B o s n a i H e r c e g o v i n a B R K O D I S T R I K T BOSNE I HERCEGOVINE SKUPTINA BRKO DISTRIKTA BiH

Temeljem lanka 22. Statuta Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH", broj 17/08) Skuptina Brko Distrikta Bosne i Hercegovine na 70. redovitoj sjednici odranoj 25. lipnja 2008. godine, usvojila je

ZAKON

O PROSTORNOM PLANIRANJU I GRAENJU

DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE

lanak 1. (Predmet)

Zakonom o prostornom planiranju i graenju (daljnjem tekstu: Zakon) propisuju se: osnovni principi prostornog planiranja i graenja, organizacija prostornog planiranja, dokumenti prostornog planiranja, informacijski sustav o prostoru, lokacijski uvjeti, tehnike karakteristike bitne za graevinu, tehnika doputenja, projektna dokumentacija, sudionici u graenju, odobrenje za graenje, odobrenje za uporabu, nadzor i inspekcija, kaznene odredbe i prijelazne i zavrne odredbe.

lanak 2. (Znaenje pojedinih izraza)

Izrazi uporabljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja: a) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje, odnosno na,

iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske aktivnosti.

b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti.

c) Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju.

d) Plansko prostorno ureenje podrazumijeva zatitu i upravljanje prostorom s ciljem odrivog razvoja na temelju cjelovitog pristupa u planiranju prostora.

e) Odrivi razvoj je osiguranje takvog koritenja prostora, koji uz ouvanje ivotnog okolia, prirode i trajnog koritenja prirodnih dobara, te zatitu kulturnog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih generacija.

f) Prostorno planiranje je multidisciplinarna djelatnost kojom se planira namjensko koritenje prostora, odreuju uvjeti za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih objekata i definiraju uvjeti za lociranje i graenje planiranih objekata.

2

g) Naselje je izgraen i funkcionalno objedinjen prostor, kao i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kojem su osigurani uvjeti za ivot, rad i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika.

h) Naseljeno mjesto je prostor koji, po pravilu, obuhvaa jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu ije se ime i podruje propisuje zakonom.

i) Grad Brko je jedinstvena urbana infrastrukturna cjelina, definirana granicama ireg urbanog podruja.

j) Selo je naselje kao posebna funkcionalna cjelina koje se nalazi izvan granica ireg urbanog podruja.

k) Gradsko graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite u gradu Brko, koje je odgovarajuim planovima namijenjeno za izgradnju objekata sukladno odredbama ovog zakona.

l) Ostalo graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite namijenjeno za izgradnju objekata sukladno odredbama ovog zakona, a koje se nalazi izvan zone gradskog graevinskog zemljita.

m) Graenje je izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova, ugradnja i montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata ili konstrukcija, kao i izgradnja nove graevine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, promjena namjene, konzervacija, izgradnja privremenih graevina, uklanjanje graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru.

n) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilita i primjene odgovarajue tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te organiziranje prometne komunikacije unutar gradilita.

o) Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini, kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli utjecati na stabilnost graevine ili njezinih dijelova, uvoenje nove instalacije ili ugraivanje nove opreme u graevinu, mijenjanje namjene, tehnolokog procesa ili vanjskog izgleda graevine. Rekonstrukcijom se ne smatraju radovi na zamjeni, dopuni, popuni opreme ako je to sukladno namjeni graevine kao i radovi na odravanju odravanje graevine.

p) Sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih karakteristika graevine tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenjaju uvjeti sukladno kojim je izgraena.

q) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa tekoama u kretanju.

r) Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za sigurnost i stabilnost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih karakteristika i drugih uvjeta propisanih za predmetnu graevinu, a koji ne utjeu na dimenzije i vanjski izgled graevine, te na zatitu ivotnog okolia.

s) Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini.

3

t) Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine do 50% tlocrtne povrine, kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz koju se dograuje.

u) Nadziivanjem se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.

v) ,,Konzervacija objekata pod zatitom je ouvanje fizikih ostataka objekata pod zatitom i njegovog okruenja, uz zabranu bilo kakve gradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika.

w) ,,Restauracija je rekonstrukcija graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i povijesnim vrijednostima uz uporabu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na temelju postojee originalne dokumentacije.

x) ,,Reprodukcija je kopiranje izgleda, strukture i estetinosti originala s ciljem prezentacije kulturnih ili tradicijskih vrijednosti.

y) ,,Iluminacija je poduzimanje takvih intervencija na objektu pod zatitom ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sustava elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee ugroziti vrijednost objekta pod zatitom.

z) Promjenom namjene smatra se izvoenje graevinskih radova sa kojima se ne mijenja bitno vanjski izgled objekta, ali promjena koritenja graevine ili njezinog dijela bitno mijenja uvjete uporabe te graevine, okolnih graevina i prostora, te odvijanja prometa i uvjete zatite ivotnog okolia i poveava utjecaj te graevine na okolinu.

aa) Promjenom djelatnosti smatra se izvoenje radova koji predstavljaju promjenu namjene, dopune ili zamjene djelatnosti kojom se ne poveava utjecaj graevine na okolinu.

bb) Uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa graevine ili njezinog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem opreme i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje.

cc) Graevina je sve to je nastalo graenjem i povezano je sa tlom, a sastoji se od graevinskog sklopa ili graevinskog sklopa i ugraenog postrojenja, odnosno opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali graenjem, ako se njime mijenja nain koritenja prostora.

dd) Privremena graevina je graevina montano demontane izvedbe ili izvedena od lakih materijala, privremeno postavljena na lokaciji.

ee) Individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, maksimalne katnosti podrum i tri nadzemne etae namijenjene stanovanju i ija bruto povrina ne prelazi 400m2 .

ff) Individualni stambeno-poslovni objekat je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne katnosti podrum i tri nadzemne etae ija bruto povrina ne prelazi 400m2, od kojih se maksimalno 50% povrine koristi za poslovnu namjenu.

4

gg) Visina graevine - podrazumijeva se visina mjerena od najnie kote ureenog okolnog terena uz rub graevine do najvie kote krovne konstrukcije ili drugog elementa objekta.

hh) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod prizemlja odnosno suterena.

ii) Suteren (Su) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, sa najmanje jednim proeljem izvan terena.

jj) ,,Tavan'' predstavlja prostor iznad posljednje etae objekta, koji nije namijenjen za stanovanje sa nadzidom do 0,60 m i koji ne ulazi u katnost zgrade.

kk) ,,Potkrovlje'' (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad posljednje etae i neposredno ispod krova ureen za stanovanje ili poslovnu djelatnost i moe imati nadzidu do 1,50 m.

ll) ,,Mansarda'' je prostor predvien za stanovanje ili poslovne namjene bez nadzide, sa krovnim ravnima donjeg dijela nagiba od 60 do 75 stupnja i krovnim ravnima gornjeg dijela sa nagibom ravni do 35 stupnjeva.

mm) ,,Mezanin'' je polukat ili meukat, koji se iskljuivo koristi u tehnikoj ili tehnolokoj funkciji osnovne namjene prostora.

nn) Graevinskim proizvodima smatraju se proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graenje.

oo) Izvoenje drugih zahvata podrazumijeva sve radove na povrini tla, ispod i iznad povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uvjeti koritenja prostora.

pp) Iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno prenoenje ose trase infrastrukture.

qq) Graevinska ili urbanistika parcela je povrina zemljita koja je planom ili na temelju plana definirana numeriki ili grafiki, sa odreenim oblikom i povrinom, namijenjena za izgradnju, odravanje i redovitu uporabu jedne ili vie graevina, sa osiguranim trajnim pristupom.

rr) Regulacijska linija je planska linija, definirana grafiki i numeriki, koja odvaja zemljite planirano za javne povrine ili javne objekte od zemljita planiranog za druge namjene.

ss) Graevinska linija je planska linija na, iznad ili ispod povrine zemlje, definirana grafiki i numeriki planom ili na temelju plana, koja predstavlja granicu do koje se odreena graevina moe graditi, ili na kojoj se gradi.

tt) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili zrani prostori, koji su definirani planom ili na temelju plana numeriki i grafiki i namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju graevina, povrina ili prostora, sukladno posebnim propisa, ili strunim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajuoj oblasti.

uu) Javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su planom ili na osnovu plana numeriki i grafiki, ili samo grafiki, definirane i namijenjene za obavljanje javnih ili drugih aktivnosti.

5

vv) Zelene i rekreacijske povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine park-ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz prometnice i slino; zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se spreava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacijske i zatitne namjene; zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene kao to su: groblja, botaniki i zooloki vrtovi, slino; povrine za rekreaciju i masovni port na otvorenom prostoru igralita, izletita, etalita, portski tereni, kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim staze i slino; zelene povrine uz obale rijeka i jezera.

ww) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru.

xx) Projektant je pravna osoba koje obavlja usluge projektiranja kao gospodarsku djelatnost.

yy) Izvoa je pravna osoba koja izvodi radove na graenju kao gospodarsku djelatnost, kao i fizike osobe registrirane za zanatsku djelatnost iz oblasti graenja koja ispunjava zakonske uvjete za obavljanje te djelatnosti.

zz) Nadzorno tijelo je pravna ili fizika osoba koja obavlja nadzor nad radovima u graevinarstvu sukladno ovlastima.

aaa) Revident je pravna ili fizika osoba koja vri reviziju tehnike dokumentacije.

bbb) ,,Projektiranje'' je izrada projekata propisanih ovim zakonom. ccc) Gradilitem se smatra zemljite, privremeno zauzeto zemljite, ili

graevina na kojoj se gradi, kao i zemljite neophodno za primjenu odgovarajue tehnologije graenja.

ddd) Posao u struci je posao sa odgovarajuom strunom spremom i radnim iskustvom na poslovima iz oblasti projektiranja, graevinarstva, nadzora i prostornog planiranja koji se vri u gospodarskim subjektima i javnoj upravi.

eee) ,,Graevinska bruto povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u nivou podova svih dijelova zgrade ukljuujui povrine loa, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.

fff) ,,Graevina s utjecajem na okoli je svaka graevina za koju je sukladno propisima o zatiti okolia obvezna procjena utjecaja na okoli.

ggg) ,,Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta uklonjene graevine unutar iste graevinske parcele, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli uklonjene graevine.

hhh) ,,Zgrada je zatvorena ili natkrivena graevina namijenjena boravku i radu ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, izuzev pojedinane graevine unutar sustava infrastrukturne graevine kao to su: trafostanice, pothodnici, mostovi i sline graevine.

DIO DRUGI PROSTORNO PLANIRANJE I GRAENJE

GLAVA I. - OSNOVNI PRINCIPI

lanak 3.

6

(Prostorno planiranje) Cjelovit pristup prostornom planiranju obuhvaa:

a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt);

b) zatitne mjere i nain upravljanja prostorom; c) izradu dokumenata prostornog planiranja; d) provoenje i kontrolu provoenja dokumenata prostornog planiranja.

lanak 4. (Principi prostornog planiranja)

Prostorno planiranje temelji se na principima: a) zatite prostora sukladno principima odrivog razvoja; b) ravnomjernog gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvoja Distrikta uz potovanje i razvijanje prostornih specifinosti; c) zatite integralnih vrijednosti prostora i racionalnog koritenja i zatite

prostora; d) zatite ivotnog okolia; e) zatite kulturnog i prirodnog naslijea; f) usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa

za Distrikt; g) usklaivanja privatnog i javnog interesa; h) usklaivanja dokumenata prostornog planiranja Distrikta, Republike

Srpske i Federacije BiH; i) usklaivanje dokumenata prostornog planiranja Distrikta sa dokumentima

prostornog planiranja Bosne i Hercegovine; j) usklaivanja prostornog planiranja Distrikta sa prostornim planiranjem

susjednih drava, k) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za

prostorno planiranje; l) uspostavljanja jedinstvenog sustava informacija o prostoru Distrikta u

svrhu planiranja, koritenja zemljita i zatite prostora Distrikta.

lanak 5. (Plansko ureenje prostora)

Plansko ureenje prostora obuhvaa: a) graenje i ureivanje naselja i okolnog prostora; b) uporabu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa; c) obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno dokumentima prostornog

planiranja i drugim propisanim uvjetima iz ovog zakona.

GLAVA II. - OSNOVNI PRINCIPI PROSTORNOG PLANIRANJA

lanak 6. (Povrine u prostoru)

(1) S ciljem planske izgradnje, stvaranja povoljnih uvjeta za ivot, rad i zdravlje ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje:

a) graevinsko zemljite; b) poljoprivredno zemljite; c) umsko zemljite; d) vodne povrine; e) zatiena i rekreacijska podruja;

7

f) infrastrukturni sustavi; g) eksploatacijska polja; h) neplodno zemljite i ostala zemljita koja e biti izgraena samo u

posebnim okolnostima; i) zone od znaaja za budui razvoj tzv. rezervirane povrine.

(2) Povrine zemljita iz stavka (1) ovog lanka utvruju se na temelju ovog zakona, posebnih zakona i dokumenata prostornog planiranja.

lanak 7. (Urbano i ue urbano podruje)

(1) Radi usmjeravanja graenja, prostornim ili urbanistikim planom utvruje se urbano podruje i ue urbano podruje. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili prostorno funkcionalno meusobno povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvaa izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervirane za budui razvoj. Urbano podruje moe obuhvatiti osim graevinskog i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uvjeta gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvaa dio naselja koji je intenzivno izgraen ili je planom predvieno da tako bude izgraen, a odreuje se radi utvrivanja posebnih uvjeta za izdavanje odobrenja za graenje.

lanak 8. (Gradnja i rekonstrukcija naselja i graevina)

Gradnja i rekonstrukcija naselja i graevina vri se na temelju vaeih dokumenata prostornog planiranja, definiranih u lanku 16. stavak (2) toka b), c) i d) ovog zakona.

lanak 9. (Naselja privremenog karaktera)

(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i slino, mogu se graditi naselja privremenog karaktera. (2) Po prestanku okolnosti iz stavka (1) ovog lanka, naselja privremenog karaktera mogu:

a) biti uklonjena u roku od est mjeseci i prostor doveden u prvobitno stanje od strane tijela koje je donio odluku o izgradnji privremenog naselja;

b) prerasti u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja.

lanak 10. (Povrine rezervirane za razvoj)

(1) Dokumentima prostornog planiranja utvruju se povrine i koridori rezervirani za razvoj, na kojima nije doputena gradnja do izrade odgovarajueg provedbenog plana. (2) Povrina i koridori iz stavka (1) ovog lanka, mogu se odobriti sljedee privremene namjene: zelene i rekreacijske povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine za parkiranje i slino, a sukladno odredbom o provoenju dokumenta prostornog planiranja.

8

(3) Na povrini i koridoru iz stavka (1) ovog lanka mogu se graditi samo infrastrukturni objekti trajnog karaktera pod uvjetom da ne remete bitno osnovnu namjenu prostora.

lanak 11. (Infrastrukturni sustavi)

Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih sustava i graevina vodne, prometne, energetske i komunalne infrastrukture vri se sukladno dokumentima prostornog planiranja Distrikta.

lanak 12. (Zatitni pojasevi)

(1) S ciljem osiguranja infrastrukturnih sustava i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, obrazuju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. (2) Zatitni infrastrukturni pojasevi su:

a) zatitni putni pojas; b) zatitni pruni pojas; c) zatitni aerodromski pojas; d) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas; e) zatitna zona ili pojas za radiopostrojenja ili veze; f) zatitna zona izvorita vode, vodotoka i vodno gospodarskih graevina; g) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse; h) zatitni pojas zone rada i industrije; i) zatitni pojas groblja.

(3) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade plana nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planom odreuje da budu rekonstruirane, planom se odreuje dovoljan prostor tzv. koridor za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. (4) irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranienja na terenu i na zahtjevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne graevine, ta graevina moe projektirati i izgraditi, odnosno rekonstruirati, sa svim dijelovima i elementima. (5) U sluaju iz stavka (2) ovog lanka propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor pojasa koridora, nego se postavljaju izvan koridora, obostrano uz obje njegove granice. (6) Posebnim zakonima blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi. (7) irina pojaseva utvrenih planom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom. (8) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi nove graevine ili vriti radovi opreno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas.

lanak 13. (Planiranje)

Planiranje mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite ivotnog okolia, kulturno-povijesnoga, graditeljskog i prirodnog naslijea, kao i zatite energetskih, vodno gospodarskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih i objekata veze, te zatite sportskih, turistikih i namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

9

GLAVA III. - ORGANIZACIJA PROSTORNOG PLANIRANJA

lanak 14. (Planiranje u Distriktu)

(1) Planiranje u Distriktu osiguravaju Vlada Distrikta (u daljnjem tekstu: Vlada) i Skuptina, donoenjem dokumenata prostornog planiranja i drugih dokumenata i propisa odreenih ovim zakonom. (2) Strunu osnovanost dokumenata iz stavka (1) ovog lanka osigurava Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Odjel).

lanak 15. (Nadlenosti)

Odjel je nadlean za pripremu i provoenje dokumenata prostornog planiranja od znaaja za Distrikt.

GLAVA IV. - DOKUMENTI PROSTORNOG PLANIRANJA

lanak 16. (Vrste)

(1) Dokumentima prostornog planiranja odreuju se organizacija, namjena i nain koritenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za ureenje i zatitu prostora Distrikta. (2) Dokumenti prostornog planiranja su:

a) strategija prostornog razvoja Distrikta; b) prostorni plan Distrikta; c) urbanistiki plan; d) provedbeni planovi: 1) zoning plan, 2) regulacijski plan, 3) urbanistiki projekat, 4) plan parcelacije.

(3) Strategija, prostorni plan i urbanistiki planovi su razvojni, strateki dokumenti kojima se definiraju osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru. (4) Strategija se donosi za razdoblje do 20 godina, dok se prostorni plan i urbanistiki planovi donose za razdoblje od 10 do 15 godina. (5) Provedbeni plan je tehniko-regulativni planski dokument na temelju kojeg se definiraju uvjeti za projektiranje i izvoenje graevina i drugih zahvata u prostoru, koji prestaje vaiti njegovim provoenjem, odnosno istekom vremenskog razdoblja. (6) Razdoblje za koji se donosi dokumenat prostornog planiranja definira se odlukom iz lanka 29. ovog zakona.

lanak 17. (Obvezni dokumenti prostornog planiranja)

Obvezna je izrada i donoenje sljedeih dokumenata prostornog planiranja: a) stratergija prostornog razvoja; b) prostorni plan; c) urbanistiki plan; d) zoning plan.

10

lanak 18. (Naela izrade akata)

(1) Priprema i izrada dokumenata prostornog planiranja iz lanka 16. ovog zakona vri se sukladno javnom interesu, opim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, koordinacijom sektorskih politika, usklaivanjem pojedinanih interesa sa javnim interesom, ukljuivanjem neophodnih mjera zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih katastrofa, neophodnih mjera zatite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, razmatranjem procjena utjecaja na ivotni okoli, te omoguavanjem provjere opravdanosti, usklaenosti i provodivosti planiranih prostornih rjeenja. (2) Dokumenti prostornog planiranja rade se na temelju ovog zakona, drugih zakona i Pravilnika o sadraju, nainu izrade i donoenju dokumenata prostornog planiranja na podruju Distrikta. (3) Pravilnik iz stavka (2) ovog lanka donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela.

lanak 19. (Usuglaavanje akata)

(1) Dokumenti prostornog planiranja se meusobno usaglaavaju. (2) Dokument prostornog planiranja ueg podruja obvezno je usuglaen sa dokumentom prostornog planiranja ireg podruja, a dokumenti prostornog planiranja susjednih podruja se meusobno usuglaavaju. (3) Ako dokument prostornog planiranja ueg podruja nije usuglaen sa dokumentom prostornog planiranja ireg podruja, primjenjuje se dokument prostornog planiranja ireg podruja. (4) Dokumenti prostornog planiranja se usklauju sa strategijom i programima razvoja, planovima infratrukture, planovima obrane od elemetarnih nepogoda i ostalim planovima i programima od znaaja za planiranje razvoja prostora. (5) Nositelj izrade dokumenta prostornog planiranja iz lanka 33. stavak (1) ovog zakona osigurava usuglaavanje dokumenta, po pravilu, u postupku njegove izrade. (6) Nositelj pripreme izrade dokumenta prostornog planiranja iz lanka 31. stavak (1) ovog zakona kontrolira usklaenost dokumenta tijekom njegove izrade i donoenja.

lanak 20. (Strategija prostornog razvoja)

(1) Strategija prostornog razvoja (u daljnjem tekstu: strategija) definira dugorone ciljeve prostornog planiranja i razvoja sukaldno ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-povijesnim razvojem. (2) Strategija sadri osobito: naela i ciljeve prostornog razvoja prostora, osnove za usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvojne prioritete, osnovu za organizaciju, zatitu i koritenje prostora, osnovu za zatitu ivotnog okolia, sustav razvojne infrastrukture, kao i planske cjeline za koje se donosi strategija ili prostorni plan podruja posebne namjene.

lanak 21. (Prostorni plan)

(1) Prostorni plan preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz strategije uz uvaavanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti podruja Distrikta. (2) Prostornim planom posebno se utvruje: osnovna namjena prostora, sustav naselja urbanog i ruralnog karaktera i njihovo povezivanje, kriteriji za irenje urbanih

11

dijelova, namjene vanurbanih podruja, opremanje graevinskog zemljita, zone komunalne infrastrukture, razvoj prometnog sustava, vodoopskrba, energija, telekomunikacije, objekti od znaaja za drutvenu infrastrukturu kao to su: zdravstvo, kolstvo, kultura, port, podruja posebne namjene, nain eksploatacije mineralnih sirovina, mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, smjernice zatite ivotnog okolia, mjere sanacije devastiranih podruja, bespravna gradnja, klizita, plavna podruja, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, urbanistiko-tehniki uvjeti za gradnju u podrujima za koja se ne donose planovi nieg reda, obveze prilikom izrade urbanistikih i provedbenih planova.

lanak 22. (Donoenje)

(1) Strategiju i prostorni plan donosi Skuptina. (2) Sastavni dio prostornog plana je odluka o provoenju prostornog plana. (3) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja prostornog plana osiguravaju se iz prorauna Distrikta.

lanak 23. (Urbanistiki plan)

(1) Urbanistiki plan se donosi za urbana podruja grada Brkog i za urbana podruja koja Skuptina utvruje posebnom odlukom. (2) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz strategije, odnosno prostornog plana, a osobito: temeljna organizacija prostora, definiranje granica graevinskog, poljoprivrednog, vodnog i umskog zemljita, definiranje granice urbanog i ueg urbanog podruja, uvjeti ureenja gradskog graevinskog zemljita, uvjeti koritenja zemljita u zatitnim zonama, zone prometne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, objekti drutvene infrastrukture kao to su: zdravstvo, obrazovanje, znanosti i drugo, smjernice zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, mjere za zatitu ivotnog okolia, mjere zatite invalida, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obveze izrade provedbenih planova. (3) Urbanistiki plan iz stavka (1 ) ovog lanka donosi Skuptina. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja urbanistikog plana osiguravaju se iz prorauna Distrikta.

lanak 24. (Zoning plan)

(1) Zoning plan je provedbeni plan koji se donosi za cijelo podruje koje obuhvaa urbanistiki plan. (2) Zoning plan se moe donijeti i za zone rada i industrije van urbanog podruja grada, kao i za urbana podruja u seoskim naseljima. (3) Zoning plan definire namjene pojedinih povrina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. (4) Zoning plan obvezno sadri:

a) definicije pojedinih termina; b) zoning kartu, odnosno oznaene zone odreene namjene; c) slubenu kartu, odnosno oznaene javne objekte i infrastrukturu, granice

infrastrukturnih sustava sa ukljuenim zatitnim zonama ili pojasevima;

12

d) listu zona sa doputenim, uvjetno doputenim i zabranjenim namjenama; e) urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu kao to su: doputena

gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definirani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele, maksimalna visina i katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti ureenja vanjskih povrina, uvjeti koji se obvezno zadovoljavaju zbog zatite ivotnog okolia kao to su: buka, vibracije, ispuni plinovi, reimi rada, skladitenje otpadnog materijala i slino, uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifinosti zone;

f) uvjetno doputene namjene u okviru zoning plana; g) podruja za koja se izrauje regulacijski plan ili urbanistiki projekat.

(5) Lista dozvoljenih namjena u zonama zoning plana ukljuuje sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podruja u okviru opsega zoning plana. (6) Zona odreene namjene ne moe se formirati na jednoj parceli. (7) Uvjetno doputena namjena mogu biti odobrene samo ako ne ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite. (8) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana i ako njihova namjena nije sukaldno zoning planu. (9) Promjenu namjene ili rekonstrukciju graevine iz stavka (8) ovog lanka, vri se sukladno odredbama zoning plana.

lanak 25. (Regulacijski plan)

(1) Regulacijski plan se donosi za preteno izgraena urbana podruja u kojima se moe dopustiti nova gradnja, pri emu je nuno detaljno definirati uvjete projektiranja i izvoenja novih objekata radi zatite arhitektonskog stila i slino. (2) Regulacijski plan se donosi i za podruja od opeg interesa za Distrikt, za poticaj gospodarstva ili izgradnju objekata javne infrastrukture. (3) Regulacijski plan utvruje: namjenu povrina, namjenu i katnost objekata, gustinu naseljenosti i koeficijent izgraenosti, nivelacijske podatke, regulacijske i graevinske linije, valorizaciju postojeih objekata i prijedlog mjera intervencije, ureenje slobodnih povrina, urbanistiko-tehnike uvjeet za projektiranje i izvoenje, uvjete za izradu urbanistikih projekata, oblik i dimenzije graevinskih parcela, odnosno plan parcelacije, podatke o vlasnikom statusu zemljita, uvjete ureenja graevinskog zemljita, izgradnju objekata i mree komunalne, energetske i prometne infrastrukture, mjere zatite kulturno-povijesnoga i prirodnog naslijea, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, mjere zatite prava invalida, smjernice za zatitu ivotnog okolia, ekonomsku valorizaciju plana.

lanak 26. (Urbanistiki projekat)

(1) Urbanistiki projekat se radi za podruja koja se izgrauju kao cjelina ili su veim dijelom izgraena.

13

(2) Urbanistikim projektom se utvruju uvjeti za prostorno uklapanje nove graevine u postojeu sredinu ili na podruje koje ima poseban kulturno-povijesni ili prirodni znaaj. (3) Urbanistiki projekat sadri: detaljnu namjenu povrina, namjenu i katnost objekata, urbanistiko-arhitektonska rjeenja, plan regulacije i nivelacije, hortikulturna rjeenja, idejne projekte prometnica, komunalne i energetske infrastrukture, idejne projekte planiranih graevina.

lanak 27. (Provedbeni planovi)

(1) Provedbene planove iz lanka 16. stavak (2) toka d) ovog zakona donosi Skuptina. (2) Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja provedbenih planova osiguravaju se iz prorauna Distrikta.

lanak 28. (Plan parcelacije)

(1) Plan parcelacije se donosi kao poseban i samostalan planski dokument za prostorne cjeline za koje nije obvezno donoenje zoning plana ili regulacijskoga plana ili ti planovi nisu doneseni. (2) Plan parcelacije sadri osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan organizacije prostora, plan prometa, plan energetske, hidrotehnike i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacikjskih i graevinskih linija, veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama i urbanistiko-tehnike uvjete. (3) Plan parcelacije usvaja Vlada na prijedlog predstojnika Odjela.

GLAVA V. - IZRADA I DONOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG PLANIRANJA

lanak 29. (Odluka o pristupanju izradi dokumenta prostornog planiranja)

(1) Odluka o pristupanju izradi dokumenta prostornog planiranja sadri: a) vrstu dokumenta; b) granice podruja za koji se dokumenat radi; c) vremensko razdoblje za koji se dokument donosi; d) smjernice za izradu dokumenta; e) rok izrade dokumenta; f) obvezne elemente dokumenta; g) odredbe o javnoj raspravi i javnom uvidu; h) nain osiguranja sredstava za izradu dokumenta; i) nositelja pripreme za izradu dokumenta; j) druge elemente u zavisnosti od specifinosti podruja za koje se

dokument radi. (2) Odluku iz stavka (1) ovog lanka izrauje Odjel i dostavlja na odobravanje Vladi. (3) Odluku iz stavka (1) ovog lanka usvaja Skuptina, na prijedlog Vlade.

14

(4) Odlukom o pristupanju izradi regulacijskoga plana ili urbanistikog projekta, moe se utvrditi zabrana graenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se radi provedbeni plan. (5) Odluka o pristupanju izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog planiranja usvaja se sukladno odredbama ovog lanka.

lanak 30. (Nositelj pripreme dokumenta prostornog planiranja)

(1) Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog planiranja (u daljnjem tekstu: nositelj pripreme) je Odjel. (2) Nositelj pripreme pokree izradu dokumenta prostornog planiranja.

lanak 31. (Obveze nositelja pripreme)

(1) Nositelj pripreme dostavlja nositelju izrade: a) planski dokument vieg reda ili ireg podruja; b) vaeu provedbenu plansku dokumentaciju; c) katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge; d) spisak nepokretnih kulturnih dobara koje se nalaze u opsegu plana kao i

mjere zatite; e) svu ostalu raspoloivu dokumentaciju.

(2) Nositelj pripreme duan je osigurati suradnju i usuglaavanje stavova zainteresiranih osoba. (3) Zainteresirana osoba iz stavka (2) ovog lanka su: vlasnici nekretnina, korisnici prostora i sudionici u izgradnji i ureivanju prostora, tijela, institucije i druge pravne osobe nadleni za vodno gospodarstvo, umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu ivotnog okolia ili zatitu kulturno-povijesnoga i prirodnih dobara, kao i Policija Distrikta. (4) Po donoenju odluke iz lanka 29. ovog zakona, nositelj pripreme duan je u sredstvima javnog informiranja objaviti poziv zainteresiranim osobama iz stavka (3) ovog lanka da u roku od 15 dana dostave svoje prijedloge i primjedbe za planska rjeenja na zemljitu, objektima ili graevinama u njihovom vlasnitvu. (5) Nositelj pripreme utvruje tijelo javne uprave i pravne osobe od kojih je prilikom izrade planskog dokumenta potrebno pribaviti miljenje na nacrte ili prijedloge planskih rjeenja, zavisno od postojeeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u opsegu dokumenta prostornog planiranja. (6) Miljenja iz stavka (5) ovog lanka pribavlja se od tijela javne uprave i pravnih osoba u ijoj nadlenosti su:

a) opskrba vodom i odvoenje otpadnih voda; b) opskrba elektrinom i toplotnom energijom; c) upravljanje javnim putevima u naselju i izvan naselja; d) oblast gospodarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede i umarstva; e) zatite ivotnog okolia; f) zatite kulturno-povijesnoga naslijea; g) zatite od poara.

(7) Ako tijelo javne uprave i pravne osobe iz stavka (5) i (6) ovog lanka ne dostave miljenje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za dostavljanje miljenja, smatra se da su dali pozitivno miljenje.

15

(8) Nositelj pripreme plana duan je proslijediti dostavljene prijedloge, primjedbe i miljenja iz stavka (4), (5) i (6) ovog lanka nositelja izrade.

lanak 32. (Vijee plana)

(1) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta prostornog planiranja, nositelja pripreme moe imenovati vijee plana radi strunog praenja izrade dokumenta prostornog planiranja, voenja javne rasprave i usuglaavanja stavova i interesa. (2) Ukoliko se utvrdi potreba za formiranje savjeta plana iz stavak (1) ovog lanka, vijee plana imenuje se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke iz lanka 29. ovog zakona.

lanak 33. (Nositelj izrade dokumenta prostornog planiranja)

(1) Izrada dokumenta prostornog planiranja moe se povjeriti domaoj ili stranoj pravnoj osobi, koje posjeduje rjeenje o ovlasti iz lanka 34. ovog zakona (u daljnjem tekstu: nositelj izrade). (2) Da bi pravna osoba mogla izraivati strategije, prostorni plan, urbanistike, zoning i regulacijske planove potrebno je da:

a) bude upisana u sudski registar; b) ima u radnom odnosu stalno zaposlena najmanje:

1) dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlast za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlast za izradu tehnike dokumentacije;

2) dva diplomirana inenjera graevinarstva prometnoga i hidrotehnikog smjera sa ovlasti za izradu prostorno-planske dokumentacije;

3) jednog diplomiranog elektroinenjera; 4) jednog diplomiranog strojarskoga inenjera; 5) jednog diplomiranog ekonomistu; 6) jednog diplomiranog pravnika.

(3) Izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije moe vriti pravna osoba koja: a) je upisano u sudski registar; b) ima u radnom odnosu najmanje: 1) dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlast za izradu

prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlast za izradu tehnike dokumentacije,

2) jednog diplomiranog inenjera graevinarstva prometnoga smjera sa ovlast za izradu tehnike dokumentacije.

(3) Izrada dokumenta prostornog planiranja moe se povjeriti i Odjelu ako ispunjava uvjete stavka 2. ovog lanka.

lanak 34. (Nadlenost)

(1) Rjeenje o ovlasti za izradu prostorno-planske dokumentacije donosi Odjel. 2) Rjeenje o ovlasti iz stavka (1) ovog lanka izdaje se na temelju Pravilnika o davanju ovlasti za izradu dokumenta prostornog planiranja koji donosi Vlada, a na prijedlog predstojnika Odjela. (3) Nositelj izrade ne moe zapoeti izradu dokumenta prostornog planiranja bez rjeenja iz stavka (1) ovog lanka.

16

lanak 35. (Izbor nositelja izrade)

Izbor nositelja izrade obavlja se putem javne nabave sukladno zakonu.

lanak 36. (Prednacrt i nacrt plana)

(1) Nositelj izrade duan je nositelju pripreme dostaviti prednacrt dokumenta prostornog planiranja na razmatranje i davanje primjedbi i prijedloga. (2) Nositelj izrade prihvaene primjedbe i prijedloge na prednacrt ugrauje u nacrt dokumenta prostornog planiranja.

lanak 37. (Javni uvid i javna rasprava)

(1) Nacrt dokumenta prostornog planiranja utvruje se zakljukom nositelja pripreme. (2) Zakljukom iz stavka (1) ovog lanka utvruju se mjesto, vrijeme i nain izlaganja nacrta dokumenta prostornog planiranja na javni uvid. (3) Trajanje javnog uvida utvruje se pravilnikom iz lanka 18. stavak (3) ovog zakona, a ne moe biti krae od 30 dana. (4) O izlaganju nacrta dokumenta prostornog planiranja na javni uvid, javnost se obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja. (5) Kada se na javni uvid stavlja prostorno planska dokumentacija, oglaavanje se vri i u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica. (6) Nacrt dokumenta prostornog planiranja izlae se:

a) u prostorijama tijela nadlenog za poslove prostornog planiranja, b) u prostorijama kao to su: domovi kulture, predvorja javnih ustanova i

slino, c) u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica.

(7) Nositelj pripreme duan je obavijestiti oglasom javnost o vremenu i mjestu javne rasprave. (8) Javna rasprava se odrava u zadnjoj treini vremena u kojem se vri javni uvid. (9) Nositelj pripreme plana duan je da na svakom mjestu na kojem je izloen nacrt dokumenta prostornog planiranja, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i pomo u formuliranju primjedaba mogu dobiti kod nositelja pripreme i nositelja izrade dokumenta prostornog planiranja. (10) Nositelj izrade duan je razmotriti sva miljenja, primjedbe i prijedloge koji su pristigli tijekom javnog uvida, i nositelju pripreme dostaviti odgovore sa obrazloenjem, prije utvrivanja prijedloga dokumenta prostornog planiranja.

lanak 38. (Struna rasprava)

(1) Nositelj pripreme plana po potrebi organizira strunu raspravu. (2) Odgovori nositelja izrade o primjedbama i prijedlozima razmatraju se na strunoj raspravi, na koju se obvezno pozivaju predstavnici nositelja pripreme, nositelja izrade i predstavnici iz lanka 31. stavka (5) i (6) ovog zakona, te lanovi vijea plana, ako je savjet bio imenovan. (3) Ako strunoj raspravi iz stavka (2) ovog lanka ne prisustvuju ovlateni struni predstavnici iz lanka 31. stavka (5) i (6) ovog zakona, smatra se da su suglasni sa

17

nacrtom dokumenta prostornog planiranja i primjedbama ili prijedlozima koje je prihvatio nositelj pripreme.

lanak 39. (Ponovni javni uvid i javna rasprava)

(1) Ako se nacrt dokumenta prostornog planiranja uraen na osnovu prihvaenih primjedbi ili prijedloga bitno razlikuje od nacrta dokumenta prostornog planiranja upuenog na javni uvid, nositelj pripreme duan je organizirati ponovni javni uvid i javnu raspravu. (2) Bitne razlike iz stavka (1) ovog lanka podrazumijevaju nova rjeenja koja nisu sukladni sa smjernicama za izradu dokumenta iz odluke iz lanka 29. ovog zakona, kada se promjeni granica graevinskog podruja ili kada promjena izaziva promjenu vlasnikih odnosa. (3) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predloene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog uvida moe biti krae od rokova iz lanka 37. stavak (3) ovog zakona, ali ne krae od osam dana. (4) Ponovni javni uvid i javna rasprava objavljuju se na nain odreen lankom 37. ovog zakona. (5) Primjedbe ili prijedlozi na nacrt dokumenta prostornog planiranja, uraen na osnovu prihvaenih primjedbi ili prijedloga, mogu se podnositi iskljuivo na izmjene tog nacrta.

lanak 40. (Prijedlog dokumenta)

(1) Po odranom javnom uvidu i javnoj raspravi, nositelj izrade izrauje prijedlog dokumenta prostornog planiranja sukladno zakljucima sa rasprava. (2) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja utvruje se na temelju nacrta i ne moe se mijenjati, osim ako je do izmjene dolo prihvatanjem miljenja, primjedbe ili prijedloga. (3) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja, osim plana parcelacije, odobrava Vlada na prijedlog Odjela. (4) Prijedlog dokumenta prostornog planiranja usvaja Skuptina odlukom. (5) Ukoliko Skuptina ne usvoji dokument prostornog planiranja, u odluci Skuptine navode se razlozi neusvajanja i smjernice za doradu dokumenta prostornog planiranja. (6) Dokument prostornog planiranja je javni dokument i izlae se na stalni javni uvid u Odjelu.

lanak 41. (Skraeni postupak donoenja planova)

(1) S ciljem stvaranja planske osnove za obnovu i izgradnju naselja za neodlono zbrinjavanje stanovnitva sa razruenog, poplavljenog i drugog podruja, urbanistiki, zoning i regulacijski plan se moe raditi i donositi i po skraenom postupku, na nain koji se propisuje Pravilnikom o izradi i donoenju planova po skraenom postupku. (2) Skraeni postupak donoenja zoning i regulacionih planova izuzetno se moe primjeniti u sluaju kada je Skuptina utvrdila javni interes za izmjenu i dopunu postojeeg plana. (3) Pravilnik iz stavka (1) ovog lanka donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela.

lanak 42. (Revizija dokumenata prostornog planiranja)

18

(1) Reviziju dokumenta prostornog planiranja pokree nositelj pripreme plana. (2) Obvezna revizija provedbenih planova vri se najkasnije godinu dana prije isteka vremenskog razdoblja definiranog odlukom iz lanka 29. ovog zakona. (3) Revizija dokumenta prostornog planiranja vri se na nain i po postupku propisanom za donoenje tog dokumenta.

GLAVA VI. - INFORMACIJSKI SUSTAV O PROSTORU I DOKUMENTACIJA ZA PRAENJE STANJA U PROSTORU

lanak 43. (Informacijski sustav o prostoru)

(1) Poslovi planskog ureenja prostora su poslovi od posebnog interesa za Distrikt. (2) Strune, upravne i organizacijske poslove ureenja prostora obavlja Odjel. (3) Poslove dizajniranja, kreiranja i upravljanja jedinstvenim geografsko-informacijskim sustavom (u daljnjem tekstu: GIS) Vlade vodi Odjel za javni registar i to su poslovi od posebnog interesa za Vladu. (4) Jedinstveni GIS sustav Vlade je sustav koji je sastavljen od GIS podsustava koji se nalaze u Vladi Brko Distrikta BiH i koji zajedno predstavljaju jednu kompleksnu cjelinu. (5) GIS je vrsta informacijskoga sustava, kojim se prikazuju matematiki definirani entiteti, take, poligoni i vektori kao nositelji podataka, gdje svaki podatak ima svoje mjesto i znaaj, i zajedno sa ostalim podacima predstavlja logiku i misaonu cjelinu.

(6) Prikupljanje, evidentiranje, sustavatizovanje, obradu i distribuciju podataka o prostoru Distrikta, koji se odnose na dokumentaciju prostornog planiranja iz lanka 16. stavak 2. ovog zakona, za upravljanje, ureenje i koritenje graevinskog zemljita, za rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, a koji e biti kreiran i organiziran kao GIS podsustav, vodi Odjel. (7) U odjelima Vlade kao i Direkciji za financije, organiziraju se posebni podsustavi GIS-a u kojima se vodi prikupljanje, evidentiranje, sustavatizovanje, obrada i distribucija podataka o prostoru Distrikta, a odnose na poslove iz njihove nadlenosti.

lanak 44. (Podaci koji ine jedinstvenu GIS bazu podataka)

U okviru zadataka i poslova iz lanka 43. stavka 3. ovog zakona, pomou GIS-a se vri prikupljanje, evidencija, sustavatizacija, obrada, prostorna analiza i distribucija podataka:

a) o politici prostornog ureenja u Distriktu, o prostornim planovima entiteta Bosne i Hercegovine i prostornim planovima teritorijalnih jedinica entiteta koje granie s Distriktom;

b) o pravnom, posjedovnom i stvarnom stanju nekretnina, i njihovim vlasnicima, korisnicima, posjednicima i nositeljima drugih prava na njima, te o tritu nekretnina i kretanjima na tom tritu koja su relevantna za planiranje prostora, provoenje planova, formuliranje i provoenje zemljine i fiskalne politike i slino;

c) o geodetskim planovima i topografskim i specijalnim kartama koje se odnose na prostor Distrikta i susjedne prostore;

d) o naseljima, naseljenim mjestima, trgovima, ulicama i kunim brojevima;

19

e) o topografskim oznakama, odnosno brojevima katastarskih i graevinskih parcela, povrinama, poljoprivrednim ili umskim kulturama i slino;

f) o dobrima u javnoj uporabi; g) o katastru djelatnosti i pogona koji zagauju ili mogu da zagauju ivotni

okoli; h) o zatienim prostorima i graevinama i drugim zatienim dobrima; i) o bespravnoj izgradnji graevina i bespravnoj promjeni namjene

graevina ili zemljita; j) o podnesenim zahtjevima za izdavanje urbanistike suglasnosti,

odobrenja za graenje ili za promjenu namjene graevina ili zemljita i odobrenja za uporabu graevina, i o rjeenjima donesenim o tim zahtjevima;

k) o rjeenjima nadlenih inspekcija koja se odnose na graevine ili povrine;

l) o izraenim detaljnim urbanistiko-tehnikim uvjetima, tehnikoj dokumentaciji, projektima za izvoenje, idejnim projektima i idejnim rjeenjima za izgradnju graevina ili za izvoenje drugih radova;

m) o statistikim podrujima, krugovima i drugim statistikim jedinicama, o statistikim izvjeima i informacijama koje se odnose na prostor;

n) o analizama, studijama, ekspertizama, izvjeima, informacijama, planovima i programima razvoja i drugim dokumentima znanstvenoga, strunog ili informativnog karaktera, koji se, u cjelini ili u znaajnijem dijelu, odnose na pitanja iz lanka 43. stavak (2) ili ovog lanka;

o) o zakonima i podzakonskim aktima, obveznim i neobveznim standardima, normativima i drugim strunim pravilima koja se primjenjuju u planiranju, projektiranju i graenju;

p) o planovima i programima razvoja subjekata koji obavljaju gospodarske ili negospodarske djelatnosti u Distriktu;

q) o drugim injenicama, stanju, planovima, programima i drugim dokumentima od znaaja za prostorno ureenje, projektiranje, graenje, zatitu sredine i dobrima u javnoj uporabi.

lanak 45. (Postupanje sa podacima)

(1) Sva tijela, organizacije i drugi subjekti koji posjeduju ili izrauju podatke iz lanka 44. ovog zakona, obvezni su da ih stave na raspolaganje Odjelu za javni registar. (2) Procedure oko prikupljanja, evidentiranja, sustavatizovanja, obrade, distribucije i razmjene podataka koji ine sastavni dio GIS-a se standardizuju i primjenjuju. (3) Ako je neki od dokumenata, podataka, informacija ili evidencija iz stavka (2) ovog lanka odreen i oznaen kao dravna, slubena ili poslovna tajna od strane tijela ili organizacije od kojih potjee, Odjel za javni registar postupa sukladno propisima koji se odnose na dostupnost informacija i na uvanje i raspolaganje takvim podacima. (4) Pravilnik kojim se utvruju vrste i opseg podataka i informacija koje prikuplja, evidentira, sustavatizuje, razmjenjuje, distribuira Odjel za javni registar, donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela za javni registar.

GLAVA VII. - LOKACIJSKI UVJETI

lanak 46.

20

(Lokacijski uvjeti)

(1) Lokacijski uvjeti su upravni akt kojim se utvruju uvjeti za projektiranje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se izdaju na osnovu dokumenata prostornog planiranja, zakona i drugih propisa. (2) Osnove za izdavanje lokacijskih uvjeta su: zoning plan, regulacijski plan, urbanistiki projekat i plan parcelacije. (3) Lokacijski uvjeti se izdaju na osnovu raspoloive planske dokumentacije ako:

a) prostorni plan ili urbanistiki plan nije donesen; b) prostornim planom ili urbanistikim planom nije predviena izrada

provedbenog plana; c) u trenutku podnoenja zahtjeva odgovarajui dokument prostornog planiranja

iz stavka (2) ovog lanka nije donesen. (4) Postupak, nain i uvjeti izdavanja lokacijskih uvjeta u sluaju iz stavka (3) ovog lanka utvruju se pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog predstojnik Odjela. (5) Odjel je nadleno za zatitu kulturno-povijesnoga i prirodnog naslijea, osim kulturno-povijesnoga naslijea za koje je nadleno Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika BiH. (6) Nadlenost Odjela u pogledu zatite kulturno-povijesnoga naslijea je:

a) uspostavljanje zatite nad kulturno-povijesnim naslijeem; b) uspostavljanje i voenje registra kulturno-povijesnoga naslijea koja

uivaju prethodnu zatitu, c) utvrivanje svojstva i prestanak svojstva kulturno-povijesnoga naslijea; d) uspostavljanje mjera zatite i ouvanja kulturno-povijesnoga naslijea; e) istraivanje kulturno- povijesnoga naslijea; f) praenje stanja kulturno-povijensoga naslijea; g) utvrivanje mjera zatite kulturno-povijesnoga naslijea; h) izdavanje lokacijskih uvjeta za radove na kulturno-povijesnom naslijeu.

(7) Lokacijski uvjeti izdaju se za trajne graevine, iji rok trajanja i uporabe nije ogranien uz odgovarajue odravanje.

lanak 47. (Lokacijski uvjeti na lokaciji na kojoj je zapoeto graenje)

(1) Ako je na lokaciji zapoeto graenje ili je objekat izgraen bez odobrenja za graenje ili je odobrenje za graenje prestalo da vai, lokacijski uvjeti se mogu izdati pod uvjetom da je zapoeti ili izgraeni objekat sukladno vaeim dokumentima prostornog planiranja. (2) Ako objekat ili dio objekta iz stavka (1) ovog lanka nije sukladno vaeim dokumentima prostornog planiranja, lokacijski uvjeti se ne mogu izdati, osim u sluaju mogunosti usklaivanja sa tim dokumentom.

lanak 48. (Tijelo nadlean za izdavanje lokacijskih uvjeta)

(1) Lokacijske uvjete izdaje Odjel. (2) Postupak po zahtjevu za izdavanje lokacijskih uvjeta provodi se sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o upravnom postupku).

21

lanak 49. (Zahtjev za lokacijske uvjete)

(1) Prije podnoenja zahtjeva investitor moe izvriti uvid u vaeu dokumentaciju prostornog planiranja za predmetnu lokaciju. (2) Odjel je duan svakoj zainteresiranoj osobi na zahtjev omoguiti uvid u dokumentaciju prostornog planiranja. (3) Investitor uz zahtjev za lokacijske uvjete prilae:

a) presliku katastarskog plana; b) idejni projekat; c) opis predviene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu;

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog lanka, ako je podruje budue gradnje pokriveno urbanistikim projektom, investitor nije duan priloiti idejni projekat. (5) Idejni pojekat nije potrebno dostaviti za prizemne individualno stambene objekte bruto povrine do 150 m2. (6) Izdavanje lokacijskih uvjeta nije vezano za pravo vlasnitva, pravo posjeda, pravo graenja ili pravo slunosti na zemljitu ili objektu. (7) Za objekte iz lanka 47. stavka (1) ovog zakona za izdavanje lokacijskih uvjeta se obvezno dostavlja geodetski snimak izvedenog stanja objekta uraen od strane nadlenog tijela ili ovlatene pravne osobe.

lanak 50. (Sadraj lokacijskih uvjeta)

(1) U sluaju da je podruje budue izgradnje pokriveno regulacijskim planom ili urbanistikim projektom, lokacijski uvjeti se sastoje od ovjerenog izvatka iz regulacijskoga plana ili urbanistikog projekta, opisa lokacije i urbanistiko-tehnikih uvjeta. (2) Ako je podruje budue gradnje pokriveno zoning planom, lokacijski uvjeti sadre izvjee o usklaenosti gabarita i poloaja predloenog objekta i njegove namjene sa odredbama zoning plana i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektiranja i izgradnje. (3) Ako za podruje budue gradnje nije donesen odgovarajui provedbeni plan u trenutku podnoenja zahtjeva ili izrada provedbenog plana nije uope predviena prostornim planom ireg podruja ili dokument prostornog planiranja ireg podruja nije uraen, lokacijske uvjete izdaje Odjel na temelju uvida stanja na mjestu dogaaja, i na temelju raspoloivog dokumenta prostornog planiranja. (4) Lokacijski uvjeti u sluajevima iz stavka (3) ovog lanka sadre opis lokacije, miljenje na temelju kojeg se moe odobriti lokacija, te urbanistiko-tehnike uvjete i izvadak iz dokumenta prostornog planiranja na temelju kojeg su izdani. (5) Lokacijski uvjeti sadre i informaciju o mogunosti izmjene u sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog provedbenog plana. (6) Lokacijskim uvjetima odreuju se i prilozi neophodni za izdavanje odobrenja za graenje. (7) Lokacijski uvjeti izdaju se za cijelu graevinsku parcelu koja je namjenjena za gradnju graevine. (8) Naknadu za izdavanje lokacijskih uslova snosi podnositelj zahtjeva. (9) Naknada iz stavka (8) ovog lanka obuhvaa trokove izdavanja lokacijskih uvjeta.

22

(10) Propisi o visini naknade se reguliraju posebnim zakonom. (11) Pravilnik o formi, sadraju i nainu izrade lokacijskih uvjeta donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela.

lanak 51. (Urbanistiko-tehniki uvjeti)

(1) Urbanistiko-tehniki uvjeti, u ovisnosti od vrste graevine, odnosno zahvata u prostoru, utvruju:

a) namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru; b) veliinu i oblik parcele; c) minimalni opseg ureenja graevinskog zemljita, ako potrebna

infrastruktura nije izgraena, te nain prikljuenja na komunalnu infrastrukturu;

d) uvjete za oblikovanje graevine kao to su: dimenzije objekta, materijalizacija, vrsta krova, katnost, a po potrebi: visina sokla, kota vijenca i kota sljemena;

e) ureenje graevinske parcele to ukljuuje graevinsku i regulacijsku liniju, koeficijent izgraenosti, gustinu izgraenosti, uvjete za izgradnju pomonih graevina, ureenje dvorita, prometne, manipulativne i zelene povrine, uvjete za parkiranje ili garairanje vozila;

f) obveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne objekte; g) uvjete vezane za zatitu ivotnog okolia; h) uvjete za omoguavanje slobodnog pristupa osobama sa potekoama u

kretanju; i) opseg i metode neophodnih geolokih i geomehanikih ispitivanja tla; j) druge elemente i uvjete vane za graevinu, odnosno zahvat u prostoru

prema posebnim propisima.

(2) Urbanistiko-tehnike uvjete za rekonstrukciju i restauraciju nepokretnih kulturno-povijesnih naslijea od velikog znaaja, objekta ahitektonskog ili ambijentalnog znaaja za Distrikt, koji se nalaze na podrujima za koji nije donesen urbanistiki projekat izdaje Odjel.

(3) Urbanistiko-tehnike uvjete za odreenu lokaciju utvruje Odjel.

lanak 52. (Rok izdavanja lokacijskih uvjeta)

Odjel je duan izdati lokacijske uvjete u roku propisanom Zakonom o upravnom postupku.

lanak 53. (Lokacijski uvjeti za privremene graevine)

(1) Lokacijski uvjeti se izdaju za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni sukladno dokumentu prostornog planiranja ili na lokacijama koje su, prema provedbenim planovima, planirane za postavljanje privremenih graevina. (2) Lokacijskim uvjetima za privremenu graevinu odreuje se:

23

a) obveza investitora da privremenu graevinu ukloni i dovede zemljite u prvobitno stanje, o svom troku bez prava na naknadu, prilikom privoenja graevinskog zemljita konanoj namjeni sukladno provedbenim planom;

b) trajanje privremene graevine koje moe biti: vremenski ogranieno ili do privoenja zemljita konanoj namjeni.

(3) U sluaju da zbog privoenja zemljita konanoj namjeni, nastane potreba da se privremeni objekat ukloni prije isteka roka iz stavka (2) toka b) ovog lanka, Odjel je duan obavijestiti investitora privremene graevine i urbanistiko-graevinsku inspekciju o potrebi i roku uklanjanja privremene graevine. (4) Tijelo nadleno za izdavanje odobrenja za graenje u sluaju iz stavka (3) ovog lanka izdaje rjeenje o uklanjanju privremene graevine.

lanak 54. (Vaenje lokacijskih uvjeta)

(1) Lokacijski uvjeti vae do izmjene vaeeg plana ili donoenja provedbenog plana, ako je njegovo donoenje predvieno planom ireg podruja. (2) Ako investitor nije podnio zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana izdavanja lokacijskih uvjeta, duan je traiti uvjerenje od Odjela da izdani lokacijski uvjeti nisu promijenjeni.

GLAVA VIII. - TEHNIKE KARAKTERISTIKE BITNE ZA GRAEVINU

lanak 55. (Bitne osobine graevina)

(1) Sve graevine i zahvati u prostoru projektuju se i grade sukladno dokumentima prostornog planiranja. (2) Usklaenost graevine sa dokumentima prostornog planiranja osigurava se projektiranjem sukladno zahtjevima iz lokacijskih uvjeta, revizijom projekta prije postupka izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova sukladno odobrenim glavnim projektom, kontrolom u postupku izdavanja uporabne dozvole i pravilnim koritenjem graevine.

lanak 56. (Sigurnost graevine)

(1) Graevina se projektira i gradi na nain da se postigne sigurnost graevine u cjelini i u svakom elementu. (2) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju tijekom gradnje i pri normalnoj uporabi te da zadri sve bitne tehnike karkateristike tokom predvienog vremena trajanja, a to su:

a) mehanika otpornost i stabilnost; b) sigurnost u sluaju poara; c) zatita ivota i zdravlja; d) pristupanost; e) uteda energije i toplotna zatita; f) zatita od tetnog djelovanja na ivotni okoli.

24

(3) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, prometne povrine, komunalne i druge instalacije. (4) Tehnike karakteristike bitne za graevinu propisuju se pravilnicima i tehnikim propisima, uz primjenu obveznih vaeih standarda i uvaavanje europskih standarda, a sukladno meunarodnim principima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.

lanak 57. (Uklanjanje arhitektonskih barijera)

(1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javne ustanove, te usluni i gospodarski objekti se projektiraju i grade tako da je osobama smanjene pokretljivosti trajno osiguran neometan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uvjeti iz stavka (1) ovog lanka definirani su Pravilnikom o prostornim standardnim, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za osobe s umanjenim fizikim sposobnostima.

lanak 58. (Protupoarni uvjeti)

Graevina se projektuje i gradi tako da se u sluaju poara: a) ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena

posebnim propisom; b) sprijei irenje vatre i dima unutar graevine; c) sprijei irenje vatre na susjedne graevine; d) omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se

omogui njihovo spaavanje; e) omogui zatita spasitelja.

lanak 59. (Higijenski uvjeti)

(1) Graevina se projektira i gradi tako da ne ugroava higijenu i zdravlje ljudi, radni i ivotni okoli, posebno zbog:

a) oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari; b) opasnih zraenja; c) oneienja voda i tla; d) neodgovarajueg odvoenja otpadnih voda, dima, plinova te tekueg otpada; e) nepropisnog postupanja s vrstim otpadom; f) sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.

(2) Graevinski proizvodi i oprema u graenju bira se, ugrauje, povezuje, preinauje i odrava tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne moe doi do opasnosti, smetnji, teta ili nedopustivih oteenja tijekom uporabe graevine.

lanak 60. (Sigurnosni uvjeti)

Graevina se projektira i gradi tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati od poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije.

25

lanak 61. (Zatita od buke)

Graevina se projektira i gradi na nain da zvuk to ga uju osobe koje borave u graevini ili u blizini graevine, bude na takvoj razini da ne ugroava zdravlje, da osigurava noni mir i zadovoljavajui uvjeti za odmor i rad propisane posebnim zakonima.

lanak 62. (Uteda energije i toplotna zatita)

(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni projektira se, gradi i odrava tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. (2) Energetska svojstva i nain prorauna toplinskih kakrakteristika zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojee zgrade s izuzecima od propisanih zahtjeva, propisuju se posebnim zakonima i podzakonskim aktima.

lanak 63. (Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu)

U sluaju rekonstrukcije ili adaptacije graevine za koju je donesena odluka o proglaenju dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odnosno graevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava neometani pristup, kretanje, boravak i rad moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu uz pribavljenu suglasnost Povjerenstva za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

lanak 64. (Neometan pristup i kretanje u graevini licima smanjene pokretljivosti)

(1) Graevine javne i poslovne namjene se projektuju i grade tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran neometan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova se projektiraju i grade tako da je mogue jednostavno prilagoavanje za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova. (3) Uvjete i nain neometanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u graevinama iz stavka (1) ovoga lanka, uvjete i nain jednostavnog prilagoavanja graevina iz stavak (2) ovoga lanka utvruju se pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela.

lanak 65. (Evidentiranje graevina)

Evidentiranje graevine vri se nakon izdavanja odobrenja za graenje i uporabne dozvole upisivanjem izgraenih graevina u slubene evidencije.

lanak 66. (Tehniki propisi)

(1) Tehnikim propisima se razrauju zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva graevinskih proizvoda i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama, njihovim graenjem i odravanjem graevine sukladno naelima europskog tehnikog

26

zakonodavstva. (2) Tehnikim propisom utvruje se nain dokazivanja upotrebljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja usklanosti graevinskih proizvoda s tehnikom specifikacijom na nain da se: a) direktno utvruje tehnika svojstvo, b) upuuje na drugi propis koji regulira tehniko svojstvo. (3) Tehnike propise donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela za javnu sigurnost.

lanak 67. (Provjera bitnih zahtjeva graevine)

(1) Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu i prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje ili odravanje graevina, obavljaju ovlatene pravne osobe. (2) Ovlast za obavljanje poslova iz stavka (1) ovoga lanka izdaje i stavlja izvan snage predstojnik Odjela za javnu sigurnost.

lanak 68. (Uvjeti za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja)

Uvjeti za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja iz stavka (1) ovog lanka u pogledu osoba, tehnike opremljenosti, naina i sloenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, graenju ili odravanju graevine i nain dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlasti iz stavka (2) ovoga lanka i uvjete za produljenje i stavljanje izvan snage te ovlasti, utvruju se pravilnikom koji donosi predstojnik Odjela za javnu sigurnost.

GLAVA IX. - TEHNIKA DOZVOLA lanak 69.

(Tehnika dozvola)

(1) Tehnikom dozvolom utvruju se tehnika svojstva graevinskog proizvoda: a) za koji nije donesen tehniki propis, niti bosanskohercegovaka norma

suglasna naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva, b) ija tehnika svojstva znatno odstupaju od svojstava odreenih tehnikim

propisom ili takvom vaeom normom. (2) Tehnikom dozvolom utvruje se i nain dokazivanja upotrebljivosti graevinskog proizvoda i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja usklaenosti tehnikih svojstava graevinskog proizvoda. (3) Odjel za javnu sigurnost vodi evidenciju donesenih tehnikih doputenja.

lanak 70. (Nadlenost za izdavanje tehnike dozvole)

(1) Tehniku dozvolu na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevinskog proizvoda izdaje ovlatena pravna osoba iz Distrikta ili entiteta, nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevinskog proizvoda.

27

(2) Tehnika dozvola je na snazi do donoenja odgovarajueg tehnikog propisa ili bosanskohercegovake norme suglasne naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva ili do roka na kojeg je izdana, a najdulje pet godina od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Brko Distrikta BiH. (3) Na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevinskog proizvoda vaenje tehnike dozvole moe se produiti jednom za najdulje pet godina. (4) Tehnika dozvola nije upravni akt. (5) Trokove donoenja tehnike dozvole snosi proizvoa ili uvoznik graevinskog proizvoda, koji je predloio njegovo donoenje.

lanak 71. (Odluka o stavljanje izvan snage tehnikog doputenja)

(1) Odluka o stavljanju izvan snage tehnike dozvole iz lanka 70. stavka (1) ovog zakona moe se donijeti ako se utvrdi da graevinski proizvod nema tehnika svojstva koja pod uvjetima iz lanka 56. ovog zakona osiguravaju da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne zahtjeve za graevinu. (2) Odluku o stavljanju izvan snage tehnike dozvole donosi predstojnik Odjela za javnu sigurnost. (3) Odluka iz stavka (1) ovog lanka je upravni akt.

lanak 72. (Ovlast za utvrivanje tehnike dozvole)

(1) Ovlast pravnoj osobi iz lanka 70. stavka (1) ovog zakona (za donoenje tehnike dozvole daje i stavlja izvan snage Odjel za javnu sigurnost. (2) Pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja za javnu sigurnost utvruju se: uvjeti za obavljanje poslova donoenja tehnike dozvole u pogledu osoba, tehnike opremljenosti, naina i sloenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate postupka i poslova u vezi s donoenjem tehnikog doputenja, neovisnosti, posebno u odnosu na proizvoaa ili uvoznika graevinskog proizvoda, sadraj i nain izrade smjernica za donoenje tehnike dozvole, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehnikih svojstava graevinskog proizvoda u postupku donoenja tehnikog doputenja, oblik i sadraj tehnike dozvole, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanja ovlasti iz stavka (1) ovoga lanka, uvjete za produenje i stavljanje izvan snage tog ovlasti, te sadraj i nain voenja evidencije donesenih tehnikih dozvola.

lanak 73. (Strana tehnika dozvola)

(1) Europska tehnika dozvola koju donosi lanica Europske organizacije za tehnike dozvole (EOTA) i nacionalna tehnika dozvola koju donosi nacionalno tijelo strane drave ovlateno za donoenje tehnikih dozvola (u daljnjem tekstu: strana tehnika dozvola) moe se primijeniti u Distriktu, ako je donesena odluka o njegovom preuzimanju. (2) Odluku o preuzimanju strane tehnike dozvole na prijedlog proizvoaa ili uvoznika graevinskog proizvoda donosi predstojnik Odjela za javnu sigurnost po prethodno pribavljenom miljenju pravnog subjekta ovlatenog iz lanka 70. stavka (1). (3) Odredbe ovog zakona kojima se ureuje pitanje donoenja, vaenja, trokova donoenja i stavljanja izvan snage tehnike dozvole, primjenjuju se na donoenje

28

odluke iz stavka (2) ovog lanka ili na preuzeto strana tehnika dozvola. (4) Odluka iz stavka (1) ovog lanka nije upravni akt.

lanak 74. (Graevinski proizvodi i oprema)

(1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je njihov kvaliteta dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti s utvrenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui propis ili norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo na temelju certifikata nadlene institucije u BiH. (4) Graevinski proizvodi i oprema koji imaju potvrdu o kvaliteti ili certifikat izdan u inozemstvu trebaju da imaju certifikat iz stavka (2) ovog lanka, osim ako se radi o proizvodima i opremi koji bitnije ne utjeu na karakteristike graevine definirane ovim zakonom. (5) Certificiranje pojedinih graevinskih proizvoda i opreme moe vriti samo pravni subjekt koji posjeduje akreditacije sukladno Zakonom o akreditiranju Bosne i Hercegovine. (6) Laboratorija u kojoj se vri ispitivanje kvalitete materijala obvezna je posjedovati akreditaciju sukladno Zakonu o akreditiranju Bosne i Hercegovine izdanu od strane Instituta o akreditiranju Bosne i Hercegovine (BATA). (7) Odobrenje iz stavka (2) ovog lanka izdaje se na odreeni rok koji ne moe biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese odgovarajua norma ili odgovarajui propis, odobrenje se moe produiti za narednih pet godina.

GLAVA X. - PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

lanak 75. (Vrste projekatne dokumenacije)

Vrste projektne dokumentacije u skladu sa odredbama ovog zakona su: a) idejni projekat, b) glavni projekat, c) izvoaki projekat, d) projekat izvedenog stanja.

lanak 76. (Idejni projekat)

(1) Idejni projekat je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru sa nainom prikljuenja na infrastrukturu. (2) Idejni projekat sadri: tehniki opis, situacijsko rjeenje, sve tlocrte objekta ili graevine, karakteritine presjeke i sve fasade. (3) Propisana razmjera idejnog projekta je 1:100, u izuzetnim okolnostima u ovisnosti od vrste graevine razmjera je 1:200. (4) Opis svih primjenjenih materijala podova, zidova i krova su sastavni dio idejnog projekta. (5) Idejni projekat, zavisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, moe sadravati i druge nacrte i dokumente, ako su oni znaajni za utvrivanje za izradu

29

glavnog projekta, odnosno lokacijskih uvjeta, kao to je: opis tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene odreene tehnologije graenja i slino.

lanak 77. (Glavni projekat)

(1) Glavni projekat je skup meusobno usklaenih projekata, odnosno dijelova projekta, kojima se daje tehniko rjeenje graevine, prikaz smjetaja graevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih zahtjeva iz ovog zakona, drugih zakona, tehnikih normi i propisa. (2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje. (3) Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za graenje trajno uva tijelo uprave koji je izdalo odobrenje za graenje i investitor, odnosno korisnik graevine. (4) Glavni projekat se radi sukladno lokacijskim uvjetima, a ovisno o tehnikoj strukturi graevine, sadri:

a) arhitektonski projekat; b) graevinski projekat; c) projekte instalacija; d) procjenu utjecaja na ivotni okoli, ako se radi o namjeni objekta, koja je

definirana kao djelatnost, koja moe ugroziti ivotni okoli; e) elaborat zatite od poara i eksplozija; f) plan upravljanja otpadom, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom

propisane mjere odlaganja; g) projekat ugradnje opreme; h) tehnoloki projekat; i) predmjer i predraun radova, j) program osiguranja i kontrole kvalitete radova i ugraene opreme.

(5) Projekti iz stavka (4) ovoga lanka, ovisno o vrsti graevine, sadre: a) tehniki opis; b) elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla, kao i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga za izradu projekta; c) proraune statike, hidraulike, energetike, fizikih karakteristika objekta i drugo kojima se dokazuje da je graevina projektirana prema odredbama ovog

zakona; d) projekat ureenja okolia, tehniko rjeenje infrastrukture sa nainom

prikljuenja i ureenja slobodnih povrina; e) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim

susjednim graevinama, a za graevine koje se grade na veem podruju situacija graevine moe se prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila;

f) uvjete zatite susjednih objekata. (6) Ako je glavni projekat izraen na stranom jeziku, obvezno sadri i prijevod na jedan od slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. (7) Ako je glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja obvezno se nostrificira, pri emu se provjerava usklaenost projekta sa propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, za te vrste i namjene graevina. (8) Ovjerom projekta iz stavka (7) ovog lanka, pravna osoba ovlatena za izradu tehnike dokumentacije, odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaivanje projekta sa odredbama ovog zakona, posebnih zakona, propisa i normativa donesnim na temelju zakona i pravila struke. (9) Glavni projekat na temelju kojeg je izgraena odreena graevina, moe se upotrijebiti za graenje drugih takvih graevina ako su suglasni investitor i projektant

30

koji je izradio taj projekat pod uvjetom prilagoavanja tog projekta lokacijskim uvjetima, odnosno urbanistiko-tehnikim uvjetima, graevinskoj parceli, prikljucima na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i geomehanikom izvjeu. (10) Propisana razmjera glavnog projekta je 1:50. (11) U sluaju iz stavka (9) ovog lanka ostvaruju se autorska prava sukladno posebnim propisima.

lanak 78. (Izvoaki projekat)

(1) Izvoaki projekat je projekt koji se izrauje se za potrebe izvoenja radova ako glavni projekat ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova. (2) Izvoaki projekat se izrauje sukladno glavnom projektu i uvjetima za graenje danim u odobrenju za graenje i sadri detaljne crtee i njihove tekstualne opise, ime se graevina potpuno definira za gradnju. (3) Ako izvoaki projekat nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan projektantu glavnog projekta dostaviti izvoaki projekat radi provjere usklaenosti sa glavnim projektom i uvjetima danim u odobrenju za graenje. (4) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, pismeno obavijestiti urbanistiko-graevinsku inspekciju ako utvrdi da izvoaki projekat, nije izraen sukladno odredbama ovog zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravila struke. (5) Izvoaki projekat pregleda izvoa radova i nadzorno tijelo iz lanka 88. ovog zakona, koji su zajedno sa projektantom izvoakog projekta direktno odgovorni za njegovu usuglaenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graenje.

lanak 79. (Projekat izvedenog stanja)

(1) Projekat izvedenog stanja je glavni projekat sa ucrtanim svim izmjenama koje su nastale tijekom gradnje, sukladno izdanim odobrenjem za graenje i odobrene od projektanta, nadzornog tijela i Odjela za javnu sigurnost. (2) U sluaju da se tijekom gradnje nisu desile nikakve izmjene u odnosu na glavni projekat, izvoa radova i nadzorno tijelo potvruju da je izvedeno stanje identino sa projektom na temelju kojeg je izdano odobrenje za graenje. (3) U sluaju iz stavka (2) ovog lanka projekat se ovjerava peatom izvedenog stanja od strane Odjela za javnu sigurnost. (4) Na temelju projekta iz stavka (2) ovog lanka ili projekta izvedenog stanja vri se tehniki prijam graevine i izdaje uporabna dozvola. (5) Investitor ili korisnik graevine, duan je uvati projekat izvedenog stanja dok graevina postoji.

lanak 80. (Dokumentacija kontrole kvaliteta)

(1) Dokumentaciju kontrole kvalitete ine svi atesti ugraenog materijala, rezultati zavrnih mjerenja i testova koji su provedeni sukladno posebnim propisima i normativima donesenim na temju zakona i pravila struke. (2) Investitor je duan dostaviti svu dokumentaciju kontrole kvaliteta Povjerenstvu za tehniki pregled iz lanka 115. ovog zakona najkasnije prilikom pregleda objekta.

31

lanak 81. (Upute za odravanje i pogon objekta)

(1) Isporuitelj opreme u objektima sa proizvodnim djelatnostima duan je pripremiti i korisniku objekta predati jasne upute o koritenju i odravanju opreme i objekta, kao i odgovarajue garantne listove instalirane opreme. (2) Upute se prevode na jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. (3) Upute za odravanje odreuju termine obveznih redovitih pregleda, rokove i opseg povremenih pregleda i opseg radova redovnog odravanja objekta i pogona.

lanak 82. (Oznaavanje i uvanje tehnike dokumentacije)

(1) Projekti iz lanaka 76. do 79. ovog zakona, odnosno dijelovi projekta, tehniki opis i prorauni i svaki list crtea ima: oznaku pravne osobe ovlatene za poslove projektiranja koje je izradio projekat, naziv graevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, vrstu tehnike dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis projektanta ili glavnog projektanta i peat pravne osobe. (2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravna osoba koja je izradilo projekat potvruje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih na temelju drugih zakona i pravila struke. (3) Tehnika dokumentacija i njezini dijelovi se uvezuju na nain da se onemogui zamjena sastavnih dijelova. (4) Uz projekat se uvezuju ovlasti glavnog projektanta i projektanata pojedinih dijelova projekta. (5) Ukoliko projekat podlijee reviziji, izvjee o reviziji projekta se uva kao privitak uz projekat.

GLAVA XI. SUDIONICI U GRAENJU

lanak 83. (Sudionici u graenju)

(1) Sudionici u graenju su: investitor, projektant, revident projekta, izvoa i nadzorno tijelo. (2) Odnosi izmeu sudionika u graenju iz stavka (1) ovoga lanka ureuju se ugovorima.

lanak 84. (Investitor)

(1) Projektiranje, kontrolu projekta, graenje i struni nadzor nad graenjem investitor povjerava pravnim ili fizikim osobama, koje ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima. (2) Investitor osigurava struni nadzor najkasnije do dana otpoinjanja pripremnih radova.

32

(3) Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog kupca, moe biti projektant i izvoa, a revizija glavnoga projekta i struni nadzor povjeravaju se drugim ovlatenim pravnim ili fizikim osobama, koje ispunjavaju i uvjete odreene propisima o sukobu interesa. (4) Kada je investitor fizika osoba koja za svoje potrebe gradi individualni stambeni objekt, moe sam graditi i provoditi nadzor, pod uvjetom da ima najmanje srednju strunu tehniku spremu arhitektonsko-graevinskog smjera i ovlatenje za izradu tehnike dokumentacije ili graenje, a duan je da osigura struni nadzor za ostale faze graenja. (5) Investitor nije duan osigurati struni nadzor za jednostavne graevine iz lanka 92. ovoga zakona. (6) U sluaju prekida radova investitor je duan poduzeti mjere osiguranja graevine i susjednih graevina i povrina, a ako prekid radova traje due od tri mjeseca investitor je duan ponovo prijaviti poetak radova u roku osam dana prije poetka. (7) Ako se u tijeku graenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor obavjeuje nadleni organ, odnosno urbanistiko-graevinsku inspekciju u roku od osam dana od dana nastale promjene.

lanak 85. (Projektant)

(1) Izradu tehnike dokumentacije, sa svim dijelovima, odnosno projektima, moe vriti pravna osoba (u daljnjem tekstu: projektant) ako:

a) je upisana u sudski registar za poslove projektiranja; b) ima u radnom odnosu najmanje po jednoga diplomiranog inenjera

odgovarajue struke sa ovlatenjem za izradu tehnike dokumentacije. (2) Fizika osoba stie ovlatenje za izradu tehnike dokumentacije sukladno Pravilniku o izdavanju osobnih ovlatenja, koji donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela za javnu sigurnost. (3) Ukoliko pravna osoba nema zaposlene ovlatene projektante za svaku vrstu projekta moe angairati drugu pravnu osobu sa ovlatenjem za poslove projektiranja za odreenu vrstu ili dio projekta. (4) Pravna osoba koja projektuje imenuje odgovornog projektanta za cijeli projekt i odgovornog projektanta za dijelove projekta. (5) Odgovorni projektant iz stavka (4) ovoga lanka je odgovoran da projekt ili dio projekta ispunjava uvjete iz ovoga zakona, posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehnikih normi i pravila struke, te da je izvoaki projekt sukladan glavnom projektu. (6) Odgovorni projektant iz stavka (4) ovoga lanka za cijeli projekt moe istovremeno biti i odgovorni projektant za dio projekta. (7) Odgovorni projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost projekata, to potvruje svojim potpisom i odgovarajuom potvrdom. (8) Ako u izradi projekta sudjeluju dvije ili vie pravnih osoba, investitor je duan imenovati koordinatora projekta, a koordinator projekta imenuje odgovornog projektanta za cijeli projekt sukladno ovome zakonu. (9) Projektiranjem graevine ne mogu se baviti slubenici zaposleni u tijelima javne uprave, osim za vlastite potrebe sukladno ovome zakonu.

lanak 86. (Izrada elaborata o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla)

33

(1) Elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla, koji slui kao podloga za definiranje naina temeljenja graevina, radi se sukladno Pravilniku o izradi elaborata o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama tla. (2) Izrada elaborata iz stavka (1) ovoga lanka povjerava se pravnoj osobi koja ispunjava uvjete utvrene pravilnikom iz stavka (1) ovoga lanka i ima u stalnom radnom odnosu najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva, ovlatenog za izradu tehnike dokumentacije. (3) Pravilnik iz stavka (1) ovoga lanka donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela za javnu sigurnost.

lanak 87. (Izvoa)

(1) Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe pravna osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti i koja ispunjava uvjete iz Pravilnika koji utvruje uvjete za obavljanje djelatnosti graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova, koji donosi Vlada na prijedlog predstojnika Odjela za javnu sigurnost. (2) Ovlatenje za graenje moe se dati samo fizikoj osobi koja ima odgovarajuu strunu spremu, poloen struni ispit i najmanje dvije godine prakse na poslovima u struci. (3) Fizikoj osobi moe se dati ovlatenje za graenje sukladno Pravilniku iz lanka 85. stavak (2) ovoga zakona. (4) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor je duan imenovati glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova. (5) Izvoa je duan:

a) graditi sukladno odobrenju za graenje; b) radove izvoditi tako da tehnike karakteristike graevine budu sukladne

odredbama ovoga zakona; c) urbanistiko-graevinskoj inspekciji i inspekciji zatite na radu najkasnije u

roku od osam dana prije poetka radova prijaviti poetak graenja; d) ugraivati materijale, opremu i proizvode sukladno odredbama ovoga zakona; e) osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugraenih proizvoda i opreme prema

odredbama ovoga zakona, tehnikim normama i propisima i zahtjevima glavnog projekta;

f) pravovremeno poduzeti mjere za sigurnost graevine, radova, opreme i materijala, za sigurnost radnika, sudionika u prometu i sigurnost susjednih graevina;

g) organizirati gradilite sukladno propisima i izraditi shemu gradilita; h) prilikom graenja povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova

osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanja poslova;

i) osiguravati mjerenja i geodetska osmatranja ponaanja tla i objekta u tijeku graenja;

j) bez odlaganja obavijestiti nadlenu slubu zatite i nadleni odjel kada u tijeku graenja naie na graevine ili druge objekte koji mogu da imaju obiljeje prirodnog ili kulturno-povijesnog naslijea i poduzimati mjere za zatitu nalazita;

k) pismeno upozoriti investitora, nadleni odjel i nadlenu inspekciju o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji ili o nastupanju nepredvienih

34

okolnosti koje su od utjecaja na izvoenje radova i primjenu tehnike dokumentacije;

l) osigurati graevinu, gradilite i okoli u sluaju prekida radova; m) u tijeku graenja voditi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i knjigu

inspekcija; n) omoguiti urbanistiko-graevinskoj inspekciji slobodan pristup gradilitu i

dokumentaciji; o) sainiti izvijee o izvoenju radova po zavretku graenja.

(6) Izvoa iz stavka (1) ovoga lanka imenuje odgovornu osobu za graenje, a u sluaju da izvodi samo pojedine radove imenuje odgovornu osobu za izvoenje tih radova. (7) Odgovorna osoba za graenje iz stavka (6) ovoga lanka duna je imati ovlatenje za graenje i odgovorna je za ispunjenje uvjeta iz stavka (5) ovoga lanka. (8) Izvoa radova ne moe otpoeti radove prije nego to se izvri prijava gradilita.

lanak 88. (Nadzorno tijelo)

(1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, prema ovome zakonu moe obavljati pravna ili fizika osoba koja posjeduje ovlatenje za vrenje nadzora nad graenjem sukladno Pravilniku o davanju ovlatenja za vrenje nadzora. (2) Investitor pismenim aktom odreuje nadzorno tijelo graenja. (3) Akt o imenovanju nadzornog tijela dostavlja se nadlenoj urbanistiko-graevinskoj inspekciji uz prijavu gradilita. (4) Ovisno o sloenosti objekta, moe se formirati nadzorni tim i imenovati koordinator tima. (5) Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inenjera i odgovoran je za usklaivanje rada tima i pojedinih etapa objekta ili dijelova objekta. (6) Pravna osoba kojoj je povjereno vrenje nadzora i