Zadatak2 - Copy

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Saobraćaj

SMJER: Cestovni saobraćaj

PREDMET: Tehnologija cestovnog transporta

S e m i n a r s k i r a d

Tema: Organizovati prevoz prema datom zadatku

Student: Predmetni nastavnik

Sarajlić Mirzet V. Prof. dr. Osman Lindov

Sarajevo, april 2012. god.

1

Sadržaj;

II UVOD:................................................................................................................2

III TEKST ZADATKA:.............................................................................................3

IV Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park;......................4

1. Potreban broj vožnji za transport tereta:.......................................................4

3 Ukupna količina prevezene robe Q;.................................................................4

4. Broj vožnji u toku dana;..................................................................................4

5. Vrijeme trajanja obrta;..................................................................................5

5.1 Vrijeme vožnje u toku obrta;.....................................................................5

5.2 Vrijeme trajanja dangube u obrtu;............................................................5

6. Mogući broj obrta u toku dana;......................................................................5

7. Broj vozila na radu;.........................................................................................5

V Ostvareni transportni rad i izmjeritelji rada voznog parka;...............................6

1. AUTODANI voznog parka;..............................................................................6

2. Koeficijent iskorištenja voznog parka;............................................................6

3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (teh. Ispravnog) voznog parka;...............6

4. AUTOSATI provedeni u radu;.........................................................................6

5. AUTOSATI u vožnji;........................................................................................6

6. Koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 h;................................................6

7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena;.......................................................6

8.Izračun ukupnio pređenih auto-kilometara.....................................................6

9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta;..........................................................7

10. Koeficijent nultog pređenog puta;................................................................7

11. Eksploataciona i saobraćajna brzina;...........................................................7

11.1 Eksploataciona brzina,...........................................................................7

11.2 Saobraćajna brzina,.................................................................................7

12. Srednja dnevna kilometraža;........................................................................7

13. Ukupni ostvareni transportni rad;................................................................7

14. Srednje rastojanje prevoženja jedne tone tobe;...........................................7

15. Srednja dužina vožnje pod teretom;.............................................................7

16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja;.............................................................7

17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti;.....................8

19. Srednje vrijeme u toku vožnje pod teretom;.................................................8

VI Radna i puna proizvodnost voznog parka;........................................................8

2

1. Radna proizvodnost,.......................................................................................8

2. Puna proizvodnost,.........................................................................................8

VII Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka,......................................................................................8

1. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila;..................................................................................................................9

2 Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti vozila;...........................10

3. Zavisnost radne proizvodnosti od srednje dužine jedne vožnje sa teretom; 10

4. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja pređenog puta;11

6. Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje;...............................................................................................................13

7.1 ZBIRNI DIJAGRAM;.................................................................................14

7.2 Stvarna vrijednost radne proizvodnosti;.................................................15

VIII Transportne troškove (po pređenom kilometru, po toni prevezene robe, po tonskom kilometru) ako su stalni toškovi sadržani u ukupnim troškovima sa 20%;............................................................................................................................. 15

1. Vrijednost promjenjivih troškova;.................................................................16

1.1. Troškovi goriva računaju se kao:...........................................................16

1.2. Troškovi ulja i maziva računaju se kao:..................................................16

1.3. Troškovi autoguma izračunavaju se:......................................................16

1.4. Troškovi dnevnica vozačkog osoblja izračunavaju se kao:.....................16

1.5. Troškovi tekućeg održavanja:.................................................................16

1.6. Ostali promjenjivi materijalni troškovi su:.............................................16

1.7. Ukupna vrijednost promjenjivih troškova je:..........................................16

1.8. Vrijednost promjenjivih troškova za cijeli vozni park:............................17

2 Vrijednost stalnih troškova;...........................................................................17

2.1. Stalni troškovi za cijeli vozni park su:....................................................17

2.2. Ukupni troškovi za cijeli vozni park su:.....................................................17

3. Vrijednost promjenjivih i stalnih troškova:...................................................17

3.1. Vrijednost promjenjivih troškova po satu:..............................................17

3. 2. Vrijednost stalnih troškova po satu:......................................................17

4. Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru;....................................................................................18

4.1. Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru:...........................18

4.2. Vrijednost ukupnih troškova po toni prevezene robe:............................18

4.3. Vrijednost ukupnih troškova po tonskom kilometru:..............................18

3

5. Zavisnost cijene koštanja transporta po toni prevezene robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja;.............................................................................18

6. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila;................................................................19

7. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja voznog parka;................................................................................19

8. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja vremena u 24 sata;........................................................................20

9. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila;................................................................................................20

10. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje dužine jedne vožnje sa teretom;.......................................................................20

11. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja pređenog puta;..............................................................................20

12. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraćajne brzine;.........................................................................20

13. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vožnje;......................................................................21

14. Zbirni dijagram:..........................................................................................21

15. Stvarna vrijednost vi;..................................................................................21

IX ZAKLJUČAK;....................................................................................................22

X KORIŠTENA LITERATURA;..............................................................................23

4

II UVOD:

Od prahistorijskog čovjeka, koji je koristio granu za prevoz tereta,

do prve pojave točka, parnog motora, električnog i popularnih «Otto»

motora koje koristimo i danas transportni sistem je doživio razna

poboljšanja i modifikacije. Nekada je automobil bio veliki luksuz , zaštitna

ikona visoke klase ali krenuvši od Forda, Mercedesa pa do danas situacija

se u mnogome promjenila.

Organski resursi se svaki dan sve više iscrpljuju i cijena tečnih

goriva danas postaje sve viša i viša tako da se pribjegava nekim novim

rješenjima. Uvodi se mogućnost korištenja plina i takozvani hibridni

pogon koji predstavlja kombinaciju elektromotora i benziskog motora sa

unutrašnjim sagorijevanjem. Ove nove tehnologije će naravno smanjiti

potrošnju resursa ali i emisiju štetnih plinova. Ali kada govorimo o

prevozu robe cestovnim saobraćajem nafta je i dalje ne zamjenljivi resurs.

Međutim i danas se najviše proizvode motori sa unutrašnjim

sagorijevanjem ali se uvodi takozvana «EURO» norma o emisiji štetnih

plinova kojom se ograničava emisija štenih plinova na minimum koji je

moguće danas postaviti.

PRIJEVOZ ROBE u unutrašnjem u međunardnom transportu insistira na

dobroj organizaciji prevoza iste. Potreban je sistemski pristup i detaljna

analiza svih troškova koji se javljaju pri prevozu dobara sa jednoga mjesta

na drugo.

Razvoj špediterskih djelatnosti kao i razvoj same organizacije prevoza

robe bio je dodatni podsticaj i dodatni motiv za razvoj transportne

znanosti u cjelini.

5

Transportni sistem je dinamičan, što znači da se vremenom mijenja te je

potrebno konitunuirano pratiti sve promjene koje se dešavaju u

saobraćaju, razvoj novih tehnologija i nauke te pokušati iste primjeniti u

samom sistemu saobraćaja.

Moj zadatak jeste da organizujem prevoz robe i pokažem kako se, na

određeni način, može izvrišiti racijonalno iskorištenje svih raspoloživih

resursa uz optimalno korištenje kapaciteta, energije te reduciranje

troškova koji pri tome nastaju.

II TEKST ZADATKA:

U toku jedne godine (365 dana) potrebno je organizovati transport 73 200 (t) troske iz željezare Zenica za potrebe fabrike cementa u Zagrebu. U povratnim vožnjama se vrši transport željezne legure iz Maribora u željezaru u Zenici. Transport se obavlja kamionima sa prikolicama, gdje je nosivost kamiona 10 (t) a prikolice 12 (t). Garažiranje vozila se vrši u Zenici, dok je dnevno radno vrijeme vozila 20 (h). Vrijeme utovara i istovara troske je 2 (min/toni) dok je vrijeme utovara i istovara željezne legure 25 (min/vozilu). Koeficijent iskorištenja korisne nosivosti za trosku je γ t=0,95¿, a za željeznu leguru je γ žlj=0,94 ¿ Ukupno vrijeme ostale dangube u toku obrta iznosi 1 h. Saobraćajna brzina za pune kilometre je 50 (km/h) dok je 65 (km/h) za pređene kilometre bez tereta. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je α t=0,95¿ U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. U toku sedmice ne radi se samo jedan dan. Vrijednosti rastojanja između pojedinih mjesta očitati sa karte cestovnih pravaca i kopiju karte A4 formata sa posebno označenim itinererom dati u prilogu seminarskog rada.

Potrebno je izračunati:

Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni parkOstvareni transportni rad i izmjeritelje rada voznog parkaRadnu i punu proizvodnost voznog parkaNacrtati dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka i komentarisati dobijeni dijagramIzraditi dijagram uticaja promjene eksploatacionih izmjeritelja na cijenu koštanja transporta po toni prevezene robe

6

364 km

119 km

482 km

Željezara ZENICA Fabrika cementa ZAGREB

MARIBOR

Napomena:- Podatke koji nisu dati zadatkom usvojiti u okviru njihovih realnih

kretanja- Dijagrame uraditi na računaru ili na milimetarskom papiru- Seminarski rad uraditi u WORD-u i POWERPOINT-u i snimiti na CD-

u

** Prilog karte dat je na samom kraju seminarskog rada

IV Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park;

1. Potreban broj vožnji za transport tereta:

ZλZE=QZE

γ t ∙ q= 73 200

0,95 ∙22=3502,29 3502 vožnje

2. Količina robe koja se transortuje u povratnim vožnjama iz Maribora za Zenicu može se dobiti iz uslova da je;

ZλZE=ZλMAR

Tj da se vozila iz Maribora vraćaju sa teretom za Zenicu te imamo izračun;

QMAR=ZλMAR ∙ γ želj . ∙q

QMAR=3 502∙ 0,94 ∙22

QMAR=72 442,04 tone

7

3 Ukupna količina prevezene robe Q;

Q=QMAR+QZEN

Q=73 200+72 442=145 642(tone)

4. Broj vožnji u toku dana;

ZλD=Z λZE

Dr

=3 502313

=11,19 12 vožnji

5. Vrijeme trajanja obrta;

T 0=t uiŽELJ+LZ −Z

V sPUN

∙60+LZ−M

V sPR

∙60+t uiTROSK+LM−Z

V sP UN

∙ 60+td

T 0=41,8+36455

∙ 60+ 11965

∙ 60+55+ 48255

∙60+60

T 0=1 189,52minute=19,82 h

5.1 Vrijeme vožnje u toku obrta;

tw 0=LZ−Z

V sPUN

∙ 60+LZ−M

V sPR

∙ 60+LM−Z

V sPUN

∙ 60

tw 0=36455

∙ 60+ 11965

∙60+ 48255

∙60

tw 0=1032,75 (min ) 17,21h

5.2 Vrijeme trajanja dangube u obrtu;

T 0=t uiŽELJ+tuiTROSK +td

T 0=156,77(min) 2,61h

6. Mogući broj obrta u toku dana;

Zod=H r ∙60

T 0

= 20 ∙601 189,52

=1,008 1 obrt

8

7. Broj vozila na radu;

Ar=Z λD

Zod

=121

=12(vozila)

* Kako je zadatkom zadana tehnička ispravnost te da se sva vozila nalaze na radu možemo izraziti inventarski vozni park;

Ai=A r

α t

Ai=12

0,95=12,6 13 (vozila)

V Ostvareni transportni rad i izmjeritelji rada voznog parka;

1. AUTODANI voznog parka;

ADi=A r ∙ Di=13 ∙ 365=4745 AUTODANA

ADr=A r ∙ Dr=12 ∙313=3756 AUTODANA

ADs=α t ∙ ADi=0,95 ∙ 4745=4 507,75 AUTODANA

2. Koeficijent iskorištenja voznog parka;

α= ADrADi

=3 7564 745

=0,79

3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (teh. Ispravnog) voznog parka;

α '= ADrADs

= 3 7564 507,75

=0,833¿

Provjera; α=α ' ∙ α t=0,833∙ 0,94=0,79¿

4. AUTOSATI provedeni u radu;

AHr=A r ∙ H r ∙ Dr=12∙20 ∙313=75 120( AUTOSATI )

5. AUTOSATI u vožnji;

Hw=Zod ∙two=1 ∙17,21=17,21 h

AHw=A r ∙ H w ∙ Dr=12∙ 17,21∙313=64640,76( AUTOSATI )

9

6. Koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 h;

φ= 7512024 ∙3 756

=0,83

7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena;

δ= AHwAHr

=64 640,7675 120

=0,86

8.Izračun ukupnio pređenih auto-kilometara

AK=AK t ∙ AK p ∙ AK n

AK t=3 504 ∙ 364+3503 ∙ 482=2 963538 (km)

AK p=3503 ∙119=416 857

AK n=0 → Garažiranje se vrši u Zenici

AK=2 963538+416 857=3380 395

9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta;

β=AK t

AK=2 963 538

3 380 395=0,88¿

10. Koeficijent nultog pređenog puta;

ω=AK n

AK=0 → nema nultog puta

11. Eksploataciona i saobraćajna brzina;

11.1 Eksploataciona brzina,

V e=AKAH r

=3 380 39575 120

=45 ( kmh

)

11.2 Saobraćajna brzina,

V s=AK

AH w

= 3 380 39564 640,76

=52,29( kmh

)

12. Srednja dnevna kilometraža;

KSd=AKADr

=3 3803953 756

=900(km)

13. Ukupni ostvareni transportni rad;

U=Qzen ∙ Lz−z+QMar ∙ Lm−z

U=73200 ∙ 364+72 442∙ 482

U=61561 844 (tkm)

10

14. Srednje rastojanje prevoženja jedne tone tobe;

K st 1=UQ

=61 561844145 642

=422,69(km)

15. Srednja dužina vožnje pod teretom;

K stλ=AK t

AZλ

=2 9635384 006

=739,77

AZλ=Z λ z−z+Z λ M−z=3503+3 503=4 006

16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja;

ε= Uq ∙ AK t

= 61561 84422 ∙2 963 538

=0,94 ¿

17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti;

γ= Qq∙ AK t

= 145 64222 ∙ 2963538

=¿

19. Srednje vrijeme u toku vožnje pod teretom;

t d=AH r−AH w

A zλ

=64 640−75 1204 006

=2,61 h

VI Radna i puna proizvodnost voznog parka;

1. Radna proizvodnost,

W 'Q= QAH r

=145 64275 120

=1,93( thr

)

W 'U = UAH r

=61261 84475 120

=819,51( tkmhr

)

2. Puna proizvodnost,

W Q= Q24 ∙ ADi

= 145 64224 ∙ 4 745

=1,27( thi

)

W U = U24 ∙ ADi

=61 261 84424 ∙4 745

=540,58( tkmhi

)

VII Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka,

11

- Radna proizvodnost s obzirom na ukupnu količinu prevezene robe može se definisati:

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

- Ovaj izraz moguće je upotrijebiti jer je zadatkom zadano da su sva vozila iste iste nosivosti, TEGLJAČ+PRIKOLICA=12+10=22 tone

-Vrijednost prametara iznosi,

q=22 t

K stλ=739,77

t d=2,71

β=0,88¿

γ=γ p+γ t

2=0,95+0,94

2=0,945

V s=52,29( kmh

)

Na osnovu ovih vrijednosti može se napisati izraz za izračunavanje zavisnosti radneproizvodnosti od pojedinih parametara tehničko – eksploatacionih pokazatelja. Pri tome je potrebno da vrijednosti parametara za koji definišemo zavisnost mijenjamo shodno njegovom ponašanju u granicama za koje je realna njegova promjena, a ostale pokazatelje uzimamo kao konstantne veličine koje su izračunate u analiziranom periodu.

1. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila;

Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radneproizvodnosti od koeficijenta iskorištenja nosivosti vozila definiše se kao:

W 'Q= QAH r

= γ ∙ 22739,77

0,88 ∙52,29+2,61

=1,17 ∙ γ

0,1<γ<1,0 → Vrijednost koeficijenta

Tabela 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila

γ 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0W 'Q 0,11 0,23 0,35 0,46 0,58 0,7 0,82 0,94 1,05 1,17

12

7 4 1 8

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

Series1

Grafik 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila

2 Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti vozila;

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945 ∙ q739,77

0,88 ∙52,29+2,61

=0,050 ∙ q

Tabela 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila

q 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30W 'Q 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5

13

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

5

10

15

20

25

30

35

Series1

Nos

ivos

t voz

ila (q

)

Grafik 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila

3. Zavisnost radne proizvodnosti od srednje dužine jedne vožnje sa teretom;

W 'Q= QAH r

= γ ∙ qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945 ∙ qK stλ

0,88 ∙52,29+2,61

= 20,79K stλ

46,01+2,61

Tabela 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine vožnje sa teretom:

K stλ 500 550 600 650 700 750 800 850W 'Q 1,54 1,42 1,32 1,24 1,16 1,1 1,0 0,98

14

1 2 3 4 5 6 7 80

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

1.8

Series1

Grafik 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine vožnje sa teretom

4. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja pređenog puta;

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945∙ q739,77β ∙ 52,29

+2,61= 20,79

14,15β

+2,61

Tabela 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta

β 0,1 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0W 'Q 0,28 0,41 0,54 0,67 0,79 0,91 1,02 1,13 1,24

1 2 3 4 5 6 7 8 90

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

Series1

15

Grafik 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta

5. Zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine;

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945 ∙ 22739,770,88 ∙V s

+2,61= 20,79

840,58V s

+2,61

Tabela 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine

V s 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60W 'Q 0,35 0,46 0,57 0,67 0,78 0,88 0,97 1,07 1,16 1,25

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

Series1

Grafik 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine

16

6. Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje;

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945 ∙22739,77

0,88 ∙52,29+t d

= 20,79739,7746,01

+t d

Tabela 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje

t d 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0W 'Q 1,25 1,21 1,18 1,15 1,12 1,09 1,06

21,035

1,01 0,99

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

Series1

Grafik 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje

7.1 ZBIRNI DIJAGRAM;

0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1γ 0,117 0,234 0,351 0,468 0,58 0,7 0,82 0,94 1,05 1,17q 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5

K stλ 1,54 1,42 1,32 1,24 1,16 1,1 1 0,98

β 0,28 0,41 0,54 0,67 0,79 0,91 1,02 1,13 1,24V s 0,35 0,46 0,57 0,67 0,78 0,88 0,97 1,07 1,16 1,25

td 1,25 1,21 1,18 1,15 1,12 1,09 1,062 1,035 1,01 0,99

17

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

1.8

Series1Series2Series3Series4Series5Series6Series7

7.2 Stvarna vrijednost radne proizvodnosti;

W 'Q= QAH r

= γ ∙qK stλ

β ∙ V s

+ td

W 'Q= QAH r

= 0,945 ∙22739,77

0,88 ∙52,29+2,61

= 20,79739,7746,01

+2,61=1,112

Sa dijagrama i tabelarnih prikaza može se zaključiti da najveći uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila (q) i promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β). Zatim, slijede promjena saobraćajne brzine (VS), nosivosti vozila (q), srednjeg vremena dangube u toku vožnje (td) i promjena vrijednosti srednje dužine jedne vožnje sa teretom (Kst).

VIII Transportne troškove (po pređenom kilometru, po toni prevezene robe, po tonskom kilometru) ako su stalni toškovi sadržani u ukupnim troškovima sa 20%;

18

Dato autotransportno preduzeće u posmatranom eksplatacionom periodu ostvarilo je sljedeće tehničko – eksploatacione pokazatelje:

• Ukupni autokilometri AK = 3 380 395 (autokm)• Srednja dnevna kilometraža Ksd = 900 (km/dan)• Broj autodana ADi = 4 742 (autodana)• Ukupna količina prevezene robe Q = 145 642 (t)• Ostvareni transportni rad U = 61 561 844 (tkm)

Transportna sredstva sa kojima raspolaže autotransportno preduzeće imaju sljedećetehničke karakteristike (usvojeno):

• Potrošnja goriva Qg = 35 (l/100km)• Potrošnja ulja i maziva u periodičnoj izmjeni Qm = 22 (l)• Periodična izmjena ulja i maziva Kzm = 10 000 (km)• Broj autoguma na vozilu NAG = 12 (autoguma)• Periodična izmjena autoguma KAG = 50 000 (km)• Cijena dizel goriva Cg = 2,55 (KM)• Prosječna cijena ulja i maziva Cm = 8 (KM)• Cijena autogume Cag = 800 (KM)

1. Vrijednost promjenjivih troškova;

1.1. Troškovi goriva računaju se kao:

T g=Q g ∙ Cg

100=35 ∙ 2,5

100=0,875( km

tkm)

1.2. Troškovi ulja i maziva računaju se kao:

T m=Qm∙ Cm

K zm

= 22∙810 000

=0,0176( kmkm

)

1.3. Troškovi autoguma izračunavaju se:

T g=NG ∙ Cg

Kag

=12 ∙ 80050 000

=0,192( KMkm

)

1.4. Troškovi dnevnica vozačkog osoblja izračunavaju se kao:

19

T dn=30K sd

= 30954,24

=0,0314 ( KMkm

)

1.5. Troškovi tekućeg održavanja:

T ¿=0,1∙ T q=0,1 ∙ 0,76=0,076 ( KMkm

)

1.6. Ostali promjenjivi materijalni troškovi su:

T OST=0,05 ∙ T g=0,05 ∙ 0,76=0,038(KM /km)

1.7. Ukupna vrijednost promjenjivih troškova je:

T p=T OST+T¿+T dn+T m+T g+T gor

T p=0,038( KMkm )+0,076( KM

km )+0,0314 ( KMkm )+0,192 (KM

km )+0,0176 ( kmkm )+0,875( km

tkm )=1,23( KMkm

)

1.8. Vrijednost promjenjivih troškova za cijeli vozni park:

Pt=T p ∙ AK =1,23( KMkm ) ∙ 3380 395 (km )=4 157 885,85 KM

2 Vrijednost stalnih troškova;

Pošto je zadatkom dato da su stalni troškovi sa 20% sadržani u ukupnim troškovima, to je:

U =T p+2,0 ∙ U →U =T p

0,85=1,23

0,85=1,447( KM

km)

T s=U−T p=1,447−1,23=0,217

2.1. Stalni troškovi za cijeli vozni park su:

Ps=T s ∙ AK =0,217 ∙ 3380 395=733 545,715(KM )

2.2. Ukupni troškovi za cijeli vozni park su:

U t=Pt+P s=733545,715 ( KM )+4 157 885,85 KM=4 891 431,565 KM

20

3. Vrijednost promjenjivih i stalnih troškova:

3.1. Vrijednost promjenjivih troškova po satu:

Q phi=P t

24 ∙ ADi

=4157 885,8524 ∙ 4745

=36,51( KMh

)

3. 2. Vrijednost stalnih troškova po satu:

Q phi=Ps

24 ∙ ADi

=733 545,71524 ∙ 4745

=6,441( KMh

)

4. Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru;

4.1. Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru:

Qtkm=U t

AK= 4 891 431,565 KM

3 380395=1,447 ( KM

km)

4.2. Vrijednost ukupnih troškova po toni prevezene robe:

Qtkm=U t

Q=4 891 431,565

145 642=33,58 ( KM

t)

4.3. Vrijednost ukupnih troškova po tonskom kilometru:

Qtkm=U t

U=4 891 431,565

61561 844=0,079 ( KM

tkm)

5. Zavisnost cijene koštanja transporta po toni prevezene robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja;

U posmatranom periodu vozni park ima sljedeće eksploatacione izmjeritelje:

• koeficijent iskorištenja voznog parka: α=0,79¿• koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata: ρ=0,83¿• ukupni autokilometri: AK=3 380395(autokm)• koeficijent iskorištenja pređenog puta: β=0,88¿• srednja vrijednost saobraćajne brzine: V s=52,29(km /h)

21

136,86 22,22 1034

• srednja dužina jedne vožnje sa teretom: K stλ=739,77(km)• koeficijent dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti: ε=0,94¿• srednje vijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom:t d=2,61(h)• ukupno ostvareni transportni rad:U=61561 844 (tkm)• korisna nosiost vozila:q=22(t )• ukupna vrijednost promjenjivih troškova:∑V p=4157 885,85 (KM )• ukupna vrijednost stalnih toškova:∑V s=733545,715(KM )

U posmatranom periodu vozni park ima sljedeće ekonomske izmjeritelje:

• vrijednost promjenjivih troškova po pređenom kilometru:

v p=∑V p

AK=4157 885,85

3 380395=1,23( KM

km)

• vrijednost stalnih troškova po inventarskom satu:

vs=∑V s

AH i

=733 545,715(KM )

131 400=5,582( KM

km)

AH i=A i ∙H i ∙Dr=15 ∙365 ∙24=131400( AUTOSATI )

Promjena cijene koštanja transporta tone prevezene robe u funkcicji promjeneeksploatacionih izmjeritelja definiše se na sljedeći način:

V t=1

γ ∙ q ( V s ∙ K stλ

α ∙ ρ ∙β ∙V s

+v s ∙ t d

α ∙ ρ+

vp ∙ K stλ

β )( KMt

)

6. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila;

V t=1

γ ∙ 22 ( 5,582∙ 739,770,79 ∙ 0,83 ∙0,88 ∙ 52,29

+ 5,582 ∙2,610,79 ∙0,83

+1,23 ∙739,770,88 )( KM

t)

V t=54,23

γ

γ 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0

22

0,0481

V t 271,15

180,76

135,57

108,46

90,38 77,47 67,78 60,25 54,23

7. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja voznog parka;

V t=1

0,945∙ 22 ( 5,582∙739,77α ∙ 0,83∙ 0,88 ∙ 52,29

+ 5,582 ∙2,61α ∙0,83

+1,23 ∙ 739,770,88 )( KM

t)

α 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0V t 110,

1879,95

69,88

64,84

61,82

59,81

58,37

57,29

56,45

55,78

8. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja vremena u 24 sata;

V t=1

0,945∙ 22 ( 5,582∙739,770,79∙ ρ ∙ 0,88∙ 52,29

+5,582 ∙2,610,79 ∙ ρ

+ 1,23 ∙739,770,88 )( KM

t)

ρ 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0V t 113,2

4481,49

70,90

65,61

62,43

60,32

58,81

57,67

56,79

56,086

9. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila;

V t=1

0,945∙ q ( 5,582∙ 739,770,79 ∙ 0,83 ∙0,88 ∙ 52,29

+ 5,582 ∙2,610,79 ∙ 0,83

+ 1,23∙ 739,770,88 )( KM

t)

q 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23V t 89,3

283,36

78,16

73,56

69,47

65,82

65,52

59,54

56,843

54,37

10. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje dužine jedne vožnje sa teretom;

23

V t=1

0,945∙22 ( 5,582 ∙K stλ

0,79∙0,83 ∙0,88 ∙52,29+5,582 ∙2,61

0,79 ∙0,83+

1,23 ∙K stλ

0,88 )( KMt

)

K stλ 140 160 180 200 240 260 280 300 320 340V t 11,7

213,24

14,77

16,29

19,34

20,86

22,38

23,91

25,43

26,95

11. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja pređenog puta;

V t=1

0,945∙ 22 ( 5,582∙739,770,79∙0,83 ∙ β ∙ 52,29

+ 5,582 ∙2,610,79 ∙0,83

+1,23 ∙ 739,77β )( KM

t)

β 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0V t 496,6

7248,87

166,27

124,97

100,19

83,67

71,87

63,02

56,13

50,63

12. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraćajne brzine;

V t=1

0,945∙ 22 ( 5,582 ∙739,770,79∙0,83 ∙ 0,88 ∙V s

+5,582∙ 2,610,79∙ 0,83

+1,23 ∙ 739,77

0,88 )( KMt

)

V s 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65V t 68,01

564,57

62,28

60,63

59,41

58,45

57,69

57,06

56,54

56,099

13. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vožnje;

V t=1

0,945∙22 ( 5,582 ∙739,770,79∙0,83 ∙0,88 ∙52,29

+5,582 ∙ td

0,79∙0,83+ 1,23∙739,77

0,88 )( KMt

)

t d 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0V t 56,5

256,72

56,92

57,13

57,33

57,54

57,75

57,95

58,16

58,36

24

14. Zbirni dijagram:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 100

200

400

600

800

1000

1200

1400

Series9Series8Series7Series6Series5Series4Series3Series2Series1

15. Stvarna vrijednost vi;

V t=1

0,945∙ 22 ( 5,582 ∙739,770,79∙0,83 ∙ 0,88 ∙52,29

+5,582 ∙ 2,610,79 ∙ 0,83

+ 1,23 ∙739,770,88 )( KM

t)

V t=63,02( KMt

)

25

IX ZAKLJUČAK;

Na osnovu urađenog zadatka lako se mogu proanalizirati razni parametri i pokazatelji proizvodnosti voznog parka.

Usluga u saobraćaju označava promjenu nahođenja ljudi i roba, odnosno svrhovito premještanje dobara sa jednoga mjesta na drugo. Karakteristike saobraćajne usluge jesu da je to usluga u kojoj se ujedno sučeljavaju i proizvodnja i potrošnja.

Saobraćajni proces potrebno je sistemski analizirati i optimizirati kako bi se obavljao transpotrni rad pri minimalnim troškovima što upućuje na mnogo povoljnih karakteristika kao što su smanjenje zagađenja okoliša, povećanje sigurnosti, povećana zarada i sl.

Upravo u mome zadatku je dat primjer detaljne analize transpotrnog procesa prevoza robe sa jednog mjesta na drugo (iz mjesta A u mjesto B).

Ovaj zadatak oslikava realnu sliku i praktičan primjer obavljanja analize transportnog procesa u cilju optimizacije istog kako bi se mogli uočiti eventualni problemi i nepravilnosti koji pri tome nastaju.

Budući da je redukcija troškova jedan od ciljeva mnogih kompanija danas, za očekivati je da će razvoj organizacije drumskoga saobraćaja dobiti neke nove smjernice razvoja i napretka u skladu sa tehnologijom.

Prijedlog za poboljšanje procesa:

Prilikom rješavanja zadatka uočio sam da bi se transportni proces koji je zadat mogao poboljšati. Moj prijedlog za poboljšanje procesa jeste povečanje koeficijenata iskorištenja koji prikazuju realnu sliku optimalnosti organizovanog procesa.

Koeficijent iskorištenja korisne nosivosti je u funkciji količine tereta i broja vožnji pod teretom pa samim tim i povečanje količine tereta (Q) i broja vožnji pod teretom, koji zavisi od iskorištenja nosivosti vozila, može direktno uticati na povečanje ovoga koeficijenta, moj prijedlog jeste da se pokuša povečati iskorištenje nosivosti vozila kako bi se i ovaj pokazatelj što više približio broju 1 (1 je za optimalno rješenje)

Nadalje optimalno korištenje AUTO-DANA (ADr) je u funkciji radnih dana (Dr) što upučuje na činjenicu da se može povečati broj AUTO DANA na radu uvođenjem večeg broja radnih dana i sl.

26

U ovom primjeru da bi postigli zadatu vrijednost radne proizvodnosti potrebno je dasmanjimo vrijednost srednje dužine sa teretom ili da smanjimo vrijednostsrednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje na 1,5 (h). Također, možemo datopovećanje postići ako povećamo vrijednost nosivosti vozila na vrijednost od 25 (t) ili da povećamo vrijednost saobraćajne brzine.

X KORIŠTENA LITERATURA;

1) Zbirka zadataka iz organizacije i tehnologije drumskog

saobraćaja, Saobraćajni fakultet univerziteta u Beogradu, Mr

Ivan Jovanović, Beograd 1997 god.

2) Organizacija drumskog transporta (Dr. Sc. Lazar Đokić)

3) Internetski izvori

27

Zadatak2 - Copy

Documents

Transcript of Zadatak2 - Copy