ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

Click here to load reader

  • date post

    05-Oct-2021
  • Category

    Documents

  • view

    0
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of ZABAVNE STRANICE STRIP - skole.hr

List uenika OŠ Cavtat, Cavtat, br. 26, god. 24., veljaa 2012.
ZABAVNE
STRANICE
STRIP
2
veljaa 2012.
stranice ispisan e novim dogaanjima.
Okrenite ih i zav irite u nešto no
vo.
Moderno je imati osobnost.
Moda je prolazna ,
stil je vjean!
Teen moda
Tema broja
Teen moda.........................................18
Iz zbornice
Literarni kutak............................................26
Eko kutak..................................................30
Na satu....................................................32
Veseli me ponovo ponuditi Vam na itanje najnovija
dogaanja i zanimljivosti naših kreativnih stvaralaca
školskog lista. ivot škole toliko je sadrajan da je uz
sva nastojanja izazov prenijeti sve ono u emu smo
tijekom godine rasli. Neka medijska mo raspršivanja
informacija bude u korist doprinosa daljnje otvorenosti
naše škole na jugu Republike nam Hrvatske i najdraih
nam Konavala. Ma gdje god se nae zainteresiranih
zaviriti u naš list moete ga preporuiti i s mrenih
stranica škole.
2011./2012.
16. rujna:
su prisustvovali naši uenici.
edukativna prometna predstava za uenike niih
razreda.
urednica Modre Laste,
gospoa eljka Horvat-
21.rujna: U sklopu akcije "Budi jugaš - budi prvak", našu školu
posjetili su poznati "jugaši" Maro Jokovi, Paulo
Obradovi, Miho Bobi i Lucija Drobac, koji su se još
jednom mogli uvjeriti u ljubav malih Cavtaana prema
vaterpolu.
zemlje prigodnim plakatima.
21.listopada: Obiljeili smo Dan Opine Konavle.
10.studenoga: Susret s knjievnicom Nadom Mihokovi-Kumri
18.studenoga: U sklopu Dana sjeanja na
Vukovar, u predvorju naše škole
odran je prigodni program, kao i
u ilipima ispred Crkve sv. Nikole.
8.prosinca: U našoj školi odrana je predstava povodom Svetog
Nikole za uenike niih razreda.
23.prosinca: Boina predstava u predvorju škole
5
Prvi
VIJESTI IZ ŠKOLE
U Šibenik smo krenuli nakon doruka. Prošetali smo starim di-
jelom gradA i posjetili Katedralu sv. Jakova. Razgledavanje nam
se jako svidjelo jer smo imali vodiicu koja nam je sve vrlo za-
nimljivo priala i objasnila. I sami smo se iznenadili koliko toga
nismo znali, koliko ljepota vrijedi vidjeti i upoznati. Zanimljivije
od zanimljivijeg!
Dugo oekivana avantura je krenula u 7 sati iz Cavtata.
Prvi dan našeg razgledavanja po planu je bio Trogir,
no naalost nas je uhvatila kiša pa smo svratili u
u shopping u Emmezetu. enskom dijelu grupe ta
neplanirana aktivnost je još više uljepšala poetak
putovanja.
Posjetili smo Katedralu sv. Lovre.
Nakon šetnje i sladoleda uputili smo se u Šibenik.
Odsjeli smo u naselju Solaris, u hotelu Jakov.
Hotelom smo bili jako zadovoljni i sve nam se svidjelo
jer nam je najvanije bilo da smo svi zajedno i da se
provedemo kao nikad u ivotu.
NAPOKON DISCO!!! Nakon napornog dana jedva smo
doekali disco na gusarskom brodu.
Bila je to naša oaza na kraju dana (i svih ostalih noi).
VIJESTI IZ ŠKOLE
7
Po odlasku iz Šibenika, krenuli smo na Krku. Nakon vrue šetnje Krkom, otišli smo na jedva doekani
ruak u gradi Skradin. Eh, to je bila prava gozba!
Posjetili smo i Sokolarski centar Dubrava gdje smo vidjeli mnoge vrste sokolova i sova, slušali smo
jako neobino predavanje, a neki su imali priliku okušati se u hranjenju ptica grabljivica. Bio je to
jako edukativan i nadasve zanimljiv dan.
Kako je dan prolazio, no se bliila, tako je i naša radost i elja za odlaskom u disco bila sve vea.
Jedva smo doekali da se ušuljamo na taj gusarski brod i zaponemo svoju avanturu. Isplesali smo se
do mile volje, no kako to obino biva, morali smo malo i istraivati pa smo pošli vidjeti što je oko
diska. I tako—pronašli mi bazen koji je odmah iza diska—za goste kau... A mi smo dakako gosti pa
smo se odluili malo okupati i iskoristiti i taj benefit ovog maturalca i ludovanja! Meutim, radost
nam nije dugo trajala, došli su inspektori, profesori Cikati, Marti i Milii i uputili nas u sobe da
se presvuemo. Našem istraivanju došao je kraj.
Vrijedilo je!
DAN 3.
ZADAR U Zadru smo posjetili morske orgulje, Pozdrav suncu, zadarski Forum, izlobu
modernih zvona i Benediktinski samostan sv. Marije. Iz Zadra smo se uputili prema
Ninu i njihovoj poznatoj solani. I tu smo slušali predavanje iz kojeg smo zaista
nauili puno zanimljivih stvari o soli i samoj solani. U Ninu smo se odmarali, jeli,
pili i uivali. Nakon Nina uslijedio je povratak u hotel. Popodne smo proveli na
bazenima i toboganima, a naveer smo se spremali za izlazak. Bili smo sretni, ali i
pomalo tuni jer smo znali da nam je to zadnji zajedniki, maturalni izlazak i da
sutra moramo nazad u stvarnost, školu, knjige, ocjene... Tu veer izabrali smo
mistera i misicu ekskurzije, a to su Daniela Bariši i Juraj Obradovi. Takoer smo
izabrali i najplesae ekskurzije Antonelu Šabi, Juraja Maškaria i Andresa
Banovia. Posebne zahvale upuujemo našim profesorima I. Cikatiu, T. Marti, A.
Milii i A. Pobranu koji su nas strpljivo podnosili sve dane.
Antonela Šabi i Katarina Stanoš, 8. b
Ludi provod u
Juraj Maškari
prof. A. Pobran prof. T. Marti prof. A. Milii prof. I. Cikati
8
školi prigodno smo obiljeili
susretom s knjievnicom. Naime,
Mihokovi–Kumri.
nain predstavila svoja dva romana
Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, s kratkim osvrtom na
cjelokupno stvaralaštvo. Tako smo
itala je i pisala skrivajui se od
roditelja koji je nisu podravali u
tome da postane „danguba – tako
su u njenom kraju nazivali one koji
od motike više vole itati i pisati. S
petnaest godina je pod
pseudonimom na lokalnu radio
stanicu poslala dramu Poštar.
uredništvo je trailo da se u studio
javi autor tog djela. I uredniku i
roditeljima priuštila je veliko
Suzanu, Kristina
popis lektire za 7. razred.
Predstavljanju ovog romana u našoj
školi nazoili su uenici 5., 6. i 7.
razreda. Bili su oduševljeni priom
spisateljice.
knjievnica je predstavila i 4.
razredima naše škole. Ta,
dolasku djece na svijet.
knjini fond kupnjom
lektirnih knjiga Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, a i
knjievnica nam je
Mrazovac, Mje
iznimno zahvalni.
oduševljeni svime što su saznali u
razgovoru, zahvalili su se
je uenicima uputila rijei nade da
e se moda i iz njihovih redova,
osim ljubavi prema knjizi, roditi
još po koji ovjek od pera.
Mihaela Bergman, 8. c
Knjievnica s cavtatskim etvrtašima
ilipima su zapaljene svijee u ast
stradalima te sveta misa u Crkvi sv.
Nikole.
Kao i svake, tako smo se i ove
godine prisjetili 1991. godine, 20-
te godišnjice pada herojskog grada
ija je rtva utkana u slobodu i
neovisnost Hrvatske.
radova. Od pristiglih radova
nagradili uenike: Iva
prijenosno raunalo i
fotoaparat), Ivana Blaevi,
raunalo i prirunik za
U periodu koji slijedi
uenici e zajedno s
knjige tradicionalno se u
našoj školi provodi projekt.
Ove godine je projekt
LIKOVNO - LITERARNI NATJEAJ Natjeaj za izradu simbola škole i literarni natjeaj za uenike od 5.-8. razreda
sadravao anketu o italakim
uenike od 5. do 8. razreda i
istraivanje o knjinicama. Za najbolja
literarna ostvarenja uenicima su
su Marko Prkain, 5. r, Roko Curi, 6.r,
Petra Jagi, 7.r, i Daniela Bariši, 8. r.
Antonela Dragovi, 6. b
Prvi projektni dan ove školske godine
smo proveli vrlo kreativno i radno te
samo moemo rei da je bilo divno biti
dijelom i kotaiem ove
Moii
obišli smo Stonsku solanu,
sve ima soli te zašto se koristi kao i
š te t n os t o d p r e k om j e r n o g
konzumiranja soli.
istraivanja ispriali ostalim
priice koje su potom ispisali na
Sol
Sol. Uenici su bili rasporeeni po
radionicama te su
svi vrijedno stvarali
svoj doivljaj soli.
U predvorju škole
prezentacija gdje
i djelatnosti Stonske solane kao i o
svim hrvatskim solanama. Dok su jedni
sol predstavljali crteom i pjesmom,
drugi su nam kemijskim pokusima
predstavili kuhinjsku sol. Radionica
arolija kuhinjske soli predstavljena
nastala slikovnica Pustolovine zrna soli.
U drugom dijelu Projektnog dana,
uenici su dobili tekst pjesme Morska
sol (napisala ga je uiteljica za tu
prigodu) koji su trebali otpjevati i
osmisliti koreografiju. Radili su u dvije
grupe, a na kraju je svaka grupa
predstavila svoj uradak (otpjevala
pjesmu uz osmišljenu koreografiju).
Anela Topi, 7. b
predstaviti prvim izdanjem, prvom
ouvanja i predstavljanja kulturne
Rije je o projektu Osnovne škole
Cavtat koji je dobio i podršku
Dubrovako - neretvanske upanije, a
uenici ove škole.
osmislili su i dramatizirali tekst prema
kojem je nastao scenski igrokaz.
Stilizirane fotografije same izvedbe,
priu o Cavtislavi.
ovakav nain elimo da bude dostupna i
široj javnosti, prisutna i u budunosti da
ostavi trag zaviajne povijesti u obliku
slikovnice, što do danas nije uinjeno.
Njegovanjem zaviajnog izriaja
govorenja, te osvješujemo bogatstvo i
povijest Konavala - istiu voditeljice
koncept ove slikovnice.
baštini Konavala koja je satkana na potki
poznate legende.
prvak", našu školu posjetili su
poznati "jugaši" i reprezentativci
Miho Bobi, bivši igra i trener
juniora Juga Croatia osiguranja i
Lucija Drobac koji su se još jednom
mogli uvjeriti u ljubav malih
Cavtaana prema vaterpolu. Njihovo
openito, spoznali su kroz par
pitanja te ih prikladno nagradili
vaterpolo loptama i
trenerima Vlahom Lisom i
Matijanom Stanii jednoga dana
"jugaša prvaka".
lijepo ukrasili svoje
zajedništvu se Dramsko - literarno - recitatorska grupa
viših razreda OŠ Cavtat na vrlo zanimljiv nain bavila
Boiem i adventom sa svojim voditeljicama Ankom Jeli
Kovai i Tajanom Marti. Predstavili su, slikom i rijeju,
orginalne samostalne uratke u PP prezentaciji: ANEO
AKORDAVA AKUSTINU ARIJU ADVENTU.
13
14
Naša škola pridruila se je projektu koji provode škole iz cijele Hrvatske, a naziv projekta je
“itamo mi, u obitelji svi”. Nema kvalitetnijeg poticaja i uinkovitije metode svladavanja
tehnike itanja, nego kad uenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako itaju i kako uivaju
o proitanomu štivu. Projektom „itamo mi, u obitelji svi roditeljima skreemo pozornost na
injenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih niih razreda budu uzor svojoj
djecu u itanju, umjesto da ih tjeraju na itanje. No, ovim projektom roditeljim ne skreemo
samo pozornost na vanost itanja, ve ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na
razliite naine itaju sa svojom djecom te da tako provodei vrijeme doive lijepe trenutke
koje e dugo pamtiti. Hoe li moda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im
knjiniar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, ve ih je uputio što da ine i
motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju. Što uiniti ako tvoj prijatelj puši?
Pomozi prijatelju i objasni mu da
pušenje nije “cool”. Navedi mu
razloge: neugodan dah, smrdljiva
skriveki, svae s roditeljima, štet-
nost za zdravlje. Moda prijatelj
nee odmah prihvatiti savjete, ali
budi uporan, jer pravi se prijatelji
prepoznaju u nevolji.
ciju pušenja najbolje prihvaaju
kvih je najviše meu školskom
mladei. Upravo zbog te injenice
škola moe puno uiniti u prevenciji
pušenja. Svaka škola bi trebala
imenovati školski odbor za suzbi-
janje pušenja koji e organizirati i
koordinirati programirane aktivnosti
ske godine. Prevencija pušenja se
moe provoditi i unutar razre-dnog
odjela stalnim informiranjem o
posljedicama za naše zdravlje i oko-
linu. Uenici bi takoer mogli pro-
voditi (u sklopu sata kemije) razne
pokuse s duhanskim dimom.
zdravlje?
inju pušiti iz znatielje, neki da bi
izgledali odraslo, neki da razbiju
dosadu. Na alost, pušiti se poinje
iz zabave, no ono što uslijedi više
nije tako zabavno zbog toga što se
pušiti nastavlja, ne više iz zabave,
ve iz ovisnosti. Pušenje je upravo
to — bolest ovisnosti. A osim što
uzrokuje ovisnost, uzrokuje još
izaziva pucanje plunih mjehuria,
ile, smanjuje plodnost, uzrokuje
voza, nelagoda, tjeskoba i depre-
sija (tinejeri pušai 4 puta eše
razviju simptome depresije od ti-
nejera nepušaa).
drijela i jednjaka.
ganje duhanskom dimu iz okoliša.
Pušai iz svake cigarete udahnu
1/4 štetnih tvari dok 3/4 odlaze u
zrak pa osobe koje su u okruenju
pušaa pasivno puše.
PUŠENJE U ŠKOLI
Danas se sve više susreemo s pušenjem u školi. Koliko god govorili da je to ve iscrpljena tema, da se nema više što dodati, nikada nije dovoljno osvješivanja o tome koliko je pušenje štetno za zdravlje odraslog ovjeka, a još više za zdravlje djeteta. Jer, upravo je to uenik u petom ili osmom razredu — još uvijek dijete. Potreba? - nije! Zbog ega uenici poinju pušiti? Moe li škola što uiniti po tom pitanju? Vjerovat emo da moe!
Jeste li znali:
sluio kao dezinfekcijsko
pušaa za 14 minuta
nikotina, katrana, ugljinog
nalazi u akumulatorima)
- cijanid (jak otrov)
- amonijak ( sastojak sredstava
za išenje wc-a)
- naftalin (sredstvo protiv
tkiva—lešine)?
Ljepote pušenja:
zube utima
STRUNO RAZVOJNA SLUBA
SURADNJA RODITELJA I ŠKOLE (prema M. Rei: Kako mogu suraivati sa školom, Pedagoška biblioteka-biblioteka za
roditelje)
odrastanje, nalazi u situaciji da
svakodnevno izmjenjuje najmanje
imbenika (roditelji i uitelji).
razilaenja tih sredina i
imbenika, namee se potreba
organiziranja redovite, trajne i
kvalitetne suradnje roditelja i
škole. Ozbiljnija razilaenja ovih
vanih izvora utjecaja u
djetetovom ivotu mogu imati
Suradnja roditelja i škole ima vano mjesto u odgoju
djeteta, polazei ve od pretpostavke da jedino
skladno djelovanje razliitih odgojnih faktora potie
razvoj zdrave linosti.
sluba naše škole (pedagoginja, defektologinja,
knjiniarka), kao i razrednici i ostali uitelji Vašeg
djeteta u terminima navedenim na mrenim stranicama
škole (http://os-cavtat.skole.hr/roditelji/
informativni_razgovori_za_roditelje) – obratite
idejama.
(i roditelji i škola dijele obveze i ciljeve vezane
za odgoj djeteta), aktivna (potiu razvoj
djeteta), odgovorna (i roditelji i škola imaju
prava i dunosti spram djeteta).
Stvaranje kvalitetnih, redovitih i trajnih
partnerskih odnosa roditelja, uitelja i škole pravo je
i obveza i roditelja i uitelja i škole.
Upravo ovaj posljednji navedeni cilj bi eljeli staviti u
fokus, a s obzirom na specifinosti našeg kraja,
ouvanu tradiciju i obiaje, pozivamo vas na
sudjelovanje u kulturno-društvenom ivotu škole.
Nadolazee maškare, ili pak projektni dani, ili priredbe
kojima se svaki znaajan datum obiljei - Vi izaberite,
i zajedno s nama i svojom djecom podijelite radost
njihova odrastanja!
škole:
4. zajedniki sastanci roditelja, nastavnika i
uenika
7. zajednike akcije
za roditelje)
posjet nastavnika obitelji
sustavno stjee znanja i bude uspješno u
skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima
C) pripremiti dijete za mogunosti i
iskušenja koja ga ekaju u ivotu
D) pouiti dijete ispravnim ivotnim
Što ste radili prije?
Kao profesorica engleskog jezika
a za vrijeme fakulteta radila
sam svašta: bila sam sportski
animator, trener aerobika,
u Red Bullu...
Koji ste fakultet završili i što vas je potaknulo da baš to studirate?
Završila sam engleski i ruski
jezik na Filozofskom fakultetu u
Zadru. Ljubav prema jezicima,
prevelike osjeaje za
htjela studirati kineziološki
pruaju vei spektar zaposlenja,
Jeste li zadovoljni poslom koji
radite i što biste radili da ni
ste profesorica?
malo ljudi koji rade posao koji
vole i koji su oduvijek eljeli
raditi. Kako radim i kao
instruktor zumbe i aerobika,
postoji.
našoj, postoje djeca koja imaju
afinitet prema jezicima, a i ona
koja su sklonija prirodnoj grupi
predmeta. U globalu, zadovoljna
za moj predmet.
Što biste mijenjali u obrazovanju uope, a što u našoj školi?
Smatram da je obrazovanje u
hrvatskom školstvu na vrlo
provela izvjesno vrijeme radei
djeca iz odreenih naprednih
zemalja svijeta znaju. Uvjerila
uenika daleko prednjai nad
mijenjala ništa posebno, moda
bih dodala više izvanškolskih
(plesne) skupine i sl.
Profesorica ste s lijepim ukusom za modu. Koliko vremena posveujete modi i svakodnevnom sreivanju? Vaša najdraa marka?
Zaista ne posveujem previše
urbi, ali volim lijepu odjeu i
stiliziranost pa se zaista nalazim
u tome. Ima nekoliko marki koje
volim a meu najdraim su mi
Mango, H&M, Replay i UGG, a od
sportskih oboavam Adidas.
Ben Hur, Starac i more,
Suavemente, Sting, visok, crn i
markantan. (Smijeh).
Svim uenicima naše škole
poruujem da slijede svoje
za prijatelje i zabavu. I naravno,
da na putu snova ne izgube sebe.
Ivana Blaevi, 7. b
U zadnje dvije godine mnogo
je novih lica, profesora, u
našoj školi. Profesorica engle-
našu školu došla je prije dvije
i pol godine, a inae je iz
Splita. Voli modu, sport i sve
što vole mladi. elja naših
uenika bila je saznati nešto
više o omiljenoj profesorici
Slui li nam ona
bilo hladno? Odijelo
ipak ini ovjeka,
eljeli da nas drugi doivljavaju.
Odijelo je, dakle, vidljivi oblik
ovjekove unutrašnjosti. Odjea je
i pobune kao što je primjer kod
punkera, rapera i sl. esto se tine-
jderima ne svia sve što odrasli
ine ili jesu, pa ne ele nalikovati na
njih, i to pokazuju na nain koji im
je najdostupniji—kroz glazbu i
odijevanje.
mode
mlade ni stare. Kada gledamo stare
fotografije, vidimo da su ljudi od
davnine drali do mode. No, modna
razdoblja su nekada trajala puno
due nego danas. Tako je moda
baroka ili rokokoa (vrlo kieno raz-
doblje 17. i 18. stoljea) trajala
pedesetak godina, što je za
današnje pojmove nezamislivo.
našanja. Moda je,
dakle, nain odijeva
nja koji najprije
prihvati mali broj
mogu, što se mode
tie, podijeliti u 4
TEEN MODA MODERNO JE IMATI
OSOBNOST Razdoblje tinejderstva vrlo je kratko, ali je i jedno od najvanijih razdoblja u
ivotu ovjeka. Tada postajemo emocionalno i fiziki svjesni sebe. Brinemo se zbog
svojeg izgleda, elimo se svidjeti drugima...
TEMA BROJA
i vole se razlikovati.
bi izdvajali iz veine.
odjeu nose više godina.
Marija urkovi, uenica 7. a, ima
izraen stil odijevanja, u skladu s
osobnošu
kute i esto vam se ini da ste
jedinstveni, originalni, otkaeni jer
ste uglavnom u trapericama,
kariranim košuljama, traper jaknama
odjenuli uniforme. Jer, poput vas se
odijevaju milijuni mladih diljem
vlastiti stil odijevanja, vaš vlastiti
izbor, no on vam je nametnut preko
medija. Leerna i praktina sportska
odjea je prihvatljiva, ali barem
ponekad iskoite iz nje, i pronaite
nešto što je samo vaš stil. To ete
najbolje postii slijedite li sami
sebe, postavljajui pitanja poput
zaista lijepo, jesam li romantian/na
ili praktian/na, kakvom u odjeom
najbolje izraziti sebe, svoje osobine.
Autor: Petra Kukuljica, 8. a
19
njemu se vidi da se trudi stvoriti
svoj stil. Meutim, stila moe imati
i onaj tko ne mari za nj. I baš takav
stil je njegov stil. Stil nije samo
izgled, umijee ukusnog odijevanja,
što odmah primjeujemo zato što je
ta osoba nekako
posebna. Sve što
inimo, o emu
svoj, a ne proizvod potrošakog
koda. Svatko bi se trebao odijevati
onako kako mu se najviše svia i
kako najbolje odraava svoju
granicama normalnoga, jer
se u ekstravaganciji, pretjerivanju,
stil, ve bolest. Evo nekih stilova, a
ti otkrij svoj!
njeguj romantini stil. Romantian
je nositi šeširie i iskakane kapice.
Umjesto hlaa, uvijek odaberi
suknju. Uvijek izaberi pletene
rukavice, zimi pletene natkoljenice
bakin ili mamin ormar iz kojeg eš
izvui ipkaste košuljice.
suknje i haljine, imaš li na rukama
niz srebrnih prstena, a na nogama
obuu tipa opanaka—tvoj je stil
etno
su prirodni: pamuk, lan, svila, vuna.
Voliš sve što je staro,
iskonsko, a protivnik si
bluzama, hlaama, haljinama. U
tradicionalizmu, koji je vjean i
neprolazan. Tu su i krojevi koji su
izvan mode, ali i uvijek nosivi. Ovaj
stil pomalo miriše na engleski stil.
Britanci su poznati kao ljubitelji
tradicije u odijevanju. Voliš li
izrazito fine jednobojne tkanine,
dugim suknjama ili do koljena,
elegantne skupe cipele, torbice,
talje poput velikih, vrstih kišo-
brana i svilenih rubaca i ne osvreš
li se na svaki modni hit ve nosiš
samo ono što je tebi lijepo i što ti
lijepo stoji, ti si KLASIARKA.
Stilovi u našoj školi
svoj izraeni stil. Uglavnom su to
zasad sportski
nje.
sportskog stila
Dins, vjerovali ili ne, traje ve više od jednog
stoljea. Nuan je u svaijoj garderobi. Legenda o
dinsu poinje 1847., kada je sedamnaestogodišnji
mladi iz Bavarske Levi Strauss stigao u Ameriku
u potrazi za sreom. Ponio je samo jednu putnu
torbu i—elju za uspjehom. U San Francisku je
1873. patentirao radnike hlae od grubog platna
ne shvaajui da je time postao ocem jednoga od
najveih fenomena 20. stoljea.
20
koja ne miriše izazovno i bar pokat-
kad ne nosi šešir, ena je bez budu-
nosti.” Nošenje šešira pitanje je stila.
Sigurno je da ete, ako ste sportski
tip, radije nositi kapu sa šiltom, ali
ako ste romantini tip nosit ete
šešir. Šešir mora pristajati uz oblik
lica. Uz ovalno se mogu nositi svi
oblici šešira, okruglim licima pristaje
širi obod, a etvrtastima—nakrivljeni
obod.
Kravata
danas vaan detalj u modi, ona je
danas…