ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

36
List učenika OŠ Cavtat, Cavtat, br. 26, god. 24., veljača 2012. ZABAVNE STRANICE STRIP

Transcript of ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

Page 1: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

List učenika OŠ Cavtat, Cavtat, br. 26, god. 24., veljača 2012.

ZABAVNE

STRANICE

STRIP

Page 2: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

2

IMPRESSUM List učenika OŠ Cavtat

veljača 2012.

IZDAVAĈ:

OŠ Cavtat

Stjepana Radića 3

20 210 Cavtat

tel./fax. 020/478 052

E-mail:

[email protected]

WEB:

http://www.os-cavtat.skole.hr

UREDNIŠTVO:

Ivana Blaţević, 7. b

(glavna urednica)

Antonela Sturica, 7. a

(pomoćna urednica)

Petra Kukuljica, 8. a

(likovna urednica)

NOVINARI:

Marina Tomić, 8. c

Mihaela Bergman, 8. c

Karmen Pendo, 7. a

Antonela Dragović, 6. b

Anđela Topić, 7. b

VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE I

GRAFIĈKA OBRADA:

Ivana Miletić, knjiţničarka

LEKTURA:

Tajana Martić, prof.

TISAK:

Alfa 2 d.o.o.

I oni su

bili

djeca 22

Drage čitateljice,

dragi čitatelji!

Pred vama je novi broj Zrcala. Nove

stranice ispisane novim događanjima.

Okrenite ih i zavirite u nešto no

vo.

Tema ovog Zrcala je Teen moda:

Moderno je imati osobnost.

Kako Coco Chanel kaţe:

―Moda je prolazna,

stil je vječan!‖

Vaša urednica, Ivana Blaţević

Teen moda

18

Kako

knjizi

dodati

začin?

29

Suradnja

roditelja

i škole

16

Boţić

u

našoj

školi 10

Page 3: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

3

U OVOM BROJU

Vremeplov naše škole.......................................4

Vijesti iz škole

Prvaši i osmaši......................................5

Maturalac...........................................6

Obiljeţavamo

Boţić...............................................10

Mjesec ovisnosti

Pušenje u školi....................................14

Likovni kutak..............................................15

Kutak za roditelje

Suradnja roditelja i škole........................16

Intervju

Licem u lice s prof. M.Orešković................17

Tema broja

Teen moda.........................................18

Iz zbornice

I oni su bili djeca................................22

Literarni kutak............................................26

Eko kutak..................................................30

Na satu....................................................32

Razbibrige.................................................33

Dragi čitatelji najnovijeg broja našeg Zrcala!

Veseli me ponovo ponuditi Vam na čitanje najnovija

događanja i zanimljivosti naših kreativnih stvaralaca

školskog lista. Ţivot škole toliko je sadrţajan da je uz

sva nastojanja izazov prenijeti sve ono u čemu smo

tijekom godine rasli. Neka medijska moć raspršivanja

informacija bude u korist doprinosa daljnje otvorenosti

naše škole na jugu Republike nam Hrvatske i najdraţih

nam Konavala. Ma gdje god se nađe zainteresiranih

zaviriti u naš list moţete ga preporučiti i s mreţnih

stranica škole.

Srdačno, ravnateljica Kate Kukuljica

Page 4: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

4

naše škole kroz školsku godinu

2011./2012.

Ispratili smo još jedno burno polugodište, prepuno raznih

događanja. Vratimo na trenutak vrijeme i prisjetimo se ...

16. rujna:

U Pridvorju (Franjevački samostan sv. Vlaha) odrţan

je mjuzikl "Jeţeva kućica" (kazalište Smješko) kojem

su prisustvovali naši učenici.

17.rujna: Ispred Crkve sv. Nikole u Ĉilipima odrţana je

edukativna prometna predstava za učenike niţih

razreda.

19.rujna: Naša poznata knjiţevnica, autorica Slikopriča i

urednica Modre Laste,

gospođa Ţeljka Horvat-

Vukelja posjetila je našu

školu i odrţala dva

predavanja.

21.rujna: U sklopu akcije "Budi jugaš - budi prvak", našu školu

posjetili su poznati "jugaši" Maro Joković, Paulo

Obradović, Miho Bobić i Lucija Drobac, koji su se još

jednom mogli uvjeriti u ljubav malih Cavtaćana prema

vaterpolu.

14.listopada: Obiljeţili smo Dan kruha i zahvalnosti za plodove

zemlje prigodnim plakatima.

14.listopada: Prvi projektni dan na temu „Sol―

21.listopada: Obiljeţili smo Dan Općine Konavle.

10.studenoga: Susret s knjiţevnicom Nadom Mihoković-Kumrić

18.studenoga: U sklopu Dana sjećanja na

Vukovar, u predvorju naše škole

odrţan je prigodni program, kao i

u Ĉilipima ispred Crkve sv. Nikole.

8.prosinca: U našoj školi odrţana je predstava povodom Svetog

Nikole za učenike niţih razreda.

23.prosinca: Boţićna predstava u predvorju škole

Page 5: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

5

Prvi

razred PŠ

Ĉilipi i

njihova

razrednica

Stanka

Diklić

Prvi razred

PŠ Močići

razrednica:

Ana Ćapin

Prvi razred

PŠ Stravča

razrednica:

Marija

Obradović

8. a

8. b

8. c

Razrednica: A

ntonia Miličić

Razrednik: Iv

an Cikatić

Razrednica: Tajana Martić

Prvi razred

OŠ Cavtat

razrednica:

Maja Dukić

―OD KOLIJEVKE PA DO GROBA NAJLJEPŠE JE ĐAĈKO DOBA‖

VIJESTI IZ ŠKOLE

Page 6: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

6

DAN 2.

ŠIBENIK

U Šibenik smo krenuli nakon doručka. Prošetali smo starim di-

jelom gradA i posjetili Katedralu sv. Jakova. Razgledavanje nam

se jako svidjelo jer smo imali vodičicu koja nam je sve vrlo za-

nimljivo pričala i objasnila. I sami smo se iznenadili koliko toga

nismo znali, koliko ljepota vrijedi vidjeti i upoznati. Zanimljivije

od zanimljivijeg!

5.—8. rujna 2011.

ODLAZI NAM GENERACIJA 2004./2005.

DAN 1.

TROGIR

Dugo očekivana avantura je krenula u 7 sati iz Cavtata.

Prvi dan našeg razgledavanja po planu je bio Trogir,

no naţalost nas je uhvatila kiša pa smo svratili u

u shopping u Emmezetu. Ţenskom dijelu grupe ta

neplanirana aktivnost je još više uljepšala početak

putovanja.

Kad se nevrijeme smirilo, uputili smo se prema Trogiru.

Posjetili smo Katedralu sv. Lovre.

Nakon šetnje i sladoleda uputili smo se u Šibenik.

Odsjeli smo u naselju Solaris, u hotelu Jakov.

Hotelom smo bili jako zadovoljni i sve nam se svidjelo

jer nam je najvaţnije bilo da smo svi zajedno i da se

provedemo kao nikad u ţivotu.

NAPOKON DISCO!!! Nakon napornog dana jedva smo

dočekali disco na gusarskom brodu.

Bila je to naša oaza na kraju dana (i svih ostalih noći).

VIJESTI IZ ŠKOLE

Page 7: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

7

Po odlasku iz Šibenika, krenuli smo na Krku. Nakon vruće šetnje Krkom, otišli smo na jedva dočekani

ručak u gradić Skradin. Eh, to je bila prava gozba!

Posjetili smo i Sokolarski centar Dubrava gdje smo vidjeli mnoge vrste sokolova i sova, slušali smo

jako neobično predavanje, a neki su imali priliku okušati se u hranjenju ptica grabljivica. Bio je to

jako edukativan i nadasve zanimljiv dan.

Kako je dan prolazio, noć se bliţila, tako je i naša radost i ţelja za odlaskom u disco bila sve veća.

Jedva smo dočekali da se ušuljamo na taj gusarski brod i započnemo svoju avanturu. Isplesali smo se

do mile volje, no kako to obično biva, morali smo malo i istraţivati pa smo pošli vidjeti što je oko

diska. I tako—pronašli mi bazen koji je odmah iza diska—za goste kaţu... A mi smo dakako gosti pa

smo se odlučili malo okupati i iskoristiti i taj benefit ovog maturalca i ludovanja! Međutim, radost

nam nije dugo trajala, došli su ―inspektori‖, profesori Cikatić, Martić i Miličić i uputili nas u sobe da

se presvučemo. Našem istraţivanju došao je kraj.

Vrijedilo je!

DAN 3.

ZADAR U Zadru smo posjetili morske orgulje, Pozdrav suncu, zadarski Forum, izloţbu

modernih zvona i Benediktinski samostan sv. Marije. Iz Zadra smo se uputili prema

Ninu i njihovoj poznatoj solani. I tu smo slušali predavanje iz kojeg smo zaista

naučili puno zanimljivih stvari o soli i samoj solani. U Ninu smo se odmarali, jeli,

pili i uţivali. Nakon Nina uslijedio je povratak u hotel. Popodne smo proveli na

bazenima i toboganima, a navečer smo se spremali za izlazak. Bili smo sretni, ali i

pomalo tuţni jer smo znali da nam je to zadnji zajednički, maturalni izlazak i da

sutra moramo nazad u stvarnost, školu, knjige, ocjene... Tu večer izabrali smo

mistera i misicu ekskurzije, a to su Daniela Barišić i Juraj Obradović. Također smo

izabrali i najplesače ekskurzije Antonelu Šabić, Juraja Maškarića i Andresa

Banovića. Posebne zahvale upućujemo našim profesorima I. Cikatiću, T. Martić, A.

Miličić i A. Pobranu koji su nas strpljivo podnosili sve dane.

Antonela Šabić i Katarina Stanoš, 8. b

Ludi provod u

disco clubu

Juraj Obradović i

Daniela Barišić

Antonela Šabić i

Juraj Maškarić

prof. A. Pobran prof. T. Martić prof. A. Miličić prof. I. Cikatić

Page 8: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

8

Mjesec hrvatske knjige u našoj

školi prigodno smo obiljeţili

susretom s knjiţevnicom. Naime,

10. studenog 2011. godine našu

školu posjetila je knjiţevnica Nada

Mihoković–Kumrić.

Knjiţevnica nam je na vrlo zanimljiv

način predstavila svoja dva romana

Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, s kratkim osvrtom na

cjelokupno stvaralaštvo. Tako smo

saznali da je oduvijek htjela

postati pisac. Još kao djevojčica

čitala je i pisala skrivajući se od

roditelja koji je nisu podrţavali u

tome da postane „danguba― – tako

su u njenom kraju nazivali one koji

od motike više vole čitati i pisati. S

petnaest godina je pod

pseudonimom na lokalnu radio

stanicu poslala dramu Poštar.

Budući da je drama bila objavljena,

uredništvo je traţilo da se u studio

javi autor tog djela. I uredniku i

roditeljima priuštila je veliko

iznenađenje. Tridesetak godina

poslije Kristina i Viktor iz Poštara dobili su sestru

Suzanu, Kristina

prijateljicu Petru, a

Viktor prijatelja

Gorana u socijalno –

ljubavnom romanu za

djecu Lastin rep koji je uvršten u

popis lektire za 7. razred.

Predstavljanju ovog romana u našoj

školi nazočili su učenici 5., 6. i 7.

razreda. Bili su oduševljeni pričom

spisateljice.

Drugi roman Tko vjeruje u rode j

knjiţevnica je predstavila i 4.

razredima naše škole. Ta,

učenicima, vječno zanimljiva

problematika bila je popraćena

zainteresiranim upitima, ali i

spremnim odgovorima spisateljice

na škakljivu, ali vrlo vaţnu istinu o

dolasku djece na svijet.

Naša školska knjiţnica obogatila je

knjiţni fond kupnjom

lektirnih knjiga Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, a i

knjiţevnica nam je

darovala svoje

sljedeće naslove:

Rep, ali ne lastin, Vrijeme je, Uvijek nada,

Mrazovac, Mje

sto pod suncem i na tome smo joj

iznimno zahvalni.

Učenici i učitelji bili su

oduševljeni svime što su saznali u

razgovoru, zahvalili su se

knjiţevnici toplim pljeskom, a ona

je učenicima uputila riječi nade da

će se moţda i iz njihovih redova,

osim ljubavi prema knjizi, roditi

još po koji ―čovjek od pera‖.

Mihaela Bergman, 8. c

MJESEC KNJIGE Susret s književnicom VIJESTI IZ ŠKOLE

Knjiţevnica s cavtatskim četvrtašima

U predvorju škole odrţan je

prigodni program, a poslijepodne u

Ĉilipima su zapaljene svijeće u čast

stradalima te sveta misa u Crkvi sv.

Nikole.

Karmen Pendo, 7. a

I u mom mjestu Vukovar svijetli

Kao i svake, tako smo se i ove

godine prisjetili 1991. godine, 20-

te godišnjice pada herojskog grada

čija je ţrtva utkana u slobodu i

neovisnost Hrvatske.

DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR

Za Natječaj za izradu simbola škole

stiglo je više od 40 likovnih

radova. Od pristiglih radova

izabrali smo 3 rada i

nagradili učenike: Iva

Vodopiju, 7. r. (torba za

prijenosno računalo i

fotoaparat), Ivana Blaţević,

7. r. (torba za prijenosno

računalo i priručnik za

Katušića, 8. r. (priručnik za crtanje).

U periodu koji slijedi

učenici će zajedno s

učiteljicom likovne kulture

obraditi novi simbol naše

škole. Povodom Mjeseca

knjige tradicionalno se u

našoj školi provodi projekt.

Ove godine je projekt

LIKOVNO - LITERARNI NATJEČAJ Natječaj za izradu simbola škole i literarni natječaj za učenike od 5.-8. razreda

sadrţavao anketu o čitalačkim

navikama učenika, literarni natječaj za

učenike od 5. do 8. razreda i

istraţivanje o knjiţnicama. Za najbolja

literarna ostvarenja učenicima su

uručene prigodne nagrade, a nagrađeni

su Marko Prkačin, 5. r, Roko Curić, 6.r,

Petra Jagić, 7.r, i Daniela Barišić, 8. r.

Antonela Dragović, 6. b

Jedan od prijedloga

simbola škole u izradi

Ivane Blaţević

Page 9: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

9

je i u emisiji HRT-a Puni krug.

Prvi projektni dan ove školske godine

smo proveli vrlo kreativno i radno te

samo moţemo reći da je bilo divno biti

dijelom i kotačićem ove

priče.

Prvi projektni dan u PŠ

Močići

U pripremi za Projektni dan

obišli smo Stonsku solanu,

zidine, Franjevački samostan

i upoznali Dubrovačko primo-

rje. Učenici su istraţili gdje

sve ima soli te zašto se koristi kao i

š te t n os t o d p r e k om j e r n o g

konzumiranja soli.

Na Projektnom danu učenici su svoja

istraţivanja ispričali ostalim

učenicima, a zatim napisali zanimljive

pričice koje su potom ispisali na

Sol

Kao i svake školske godine, naša škola

je obiljeţila Prvi projektni dan na temu

Sol. Učenici su bili raspoređeni po

radionicama te su

svi vrijedno stvarali

svoj doţivljaj soli.

U predvorju škole

je organizirana

s v e č a n a

prezentacija gdje

su svi učenici

predstavili svoje

radove i stečeno

znanje.

Saznali smo sve o povijesti soli, o planu

i djelatnosti Stonske solane kao i o

svim hrvatskim solanama. Dok su jedni

sol predstavljali crteţom i pjesmom,

drugi su nam kemijskim pokusima

predstavili kuhinjsku sol. Radionica

Ĉarolija kuhinjske soli predstavljena

računalu, isprintali i oslikali. Tako je

nastala slikovnica Pustolovine zrna soli.

U drugom dijelu Projektnog dana,

učenici su dobili tekst pjesme Morska

sol (napisala ga je učiteljica za tu

prigodu) koji su trebali otpjevati i

osmisliti koreografiju. Radili su u dvije

grupe, a na kraju je svaka grupa

predstavila svoj uradak (otpjevala

pjesmu uz osmišljenu koreografiju).

Anđela Topić, 7. b

PRVI PROJEKTNI DAN

Plakat u pripremi

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN

Učenici u Stonskoj solani

Slikovnica „Cavtislava― uskoro će se

predstaviti prvim izdanjem, prvom

slikovnicom u Konavlima, s ciljem

očuvanja i predstavljanja kulturne

baštine i promocije našeg zavičaja.

Riječ je o projektu Osnovne škole

Cavtat koji je dobio i podršku

Dubrovačko - neretvanske ţupanije, a

zajednički ga pripremaju učiteljice i

učenici ove škole.

Prema legendi o nastanku Cavtata,

osmislili su i dramatizirali tekst prema

kojem je nastao scenski igrokaz.

Stilizirane fotografije same izvedbe,

upo-

tpunjene fotografijama zavičajnih

motiva i izvornim govorom, pričat će

priču o Cavtislavi.

- Kulturna baština Konavala je bogata i

prisutna u svakodnevnom ţivotu, a na

ovakav način ţelimo da bude dostupna i

široj javnosti, prisutna i u budućnosti da

ostavi trag zavičajne povijesti u obliku

slikovnice, što do danas nije učinjeno.

Njegovanjem zavičajnog izričaja

potičemo kod učenika kulturu čitanja i

govorenja, te osvješćujemo bogatstvo i

povijest Konavala - ističu voditeljice

projekta Anka Jelić Kovačić i Tajana

Martić, koje su osmislile i realizirale

koncept ove slikovnice.

S nestrpljenjem se očekuje skori

izlazak „Cavtislave―, prve slikovnice o

baštini Konavala koja je satkana na potki

poznate legende.

Ivana Blaţević, 7. b

SLIKOVNICA O CAVTISLAVI

Budi jugaš - budi prvak

U sklopu akcije "Budi jugaš - budi

prvak", našu školu posjetili su

poznati "jugaši" i reprezentativci

Maro Joković i Paulo Obradović,

Miho Bobić, bivši igrač i trener

juniora Juga Croatia osiguranja i

Lucija Drobac koji su se još jednom

mogli uvjeriti u ljubav malih

Cavtaćana prema vaterpolu. Njihovo

znanje o VK Jug i vaterpolu

općenito, spoznali su kroz par

pitanja te ih prikladno nagradili

vaterpolo loptama i

majicama kluba.

Nadamo se da je

ovaj susret dodatno

motivirao cavtatske i

konavoske učenike

da se počnu baviti

ovim sportom te se

pridruţe VK Cavtat,

gdje će uz kvalitetan rad s

trenerima Vlahom Lisom i

Matijanom Staničić jednoga dana

moţda i sami postati dio

"jugaša prvaka".

Antonela Sturica, 7. a

Naši poznati ―jugaši‖

Page 10: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

10

OBILJEŢAVAMO

CAVTAT

MOĈIĆI

Učenici niţih

razreda su s

roditeljima

izrađivali boţićne

čestitke

Učenici PŠ Močići

izrađivali su ukrase

za bor te su vrlo

lijepo ukrasili svoje

panoe u duhu Boţića

Svi djelatnici

škole su u predboţićnom

vremenu prikupljali

novac te skupili preko

2000 kuna koje su

darovali u humanitarne

svrhe.

Page 11: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

11

ĈILIPI

KOMAJI

Učenici u PŠ

Komaji su izrađivali

ukrase za bor, a

pokazali su se

stručni i u izradi

boţićnih kolačića

Učenici u PŠ Ĉilipi

su sa svojim

učiteljicama

naslikali

prelijepe boţi-

ćne slike. Svaka

slika pripada

jednom razredu.

Učenici 1. razreda

su izrađivali

čestitke

Page 12: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

12

ANĐEO AKORDAVA AKUSTIĈNU

ARIJU ADVENTU

Radost zbog zajedništva dovodi do zajedničke radosti. U

zajedništvu se Dramsko - literarno - recitatorska grupa

viših razreda OŠ Cavtat na vrlo zanimljiv način bavila

Boţićem i adventom sa svojim voditeljicama Ankom Jelić

Kovačić i Tajanom Martić. Predstavili su, slikom i riječju,

orginalne samostalne uratke u PP prezentaciji: ANĐEO

AKORDAVA AKUSTIĈNU ARIJU ADVENTU.

Page 13: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

13

Page 14: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

14

Naša škola pridruţila se je projektu koji provode škole iz cijele Hrvatske, a naziv projekta je

“Ĉitamo mi, u obitelji svi”. Nema kvalitetnijeg poticaja i učinkovitije metode svladavanja

tehnike čitanja, nego kad učenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako čitaju i kako uţivaju

o pročitanomu štivu. Projektom „Ĉitamo mi, u obitelji svi― roditeljima skrećemo pozornost na

činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih niţih razreda budu uzor svojoj

djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljim ne skrećemo

samo pozornost na vaţnost čitanja, već ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na

različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme doţive lijepe trenutke

koje će dugo pamtiti. Hoće li moţda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im

knjiţničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i

motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju. Što učiniti ako tvoj prijatelj puši?

Pomozi prijatelju i objasni mu da

pušenje nije “cool”. Navedi mu

razloge: neugodan dah, smrdljiva

kosa, ţuti prsti i zubi, pušenje

skrivečki, svađe s roditeljima, štet-

nost za zdravlje. Moţda prijatelj

neće odmah prihvatiti savjete, ali

budi uporan, jer pravi se prijatelji

prepoznaju u nevolji.

Što škola može učiniti?

Istraţivanja su pokazala da preven-

ciju pušenja najbolje prihvaćaju

osobe koje nisu nikada pušile, a ta-

kvih je najviše među školskom

mladeţi. Upravo zbog te činjenice

škola moţe puno učiniti u prevenciji

pušenja. Svaka škola bi trebala

imenovati školski odbor za suzbi-

janje pušenja koji će organizirati i

koordinirati programirane aktivnosti

u borbi protiv pušenja tijekom škol-

ske godine. Prevencija pušenja se

moţe provoditi i unutar razre-dnog

odjela stalnim informiranjem o

fenomenu pušenja duhana i njegovim

posljedicama za naše zdravlje i oko-

linu. Učenici bi također mogli pro-

voditi (u sklopu sata kemije) razne

pokuse s duhanskim dimom.

Zašto je pušenje štetno za

zdravlje?

Naţalost, svakoga dana 70-80, a

godišnje 28000 djece u Republici

Hrvatskoj počinje pušiti. Neki po-

činju pušiti iz znatiţelje, neki da bi

izgledali odraslo, neki da razbiju

dosadu. Na ţalost, pušiti se počinje

iz zabave, no ono što uslijedi više

nije tako zabavno zbog toga što se

pušiti nastavlja, ne više iz zabave,

već iz ovisnosti. Pušenje je upravo

to — bolest ovisnosti. A osim što

uzrokuje ovisnost, uzrokuje još

neke štetnosti za zdravlje kao što

su pušački kašalj i češće upale

dišnih putova, suţava dišne putove i

izaziva pucanje plućnih mjehurića,

uzbrazva rad srca, oštećuje krvne

ţile, smanjuje plodnost, uzrokuje

psihičke problem kao što je ner-

voza, nelagoda, tjeskoba i depre-

sija (tinejđeri pušači 4 puta češće

razviju simptome depresije od ti-

nejđera nepušača).

Pušači također češće obolijevaju

od raka pluća, raka usne šupljine,

ţdrijela i jednjaka.

Pasivno pušenje?

Ĉesto se pitamo što to znači

pasivno pušenje. Dakle, to je izla-

ganje duhanskom dimu iz okoliša.

Pušači iz svake cigarete udahnu

1/4 štetnih tvari dok 3/4 odlaze u

zrak pa osobe koje su u okruţenju

pušača pasivno puše.

MJESEC OVISNOSTI

PUŠENJE U ŠKOLI

Danas se sve više susrećemo s pušenjem u školi. Koliko god govorili da je to već iscrpljena tema, da se nema više što dodati, nikada nije dovoljno osvješćivanja o tome koliko je pušenje štetno za zdravlje odraslog čovjeka, a još više za zdravlje djeteta. Jer, upravo je to učenik u petom ili osmom razredu — još uvijek dijete. Potreba? - nije! Zbog čega učenici počinju pušiti? Moţe li škola što učiniti po tom pitanju? Vjerovat ćemo da moţe!

Jeste li znali:

- da je nikotin nekada davno

sluţio kao dezinfekcijsko

sredstvo za uništavanje insekata

- da jedna cigareta smanjuje ţivot

pušača za 14 minuta

- da dim cigareta sadrţi preko

4000 raznih spojeva, a pored

nikotina, katrana, ugljičnog

monoksida tu su i:

- kadmij (otrovni metal koji se

nalazi u akumulatorima)

- cijanid (jak otrov)

- amonijak ( sastojak sredstava

za čišćenje wc-a)

- naftalin (sredstvo protiv

moljaca)

- DDT — vrlo otrovan

insekticid (zbog velike

toksičnosti danas je

zabranjen u većini zemalja)

- formaldehid (tekućina u kojoj

se drţe mrtve ţivotinje ili

tkiva—lešine)?

―Ljepote‖ pušenja:

čini dah neugodnim

poljubiti pušača je kao

poljubiti pepeljaru

smrde kosa i odjeća

pušenje čini vaše prste i

zube ţutima

zbog češćih upala dišnih

putova, pušači imaju slabiju

kondiciju

Page 15: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

15

Pero Tuka,

7. b Nina Piplica,

6. a

Nikoleta

Kresić, 8. a

Ivo Vodopija,

7. b

Učenici 3. r.

OŠ Cavtat

Josipa Kokotić,

6. a

Luka Grmoljez,

3. r.

Page 16: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

16

STRUĈNO RAZVOJNA SLUŢBA

SURADNJA RODITELJA I ŠKOLE (prema M. Rečić: Kako mogu surađivati sa školom, Pedagoška biblioteka-biblioteka za

roditelje)

Dijete školske dobi se, kroz svoje

odrastanje, nalazi u situaciji da

svakodnevno izmjenjuje najmanje

dvije različite sredine (obitelj i

škola) i isto toliko odgojnih

čimbenika (roditelji i učitelji).

Kako bi se ublaţila moguća

razilaţenja tih sredina i

čimbenika, nameće se potreba

organiziranja redovite, trajne i

kvalitetne suradnje roditelja i

škole. Ozbiljnija razilaţenja ovih

vaţnih izvora utjecaja u

djetetovom ţivotu mogu imati

štetan utjecaj na pravilan razvoj djeteta.

Suradnja roditelja i škole ima vaţno mjesto u odgoju

djeteta, polazeći već od pretpostavke da jedino

skladno djelovanje različitih odgojnih faktora potiče

razvoj zdrave ličnosti.

Svakodnevno su Vam na rapolaganju Stručno-razvojna

sluţba naše škole (pedagoginja, defektologinja,

knjiţničarka), kao i razrednici i ostali učitelji Vašeg

djeteta u terminima navedenim na mreţnim stranicama

škole (http://os-cavtat.skole.hr/roditelji/

informativni_razgovori_za_roditelje) – obratite

nam se sa svim Vašim upitima, prijedlozima i

idejama.

Suradnja roditelja i škole bi trebala biti jednaka

(i roditelji i škola dijele obveze i ciljeve vezane

za odgoj djeteta), aktivna (potiču razvoj

djeteta), odgovorna (i roditelji i škola imaju

prava i duţnosti spram djeteta).

Stvaranje kvalitetnih, redovitih i trajnih

partnerskih odnosa roditelja, učitelja i škole pravo je

i obveza i roditelja i učitelja i škole.

Upravo ovaj posljednji navedeni cilj bi ţeljeli staviti u

fokus, a s obzirom na specifičnosti našeg kraja,

očuvanu tradiciju i običaje, pozivamo vas na

sudjelovanje u kulturno-društvenom ţivotu škole.

Nadolazeće maškare, ili pak projektni dani, ili priredbe

kojima se svaki značajan datum obiljeţi - Vi izaberite,

i zajedno s nama i svojom djecom podijelite radost

njihova odrastanja!

Vaša stručno-razvojna sluţba

KUTAK ZA RODITELJE

Postoje različiti oblici suradnje obitelji i

škole:

1. individualni razgovori

2. roditeljski sastanci razrednog odjela

3. sastanci manjih skupina roditelja

4. zajednički sastanci roditelja, nastavnika i

učenika

5. savjetovalište za roditelje

6. posjet roditelja školi i njezino upoznavanje

7. zajedničke akcije

8. program osposobljavanja za roditelje (škola

za roditelje)

9. tiskani materijal i informacije za roditelje

posjet nastavnika obitelji

Zajednički cilj roditelja i škole je:

A) stvaranje mogućnosti da svako dijete

sustavno stječe znanja i bude uspješno u

skladu s njegovim sposobnostima i

sklonostima

B) osposobiti dijete za učenje, naučiti ga

kako učiti i pomagati mu u učenju

C) pripremiti dijete za mogućnosti i

iskušenja koja ga čekaju u ţivotu

D) poučiti dijete ispravnim ţivotnim

vrijednostima

Page 17: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

17

Koliko dugo radite kao profesorica engleskog jezika?

Što ste radili prije?

Kao profesorica engleskog jezika

u školi, radim oko 2 i pol godine,

a za vrijeme fakulteta radila

sam svašta: bila sam sportski

animator, trener aerobika,

tenisa, radila sam kao promotor

u Red Bullu...

Koji ste fakultet završili i što vas je potaknulo da baš to studirate?

Završila sam engleski i ruski

jezik na Filozofskom fakultetu u

Zadru. Ljubav prema jezicima,

već od trećeg razreda osnovne

škole, potakla me da to

studiram, a kako nisam gajila

prevelike osjećaje za

matematičke predmete ovo je

bio logičan izbor. Najprije sam

htjela studirati kineziološki

fakultet jer mi je sport velika

strast u ţivotu, ali kako jezici

pruţaju veći spektar zaposlenja,

za njih sam se i odlučila.

Jeste li zadovoljni poslom koji

radite i što biste radili da ni

ste profesorica?

Prezadovoljna sam svojim

zanimanjem jer smatram da je

malo ljudi koji rade posao koji

vole i koji su oduvijek ţeljeli

raditi. Kako radim i kao

instruktor zumbe i aerobika,

moja ţelja za drugim poslom ne

postoji.

Jeste li zadovoljni znanjem učenika u našoj školi?

Kao i u svakoj školi, tako i u

našoj, postoje djeca koja imaju

afinitet prema jezicima, a i ona

koja su sklonija prirodnoj grupi

predmeta. U globalu, zadovoljna

sam znanjem i interesom učenika

za moj predmet.

Što biste mijenjali u obrazovanju uopće, a što u našoj školi?

Smatram da je obrazovanje u

hrvatskom školstvu na vrlo

visokoj razini. Budući da sam

provela izvjesno vrijeme radeći

u turi-

zmu, dobila sam sliku koliko

djeca iz određenih naprednih

zemalja svijeta znaju. Uvjerila

sam se kako opća kultura naših

učenika daleko prednjači nad

drugima. U našoj školi ne bih

mijenjala ništa posebno, moţda

bih dodala više izvanškolskih

aktivnosti poput ritmičke

(plesne) skupine i sl.

Profesorica ste s lijepim ukusom za modu. Koliko vremena posvećujete modi i svakodnevnom sređivanju? Vaša najdraţa marka?

Zaista ne posvećujem previše

vremena svakodnevnom

sređivanju jer sam uvijek u

ţurbi, ali volim lijepu odjeću i

stiliziranost pa se zaista nalazim

u tome. Ima nekoliko marki koje

volim a među najdraţim su mi

Mango, H&M, Replay i UGG, a od

sportskih oboţavam Adidas.

Najdraţi film, knjiga, pjesma, pjevač, tip muškarca?

Ben Hur, Starac i more,

Suavemente, Sting, visok, crn i

markantan. (Smijeh).

Imate li kakvu poruku za naše učenike?

Svim učenicima naše škole

poručujem da slijede svoje

snove, ideale, da pritom ne

zaborave na vaţnost učenja, ali

također da uvijek nađu vremena

za prijatelje i zabavu. I naravno,

da na putu snova ne izgube sebe.

Ivana Blaţević, 7. b

LICEM U LICE S PROFESORICOM MIOM OREŠKOVIĆ

U zadnje dvije godine mnogo

je novih lica, profesora, u

našoj školi. Profesorica engle-

skog jezika, Mia Orešković, u

našu školu došla je prije dvije

i pol godine, a inače je iz

Splita. Voli modu, sport i sve

što vole mladi. Ţelja naših

učenika bila je saznati nešto

više o omiljenoj profesorici

engle

INTERVJU

Page 18: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

18

“Odijelo ne čini čovjeka”

Govori li naša odjeća nešto o nama?

Sluţi li nam ona

nuţno kao pokrivalo

našega tijela, da

nešto odijenemo

kako ne bismo bili

goli ili da nam ne bi

bilo hladno? Odijelo

ipak čini čovjeka,

iako, naravno, ne u

doslovnom smislu jer

nije točno da vrije-

dimo koliko vrijedi i

odjeća koju nosimo.

Odijelom pokazu-

jemo kakvi smo iznu-

tra, kakva smo osoba i kako bismo

ţeljeli da nas drugi doţivljavaju.

Odijelo je, dakle, vidljivi oblik

čovjekove unutrašnjosti. Odjeća je

izraz individualnosti, moţe biti izraz

i pobune kao što je primjer kod

punkera, rapera i sl. Ĉesto se tine-

jdţerima ne sviđa sve što odrasli

čine ili jesu, pa ne ţele nalikovati na

njih, i to pokazuju na način koji im

je najdostupniji—kroz glazbu i

odijevanje.

Moda nikad ne izlazi iz

mode

Moda ne ostavlja ravnodušnima ni

mlade ni stare. Kada gledamo stare

fotografije, vidimo da su ljudi od

davnine drţali do mode. No, modna

razdoblja su nekada trajala puno

duţe nego danas. Tako je moda

baroka ili rokokoa (vrlo kićeno raz-

doblje 17. i 18. stoljeća) trajala

pedesetak godina, što je za

današnje pojmove nezamislivo.

Najshvatljivija definicija mode bila

bi: način odijevanja ili način po-

našanja. Moda je,

dakle, način odijeva

nja koji najprije

prihvati mali broj

ljudi, a zatim skoro

svi ostali. Prema

francuskom psihologu

Marc—Alainu Des-

campsu, koji je ob-

javio Psychosociologie

de la mode, ljudi se

mogu, što se mode

tiče, podijeliti u 4

skupine:

TEEN MODA MODERNO JE IMATI

OSOBNOST Razdoblje tinejdžerstva vrlo je kratko, ali je i jedno od najvažnijih razdoblja u

ţivotu čovjeka. Tada postajemo emocionalno i fizički svjesni sebe. Brinemo se zbog

svojeg izgleda, želimo se svidjeti drugima...

TEMA BROJA

LANSERI su ljudi koji

promoviraju modu - modni

kreatori.

SLJEDBENICI MODE su

uvijek su u tijeku, prate modu

i vole se razlikovati.

KLASIĈARI su oni koji se

odijevaju klasično, kako se ne

bi izdvajali iz većine.

LJUDI IZVAN MODE su oni koji

uopće ne slijede modu i istu

odjeću nose više godina.

Modnim revijama, kakve danas poznajemo, prethodile su

kostimirane predstave koje su priređivane za vladare.

Marija Đurković, učenica 7. a, ima

izraţen stil odijevanja, u skladu s

osobnošću

Jesu li mladi uniformirani

Iako ne nosite nikakve odore niti

kute i često vam se čini da ste

jedinstveni, originalni, otkačeni jer

ste uglavnom u trapericama,

kariranim košuljama, traper jaknama

i tenisicama—ipak ste (nesvjesno)

odjenuli uniforme. Jer, poput vas se

odijevaju milijuni mladih diljem

svijeta. Pritom mislite kako je to vaš

vlastiti stil odijevanja, vaš vlastiti

izbor, no on vam je nametnut preko

medija. Leţerna i praktična sportska

odjeća je prihvatljiva, ali barem

ponekad iskočite iz nje, i pronađite

nešto što je samo vaš stil. To ćete

najbolje postići slijedite li sami

sebe, postavljajući pitanja poput

ovih: kakva sam ja osoba, što me

zanima, što me raduje, što mi je

zaista lijepo, jesam li romantičan/na

ili praktičan/na, kakvom ću odjećom

najbolje izraziti sebe, svoje osobine.

Autor: Petra Kukuljica, 8. a

Page 19: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

19

Radi mode:

Slavni je

francuski pjesnik

Baudelaire bojio

svoju kosu u

zeleno, a ruski

buntovnik

pjesnik Vladimir

Majakovski u

jednoj je svojoj

fazi umjesto

kravate oko

vrata nosio—

mrkvu.

Kako imati stila?

Za nekoga se kaţe da ima stila i na

njemu se vidi da se trudi stvoriti

svoj stil. Međutim, stila moţe imati

i onaj tko ne mari za nj. I baš takav

stil je njegov stil. Stil nije samo

izgled, umijeće ukusnog odijevanja,

već je i ono što zrači iz neke osobe,

što odmah primjećujemo zato što je

ta osoba nekako

posebna. Sve što

činimo, o čemu

razmišljamo i što volimo

odraţava se na našem

izgledu. Stil se gradi

još od djetinjstva, a

izrazitije se uobličava

u pubertetu. Ponekad

se dogodi da

povjerujemo kako

kolegica u školi ima

dobar stil, a zapravo

samo kopira stil neke

poznate osobe. Dakle,

da zaključimo, imati

stila znači imati svoju osobnost, biti

svoj, a ne proizvod potrošačkog

koda. Svatko bi se trebao odijevati

onako kako mu se najviše sviđa i

kako najbolje odraţava svoju

osobnost, no sve mora biti u

granicama normalnoga, jer

prijeđemo li tu granicu, naći ćemo

se u ekstravaganciji, pretjerivanju,

za što više ne moţemo reći da je

stil, već bolest. Evo nekih stilova, a

ti otkrij svoj!

ROMANTIĈNI STIL

Voliš li prirodu, cvijeće i ljubavne

filmove—ti si romantična duša. Ţeliš

li izgledati onako kako se osjećaš,

njeguj romantični stil. Romantičan

izgled zahtijeva dugu kosu. Poţeljno

je nositi šeširiće i iskačkane kapice.

Umjesto hlača, uvijek odaberi

suknju. Uvijek izaberi pletene

rukavice, zimi pletene natkoljenice

koje vire iz visokih cipela. Tenisice

su strogo zabranjene. Dobro će doći

bakin ili mamin ormar iz kojeg ćeš

izvući čipkaste košuljice.

ETNO STIL

Voliš li šarenilo boja, starinske

običaje i predmete, indijske duge

suknje i haljine, imaš li na rukama

niz srebrnih prstena, a na nogama

obuću tipa opanaka—tvoj je stil

etno

stil. Materijali koje nosiš isključivo

su prirodni: pamuk, lan, svila, vuna.

Voliš sve što je staro,

iskonsko, a protivnik si

civiliziranja izvornih

kultura. Ako nemaš

sreću ţivjeti na selu,

napustiti grad i

nastaniti se u zdravijoj

okolini, priključi se

nekom eko pokretu ili

posjećuj rodbinu na

selu. Na nogama nosi

koţnate opančiće,

torba neka ti bude

platnena, tkana,

kačkasta ili slamnata.

Kosa ti je, dakako,

dugačka, pleti pletenice urešene

vrpcama.

SPORTSKI STIL

Sportska odjeća nisu

samo trenirke i

tenisice. Uz gornji dio

trenirke moţe se

odjenuti i šarena

svilena suknja,

čarapice i sandale s

potpeticom. Sportsku odjeću čine

detalji, a najvaţniji su dţepovi:

veliki, mali, ―harmonika‖ dţepovi, s

dugmetima, čičkom. Oni su na

bluzama, hlačama, haljinama. U

sportske dodatke

se ubrajaju i torbe,

naprtnjače ili torbe

preko jednog

ramena, udobne

cipele: tenisice ili

gleţnjerice.

Neizostavni su i

mali praktični

šeširići, kape sa

štitnikom (šiltom) i

trake oko čela.

KLASIĈNI STIL

Glavna odlika ovog stila je sklonost

tradicionalizmu, koji je vječan i

neprolazan. Tu su i krojevi koji su

izvan mode, ali i uvijek nosivi. Ovaj

stil pomalo ―miriše‖ na engleski stil.

Britanci su poznati kao ljubitelji

tradicije u odijevanju. Voliš li

izrazito fine jednobojne tkanine,

duge suknene kapute i kostime s

dugim suknjama ili do koljena,

elegantne skupe cipele, torbice,

kišne ogrtače vječnih krojeva i de-

talje poput velikih, čvrstih kišo-

brana i svilenih rubaca i ne osvrćeš

li se na svaki modni hit već nosiš

samo ono što je tebi lijepo i što ti

lijepo stoji, ti si KLASIĈARKA.

Stilovi u našoj školi

U našoj školi većinom svi imaju neki

svoj izraţeni stil. Uglavnom su to

zasad sportski

stilovi—jer u školi

nije ni prikladno

jednoj učenici da

dođe u visokim

potpeticama i kra-

ćoj

suknji. Ali sve u

svemu, svi imaju

izraţenu osob-

nost i itekako je

nastoje poka-

zati. Neki to čine odijevanjem, neki

opet glazbom. Oni koji slušaju heavy

metal izraţavaju to i kroz odijeva-

nje.

Učenica Nora Miljanić pobornik je

sportskog stila

DŢINS JE UVIJEK U MODI

Dţins, vjerovali ili ne, traje već više od jednog

stoljeća. Nuţan je u svačijoj garderobi. Legenda o

dţinsu počinje 1847., kada je sedamnaestogodišnji

mladić iz Bavarske Levi Strauss stigao u Ameriku

u potrazi za srećom. Ponio je samo jednu putnu

torbu i—ţelju za uspjehom. U San Francisku je

1873. patentirao radničke hlače od grubog platna

ne shvaćajući da je time postao ―ocem‖ jednoga od

najvećih fenomena 20. stoljeća.

Autor: Petra Kukuljica, 8. a

Page 20: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

20

Modni detalji

Kape i šeširi

Slavna Coco Chanel, koja je slovila

kao kraljica stila, izjavila je: “Ţena

koja ne miriše izazovno i bar pokat-

kad ne nosi šešir, ţena je bez buduć-

nosti.” Nošenje šešira pitanje je stila.

Sigurno je da ćete, ako ste sportski

tip, radije nositi kapu sa šiltom, ali

ako ste romantični tip nosit ćete

šešir. Šešir mora pristajati uz oblik

lica. Uz ovalno se mogu nositi svi

oblici šešira, okruglim licima pristaje

širi obod, a četvrtastima—nakrivljeni

obod.

Kravata

Taj muški ures, kojim se često

koristi i ţenska moda. Kravata je

danas vaţan detalj u modi, ona je

danas raznovrsnija nego ikada, nose

je i poslovni

ljudi, i

elegantni, i

sljedbenici

mode, i

umjetnici, i

otkvačenjaci,

ţene i

muškarci.

Nakit

Nakit nije

samo sredstvo za uljepšavanje nego

i sredstvo za pokazivanje vlastitog

stila. Naušnice se nose u svim

primitivnim i civiliziranim društvima.

Imaju i seksualno značenje koje ga

povezuje s plodnošću ţene. Ogrlica

često ima vrijednost hamajlije.

Osim što pripada nakitu, ona

simbolizira i dostojanstvo osobe

koja je nosi. Prsten

je simbol zavjeta,

zajedničke sudbine.

Nakit ili bilo koji

ures je vrijedan

onoliko koliko je

vaţan onome tko ga

nosi. Ima i onih koji

sami izrađuju nakit

po svom ukusu od

savijene ţice, koţe,

perja ili gline. Treba imati samo

malo mašte, umješnosti i mnogo

volje.

Dečki i modni stilovi

Koliko god djevojke paze na svoj

izgled, dečki ne zaostaju puno za

njima. I dečki mogu biti naklonjeni

romantičnom, klasičnom ili etno

stilu, ali mogu biti ljubitelji i tzv.

muških stilova od kojih je

―najmuškiji‖ - MACHO stil. Taj stil

stvara se odmalena kada očevi ţele

od svoga sina stvoriti ―pravog

muškarca‖, zaboravljajući da izgled

nema apsolutno nikakve veze s tim.

Omiljeniji su tzv. njeţni grubijani.

Takvi dečki samo izgledaju macho,

ali u duši su zapravo vrlo njeţni i

romantični. Primjer takvih dečkiju

su Marlon Brando u

mladim danima ili

Antonio Banderas.

Macho kakav nitko ne

ţeli biti je grubijan

ograničena duha i znanja.

On je uvijek siguran i

sviđa se djevojkama—

dok ga ne upoznaju jer

se vrlo brzo pokaţe kako

takvoga dečka zanima

samo vanjština, njegova i tuđa.

Postoji i tzv. leţerno intelektualni

tip dečka koji ne razmišlja o odjeći

već je jednostavno nosi. Više se bavi

čitanjem, slušanjem dobre glazbe.

Nosi dugu kasu, a odjeća mu je

uglavnom prema nekom glazbenom

stilu kao što je hippie, grunge ili

punk. Pripadaš li tom

tipu, jer takav je

djevojkama

najprivlačniji—prioni

na posao– čitaj dobru

literaturu, ali i pomno

prati ţivotnu zbilju.

Tako se pronalaze

prave ţivotne

vrijednosti.

Lijepo ili ruţno?

Nitko

nije savršen. Male

nedostatke imamo

svi, a drugi ih

primjećuju samo kada

ih često spominjemo

ili se ţalimo na njih.

Nikada ne ispituj

prijateljicu ili dečka:

―Imam li prevelik

nos?‖ Ili ―Imam li

kratke noge, velike

uši?‖ Oni će se najprije začuditi jer

to prije nisu niti zamijetili, a potom

će o tome početi i razmišljati i

eventualno zaista

primijetiti tvoje nedostatke. Ĉesto

su djevojke, a i dečki, koji nose

naočale nesretni zbog toga, iako

postoji vrlo jednostavno

rješenje: nosiš li naočale,

―furaj‖ se na intelektualni

imidţ. Svoju ―manu‖

pretvori u prednost.

―Pojest ću sve

kolačiće, tebi u inat

postat’ ću debela‖

Došlo je vrijeme kada smo

sa svih strana

bombardirani činjenicama o

ljepoti, mršavosti, debljini,

manekenkama koje nam pred

zrcalom često nameću pitanje:

―Jesam li debela?‖ Međutim, sve su

te manekenke neusporedivo

mršavije od većine djevojaka, a

neke se od njih bore s anoreksijom i

bulimijom.

Anoreksija—bolesno stanje kada

organizam više ne moţe primati

hranu (dovodi i do smrti).

Bulimija—namjerno izazivanje

povraćanja nakon uzimanja hrane.

Ni anorkesija ni bulimija nisu u

modi!

Odjeća za školu

Odlazak u školu nije

isto što i odlazak na

rođendansku zabavu ili

plaţu. To podrazumijeva

da odjeća koja se nosi u

školu mora biti

praktična, udobna,

čista i nenapadna.

O šeširu valja još ponešto znati, a

odnosi se na pravila lijepog

ponašanja: dama nikada ne skida

šešir

Zašto kravatu povezuju s Hrvatima

Kravata se pojavila 1660. god. kao

vrpca s resama vezana oko vrata

hrvatskih vojnika konjanika.

Pretpostavlja se da odatle potječe i

njezino ime (Croate). Uskoro su

kravatu svi prihvatili i postala je

modni ―krik‖. S vremenom je

prerasla u sloţen i bogato ukrašen

detalj.

Autor: Petra Kukuljica, 8. a

Page 21: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

21

Pet do sedam kilograma više ili

manje posve je normalna teţina.

Nisu ―normalne‖ masne naslage, no

one ti se ni ne mogu dogoditi ako si

redovno na tjelesnom i ako se

pravilno hraniš, šetaš, bicikliraš i sl.

Pravilnom prehranom (voće, povrće i

puno puno vode) ćeš odrţavati i svoj

izgled lijepim, tu se prvenstveno

misli na koţu, kosu, nokte koji će

izgledati lijepo i njegovano!

Kako odjećom prikriti

nedostatke?

Svi imamo manje ili veće

nedostatke. Ti se nedostaci

uspješno mogu prikriti odjećom.

Niske i mršave djevojke, ne

očajavajte, jer to je odlična

kombinacija. Ako si takva, moraš

samo istaknuti svoje lijepe detalje.

Imaš li ravnu kosu, ne kovrčaj je.

Nosi je raspuštenu ili u repu i

pletenicama. Odjeća neka ti je što

jednostavnija, bez velikih detalja i

šarenih uzoraka. Idealne su

kombinacije ravnih suknji i jaknica

do bokova, sve u istoj boji, te hlača

ravnih nogavica s tunikom ili jaknom

koje ne smiju biti široke kako ti ne

bi ―progutale‖ figuru, a moraju biti

u istoj boji kao i hlače.

Niska i punija osoba ne bi smjela

nositi košulje i majice uvučene u

hlače ili suknje, zatim usku, kratku

ili preširoku odjeću, odjeću krupnog

uzorka ili s vodoravnim prugama.

Nadalje, zabranjeno ti je nositi

velike detalje: torbe, šalove, rupce,

cipele visokih potpetica. Moraš

nositi jednobojnu odjeću krojenu

prema tijelu, ali ne pripijenu uz

tijelo. Dopuštene su haljine do

koljena, hlače ravnih nogavica,

leţerne treger-suknje i dulje

košulje. Trebaš nositi odjeću s

okomitim prugicama, a veste

moraju biti bez pruga. Cipele neka

budu niţih potpetica. Nosi malo

tamnije boje, ali ne preozbiljnu

crnu. Ispod crnog sakoa svakako

nosi bijelu košulju upadljiva

ovratnika.

Visoka i mršava si i svi ti govore

kako si manekenski građena.

Međutim, tebi smeta tvoja

mršavost. Prikrij ju odjećom,

izbjegavaj okomite prugice, sitne

uzorke i male detalje. Šarene boje i

krupni detalji kao stvoreni su za

tebe. Nosi tzv. A-krojeve, i uvijek

nosi odjeću koja prepolovljuje

figuru, npr. stavi si široki pojas,

neka to bude odjeća rezana u

struku, te nabrana.

Koji si tip godišnjeg doba?

PROLJETNI TIP

Ako ti je kosa svijetlosmeđa ili

svijetlocrna, oči plave ili zelene, a

put svijetla, pripadaš proljetnom

tipu. Takve osobe obično imaju

punije usne, a djevojkama pristaju

svijetle i njeţne boje: ruţičasta,

svijetloljubičasta, svijetlozelena i

svijetloplava.

LJETNI TIP

Kosa tih osoba je plava, oči modre,

put svijetla ali lako potamni na

suncu. Tom tipu pristaju ţuta,

narančasta, crvena, plava i osobito

bijela boja. Ako si taj tip vjerojatno

voliš minice, uske hlače i sve što ide

uz tijelo.

JESENSKI TIP

Kosa osoba tog tipa obično je smeđa

ili crvena, put tamnija, a usne punije.

Takvi tipovi vole tople jesenske

boje, boju staroga zlata, sve

zemljane boje.

ZIMSKI TIP

To je tip Snjeguljice. Kosa je tamna

―poput ebanovine‖, put ―bijela poput

snijega‖ a usta ―crvena poput krvi‖.

Najviše vole crnu, bijelu i sivu boju.

Zimski tipovi vole kratke i uske

kaputiće, traperice i suknje do

koljena i rijetko su u sportskoj

odjeći.

Autor:

Ivana

Blaţević

7. b

Prema knjizi: Munđa-Kobasić, V.: Teen moda: modni savjetnik za mlade

Page 22: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

22

Kao dijete, tada s 4 godine, bila sam vrlo razigrana.

Oboţavala sam jagode. Jedno nedjeljno

popodne mama me je bezuspješno

dozivala. Nema me! Pretraţila je svaki

kutak kuće, obišla ulicu i sve susjede, ali

meni ni traga! Na izmaku svih snaga i sva

slomljena mama uđe u kuću i pogleda pod

stol (koji je bio skriven dugačkim

stolnjakom). Eto mene! Drţim veliku

zdjelu jagoda i spavam slatke snove.

Nisu bili tako slatki kada sam se

probudila jer sam vidjela koliko sam

uplašila mamu, ali i dalje - oboţavam

jagode!

Ivana Miletić, knjiţničarka

Kao dijete bila sam veoma nestašna.

Voljela sam slatko. Slijedila

sam modne trendove i bila

plavuša.

učiteljica

Marija Vlahusin

Svaki učenik pamti profesora onakvog kakvog ga je viđao u školi,

odraslu osobu koja nam prenosi znanje i ocjenjuje nas.

Prvak u utrci na 7

metara od sobe do

kuhinje.

profesor

Ivan Cikatić

Oboţavala sam svoje selo i

teško mi je palo kada sam ga

morala napustiti i doći u

Grad u školu.

učiteljica

Mare Jankuleska

Kad sam imala 2 godine, najviše na svijetu

voljela sam sladoled.

A to su bila vremena kad sam

mogla dobiti Snjeguljicu (sladoled

na štapiću) samo ljeti, nedjeljom

poslije mise. Tog davnog ljeta, a

imala sam 2 i po godine kad je

snimljena ova fotografija, kupala

sam se svaki dan na Porporeli sa

starijim rodicama koje su me

morale čuvati.

Da bi naučila plivati bez koluta,

„prisilile― su me da plivam 10-ak

metara od Skalice do Tapita uz

obećanje kako će mi svaki dan

poslije kupanja kupiti sladoled.

Naravno, plivala sam i plivala, i

topila se i doplivala do Tapita. Za

nagradu sam stvarno svaki dan

dobila sladoled, i to ne samo

Snjeguljicu, nego ponekad i onaj u kornetu s 3

kugle.

Neti Vragolov, tajnica

IZ ZBO

RNICE

Page 23: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

23

Ponavljala sam prvi razred OŠ Ca-

vtat. Nisam podnosila nepravdu.

učiteljica Neda Jovica

profesorica

Antonia Miličić

Bili smo prva poslijeratna generacija koja je išla u

vrtić. Taj vrtić nije izgledao kao današnji. U

vrtiću smo svi

sjedali za stolom u

polu-krugu i

vjeţbali pisati i

crtati. Jednog dana

kada sam došla u

vrtić, drugi dječak

je sjeo na moje

mjesto. Budući da

nisam htjela sjesti

na drugo mjesto,

pobjegla sam iz

vrtića.

profesorica Marija Mikulić

Kao malo dijete

nisam se voljela

fotografirati,

bojala sam se

Djeda

Boţićnjaka i

oboţavala sam

pse i mačke.

Mislila sam da

oni potpuno

razumiju nas

ljude i ţeljela

sam postati

veterinar.

profesorica Nina Deranja

Nikad nam ne padne na pamet razmišljati da su i profesori bili

djeca, sa svojim manama i vrlinama, razigrani, nestašni...

U svom veoma dinamičnom djeti-

njstvu ispričat ću vam jednu crticu iz

školskog ţivota moga trećega

razreda, na putu s Kraljeve u školu u

Pridvorje. U školu se pješačilo oko 45

minuta. Moja prijateljica Ana i ja tog

proljetnog dana, zapričavši se, zao-

stale smo za ostalima. Bez satova na

ruci pjevušile smo i krenule duljim

putem ne sluteći koliko kasnimo.

Stigle smo u školu pred sam početak

velikog odmora s velikim kiticama

cvijeća za našu učiteljicu Mirjanu.

Učiteljica je ozbiljnim tonom

razmišljala o razlozima za

opravdanje, a i tko bi odolio tako

lijepom cvijeću i mirisu kojega smo

donijele u učionicu. Ostali učenici su

nas s čuđenjem promatrali, a mi smo

se osjećale ipak postiđeno.

Kate Kukuljica, ravnateljica

Page 24: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

24

Nisam voljela ići u vrtić. Jednom prilikom sam kao petogodišnja

djevojčica pobjegla iz vrtića. Skrila sam se iza ormarića i kada sam

uhvatila priliku istrčala na ulicu. Hodala sam jako prometnom ulicom.

Ugledao me jedan prolaznik, preveo preko puta i odveo me u mamin

ured koji je bio u blizini. Mama je bila šokirana, ali presretna jer se

sve dobro završilo. Javila je tetama, koje su pretraţivale vrtić u

potrazi za mnom, gdje sam. Moţete misliti kako mi je bilo sutradan

doći u vrtić.

učiteljica Gordana Kalačić Hrtica

U prvi razred sam krenula u Ĉilipe. Škola je bila velika kao dvorac, tajanstvena poput bajke, a sada je moj drugi

dom. Moju prvu učiteljicuj, gospođu Maru Safret sam oboţavala. Imala je usnu harmoniku koju je stalno svirala i

veselo s nama plesala. Uţivala sam u svakom trenutku provedenom u školici. Cijelo svoje

djetinjstvo sam patila što nisam provela više vremena u toj školi jer je došao rat i sve nas

rastavio. Uvijek sam se raspitivala gdje moja učiteljica sada ţivi i što radi.

Kad sam se zaposlila u Ĉilipima, imali smo organizirani seminar u OŠ Lapad. Nisam ni slutila

što me tamo čeka. Preda mnom se ukazala jedna nasmijana, elegantna gospođa, crne kra-

tke kose koja je upitala kolegicu Elenu pored mene: "Je li ovo Kate Butijer?". Elena

odgovori :"Jest.". Pogledam u gospođu i zanijemim. Sliči mi na nekoga poznatoga, ali ne

mogu nikako da je smjestim u svoju prošlost. Moja zbunjenost je trajala par sekundi. Za

to vrijeme gospođa pruţa ruku i upita me: "Poznaš li me?" Kada me to upitala, sve mi je

bilo jasno. Elena se počela smijati, a ja sam rekla: "Mare Safret, moja prva

učiteljica!" Nisam mogla vjerovati da ćemo se sresti. Znala je što sam završila i da radim

u školi. Raspitivala se za mene jednako kao i ja za nju. Prošlo je 20 godina, ali ipak smo se

srele i jednako uţivale u tom trenutku koji nikada neću zaboraviti.

Sada uţivam u svakom radnom danu i ne mogu vjerovati da je vrijeme tako brzo prošlo, da

sam srela svoju prvu učiteljicu, osjetila čar toga dvorca i da mi se bajka ostvarila.

učiteljica Kate Jurić

Ljubica Gluhan,

računovotkinja

Bila sam vrlo mirno i

poslušno dijete. Svaki dan

prije škole tetka me je

voljela uređivati i praviti mi

frizure i fjoke. Ĉesto puta

bi se desilo da me susjed

čeka da krenemo u školu, a

tetka bi išla zamnom i

uređivala me nekad i do

kraja ulice. Kada bih se i

okrenula da poţurim dobila

bih pravu prdeljusku.

učiteljica Maja Dukić

Page 25: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

25

Nagradna igra: POGODI TKO SAM?

Prvih troje učenika, koji odgonetnu tko je slatka djevojčica na našoj

fotografiji, bit će nagrađeni.

Odrasla kao princeza, u zidinama, ţivahno udišući sve čari, ljepote i starine Grada.

Već u vrtiću je sudjelovala u priredbama, ali ne baš uspješno. Imala je strašnu

tremu i vjerojatno se zato danas amaterski bavi glumom. Uvijek je uţivala u

druţenju i igri i jako joj je teško palo što mora ići u školu. To joj nije bilo

najomiljenije mjesto i vjerojatno zato danas radi u školi. Od razigrane djevojčice

do nestašne profesorice – tko zna što će nam još prirediti?!

Kad sam imala 4-5 godina (otprilike tad mi je i narasla

kosa, dotad su svi mislili da ću biti

ćelava), pronašla sam škare na kauču

i ošišala samu sebe na nešto slično

„fanta― frizuri. Sva ponosna, otišla

sam na taracu pokazati svoje remek

djelo, s osmijehom od uha do uha,

koji je ubrzo splasnuo jer mi je tata

prepravio frizuru na „francusku―,

kako ju je on nazvao. Sljedeće dvije

godine provela sam u haljinici kako bi

ljudi prepoznali da sam djevojčica.

Nikolina Njirić, defektologinja Treće sam dijete od šestero djece u mojoj obitelji.

Nismo imali puno, ali smo imali sve. Imali smo pticu

izrezbarenu iz korijena drače, skupljali smo jaja i

znali koja ih je koka snijela. Bilo je normalno

„zaprpati― sjemenku luka i

pratiti kako raste, lopta nam

je bila šišarka od hrasta. Pa

tko se još sjeća „piljaka― (igra

s pet kamenčića). Ogrlice su

bile od zrna kukuruza ili od

prvih tratinčica u proljeće.

Znali smo gdje rastu ljepše

ljubičice, gdje su jaglaci ţući.

Sami smo pravili lutke od

krpica i svirale od hrasta. Pri

izradi svirala stvarala se i

pjesma...poskoč kora od

drveta... Bilo je puno zabave

koju smo sami osmišljavali. To nam je ispunjavalo dane

i činilo nas radosnima.

s. Mila Mikulić

profesorica

Lucija Jemo

Kao dijete sam bila vrlo razigrana. Nisam se

voljela fotografirati, a ne volim ni sad.

Jelena Prohaska, pedagoginja

Page 26: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

26

LITERARNI KUTAK

Moj brod plovi

Leţim na obali mora i gledam nebeski svod. Bezbriţno plove bijeli , mali brodovi.

Odjednom, jedan mi priđe blizu i s njim otplovim u najskrovitiji dio moga srca.

„Što radiš, djede?― razigrano upitam moga djeda.

„ Sadim naranče. Hoćeš li mi ti pomoći?―

Prišao sam mu i sav vaţan pritekao u pomoć.

Ţuljevite ruke vrijedno su kopale, a ja sam otplovio dalje. Igrališta, vrtići, škola.

Nemirni valovi ljuljali su moj brod i svaki dan nosili u drugu luku.

Voćnjak. Nosnice mi ispuni miris svjeţih naranača.„ Zar je to ona naranča koju sam s djedom sadio?― upitah se tiho.

Umjesto moga djeda, koji plovi nebeskim svodom, blagi me povjetarac pomilovao po licu.

Vlaho Stanović, 5. a

More

Sjedim na Kamenu malom.

More gledam.

Valovito je,

maestral puše.

Veliki valovi o stijene se lome,

pjeni površina

moćno.

Koja jačina i silina!

U zalasku sunca maestral opada,

a ja sjedam u barku.

Na ribanje.

Sunce pada u more.

Ĉarobno.

Borna Obradović, 5. a

Mirisi mojih Konavala

Kako dočarati miris mojih Konavala?

U svakom vrtu miriše cvijeće. U svakom voćnjaku zrele,

mirisne naranče i narančini. Iza starih mira ponosno

izviruju grane limuna. Rogači, merkatunje i smokve kite

moje Konavle.

Miris ruţmarina širi se kao najljepši parfem. Nigdje tako

ne miriše pokošena trava kao u Konavoskom polju. Šume

čempresa i borova svojim čarima privlače raspjevane

ptice.

Kada za nedjeljni objed odem kod moje bake, nauţivam se

mirisa domaće peke, suhog mesa, maslinovog ulja, mirisa

zajedništva i tradicije konavoskog kraja.

Kako dočarati ljepotu?

Dođite mirisati moje Konavle!

Vlaho Stanović, 5. a

Obitelj

Obitelj je blagost, sreća i veselje. Bolje je imati sretnu obitelj nego sve blago ovoga svijeta. Kada sam u njoj, sretna sam.

Bakine priče su mi jako drage i u srcu su ostale. Miris ljubavi kruţi po mom domu. Obitelj je uvijek uz tebe, kad

proţivljavaš sretne trenutke, kad si tuţan, kad si ljut, kad si izgubljen… Za obitelj se treba boriti srcem. Svaki trenutak s

njome treba sretno proţivjeti. Kada je cijela obitelj na okupu, svi su sretni. Moramo biti sretni što je imamo, neka je

djeca nemaju. Nisu svi tako velike sreće. U obitelji se moramo voljeti i pomagati. Još je veće blago nedjeljom s obitelji na

misu poći. Za svoju obitelj sve ću dati jer je jako volim. Leona Sentić i Stijepo Borovinić, 5. a

Page 27: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

27

Ĉarobni sastojak

U cipelu stavi malo ulja

da te prst ne ţulja.

Dva,tri jaja baci na tavu

pa mrkvom promiješaj kavu.

Ĉaši ne daj slobode

do vrha joj napuni vode.

Iza uha pospi si papra

da te koţa ne škaklja.

U juhu saspi kilo šećera

čeka te slatka večera.

U mlijeko ulij sok

kako ne bi istekao rok.

Da ne bi bilo štete,

na četiri kruha namaţi paštete.

Na kraju,

po cijelom tijelu pospi soli

da te ništa ne boli.

Erika Raguţ, 7. b

IZLET U KONAVLE

Na izletu u Konavlima sam bila,

s mojim vršnjacima se druţila.

Mlinicom vlada rijeka Ljuta,

vidjeli smo već nekoliko puta.

Svaki put bez strpljenja,

naša su lica oduševljena.

Gledajući kako se pšenica melje,

utihnule su naše priče i ţelje.

Znanje ljudi je učinilo

i rijeku u mlin usmjerilo.

Ogroman kamen se okreće,

zamišljamo kolača pune vreće.

Krenuli smo kući ić

i stali kod Antonije Rusković

i na naše oduševljenje,

u galeriji, bez po muke,

vidjeli njezine vješte ruke

bubicu u vruću vodu tope.

Na zidu prava ljepota,

slike pune ţivota.

Pejsaţi Konavala i kuća konavoskih,

slike Konavoka i mladića vragolastih.

Konavoki se ubručić bijeli,

ozareno lice joj se veseli.

Karmen Pendo, 7. a

Jesen

Jesen je obojila staze

kuda mali đaci gaze.

U jesen se sve ţuti,

ţute livade i ţuti puti.

Ţute kruške vise s grana

to se zove jesen rana.

Antonio Lang, 4. b

Obitelj

Obitelj je kao kapljica kiše

koja se po našim srcima njiše.

Obitelj je dio našeg srca

koje za nju vječito kuca.

Obitelj je poput ranog jutra

kad se probudim, ljubav mi ponudi.

Obitelj je kao zeleno proljeće,

u njoj se sve budi

i da procvjeta trudi.

Marko Jankuleski, 5. b

Page 28: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

28

Pjesmica o jeseni

Jesen dolazi nakon ljeta,

kad lišće s drveta po podu

šeta.

U jesen prestaje kupanje,

odlasci na Kamen Mali i

Banje.

Jesen znači početak škole,

dolaze nove voćne boje,

groţđe, narančini, čičimci,

jabuke, mrkatunje, šipci.

Jesen nam donosi puno kiše,

sunce iza oblaka teško diše,

dani su kraći, a noći duţe,

hladni nam vjetar jako puše.

Ona ima sretan kraj,

meni i bratu rođendan.

Rino Kuţnin, 4. b

Petar Pan je uletio u našu učionicu

Jednog jutra u našu učionicu uletio je Petar Pan.

Sjedao je u zraku i čitao naše knjige. Ţelio je da idemo s

njime u Maštokraj.

Kad je učiteljica otišla u wc, mi smo nestali.

Učiteljica nas je vidjela kako letimo s Petrom Panom.

Prestrašila se.

Mi smo bili sretni što letimo kao ptice.

Došli smo u Maštokraj. Igrali smo se sa sirenama.

Upoznali smo izgubljene dječake . Oni su smiješni jer nose

praćke i odjeveni su u medvjeđa krzna.

Ubrzo smo se vratili da se roditelji ne zabrinu.

Uvijek ćemo se sjećati Petra Pana, dječaka koji je hrabar

kao lav.

Anamarija Bronzan, Nika Regjo, Luciana Kresić, 3. r.

PŠ Komaji

Djedove ruke

Pod krošnjom

moj se djed odmara.

Naborane djedove ruke

kojima bere masline

sliče maslinovoj kori.

Stare djedove ruke

mnoga su ljeta prebrojale.

Drhtave su djedove ruke.

Kao grana na vjetru.

zrače dobrotom

ljubavlju i toplinom.

Mnoge su stranice ispisane

dobrim djedovim djelima.

Prijateljski je stisak njegov

čvrstih ruku,

poput stijena,

a njeţan kao pahulja.

Marija Krilanović, 5. b

Vukovar — svjetionik duha i slobode

Vukovar je grad

na obali rijeke,

ponosan, a plače

u duši kao dijete.

Lije on suze djece i ţena,

za branitelje koji su pali,

za sve one kojih više nema.

Suze i bol ne odnosi rijeka,

ostaje uspomena, tuţna i sveta.

Sjeća se najviše

srušenih domova,

posljednjih ispraćaja suza i boli,

prokletstva strašnog rata.

Svjetionik si u srcima našim,

uvijek ćeš sjati i u srcima

našim rasti!

U sjećanju svakog bića

neka zvoni, nek’ se priča,

za slobodu mene, tebe,

Vukovar je dao sebe!

To je naš ponos,

to je naša dika,

to je ţiva vukovarska slika.

Daniela Barišić, 8. a

Knjiga — prozor u svijet

Knjiga je kao prozor u cijeli svijet. Moţemo putovati u

svemir, u podzemlje, gdje god poţelimo. Moţemo

otputovati čak i na drugi planet.

S knjigom u ruci je kao da imaš vremeplov. Otputuješ u

vrijeme prvih civilizacija i vidiš što su u to doba radili,

čime su se bavili i kako su lovili divlje ţivotinje. Onda

samo nastavimo u vrijeme antike kada su nastale

najpoznatije legende i mitovi. Poslije toga nastavljamo

u srednji vijek, renesansu, u vrijeme svjetskih ratova.

U to vrijeme smo mogli vidjeti ljude u izbjeglištvu i

biti sudionicima velikih bitki. Pročitamo knjige o

svemirskim ratovima i putovanjima na Mjesec.

Pročitamo kako će se ţivjeti u budućnosti i da će

roboti raditi sve te-ške poslove kao što su gradnja

zgrada i slično.

Uglavnom, s knjigom moţemo sve, čak je nekada pra-

ktičnija od TV-a. Knjiga je stvarno prozor u svijet.

Roko Curić, 6. b

Page 29: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

29

RECEPT ZA ĈITANJE UREDNICE MODRE LASTE ŢELJKE HORVAT VUKELJA

Kako knjizi dodati začin

Razgovor s urednicom Modre laste i poznatom spisateljicom Ţeljkom Horvat-Vukelja mnogima je

promijenio mišljenje o knjigama, časopisima i samom čitanju.

Urednica je više puta posjećivala našu školu sa ţeljom učiniti samo jedno: pokazati djeci da čitanje zapravo

moţe biti zabavno i lako. No, naravno, dodavši mu malo začina.

-Misliti da si glup jer ne znaš matematiku, hrvatski, biologiju ili nisi dobar u sportu, ne znači da to

stvarno jesi, pokušaj sebe pronaći u nečemu drugom.

Svaki čovjek nema jednake sposobnosti, no svatko je spreman pročitati sočni trač iz

ţutoga tiska ili dječji časopis s posterima poznate Avril Lavring, no, kako je to uzeti knjigu,

pripremiti se na dugu avanturu s Haryem Potterom i drugim pustolovnim likovima – riječi su

Ţeljke Horvat koje su mnogima promijenile mišljenje o samima sebi.

Urednica Modre laste otkrila je i recept za čitanje

U malo juhe slovarice dodajmo poznati začin, samoga sebe! Odnosno, poznatog

pustolovnog lika zamijenite samim sobom. Neka vas krila odnesu na Aladinovom tepihu

k snjeţnoj kraljici, budite zaista VI. Ako čitate ljubavne romane, zaljubljene likove

zamijenite samim sobom ili nekom vama dragom osobom (simpatijom) .

S njom ćete naučiti cijeniti svako djelo, bilo dobro ili loše. Ona će vas, u mislima,

odvesti u uredništvo, u prošlost i budućnost novina. Otputovat ćete u veliku tiskarnicu te u stan nervoznog

tiskara...

I na kraju što će se dogoditi kroz duboku avanturu koju ste proţivjeli. Shvatit ćete proces nastanka savršenog

članka koji vi rado čitate. Počet ćete cijeniti ono što čitate.

Voljet ćete ĈITANJE!

Anđela Topić, 7. b

―Otputovat

ćete u veliku

tiskarnicu te u

stan nervoznog

tiskara. ―

Ţeljka Horvat-Vukelja u predvorju škole

Page 30: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

30

16. rujna – Međunarodni dan

zaštite ozonskog omotača

Preko školskog razglasa pročitan je tekst kojeg su

pripremili učenici eko grupe, a uređen je i školski pano

ispred učionice biologije o zaštiti ozonskog omotača.

28. rujna – Svjetski dan srca

U predvorju škole zanimljivo i poučno predavanje za

učenike osmih razreda odrţala je dr. Vrkaš. Učenicima

je i izmjeren krvni tlak, upoznati su sa raznim rizičnim

čimbenicima koji uzrokuju srčane bolesti i ukazano na

vaţnost pravilne prehrane, i na nuţnost bavljenja spo-

rtom radi prevencije srčanih oboljenja. Na kraju su

učenicima podijeljeni prigodni letci.

4. listopad - Međunarodni dan zaštite

ţivotinja

Učenici su izrađivali prezentacije o raznim ţivotinjama

te su ih prezentirali svojim vršnjacima. Naglašena im

je vaţnost zaštite ţivotinja u očuvanju prirodne

ravnoteţe, a time i opstanka čovjeka kao njezinog

neodvojivog dijela.

16. listopada-Međunarodni dan smanjenja

prirodnih katastrofa

Učenici su uredili školski pano s prigodnim slikama i

popratili ih tekstom i na taj način ukazali na moguće

elementarne nepogode u prirodi kao i na njihov utjecaj

na čovjekov ţivot, prirodu i cjelokupan okoliš.

Učenici uređivali

pano povodom

Dana zaštite ţivotinja

Oslikavanje ribe gyotaku tehnikom

Od početka studenog u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik

odrţavaju se radionice slikanja ribe gyotaku tehnikom.

Riječ je o tehnici koju su u Japanu sredinom 19. stoljeća

razvili ribari u svrhu dokumentiranja veličine i vrste ulova.

U vrijeme kad fotografija nije bila široko dostupna oni su

razvili tehniku koja rezultira slikom ribe po kvaliteti vrlo

nalik fotografiji. Riba se što detaljnije oboji bojama koje

ilustriraju njezinu stvarnu boju, a zatim se prekrije papirom

i lagano utrljava kako bi na papiru ostao njezin otisak.

Tijekom vremena ova se tehnika razvila i u umjetničku

formu pa danas u svjetskim muzejima, kao što je

Oceanografski muzej u Monaku, moţemo vidjeti radove

suvremenih japanskih umjetnika gyotaku tehnikom.

U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, koristeći ovu tehniku,

učenici na zabavan način uče o vrstama ribe i njihovim va-

njskim karakteristikama, a tehnika se moţe primijeniti i na

ostale prirodne vrijednosti kao što su školjke, biljke ...

Do sad su u radionicama sudjelovali

učenici eko grupe Osnovne škole

Cavtat, uz voditelja profesora

biologije Ivana Cikatića. Radionica je

odrţana u sklopu izloţbe ˝Kolika je

bila tuna u našemu Muzeju?˝.

Učenicima je uvo-dnu prezentaciju o

tuni odrţao dr.sc. Nikša Glavić, a zatim

su o vanjskim karakteristikama plave

ribe luc učili uzimajući njezin otisak

gyotaku tehnikom.

U radionicama su, također, sudjelovali učenici prvog i

trećeg razreda slikarsko dizajnerskog smjera Umjetničke

škole Luke Sorkočevića, uz voditeljicu, profesoricu i akade-

msku slikaricu Ivanu Draţić Selmani. U radionici su koristili

različite, u našemu kraju česte vrste ribe, a naglasak je bio

na prirodi kao potencijalnom i neiscrpnom izvoru informacija

u istraţivačkom radu umjetnika.

Radionice slikanja gyotaku tehnikom vodila

je Katarina Ivanišin Kardum, muzejska

pedagoginja

Prirodoslovnog

muzeja

Dubrovnik.

EKO KUTAK

Učenici su vješto primjenjivali tehniku

Page 31: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

31

Berba maslina U našem školskom vrtu imamo 4 sadnice mladih maslina.

Ubrali smo 15-ak kg i odnijeli u uljaru. Samljeli smo ih i

dobili oko litru maslinova ulja. Spremili smo ga do li-

pnja. Tada ćemo ubrati gospine trave i napraviti

kantarionovo ulje.

Učenici PŠ Močići beru

masline

Litra maslinovog ulja—učenički

proizvod

Festival čovjeka U sklopu festivala u Zavičajnoj kući u Ĉilipima 1.

listopada 2011. god. odrţano je ekološko predavanje i

radionica: Izrada uporabnih predmeta od PVC vrećica.

U radionici su sudjelovali učenici 3. razreda PŠ Močići i

učenici 8. razreda te nekoliko učitelja iz naše škole.

Radionicu su osmislili i odrţali Udruga ZMAG iz

Zagreba i Udruga Domovina iz Konavala. Predavanje i

radionica bili su vrlo zanimljivi našim učenicima.

Izrađivali su pernice, futrole za mobitele, konopac,… od

vrećica.

Radionica:

Izrada

uporabnih

predmeta od

plastičnih

vrećica

Matea Bete

plete konopac

od plastičnih

vrećica

Elena je izradila futrolu za

mobitel, a Matea pernicu.

Uređenje vrta u PŠ Močići

Na početku školske godine uredili smo školski vrt. Potkresali smo biljke stablašice, nasuli zemlju u gredice, oivičili gredice kupama, ogradili novu arlu, nasuli pijesak

na jedan dio vrta, postavili i učvrstili dvije ljuljačke i tobogan (donacija obitelji Kovačić i Dugandţić), rasadili

amarilise,… U radu su nam pomogli roditelji, školski domar i dundo Mato.

Naši

vrijedni

učenici

Predsjednik Udruge Lijepa naša u posjeti školi

OŠ Cavtat je posjetio predsjednik Udruge Lijepa naša i predsjednik Hrvatskog povjerenstva

Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš doc. dr. sc. Ante Kutle. Uz pregled i razgovor o prove-

dbi eko-programa s eko-koordinatoricom, učiteljima i ravnateljicom naše škole istakli smo va-

ţnost izvrsne suradnje s lokalnom zajednicom, Konavoskim komunalnim društvom, Općinom

Konavle i Zračnom lukom Dubrovnik. Odgajajući učenike i dalje ćemo kao škola razvijati načela

odgoja i obrazovanja za okoliš kroz redovnu nastavu, izvannastavne, a dijelom i izvanškolske

aktivnosti.

Predsjednik Udruge doc. dr.

sc. Ante Kutle i naši eko

koordinatori Ana Ćapin i Ivan

Cikatić

Page 32: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

32

U organizaciji Hrvatskog društva za robotiku, Hrvatske

zajednice tehničke kulture Split, Inovatic

d.o.o Zagreb i Zvjezdanog sela Mosor, na

splitskim Prokurativama odrţana je 1.

listopada Robotička Alka Junior.

Sudjelovale su osnovne škole Splitsko-

dalmatinske, Karlovačke, Međimurske i

naše ţupanije: OŠ Cavtat i OŠ Gruda.

Zadaci učenika su bili: sastaviti

mehaničke dijelove roboa-lkara, oţičenje

roboalkara i provjera fu-nkcionalnosti, instalacija USB

sučelja, grafičkog programiranja i programiranja u free

basicu. U 1. krugu natjecanja sudjelovalo je 13 ekipa iz 4

ţupanije: Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske,

Karlovačke i Međimurske. Ostvareno je 13 pogodaka u sridu,

što je 13% od ukupnog broja gađanja. U 2. krugu učestvovalo

je 11 ekipa, te je ostvareno 14 pogodaka u sridu, što je 18%

od ukupnog broja gađanja. U finale se kvalificiralo 7 ekipa, a

finalna utrka donijela je još pro-mjena u ukupnom poretku:

• 3. mjesto: OŠ Bol sa 24 punta

• 2. mjesto: ZTK Karlovac sa 29 punata

• 1. mjesto: OŠ Cavtat sa 34 punta

Ĉestitamo našim učenicima Ivani Blaţević,

Adisu Agoviću i Josipu Simoviću, te

njihovoj mentorici Luciji Jemo, kojima je

ovo druga pobjeda na Robotičkoj Alki.

Pobjednička ekipa naše škole

ROBOTIĈKA ALKA JUNIOR

Grupa naše škole, ―Fischertechnik‖, pod vodstvom profesorice tehničke kulture Lucije Jemo prisustvovala je

na natjecanju Robotičke Alke Junior koja se odrţavala u Splitu.

Uputili smo se iz Cavtata oko osam sati. Prvo smo obišli malo

selo u Donjoj bandi, Močiće. U tom selu, koje je bilo vrlo

pogodno za ţivljenje u vrijeme Ilira, vidjeli smo reljef u

ţivoj stijeni. Reljef je posvećen poganskom

bogu Mitru. Nakon razgledavanja krenuli smo

prema Ĉilipima. U Zavičajnom muzeju vidjeli

smo stare konavoske nošnje i saznali koje su se

vrste nošnji nosile za određene događaje i

prigode. Saznali smo da je Crkva sv. Nikole

građena od kamena donesenog s konavoskih

stijena i da je jedna od najvećih crkvi

Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Crkvu krase

vrijedne umjetnine među koje spadaju i stare

orgulje. Na spomeniku ,,Konavoska mati―, ispred

crkve, odali smo počast poginulim braniteljima,

poloţili vijenac i pročitali nekoliko domoljubnih pjesama.

Autobusom smo nastavili prema Poljicima. Pojeli smo

marende i s puno volje i snage uputili se prema vrhu Ilijinog

brda. Očarala nas je prekrasna priroda, a

kad smo stigli na vrh, pogled na cijele

Konavle ostavio nas je bez daha kao i

molunska uvala i Bokokotorski zaljev. Na

vrhu brda se nalazi radar i Crkva sv. Ilije.

Umorni, ali očarani pogledom, krenuli smo

natrag. Svi zajedno uputili smo se prema

svojim domovima puni novih zanimljivih

saznanja i doţivljaja!

Antonela Dragović, 6. b

razred

5. a/5. b

6. a/6. b

7. a/7. b

8. a/8. b/8. c

mjesta

obilaska

Ĉilipi (Zavičajna kuća,

Crkva Sv. Nikole,

Konavoska mati), Poljice

(Ilijino brdo), Popovići

(Klaićeva spomen-ploča,

Banac, igralište)

Močići (Mitrej), Ĉilipi

(Zavičajna kuća., Crkva

Sv. Nikole, Konavoska

mati), Poljice (Ilijino

brdo), Popovići (Klaićeva

spomen-ploča, Banac,

igralište)

Gruda (galerija A. Ru-

sković), Pridvorje

(Samostan Sv. Vlaha ),

Ljuta (stupa i mlinica,

igralište)

Gabrile, Pridvorje,

Soko-kula, Vodovađa,

Ljuta (mlinica, stupa,

igralište)

Učenice 7. razreda uţivaju u

prirodi

RAZNOLIKOST NASTAVE

Page 33: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

33

IS IT HARD TO BE A TEENAGER

Teenagers have many problems in their lifes. We deal with them every day, no matter how hard are they.

I'm gonna tell you a little bit about my problems. Well, my problems are not so difficult, but sometimes they

can be so anoying. Mostly, a problem is about my parents. Mum is sometimes angry at me because of some silly

problems. Then I get angry on her. When I get into that situation, I call my best

friend to cheer me up. We usually go to the cinema, to watch some great movie; or

we go to the park. When we don't know what to do, we do our favourite hobby, we

draw. She's always there when I need her. We sometimes picture ourselves in some

crazy outfits. See, everything is better, when you have someone to share your

problems with. But, you don't have to be worried about your problems so much. If you

don' have a friend to help you, you can always do something else, like playing some

sports, dance, read some books, play computer games and other great things. In

my opinion I usually dance and sing. That's what makes me happy. When I dance and

sing, I forget out all my problems. If I'm bored, I often take a book and look at the beautiful pictures. Even if

you fight with your parents, you can also help them by washing the dishes, ceaning your room, or you can cook a

lunch. You can be very helpful by doing that. My parents never ground me, but if they do, it losts for 10

minutes. It's very funny. But you know, even if they are mad at me, I know they love me.

Problems, problems, they are always gonna be hard, but we are responsible to deal with them.

Adriana Brtan, 7. a

PARIS, LA CAPITALE DE LA FRANCE

Paris est une ville mystérieuse et magique, pleine de lu-

mière et de secrets. Elle est considérée

une des capitales mondiales de la mode et

du luxe. Pleine d'images, de récits histo-

riques, elle est aussi une ville romantique.

Bien des amoureux viennent à Paris pour

les jours d'amour. Ses monuments plus

fameux sont: cathédrale Notre-dame,

musée du Louvre, musée d'Orsay, Invali-

des, tour Eiffel, Arc de Triomphe ...

A proximité de Paris se trouve le château

de Versailles, résidence des rois de Fran-

ce au 12e et 13e siècle. J'adore Paris.

Les personnes célèbres de la France sont: Coco Chanel,

Edith Piaf, Emmanuelle Béart, Sophie Marceau, Yves

Montand …

PARIZ, GLAVNI GRAD FRANCUSKE

Pariz je tajnovit i magičan grad, pun svjetlosti i tajni.

Smatra se jednom od svjetskih

prijestolnica mode i luksuza. Slikovit i

pun priča iz povijesti, on je i grad

zaljubljenih. Mnogi zaljubljeni dolaze u

Pariz provoditi baš tu vrijeme zaje-dno.

Najslavniji spomenici ovog grada su:

katedrala Notre-Dame, muzej Louvre,

muzej Orsay, Invalides, Eiffelov toranj,

slavoluk pobjede… Nedaleko od Pariza se

nalazi dvorac Versailles, rezidencija

francuskih kraljeva u 12. i 13. stoljeću.

Ja oboţavam Pariz.

Slavne osobe iz Pariza su: Coco Chanel,

Edith Piaf, Emmanuelle Beart, Sophie Marceau, Yves

Montand ...

Mihaela Bergman i Marina Tomić, 8. c

Ivana Blaţević,

7. b

Ivana Blaţević,

7. b

Page 34: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

34

1. s njom pišeš

2. kućni ljubimac

3. prostorija u školi

4. sportski rekvizit

5. najljepše mjesto za odmor

6. dani bez nastave

7. odjevni predmet

Š 8. leteći sisavac

9. predmet u učionici

10. slobodno vrijeme u nastavi

11. kralj ţivotinja

12. iz nje učimo

P E 13. sluţi kao školski pribor

D 14. igraju se na igralištu

K 15. domaća ţivotinja

T 16. krava pase...

17.predmet u školi

18. ulaziš i izlaziš kroz njih

RAZBIBRIGE

Biseri iz klupe

Profesor engleskog jezika: Can you go to tajništvo and copy this?

Iz dječjeg pisma Bogu: Dragi Boţe, tko crta linije oko drţava?

Učenik: ―Umanjenica od riječi stablo je panj‖.

Učitelj: ―Zašto kasniš?‖ Učenik: ―Kasnim zato što ste došli prije

mene!‖

Učiteljica: ''Ivice, opet nisi bio u

školi ?''

Ivica: ''Baka mi je bila smrtno

bolesna!''

Učiteljica: ''Uvijek ista isprika.''

Ivica: ''I mi već sumnjamo da baka

glumi! ''

Autori: Mihaela Bergman i Marina

Tomić, 8. c

Page 35: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

35

Lijepa učiteljica Učiteljica: "Kada kaţem da sam

bila lijepa, to je prošlo vrijeme. Je li tako Ivice?"

Ivica: "Da, učiteljice, tako je."

Učiteljica: "Ali, ako kaţem da sam

lijepa, onda je to, Ivice, što ??!"

Ivica: "Onda je to šala, učiteljice!"

RECEPT ZA ĈOKOLADU

2 dcl vode

100 g kakaa

1 kg šećera

250 g margarina ili maslaca

500 g mlijeka u prahu

Dobro izmiješati kakao i mlijeko u

prahu. U loncu otopiti šećer u 2 dcl

vruće vode. U otopljeni šećer dodati

margarin ili

maslac. Kada se

margarin otopi,

lonac maknuti s

vatre, dodati

smjesu kakaa i

mlijeka u prahu i

sve dobro

izmiješati.

Kad smjesa

postane jednolična, izliti je na lim te

ostaviti da se suši cijelu noć.

Mihaela Bergman, 8. c

Jeste li znali?

da mačke ne osjećaju sladak okus

da je najjači mišić u ljudskom tijelu jezik

da komarci imaju zube

da izraz "mačak u vreći" potječe iz

uspomene na jedan trik, točnije prijevaru na

sajmovima iz 18. stoljeća. Naime, male svinje

bile su dopremane na sajam zatvorene u

vreći. Varalica bi često u vreću stavio mačku

umjesto male svinje i tako prevario kupca.

da su stripovi o Paju Patku zabranjeni u Finskoj jer ne nosi gaće

da puţevi mogu spavati čitave 3 godine

da zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtaţsiavnjima

zansntevknia sa Cmbargeida, njie vţano kjoim su roedsljdoem

npiasnaa slvoa u rčijei, jdieno je btino da se pvro i zdanje sovlo

nlaaze na sovm msjteu

da se u Pazinu, kad se odrţavaju Dani fantastike, u lokalnom kafiću

piće i hrana plaćaju onoliko kuna koliko je zbroj dvije kockice koje

baciš

da kada ljudima ponudite novu olovku, 97% ljudi će njome prvo

napisati svoje ime

da su se mještani na otoku Lastovu stoljećima trudili na svojim

krovovima podići što raznovrsnije

dimnjake pa je činjenica da ćete na

otoku, pogotovo među starijim kućama,

rijetko gdje vidjeti dva slična fumara

(dimnjaka)

da je znak za dollar - $ rezultat

prelaza od meksičkog "P's", znaka za

pezos, ili pjasters, ili djelomični znak za

osmicu. Teorija izvedena iz proučavanja

starih rukopisa objašnjava da je "S"

postupno počelo biti pisano preko "P",

čime se dobio znak koji je sličan dana-

šnjem "$". Autor: Petra Kukuljica, 8. a

Dida na roditeljskom Doveo Ivica djeda na roditeljski sastanak i pita ga učiteljica: "Ivice, zašto si doveo djeda na roditeljski sastanak?" Ivica će: "Zato što jedino on

slabo vidi."

Perica i kemija Poslije nastave, pita mama sina: ―Perice, što ste danas radili u školi?‖ ―Na kemiji smo radili pokuse s eksplozovnim materijalima.‖ ―Lijepo, a što ćete sutra raditi u školi?‖

―U kojoj školi?―

Ivica zna brojati

Dolazi Ivica sretan kući i kaţe

tati da je naučio brojati do pet i

počne brojati: 2, 3, 4, 5.

Tata: "A gdje ti je jedan?"

Perica: "Ostao u zadaćnici."

Page 36: ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

36

Autor:

Ivana

Blaţević,

7. b