, projektne dokumentacije, tehnikog ureenja, opreme, naina rada, strunih uposlenika, higijene i veterinarske zatite okolia za objekte iz lanka 19. propisuje federalni ministar. lanak 23. Voda za napajanje ivotinja i proizvodnju proizvoda ivotinjskog podrijetla mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti ispunjavati uvjete iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. lanak 24. Zdravstveni pregled ispravnosti hrane za ivotinje obuhvaa hranu za ivotinje, proizvode ivotinjskog podrijetla namijenjene za ishranu ivotinja, sirovine i aditive koji slue za proizvodnju hrane za ivotinje, promet i upotrebu hrane za ivotinje, te objekte u kojima se proizvodi i skladiti hrana za ivotinje. Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za ivotinje, proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ivotinja i sirovina koje slue za njihovu proizvodnju ako u koliinama veim od doputenih sadre patogene bakterije, gljivice i njihove proizvodemetabolite (egzotoksine i endotoksine), hormone, antibiotike, pesticide, soli tekih metala, radioaktivne materije i druge materije tetne za zdravlje ivotinja i posredno za zdravlje ljudi i hrane za ivotinje neodgovarajueg sustava, to utjee na njenu bioloku vrijednost i upotrebljivost. Za ishranu ivotinja moe se staviti u promet samo so koja je jodirana. Doputene koliine tetnih materija i sastojaka iz stavka 2. ovoga lanka, sukladno propisu o kakvoi hrane za ivotinje, te nain uzimanja uzoraka, ukljuujui i monitoring i obavljanje pregleda, kontrole i nadzora, propisuje federalni ministar . lanak 25. Objekti za proizvodnju hrane za ivotinje i sirovine, mjeaone i objekti za uskladitenje moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete veterinarske zatite okolia.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za izdavanje dozvole za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stavka 1. ovoga lanka sukladno propisanim uvjetima izdaje kantonalno ministarstvo. Rjeenje o tome ispunjavaju li izgraeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovoga lanka propisane veterinarsko- zdravstvene uvjete donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo. Kantonalno ministarstvo odreuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo. Veterinarsko-zdravstvene uvjete iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno miljenje federalnog ministra prostornog ureenja i okolia. Objekti iz stavka 1. ovoga lanka s pripadajuim veterinarskim kontrolnim brojem vode su u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a za izvozne objekte u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadajuim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slubenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u Slubenim novinama Federacije BiH. lanak 26. Uzgojno vrijedne rasplodne ivotinje, sjeme za umjetnu oplodnju, oploene jajne stanice za oplodnju ivotinja, muka rasplodna grla i uzgoji kvalitetnih rasplodnih ivotinja moraju biti slobodni od zaraznih i drugih oboljenja. Muka rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetnu oplodnju i ivotinje za prirodni pripust, te plotkinje za proizvodnju oploenih jajnih stanica mogu se koristiti samo ako su na temelju izvrenih mjera iz l. 11. i 12. ovoga zakona slobodni od zaraznih i drugih oboljenja. Sjeme za umjetnu oplodnju i oploene jajne stanice moraju udovoljavati propisanim uvjetima u pogledu dobivanja, pripreme i razrjeivanja, zdravstvene ispravnosti i bioloke kakvoe, te biti obiljeeni na propisani nain. Uvjete i nain obiljeavanja iz stavka 3. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 27. Objekti za dobijanje, razrjeivanje i pripremu sjemena za umjetnu oplodnju i oploenih stanica moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stavka 1. ovoga lanka, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Rjeenje o tome ispunjavaju li izgraeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovoga lanka propisane veterinarsko- zdravstvene uvjete donosi Federalno ministarstvo, te odreuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.

Objekti iz stavka 1. ovoga lanka vode se u registru odo- brenih objekata u Federalnom ministarstvu, a popis odobrenih objekata s pripadajuim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz stavka 1. ovoga lanka, te sadraj, oblik i nain voenja registra iz stavka 4. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 28. Objekti i mjesta za sajmove, trnice, mjesta za odravanje aukcija i druga mjesta za trgovinu ivotinjama, izlobe i sportska natjecanja i javne smotre moraju biti pod veterinarskozdravstvenom kontrolom i nadzorom veterinarske inspekcije i udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. U objekte i na mjesta iz stavka 1. ovoga lanka smiju se dopremati samo zdrave ivotinje. Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i mjesta iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 29. Izlobe, sportska natjecanja i druge priredbe sa ivotinjama (putujui zooloki vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovina ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrenih ovim zakonom moe se odravati samo na temelju predhodne veterinarsko-zdravstvene suglasnosti kantonalnog ministarstva. lanak 30. Pravne i fizike osobe, koje obavljaju djelatnost trgovine, konzerviranja, obrade, prerade i skladitenja koe i krzna, dune su sirove koe kopitara i papkara zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda ili sirove koe uginulih kopitara i papkara za koje nije utvren uzronik uginua skladititi u posebnim prostorijama. Govee, ovije i kozije koe i koe kopitara, osim teleih, janjeih, jareih i drebeih koa, pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovog lanka ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu. Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovoga lanka dune su oznaiti koe i krzna i voditi evidenciju o podrijetlu otkupljenih koa. Nain voenja evidencije i obiljeavanje iz stavka 3. ovoga lanka propisuje federalni ministar. Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti za sakupljanje, konzerviranje, skladitenje ili preradu sirove koe i krzna propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno miljenje federalnog ministra prostornog ureenja i okolia. lanak 31.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz lanka 30. stavka 1. ovoga zakona, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo. Rjeenje udovoljavaju li izgraeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovoga lanka propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo, te odreuju veterinarski kontrolni broj iz lanka 25. stavka 4. ovoga zakona. Objekti iz stavka 1. ovoga lanka s pripadajuim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a izvozni objekti u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadajuim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u slubenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u Slubenim novinama Federacije BiH. lanak 32. Leine, konfiskati i proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni utilizaciji, moraju se uiniti nekodljivima u objektima za utilizaciju. Leine i proizvodi ivotinjskog podrijetla podrijetlom od ivotinja oboljelih od zaraznog oboljenja i valioniki otpaci moraju se uiniti nekodljivim u objektima za utilizaciju, a u odreenim sluajevima nekodljivo ukloniti unitenjem, zakopavanjem ili spaljivanjem u objektima za nekodljivo uklanjanje. Objekti za utilizaciju iz stavka 1. ovoga lanka su objekti za preradu leina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i zdravstveno neispravnih proizvoda ivotinjskog podrijetla, u proizvode ivotinjskog podrijetla namijenjene ishrani ivotinja ili industrijskoj uporabi. Objekti za nekodljivo unitavanje iz stavka 2. ovoga lanka su kafilerije (spalionice), jame grobnice i groblja za ivotinje. Za utilizaciju i nekodljivo unitavanje odreenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionikih otpadaka plaa se naknada iju visinu odreuje kantonalno ministarstvo. Mjesta i naine unitavanja leina, konfiskata, odreenih nejestivih nusproizvoda i valionikih otpadaka odreuje kantonalno ministarstvo. Objekti i mjesta za sakupljanje i nekodljivo unitavanje i utilizaciju, te prijevozna sredstva moraju ispunjavati uvjete koje propisuje federalni ministar. lanak 33. Obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog unitavanja leina i proizvoda ivotinjskog podrijetla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionikih otpadaka duni su osigurati kantoni. Za obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog unitavanja leina i neispravnih proizvoda ivotinjskog podrijetla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionikih otpadaka kanton moe osnovati pravnu osobu, a moe obavljanje tih poslova povjeriti drugoj pravnoj osobi na svom podruju.

Dva ili vie kantona za obavljanje poslova utilizacije mogu osnovati jedno pravnu osobu. lanak 34. Na podrujima gdje postoji objekt za utilizaciju leine, konfiskati, valioniki otpaci i odreeni nejestivi nusproizvodi klanja moraju se uklanjati u tim objektima. Pravne osobe koje obavljaju poslove utilizacije dune su osigurati redovito preuzimanje i prijevoz iz objekata i mjesta za sakupljanje leina, konfiskata, valionikih otpadaka i odreenih nejestivih nusproizvoda klanja. Vlasnici farmi kopitara, papkara, peradi, kunia, te vlasnici valionica iz lanka 18. stavka 1. ovoga zakona, kao i vlasnici objekata iz lanka 19. ovoga zakona duni su osigurati sabiralita, a pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga lanka prijaviti i predati leine, konfiskate, valionike otpatke i odreene nejestive nusproizvode klanja glede utilizacije. Za poslove iz stavka 2. ovoga lanka plaa se naknada iju visinu propisuje kantonalno ministarstvo. lanak 35. Ako nije osigurano obavljanje poslova utilizacije prema odredbama lanka 33. ovoga zakona higijeniarska sluba opine preuzima i prevozi leine, odreene nejestive nusproizvode klanja, konfiskate i valionike otpatke, radi nekodljivog unitavanja u kafileriji (spalionici), jami grobnici ili groblju za ivotinje. Higijeniarska sluba mora biti organizirana i opremljena tako da je osigurano stalno i sigurno uklanjanje ivotinja, leina, odreenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionikih otpadaka, te da je dostupna drateljima ivotinja i drugim korisnicima. Odgovornost za organiziranje i rad slube iz stavka 1. ovoga lanka snosi i kanton. c) Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja lanak 36. Ako se pojavi zarazno oboljenje ili znaci na temelju kojih se moe posumnjati da je ivotinja oboljela ili uginula od zaraznog oboljenja dratelj ivotinje duan je to odmah prijaviti najblioj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, a veterinarska stanica ili samostalna veterinarska praksa je o tome duna obavijestiti kantonalnog veterinarskog inspektora. Smatra se kako postoji sumnja na zarazno oboljenje kada se u stadu, jatu, dvoritu, drugom mjestu i prostoru gdje ivotinje privremeno ili stalno borave, pojave dva i vie oboljenja ili uginua s jednakim ili slinim znacima, odnosno kada ivotinja naglo ugine bez vidljivog uzronika. Dratelj ivotinje duan je odmah ograniiti kretanje ivotinji za koju posumnja da je oboljela od zaraznog oboljenja, sprijeiti kontakt ljudi i ivotinja s leinom do veterinarskog pregleda i nakon pregleda izvriti nareene ili propisane mjere.

lanak 37. Kada se utvrdi zarazno oboljenje ili postavi sumnja na zarazno oboljenje iz lanka 8. ovoga zakona kantonalno ministarstvo duno je odmah sumnju, odnosno utvreno zarazno oboljenje prijaviti na propisani nain Federalnom ministarstvu. Prijava iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju pojave zaraznih oboljenja s liste A - OIE-a mora se izvriti urno, na najbri mogui nain uz naknadno pisanu prijavu. O pojavi zaraznog oboljenja ili sumnje iz stavka 1. ovoga lanka kantonalno ministarstvo duno je na svom podruju izvijestiti pravne i fizike osobe koje obavljaju veterinarsku djelatnost i nadlenu veterinarsku slubu Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska Federacije). U sluaju pojave zoonoza kantonalno ministarstvo je duno izvijestiti i kantonalni organ uprave nadlean za poslove zdravstva. lanak 38. Kantonalno ministarstvo je duno Federalnom ministarstvu odjaviti prestanak zaraznog oboljenja na propisani nain, te o istom obavijestiti veterinarske organizacije, veterinarske stanice, samostalnu veterinarsku praksu, veterinarske slube i nadlenu veterinarsku slubu u Vojsci Federacije . Smatra se kako je zarazno oboljenje prestalo kad nakon lijeenja i ozdravljenja, ubijanja, eutanazije, klanja ili uginua posljednje oboljele ivotinje i kad nakon provedene zavrne dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije protekne najdue vrijeme inkubacije za dotino zarazno oboljenje. Nain, postupak, te oblik i sadraj obrasca za prijavu i odjavu zaraznog oboljenja, kao i znakova na temelju kojih se moe smatrati da se zarazno oboljenje iz l. 8. i 9. ovoga zakona pojavilo propisuje federalni ministar. lanak 39. Laboratorijsku pretragu dijagnostikog materijala radi utvrivanja uzronika zaraznog oboljenja iz liste A OIE po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu : Veterinarski institut Federacije). Laboratorijsku pretragu dijagnostikog materijala, radi utvrivanja ostalih zaraznih oboljenja iz l. 8. i 9. ovoga zakona, po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije i drugi laboratoriji koji ispunjavaju propisane uvjete. Laboratorijske testove, nain uzimanja i slanja dijagnos- tikog materijala na pretrage iz st. 1. i 2. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 40.

Kada se utvrdi zarazno oboljenje i dok traje opasnost od zaraznih oboljenja iz l. 8. i 9. ovoga zakona, ovisno o stupnju opasnosti i prirodi zaraznog oboljenja, nadleni veterinarski inspektor e narediti jednu ili vie sljedeih mjera: 1. izdvajanje i odvojeno dranje oboljele od zdravih ivotinja; 2. zabranu ili ogranienje kretanja ivotinja; 3. zabranu odravanja stonih sajmova, izlobi, sportskih natjecanja i drugih javnih smotri, zabranu rada trnica i dogona; 4. zabranu obavljanja trgovine ivotinjama; 5. zabranu ili ogranienje trgovine proizvodima ivotinjskog podrijetla, hranom za ivotinje i drugim predmetima kojima se moe prenijeti zarazno oboljenje; 6. zabranu klanja kopitara, papkara, peradi, kunia i divljai iz uzgoja; 7. zabranu, ogranienje ili pojaani odstrjel divljai; 8. ubijanje i eutanaziju ili u odreenim sluajevima klanje oboljele i na zarazu sumnjive ivotinje; 9. popis ivotinja a prema potrebi njihovo posebno obiljeavanje; 10. zabranu ili ogranienje proizvodnje ivotinja na odreeno vrijeme; 11. lijeenje, zatitno cijepljenje i dijagnostiku pretragu; 12. ogranienje kretanja osoba koja dolaze u doticaj sa zaraenom ili na zarazu sumnjivom ivotinjom, te proizvodima ivotinjskog podrijetla koji potjeu od takve ivotinje; 13. blokiranje ulaska i izlaska ljudi i ivotinja na podruju arita, zaraenom ili na zarazu sumnjivom podruju ; 14. kastraciju oboljele ivotinje; 15. obveznu umjetnu oplodnju i zabranu prirodnog pripusta; 16. kontumaciju i nekodljivo uklanjanje pasa i maaka lutalica; 17. zabranu selidbe i trgovine pelinjih drutava; 18. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prijevoznih sredstava te drugih mjesta, podruja i povrina na kojima je boravila zaraena ili na zarazu sumnjiva ivotinja, odnosno bili smjeteni proizvodi ivotinjskog podijetla podrijetlom od takvih ivotinja; 19. zabranu izdavanja putovnica i potvrda o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ivotinjskog podrijetla, te drugih isprava propisanih ovim zakonom;

20. sustavno suzbijanje prijenosnika zaraznog oboljenja; 21. osiguranje i odravanje higijenskih uvjeta u objektima za uzgoj i proizvodnju ivotinja, objektima za proizvodnju, preradu, skladitenje i promet proizvoda ivotinjskog podrijetla, te prijevoznih sredstava; 22. privremenu zabranu rada u objektima u kojima se proizvode, prerauju, skladite i stavljaju u promet proizvodi ivotinjskog podrijetla; 23. obvezno uvanje ivotinja na ispai ili irenju odnosno zabrani ispae ili irenja na zaraenom, ugroenom ili na zarazu sumnjivom podruju. Mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se narediti i u sluaju neposredne opasnosti od zaraznog oboljenja. Kod pojave zaraznih oboljenja iz l. 8. i 9. ovoga zakona pojedine mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se na podruju od najmanje 20 kilometara oko arita zaraznog oboljenja, ovisno o konfiguraciji terena, biolokim faktorima i nainu uzgoja ivotinja. U sluajevima posebnih okolnosti elementarnih nepogoda ili epizootija federalni ministar moe odrediti i druge mjere i radnje koje nisu utvrene ovim zakonom radi suzbijanja i iskorje- njivanja zaraznih oboljenja. lanak 41. Zaraeni ili od zaraznog oboljenja ugroeni teritorij kantona (u daljnjem tekstu:ugroeno podruje) odreuje kantonalni ministar. Ako kantonalni ministar ne odredi ugroeno podruje to podruje odreuje federalni ministar. Federalni ministar odreuje ugroeno podruje i u sluaju kada se ugroeno podruje nalazi na teritoriju dva ili vie kantona. lanak 42. Kad se pojavi zarazno oboljenje koje se brzo iri i koje moe nanijeti veliku ekonomsku tetu, kao i u sluajevima ugroenosti od pojave zaraznog oboljenja iz liste A OIE kantonalno ministarstvo duno je aktivirati Krizni stoer za zarazna oboljenja i odrediti ekipe doktora veterinarske medicine i drugih uposlenika s epizootiolokog podruja radi provoenja mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznog oboljenja. Sustav, ovlatenja, nain rada i provoenja mjera od strane Kriznog stoera iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 43. Radi onemoguavanja unoenja, irenja i poduzimanja mjera suzbijanja pojedinih zaraznih oboljenja iz liste A OIE federalni ministar moe predloiti Vladi Federacije da odredi nain sudjelovanja jedinica Vojske Federacije i federalne policije u provoenju mjera

ogranienja ili zabrane kretanja osoba i ivotinja za odreeno podruje Federacije, a vladama kantona angairanje kantonalne policije. lanak 44. Kada na ugroenom podruju nema dovoljan broj doktora veterinarske medicine za uspjeno suzbijanje zaraznog oboljenja iz lanka 42. ovoga zakona, federalni ministar moe s teritorija drugih kantona odrediti potreban broj doktora veterinarske medicine i drugih uposlenika, i uputiti ih na ugroeno podruje. Doktori veterinarske medicine i drugi uposlenici duni su sudjelovati u radu ekipa u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka i lanka 42. ovoga zakona. Ukoliko su osobe iz stavka 2. ovoga lanka u radnom odnosu imaju pravo na naknadu plae za vrijeme odsutnosti s rada. Osobe iz stavka 2. ovoga zakona koja nisu u radnom odnosu imaju pravo na naknadu, iju visinu odreuje federalni ministar. Sredstva za isplatu naknada iz st. 3. i 4. ovoga lanka osiguravaju se iz prorauna Federacije. lanak 45. Mjere ubijanja, eutanazije ili u odreenim sluajevima klanja iz nude zaraenih ili na zarazno oboljenje sumnjivih ivotinja, kao i unitavanje kontaminiranih predmeta nareuju se kad se zarazno oboljenje ne moe uspjeno i bez opasnosti od njenog irenja suzbiti primjenom drugih mjera odreenih ovim zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema ekonomskog opravdanja. Mjere iz stavka 1. ovoga lanka nareuje glavni federalni veterinarski inspektor. lanak 46. Za ivotinju koja je ubijena, eutanazirana, zaklana ili uginula zbog provedene nareene mjere, kao i za oteene ili unitene predmete zbog provoenja nareenih mjera iz lanka 45. ovoga zakona, dratelj ivotinje odnosno vlasnik predmeta ima pravo na naknadu u visini trine cijene, na dan izvrenja mjere. Procjenu vrijednosti ivotinje i predmeta iz stavka 1. ovoga lanka utvruje komisija koju imenuje kantonalno ministarstvo, u ijem sastavu mora obvezno biti veterinarski inspektor. Rjeenje o pravu na naknadu tete i visini tete donosi kantonalni ministar na prijedlog komisije iz stavka 2. ovoga lanka u roku 60 dana od dana izvrenja mjere iz lanka 45. stavka 1. ovoga zakona. lanak 47. Dratelj ivotinje odnosno vlasnik predmeta nema pravo na naknadu tete iz lanka 46. stavka 1. ovoga zakona ako:

1. pojavu zaraznog oboljenja nije odmah prijavio i sa ivotinjom postupio na nain propisan odredbom lanka 36. ovoga zakona; 2. nije poduzeo propisane ili nareene mjere za sprjeavanje i suzbijanje zaraznih oboljenja propisanih ovim zakonom; 3. je dopremao ivotinju iz neugroenog u ugroeno podruje ili iz ugroenog u neugroeno podruje: 4. promet ivotinja obavljao suprotno odredbama l. 51., 52., 53. i 54. ovoga zakona; 5. se zarazno oboljenje ivotinja pojavilo kod uvoza ili za vrijeme trajanja karantena uvezene ivotinje; 6. se zarazno oboljenje ivotinja pojavilo za vrijeme paarenja i irenja na zabranjenim povrinama, odnosno ako se zarazno oboljenje pojavilo zbog nepotivanja nareene mjere obveznog uvanja ivotinja na ispai ili irenju; 7. je kod pela oboljelih od pelinje kuge tijek oboljenja stariji od dva mjeseca. lanak 48. Slubene osobe nadlene policijske postaje na ugroenom podruju, u granicama svojih ovlatenja, pruaju kantonalnom ministarstvu na njegov zahtjev pomo pri blokiranju zaraenih mjesta i podruja, ogranienju prometa ivotinja, zabrani kretanja ivotinja i osoba na ugroenom podruju, kao i pri provoenju drugih mjera za zatitu zdravlja ljudi i ivotinja od zaraznih oboljenja. lanak 49. Veterinarska sluba Vojske Federacije poduzima mjere za sprjeavanje i suzbijanje zaraznih oboljenja u ivotinja koje slue potrebama Vojske Federacije i o pojavi zaraznog oboljenja, poduzetim mjerama i prestanku zaraznog oboljenja izvjeuje svoje pretpostavljeno zapovjednitvo i kantonalno ministarstvo. 3. Za tita zdravlja ivotinja od drugih oboljenja lanak 50. Pod drugim oboljenjima ivotinja podrazumijevaju se sva ostala zarazna, nezarazna, parazitna i ostala oboljenja ivotinja, te organska oboljenja koja ugroavaju zdravlje ivotinja i posredno preko proizvoda ivotinjskog podrijetla i zdravlje ljudi. Zatita zdravlja ivotinja od drugih oboljenja provodi se: 1. poduzimanjem mjera propisanih ovim zakonom; 2. primjenom znanstveno utvrenih saznanja i praktino provjerenih sposobnosti u ustanovljavanju, lijeenju i suzbijanju oboljenja.

III - VETERINARSKO - ZDRAVSTVENA PREVENTIVA U PROMETU I PROIZVODNJI 1. Pregled ivotinja i ivotinjskih proizvoda u prometu

a) Putovnica za

ivotinje lanak 51.

U unutarnjem prometu dratelj ivotinja duan je za kopitare, papkare, perad, kunie, ribe iz uzgajalita i ribnjaka, poiljke aba, pueva, pela, divljai, pse i make imati i na zahtjev ovlatene osobe pokazati putovnicu za ivotinje (u daljnjem tekstu: putovnica). Dratelj ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka mora imati putovnicu u svim sluajevima kada se ivotinje otpremaju izvan epizootiolokog podruja, kao i u sluajevima: 1. za kopitare i papkare: ako nema prebivalite; ako prodaje ili na drugi nain otuuje ivotinju; ako ivotinju otprema na sezonsku ispau, sajam, dogon, trnicu i druga prodajna mjesta, izlobu, sportska natjecanja i druge javne smotre; ako ivotinju otprema na klanje; 2. za perad, kunie i divlja: ako ih otprema na klaonicu radi klanja; ako ih prodaje ili na drugi nain otuuje ili otprema na sajam, trnicu; 3. za ive ribe iz ribnjaka i uzgajalita: ako ih prodaje ili na drugi nain otuuje ili otprema na sajam, trnicu; 4. za poiljke ivih pueva ako ih prodaje; 5. za pele: ako ih prodaje ili na drugi nain otuuje; ako ih otprema na sezonsku ispau. Putovnica je javna isprava koja sadri podatke o dratelju ivotinje, te identitetu (obveznoj oznaci), podrijetlu i zdrav- stvenom stanju ivotinje. Putovnicom se potvruje da u mjestu podijetla ili boravka ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka nije utvreno postojanje zaraznih oboljenja koje se mogu prenijeti tim ivotinjama; da su ivotinje obuhvaene provoenjem nareenih mjera na temelju lanka 12. ovoga zakona za

otkrivanje i sprjeavanje zaraznih oboljenja; da su ivotinje za klanje obuhvaene programom sustavnih pretraga na rezidue, kao i da je u ivotinja za klanje koje su bile lijeene ili preventivno tretirane drugim farmakolokim sredstvima istekla propisana karencija. Putovnica se ne smije izdati ako je u mjestu podrijetla ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka utvreno postojanje zaraznog oboljenja koje se moe prenijeti tom vrstom ivotinja. Za izdavanje putovnice plaa se naknada prema propisu iz lanka 52. stavka 4. ovoga zakona. lanak 52. Putovnicu izdaje veterinarska organizacija. O izdatim pasoima vodi se registar. Putovnica se izdaje samo na temelju dokaza o izvrenim propisanim i nareenim mjerama, te dijagnostikim i drugim pretragama. Obrazac putovnice, nain postupanja s izdatim putovnicama, te sadraj, oblik i nain voenja registra i ostale dokumentacije o izdatim pasoima, kao i visinu naknada za izdate pasoe propisuje federalni ministar. lanak 53. Za pse i make u pratnji dratelja u unutarnjem ili meu- narodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka dratelj ivotinje mora imati ovjerenu Meunarodnu zdravstvenu knjiicu. Meunarodnu zdravstvenu knjiicu za pse i make izdaju veterinarske organizacije sukladno odredbama ovoga lanka. Ovjeru i unos podataka za obvezno cijepljenje i registraciju pasa i maaka obavljenu na temelju odredbi lanka 12. ovoga zakona, te ovjeru tih podataka za pse i make u pratnji dratelja ivotinja u unutarnjem i meunarodnom prometu obavlja veterinarska organizacija, na temelju dokaza o izvrenom obveznom cijepljenju u propisanom roku. O izdatim Meunarodnim zdravstvenim knjiicama iz stavka 2. ovoga lanka vodi se registar. Obrazac Meunarodne zdravstvene knjiice o cijepljenju za pse i make, te oblik i nain voenja registra propisuje federalni ministar. b) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u unutarnjem prometu lanak 54. Utovar, istovar i pretovar poiljaka ivotinja, proizvoda ivotinjskog podrijetla, leina, proizvoda od ivotinja nami- jenjenih utilizaciji ili nekodljivom uklanjanju, otpadne ivotinjske materije, koje se otpremaju prijevoznim sredstvom, te kopitari i papkari koji se

kreu izvan epizootiolokog podruja odreenog ovim zakonom podlijeu obveznom veterinarsko- zdravstvenom pregledu. Poiljatelj poiljaka iz stavka 1. ovoga lanka obvezan je prijaviti utovar, istovar ili pretovar poiljaka nadlenoj veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije utovara, istovara i pretovara. Primatelj poiljaka iz stavka 1. ovoga lanka obvezan je prijaviti istovar tih poiljaka nadlenoj veterinarskoj organizaciji neposredno nakon prispijea poiljke. Nakon veterinarsko-zdravstvenog pregleda pri utovaru, istovaru ili pretovaru poiljaka iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda o podrijetlu i zdravstvenom stanju poiljke. Za kopitare, papkare, perad, kunie, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalita, poiljke aba i pueva, pele, te za ivu divlja, pse i make ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda ve se na putovnici iz lanka 51. stavka 1. ovoga zakona potvruje kako je izvren obvezni veterinarsko-zdravstveni pregled pri utovaru, istovaru ili pretovaru. Oblik i sadraj prijave iz st. 2. i 3. i potvrde i putovnice iz stavka 5. ovoga lanka propisuje Veterinarska komora Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Veterinarska komora). lanak 55. Zabranit e se utovar, istovar ili pretovar poiljke iz lanka 54. stavka 1. ovoga zakona ili otprema kopitara i papkara pjeice ako se pri obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da je poiljka zaraena ili se sumnja da je zaraena (nekim zaraznim oboljenjem) ili da potjee iz zaraenog podruja; da se za kopitare, papkare, perad, kunie, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalita, poiljku pueva, pele, divlja te pse i make u propisanim sluajevima ne posjeduje putovnica ili da prijevozno sredstvo, odnosno poiljka ne udovoljava propisanim higijensko-tehnikim i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. Zabranit e se promet utovar, istovar ili pretovar poiljke iz stavka 1. ovoga lanka ako se pri obveznom veterinarsko- zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da se za poiljku ne raspolae s putovnicom ili drugom propisanom ispravom; da putovnica ili druga propisana isprava ima nedostatke, da je nepravilno popunjena i ovjerena, neitka, ne omoguava identifikaciju ivotinja ili proizvoda ivotinjskog podrijetla; da je izdata od neovlatene osobe; da nije izvrena ili nije ispravno izvrena ovjera utovara za ivotinje ili da je poiljka dopremljena iz podruja s nepovoljnom epizootiolokom situacijom. lanak 56. Nadleni veterinarski inspektor kada utvrdi da je u promet stavljena poiljka suprotno odredbama l. 51., 52., 53. i 54. ovoga zakona, a ivotinje ne pokazuju sumnju, odnosno znakove zaraznog oboljenja, kao i da ivotinje i proizvodi ivotinjskog podrijetla ne potjeu iz zaraenog ili na zarazu sumnjivog podruja naredit e da se na troak vlasnika poiljke: 1. izvri istovar ivotinja koje ne pokazuju sumnju ili znakove poremeenog zdravlja i njihovo stavljanje u karanten uz odreivanje mjesta i uvjeta karantena, odnosno mjesta i

uvjeta za privremeno uskladitenje, ako se radi o proizvodima ivotinjskog podrijetla, te vrstu pregleda i dijagnostikih pretraga; 2. da se ivotinje, ako se ne raspolae s prikladnim karantenskim objektom ili je takvo rjeenje racionalnije, a ne postoje razlozi za zabranu klanja, upute u najbliu klaonicu na klanje. Kada nadleni veterinarski inspektor utvrdi da je u promet stavljena poiljka suprotno odredbama lanka 55. ovoga zakona za koju se pri obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi da potjee iz zaraenog podruja, da postoji sumnja na zarazno oboljenje ili je zaraena zaraznim oboljenjem kod koje klanje nije dozvoljeno naredit e eutanaziju ivotinja, utilizaciju ili nekodljivo uklanjanje leina, odnosno utilizaciju ili nekodljivo uklanjanje proizvoda ivotinjskog podrijetla, konfiskata ili otpadne ivotinjske materije na troak vlasnika poiljke. lanak 57. Kod prijevoza eljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza doputen je utovar, istovar ili pretovar poiljke ivotinja samo na eljeznikim postajama, rijenim i zrakoplovnim lukama ili drugim mjestima za utovar, istovar ili pretovar ivotinja u cestovnom prijevozu koja udovoljavaju propisanim uvjetima. Nain utovara, istovara ili pretovara, uvjete kojima mora udovoljavati prijevozno sredstvo te higijensko-tehnike uvjete kojima mora udovoljavati poiljka iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. Uvjete kojima moraju udovoljavati eljeznike postaje, rijene, pomorske i zrakoplovne luke, te mjesta za utovar, istovar ili pretovar ivotinja u cestovnom prijevozu iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno miljenje federalnog ministra prometa i komunikacija. lanak 58. Fizike odnosno pravne osobe koje obavljaju prijevoz poiljki iz lanka 54. ovoga zakona dune su prijevozna sredstva kojima se otpremaju te poiljke prije utovara, pretovara i nakon istovara oistiti i dezinficirati kod veterinarske organizacije koja je registrirana za obavljanje tih poslova, o emu ta organizacija izdaje potvrdu. Nadzor nad izvrenom dezinfekcijom prijevoznih sredstava iz stavka 1. ovoga lanka vri nadleni veterinarski inspektor. Nain dezinfekcije prijevoznih sredstava iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 59. Dratelji ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla, te fizike ili pravne osobe koje obavljaju prijevoz moraju imati i na zahtjev nadlenog veterinarskog inspektora predoiti putovnicu, potvrdu ili drugu propisanu ispravu.

Fizike odnosno pravne osobe koje obavljaju prijevoz i slubene osobe nadlene policijske postaje dune su prijaviti prometnu nezgodu tijekom prijevoza ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla kantonalnom ministarstvu, najblioj veterinarskoj stanici, odnosno samostalnoj veterinarskoj praksi. Veterinarska stanica,odnosno samostalna veterinarska praksa dune su osigurati veterinarsku pomo povrijeenim ivotinjama, te o postupku i poduzetim mjerama urno izvijestiti kantonalno ministarstvo, koje e narediti mjere za osiguranje proizvoda ivotinjskog podrijetla i organizirati prijevoz povrijeenih i uginulih ivotinja. Trokove pruanja veterinarskih usluga i provoenja mjera iz stavka 3. ovoga lanka snosi dratelj ivotinja ili dratelj proizvoda ivotinjskog podrijetla. lanak 60. Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu utovara, istovara ili pretovara poiljaka ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih Vojsci Federacije obavlja vojni veterinarski inspektor Vojske Federacije (u daljnjem tekstu: vojni veterinarski inspektor). Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka veterinarsko zdravstvene preglede moe, po odobrenju veterinarske slube Vojske Federacije, obavljati i nadlena veterinarska organizacija. lanak 61. Slubene osobe policijskih postaja u granicama svojih nadlenosti kontroliraju imaju li dratelji ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla putovnicu, potvrdu ili drugu propisanu ispravu za poiljke koje otpremaju prijevoznim sredstvom ili za ivotinje koje se kreu. Ako se pri kontroli utvrdi kako dratelji ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla iz stavka 1. ovoga lanka nemaju putovnicu, odnosno potvrdu ili drugu propisanu ispravu ili da ivotinje i proizvodi ivotinjskog podrijetla potjeu iz ugroenog podruja slubene osobe policijskih postaja takve e poiljke zadrati i o tome odmah izvijestiti najblie kantonalno ministarstvo ili nadlenu veterinarsku organizaciju. c) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u prometu preko teritorija Federacije lanak 62. Uvoz, izvoz i provoz poiljaka ivotinja, proizvoda ivotinjskog podrijetla i drugih poiljaka (roba) koje sadre sastojke ivotinjskog podrijetla, sjemena za umjetnu oplodnju, oploenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za ivotinje, ukljuujui i poljoprivrednoprehrambene proizvode i prostirku, sirovine i aditive koji slue za proizvodnju hrane za ivotinje, poiljaka veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava, te drugih predmeta kojima se moe prenositi zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje ljudi i ivotinja doputeni su samo na odreenim graninim prijelazima (u daljnjem tekstu: granini veterinarski prijelazi).

Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na graninim veterinarskim prijelazima obavlja federalni granini veterinarski inspektor u za to predvienoj, graninoj veterinarskoj stanici. Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola iz stavka 2. ovoga lanka primjenjuje se na ivotinje i proizvode ivotinjskog podrijetla radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja, te kontrola objekata, robe ili prijevoznih sredstava koji mogu biti prijenositelji zaraznih oboljenja ivotinja. U veterinarsko-zdravstvenu kontrolu iz stavka 3. ovoga lanka moe se ukljuiti i kontrola koja se odnosi na kakvou i kontrolu radi ouvanja ugroenih vrsta ivotinja. Uvjete za uvoz sjemena za umjetnu oplodnju ivotinja i oploenih jajnih stanica i njihovom koritenju u stoarstvu propisuje federalni ministar. Granine prijelaze iz stavka 1. ovoga lanka, na prijedlog Vlade Federacije, odreuje nadlena institucija Bosne i Hercegovine. lanak 63. Kopitari i papkari moraju biti pojedinano i trajno obiljeeni obiljejima propisanim ovim zakonom, a kontejneri, palete, paketi i stokinete s proizvodima ivotinjskog podrijetla ili spremnici sa ivom ribom i ambalaa s utovarenim abama, puevima, rakovima, pijavicama i mekucima moraju biti obiljeeni, na temelju ovoga zakona propisanom etiketom s otisnutim peatom nadlene veterinarske inspekcije i veterinarskim kontrolnim brojem odobrenog objekta u kojemu su proizvedeni, pakirani ili iz kojeg su otpremljeni. Poiljke iz stavka 1. ovoga lanka podlijeu obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli federalnog graninog veterinarskog inspektora na graninom prijelazu. Kada se radi o pojavi opasnog zaraznog oboljenja u nekoj zemlji veterinarsko-zdravstvenoj kontroli podlijee i prtljaga putnika i prtljaga osoba prijevoznog sredstva koja se unosi iz te zemlje. U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka putnici i osobe prijevoznog sredstva duni su svoju robu prijaviti federalnom graninom veterinarskom inspektoru kako bi se proveo postupak veterinarsko-zdravstvene kontrole. lanak 64. Pravne osobe pomorskog i rijenog prometa, plovidbeni agenti, granine eljeznike postaje, prijevoznici ili korisnici robe iz lanka 62. stavka 1. ovoga zakona moraju federalnom graninom veterinarskom inspektoru podnijeti zahtjev na propisanom obrascu za veterinarsko-zdravstvenu kontrolu poiljke odmah nakon njenog prispijea na granini prijelaz. Pri uvozu, izvozu i provozu poiljaka iz lanka 62. stavka 1. ovoga zakona poiljke mora pratiti propisana meunarodna svjedodba o zdravlju, odnosno zdravstvenoj ispravnosti poiljke (u daljnjem tekstu: veterinarski certifikat), koja sadri podatke o podrijetlu, identitetu, odreditu, prijevoznom sredstvu i zdravlju ivotinja odnosno zdravstvenoj

ispravnosti proizvoda ivotinjskog podrijetla, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Veterinarski certifikat iz stavka 2. ovoga lanka mora biti izvoran, sainjen na dan otpreme poiljke za jednu vrstu ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla, za jednog primatelja i ovjeren na propisan nain, oznaen serijskim brojem, obvezno pisan na jednom od slubenih jezika u Federaciji i jeziku zemlje podrijetla, odnosno jeziku zemlje krajnjeg odredita poiljke, a za poiljke u provozu moe biti pisan i na engleskom i drugim jezicima slubeno prihvaenim u meunarodnom prometu. Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga lanka moe se koristiti ovjerena i obiljeena kopija izvornog veterinarskog certifikata kada se poiljka u cijelosti ili dijelovima upuuje iz carinskog ili drugog skladita gdje je bila privremeno uskladitena, pod nadzorom federalnog graninog veterinarskog inspektora i carinskim nadzorom. Obrazac zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 65. Uvezene poiljke ivotinja, proizvoda ivotinjskog podrijetla i druge poiljke roba koje sadre sastojke ivotinjskog podrijetla, poiljke sjemena za umjetnu oplodnju, oploenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za ivotinje, ukljuujui i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovina i aditiva koji slue za proizvodnju hrane za ivotinje podlijeu pri utovaru, istovaru ili pretovaru obveznom veterinarsko- zdravstvenom pregledu i kontroli. Obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli pri utovaru, istovaru ili pretovaru podlijeu poiljke iz stavka 1. ovoga lanka koje se izvoze ili provoze. Za utovarenu poiljku iz stavka 2. ovoga lanka veterinarski certifikat izdaje nadleni veterinarski inspektor koji je obavio pregled. Odredbe l. 54. i 55. ovoga zakona, primjenjuju se pri izvozu i uvozu poiljaka iz st. 1. i 2. ovog lanka. Nain utovara, istovara i pretovara poiljaka iz st. 1. i 2. ovog lanka i obrazac veterinarskog certifikata iz stavka 3. ovog lanka, propisuje federalni ministar. lanak 66. Poiljke iz lanka 62. stavak 1. ovoga zakona namijenjene izvozu, uvozu i provozu na graninim prijelazima, u sluaju potrebe, pretovaruju se i skladite pod veterinarskozdravstvenom kontrolom federalnog graninog veterinarskog inspektora. Za poiljke iz stavka 1. ovoga lanka federalni granini veterinarski inspektor ovjerava veterinarski certifikat izdat pri utovaru poiljke navodei razloge pretovara i uskladitenja, vrijeme i uvjete uskladitenja, te obiljeja prijevoznog sredstva. Objekti za smjetaj ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla na graninim prijelazima moraju udovoljavati uvjetima koje propisuje federalni ministar.

lanak 67. Poiljke ivotinja, ivotinjskih proizvoda i druge poiljke roba koje sadre sastojke ivotinjskog podrijetla, poiljke sjemena za umjetnu oplodnju ivotinja, oploenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za ivotinje, sirovina i aditiva koji slue za proizvodnju hrane za ivotinje, te predmeta kojima se moe prenositi zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje mogu se uvoziti i provoziti na temelju rjeenja Federalnog ministarstva, kojim se utvruje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za uvoz i provoz tih poiljaka, sukladno odredbama ovoga zakona. Nee se dopustiti uvoz i provoz poiljaka iz stavka 1. ovoga lanka ako u zemlji izvoznici ili zemljama kroz koje se poiljka provozi postoji zarazno oboljenje, odnosno ako postoji opasnost da se zarazno oboljenje unese u Federaciju. Nee se dopustiti uvoz proizvoda ivotinjskog podrijetla namjenjenih ljudskoj ishrani iz stavka. 1. ovoga lanka ukoliko nisu proizvedeni u izvoznim objektima ili objektima koje, uz suglasnost nadlenih organa drave podrijetla, u posebnom postupku odobrava federalni ministar. Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka moe se obvezati uvoznika da naknadno podvrgne odreenim laboratorijskim i dijagnostikim ispitivanjima i dri u karantenu poiljke ivotinja, odnosno privremeno uskladiti i podvrgne laboratorijskim ispitivanjima poiljke proizvoda ivotinjskog podrijetla, druge poiljke robe sa sastojcima ivotinjskog podrijetla, hranu za ivotinje, sirovine i aditive koji slue za proizvodnju hrane za ivotinje i predmete kojima se moe prenijeti zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje, te narediti i druge mjere. Za uvezene poiljke i poiljke u provozu iz stavka 1. ovoga lanka federalni granini veterinarski inspektor izdaje potvrdu na propisanom obrascu i zahtijeva izvjee o prispijeu poiljke na odredite ili izlazni granini prijelaz. Mjesto privremenog uskladitenja za provoenje karantenskih mjera, te vrstu i nain ispitivanja za proizvode iz stavka 3. ovoga lanka odreuje Federalno ministarstvo. lanak 68. Uvezene ivotinje, osim ivotinja za klanje, uvoznik mora poslije uvoza drati u karantenu odreenom u rjeenju iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona radi obavljanja dijagnostikih i laboratorijskih ispitivanja i utvrivanja zdravstvenog stanja. Mjesto i objekt karantena, na temelju potvrde kantonalnog veterinarskog inspektora o ispunjavanju propisanih uvjeta, vrstu i nain dijagnostikih i laboratorijskih ispitivanja, te druge uvjete dranja u karantenu odreuje Federalno ministarstvo. Za ivotinje koje se uvoze radi sudjelovanja na sportskim natjecanjima, vjebama, izlobama i sajmovima, te pse i make koji se privremeno uvoze u pratnji dratelja ivotinje na vrijeme od najvie 30 dana, kao i za kopitare, papkare, perad i kunie koji se uvoze radi neposrednog privoenja klanju moe se odrediti da ne moraju biti u karantenu ako je epizootioloka situacija u zemlji izvoznici takva da ne prijeti opasnost od unoenja zaraznih oboljenja ivotinja.

Uvjete kojima moraju udovoljavati karantenski objekti i vrijeme trajanja karantena propisuje federalni ministar. lanak 69. Carinarnica odnosno carinska ispostava ne moe obaviti carinski postupak niti carinjenje poiljke koja podlijee veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli dok federalni granini veterinarski inspektor ne utvrdi zdravstveno stanje odnosno zdravstvenu ispravnost poiljke i odobri njen uvoz, izvoz ili provoz. Prijevoznici koji obavljaju prijevoz eljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza i granina carinarnica duni su o svakoj prispjeloj poiljci iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona odmah izvijestiti federalnog graninog veterinarskog inspektora. Trokove nastale zbog primjene mjera pri uvozu, izvozu i provozu poiljaka iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona, trokove karantena i produenog karantena, kao i trokove nastale primjenom mjera u karantenu, te trokove nastale zadravanjem, vraanjem, prenamjenom i unitavanjem poiljke plaa uvoznik, izvoznik ili korisnik poiljke, a iznos trokova utvruje se ugovorom izmeu korisnika i davatelja usluga. lanak 70. Za poiljke proizvoda ivotinjskog podrijetla, drugih roba koje u svom sustavu sadre ivotinjske sastojke minimum 2%, za poiljke hrane za ivotinje, sirovina i aditiva to slue za proizvodnju hrane za ivotinje, veterinarskih lijekova i predmeta kojima se mogu prenositi zarazna oboljenja ili ugroziti zdravlje ljudi i ivotinja, koje se uvoze u slobodne zone ili se privremeno skladite u carinska, konsignacijska i druga skladita za neocarinjenu robu u Federaciji primjenjuju se odredbe ovoga zakona. Robe iz stavka 1. ovoga lanka nalaze se pod nadzorom federalnog graninog veterinarskog inspektora. Proizvodi iz stavka 1. ovoga lanka u slobodnim zonama pakiraju se, prerauju i dorauju pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom federalnog graninog veterinarskog inspektora. Trokovi izlaska federalnog graninog veterinarskog inspektora radi pregleda poiljaka kod utovara i istovara u skladitu i drugom mjestu uskladitenja iz stavka 1. ovoga lanka izvan mjesta u kojem je sjedite granine veterinarske inspekcije naplauju se od podnositelja zahtjeva, u iznosu koji odreuje federalni ministar. Objekti u slobodnim zonama i konsignacijska skladita iz stavka 1. ovoga lanka moraju udovoljavati uvjetima propisanim u l. 19. i 25. ovoga zakona. lanak 71. Slubene osobe policijskih postaja i carinarnica, u granicama svojih nadlenosti, sprijeavat e nedoputeni prijelaz poiljaka iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona izvan odreenih graninih prijelaza.

Poiljke iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona, te kopitare i papkare koji izvan odreenog graninog prijelaza prijeu na teritorij Federacije slubene osobe iz stavka 1. ovoga lanka odmah e predati kantonalnom ministarstvu na ijem su podruju poiljke otkrivene ili uhvaene. S poiljkama i ivotinjama iz st. 1. i 2. ovoga lanka postupat e se sukladno odredbama ovog zakona, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. d) Pregled ljudi ivotinja za klanje i proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu

lanak 72. Korisnik klaonice obvezan je prijaviti klanje ivotinja veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije poetka klanja, osim u sluaju klanja iz nude koje se obavlja izvan klaonice. Veterinarsko-zdravstenom pregledu poslije klanja ivotinja iz lanka 2. toka 2. ovoga zakona, a divljai nakon odstrijela, podlijeu njihovi trupovi, meso i organi. Ovlatenik prava lova obvezan je odstrijeljenu divlja prijaviti veterinarskoj organizaciji u roku od 12 sati nakon odstrjela, radi obavljanja pregleda i kontrole iz stavka 3. ovoga lanka. Pregled i kontrola iz stavka 3. ovoga lanka ukljuuje i proizvode od mesa, mlijeko, jaja, med, ribe, rakove, koljke, pueve i abe, te proizvode od mlijeka, jaja, meda, ribe, rakova, koljaka, pueva i aba u proizvodnji, uskladitenju i prometu. Veterinarsko-zdravstvenim pregledom iz st. 1., 3. i 5. ovoga lanka utvruje se higijenska i zdravstvena ispravnost proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi, koji se potom obiljeavaju na propisani nain. Pregledu iz stavka 3. ovoga lanka podlijeu i objekti iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona, te sirovine, aditivi, dodatni sastojci, materijali za pakiranje i ostali pomoni materijali koji se koriste u proizvodnji ili preradi proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potronje. Pregled iz st. 1., 3., i 5. ovoga lanka ukljuuje i laboratorijske pretrage na rezidue, te ostale zagaivae biolokog, kemijskog i radiolokog podrijetla tetne za ljudsko zdravlje. Pregled iz st. 1., 3., 5. i 8. ovoga lanka ukljuuje i kontrolu koja se odnosi na kakvou, kao i tehnike normative i druge propise ukoliko je to posebnim zakonom propisano. O pregledu iz ovoga lanka veterinarska organizacija vodi slubenu evidenciju. lanak 73. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz lanka 72. ovoga zakona ne podlijee klanje ovaca, koza, peradi, kunia i uzgojene divljai kada te ivotinje ne pokazuju znakove poremeenog zdravlja i kada je meso, podrijetlom od navedenih vrsta ivotinja, kao i proizvodi od mesa dobiveni njegovom obradom i preradom, namijenjeno potronji u osobnom domainstvu.

Klanje kopitara, goveda, bivola i svinja bez obzira pokazuju li ili ne pokazuju znakove poremeenog zdravlja, kada je meso podrijetlom od navedenih vrsta ivotinja namijenjeno potronji u osobnom domainstvu, podlijee veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz lanka 72. ovoga zakona. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz lanka 72. ovoga zakona ne podlijee obrada mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka, jaja i meda kada su ti proizvodi namijenjeni za ishranu ljudi putem potronje u osobnom domainstvu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka proizvodi od mlijeka, jaja i med namijenjeni javnoj potronji i prodaji na trnicama podlijeu veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz lanka 72. stavka 5. ovoga zakona. lanak 74. Klanje ivotinja koje pokazuju ili se sumnja da pokazuju znakove poremeaja zdravstvenog stanja podlijeu veterinarsko -zdravstvenom pregledu iz lanka 72. ovoga zakona i u sluaju kada je njihovo meso namijenjeno potronji u osobnom domainstvu. U sluaju klanja iz stavka 1. ovoga lanka, te u sluaju klanja iz nude, dratelj ivotinje mora imati propisanu veterinarsku uputnicu za njihovu otpremu u klaonicu. Vlasnik i korisnik klaonice obvezan je primiti na klanje oboljelu ivotinju ili na obradu iz nude zaklanu ivotinju samo uz predoenje uputnice iz stavka 2. ovoga lanka. Nain obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih ishrani ljudi iz l. 72., 73. i 74. ovog zakona, te nain voenja slubene evidencije iz lanka 72. stavka 1. i obrasce uputnica iz stavka 2. ovoga lanka propisuje federalni ministar. lanak 75. Klanje ivotinja iz lanka 2. stavka 1. toka 2. ovoga zakona, rasijecanje i obrada mesa, ribe, rakova, koljaka, pueva i aba, prerada mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda ivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potronje, hlaenje, zamrzavanje, uskladitenje i promet navedenih proizvoda doputeno je samo u objektima iz lanka 19. stavka 1. ovoga zakona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, klanje ivotinja doputeno je i izvan klaonice samo u sluaju klanja iz nude koje nije mogue obaviti u klaonici. Klanje kopitara i papkara oboljelih od oboljenja zbog kojih klanje nije zabranjeno doputeno je samo u klaonici, bez obzira da li je njihovo meso namijenjeno javnoj potronji ili potronji u osobnom domainstvu. lanak 76. lanak 77.

Dratelji ivotinja, veterinarski uposlenici, te proizvoai proizvoda ivotinjskog podrijetla moraju se pridravati propisanih preventivnih mjera i odreenih rokova karence prigodom upotrebe lijekova i drugih materija koje se mogu prenijeti na proizvode ivotinjskog podrijetla, kako bi se sprijeila pojava nedoputenih rezidua. Proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ljudi, koji sadre ili sadre u koliinama veim od doputenih rezidue i druge zagaivae kodljive za ljudsko zdravlje, ne smiju se stavljati u promet za javnu potronju. Maksimalno doputene koliine rezidua i drugih zagaivaa u izluevinama i tjelesnim tekuinama ivih ivotinja, organima i tkivima zaklanih ivotinja i mesu, te sistem uzimanja uzoraka, laboratorijske metode i ciljna tkiva za njihovo odreivanje propisuje federalni ministar. Radi zatite javnog zdravlja monitoring program sustavnog praenja rezidua i drugih za ljudsko zdravlje kodljivih zagaivaa u proizvodima ivotinjskog podrijetla, koji su namijenjeni za ishranu ljudi, propisuje federalni ministar. IV - VETERINARSKA ZATITA DOBROBITI IVOTINJA lanak 78. Zabranjeno je zlostavljati i muiti ivotinje tijekom uzgoja, dranja, koritenja, radne upotrebe ili posebnih oblika kolovanja (dresure). Svaki dratelj ivotinja mora sa ivotinjom humano postupati i ivotinju zatititi od patnji i bolova, te pravovremeno zatraiti veterinarsku pomo. Oboljeloj ili ozlijeenoj ivotinji mora se, im je to mogue prije, pruiti odgovarajua veterinarska pomo i potrebna njega, osim ako oboljenje ili ozljeda nije takva da ivotinju treba odmah usmrtiti. Nastambe i objekti u kojima su smjetene ivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti i kategoriji ivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti bioloke potrebe pripadne vrste i kategorije ivotinja. Znanstveno-istraivaki pokusi na ivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstvenomedicinskim, veterinarskim, farmakolokim i drugim znanstvenim ustanovama, a ivotinje se tijekom pokusa ne smiju izlagati muenju i patnji. Standarde za zatitu ivotinja i postupak sa ivotinjama pri klanju ili ubijanju propisuje federalni ministar. V - ORGANIZIRANJE I PROVOENJE VETERINARSKE DJELATNOSTI 1. Utemeljivanje i organiziranje veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, veterinarske slu be i samostalne veterinarske prakse lanak 79.

Veterinarsku djelatnost obavljaju veterinarske stanice, veterinarske klinike i veterinarske apoteke (u daljnjem tekstu: veterinarske organizacije) pod uvjetima i na nain utvren ovim zakonom. Utemeljivanje, ustroj, nain rada i upravljanja veterinarskim organizacijama iz stavka 1. ovoga lanka vri se sukladno Zakonu o gospodarskim drutvima (Slubene novine Federacije BiH, broj 23/99), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Pojedine poslove veterinarske djelatnosti obavljaju i Veterinarski institut Federacije i Centar za reprodukciju u stoarstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona, centri za reprodukciju i umjetnu oplodnju kantona (u daljnjem tekstu: veterinarske ustanove), kao i Veterinarski fakultet. Odreene poslove veterinarske djelatnosti moe obavljati i veterinarska sluba organizirana kod pravne osobe koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje ivotinja (u daljnjem tekstu: veterinarska sluba), kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske prakse pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom. Na svakom epizootiolokom podruju mora se osigurati zatita zdravlja ivotinja, te provoenje mjera veterinarskog javnog zdravstva. Ako na epizootiolokom podruju ili dijelu epizootiolokog podruja nije osigurana zatita zdravlja ivotinja ili provoenje mjera veterinarskog javnog zdravstva, pravnu osobu za obavljanje veterinarske djelatnosti duan je utemeljiti kanton, odnosno po njegovom ovlatenju opina. lanak 80. Veterinarske organizacije moe utemeljiti kanton odnosno opina, te domae i strane fizike i pravne osobe. Federacija je utemeljitelj Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u stoarstvu Federacije Kanton moe utemeljiti Veterinarski zavod i Centar za reprodukciju i umjetnu oplodnju. Dva ili vie kantona mogu utemeljiti zajedniki Veterinarski zavod, odnosno Centar za reprodukciju i umjetnu oplodnju. Veterinarsku slubu, kao unutarnju organizacijsku jedinicu, sukladno odredbama ovoga zakona, moe utemeljiti pravna osoba koja obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje ivotinja. lanak 81. Utemeljitelj veterinarskih ustanova u vlasnitvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Parlament Federacije). Utemeljitelj veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija u vlasnitvu kantona je zakonodavno tijelo kantona.

Utemeljitelj veterinarskih organizacija u vlasnitvu opine je opinsko vijee. lanak 82. Veterinarska organizacija, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluba utemeljuje se uz predhodno miljenje Veterinarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Veterinarska ustanova, odnosno veterinarska organizacija ne moe poeti s radom dok organ nadlean za poslove veterinarstva utvren ovim zakonom ne donese rjeenje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i veterinarsko -tehnike opreme. Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka za veterinarske ustanove u smislu lanka 81. st. 2. i 4. donosi federalni ministar, a za veterinarske ustanove i veterinarske organizacije iz st. 3., 5., 6. i 7. istoga lanka kantonalni ministar, na prijedlog strune komisije koju on utemeljuje. Uvjete u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnike opreme za utemeljenje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova propisuje federalni ministar. 2.Upravljanje veterinarskim ustanovama lanak 83. Veterinarskom ustanovom upravlja upravni odbor. Upravni odbor veterinarskih ustanova u vlasnitvu Federacije ima pet lanova i ine ga predstavnici: 1. utemeljitelja - dva lana; 2. veterinarske ustanove - jedan lan; 3. veterinarske organizacije - jedan lan; 4. Federalnog ministarstva - jedan lan. Upravni odbor veterinarske ustanove u vlasnitvu kantona ima tri lana i ine ga predstavnici: 1. utemeljitelja - jedan lan; 2. veterinarskih uposlenika iz veterinarske organizacije - jedan lan; 3. veterinarskih uposlenika iz veterinarske ustanove - jedan lan. lanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stavka 2. ovoga lanka imenuje i razrjeava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. lanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stavka 3. ovoga lanka imenuje i razrjeava vlada nadlenog kantona na prijedlog kantonalnog ministra.

Nain izbora, opoziva i mandat lanova upravnog odbora veterinarske ustanove ureuje se statutom. lanak 84. Direktora veterinarske ustanove iji je utemeljitelj Federa- cija, imenuje i razrjeava upravni odbor, uz pribavljeno miljenje federalnog ministra. Direktora veterinarske ustanove, iji je osniva kanton, imenuje i razrjeava upravni odbor uz pribavljeno miljenje kantonalnog ministra. Za direktora veterinarske ustanove iz st 1. i 2. ovoga lanka moe se postaviti doktor veterinarske medicine, koji ima poloen struni ispit i najmanje pet godina radnog staa u struci. lanak 85. Ako direktor veterinarske ustanove nije imenovan sukladno zakonu u roku od 60 dana od dana isteka natjeaja odluku o postavljenju vritelja dunosti direktora donosi upravni odbor. Vritelj dunosti direktora postavlja se najdue na razdoblje od est mjeseci. Vritelj dunosti direktora ima sva prava i obveze direktora. lanak 86. Upravni odbor moe razrijeiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako: 1. direktor to osobno zahtijeva; 2. nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuje radni odnos dovede do prestanka radnog odnosa; 3. u svom radu kri propise i ope akte veterinarske ustanove ili ne izvrava odluke upravnog odbora ili postupa suprotno njima; 4. u drugim sluajevima propisanim zakonom i statutom veterinarske ustanove. Ista osoba moe biti ponovno imenovana za direktora veterinarske ustanove. lanak 87. Veterinarskoj organizaciji privremeno se zabranjuje rad ako nadleni veterinarski inspektor utvrdi: 1. povrjede zakonitosti u radu koje utjeu da uvjeti pruanja veterinarske zatite nisu sukladni odredbama ovoga zakona i aktima donesenim na temelju zakona; 2. bitne povrjede pravila kodeksa veterinarske etike;

3. bitne propuste u lijeenju i drugim mjerama veterinarske zatite. Ukoliko veterinarska organizacija u propisanom roku nije otklonila utvrene nedostatke izrie joj se mjera zabrane rada. Veterinarskoj organizaciji zabranjuje se rad i kada su povrjede iz stavka 1. ovoga lanka dovele do ozbiljnijih posljedica po zdravlje i ivot graana, odnosno ivotinja, u kojem sluaju se ne moe veterinarskoj organizaciji ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka. lanak 88. Veterinarska organizacija prestaje s radom: 1. odlukom utemeljitelja; 2. ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti; 3. odlukom nadlenog organa; 4. u drugim sluajevima predvienim zakonom. 3. Akti veterinarskih ustanova lanak 89. Akti veterinarskih ustanova su pravila i drugi opi akti. Pravila su temeljni opi akt veterinarske ustanove kojim se ureuje: 1. organizacija i djelatnost veterinarske ustanove; 2. nain na koji direktor donosi odluke u svezi poslovanja u veterinarskoj ustanovi; 3. druga pitanja vezana za organizaciju i funkcioniranje veterinarske ustanove. Pravila veterinarske ustanove podlijeu obveznoj suglasnosti utemeljitelja. lanak 90. Na ostala pitanja u svezi organizacije, naina rada i funkcioniranja veterinarskih ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove. 4. Djelatnost veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija a) Veterinarska stanica lanak 91.

Veterinarske stanice obavljaju u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u kunim posjetima i u privrednim objektima ove poslove: 1. utvruju postoji li sumnja na zarazno oboljenje; 2. provode odgovarajue veterinarsko-zdravstvene mjere radi sprjeavanja irenja zaraznog oboljenja, koje je dratelj ivotinje duan odmah izvriti; 3. u sluaju sumnje na zarazno oboljenje uzmu odgovarajui dijagnostiki materijal i dostavljaju ga na pretragu u Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Veterinarski institut Federacije) ili veterinarski zavod kantona ili drugi laboratoriji iz lanka 39. ovoga zakona; 4. provode propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostike i druge pretrage radi zatite zdravlja ivotinja i ljudi, te mjere za otkrivanje, sprjeavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja i zoonoza; 5. provode preventivna cijepljenja, dijagnostika ispitivanja i laboratorijske pretrage radi zatite zdravlja ivotinja; 6. obavljaju preglede oboljelih ivotinja i razudbu leina, ispitivanja uzronika oboljenja ili uginua ivotinja, osnovna laboratorijska ispitivanja, te promatranje ivotinja; 7. otkrivaju i prijavljuju pojavu zaraznog oboljenja ili sumnju na pojavu zaraznog oboljenja; 8. lijee oboljele ivotinje, obavljaju kirurke, porodiljske i druge veterinarske zahvate na ivotinjama; 9. lijee neplodnost, te provode umjetnu oplodnju ivotinja i prijenos oploenih jajnih stanica (embriotransfer); 10. provode mjere veterinarske zatite okolia radi sprje- avanja irenja i suzbijanja zaraznih oboljenja ivotinja (dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radioloku dekontaminaciju) i zoonoza; 11. vode propisanu evidenciju i dokumentaciju; 12. izdaju putovnice za ivotinje i druge potvrde kada je to ovim zakonom odreeno; 13. provode veterinarsko-stoarsku izobrazbu u pogledu ouvanja i unaprjeenja zdravlja i reprodukcije ivotinja; 14. organiziraju i provode obiljeavanje ivotinja sukladno ovomu zakonu i vode propisanu evidenciju i registar obiljeenih ivotinja; 15. vre uvoz i izvoz, te promet na veliko i malo veterinarskih lijekova, vakcina, seruma i dijagnostikog materijala, veterinarske, medicinske opreme i instrumenata, sukladno Zakonu o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu (Slubene novine Federacije BiH, broj 15/98), (u daljnjem tekstu: Zakon o lijekovima), sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radioloku dekontaminaciju opreme i sredstava za unaprjeenje stoarstva,

stone hrane i dodataka stonoj hrani, aditiva, ivih ivotinja i jajnih stanica, sredstava i opreme za kune ljubimce, egzotiku i akvaristiku; 16. organiziraju uzgoj i proizvodnju ivotinja, mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda ivotinjskog podrijetla; 17. obavljaju propisane veterinarsko-zdravstvene preglede ivih ivotinja, ivotinja namijenjenih za klanje, pregled mesa i organa zaklanih ivotinja, namirnica ivotinjskog podrijetla u unutarnjem prometu, proizvodnji i skladitenju; 18. obavljaju i sve druge poslove iz veterinarske djelatnosti koji su odreeni statutom, sukladno ovomu zakonu. U samostalnoj veterinarskoj praksi mogu se obavljati poslovi iz stavka 1. ovoga lanka, osim poslova utvrenih u stavku 1. to. 4., 10., 12., 14., 15., 16. i 17. ovoga lanka. Veterinarska stanica iz stavka 2. ovoga lanka mora osigurati obavljanje poslova svoje djelatnosti tijekom cijelog dana i noi i ispuniti posebne uvjete za rad koje propisuje federalni ministar. lanak 92. Uvjete obavljanja poslova iz lanka 91. ovoga zakona propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno miljenje Veterinarske komore. Utemeljitelj veterinarske organizacije duan je prije registracije kod nadlenog suda pribaviti rjeenje kantonalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka. Na rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku 15 dana od dana prijema rjeenja. U rjeenju iz stavka 2. ovoga lanka navode se poslovi iz lanka 91. ovoga zakona za koje osnivatelj ispunjava uvjete. b) Veterinarska klinika lanak 93. Veterinarska klinika u okviru svoje djelatnosti obavlja stacionarno lijeenje i njegu oboljelih i ozlijeenih ivotinja. Veterinarska klinika pored poslova iz lanka 91. ovoga zakona obavlja i sljedee poslove: 1. pregled oboljelih ivotinja i ispitivanje uzronika oboljenja; 2. lijeenje oboljelih ivotinja, te kirurke, porodiljske i druge veterinarske zahvate; 3. lijeenje neplodnosti; 4. umjetnu oplodnja ivotinja i embriotransfer;

5. savjetovanje dratelja ivotinja radi ouvanja zdravlja ivotinja; 6. voenje propisanih evidencija i dokumentacija; 7. iz djelokruga svoga rada izdaje putovnice za ivotinje; 8. druge poslove odreene statutom sukladno odredbama ovoga zakona. c) Veterinarska apoteka lanak 94. Veterinarska apoteka vri opskrbu veterinarskih organizacija i dratelja ivotinja veterinarskim lijekovima, veterinarsko- medicinskim sredstvima, sredstvima za njegu i zatitu ivotinja, veterinarskim i medicinskim instrumentima, opremom, hranom za ivotinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Veterinarska apoteka utemeljuje se i radi sukladno Zakonu o lijekovima. 5.Veterinarske ustanove a) Veterinarski institut Federacije lanak 95. Veterinarski institut Federacije obavlja sljedee poslove: 1. obavlja superanalize i vri poslove referens laboratorija; 2. obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja ivotinja; 3. prati, analizira i prouava stanje u pogledu pojava, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja ivotinja; 4. planira i predlae preventivna cijepljenja, te dijagnostike pretrage ivotinja; 5. planira i predlae mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprjeavanja irenja i suzbijanja zaraznih oboljenja ivotinja; 6. istrauje naine zatite od zoonoza; 7. istrauje, unaprjeuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i preveniranja zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja ivotinja; 8. istrauje, unaprjeuje, priprema i primjenjuje bioloka i farmaceutska sredstva za dijagnostiku, preventivu i terapiju; 9. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda ivotinjskog podrijetla radi utvrivanja njihove zdravstvene ili higijenske ispravnosti;

10. istrauje, unaprjeuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i prevencije zaraznih, parazitarnih i drugih oboljenja ivotinja; 11. istrauje, unaprjeuje, priprema i primjenjuje nova imunobioloka sredstva za zatitu zdravlja ivotinja; 12. prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolia na zdravstveno stanje ivotinja; 13. istrauje zoohigijenske uvjete u objektima za uzgoj i stoarsku proizvodnju; 14. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda ivotinjskog podrijetla i vode; 15. obavlja laboratorijske pretrage na rezidue i druge bioloki aktivne materije u ivotinjama, mesu, mlijeku i ostalim n