cian crnamagenta zuta

GLASNIKBroj 7 • Godina IV • April/Travanj 2003.

Zadr`ati

partnerski

odnos izme|u

Vlade FBiH

i P GKFBiH/

Zadr`ati

partnerski

odnos izme|u

Vlade FBiH

i P/GKFBiH

Promotivni multimedijski CDPromotivni multimedijski CD

“Federacija BiH - Vas poslovni partner”

2

Prezentiran je Program rada federalne Vladeza 2003. godinu, koji se odnosi na privredu, a zakoji su, kao osnove, kori{tene ocjene i prije-dlozi Privredne/Gospodarske komore FBiH.

- Prisutan je partnerski odnos izme|u VladeFBiH i P/GKFBiH, jer uva`avaju}i rad Komorevodimo ra~una o tome da inicijative upu}eneVladi nisu pojedina~ne, nego granske - istakao jepremijer Had`ipa{i}.

Susjedne zemlje bilje`e ve}i napredak utranzicijskom procesu, imaju kvalitetnija admin-istrativna rje{enja, te manje barijere uprivla~enju inostranog kapitala.

Takva situacija na{u zemlju dovodi u nepo-voljan polo`aj u odnosu na susjede, jer umanju-je interes za ulaganja u BiH.

Stoga su zadaci novog saziva federalne Vlade,izme|u ostalog, i prihvatanje normimakroekonomskog okru`enja, odnosno da jenajjeftinija investicija, trenutno, stimulisanjeizvoza i supstitucija uvoza.

Prihvatanjem standardnih elemenataEvropske unije, ima}emo kvalitetniji i skupljiproizvod koji ulazi u zemlju, dok bi doma}iproizvod na stranom tr`i{tu postao konkurent-niji i kvalitetom i cijenom.

Prioritetne mjere Vlade u ovoj godini bit }e ipove}anje stope zaposlenosti, za{tita doma}e

proizvodnje, dono{enje stimulativnih mjera,proces privatizacije, pove}anje obaveza i odgov-ornosti kantonalnih, kao i federalne Agencije zaprivatizaciju.

Pa`nja }e biti posve}ena aktiviranju doma}ihresursa, kao {to je oblast energetike, proizvodn-ja gra|evinskih materijala i poljoprivrede (sup-stitucija uvoza se najlak{e mo`e realizirati krozpoljoprivrednu proizvodnju).

- Nije nerealno o~ekivati da }e rast proizvod-nje gra|evinskog materijala i izvo|enjegra|evinskih radova u ovoj godini porasti za 15odsto, a poljoprivredne za 20 odsto u odnosu napro{lu - kazao je premijer.

Ovaj rast je u velikoj mjeri vezan za sprem-nost banaka da poljoprivrednim proizvo|a~ima iprera|iva~ima ponude mikrokreditne linije.

Federalna vlada nema velikog utjecaja nafinansijsku ulogu banaka u dr`avi, one imajuvisoke kamatne stope i svoje interese usmjerava-ju prema stanovni{tvu. Mnoge od njih nisuspremne za ve}i rizik, odnosno jo{ nisu u funkci-ji privrede.

- Banke u BiH nisu finansijski sposobne da"prate" srednja i ve}a investiciona ulaganja, pa seoslanjaju na poslovanje sa manjim firmama -rije~i su premijera Had`ipa{i}a.

Za provo|enje mjera ekonomske politikepotrebna su stabilna finansijska sredstva kojanisu optere}ena visokima kamatnim stopama.

- Formiranje razvojne banke na nivou FBiH, ~ijebi kamate bile ni`e od sada{njih, zna~ilo bi podr{kuprivrednim subjektima i pove}anje doma}eproizvodnje - zajedni~ki je stav privrednika.

Aktivnosti

Pove}ati doma}u proizvodnjuNa inicijativu Privredne/Gospodarske komore FBiH,po~etkom aprila, uprili~en je radni sastanak privredni-ka, predstavnika izvoznih i proizvodnih firmi, saAhmetom Had`ipa{i}em, premijerom Vlade FBiH, i nje-govim saradnicima

3

Predstavnici Komore su istakli da se ve}priprema elaborat o tome, te da }e ta inicijativauskoro biti upu}ena federalnoj Vladi na razma-tranje.

Govorilo se i o opasnosti ga{enja i reduciran-ja proizvodnje u na{oj zemlji, kao {to jeproizvodnja mesa i mesnih prera|evina, gdje jevidna neravnopravnost doma}ih i inostranihproizvo|a~a, koji nemaju iste obaveze pla}anja.

Tako|e, poreski sistem je neefikasan,optere}enja su visoka, {to je jo{ jedan od zadata-ka novoformirane Vlade, ~iji predstavniciu~estvuju u radu komisija za uvo|enje poreza nadodatnu vrijednost (PDV-a) i objedinjavanjucarinskog sistema na nivou dr`ave.

Nakon {to je premijer Had`ipa{i} obavijestioprivrednike o planiranim mjerama Vlade za 2003.godinu, predstavnici pojedinih industrijskihgrana su iznijeli svoje prijedloge i sugestije, koji}e u pisanoj formi biti dostavljeni premijeru FBiH.

Istaknuto je da je zajedni~kI rad i izno{enjepojedinih granskih problema, te organizovanjeradnih sastanaka ~lanova Vlade sa predstavnici-ma grupacija koje djekuju pri Komori FBiH,jedan od na~ina za prevazila`enje trenutnihte{ko}a koje prate poslovnu zajednicu u cjelini.

- Moramo osigurati sve {to je neophodno zafunkcionisanje dr`avnog sistema i stvaranjepovoljnijih uslova za razvoj doma}e proizvodnje- stav je privrednika.

S. V.

Odluke Vlade FBiH

Nepromijenjeneotkupne cijenepoljoprivrednih

proizvodaKilogram p{enice i ra`i u ovoj }e godini biti otku-

pljivan najmanje po 0,25 KM, odlu~ila je Vlada FBiH. U Odluci o za{titnim cijenama pojedinih

poljoprivrednih proizvoda u 2003. godini, koju jeVlada usvojila, 17. aprila, otkupna cijena kukuruza ije~ma iznosi 0,20 KM po kilogramu, dok je za kravl-je, ov~ije i kozije mlijeko s 3,6 odsto mlije~ne mastita cijena 0,50 KM po litru.

Sirovi duhan u listu u otkup ulazi s minimalnomcijenom od tri KM po kilogramu.

Donose}i tu odluku Vlada je uva`ila mi{ljenjefederalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva da u ovoj godini nema razloga zapove}anje otkupnih cijena u odnosu na pro{logo-di{nje. Ocijenjeno je da su tr`i{ni uvjeti ostalinepromijenjeni, pa zadr`avanje otkupnih cijena narazini od lani omogu}ava odr`anje proizvodnje uzosigurane stimulativne mjere, odnosno nov~anupotporu.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva Marinko Bo`i} kazao je novinarima da jeVlada donijela i odluku kojom je, radi pomo}ipoljoprivrednim proizvo|a~ima, snizila cijenuumjetnog gnojiva iz dva kreditna programa, popovoljnim uvjetima.

Vlada je donijela i odluku da se u roku 15 dananapravi radni materijal koji }e {tititi doma}uproizvodnju i rije{iti problem tr`nog vi{kaodre|enih doma}ih proizvoda kako bi se izvr{ilasupstitucija uvoza, odnosno pokrivenost uvoza izvo-zom. /FENA/

4

U okviru razmatranja Plana rada za 2003.godinu, u raspravi su u~estvovali mnogi disku-tanti. Faruk Had`ipa{i}, direktor "Bire" izBiha}a, osvrnuo se na primjenu sporazuma oslobodnoj trgovini sa republikama Hrvatskom,Makedonijom, Slovenijom, Srbijom i CrnomGorom, akcentiraju}i da je trgovinski deficit BiHsa zemljama biv{e Jugoslavije u pro{loj godinipove}an na dvije milijarde konvertibilnih mara-ka. Sada se prodaje te`e nego ranije, jer su"Birini" proizvodi skuplji za 15 odsto odkonkurencije po osnovu optere}enja mimocarine, koja nisu bila predvi|ena Ugovorom sabh. strane.

Pri plasmanu fri`idera na tr`i{tu R Hrvatske,fri`ider "Gorenja" se smatra slovenskim, dok"Birin" nema tretman bh. proizvoda, jer suSlovenci obezbijedili ve}i procenat u~e{}auvezenih komponenti - repromaterijala negomi. Had`ipa{i} je zatra`io da se planom pred-vide odre|ene aktivnosti koje }e pomo}i u razr-je{enju ove problematike.

U diskusiji su istaknuli da je sli~no i sadrugim proizvodima, te su procjene da }e 2003.godine deficit biti jo{ ve}i zbog izrazitog rastauvoza iz Srbije i Crne Gore.

Konstatirano je da bh. proizvodi nisu ravno-pravni sa proizvodima drugih zemalja natr`i{tima s kojima imamo potpisane ugovore oslobodnoj trgovini, ali da, ipak, moramo {tititi tesporazume, ukoliko `elimo ~lanstvo u WTO-u.

Zaklju~eno je:1. Odbor Udru`enja metalne i elektro indus-

trije nala`e da stru~na tijela komore naprave

analizu sporazuma o slobodnoj trgovini BiH sarepublikama Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom,Crnom Gorom i Turskom.

2. Da se uputi pismo svim institucijama sis-tema ispred P/GKFBiH, te da se uka`e na pred-metnu problematiku.

Drugi diskutanti su ukazali na: sporostprocesa privatizacije, te nepostojanje strate{kihpartnera, naro~ito u privatizaciji velikih privred-nih sistema; pote{ko}e pri dobijanju viza; nedo-voljnu kontrolu kvalitete uvezene robe.

U okviru tre}e ta~ke dnevnog reda, sa ciljevi-ma izrade i uticaju Studije o uslovima isporukeenergenata i energije za industriju i velikepotr{a~e u FBiH i inputa na konkurentskesposobnosti tr`i{ta prisutne je upoznao ZijadBajramovi} i istaknuo da je njen cilj da utvrdi:uticaj cijena energenata i energije (elektri~naenergija, ugalj, prirodni gas i naftni derivati) uFBiH na izvozne mogu}nosti industrije,konkurentnost na me|unarodnom tr`i{tu i pri-jedlog mjera za pobolj{anje konkurentnosti saaspekta kori{tenja pojedinih energenata ienergije, ~iji je naru~ilac P/GKFBiH.

U raspravi su u~estvovali gotovo svi prisutni,te konstatirali:n pozornost treba dati energiji u funkciji

izvozne proizvodnje;n energiju staviti u funkciju razvoja;n nudimo Elektroprivredi da budemo part-

ner i da zajedno izvozimo finalni proizvod;n ako se ne izborimo da budemo partner i

Vladi i Elektroprivredi, onda Studija ne}e imatismisla,n ovo bi pomoglo da se pokrenu neki veliki

kapaciteti, na primjer Hemijska industrija uTuzli.

Zaklju~eno je: v Odbor Udru`enja metalne i elektro indus-

trije podr`ava izradu Studije, uz uslov da se pri-oritetno i ubrzano uradi separat, koji se odnosina elektri~nu energiju, te da se skrati ukupnovrijeme izrade Studije, u cilju br`e operacional-izacije.v U aktivnosti oko izrade Studije treba

uklju~iti i zatra`iti stru~no mi{ljenje najja~ihpotro{a~a elektri~ne energije iz Sektora metalnei elektro energije, na sastancima koji }e bitiorganiziran u P/GKFBiH.v [to hitnije, ura|eni separat treba dostaviti

Vladi FBiH na razmatranje, s obzirom na to daVlada ima ingerencije u ovoj oblasti.v Neophodno je da ~lanice Udru`enja

dostave odgovore na Upitnik, kao i prijedloge isugestije, s ciljem svrsishodnosti i primjen-jljivosti Studije.

Tre}a sjednica Odbora Udru`enja metalne i elektro industrije

(Ne)konkurentnost na inotr`i{tuNa sjednici Odbora Udru`enja metalne i elektro indu-strije, odr`anoj 11. marta, u pro{irenom sastavu, razma-trano je nekoliko zna~ajnih tema, te doneseni odre|enizaklju~ci

Novi projekti u LibijiAmbasada Velike Socijalisti~ke Narodne Libijske Arapske

D`amahirije dostavila je Komori pregled projekata pripreml-jenih za strane investitore u okviru Zakona broj 5 LibijskeArapske D`amahirije.

Projekti se odnose na sljede}e grane industrije: tekstilnu,prehrambenu, kemijsku, metalnu, drvnu, te energetiku,gra|evinarstvo i turizam.

Ukoliko imate interesa da sura|ujete u zajedni~kim projek-tima s libijskim kompanijama, molimo vas da se javite na e-mailadresu l.sadikovic@kfbih.com, ili faksom na broj: 033 217 783.Kontakt osoba je Lejla Sadikovi}. Telefon broj: 033 663 370(lokal 463).

5

Raspravljalo se i o Prijedlogu strategije razvo-ja u borbi protiv siroma{tva (PRSP), odnosno osegmentu Razvojne strategije metalne industrijeu BiH.

U raspravi su u~estvovali i predstavniciFMERI, a konstatirano je:v Ponu|ena Strategija je u cijelosti preuzeta

iz Strategije koju je radio GTZ-e, koja je upro{loj godini bila predmetom razmatranja irasprava vo|enih u P/GKFBiH, u prisustvu pred-stavnika FMERI, ~lanova Odbora UMEI, kao iautora - predstavnika GTZ-a.v Strategija nije odraz stvarnog stanja u

Sektoru metalne i elektro industrije, niti dajeodgovor u kom pravcu treba i}i kada je razvojovog segmenta industrije u pitanju.

Zaklju~eno je:v Da se formira stru~ni tim u ~ijem }e radu i

sastavu u~estvovati ~lanovi Odbora UMEI, kaopoznavaoci stvarnog stanja u metalnom i elek-

trosektoru, te da se pristupi izradi i definisanjuPravaca razvoja metalne i elektroindustrije uFBiH, koji }e se ponuditi Vladi na razmatranje.v Da se izvod iz zapisnika sa sjednice uputi

na adresu predlaga~a PRSP.Govorilo se i o Programu rada Udru`enja

(godi{nji), koji je predvidio formiranje ~etirigrupacije, kao i aktu TMD AI Grada~ac, kojimtra`e formiranje udru`enja odr`avalaca ma{ina.v Odbor je ocijenio da jo{ nisu sazreli uslovi

za formiranje grupacija, te da bi to iziskivalosamo ve}e tro{kove, u vremenu kada jeneophodna racionalizacija u svim segmentima.v Kada je rije~ o zahtjevu TMD AI,

zaklju~eno je da nema dovoljno argumenata zaorganiziranje takvog udru`enja, ali da Odbormo`e ponovo razmotriti Odluku, nakon {to sepredo~e argumenti, sa ~ime se slo`io i pred-stavnik TMD AI.

Nafija [EHI] - MU[I]

Raspravljalo se o planu rada za teku}u god-inu, zatim te{ko}ama koje prate ovu djelatnost,sve sa ciljem racionalnog sakupljanja, prerade iizvoza ljekovitog i aromatskog bilja i {umskihplodova. Istaknut je problem zakonske regula-tive i izrade krovnog zakona iz ove oblasti zaprostor Federacije BiH. Interesantno je danijedno federalno ministarstvo ne "pokriva"ljekovito bilje nego se nadle`nosti nalaze u vi{enjih (poljoprivreda, {umarstvo, zdravstvo).Treba izraditi i pravilnike o kvalitetu ljekovitogbilja, educirati sakuplja~e, formirati bazupodataka, obraditi tr`i{te i dr. Objavljen je

Zakon o {umama ("Slu`bene novineFBiH", broj 20/02, od

29. 05. 2002.godine), ali nisu

donesenipodza-konskiakti koji

bi reguli-ralimateri-ju iz

domena ljekovi-tog bilja i {umskih

plodova, odnosno uputa o sakupljanju iotkupu. Za ove aktivnosti pored ~lanica ove gru-pacije treba anga`irati i stru~no lice iz oblastipoljoprivrednog zakonodavstva kako bi seposlovi oko izrade zakonske regulative zavr{iliza ~etiri do pet mjeseci i predali dalje u proce-duru razmatranja i usvajanja. Neophodno jeobezbijediti financijska sredstva za pla}anjeusluge stru~nom licu na izradi krovnog zakonao ljekovitom bilju. Postoji vjerovatno}a da GTZ-e, kao i do sada, pomogne i financijski pokrijenavedene tro{kove. Treba educirati sakuplja~eljekovitog bilja i ta~no utvrditi kako se vr{iedukacija, vrijeme berbe, za{tita stani{ta,botani~ka pripadnost i dr. Sve navedeno trebauraditi i uskladiti sa zakonskom regulativomEvropske unije. U drugoj polovini aprila GTZ-eplanira odr`ati u Mostaru sastanak kupac - pro-davac, a poslije toga edukaciju sakuplja~aljekovitog bilja i {umskih plodova. Prema infor-macijama iz GTZ-a, i ove godine odr`at }e sespecijalizirani sajam ljekovitog bilja u Bolonjipod istim uvjetima kao i pro{le i mo`emo imatisvoj {tand. U berbu i otkup ljekovitog bilja trebaunijeti vi{e reda i izna}i financijska sredstva zastimulaciju izvoza.

Ocijenjeno je pozitivnim da neke ~laniceproizvode ljekovito bilje planta`iranjem. Ovo jeinteresantno za prostor Hercegovine, jer je znat-no smanjena proizvodnja duhana, zemlji{te nijeiskori{teno, a na tim povr{inama se mo`eproizvoditi ljekovito bilje. B. SU^I]

Grupacija otkupljiva~a i prera|iva~a ljekovitog bilja i {umskih plodova

Problemi zbog neadekvatne(pod)zakonske regulative

Sastanak Grupacije otkupljiva~a i prera|iva~a ljekovi-tog bilja P/GKFBiH i {umskih plodova odr`an je 20. fe-bruara, u Sarajevu

6

VI pro{irena sjednica Strukovne grupe ugos-titeljstva i turizma P/GKFBiH odr`ana je 26.marta, u Mostaru. Sjednicom je rukovodio AnteKonjevod, zamjenik predsjednika Strukovnegrupe.

Nakon {to su prihva}eni zapisnik i zaklju~cisa pro{le sjednice Strukovne grupe ugostiteljst-va i turizma, odr`ane 12. decembra pro{legodine, prisutni su naglasili da tra`e novu ured-bu o ~lanarinama turisti~kim zajednicama FBiHprije polugodi{njih obra~una. Nova uredbatreba se prije usvajanja na}i na raspraviStrukovne grupe u Privrednoj/Gospodarskojkomori FBiH.

Tra`i se i pojednostavljenje izra~una~lanarine, kao i boravi{ne takse - da se vi{eopterete grane/djelatnosti koje imaju direktnukorist od ugostiteljsko-turisti~ke djelatnosti.

Zamjerke su upu}ene resornim organima zbogizostanka turisti~ke inspekcije.

P/GKFBiH se obavezala da }e pomo}i u izra-di uredbi.

Zahtijevano je i da se prijedlozi uklope umjere Buldo`er komisije, koje su ve} u proce-duri. Prisutni se naduju da }e Vlada imati naumu da turisti~ke zajednice daju poticaj izvozu.

Kooptirani su u Strukovnu grupu ugos-titeljstva i turizma novi ~lanovi RamizAli~ai}, Orhan Fejzi} i Almazaga ]atovi},umjesto neaktivnih ~lanova.

Tra`i se i produ`enje roka za fizi~ka lica za13-cifreni identifikacijski broj koji su dobila i prav-na lica /Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionihbrojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznikana teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine -"Slu`bene novine FBiH", broj 39/02/.

Dubravka BANDI]

Ugostiteljstvo i turizam

VI pro{irena sjednica Strukovne grupe

Na ovogodi{njem Sajmu gospodarstva uMostaru, 25. o`ujka, odr`an je okrugli stol:"Stanje u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnjiBiH sa osvrtom na izvoz".

Uz predstavnike Privredne/Gospodarskekomore FBiH bili su nazo~ni i mjerodavni pred-stavnici izvr{ne vlasti na svim razinama, pred-stavnici znanstveno-stru~nih institucija i gospo-darskih asocijacija, s ciljem da se zajedni~kido|e do najboljeg rje{enja kako za proizvo|a~evina tako i za doma}u proizvodnju.

Ve} du`e vrijeme postojala je potreba proiz-vo|a~a vina i uzgajiva~a vinove loze da iznesu

svoje probleme mjerodavnim nadle`nim institu-cijama s ciljem njihovog rje{avanja. Njihoviproblemi po~inju odmah na po~etku. Poticaji zapodizanje vinograda, s obzirom na tro{kove,niski su i tra`i se njihovo pove}avanje.

Velike su potrebe za podizanje vinogradastolnih sorata, jer imamo deficit u toj vrstigro`|a. S obzirom na koli~inu stolnog gro`|akoju imamo, dolazi svega dva grama postanovniku, a potro{nja per capita je osam kilo-grama.

[to se ti~e proizvodnje vina, vlastitaproizvodnja je 107.760 hl, uvezenog iprera|enog gro`|a je 2.205 hl, uvezenog vina20.049 hl, tako da su raspolo`ive koli~ine vinanegdje oko 117.149 hl. Izvoz vina je oko 12.865hl, uglavnom, u skandinavske zemlje i nailazi nabrojne probleme koje bi trebale rije{iti mjero-davne institucije.

Tra`ile su se i stimulacije za izvoz, kao iuvo|enje reciprociteta za robu iste vrste.Prelevmani, odnosno apsolutni iznos carinatreba usmjeriti isklju~ivo u primarnupoljoprivrednu proizvodnju.

Nakon okruglog stola dodijeljena su i poseb-na priznanja za, ranije ocijenjena, kvalitetnavina doma}ih autohtonih sorata "`ilavke" i "bla-tine".

E. LASI]

Okrugli sto

Stanje u vinogradarsko-vinarskojproizvodnji BiH s osvrtom na izvoz

7

Na Skup{tini se raspravljalo o potrebi imogu}nostima uvo|enja elektronske knjigenaloga od Komisije za vrijednosne papire, teformirana radna grupa sa zadatkom da softvers-ki defini{e na~in uvo|enja elektronske knjigenaloga. Nakon okon~anja posla prijedlog }e sedostaviti Komisiji za vrijednosne papire iponovno }e se urgirati na organizovanju zajed-ni~kog sastanka na kojem bi se razgovaralo opitanjima koja su predlo`ena Komisiji jo{ u ja-nuaru ove godine.

Raspravljalo se i o izradi analize propisa kojireguli{u rad i funkcionisanje tr`i{ta vrijednosnihpapira, te konstatovano da je ovo pitanje kom-pleksno i zahtijeva potpuniju analizu. Zakoni ipodzakonski akti treba da ponude rje{enja koja}e i}i u pravcu za{tite investitora i pojednostavl-jenja postupaka i procedura. Obrazovana jeradna grupa koja }e raditi na ovoj aktivnosti.

Istaknut je problem u funkcionisanju tr`i{takapitala i brokerskih ku}a nepostojanje kon-tinuiranog trgovanja na Sarajevskoj berzi.Preduslov za uvo|enje ovog na~ina trgovanja jerje{enje kliringa i setlementa koji bi trebaoobaviti Registar vrijednosnih papira. Ovopodrazumjeva potrebu izmjena Zakona o reg-istru za vrijednosne papire koji je upu}en u par-lamentarnu proceduru. Konstatovano je da ovuaktivnost vodi Registar vrijednosnih papira, te jezaklju~eno da Udru`enje u ovom trenutku nepokre}e pitanje izmjena Zakona.

Kao posebna ta~ka dnevnog reda bilo jeupoznavanje sa odgovorom Berze/Burze vezanoza pitanja gre{aka u transakcijskom poslovanju ivisine kazni za u~injene gre{ke. Raspravljaju}i onavedenim pitanjima, ~lanovi Udru`enja sustavili primjedbu da bi bilo uputno da se zagre{ke u transakcijskom poslovanju ostavi razu-man rok za njihove ispravke, te da kazne trebada budu simboli~ne. Zaklju~eno je da se

Registru vrijednosnih papira uputi prijedlog dase brokerskim ku}ama omogu}i rok od tridesetminuta u kojem bi se mogle ispraviti eventualnegre{ke u transakcijskom poslovanju. Ovom pri-likom zatra`eno je od Registra da se produ`i vri-jeme pristupa sistemu na dan trgovanja, npr.kada trgovanje po~inje u 9:00 ~asova da seomogu}i pristup u 8:00 ~asova.

Sarajevska berza/burza u aprilu obilje`avaprvu godi{njicu rada. S obzirom na to da su bro-kerske ku}e njeni osniva~i, zaklju~eno je da sezajedno sa Berzom/Burzom uprili~i sve~anost.

Raspravljaju}i o kursnim listama, dogov-oreno je da se sa Berzom/Burzom postignedogovor o objavljivanju su`ene kursne liste kojabi bila dostupna {iroj javnosti. M. I.

Udru`enje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a

Uvo|enje elektronske knjige nalogaSkup{tina Udru`enja profesionalnih posrednika - broker-skih ku}a P/GKFBiH odr`ana je u Sarajevu, 26. marta

Najava serijala

Tr`i{te kapitalakroz praksu

S obzirom na nedovoljno poznavanjetr`i{ta kapitala kao jedne nove industrije kojase stvara u FBiH i BiH, a zbog njenog razumi-jevanja, `elja nam je da pokrenemo serijal~lanaka edukativnog sadr`aja iz ove oblasti.Cilj nam je da ~itateljima Glasnika Privredne/Gospodarske komore FBiH, kao interesantnojciljnoj skupini pribli`imo pojmove, zakonskuregulativu, institucije i praksu tr`i{ta kapitala.

Mini-projekat je zami{ljen da kroz serijalmanjih ~lanaka koji }e biti koncipirani nana~in da }e obuhva}ati obja{njenje pojmovavezanih za tr`i{te kapitala, u rubrici "Temabroja" (zakonsku regulativu, institucije tr`i{takapitala, prakse i aktuelnosti na tr`i{tu kapita-la u FBiH i BiH), rubrike "Pitanja ~itatelja" i"Mi{ljenje eksperata".

Nadamo se da }e ovaj koncept prvenstvenobiti interesantan i koristan svim privrednimsubjektima koji su prelaskom na tr`i{nuekonomiju postali direktni ili indirektniu~esnici na tr`i{tu kapitala. Novosti sa sobomdonose nepoznanice, pitanja i dileme! Zatoo~ekujemo da }e na{a rubrika "Pitanja ~itatel-ja" biti dobar na~in da sve {to ne znate pitatekako biste dobili prave odgovore. Svako pitan-je zaslu`it }e na{u veliku pa`nju i obavezu davam odgovorimo u konsultaciji sa poznatimekspertima iz ove oblasti.

Ahmed HOD@I], dipl. oec.Brokerska ku}a

"FIMA International" d.o.o. Sarajevo

8

Drugi poslovni susret slovena~kih pre-duze}a u BiH, koji se 8. aprila ove godineodr`ao u prostorijama Coloseuma uSarajevu, organizatori, odnosno Gospo-darska zbornica Slovenije Predstavni{tvoSarajevo su pokazali da je Bosna iHercegovina i te kako zanimljivo podru~je,koje se pokazuje ne samo kao zahvalnotr`i{e za slovena~ke proizvode nego i kaoinvesticiono atraktivan ambijent.

Da bi ova teza bila dodatno potvr|ena,vrijedi se osvrnuti na ekonomske pokazatel-je, odnosno nivo robne razmjene izme|uRepublike Slovenije i BiH, kao i na dosa-da{nja direktna investiciona ulaganja slove-na~kih partnera.

Karakteristiku ekonomske saradnjeizme|u R Slovenije i BiH ozna~ava perma-nentni rast robne razmjene, kao i porastdirektnih investicija. Ukupnom rastu robnerazmjene pogoduje i Sporazum o slobod-noj trgovini izme|u BiH i R Slovenije, kojije ratificiran i objavljen u "Slu`benom glas-niku BiH", broj 9/2002. Iako je Sporazum, uosnovi, asimetri~an i posjeduje zna~ajnepogodnosti vezane za izvoz bh. robe u RSloveniju, koji, na `alost,stagnira i pokazujese samo porast uvoza slovena~ke robe od11 odsto. Samim tim se i dalje pogor{avapokrivenost uvoza izvozom, tako da ve}dosti`e alarmantan omjer za vi{e od 1 : 7 ukorist R Slovenije.

Iako zauzima visoko tre}e mjesto kadasu u pitanju zemlje sa kojima BiH ostvarujerobnu razmjenu, {esto najve}e izvoznotr`i{te, tre}e mjesto je rezervirano i kada seradi o zemlji iz koje se najvi{e uvozi. Saslovena~kog vidika, BiH zauzima, tako|e,zna~ajno {esto mjesto me|u njihovimnajve}im izvoznim tr`i{tima. Ipak,dugoro~no neodr`ivi debalans u robnojrazmjeni nije u interesu nijednoj strani,

~ega su svi svjesni, a to ujedno predstavlja ijednu od tri velike zamjerke koje bh.javnost upu}uje R Sloveniji. Druga zamjer-ka se odnosi na vizni re`im koji postojiizme|u dvije dr`ava, iako ga treba proma-trati u njenom skorom pristupanjuEvropskoj uniji. Bezvizni re`im koji imamosa republikama Hrvatskom, Srbijom iCrnom Gorom svoje prednosti i te kakopokazuje i u ekonomskoj saradnji, odnosnome|usobnoj robnoj razmjeni.

Tre}a zamjerka je vezana za nerije{eniproblem stare devizne {tednje koju sugra|ani BiH imali kod Ljubljanske banke, {tose s vremena na vrijeme aktuelizira i politi~kioptere}uje. Taj problem u javnosti dobijanegativne konotacije, koje se uz lansiranukrilaticu o "ekonomskim kolonizatorima"ogledaju u ote`anom investiranjuslovena~kih investitora u strate{ke grane kao{to su bankarstvo, osiguranje i energetika.

R Slovenija, ipak, spada me|u najve}edirektne strane investitore u bh. privredu.Dugoro~na ulaganja u trgovinu i proizvod-nju imaju stalan porast. Prema ocjeniAmbasade R Slovenije u Sarajevu, dosa-da{nje direktne investicije u privredu BiHnakon uspostave mira dosti`u ukupno 175miliona eura, dok je samo u prethodnojgodini ulo`eno 48 miliona eura. Time jeukupno otvoreno 4.000 novih radnih mjes-ta, {to, samo po sebi, dovoljno govori. Da RSlovenija i dalje ostaje jedan od najzna~ajni-jih partnera dokazuje i sedam novih investi-cija u vrijednosti od pribli`no devet milionaeura koje su realizirane samo u prva trimjeseca ove godine. Prema planovima, dokraja 2003. godine se o~ekuju zna~ajna ula-ganja od pribli`no 50 miliona eura.

Potpuno nove okolnosti ekonomskesaradnje izme|u BiH i R Slovenije nastupi}esa njenim punopravnim ~lanstvom u EU,{to }e uslijediti po~etkom maja narednegodine, kada }e automatski prestati da va`iSporazum o slobodnoj trgovini izme|una{e dvije dr`ave. Carinske stope koje setrenutno primjenjuju na uvoz slovena~kerobe su smanjene na 50 odsto osnovice,dok je uvoz robe bh. porijekla u R Slovenijuu cjelini oslobo|en od pla}anja carina. Sobzirom na to da BiH jo{ uvijek nijezaklju~ila sporazum o stabilizaciji ipridru`ivanju sa EU, nije mogu}e predvid-

Me|unarodna saradnja

BiH investiciono atraktivan ambijent za Slovence

Slovenija, kao dokazano najuspje{nija tranzicijska zemlja,ozbiljnu pozornost posve}uje {irenju na druga tr`i{ta, pri~emu podru~ja biv{ih republika zajedni~ke dr`ave zbogsvoje specifi~nosti, poznavanja i uzajamne povezanostizauzimaju dominantno mjesto

9

jeti koliko visoke }e biti eventualne prepreke utrgovini izme|u dvije dr`ave nakon 1. maja2004. godine. Na osnovu preferencijalnog tret-mana pri uvozu robe porijeklom iz BiH u zeml-je EU, koji vrijedi do 2005. godine, sa sig-urno{}u je mogu}e ustvrditi da na{a roba ne}ebiti u nepovoljnijem polo`aju od sada{njegkada je u pitanju izvoz u R Sloveniju, dok }eroba u uvozu morati biti optere}ena carinamakoje vrijede i za druge dr`ave ~lanice EU. Kadase pak radi o izvozu, valja naglasiti da }e tihubarijeru predstavljati tehni~ki propisi koji suobavezuju}i za izvoz u zemlje EU, odnosnoindustrijsku robu koji moraju biti uskla|eni sadirektivama novog pristupa i dalje }e se te{ko ilinikako izvoziti, dok }e se ostala roba, ~ijeuskla|ivanje nije potrebno, {to se, uglavnom,odnosi na sirovine i poluproizvode, i dalje nes-metano izvoziti.

Zastupljenost uvezene robe u BiH kada je upitanju R Slovenija odslikava i stvarno stanjeekonomske razvijenosti dviju dr`ava.Zanemaruju}i ukupne iznose (koji su u protek-loj godini bili gotovo 500 miliona eura), daje-mo samo procentualnu zastupljenost pojedinerobe, {to je dovoljan indikativni pokazatelj.Tako se, na primjer, najvi{e uvozi voda, miner-alne i gazirane sa 5,5 odsto zastupljenostiukupnog uvoza, pivo iz slada sa 4,1 odsto,lijekovi sa 3,7 odsto, tekstilne i plastificiranetkanine tri odsto, drugi proizvodi od ko`e iumjetne ko`e 2,4 odsto, zatim gume, kitovi,smole, punila, hladnjaci i naprave za hla|enje2,1 odsto, kiselo mlijeko, pavlaka i jogurt 1,9odsto, papir i karton 1,7 odsto itd. Uglavnom jerije~ o robi {iroke potro{nje, odnosno pre-vashodno prehrambenim proizvodima. [to seti~e izvoza robe iz BiH u R Sloveniju, u protek-loj godini je iznosio jedva 70.000 eura, uzporaznu zastupljenost izvoznih artikala od ~eganeobra|eno i grubo obra|eno drvo zauzima12,2 odsto cjelokupnog izvoza, sirova ko`a 10,2odsto, dijelovi obu}e 8,7 odsto, drvo obra|enopo du`ini (daske) 8,5 odsto itd. Dodatnikomentar nije potreban.

Zahvaljuju}i direktnim investicijama, u BiHve} djeluje preko 200 slovena~kih preduze}a.Taj trend se i dalje nastavlja, ona su, pored pro-daje svojih proizvoda na doma}e tr`i{te, apso-lutno zainteresirana i za plasman ovdje proizve-dene robe u R Sloveniju, {to direktno mo`edoprinijeti uravnote`enju platne bilanse. Da sunjihove namjere bazirane na dugoro~nim ula-ganjima, svjedo~i i prisustvo Gospodarske zbor-nice Slovenije u Sarajevu, sa formiranim ure-dom i u Banjoj Luci. Upravo Komore, sa jednestrane, i GZS-a sa druge Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, zajedno saentitetskim komorama, namjerava pokrenutiniz aktivnosti u pribli`avanju bh. proizvodaslovena~kom potro{a~u. Znaju}i da bez adek-vatne prezentacije te{ko mo`e biti i prodaje,najavljeno je sudjelovanje proizvo|a~a iz BiHna ovogodi{njim sajmovima u Gornjoj Radgonii Celju i to kolektivnim nastupom na {tanduKomore. Najvi{e se o~ekuje od jednonedjeljneakcije na promociji i degustaciji prehrambenihproizvoda iz BiH u prodajnim objektimaMercatora u Ljubljani. Jo{ nije usagla{en ta~antermin ove promotivne aktivnosti, mada su iGZS i Mercator zainteresirani i spremni da ~imprije pristupe njenoj realizaciji. Mogu}e je pred-vidjeti pozitivne efekte.

Ukupni ekonomski odnosi, pa tako i robnarazmjena izme|u dvije zemlje mogu biti evi-dentno unaprije|eni, za {ta interes pokazujuobadvije strane. Uz malo dobre volje, svenepotrebne barijere slobodne trgovine morajui mogu biti uklonjene. U tom slu~aju ne}e bitimogu}e da se izbjegavanje uvoza proizvodamesne industrije iz BiH u R Sloveniju opravda-va "nedostatkom vremena" od Ureda za veteri-narstvo R Slovenije, koji treba do}i certificiratipogone za proizvodnju u BiH. Iskrena `elja idobra namjera za saradnjom mogu ekonomskeodnose uskoro dovesti na sami vrh me|usobneva`nosti, {to bi mogao biti primjer za ostalezemlje u regionu i putokaz ka evropskim inte-gracijama.

Ahmed GAZIJA

10

U Registru je od aprila pro{le godine, poosnovu vanberzanskog poslovanja vrijednos-nim papirima (ugovori o darovanju, sudskarje{anja o naslije|u i sl), registrovano 4.230prijenosa vlasni{tva, {to je osam puta manjeod broja registriranih prijenosa vlasni{tvaobavljanih na berzi, kao organiziranomtr`i{tu, uz napomenu da je u obavljanjuberzanskog trgovanja u~estvovalo 241dioni~ko dru{tvo, {to predstavlja 50 odsto odukupno registriranih d. d.

Tokom ove poslovne godine predvi|aju sesli~ni trendovi kao lani. Registar }e svojimkorisnicima pru`ati usluge depozitorija (regis-

tracija, ~uvanje i odr`avanje podataka o vri-jednosnim papirima), a plan Registra za ovugodinu je registriranje oko 350 dioni~kihdru{tava i 250 korporativnih radnji(pove}enje, odnosno smanjenje temeljnogkapitala, pripajanje ili spajanja dioni~kihdru{tava).

D`idi} je dodao da Registar namjeravauvesti nove usluge nakon izmjena postoje}egZakona o Registru vrijednosnih papira, {to jeupu}eno u parlamentarnu proceduru.

Registar je u 100-odsto vlasni{tvu FBiH, aupravlja~ka prava ima Komisija za vrijednosnepapire. Prema Zakonu o Registru vrijednosnihpapira, Komisija }e sa~initi plan privatizacijeRegistra i o~ekuje se da taj proces zapo~neove godine.

Upu}en je poziv dioni~kim dru{tvima kojaimaju obavezu, a nisu to jo{ u~inila, dazaklju~e ugovor sa Registrom i dostavepodatke o dionicama i dioni~arima. U suprot-nom, ne samo da ~ine privredni prijestupnego onemogu}avaju druge dioni~are da sud-jeluju u korporativnom upravljanju svojihdru{tava. (FENA)

Aktivnosti i planovi Registra vrijednosnih papira FBiH

Registar vrijednosnih papira FBiH registrirao je uFederaciji BiH, zaklju~no s 31. martom, vi{e od 490dioni~kih dru{tava. Vrijednost, po tom osnovu, registrira-nog dioni~kog kapitala iznosi vi{e od 8,1 milijardu KMkoja je raspore|ena na oko 500.000 vlasnika vrijednosnihpapira, tj. dioni~ara, saop}ili su na konferenciji za novi-nare direktor Registra i njegov zamjenik Miroslav D`idi} iFirdus Hamzagi}

Sli~ni trendovi kao i lani

Industrijska proizvodnja u FBiH u martu uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine manja je za pet odsto, a u odno-su na proizvodnju iz istog mjeseca pro{legodine manja je za 2,4 odsto, dok je u odnosuna februar ove godine ve}a za 8,3 odsto,saop}io je na redovnoj konferenciji za novinaredirektor Federalnog zavoda za statistiku Dervi{\ur|evi}.

Industrijska proizvodnja u podru~ju snabdi-jevanja elektri~nom energijom, gasom i vodomu martu je u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju lani ve}a za 0,5 odsto, u podru~jurudarstava za 2,1 odsto, dok je u podru~juprera|iva~ke industrije manja za 8,8 odsto.

U prva dva mjeseca ove godine iz FBiH jeostvaren izvoz robe i usluga u vrijednosti228.084.000 KM, {to je za 7,5 odsto vi{e u odno-su na isti period lani. Istovremeno, ostvaren jeuvoz od 733.689.000, {to je za 0,8 odsto vi{e oduvoza ostvarenog u istom periodu lani.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 31,09odsto. Najvi{e se izvozilo u Njema~ku (21,69odsto), a uvozilo iz Hrvatske (18,6 odsto).

U martu je u Republiku Srpsku prodatorobe u vrijednosti 16.471.154 KM, a najve}eu~e{}e odnosi se na prehrambene i elek-trotehni~ke proizvode. Istovremeno, iz RSnabavljeno je robe vrijedne 5.322.924 KM.

U ~etvrtom tromjese~ju pro{le godine u dis-tributivnoj trgovini ostvaren je promet od919.599.000 KM, od ~ega se najve}e u~e{}eodnosi na trgovinu naveliko (43,5 odsto).Evidentirano je 31.decembra lani 3.779 pro-davnica, 26.095 zaposlenih, a zalihe su iznosile403.419.000 KM. (FENA)

Rezultati poslovanjaprivrede

Statisti~ki pokazatelji

11

FEDERACIJA BiH

Broj registriranih poslovnih i drugih subjekata u Federaciji BiH prema djelatnosti

Stanje 04. 03. 2003.

12

U Trstu }e se od 7. do 15. juna 2003. godine odr`atiSajam malih i srednjih poduze}a - "Campionaria".

U cilju {to bolje pomo}i razvoju malih i srednjihpoduze}a u BiH, Privredna komora Italija - BiH (Cameradi commercio Italo-Bosniaca), u suradnji s"TriesteFiera", `eli ove godine omogu}iti kompanijamaiz sektora obrta i turizma da se kao izlaga~i pojave napomenutom sajmu. Komora je zakupila {tand na komese kompanije ova dva sektora mogu besplatno prezenti-rati izla`u}i svoje uzorke, tj. prospektne materijale.

Imaju}i u vidu njihov zna~aj i mogu}nosti koje se izna{e zemlje mogu ponuditi stranim investitorima, pozi-

vamo zainteresirane kompanije da se za sve dodatneinformacije obrate Goranu Vujasin, telefon: 033/271-080, telefaks: 271-082, Privredna komora Italija - BiH. Iliu Ured P/GKFBiH u Mostaru, Dubravki Bandi}, savjet-niku za trgovinu i turizam, kontakt telefon 036/323-380.

Zainteresirane molimo da, {to prije, dostavepodatke:

Naziv firme i adresa:Ime ovla{tene osobe:Naziv proizvoda/usluge:Telefon/telefaks:

Besplatna prezentacija za kompanije iz sektora obrta i turizma

Sajam malih i srednjih poduze}a u Trstu

Otpad i njegovo uklanjanje

[ansa za ekolo{ki~iste {ume i pogoneprera|iva~a drveta

U organizaciji Grupacije {umarstva i drvne indu-strije P/GKFBiH odr`an je, 16. aprila, sastanak nakome je predstavljen program ra{~i{}avanjana{ih {uma i ~i{}enja pilanskog otpada. Programsu prezentirali predstavnici kompanije GruppoMarcegalia iz Barija - firma I.C.A.

Sastanak je odr`an u cilju konsultacija predstavnikaitalijanske firme i pilana o eventualnoj spremnosti naustupanje drvnog otpada ovom investitoru. Planpodrazumijeva sklapanje petogodi{njeg ugovora sapilanama u BiH o otkupu krupnog otpada koji bi seprera|ivao i transportovao u Italiju. Dogovorili su se sa"Bosankom" iz Bla`uja oko izdavanja prostora od 5.000m2 na kojem }e se instalirati postrojenje za preradudrvnog otpada. Ova lokacija je povoljna i zbog blizine`eljezni~kog kolosijeka, a o{te}enja na `eljezni~koj pruzisanirat }e italijanska kompanija.

Italijani su uvijek imali razumijevanja za na{e prob-leme i ponovo se pojavljuju sa programom ra{~i{}avanjaotpadnog drveta u {umi i na pilanama. Prije ove ponudeu BiH su bile jo{ dvije zainteresovane firme sa istim pri-jedlozima ili vrlo sli~nim, ali, na `alost, za to tada nijebilo dovoljno sluha.

Svugdje u svijetu posve}uje se velika pa`nja otpadu injegovom uklanjanju, {to kod nas nije slu~aj. U ve}inipilana koje nemaju su{are i parionice stoje naslage pilo-tine i drugog otpada, {to predstavlja veliki problem pri-likom njihovog uklanjanja, jer se nepropisno odla`e.

Ovaj program nije nimalo jeftin, po{to je odvozmaterijala skup i nemogu}e ga je odraditi bez suradnjesa nadle`nim Ministarstvom za promet. Va`nu ulogu uovom transportu imale bi `eljeznice BiH.

Ako bi do{lo do realizacije ovog projekta, otpadnodrvo bi zavr{avalo kao energent kojim bi se slu`ile ter-moelektrane u Italiji. One su finansijski potpomognuteod Vlade Italije zbog ekolo{ke proizvodnje struje nana~in koji ne zaga|uje okolinu.

Ovakav na~in imao bi podr{ku i ovdje kad bi se na{etermoelektrane prestrukturirale za proizvodnju struje nabazi biomase, ali to je skup poduhvat.

[emsa ALIMANOVI]

Proizvo|a~i i prera|iva~i ljekovitog iaromati~nog bilja

Regionalni sastanak kupac -

prodavacU Mostaru u Hotel "Eri", od 10. do 11. travnja,

odr`an je "Regionalni sastanak kupac - prodavac" u orga-nizaciji GTZ-a i SIPPO-a. Predsjedavaju}i je bio FikretZub~evi}, predsjednik Grupacije proizvo|a~a iprera|iva~a ljekovitog i aromati~nog bilja u P/GKFBiH.

Na sastanku su se prezentirale regionalne kom-panije Aromara - Zagreb - Hrvatska, Herba - Srbija,Market News Service For Medicinal Plants&Extracts, teproizvodi bh. tvrtki potencijalnim kupcima, pred-stavnicima supermarketa, motela, bolnica ili restorana.

Prezentaciju radnog programa za 2003. godinudalo je Poslovno udru`enje za ljekovito i aromati~nobilje Republike Srpske, kao i Grupacija prera|iva~a iproizvo|a~a ljekovitog i aromati~nog bilja FBiH. Zarazliku od Poslovnog udru`enja iz RS, koje djelujesamostalno, Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~aljekovitog i aromati~nog bilja FBiH djeluje u okviruP/GKFBiH i zbog toga smatraju da njihovi zahtjeviprema Vladi i Ministarstvu imaju daleko ve}u te`inunego da djeluju samostalno.

Prijedlogom projekta GTZ-a "Razvoj nacionalnestrategije o samoodr`ivom kori{tenju biodiverziteta"zavr{en je sastanak "kupac - prodavac". E. LASI]

13

Cilj posjete sajmu lova bio je da se animiraju{umarski stru~njaci za oblast lovstva, koju su

prepustili drugima, iako su najpozvaniji i najk-valificiraniji da se njome bave. U ukupnom pri-hodu na{ih {umarstava prihodi od lovstva uop}ene participiraju, dok u {umarstvu Njema~keiznose 10 odsto, a u Austriji 11 odsto. Kod nassu rijetka {umarstva koja imaju lovi{ta, kao i{umarski stru~njaci koji se bave lovom.

Najvi{e pa`nje izazvala je posjeta [umskojupravi u Forstenriedu. Oko 95 odsto {uma sujela/smr~a, a ostalo su bukva i javor. Nadle`ni uupravi su nas upoznali sa na~inom organizacijeu {umarstvu, tro{kovima sje~e i transporta, cije-nama drvnih sortimenata, normativima rada,marketingom i drugim relevantnim podacima.Sude}i po brojnim pitanjima na{ih predstavnika,o~igledna je `elja za upore|ivanjem sanjema~kim {umarstvom i op}a je konstatacija dana{e {umarstvo po u~incima i na~inu rada nezaostaje mnogo za njema~kim.

Pri obilasku privatne farme jelena u bliziniBranennburga vidjeli smo rad na farmi, koja jeosnovana 1983. godine, na povr{ini od 12 hek-tara, uglavnom, pa{nja~ke povr{ine. Vlasnikuzgaja 30 obi~nih jelena (Cervus elaphus) i 70grla jelena lopatara (Dama dama). Farma je prof-itabilna, a na pitanje jednog od u~esnika vlas-niku da li bi radije dr`ao ovce ili jelene, odgov-or je bio jasan i brz: "Samo jelene, jer je ve}iprofit".

U Njema~koj postoji oko 8.000 farmi i sveposluju pozitivno i nemaju problema sa plas-manom mesa, rogova i `ivih grla. Kod nas nemanijedna farma jelena lopatara, iako imamo boljeuvjete za uzgoj nego u Njema~koj.

Dogovoreno je da Privredna/Gospodarskakomora FBiH i njena udru`enja {umarstva idrvne industrije i poljoprivrede organiziraju sas-tanak na koji }e biti pozvani predstavnici:Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva FBiH, Ministarstva za izbjeglice i rasel-jene osobe FBiH, Ministarstva prostornogure|enja FBiH, CIMIC-a, USAID-a i humanitarneorganizacije. Ukazalo bi se na mogu}nost ipotrebu formiranja farmi jelena lopatara kaojedan od izvora finansiranja izbjeglica - povratni-ka.

[. ALIMANOVI]

Profitabilne farme jelena lopataraPosjeta {umskoj upravi u Forstenriedu kod Minhena

Predstavnici CIMICA CEGONSFOR uklju~ili su se uakciju po{umljavanja goleti i pored svojih redovnihobaveza. Rade}i na svakodnevnim zadacima primijetilisu velike koli~ine otpada i sme}a koje se nalaze na rub-nim putevima i {umskim livadama i pripremili su pro-jekat po{umljavanja pod nazivom "Kumstvo za {umu".

Uradili su ga u suradnji sa Privrednom/Gospo-darskom komorom FBiH, JP "BH {ume" i JP "Sarajevo{ume". U okolini Tar~ina, po~etkom aprila, po{umljenoje dva hektara povr{ine. U akciji su u~estvovali u~eniciosnovne {kole iz Tar~ina kao i srednje Drvno-{umarske{kole iz Sarajeva. Kao sponzori javila su se mnogapoduze}a koja su pomogla ovu akciju. Cilj je bio probu-diti svijest mladih prema za{titi okoli{a i njihovouklju~ivanje pri po{umljavanju.

[. A.

U organizaciji {umarskih in`enjera i tehni~ara - U[IT,CIMIC - SFOR i Privredne komore Njema~kePredstavni{tvo u Sarajevu, predstavnici {umarstavaFBiH boravili su u posjeti {umskom gazdinstvu uForstenriedu, farmi jelena u blizini Branennburga isajmu lova u Minhenu, od osmog do 12. aprila

Projekat

"Kumstvo za {umu"

14

Postoje}im propisima u BiH regulisanisu samo uvjeti i postupci za uvo|enje za{tit-nih mjera od prekomjernog uvoza. (Odlukao mjerama za{tite doma}e proizvodnje odprekomjernog uvoza - "Sl. glasnik BiH", broj30/02). U cilju iniciranja dono{enja propisao za{titi protiv dampinga i subvencionira-nog izvoza, koje zemlje koriste prilikomizvoza u na{u zemlju, ukratko }emo preni-jeti sadr`aj zaklju~enih sporazuma u okviruWTO-a koji se odnose na damping i sub-vencije.

1. Antidampin{ke mjereSporazum, kojim se reguli{u anti-

dampin{ke mjere, nosi naziv "Sporazum oprimjeni ~lana VI Op{teg sporazuma o cari-

nama i trgovini iz 1994. godine". Njim sudetaljno definisana prava strane koja jepogo|ena dampingom, na~in i procedureutvr|ivanja dampinga, utvr|ivanje {tete,privremene mjere i niz drugih procedural-nih radnji. Zbog obimnosti Sporazuma iograni~enosti prostora prezentiramo uskra}enom obliku samo su{tinska pitanja.

Damping proizvoda je, po navedenomsporazumu, ako neka kompanija izvoziodre|eni proizvod po ni`oj cijeni od cijenekoju u normalnim uslovima zara~unava nasvom doma}em tr`i{tu.

Razli~ita su mi{ljenja da li je to nelojalnakonkurencija. WTO ne donosi kona~an sudo tome. WTO sporazum se usmjerava nana~ine na koji vlade mogu reagovati nadamping, odnosno uvodi red u antidamp-ing mjere.

Vlade zemalja koje uvode mjere protivdampinga moraju da doka`u da se dampingstvrno doga|a, te da nanosi {tetu doma}ojindustriji. Sporazum dozvoljava zemljamada preduzimaju mjere protiv dampinga.

Tipi~na antidamping mjera je zara~una-vanje dodatnih uvoznih carina na odre|eniproizvod iz odre|ene zemlje izvoznice usvrhu postavljanja njene cijene u odnos bli`i"normalnoj vrijednosti" ili da bi se otklonila{teta koju podnosi doma}a industrija uzemlji uvoznici. Postoji mnogo na~inara~unanja da li je damping odre|enogproizvoda zna~ajan ili samo neznatan.Sporazum su`ava raspon opcija i daje trimetoda ra~unanja, "normalne vrijednosti"proizvoda. Osnovni metod je upore|enje sadoma}om cijenom proizvoda zemljeizvoznice. Ako se ovaj podatak ne mo`ekoristiti, onda se koriste druge dvijemogu}nosti:

a) cijena koju izvoznik zara~unava unekoj drugoj zemlji i

b) zara~unavanje zasnovano na kombi-naciji izvoznikovih tro{kova proizvodnje(cijena ko{tanja), drugih tro{kova i normal-nih profita.

Sporazum, tako|e, specificira kako semo`e napraviti fer usporedba izme|uizvozne cijene i onoga {to bi trebala biti nor-malna cijena. Damping i subvencije - zajed-no sa mjerama antidampinga i carinama zaizravnanje - su ~esto povezane, te mnogezemlje reguli{u ova pitanja jednim zakonomi daju istom organu ili tijelu nadle`nost zaistrage.

Za{titne mjere protiv dampinga i subvencija prema sporazumima WTO-a BiH je kandidat za prijem u WTO - Svjetsku trgovinskuorganizaciju. Pristup donosi obavezu pona{anja ume|unarodnoj trgovini u skladu sa postoje}im zaklju~enimsporazumima u okviru ove organizacije. Problemi nelojalnekonkurencije, dampinga, subvencija za izvoz, raznihograni~enja uvoza i drugih netarifnih barijera jasno su re-gulisani i definisani zaklju~enim sporazumima u okviruWTO-a u smislu prava i obaveza zemalja koje koriste nave-dene mjere i onih koje su pogo|ene tim mjerama

Me|unarodna trgovina

15

Prije uvo|enja dodatnih carina zemljauvoznica mora kroz istragu dokazati da doma}aindustrija trpi {tetu zbog dampinga.

Detaljne procedure definiraju kako pokretatislu~ajeve antidampinga. Na primjer, ako istragapoka`e da se radi o obimu uvoza po dampingcijeni manjoj od tri odsto ukupnog uvoza nekogprozvoda, smatra se da je damping zanemarljiv iodustaje se od antidamping mjera ili ako je raz-lika u cijeni manja od dva odsto izvozne cijeneproizvoda.

Trajanje antidamping mjera je pet godina oddana po~etka primjene i uvedene mjere moguse produ`iti ako istraga poka`e da }e se damp-ing i {teta ponovo pojaviti. Treba istaknuti da suantidamping mjere selektivne i uvode se samoprotiv odre|ene zemlje ili vi{e zemalja za kojese doka`e da postoji damping proizvoda.

2. Mjere protiv subvencija"Sporazum o subvencijama i kompenzatorn-

im mjerama" zaklju~en je u okviru WTO-a, anajve}im dijelom se oslanja na ~lan XVI GATT-aiz 1994. Ovaj sporazum defini{e dvije stvari:

- uvodi red u kori{tenje subvencije i- propisuje aktivnosti koje zemlje preduzi-

maju da bi smanjile efekte subvencija.Zemlje uvoznice, koje su pogo|ene subven-

cijama zemalja izvoznica, mogu reagovati na dvana~ina:

- da pokrenu proceduru rje{avanja sporovapreko nadle`nih organa WTO-a ili

- pokrenuti vlastitu istragu i kao posljedicuzara~unavati dodatnu carinu (poznatu kao pro-tucarinu), na uvoz koji je pod subvencijom, a zakoji se ispostavi da nanosi {tetu doma}im proiz-vo|a~ima.

Po Sporazumu subvencija postoji:- ukoliko postoji finansijska kontribucija od

vlade ili nekog dr`avnog organa na teritoriji~lanice Sporazuma (bespovratna davanja, zaj-movi i sl);

- kada se vlada unaprijed odrekne nekog pri-hoda ili ga ne prikuplja;

- ukoliko postoji bilo koji oblik podr{ke pri-hodu ili cijeni u smislu ~lana XVI GATT-a iz1994. godine.

Sporazum defini{e i specifi~ne subvencije, tj.one koje se daju samo odre|enom preduze}u,grupi preduze}a ili grupaciji u zemlji koja dajesubvenciju. Sporazum se odnosi na industrijskei poljoprivredne proizvode, izuzev kada su sub-vencije za poljoprivredne proizvode u skladu saSporazumom o poljoprivredi.

One se kategori{u u tri grupe:a) Zabranjene subvencije su one kojima se

tra`i od primaoca da zadovolji postavljeneizvozne rezultate ili da koriste doma}urobu umjesto uvozne robe. Sporazumomsu ove subvencije definisane kao posebno{tetne za me|unarodnu trgovinu i stogamogu nanijeti {tetu trgovini drugih zema-lja.

b) Ka`njive subvencije su sve one kojenanose {tetne posljedice za interese zeml-je koja se `ali. Ka`njive subvencije nanose{tetu industriji zemlje uvoznice ili nanose{tetu konkurentnim izvoznicima nekedruge zemlje kada se me|usobno nati~uza tre}e tr`i{te. I doma}e subvencije u jed-noj zemlji mogu nanijeti {tete izvoznicimakoji se poku{avaju naticati za doma}etr`i{te zemlje koja uvodi subvenciju. Akotijelo za rje{avanje sporova utvrdi da nekasubvencija ima negativnih uticaja, ta sub-vencija mora biti ukinuta ili otklonjenenjene negativne posljedice. Kona~no, akosu doma}i proizvo|a~i ugro`eni uvozomsubvencioniranih proizvoda, mo`e seuvesti protucarina.

c) Neka`njive subvencije su one koje seodnose na industrijska istra`ivanja iaktivnosti na istra`ivanju i razvijanjutr`i{ta, pomo}i manje razvijenim regijamai pomo}i za prilago|avanje postoje}ihobjekata zakonima i regulativi za{tite oko-line. Neka`njive subvencije ne mogu bitidovedene u pitanje kroz WTO-o procedu-ru rje{avanja sporova niti se mogu uvoditiprotucarine na uvoz koji je subvencioni-ran ovom vrstom subvencija.

Za{titne mjere, koje se uvode po ovom spo-razumu, sli~ne su onim iz Sporazuma o anti-dampingu. Protucarina kao pandan antidamp-ing carini, uvodi se na isti na~in nakon prove-denih detaljnih istraga i dokaza da odre|enasubvencija nanosi {tetu zemlji uvoznici.Sporazumom su utvr|ena jasna pravila zaodre|ivanje da li je neki proizvod subvencioni-ran, kriteriji za odre|ivanje {tetnosti uvoza sub-vencionirane robe za doma}u industriju, proce-dure za pokretanje i izvo|enje istrage i pravila oprimjenjivanju i trajanju protumjera (u normal-nim uslovima pet godina). Sporazum jezna~ajan za zemlje u razvoju i zemlji u tranziciji.

Nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju saGDP-om manjim od 1.000 ameri~kih dolara postanovniku su izuzete od po{tivanja mjeravezanih za zabranjene izvozne subvencije.Ostale zemlje u razvoju du`ne su da se oslo-bode do 2003. godine izvoznih subvencija. Istirok je dat najmanje razvijenim zemljama daukinu subvencije za supstituciju uvoza. Zemljeu tranziciji su bile obavezne da ukinu zabran-jene subvencije do 2002. godine, a za ostalezemlje u razvoju taj rok je bio do 2000. godine.

Pored navedenih sporazuma u okviru WTO-aje zaklju~eno niz sporazuma kojima se reguli{eza{tita od prekomjernog uvoza, tehni~ke bari-jere u trgovini, uvozne dozvole, vrednovanjerobe na carini, promet poljoprivrednih proizvo-da, primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera,promet tekstila i odje}e, te niz drugih sporazu-ma odluka i deklaracija.

Mehmedalija KRD@ALI]

16

Me|u odredbama je i nova ovlast ministrazdravstva da poduzme korake u svrhu za{titeopskrbe hranom u zemlji od mogu}nosti nam-jernog zaga|enja. Uprava za hranu i lijekove(FDA), kao tijelo Ministarstva zdravstvazadu`eno za zakonodavstvo vezano uz hranu,nadle`na je za izradu i provedbu ovih mjerasigurnosti hrane, uklju~uju}i ~etiri va`napravilnika i nekoliko smjernica. Taj bi priru~niktrebao dati pregled odredaba zakona o sig-urnosti hrane. Informacije o odredbamaZakona o bioterorizmu u nadle`nosti Upraveza hranu i lijekove, kao i planove provedbemo`ete na}i na http:/fda.gov/oc/bioterrorism/bioact.html

Novi pravilniciFDA trenuta~no priprema pravilnike o

nekoliko glavnih odredaba Zakona o bioteror-izmu. Osim nazna~enih iznimaka, ovi novipravilnici odnosit }e se na sve tvrtke vezane uzsve proizvode namijenjene ljudskoj i `ivotin-jskoj prehrani u nadle`nosti FDA, uklju~uju}inadomjeske za hranu za dojen~ad, pi}a (obuh-vataju}i alkoholna pi}a) i dodatke hrani. FDA jenadle`na za svu hranu osim mesa, peradi iprera|evina od jaja, {to je u nadle`nostiMinistarstva poljoprivrede SAD-a.

- Registracija prehrambenih tvrtki -Doma}e ili strane tvrtke koje proizvode,prera|uju, pakiraju ili skladi{te hranu zakonzumaciju u SAD-u moraju se registrirati uUpravi za hranu i lijekove najkasnije 12. pros-inca 2003. godine. Registracija }e se sastojatiod davanja informacija, uklju~uju}i ime tvrtke,adresu itd. Farme, restorani, trgovci hranom namalo, neprofitne ustanove koje pripremaju iliposlu`uju hranu i ribarska plovila koja se nebave preradom, ne moraju se registrirati.Tako|er su izuzete strane tvrtke, ukoliko }ehranu iz tih tvrtki naknadno obra|ivati ili paki-rati neka druga tvrtka prije nego {to se onaizveze u SAD, ili ukoliko neka tvrtka obavljasporednu aktivnost, poput stavljanja naljepni-

ca. FDA mora izdati kona~ne pravilnike najkas-nije 12. prosinca 2003. godine, ali tvrtke se dotog datuma moraju registrirati ~ak i ako nebudu objavljene kona~ne verzije pravilnika.Registracija se ne napla}uje.

- Vo|enje spisa - Tvrtka koja proizvodi,prera|uje, pakira, prevozi, distribuira, prima,skladi{ti ili uvozi hranu morat }e voditi spisekoje FDA bude smatrala nu`nim za identifikaci-ju neposrednih izvora i neposrednih primatel-ja hrane (tj. odakle je do{la i tko ju je primio).To bi Upravi za hranu i lijekove omogu}ilo daistra`i vjerodostojne prijetnje izazivanju te{kihposljedica za zdravlje ili smrt ljudi ili `ivotinja,pra}enjem hrane do njezina izvora. Farme irestorani izuzeti su iz ove odredbe. FDA moraizdati kona~ni pravilnik do 12. prosinca 2003.

- Prethodna obavijest o po{iljkamahrane koja se uvozi - Od 12. prosinca 2003.godine FDA mora unaprijed primiti obavijest osvakoj po{iljci hrane koja ulazi u SAD. U obavi-jesti treba navesti opis robe, proizvo|a~a i{peditera, uzgajiva~a (ukoliko je poznat),zemlju podrijetla, zemlju iz koje se roba dovozii predvi|eno mjesto ulaska u zemlju. FDA moraizdati kona~ni pravilnik do 12. prosinca 2003.godine. Ukoliko do tada ne bude kona~ne verz-ije pravilnika, zakon svejedno nala`e dauvoznici obavijeste Upravu za hranu i lijekovenajkasnije osam sati, a najranije pet dana prijedospije}a po{iljke, sve dok pravilnik ne stupina snagu.

- Administrativno zadr`avanje - Ovla{}ujeFDA da administrativno zadr`i hranu ukolikoima vjerodostojne dokaze ili informacije da bita hrana mogla izazvati te{ke posljedice zazdravlje ili smrt ljudi ili `ivotinja. Zakon nala`eda FDA objavi pravilnik kojim }e ubrzati proce-dure za pokvarljivu hranu, ali ne navodi se rokdo kojeg to treba napraviti.

Nove smjerniceZakon o bioterorizmu sadr`i nekoliko ured-

aba za koje FDA trenuta~no izra|uje smjernice.U tim smjernicama specificirat }e se procedurekojih se uredi Uprave za hranu i lijekove treba-ju dr`ati u provo|enju ovih odredaba. Ovo suneke od odredaba na ~ijim smjernicama FDAtrenuta~no radi:

Zabrana - Ovla{}uje FDA da zabrani uvozhrane svim osobama koje su osu|ene zbogprekr{aja vezanih uz uvoz neke hrane ili koje

Aktivnosti ameri~ke Uprave za hranu i lijekova (FDA) vezane za

Zakon o bioterorizmu

Procedura za uvoz hrane u SAD

Predsjednik George Bush potpisao je 12. lipnja Zakon osigurnosti javnog zdravlja i mjerama pripravnosti i rea-kcije na bioterorizam (Skra}eno "Zakon o bioterorizmu" -"Bioterrorism Act") koji sadr`ava velik broj odredaba ~ijaje svrha pomo}i da se SAD osigura

17

su se bavile uvozom patvorene hrane koja bimogla izazavati te{ke posljedice za zdravlje ilismrti ljudi ili `ivotinja. Hrana koju uveze osobapod zabranom ili koja se uveze uz pomo}osobe pod zabranom zadr`at }e se na mjestuulaska u SAD. Tako zadr`ana hrana mo`e seisporu~iti osobama koje nisu pod zabranom, akoje o svom tro{ku poka`u da hrana zadovolja-va standarde FDA.

Obilje`avanje - Ministar mo`e zahtijevati dase obilje`i (etiketira) hrana ~ije je uno{enje uSAD zabranjeno. Obilje`avanje }e se provesti otro{ku vlasnika ili primatelja.

Promjena mjesta ulaska u zemlju - Hrana~ije je uno{enje u SAD zabranjeno mo`e sesmatrati patvorenom ukoliko se ponovnoponudi njezin uvoz, osim ako osoba koja uvozitu hranu ili je nudi za uvoz ne poka`e da tahrana sada zadovoljava standarde FDA.

Uvoz radi izvoza - FDA je ve} obavijestila otome da su dostupne smjernice o odobravanjuuvoza prehrambenih dodataka, umjetnih bojaili nadomjestaka za hranu koji su, ina~e,nedopu{teni u Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama, ukoliko se oni koriste samo zauporabu u proizvodima koji }e biti izvezeni izSAD-a, na osnovi izjave uvoznika i polaganjajamstva. Me|utim, ministar mo`e odbitiodobrenje ukoliko postoje vjerodostojnidokazi da prilo`ena izjava nije istinita.

Mogu}nost za primjedbe javnostiPrimjedbe na nove pravilnike: FDA prima

primjedbe na Registraciju prehrambenih tvrtki(Urud`beni broj: 02N-0267), Vo|enje spisa(Urud`beni broj: 02N-0277), Prethodne obavi-jesti o po{iljkama hrane koja se uvozi(Urud`beni broj: 02N-0278) i Administrativnozadr`avanje (Urud`beni broj: 02N-0275)istodobno s izradom tih pravilnika FDA o~ekujeda }e objaviti predlo`ene pravilnike o timmjerama u roku od {est mjeseci, te }e primatiprimjedbe javnosti jo{ najmanje 60 dana nakonpredlaganja pravilnika.

Primjedbe na smjernice: FDA }e primatiprimjedbe na smjernice nakon njihova izdavan-ja. FDA trenuta~no prima primjedbe na smjer-nice Priru~nik o procedurama pravilnika,poglavlje 9, potpoglavlje Uvoz radi izvoza(Urud`beni broj: 02D-0402).

Pismene primjedbe na nove pravilnike inove smjernice mogu se poslati na: DocketsManagement Branch (HFA-305), Food andDrug Administration, 5630 Fishers Lane, Room1061, Roskville, MD 20852. Elektronski seprimjedbe mogu poslati na: www.fda.gov/dock-ets/ecomment. Pri slanju primjedaba va`no jenapisati urud`bene brojeve.

Centar za sigurnost hrane i nutricionizamUprava za hranu i lijekove SAD-a

Center for Food Safety and Applied NutritionU.S. Food and Drug Administration

Zlato, srebro i bronza

Nova priznanjaza bh.

inovatoreBrod kojim je mogu}e prikupiti svu rasu-tu naftu sa morske povr{ine nagra|en jezlatnom medaljom na 31. salonu izuma,novih tehnologija i proizvoda odr`anom u@enevi. Autor ove inovacije je LjubomirSamard`ija iz Biha}a, saop{teno je izZajednice za tehni~ku kulturu BiH

Osim {to prikuplja naftu, brod je opremljenure|ajem za prikupljanje krutih otpadaka samorske povr{ine, a kada nije u ekolo{kojfunkciji, brod se mo`e upotrijebiti kao feribot,teglja~ i sli~no.

Institut za patente Moldavije dodijelio jemedalju sa diplomom Ivi Trogrli}u iz @ep~a zabiljne ~ajeve i sirupe koji uspje{no lije~e hor-monalna oboljenja, odnosno ubla`avajutegobe vezane za hormonalne poreme}aje.Kada se zna da je na izlo`bama inovacija pravarijetkost da bude nagra|ena inovacija iz oblastifarmakologije i ishrane, onda priznanje izakojeg stoje stru~njaci jednog patentnog zavodazna~i puno vi{e od puke nagrade.

Srebrene medalje dobili su Sanela Dervi} izDonjeg Vakufa za ustakljeni mu{ebak i Ned`adNik{i} iz Sarajeva za ograni~ava~ buke kodelektroakusti~kih ure|aja.

Dervi}ima }e `enevski salon ostati u lije-pom sje}anju i zbog toga {to je Sanelin suprugHalid dobio bronzanu medalju za svoj izum.Njegov prozor koji se obr}e do 180 stepeniomogu}ava da se zaprljano vanjsko staklomo`e o~istiti u vrijeme kada pada ki{a ili pu{evjetar - bez rizika od promaje ili prehlade.Bronzanom medaljom je nagra|en i GalibAlendar iz Sarajeva za hirur{ke teleskope koji,uz brojne druge prednosti, te`e samo 95grama.

Gordana Lihovi} iz Banjaluke dobila jebronzanu medalju, a izumila je smjesu, kojaelektroosmozom u potpunosti isu{i i trajnoza{titi od vlage gra|evinske objekte,spomenike, freske, ikone i druge objekte odbetona, kamena, cigle, cementa, kre~a.

Slavko Jelica iz Jajca nagra|en je bronzanimodli~jem za zamisao kako da se vinogradi,vrtovi, malinjaci i druge kulture niskog rastaza{tite od grada. Ideja se svodi na primjenuroletni od plastike koje bi se mogle brzorazvu}i preko ugro`enih biljki. (FENA)

18

Skupu je prisustvovalo ~etrdesetak predstavnikakompanija, visokoobrazovnih institucija i pred-stavnika vladinih i nevladinih organizacija. Nakonuvodnog obra}anju predstavnika P/GKFBiH, koji jeizrazio zadovoljstvo {to se i Komora u okviru svojihplanom zacrtanih aktivnosti u oblasti ekologijeuklju~ila u promotivno predstavljanje novihtehnologija, prisutnima se obratio ManfredMolkentin, direktor I-DBW-a.

Zahvaljuju}i se P/GKFBiH na anga`manu okoprezentacije, Molkentin je predstavio fizi~ara idiplomiranog in`injera iz Luksemburga EdmondaD. Krecké, koji je izlagao teme: "Modul za proizvod-nju vodonika" i ISOMAX - "Zero energy" tehnologija.

Govore}i o prvoj temi, Krecké je naveo da je rije~o patentu u obliku modula za proizvodnjuvodonika, koji u budu}nosti treba da zamijenipogonsko gorivo (benzin), u svim motorima saunutarnjim sagorijevanjem. Testiranje ovog tehno-lo{kog izuma u tri vozila je u toku i vr{i se ve} god-inu, uz veoma dobre pokazatelje.

Druga tema je zna~ajna pri dono{enju odluka oinvestiranju sa osvrtom na okolinski prihvatljivutehnologiju, nude}i dugoro~no smanjenje tro{kova,koje bi trbalo biti obavezuju}e za bilo koju vrstugradnje.To je me|unarodno patentirana ISOMAXtehnologija gra|enja, koja je usavr{avana niz godinai koja se u praksi pokazala uspje{nom. Ovatehnologija objedinjuje funkciju standardiziranihdoma}ih sistema i sistemskih komponenti visokok-valitetnih konstrukcija, uz kori{tenje raspolo`ivihizvora energije: geotermalne i solarne.

Rezultati istra`ivanja su pokazali da je energijautro{ena za zagrijavanje u objektu izgra|enomprema ovoj tehnologiji sa pribli`no osam do 12KWh/m2/, a, u stvari, "Zero-energy" tehnologijagra|enja.

Uvjeti sobne temperature su optimizirani i stalnose kontroli{u tokom godine preko podzemnog sis-tema za kori{tenje geotermalne energije - ISOMAXtemperaturne barijere vanjske fasade, a sa unutarn-je strane objekta sistema R.E.B.A., ure|aja cijev ucijevi za ventilaciju.

Osim {to ima prednost u kratkom peridu izgrad-nje, kako je naglasio Krecké, ISOMAX nudi i:

- grijanje i hla|enje preko pasivne solarne i geot-ermalne energije u zidu koji je izoliran BIO-PORCONCRETE jezgrom,

- monolitski ISOMAX betonski zid,- dovod pregrijane vode,- ventilaciju zraka,- brzu monta`u zidova i dr.Izlaga~ se osvrnuo na primjenu ISOMAX

tehnologije pri gradnji staklenika, u okviru

me|unarodnog programa "Greenhouse program",kao ekolo{ki prihvatljivog rje{enja, koji razvija iista`uje ISOMAX grupa nau~nika.

Nakon predavanja prisutni su postavljali pitanjaiz obje oblasti. Odgovaraju}i Krecké je ponudiogra|evinskim firmama konkretnu suradnju u oblastigra|enja uz primjenu ISOMAX tehnologije.

Zainteresirane kompanije mogu kontaktirati naadresu:

ISOMAX CASTELLUM INVESTMENT A. G.EDMOND D. KRECKÉPRESIDENT

isomax@pt.lu L-6315 Beaufort15-17, route de

Grundhofwww.isomax.lu Telefon: 00352-836858www.isomaxtech.com Telefaks: 00352-836396

N. [EHI] - MU[I]

TVH Forklift Parts-Thermote&Vanhalst Groupnajve}a evropska kompanija koja trguje vilju{kari-ma i rezervnim dijelovima za vilju{kare zaintereso-vana je za kontakte sa trgovcima, serviserima i savelikim kompanijama koje imaju velik vozni parkvilju{kara. Ujedno su zainteresovani i za proiz-vo|a~e rezervnih dijelova vilju{kara.

Adresa:Sales DeparmentBalkan CoutriesTelefon: +3256434541Telefaks: +3256434539E-mail:sales.bk@tvh.bewww.tvh.be

Posredstvom na{e ambasade u Berlinu dobilismo upit firme SouderWeld iz Bitburga koja se bavitrgovinom tehni~ke opreme za zavarivanje.Zainteresirani su za uspostavu trgova~kih odnosa sabh. firmama koje se bave trgovinom alata i tehnikeza zavarivanje, kao i onima koje se bave proizvod-njom materijala interesantnom za ovu bran{u.

Zainteresirani mogu kontaktirati prekoP/GKFBiH ili direktno:

SouderWeld GmbH, Am Tower 7, 54634Bitburg

Telefon: 06561-69365-0Telefaks: 06561-69365-5

N. [. M.

ISOMAX

Promocija novih tehnologijaU Sarajevu je, 18. marta, organizirano promotivnopredstavljanje novih tehnologija * Organizator skupabila je P/GKFBiH, u suradnji sa Institutom zanjema~ko-bosansku suradnju (I-DBW)

POSLOVNI KONTAKTI

Iz Ambasade BiH u Ju`noj Africi dobili smoobavijest da uredni{tvo web-stranice "Emarket"www.emarket.co.za firmama nudi besplatnokori{tenje stranice.

Zainteresirana preduze}a mogu svoje informa-cije vezane za ponude za uvoz i izvoz dostaviti nae-mail adresu emarket@emarket.co.za, nakon~ega bi one bile besplatno objavljene na pomenu-toj web stranici.

PONUDA POTRA@NJA

SARS je novo oboljenje koje je, krajem februara ovegodine, registrirano u Aziji, Sjevernoj Americi i Evropi. Prvislu~ajevi su registrirani u sredi{njim dijelovima Kine, HongKongu, Singapuru i Vijetnamu, pa stoga Svjetska zdravstvenaorganizacija preporu~uje poslovnim ljudima da odgode svojaputovanja u te regije do daljnjeg. Prenosimo neke od ~injenicakoje treba znati o ovoj bolesti.

Simptomi SARS-aNaj~e{}e, SARS po~inje sa temperaturom vi{om od 38.0°C.

Ostali simptomi mogu uklju~ivati glavobolju, op{ti osje}aj sla-bosti i bolova u cijelom tijelu. Neki pacijenti osje}aju blage res-piratorne probleme koji u roku sedam dana mogu pre}i u suhika{alj i pote{ko}e sa disanjem.

Ljudi koji imaju ove simptome, a bili su u najugro`enijimpodru~jima treba obavezno da se obrate ljekaru.

[ta je uzrok oboljenja?Uzro~nik kog su nau~nici do sada izolirali je do sada nepoz-

nati tip coronavirusa.Mnogi ljudi se pitaju kako se zna da je uzro~nik bolesti

virus, i {to je jo{ va`nije ba{ ovaj specifi~ni korona virus? Jo{ 1890. godine Robert Koh je postavio bazi~na pravila koja

nau~nici koriste kako bi utvrdili da li je infektivni agens uzro~nikneke bolesti. Ova ~etiri pravila nazvana su "Kohovi postulati":

1. Odre|eni uzro~nik se mora na}i kod oboljelih ljudi i nesmije biti prisutan kod zdravih pojedinaca.

2. Mikroorganizam mora mo}i da se uzgoji u laboratoriji oduzoraka tkiva ili drugih uzoraka uzetih od oboljelog.

3. Izolirani mikroorganizam uzrokuje oboljenje kada do|eu kontakt sa neinficiranom zdravom osobom.

4. Mikroorganizam se mora mo}i uzgojiti i iz uzorka uzetogod ove druge oboljele osobe.

U slu~aju SARS-a prva dva Kohova postulata su zadovoljena,a zbog neeti~nosti tehnika izvo|enja druga dva su modificirana.Zasnovana je na specijalnim metodama ispitivanja i pra}enjaoboljelih, te izolacije uzro~nika iz uzoraka tkiva i tjelesnihteku}ina oboljelih savremenim dijagnosti~kim metodama.

Kako se prenosi?Primarni na~in preno{enja bolesti je vazdu{nim putem,

kaplji~nom infekcijom i bliskim kontaktom sa oboljelim.Ve}ina prijavljenih slu~ajeva uklju~uju ljude koji su se brinuli ooboljelim ili imali direktan kontakt sa infektivnim materijalom(iska{ljanim sadr`ajem i pljuva~kom oboljelog). Ostali na~iniza sada nisu poznati i o njima se jo{ {pekuli{e.

Ko je izlo`en riziku?Riziku su izlo`eni, uglavnom, ljudi koji putuju u pogo|ena

podru~ja, te oni koji se nalaze u neposrednom kontaktu sa obol-jelim - njihovi uku}ani, i oni koji se brinu o njima, kao izdravstveni radnici koji se ne pridr`avaju procedura rada sa obol-jelim od SARS-a koje je dala Svjetska zdravstvena organizacija.

Prema podacima CDC-a (Centers for Disease Control andPrevention) 16. 04. 2003. godine, rasprostranjenost sumnjivihslu~ajeva prijavljenih u svijetu iznosi: u Kini 1.432, a broj umr-lih je 64, u Hong Kongu 1.268, a 61 umrlo, u SAD su zabil-je`ena 193, a u Vijetnamu 63 sumnjiva slu~aja, umrlih nema. USingapuru su 162, a u Kanadi 103 sumnjiva slu~aja, dok je brojumrlih 13 u svakoj od ove dvije zemlje. Na Tajlandu su dvaumrla i osam sumnjivih slu~ajeva, dok u Njema~koj, VelikojBritaniji, Francuskoj i Italiji nema smrtnih slu~ajeva, a brojsumnjivih je po {est u prve dvije zemlje, pet u Francuskoj i triu Italiji. U Rumuniji, [paniji, [vedskoj i [ivicarskoj se sumnjada ima po jedan oboljeli, kao i u Indonziji, Irskoj, Japanu,Kuvajtu, Filipinima i Ju`noj Africi.

Jo{ je rano govoriti i nije poznat uticaj bilo kakve terapijeili odre|enog re`ima ishrane u lije~enju ili prevenciji SARS-a.Ono {to se sa sigurno{}u mo`e preporu~iti u ovom momentujeste izbjegavanje putovanja u kriti~ne regije, kao i ja~anjeodbrambenih sposobnosti organizma, {to je ujedno va`an pre-duslov za sprije~avanje nastanka bilo koje infektivne bolesti.

Mr ph. Maja KNE@EVI]

IZ APOTEKA

Ukratko o SARS-u (severe acute respiratory syndrome)

(Neke ~injenice o atipi~noj pneumoniji)

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 7april/travanj 2003.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij: @eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.

DTP: �Privredna {tampa�Adresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 Sarajevo Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: m.velic@kfbih.comTelefoni:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo

[tampa: �Birograf � Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak