ZADARSKE ŽUPANIJE TURISTIČKA ZAJEDNICAšto ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja...

2
Olive Island UGLJAN TREKKING & MOUNTAIN BIKING MAP Ošljak TURISTIČKA ZAJEDNICA ZADARSKE ŽUPANIJE OTOK UGLJAN Otok maslina PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA KARTA 1:30000 Informacije o izdavaču i produkciji: Turistička zajednica Zadarske županije Sv. Leopolda B. Mandića 1 23000 Zadar, Hrvatska Tel/Faks: +385 (0)23 315-316, 315-107 [email protected] www.zadar.hr Urednik: Ivo Dunatov, direktor Konceptualist i dizajner: Julije Skelin Tekst: Ivo Dunatov Kartografija: Lemax Produkcija: Basic Produktion, www.basicproduktion.hr: Opis staza: Drago Erceg Prijevodi: Geo Zadar Fotografije: Arhiv TZ Zadarske županije Tisak: Tiskara Malenica, Šibenik 2006 © Turistička zajednica Zadarske županije Sva prava pridržana. Reprodukcija u potpunosti ili u dijelovima te umnožavanje nije dopušteno bez suglasnosti izdavača. Dragi posjetitelji, Ponesite sa sobom vodu i prikladnu opremu za bicikl, odjeću i obuću za pješačenje. Ne čupajte i ne uništavajte biljke. Ne trgajte grane i ne oštećujte stabla. Poštujte propise nacionalnih parkova, rezervata i parkova prirode. Svoje smeće odnesite sa sobom. Ne palite vatru u šumi, a upaljenu vatru brižljivo ugasite! Na svakom izletu učinite barem jednu sitnicu za prirodu. Pokupite odbačenu kutiju, bocu ili limenku sa staze. Hvala! OTOK UGLJAN – Otok maslina Ugljan je jedan od najslikovitijih otoka u zadarskom arhipelagu, leži preko puta Zadra od kojega ga dijeli samo nekoliko NM široki Za- darski kanal. Taj uvijek zeleni otok, čiju površinu prekrivaju maslinici s idiličnim uvalama i slikovitim ribarskim lučicama, generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a više od 2000 godina tradi- cije obrade maslina ostavilo je na tisuće stabala maslina od kojih se dobiva ulje iznimne kvalitete i arome. Duž istočne strane otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i tu- ristička mjesta, od kojih su najpoznatija Preko, Kukljica, Kali i Ugljan. Druga strana otoka uglavnom je strma i nenastanjena. Zbog pripa- dajućih uvala, otoka i bogatoga podmorja pravi je izazov za ronioce i sportske ribolovce. Valovita visoravan koja ispunjava unutrašnjost išarana je desecima kilometara pješačkih i biciklističkih staza, a sa svojim bojama, mirisi- ma i panoramom ostavlja svakom prolazniku nezaboravnu sliku. Većina stanovnika otoka, njih 7.500, uglavnom se bavi obradom maslina, ribolovom i naravno turizmom. Blaga mediteranska klima, azurno more, kamene i pješčane plaže, deseci otoka i otočića u blizini te uspomena na prošla vremena čine plodni otok Ugljan sve više poželjnim za zaljubljenike u more i oto- ke. Geografski presjek otoka Ugljan je paralelan s obližnjim kopnom, proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 24 km i ši- rini od 3-4 km. Ukupna je površina otoka 52 km2, a dužina obalne linije iznosi nešto više od 70 km. Otočni je reljef izrazito brdovit, čine ga dva usporedna gorska lan- ca, čija se visina kreće od 100 do 300 m nadmorske visine. Brdovita visoravan ispunjava središnji dio otoka i išarana je cijelom mrežom suhozidova, koji čine labirint pješačkih staza, a rezultat su tisućljet- nog krčenja tla kako bi se dobilo što više površina za maslinike. Istočna strana otoka blago se spušta u more, na čijim su se uvala- ma smjestila gotovo sva mjesta. Suprotna strana otoka uglavnom je divlja, strma i nenastanjena. Klima Otok Ugljan ima sve značajke mediteranske klime s prosječ- nom godišnjom temperaturom iznad 16 ºC, oko 800 mm oborina i 2600 sunčanih sati godišnje. Flora i fauna Biljni pokrivač otoka Ugljana sadrži sve osnovne zna- čajke mediteranske flore. Tipična vegetacija otoka, mediteranski je hrast crnika, borovi, čempresi i visoka makija, u većem dijelu oto- ka zamijenjena je uzgojenim mediteranskim kulturama, od kojih dominiraju masline i smokve. Ništa nije karakterističnije za otočni krajolik Ugljana od tisuća stabala maslina. Arheološki nalazi u Mu- linama potvrđuju obradu maslina i proizvodnju ulja, koja traje više od 2000 godina. Maslinici imaju funkciju ekosustava pa sa svojim mikrosvijetom privlače mnogobrojne ptice pjevice. Ekološki čisto podmorje otoka Ugljana s desetak pripadajućih otoka stanište je brojnih vrsta riba, rakova, školjaka i koralja te je pravo otkriće za ronioce. Povijest Otok Ugljan nastanjen je još od mlađega kamenog doba. Prvo poznato ime otoka dolazi od Plinija koji kaže: “Nasuprot Zadra nalazi se Lissa”. U srednjem vijeku otok je nosio ime sv. Mihovila, a relativno je novijeg datuma današnje ime Ugljan. To ime zapravo označava glavni proizvod otoka, maslinovo ulje. Prvi poznati narod koji je obitavao na Ugljanu jesu Liburni, ilirsko pleme. Oni su u 4. st. prije Krista sagradili naselja na brdima Celinjak, Kuranj i Sv. Mihovil, čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Rimljani koloniziraju otok Ugljan u 1. st. prije Krista. Kolonisti na novim ugljanskim imanjima grade gospodarsko-stambene zgrade, villae rusticae, čiji ostaci, ima ih de- setak, podsjećaju na tadašnje vrijeme. Najveće su vile na Gospod- skoj gomili, prema punti Supetar te Stivanu u Mulinama, gdje su sačuvani ostaci rimskog mlina, postrojenja za preradu maslina. U ranom srednjem vijeku Hrvati naseljavaju Ugljan, o čemu svjedo- če ostaci kamenih pleternih ukrasa i niz toponima. Većina zemlje na otoku i dalje je u vlasništvu komune Zadar, koja je dodjeljuje na ko- rištenje ili vlasništvo najpoznatijim zadarskim plemičkim obiteljima, koje na otoku grade svoje stambeno-gospodarske zgrade – dvorce. U srednjem vijeku Ugljan, kao i Zadar, dolazi pod vlast Mletačke Re- publike. Početkom 19. stoljeća nakratko dolazi pod vlast Francuske pa Austrije, koja vlada tim područjem sve do pada Monarhije. Od 1918. sastavni je dio Hrvatske. Znamenitosti – Tvrđava sv. Mihovila – Preko, venecijanska utvrda iz 13. stoljeća – Starokršćanska bazilika – Ugljan 5. stoljeće – Starokršćanska memorija – Ugljan 4. stoljeće – Samostan sv. Jeronima – Ugljan 15. stoljeće – Villa rustica – Ugljan (Muline) 1. stoljeće – Crkva sv. Kuzme i Damjana – Ugljan 11. stoljeće – Crkva sv. Hipolita – Ugljan 11.–13. stoljeće – Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije – Ugljan 18. stoljeće – Crkva Svih svetih – Ugljan 12. stoljeće – Dvorac Beršić – Ugljan 17. stoljeće – Samostan sv. Pavla Pustinjaka – Preko (otok Galevac) 15. stoljeće – Crkva Gospe od Ružarija – Preko 18. stoljeće – Crkva sv. Ivana Krstitelja – Preko 11. stoljeće – Crkva sv. Lovre – Kali 18. stoljeće – Crkva Gospe od Sniga – Kukljica 16. stoljeće – Crkva sv. Pavla – Kukljica 17. stoljeće – Crkva sv. Eufemije – Sutomišćica 19. stoljeće – Crkva sv. Lovre – Lukoran 19. stoljeće – Crkva sv. Jerolima – uvala Kostanj 18. stoljeće – Crkva sv. Pelegrina – na brdu Pelegrin 15. stoljeće Gastronomija Lagano, niskokalorično, štedljivo začinjeno – na lešo – epiteti su otočke kuhinje. Svježe ili kuhano povrće, mnogo ribe i plodova mora začinjenih maslinovim uljem i vinom ug- lavnom je sve što se može naći na tipičnom otočkom “pijatu”. Dugovječnost i vitka linija otočana dokaz su da je ono što unosimo u organizam veoma bitno. Mjesta na otoku Ugljanu Cijelom istočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se goto- vo sva mjesta dok je južna strana otoka nenastanjena. Plan puta jug: Preko – Kali – Kukljica – otok Pašman Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje se, kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra, sa starim dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih kuća patri- cijskih obitelji. Mediteranski ugođaj najbolje ćete osjetiti šetajući po «lungomare» ili ispijajući omiljeno piće na nekoj od terasa s po- gledom na Zadarski kanal. Preko je najbliže polazište za izlet na Sv. Mihovil (265 m iznad mora) do kojeg vodi 3 km duga asfaltna cesta. S tvrđave se pruža pogled na više od 200 otoka zadarskog arhipela- ga i na NP Kornati. Samo 80 m udaljen od Preka leži idiličan otočić Galevac (Školjić), prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom, koja skriva vrijedan samostan franjevaca trećoredaca iz 15. st. To je omiljeno mjesto za kupanje, kao i pješčana plaža Jaz u blizini, koja s pravom nosi plavu zastavu – simbol čistog mora. Na istočnoj strani mjesta, blizu trajektnog pristaništa, nalazi se romanička crkvica sv. Ivana iz 11. st. Kali je najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu, poznato po riba- rima koji su svoja pomorska umijeća dokazali i na svjetskim mori- ma. Poseban pečat daju mu dvije lučice pune ribarskih brodova i ribari na gatovima zaokupljeni krpanjem svojih mreža. Stara jezgra mjesta s uskim uličicama i kamenim kućama u dalmatinskom stilu smještena je na brežuljku odakle se pruža prekrasan pogled na oko- licu, a sve nadvisuje zvonik crkve sv. Lovre, zaštitnika mjesta. Svake se godine u kolovozu njemu u čast za turiste i mještane održava ču- vena «Ribarska fešta», na kojoj se najbolje osjeti mediteranski duh ovih prostora. Kukljica se nalazi blizu prolaza Ždrelac i mogla bi se zvati vrata u Park prirode Telašćica i NP Kornati. Staru jezgru s izvornim primjeri- ma pučkoga graditeljstva od turističkog poluotoka «Zelena punta» dijeli velika prirodna uvala s lučicom uvijek punom ribarskih brodo- va i drvenih jedrenjaka. Privlačne pješčane uvale u sjeni stoljetnih borova Sabuša, Kostanj i Jelenica nalaze se s obje strane mjesta. Vri- jedan spomenik obnovljena je crkvica sv. Jerolima iz 15. st. u uvali Kostanj. Svake se godine za praznik «Gospe od Sniga», 5. kolovoza, održava zanimljiva procesija brodovima iz Kukljice do crkve Gospe od Sniga u prolazu Ždrelac, gdje je prema narodnoj predaji prije 400 godina usred ljeta pao snijeg. Plan puta zapad: Preko – Poljana – Sutomišćica – Lukoran – Ugljan Poljana je pitomo mjesto u uvali koju omeđuju s jedne strane sli- koviti poluotok Sv. Petar s romaničkom crkvicom istog imena iz 13. st. te nizovi kuća s druge strane, okruženi lijepo uređenim vrtovima. Mnoštvo bunara s pitkom vodom i velik broj sunčanih sati razlog su što ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja doba i uvijek svježe dolazi na zadarsku tržnicu. Sutomišćica je smještena u velikoj zaštićenoj uvali koja je sigurno utočište za nautičare. O vrijednim rukama domaćina svjedoče obra- đeni vrtovi u kojima se ističu stabla šipka, koji dozrijeva u rujnu oko dana zaštitnice mjesta sv. Eufemije. Vrijedi pogledati barokni ljetni- kovac zadarske obitelji Lantana iz 17. st.1 Lukoran – Veli Lukoran mjesto je prepuno skrovitih uvala i plaža u kojima borovi dodiruju more. Tu se nalaze i ladanjske kuće od kojih je najpoznatiji ljetnikovac obitelji de Ponte iz 17. st. U Malom Lukora- nu govore o tome kako je ovaj kraj od davnine bio mjesto za odmor Prema predaji tu je pjesnik Petar Preradović, očaran izlaskom sunca na otoku, ispjevao poznatu hrvatsku budnicu «Zora puca». KORISNE INFORMACIJE KAKO DOĆI? Automobilom Preko luke Zadar, linija Zadar – Preko (otok Ugljan) 3,5 NM ili iz Italije redovitom trajektnom linijom Ancona – Zadar. Trajekt Jadrolinija Liburnska obala 7, Zadar Tel: + 385 (0)23 254-800, Faks: + 385 (0)23 250-351 [email protected] www.jadrolinija.hr Miatours Vrata sv. Krševana, Zadar Tel: +385 (0)23 254-300, +385 (0)23 254-400, Faks: +385 (0)23 254-401 [email protected] www.miatours.hr Vlakom Rezervacije i prodaja karata: Željeznički kolodvor Zadar 23000 Zadar; Ante Starčevića 3; Tel: +385 (0)23 212 555 Zrakoplovom Međunarodna zračna luka Zadar – Zemunik Tel. +385 (0)23 313-311, Faks. +385 (0)23 313-466 www.zadar-airport.hr Rezervacije i prodaja karata: Croatia Airlines Poljana Natka Nodila 2, Zadar Tel. +385 (0)23 250 094, Faks +385 (0)23 250 109 www.croatiaairlines.hr VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitna pomoć 94 Vatrogasci 93 Policija 92 Pomoć na cesti (HAK) 987 Informacije o tel. brojevima 988 Opće informacije 981 Gorska služba spašavanja Zadar (GSS) Tel: +385 (0)23 235-971, GSM: +385 (0)91 535-1754 Centar za zaštitu i spašavanje 112 TURISTIČKE INFORMACIJE Informacije o hotelskom i privatnom smještaju te kampovima i ostalim turističkim zanimljivostima možete potražiti u turističkim zajednicama: Turistička zajednica Zadarske županije Sv. Leopolda B. Mandića 1 23000 Zadar, Hrvatska Tel/Faks: +385 (0)23 315-316, 315-107 [email protected] www.zadar.hr Turistička zajednica općine Preko Tel/Faks: +385 (0)23 286-108 [email protected] www.preko.hr Turistička zajednica mjesta Ugljan Tel/Faks: +385 (0)23 288-011 [email protected] www.ugljan.hr Turistička zajednica općine Kali Tel/Faks: +385 (0)23 282-406 [email protected] www.kali.hr Turistička zajednica općine Kukljica Tel: +385 (0)23 373-276, Faks: +385 (0)23 373-842 [email protected] www.kukljica.hr HRVATSKI ZADARSKA REGIJA ITALIJA SLOVENIJA ZAGREB MAĐARSKA ZADAR Ugljan je prostorno najveće mjesto na otoku s dugogodišnjom turi- stičkom tradicijom. Smjestio se sa svojih devet zaselaka na sjeveroza- padnome dijelu otoka u više pitomih uvala od kojih se po ljepoti ističe uvala Činta. Tu se nalaze i spomenici iz doba rane antike, villa rustica, kasnoantički mauzolej, ostaci starokršćanske bazilike te u uvali Muline monumentalni gospodarski objekt iz 1. st. za preradu ulja, koji svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru. Franjevački samostan sv. Jerolima iz 1430. godine nalazi se uz samo more na rtu u borovoj šumi. U klaustru samostana pokopan je biskup Šimun Kožić Benja. Novoob- novljeni renesansni dvorac Califi nazvan «Brčić» također je dio vrijedne spomeničke baštine. Otok Ošljak ima 0,5 km2, 2 km obale i udaljen je samo pola NM od Preka. Najmanji je stalno naseljeni otok na Jadranu i ima zaštićeni kra- jobraz na kojem masline, borovi i čempresi nadsvođuju kamene plaže. Stara ribarska lučica s crkvicom iz 5. stoljeća jedno je od najslikovitijih mjesta na cijelom Jadranu. Pješačka staza oko otoka duga je 2 km, pro- lazi uz svjetionik i ostatke nekadašnjih vjetrenjača i istinski je užitak za poklonike pješačenja.

Transcript of ZADARSKE ŽUPANIJE TURISTIČKA ZAJEDNICAšto ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja...

Page 1: ZADARSKE ŽUPANIJE TURISTIČKA ZAJEDNICAšto ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja doba i uvijek svježe dolazi na zadarsku tržnicu. Sutomišćica je smještena u velikoj

Olive Island

UGLJANTREKKING &

MOUNTAIN BIKING MAP

Ošljak

TURISTIČKA ZAJEDNICA

ZADARSKE ŽUPANIJE

OTOK UGLJANOtok maslina

PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA KARTA

1:30000

Informacije o izdavaču i produkciji:

Turistička zajednica Zadarske županije

Sv. Leopolda B. Mandića 1

23000 Zadar, Hrvatska

Tel/Faks: +385 (0)23 315-316, 315-107

[email protected]

www.zadar.hr

Urednik: Ivo Dunatov, direktor

Konceptualist i dizajner: Julije Skelin

Tekst: Ivo Dunatov

Kartografi ja: Lemax

Produkcija: Basic Produktion, www.basicproduktion.hr:

Opis staza: Drago Erceg

Prijevodi: Geo Zadar

Fotografi je: Arhiv TZ Zadarske županije

Tisak: Tiskara Malenica, Šibenik 2006

© Turistička zajednica Zadarske županije

Sva prava pridržana. Reprodukcija u potpunosti ili u dijelovima te umnožavanje nije

dopušteno bez suglasnosti izdavača.

Dragi posjetitelji,

• Ponesite sa sobom vodu i prikladnu opremu za bicikl, odjeću i obuću za pješačenje.

• Ne čupajte i ne uništavajte biljke. Ne trgajte grane i ne oštećujte stabla.

• Poštujte propise nacionalnih parkova, rezervata i parkova prirode.• Svoje smeće odnesite sa sobom.• Ne palite vatru u šumi, a upaljenu vatru brižljivo ugasite! • Na svakom izletu učinite barem jednu sitnicu za prirodu.

Pokupite odbačenu kutiju, bocu ili limenku sa staze.

Hvala!

OTOK UGLJAN – Otok maslina

Ugljan je jedan od najslikovitijih otoka u zadarskom arhipelagu, leži

preko puta Zadra od kojega ga dijeli samo nekoliko NM široki Za-

darski kanal. Taj uvijek zeleni otok, čiju površinu prekrivaju maslinici

s idiličnim uvalama i slikovitim ribarskim lučicama, generacijama je

vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a više od 2000 godina tradi-

cije obrade maslina ostavilo je na tisuće stabala maslina od kojih se

dobiva ulje iznimne kvalitete i arome.

Duž istočne strane otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i tu-

ristička mjesta, od kojih su najpoznatija Preko, Kukljica, Kali i Ugljan.

Druga strana otoka uglavnom je strma i nenastanjena. Zbog pripa-

dajućih uvala, otoka i bogatoga podmorja pravi je izazov za ronioce

i sportske ribolovce.

Valovita visoravan koja ispunjava unutrašnjost išarana je desecima

kilometara pješačkih i biciklističkih staza, a sa svojim bojama, mirisi-

ma i panoramom ostavlja svakom prolazniku nezaboravnu sliku.

Većina stanovnika otoka, njih 7.500, uglavnom se bavi obradom

maslina, ribolovom i naravno turizmom.

Blaga mediteranska klima, azurno more, kamene i pješčane plaže,

deseci otoka i otočića u blizini te uspomena na prošla vremena čine

plodni otok Ugljan sve više poželjnim za zaljubljenike u more i oto-

ke.

Geografski presjek otoka Ugljan je paralelan s obližnjim kopnom,

proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 24 km i ši-

rini od 3-4 km. Ukupna je površina otoka 52 km2, a dužina obalne

linije iznosi nešto više od 70 km.

Otočni je reljef izrazito brdovit, čine ga dva usporedna gorska lan-

ca, čija se visina kreće od 100 do 300 m nadmorske visine. Brdovita

visoravan ispunjava središnji dio otoka i išarana je cijelom mrežom

suhozidova, koji čine labirint pješačkih staza, a rezultat su tisućljet-

nog krčenja tla kako bi se dobilo što više površina za maslinike.

Istočna strana otoka blago se spušta u more, na čijim su se uvala-

ma smjestila gotovo sva mjesta. Suprotna strana otoka uglavnom

je divlja, strma i nenastanjena.

Klima Otok Ugljan ima sve značajke mediteranske klime s prosječ-

nom godišnjom temperaturom iznad 16 ºC, oko 800 mm oborina i

2600 sunčanih sati godišnje.

Flora i fauna Biljni pokrivač otoka Ugljana sadrži sve osnovne zna-

čajke mediteranske fl ore. Tipična vegetacija otoka, mediteranski je

hrast crnika, borovi, čempresi i visoka makija, u većem dijelu oto-

ka zamijenjena je uzgojenim mediteranskim kulturama, od kojih

dominiraju masline i smokve. Ništa nije karakterističnije za otočni

krajolik Ugljana od tisuća stabala maslina. Arheološki nalazi u Mu-

linama potvrđuju obradu maslina i proizvodnju ulja, koja traje više

od 2000 godina.

Maslinici imaju funkciju ekosustava pa sa svojim mikrosvijetom

privlače mnogobrojne ptice pjevice. Ekološki čisto podmorje otoka

Ugljana s desetak pripadajućih otoka stanište je brojnih vrsta riba,

rakova, školjaka i koralja te je pravo otkriće za ronioce.

Povijest Otok Ugljan nastanjen je još od mlađega kamenog doba.

Prvo poznato ime otoka dolazi od Plinija koji kaže: “Nasuprot Zadra

nalazi se Lissa”. U srednjem vijeku otok je nosio ime sv. Mihovila, a

relativno je novijeg datuma današnje ime Ugljan. To ime zapravo

označava glavni proizvod otoka, maslinovo ulje. Prvi poznati narod

koji je obitavao na Ugljanu jesu Liburni, ilirsko pleme. Oni su u 4. st.

prije Krista sagradili naselja na brdima Celinjak, Kuranj i Sv. Mihovil,

čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Rimljani koloniziraju otok Ugljan

u 1. st. prije Krista. Kolonisti na novim ugljanskim imanjima grade

gospodarsko-stambene zgrade, villae rusticae, čiji ostaci, ima ih de-

setak, podsjećaju na tadašnje vrijeme. Najveće su vile na Gospod-

skoj gomili, prema punti Supetar te Stivanu u Mulinama, gdje su

sačuvani ostaci rimskog mlina, postrojenja za preradu maslina.

U ranom srednjem vijeku Hrvati naseljavaju Ugljan, o čemu svjedo-

če ostaci kamenih pleternih ukrasa i niz toponima. Većina zemlje na

otoku i dalje je u vlasništvu komune Zadar, koja je dodjeljuje na ko-

rištenje ili vlasništvo najpoznatijim zadarskim plemičkim obiteljima,

koje na otoku grade svoje stambeno-gospodarske zgrade – dvorce.

U srednjem vijeku Ugljan, kao i Zadar, dolazi pod vlast Mletačke Re-

publike. Početkom 19. stoljeća nakratko dolazi pod vlast Francuske

pa Austrije, koja vlada tim područjem sve do pada Monarhije. Od

1918. sastavni je dio Hrvatske.

Znamenitosti

– Tvrđava sv. Mihovila – Preko, venecijanska utvrda iz 13. stoljeća

– Starokršćanska bazilika – Ugljan 5. stoljeće

– Starokršćanska memorija – Ugljan 4. stoljeće

– Samostan sv. Jeronima – Ugljan 15. stoljeće

– Villa rustica – Ugljan (Muline) 1. stoljeće

– Crkva sv. Kuzme i Damjana – Ugljan 11. stoljeće

– Crkva sv. Hipolita – Ugljan 11.–13. stoljeće

– Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije – Ugljan 18. stoljeće

– Crkva Svih svetih – Ugljan 12. stoljeće

– Dvorac Beršić – Ugljan 17. stoljeće

– Samostan sv. Pavla Pustinjaka – Preko (otok Galevac) 15. stoljeće

– Crkva Gospe od Ružarija – Preko 18. stoljeće

– Crkva sv. Ivana Krstitelja – Preko 11. stoljeće

– Crkva sv. Lovre – Kali 18. stoljeće

– Crkva Gospe od Sniga – Kukljica 16. stoljeće

– Crkva sv. Pavla – Kukljica 17. stoljeće

– Crkva sv. Eufemije – Sutomišćica 19. stoljeće

– Crkva sv. Lovre – Lukoran 19. stoljeće

– Crkva sv. Jerolima – uvala Kostanj 18. stoljeće

– Crkva sv. Pelegrina – na brdu Pelegrin 15. stoljeće

Gastronomija Lagano, niskokalorično, štedljivo začinjeno – na

lešo – epiteti su otočke kuhinje. Svježe ili kuhano povrće, mnogo

ribe i plodova mora začinjenih maslinovim uljem i vinom ug-

lavnom je sve što se može naći na tipičnom otočkom “pijatu”.

Dugovječnost i vitka linija otočana dokaz su da je ono što unosimo

u organizam veoma bitno.

Mjesta na otoku Ugljanu

Cijelom istočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se goto-

vo sva mjesta dok je južna strana otoka nenastanjena.

Plan puta jug: Preko – Kali – Kukljica – otok Pašman

Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje se,

kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra, sa starim dijelovima

tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih kuća patri-

cijskih obitelji. Mediteranski ugođaj najbolje ćete osjetiti šetajući

po «lungomare» ili ispijajući omiljeno piće na nekoj od terasa s po-

gledom na Zadarski kanal. Preko je najbliže polazište za izlet na Sv.

Mihovil (265 m iznad mora) do kojeg vodi 3 km duga asfaltna cesta.

S tvrđave se pruža pogled na više od 200 otoka zadarskog arhipela-

ga i na NP Kornati. Samo 80 m udaljen od Preka leži idiličan otočić

Galevac (Školjić), prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom,

koja skriva vrijedan samostan franjevaca trećoredaca iz 15. st. To je

omiljeno mjesto za kupanje, kao i pješčana plaža Jaz u blizini, koja s

pravom nosi plavu zastavu – simbol čistog mora. Na istočnoj strani

mjesta, blizu trajektnog pristaništa, nalazi se romanička crkvica sv.

Ivana iz 11. st.

Kali je najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu, poznato po riba-

rima koji su svoja pomorska umijeća dokazali i na svjetskim mori-

ma. Poseban pečat daju mu dvije lučice pune ribarskih brodova i

ribari na gatovima zaokupljeni krpanjem svojih mreža. Stara jezgra

mjesta s uskim uličicama i kamenim kućama u dalmatinskom stilu

smještena je na brežuljku odakle se pruža prekrasan pogled na oko-

licu, a sve nadvisuje zvonik crkve sv. Lovre, zaštitnika mjesta. Svake

se godine u kolovozu njemu u čast za turiste i mještane održava ču-

vena «Ribarska fešta», na kojoj se najbolje osjeti mediteranski duh

ovih prostora.

Kukljica se nalazi blizu prolaza Ždrelac i mogla bi se zvati vrata u

Park prirode Telašćica i NP Kornati. Staru jezgru s izvornim primjeri-

ma pučkoga graditeljstva od turističkog poluotoka «Zelena punta»

dijeli velika prirodna uvala s lučicom uvijek punom ribarskih brodo-

va i drvenih jedrenjaka. Privlačne pješčane uvale u sjeni stoljetnih

borova Sabuša, Kostanj i Jelenica nalaze se s obje strane mjesta. Vri-

jedan spomenik obnovljena je crkvica sv. Jerolima iz 15. st. u uvali

Kostanj. Svake se godine za praznik «Gospe od Sniga», 5. kolovoza,

održava zanimljiva procesija brodovima iz Kukljice do crkve Gospe

od Sniga u prolazu Ždrelac, gdje je prema narodnoj predaji prije

400 godina usred ljeta pao snijeg.

Plan puta zapad: Preko – Poljana – Sutomišćica – Lukoran –

Ugljan

Poljana je pitomo mjesto u uvali koju omeđuju s jedne strane sli-

koviti poluotok Sv. Petar s romaničkom crkvicom istog imena iz 13.

st. te nizovi kuća s druge strane, okruženi lijepo uređenim vrtovima.

Mnoštvo bunara s pitkom vodom i velik broj sunčanih sati razlog su

što ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja doba i uvijek

svježe dolazi na zadarsku tržnicu.

Sutomišćica je smještena u velikoj zaštićenoj uvali koja je sigurno

utočište za nautičare. O vrijednim rukama domaćina svjedoče obra-

đeni vrtovi u kojima se ističu stabla šipka, koji dozrijeva u rujnu oko

dana zaštitnice mjesta sv. Eufemije. Vrijedi pogledati barokni ljetni-

kovac zadarske obitelji Lantana iz 17. st.1

Lukoran – Veli Lukoran mjesto je prepuno skrovitih uvala i plaža u

kojima borovi dodiruju more. Tu se nalaze i ladanjske kuće od kojih

je najpoznatiji ljetnikovac obitelji de Ponte iz 17. st. U Malom Lukora-

nu govore o tome kako je ovaj kraj od davnine bio mjesto za odmor

Prema predaji tu je pjesnik Petar Preradović, očaran izlaskom sunca

na otoku, ispjevao poznatu hrvatsku budnicu «Zora puca».

KORISNE INFORMACIJE

KAKO DOĆI?

Automobilom Preko luke Zadar, linija Zadar – Preko (otok Ugljan) 3,5 NM ili iz Italije redovitom trajektnom linijom Ancona – Zadar.

TrajektJadrolinijaLiburnska obala 7, ZadarTel: + 385 (0)23 254-800, Faks: + 385 (0)23 [email protected] www.jadrolinija.hr

MiatoursVrata sv. Krševana, ZadarTel: +385 (0)23 254-300, +385 (0)23 254-400, Faks: +385 (0)23 [email protected]

VlakomRezervacije i prodaja karata: Željeznički kolodvor Zadar 23000 Zadar; Ante Starčevića 3; Tel: +385 (0)23 212 555

Zrakoplovom

Međunarodna zračna luka Zadar – ZemunikTel. +385 (0)23 313-311, Faks. +385 (0)23 313-466www.zadar-airport.hr

Rezervacije i prodaja karata:Croatia AirlinesPoljana Natka Nodila 2, ZadarTel. +385 (0)23 250 094, Faks +385 (0)23 250 109www.croatiaairlines.hr

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Hitna pomoć 94Vatrogasci 93Policija 92Pomoć na cesti (HAK) 987Informacije o tel. brojevima 988Opće informacije 981Gorska služba spašavanja Zadar (GSS)Tel: +385 (0)23 235-971, GSM: +385 (0)91 535-1754Centar za zaštitu i spašavanje 112

TURISTIČKE INFORMACIJE

Informacije o hotelskom i privatnom smještaju te kampovima i ostalim turističkim zanimljivostima možete potražiti u turističkim zajednicama:

Turistička zajednica Zadarske županijeSv. Leopolda B. Mandića 123000 Zadar, HrvatskaTel/Faks: +385 (0)23 315-316, [email protected]

Turistička zajednica općine Preko Tel/Faks: +385 (0)23 [email protected]

Turistička zajednica mjesta Ugljan Tel/Faks: +385 (0)23 [email protected]

Turistička zajednica općine Kali Tel/Faks: +385 (0)23 [email protected]

Turistička zajednica općine Kukljica Tel: +385 (0)23 373-276, Faks: +385 (0)23 [email protected]

HR

VA

TS

KI

ZADARSKA REGIJA

ITALIJA

SLOVENIJA

ZAGREB

MAĐARSKA

ZADAR

Ugljan je prostorno najveće mjesto na otoku s dugogodišnjom turi-

stičkom tradicijom. Smjestio se sa svojih devet zaselaka na sjeveroza-

padnome dijelu otoka u više pitomih uvala od kojih se po ljepoti ističe

uvala Činta. Tu se nalaze i spomenici iz doba rane antike, villa rustica,

kasnoantički mauzolej, ostaci starokršćanske bazilike te u uvali Muline

monumentalni gospodarski objekt iz 1. st. za preradu ulja, koji svjedoče

o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru. Franjevački samostan sv.

Jerolima iz 1430. godine nalazi se uz samo more na rtu u borovoj šumi.

U klaustru samostana pokopan je biskup Šimun Kožić Benja. Novoob-

novljeni renesansni dvorac Califi nazvan «Brčić» također je dio vrijedne

spomeničke baštine.

Otok Ošljak ima 0,5 km2, 2 km obale i udaljen je samo pola NM od

Preka. Najmanji je stalno naseljeni otok na Jadranu i ima zaštićeni kra-

jobraz na kojem masline, borovi i čempresi nadsvođuju kamene plaže.

Stara ribarska lučica s crkvicom iz 5. stoljeća jedno je od najslikovitijih

mjesta na cijelom Jadranu. Pješačka staza oko otoka duga je 2 km, pro-

lazi uz svjetionik i ostatke nekadašnjih vjetrenjača i istinski je užitak za

poklonike pješačenja.

Page 2: ZADARSKE ŽUPANIJE TURISTIČKA ZAJEDNICAšto ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja doba i uvijek svježe dolazi na zadarsku tržnicu. Sutomišćica je smještena u velikoj

OPIS PJEŠAČKIH STAZAOpisi svih staza započinju na glavnoj otočkoj cesti

STAZA BR. 1.

Lukoran – Turkija – Šćah (286 m)Staza počinje na glavnoj otočkoj cesti. Vodi najprije asfaltnom

cestom pored groblja do samog sela Turkija. Nastavak ide

markiranom stazom između kuća na jug, do posljednjih kuća.

Nekoliko metara iza posljednje kuće desno se odvaja staza

između suhozida gore. Zatim kroz makiju staza ide do prijevoja

između Šćaha i Plišivca, po grebenu desno do vrha.

Dužina je staze 3,8 km, uspon 250 m, silazak 000 m, pješačenje

1,15 h.

STAZA BR. 2

Preko – Sv. Mihovil (250 m) (parkiralište)

Željina stijena – uvala Željina – Sv. MihovilStaza ide od župne crkve ravno gore do glavne ceste, preko

ceste između suhozida do asfaltne ceste koja vodi prema Sv.

Mihovilu pa asfaltom gore kroz maslinike i dalje do parkirališta

na Sv. Mihovilu. S parkirališta je moguće ići desno ravno na Sv.

Mihovil ili lijevo, kroz visoku makiju oko 100 m, zatim desno

kroz borovinu dolje, preko duboke udoline do pod stijene

(prikladno za penjanje). Zatim ide donjim rubom stijena oko

350 m pa dolje u uvalu Željina vela te nazad do pod stijene,

zatim lijevo (staza djelomično osigurana sajlom) gore do

prijevoja pa dalje do Sv. Mihovila.

Dužina je staze 5,5 km, uspon 250 m, silazak 250, pješačenje

1,50 min.

STAZA BR. 3 i 3a)

Preko – Završće – Kanali – Vela glava (236 m) – Mala

glava – Sv. Mihovil (250 m)250 m zapadno od petlje za trajekt odvaja se makadamska

cesta prema gore, preko prijevoja Završće (višestruko križanje).

Na križanju ide na jugozapad blago dolje te siječe zapuštenu

makadamsku cestu. Gore slijedi markaciju cca 500 m, do

križanja, gdje se lijevo odvaja staza 3a) koja vodi na Fratar (183

m), a ova staza nastavlja desno do kraja ceste. Dalje ide na sjever-

sjeverozapad po suhozidu gore na greben pa grebenom do

vrha Vela glava (planinarsko sklonište). S Vele glave grebenom

ide na Malu glavu i dalje do parkirališta pod Sv. Mihovilom pa

zidanim putom do vrha.

Dužina je staze 4,1 km, uspon 250 m, pješačenje 1,30 h.

STAZA BR. 5

Kali – Križice – Kanali – (Rt Skrajno)

– Zarunjiški – (Kobiljak 199 m) – MrđinaOd župne crkve staza vodi gore do glavne ceste, preko ceste do groblja

i dalje do velike zgrade pored koje je raskrižje. Zatim ide jugozapadno

dolje do dna kanjona (kanali – odvojak za Rt Skrajno – makadamskom

cestom) pa gore djelomično betoniranim putom (odvojak za Kobiljak)

do prijevoja (kraj ceste) pa dalje između visokih suhozida dolje do

uvale.

Dužina je staze 4,6 km, uspon 199 m, silazak 199 m, pješačenje 1,30 h

STAZA BR. 6

Otočka transverzala – Ždrelac – Veli vrh (123 m) – Sv.

Pelegrin (92 m) – Križice – Drage – Kanali – Polje – Turkija

– Doci – uvala Prtljug – Ljokine – Sv. Kuzma i Damjan

– uvala Dražica – Južna luka – Muline – Gornje Selo

SEKCIJA Ždrelac – Veli vrh – Sv. Pelegrin – KaliStaza počinje na mostu preko tjesnaca Ždrelac, najprije ide asfaltnom

cestom oko 450 m. Zatim ide lijevo makadamskom cestom oko

450 m do kraja ceste, dalje uz suhozid do mora pa uz samu obalu do

uvale Velika Sabuša i dalje do uvale Mala Sabuša. Iz uvale ide gore

makadamskom cestom do asfaltne ceste, asfaltnom cestom l. 200 m pa

lijevo makadamskom cestom oko 350 m. Dalje između suhozida ide gore

mimo Velog vrha do makadamske ceste i dalje cestom do križanja, na

križanju lijevo do kraja loše makadamske ceste. Od tamo pješačka staza

ide na sjeverozapad mimo vrha Nehaj do makadamske ceste pa dalje

cestom do prvog odvojka lijevo i gore do kapelice sv. Pelegrina te dalje

dolje kroz maslinike do asfaltne ceste i asfaltnom cestom u Kali.

Dužina je staze 8,1 km, uspon 110 m, silazak 110 m, pješačenje 2,30 h.

SEKCIJA Kali – Križice – Drage – Kanali – Polje – TurkijaStaza ide od župne crkve gore do glavne ceste, preko ceste do groblja

i dalje do velike zgrade pored koje je raskrižje. Na raskrižju ide desno

makadamskom cestom između maslinika do križanja pa lijevo do

okretišta, dalje suženom makadamskom cestom između djelomično

zapuštenih maslinika do asfalta. Zatim ide dalje lijevo asfaltnom cestom

oko 100 m, pa ravno makadamskom cestom l. 50 m do «T» križanja, pa

desno pješačkom stazom između suhozida ( POZOR! Staza je prilično

obrasla u makiju). Staza ide dalje do okretišta makadamske ceste pa

odmah dalje vodi pješačka staza istih karakteristika do sela Turkija.

Dužina je staze 6,7, uspon 90 m, pješačenje 2 h.

SEKCIJA Turkija – Doci – uvala Prtljug – Fortošćina

– Ljokine – Muline – Gornje SeloIz sela staza vodi kratko asfaltnom cestom, na okuci desno i nakon 50

m lijevo novim makadamskim putom. Na oštrom desnom zavoju staza

se odvaja lijevo (pješačka staza) i dalje između suhozida kroz maslinike

do makadamske ceste pa dalje cestom do mora (uvala Prtljug). Dalje

ide uz more do kraja uvale pa na sjeverozapad do asfalta. Asfaltnom

cestom ide desno. oko 500 m, pa na odvojku lijevo u selo Fortošćina i

lijevo prema moru oko 700 m pa desno makadamskom cestom do sela

Ljokine. Od tamo ide lijevo do mora (kapelica sv. Kuzme i Damjana),

dalje uz more preko uvale Štrmeljiva do uvale Pavlešina, u kojoj je mala

lučica. Dalje uz more vodi do uvale Dražica i dalje do duboke uvale

Južna luka. Od tamo ide na sjeverozapad kroz visoku makiju do druge

obale pa uz obalu do sela Muline. Iz sela ide dolje stazom između

suhozida do Gornjeg Sela i do crkvice Svih svetih.

Dužina je staze 12,5 km, uspon 30 m, silazak 45 m, pješačenje 3,45 h.

STAZA BR. 9

Ugljan – Batalaža – DražicaIz mjesta Ugljan staza vodi cestom do sela Batalaža. Od tamo ide lijevo

pješčanom stazom do glavne ceste, preko ceste na asfaltnu cestu,

koja nakon tristotinjak metara prelazi u makadamsku cestu. Dalje

ide makadamskom cestom dolje do sela Guduče i dalje dolje u uvalu

Dražica.

Dužina je staze 2,7 km, uspon 20 m, silazak 20 m, pješačenje 50 min.

STAZA BR. 10

Uvala Lukoran – Sv. Lovro – Turkija – Sv. Fumja – Mali

Lukoran – uvala LukoranIz luke Lukoran staza vodi gore do crkve sv. Lovre. Istočno od crkve

prelazi glavnu cestu, pa ide gore makadamskom cestom i na okuci

skreće lijevo. Dalje ide makadamskom cestom do asfalta i desno do

sela Turkija, pa kroz selo i dalje pješačkom stazom kroz napuštene

maslinike do makadamske ceste. Makadamskom cestom ide lijevo

do glavne ceste, preko ceste do crkve sv. Fumje. Od tamo lijevo

makadamskom cestom do sela Mali Lukoran, kratko desno uz more,

pa lijevo makadamskom cestom, pobočjem brda Trpinje u uvalu

Lukoran.

Dužina je staze 6,2 km, uspon 65 m, silazak 65 m, pješačenje 2,00 h.

STAZA BR. 11

Preko – Polje – Grušine – Sutomišćica – Poljana – PrekoStaza ide od župne crkve gore, preko glavne ceste na asfaltnu cestu,

asfaltnom cestom gore do oštre okuke, desno kratko nakon okuke

asfaltna cesta vodi lijevo, a staza nastavlja ravno makadamskom

cestom do «T» križanja. Zatim ide kratko lijevo pa desno na pješačku

stazu koja vodi između suhozida do sljedeće makadamske ceste.

(POZOR! Tu je staza djelomično jako obrasla u makiju). Makadamskom

cestom ide desno do glavne ceste, preko ceste do uvale Sutomišćica,

kratko uz more pa desno između kuća gore betoniranim putom. Zatim

ide makadamskom cestom u selo Poljana i dalje uz more do Pereka.

Dužina je staze 6,2 km, uspon 96 m, silazak 96 m, pješačenje 2 h.

STAZA BR. 12

Preko – Sv. Mihovil (250 m)Od župne crkve staza vodi ravno gore do glavne ceste, preko ceste

između suhozida do asfaltne ceste, koja vodi prema Sv. Mihovilu, pa

asfaltnom cestom gore kroz maslinike i dalje do parkirališta na Sv.

Mihovilu. S parkirališta vodi desno zidanom stazom gore do same

tvrđave na vrhu.

Dužina je staze 2,8 km, uspon 250 m, pješačenje 2,00 h.

STAZA BR. 13

Preko – Vrh (137 m) Završće – Glavine (177 m) – KaliOd župne crkve u Preku staza vodi gore do glavne ceste, preko ceste

gore do asfaltne ceste, kratko asfaltnom cestom pa lijevo makadamskom

cestom preko brda Vrh i dalje do križanja Završće. Dalje u istom pravcu

ide makadamskom cestom mimo restorana gore do vrha Glavina i dalje

lošom makadamskom cestom pa djelomično betoniranim putom dolje

do groblja. Prije groblja skreće lijevo u mjesto Kali.

Dužina je staze 4,3 km, uspon 177 m, silazak 177 m, pješačenje 1,30 h.

STAZA BR. 14

Kali – Veliki vrh – uvala Mala LamjanaIz mjesta Kali staza vodi gore, preko glavne ceste do groblja. Malo iznad

groblja ide lijevo makadamskom cestom kroz maslinike do Velikog

vrha. Neposredno nakon vrha napušta makadamsku cestu dolje, pa

ide po suhozidu do sljedeće makadamske ceste lijevo dolje do mora

te do objekata ribogojilišta.

Dužina je staze 4,1 km, uspon 85 m, silazak 85 m, pješačenje 1,15 h.

STAZA BR. 15

Kali – Drage – Kanali – PrekoIz mjesta Kali staza vodi gore do groblja, dalje ravno gore do velike

građevine pored koje je križanje, pa desno po makadamskoj cesti

kroz maslinike do križanja. Na križanju skreće lijevo i dalje lošom

makadamskom cestom kroz djelomično napuštene maslinike do

asfaltne ceste. Asfaltnom cestom ide desno u Preko.

Dužina je staze 5,6 km, uspon 80 m, silazak 80 m, pješačenje 1,45 h.

STAZA BR. 17

Kali – Otrić – Sv. Jerolim – KukljicaStaza vodi iz mjesta uz more do uvale Zaotrić (park skulptura) pa gore

do glavne ceste, cestom ravno (POZOR! Gust promet.) oko 1700 m, pa

lijevo pješčanom stazom u uvalu Kostanj. Uz more vodi dobra staza

mimo kapelice sv. Jerolima, kroz uvalu Gnojišća, oko brda Zaglav u

Kukljicu.

Dužina je staze 6,2 km, uspon 20 m, silazak 20 m, pješačenje 2 h.

STAZA BR 16

Kali – Sv. Pelegrin – Nehaj – KukljicaIz mjesta Kali staza ide ravno prema kupalištu Mali Lamjan do glavne

ceste, preko ceste i dalje asfaltnom cestom do odvojka ulice «Put. sv.

Pelegrina» i putom gore. Betonska cesta prelazi u makadamsku i staza

ide makadamskom cestom do vrha, do kapelice sv. Pelegrina. Dalje

loša makadamska cesta vodi do bolje, zatim staza ide desno dobrom

makadamskom cestom, koja nakon kraćeg vremena prelazi u lošu, pa

u usku pješačku stazu. Staza ide dalje ravno mimo brda Nehaj, gdje

ponovno izlazi na lošu makadamsku cestu, koja vodi do glavne ceste i

preko ceste u mjesto Kukljica.

Dužina je staze 5,4 km, uspon 103 m, silazak 103 m, pješačenje 1,45 h.

STAZA BR 18

Kali – Preko – Poljana – SutomišćicaIz mjesta Kali staza vodi na sjeverozapad obalom do Preka. Nastavlja

obalom do sela Poljana. Iz Poljane (iz uvale) gore vodi makadamska

cesta do prvih kuća u selu Sutomišćica pa betonski put vodi dolje

između kuća do mora.

Dužina je staze 5 km, uspon 20 m, silazak 20 m, pješačenje 1,30 h.

STAZA BR. 19

Kukljica – Gospa Snježna – uvala Sabuša – KukljicaStaza vodi iz Kukljice južno uz obalu do Rta Glavica i dalje do crkvice

Gospe Snježne. Dalje vodi obalom oko 350 m do mulića pa desno

stazom između suhozida do glavne ceste. Zatim ide cestom lijevo oko

600 m pa desno makadamskom cestom do kraja. Nastavlja pješačkom

stazom mimo suhozida do mora, obalom do uvale Velika Sabuša pa

dalje do uvale Mala Sabuša. Od tamo ide gore na makadamsku cestu

pa njome do glavne ceste i preko ceste u Kukljicu.

Dužina je staze 6,8 km, uspon 40 m, silazak 40 m, pješačenje 2,15.

STAZA BR. 20

Drage – FratarS predjela Drage staza vodi novoprobijenim šumskim putom najprije

kratko dolje, pa uzbrdo kroz maslinike. Nakon cca 1 km lijevo se odvaja

staza koja spaja ovu stazu sa stazom 5, a ova staza nastavlja gore do

prijevoja odakle desno nastavlja odvojak na Fratar (183 m) i dalje do

Sv. Mihovila.

Dužina je staze 1,51 km, uspon 70 m, silazak 00 m, pješačenje 25 min.

OTOK UGLJAN

STAZA BR. 21

Ugljan – Čeprljada – Fortošćina – Ljokine

– Guduče – Donje Selo – Muline – Gornje SeloIz luke Ugljan staza vodi obalom, oko Rta Tratica do uvale Čeprljada

pa kroz selo gore, siječe glavnu otočku cestu do sela Strihine i dalje do

sela Ivanac. Od tamo ide desno u selo Fortošćina i lijevo prema moru

oko 700 m pa desno makadamskom cestom do sela Ljokine i dalje

ravno u selo Funčići, pa Guduče i dalje u Donje Selo. Od tamo ide lijevo

do mora, do duboke uvale Južna luka, pa sjeverozapadno kroz visoku

makiju do druge obale te uz obalu do sela Muline. Iz sela gore staza ide

između suhozida do Gornjeg Sela.

Dužina je staze 8,7 km, uspon 30 m, silazak 30 m, pješačenje 2,30 h.

STAZA BR. 22

Sutomišćica – Goričina – Križina – Sv. MihovilIz uvale Sutomišćica staza vodi gore prema crkvi sv. Fume. 50 m prije

crkve skreće lijevo seoskom cestom oko 500 m pa desno gore na glavnu

otočku cestu. Presijeca cestu pa gore ide makadamskom cestom, koja

prelazi u široku poljsku stazu, ide kroz maslinike do prostrane zaravni

– Polje. Preko polja staza vodi makadamskom cestom pa blago uzbrdo

u pravcu antenskog sustava na Sv. Mihovilu. Kratko nakon početka

uzbrdice staza skreće oštro lijevo i nakon 300 m priključuje se na

asfaltnu cestu koja vodi do samog Vrha Sv. Mihovil (250 m).

Dužina je staze 4,4 km, uspon 250 m, silazak 00, pješačenje 1,30 h.

STAZA BR. 4

Preko – Završće – Kanali – Uvala Svitla250 m zapadno od petlje za trajekt odvaja se makadamska cesta prema

gore, ide preko prijevoja Završće (višestruko križanje), na križanju ide

na jugozapad blago dolje, te siječe zapuštenu makadamsku cestu pa

ide gore preko prijevoja i dolje između maslinika do kraja ceste. Dalje

vodi dobro vidljiva pješčana staza dolje do uvale.

Dužina je staze 2,8 km, uspon 105 m, silazak 105 m, pješačenje 1 h.

STAZA BR. 7Staza vodi iz mjesta Ugljan cestom prema selu Batalaža i dalje do sela i

uvale Sušica. Iz uvale ide gore seoskom stazom do crkve Svih svetaca i

dalje cestom u Gornje Selo.

Dužina je staze 2,8 km, 30 m, silazak 00 m, pješačenje 45 min.

STAZA BR. 8

Lukoran – Doci – uvala. PrtljugStaza ide iz luke Lukoran gore, preko glavne ceste na makadamsku

cestu, makadamskom cestom kratko ravno pa desno kroz maslinike i

vrtove do mora, do uvale Prtljug.

Dužina je staze 3,5 km, uspon 40 m, silazak 40 m, pješačenje 1,00 h.

T U M A Č Z N A K O V A

Ambulanta

Hotel

Restoran

Turistički ured

Kamp

Benzinska postaja

Plaže plava zastava

Slobodno penjanje

Ronilački klub

Privezište

Trajektno pristanište

Svjetionik

Sidrište za velike brodove

Sidrište za male brodove

Zabranjeno sidrište

TURIZAM

KULTURA PRIRODA

Utvrda

Cvrka

Samostan

Vidikovac

Kota

Špilja

Vodotoci

DubinaPROMETNICE

Glavne ceste

Lokalne ceste

Ostale ceste

Numerirane biciklističke staze

Numerirane pješačke staze

Plovni put

Naseljeno područje

Autor karteNataša Kapov, dipl. ing.

za LEMAX d.o.o.

Suradnik u izradi karteDarko Ohnjec

Prostorni podaciTK 25 Državna geodetska uprava

Hrvatski hidrografski institut

Gauss-Krügerova projekcija

Mjerilo1 : 30 000

Godina2006.