clubture-korice.indd 1 15.11.2007 3:40:10clubture-knjiga-HR.indd 2 15.11.2007 3:54:59clubture-knjiga-HR.indd 1 15.11.2007 3:54:57clubture-knjiga-HR.indd 2 15.11.2007 3:54:59studeni 2007.izdavaSavez udruga Klubtura/Clubtureglavna urednicaDea VidoviautoriSanjin Dragojevi, Kruno Kardov, Ivana Pavi, Katarina Pavi, Janja Sesar, Dea Vidovi, Emina Vinilektura & korekturaNataa SuliprijevodTatjana Vlaiproof readingSara Nikolidizajn & ilustracijeJadranko MarjanovifinancijeSofija Dobri & Ruica GajiadresaSU Klubtura, Svaiev trg 1, Zagrebtel+385 1 45 72 591fax+385 1 45 72 592e-mailclubture@clubture.orgurlhttp://www.clubture.org tisakGipanaklada750Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom broj 421-02/04-PP-7/01-2. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva, Zagreb, Kulanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hrMinistrastvo kulture Republike HrvatskeISBN 978-953-95994-0-7CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650514.Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Croatia ako nije drugaije izriito navedeno. Licencu moete nai na: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/2.5/hr/clubture-knjiga-HR.indd 3 15.11.2007 3:54:59clubture-knjiga-HR.indd 4 15.11.2007 3:54:59sanjin dragojeviVANOST MIKROIMPULSA U KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA7dea vidoviUVOD11dea vidoviRAZVOJ HRVATSKE NEZAVISNE KULTURNE SCENE (1990.2002.) ILI TO SVE PRETHODI MREI CLUBTURE13emina viniMREA CLUBTURE31emina viniCLUBTURE VREMEPLOV37CLUBTURE PROGRAMIdea vidovi & emina viniclubture hr49emina vinikultura aktiva53emina viniedukacija izgradnja kapaciteta civilnog kulturnog sektora57katarina pavi04-megazin za hakiranje stvarnosti63janja sesarportal kulturpunkt.hr, http://www.kulturpunkt.hr67emina viniregionalna inicijativa clubturea71VANO JE ZNATI!75kruno kardov & ivana paviCLUBTURE: PROFIL ORGANIZACIJA I SURADNIKE PRAKSE79CLUBTUREOVA LISTA107SADRAJ5clubture-knjiga-HR.indd 5 15.11.2007 3:54:59clubture-knjiga-HR.indd 6 15.11.2007 3:54:59PcLogodinjica jcdnc organizacijc ili mrcc nc ukazujc na dugo raz-dobljc ukoliko sc nc radi o ncproLnom sckLoru, odnosno civilnom druLvu. Tada sc ukupno vicnjc mijcnja i ovakva obljcLnica govori uprilogLvrdnjikojomscdajcpriznanjconimakojisuihncsamo uLcmcljili vc i vodili. To jc jo Lonijc ukoliko jc rijc o Jugoistonoj EuropiurazdobljukojckarakLcrizirasvcopcsmanjcnjcmcuna-rodnog inLcrcsa za rcgiju i rcgionalnc inicijaLivc.UcmuscdaklckrijcLajnauspjchaClubturca,ncsamouokvi-ruhrvaLskihvcircgionalnihLcposcbicccuropskihrazmjcra`Pri-jcsvcga,radisconovojgcncracijimrcaprojckLnogLipa.Mrcc osamdcscLih i dcvcdcscLih godina razdobljc kojc obiljcava bujanjc nadnacionalnih,poscbiccsLrukovnihmrcaukulLuri vocncsu naclombiLiprisuLaniusposLaviLikonLakL.Tosuprijcsvcgain-ormacijsko-komunikacijskc mrcc ija projckLna pozadina posLoji u vidu jaanja inormacijskog kapiLala i kapiLala zagovaranja pojcdinih inovaLivnihinicijaLivaishcmasuradnjc.PojcdinczcmljcEuropskc Unijc, jcdnako kao i mcunarodni projckLni i koprodukcijski naLjc-aji i oblici suradnjc, omoguuju i projckLnu suradnju kao izvcdcnu i drugu po vanosLi.NasuproLLomc,novcmrccprijcsvcgaunkcionirajukaohori-zonLalncprojckLncsuradnikcplaLormcopcraLivnogLipa.1cdino projckLnasuradnjadajcpojcdinimlanicamamogunosLopsLanka VANOST MIKROIMPULSA U KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA7clubture-knjiga-HR.indd 7 15.11.2007 3:55:01unuLar mrcc. OLud onc osnauju i prcpoznaju kulLurnc i sociokul-Lurnc razvojnc mikroimpulsc kao dominanLnu odrcdnicu djclovanja. Djcluju,daklc,udcccnLraliziranomokrujuiodkulLurncpoliLikc (bczobziraradilisconacionalnoj,rcgionalnojililokalnojrazini) Lrac dcccnLraliziranjc svih njczinih insLrumcnaLa (prijc svcga plani-ranja, zakonodavsLva i nanciranja) i mjcra (naLjcaji, nagradc, sub-vcncijc, uLcmcljivanjc zaklada iLd.).OLudjciupcLogodinjcmrazdobljumrccClubLurcmogucza-mijcLiLi Lri razvojna ciklusa: razdobljc uLcmcljcnja (prvc dvijc godi-nc), razdobljc izraziLo inLcnzivnc projckLnc suradnjc (sljcdcc dvijc godinc) Lc naposljcLku razdobljc orijcnLacijc prcma organizacijskom razvoju, podizanju kapaciLcLa Lc sLraLckom planiranju, kako na ra-zini ukupnc mrcc Lako i unuLar svakc organizacijc lanicc. Ovakav dinamianrazvojnijcosLaonczamijccnunuLarcuropskihokvira, Lako da sc govori o zagrcbakom iskusLvu dcccnLraliziranog djclova-nja,odnosnooparLicipaLivnojkulLurnojpoliLicikojabivazavijcna odozdo.To Lo jc ovaj razvojni ciklus prcpoznaL prijc svcga kao zagrcbaki govoriionunosLidaljnjcgdcccnLraliziranjamrccunuLarhrvaL-skih ali i curopskih prilika, i Lo prijc svcga kad jc rijc o 1ugoisLonoj Furopi. Akumulacija znanja i njcgovo kodiciranjc (pokazujc Lo i ova publikacija)ncsumnjivojamcuspjcnozapoinjanjcnovograzvoj-nog ciklusa klupski uLcmcljcnc kulLurc kao jcdnog od najinvcnLivni-jih izvoznih proizvoda hrvaLskc kulLurnc sccnc. Sanjin Dragojevi8clubture-knjiga-HR.indd 8 15.11.2007 3:55:019clubture-knjiga-HR.indd 9 15.11.2007 3:55:01clubture-knjiga-HR.indd 10 15.11.2007 3:55:01PrijaLclji mi csLo kau da nc kuc gdjc radim. 1a im na Lo odgovorim da moja mama na Lakav upiL kraLko odvraLi da nc radim u banci. Ili:Prijc nckog vrcmcna vozim sc Lramvajcm. Idcm u urcd. Vozim sc bcz karLc. I naravno, uc konLrolor. Vidim ga. Nisam raspolocna za nadmudrivanjc. On: Kartu. 1a uLim i goLovo ko iz rcvcra isucm osobnu. On poglcda mcnc pa osobnu pa mcnc pa kao da mu nijc ba najjasnijc zaLo mu dajcm osobnu, a nc karLu, piLa bih li imala ncLo proLiv da sicmo na sljc-dcoj sLanici. Dapac sjajno, Lo jc moja sLanica. NapusLimo Lramvaj i konLrolor odmah priupiLa zaLo ncmam karLu. Krcncm s priom o urbi, ivanoi, danu koji jc ncka sLrka-rka... Taman Lo zavrih nabrajaLi, upiLa mc: A gdje radite? Rckoh: Pa u Clubtureu. U butiku?, odvraLi mi konLrolor. Ma ne, u Clubtureu, to vam je NGO. KonLrolormcupiLnopoglcda.Kacm:panevladinaorganizacija koja djeluje u kulturi, zapravo na nezavisnoj kulturnoj sceni, okuplja or-ganizacijesasceneizcijelezemlje,potiemosuradnjumeunjima,alii razmjenu njihovog programa... Ma joj, idi vie da te ne sluam, i evo ti osobna! Osobna mi sc nala u rukama, a nogc vc krcnuc daljc od konLrolora dok sam jo govorila i govorila i govorila. Nckako sc i danas piLam jc li mc pusLio zaLo Lo sam mu bila sim-paLina ili zaLo Lo mu sc svidio ClubLurc` Dea VidoviUVOD11clubture-knjiga-HR.indd 11 15.11.2007 3:55:03clubture-knjiga-HR.indd 12 15.11.2007 3:55:04roctso tzvAN ovoatsTATchnolokcLransormacijckojcscLcmcljc,kakoManuclCastclls [CasLclls, :ooo.] opisujc, na inormacijskoj Lchnologiji u Sjcdinjcnim Amcrikim Dravama ,o-ih vodc prcma usposLavljanju inLcrakci-jcizmcudruLvaLcglobalncckonomijcisvjcLskcgcopoliLikc,ijc sc posljcdicc oiLuju u novim nainima proizvodnjc, komunikacijc i ivljcnja. Ova jc Lchnoloka promjcna bila osnova za druLvcno-cko-nomskc proccsc rcsLrukLuriranja Lijckom 8o-ih, a poLom i o-ih. FlcksibilnosL upravljanja, nova i jcLina radna snaga, dcccnLralizacija i umrccnosL poduzca, svc vca indusLrijalizacija i cksibilno rad-no mjcsLo poLaknuli su brojnc rcorganizacijc u poslovnim LvrLkama, ali i brojnc drugc dramaLinc posljcdicc u Lchnolokom, poliLikom, ckonomskom, druLvcnom i kulLurnom ivoLu. Na polju kulLurc dolazi do sLandardiziranja unuLar kojcg amcrika kulLura lako zauzima glavnc pozicijc irom svijcLa i prcuzima domi-nacijuulokalnimkulLurama.KaoodgovornaLodolazidosvcvcc brigc za lokalno i rcgionalno, koju svc jasnijc i inLcnzivnijc promovi-raju i curopskc kulLurnc poliLikc. Fkonomija jc ncodvojiva od novih LchnologijaivczanajcuznjihovukonLrolu.No,kakonasFrcdcric Jamcsonupozorava,mocmogovoriLiiovczamakulLurnogicko-nomskog, gdjc sc proizvodi kupuju prijc svcga zbog imida a nc Loli-dea vidoviRAZVOJ HRVATSKE NEZAVISNE KULTURNE SCENE (1990.2002.) ILI TO SVE PRETHODI MREI CLUBTURE13clubture-knjiga-HR.indd 13 15.11.2007 3:55:06ko zbog njihovc uporabnc unkcijc. UosLalom, 1amcson nadaljc izla-c da jc ormirana cijcla indusLrija kojoj jc cilj bio osiguraLi Lo bolju Lrinupozicijusvakogproizvoda.Naravno,rijcjcomarkcLingu koji dizajnira imid roba, pa Lako on posLajc La vana spona kulLurc i ckonomijc. DruLvo dcvcdcscLih jc druLvo imida, u kojcm sc roba naprosLo csLcLski konzumira. I Lu 1amcson nalazi vczu ckonomskog i druLvcnog [1amcson, :oo.], pri cmu sc Laj cckL ponajboljc vidi u svakodncvnom ivljcnju kulLurnc poLronjc, gdjc sc svc ljudskc ak-LivnosLi prcLvaraju u kupovanjc, a i Michacl Hardt i Antonio Ncgri u Imperiju upozoravaju na nckc posLmodcrnc Lcorijc kojc vide nepresta-nu kupovinu i potronju roba te slike koje ih predstavljaju kao paradigme postmodernogiskustva,naekolektivnoputovanjekrozhiperstvarnost [Hard i Ncgri, :oo: ]. Vano jc isLaknuLi da su dcvcdcscLc unuLar kulLurnog polja doni-jclcjojcdancnomcn,aLojcucsLaloormiranjckulLurnihmrca kojcuLovrijcmcposLajuvrlopopularnaorganizacijskainrasLruk-Lura u Europi. Nckc od njih su nacionalnc, dok brojnc drugc zapravo pokrivajupodrujckojcjcircoddravnoga,LcsuLakoormiranc inLcrnacionalnc mrcc. Osnovanc su radi cksibilnih naina surad-njcLcsusrcLasvojihlanovakojidijclcslinciliisLcproblcmciza-jcdnikc inLcrcsc. Njihova popularnosL proizala jc iz injcnicc da su svojim lanovima osiguralc razliiLc kanalc komunikacijc i suradnjc kroz razmjcnu inormacija puLcm mailing-lisLa, kroz rcdovnc susrcLc na koncrcncijama, scminarima, radionicama, kroz zajcdniki rad na projckLimailikrozkombinacijunavcdcnihmogunosLi.McuLim, do danas nisu usposLavljcni kriLcriji na Lcmclju kojih bi bilo moguc valoriziraLi rad mrca, pa jc Lcko govoriLi kojc su sc od njih pokazalc uspjcnijimaiunkcionalnijimaoddrugih.OvajLrcndslijcdilcsui posLLranzicijskc zcmljc kojc pokrcu i ukljuuju sc u brojnc mrcc. U razmaLranju poliLikog, kolckLiviLcLi zauzimaju vano mjcsLo i Lo upravo ono mjcsLo kojc jc poliLiki odgovor na globalizaciju. ZaLo sciusposLavljajuprogramikolckLiviLcLainjcgovogouvanja,nau-Lrbindividualnogipojcdinanogkojcpropagiranoviglobalnisu-sLav. Nc zaboravimo da su dcvcdcscLc propagiralc idcologiju Just do it! i Be yourself! Tako dcvcdcscLc, kako nas upozorava Charlcs Eschc, i u okviru likovnih umjcLnosLi nasLojc susLav prilagodiLi individual-nom umjcLniku, a nc prcispiLaLi sam susLav [Fschc, :oo: o:]. UnuLar Lakvog susLava, lokalnc inicijaLivc kojc su sc rairilc od src-dincdcvcdcscLihprcdsLavljalcsuoLvorcnincspuLanprosLordru-Lvcnog, umjcLnikog i kulLurnog ckspcrimcnLa, iskoraka i odgovora na posLojcu kulLurnu ponudu. Fschc isLic da su umjetnici i kulturni radnicikojipromiuizagovarajutakvudjelatnostsmjeteniunutarpo-litikeigospodarskehegemonijekapitalizma[Fschc,:oo:o].No, kolikogodLahcgcmonijaugroavanjihovupoziciju,onajcujcdno iopravdanjczadrugaijcLipovcdjclovanja.NjihoviprojckLimogu 14clubture-knjiga-HR.indd 14 15.11.2007 3:55:06djclovaLi kao angairani i nczavisni clcmcnLi, koji iako su u susLavu, imajupravanadrugapravilajcrsunjihoviinsLrumcnLiprijcsvcga umjcLniki i kulLurni. Ovi projckLi su, poscui za drugaijim i razli-iLim prisLupima i odnosima, upozorili na Lo da kulLura nacijc, spck-Lakla i poLronjc nijc jcdina mogua opcija. Fkonomski rasL i indusLrijska proizvodnja u razvijcnim zcmljama osiguralc su cksibilnosL rada, smanjcnjc radnih saLi i povcanjc bo-gaLsLva.SLvaranjcmslobodnogvrcmcnaiosiguravanjcmdovoljno srcdsLava,radnicisusposobnisudjclovaLiumasovnojproizvodnji i konzumaciji roba. McuLim, razvoj Lchnologijc i ormiranjc novih druLvcnihuvjcLauLjccalojcnaormiranjcnovihmogunosLi.Fs-chc isLic vanosL razliiLih mogunosLi kojc nas u okviru kolckLiv-nogdjclovanjapoLiunanovcopcijcpromiljanjaioblikovanjaLc nas inc drugaijima od onog nacg uobiajcnog. Nadaljc, on smaLra da Lakvc mogunosLi Lrcba sLvoriLi za umjcLnikc, kulLurnc radnikc, publikuigradovc.IsLovrcmcnonaglaavadasumogunosLipro-mjcnjivc i ncodvojivo povczanc s konLcksLom unuLar kojcg nasLaju. SLoga, da bi sc onc pojavilc, mora postojati mjesto, trenutak i skupina ljudi [Fschc, :oo: o]. Kada jc rijc o Hrvatskoj, posLojci prosLori kulLurcnisubilimjcsLaovakvihpromiljanja.SLogasuorganizaci-jcnczavisnckulLurcbilconckojcsusLvorilcmjcsLoiLrcnuLakza razmiljanja koja nadilazc piLanja nacionalnc kulLurnc poliLikc i us-posLavljaju nova, oLvorcna i nczavisna glcdiLa. Poglcdajmo kako sc pria razvijala... oxvta zA sttxuPocLkom o-ih, s raspadom komunizma, vicsLranakim izborima i proglacnjcm nczavisnosLi, Rcpublika HrvaLska zapoinjc Lranzicij-skiproccs.NjcganasamompocLkupraLc,oLcavajuiusporavaju raLnarazaranjakojaposLajuopravdanjczasvcpopraLncncgaLivnc manicsLacijc Lranzicijc. RaL i ckonomska rcccsija koja mu sc pridru-ila zajcdniki vodc k vclikom druLvcnom raslojavanju i osiromac-nju. Mnogobrojno sLanovniLvo osLajc bcz zaposlcnja i bcz osnovnih prihoda, dok isLovrcmcno malobrojni pojcdinci sLjcu bogaLsLvo prc-ko noi i ulazc u javnu scru. UsmjcrcnosL na obranu zcmljc i dczo-rijcnLiranosLkojavladausvimscgmcnLimadruLvauLjccalisuna smanjcnjc kulLurnc proizvodnjc javnog sckLora.PrcsLankomraLaipovraLkomprcosLalogLcriLorija,HrvaLska, kako navodi Vjcran Katunari, ulazi u novu azu svojc Lranzicijskc povijcsLi, koja sc usrcdoLoila na gospodarski i kulturni razvitak [8: ::,]. UnaLo ovom lijcpom odrccnju hrvaLskc poliLikc, sLvarnosL jc bila ncLo drugaija. Zcmlju praLi privaLizacija i korupcija Lc klijcnLc-lisLikc mrcc u javnim usLanovama i poduzcima. Ovakva siLuacija nc pogodujc dcmonopolizaciji mcdija, rcsLrukLuriranju pravnog su-15clubture-knjiga-HR.indd 15 15.11.2007 3:55:06sLava Lc sLvaranju civilnc kulLurc, Lo bi osiguralo razvoj dcmokraci-jc. HrvaLska sc zapravo nosi s onim isLim izazovima koji su pogodili i drugc posLkomunisLikc zcmljc [Sbcrg, :oo6: ]. Iako sLanovni-Lvo prihvaa novc clcmcnLc i nacla libcralnc dcmokraLizacijc, ono, kako pokazujc isLraivanjc Sociokulturni aspekti tranzicije, ipak iska-zujc nczadovoljsLvo zbog korupcijc usLanova i novog poduzcLnikog sloja koji unkcioniraju prcma principima vcza a nc sposobnosLi [Ka-Lunari, 8]. 1cdan od rczulLaLa ukupnog sLanja jcsL i svojcvrsni povraLak Lra-dicijskojkulLurikojasvojcuLoiLcimaupoliLikom,druLvcnom ikulLurnomkonsLrukLukojivladauHrvaLskoj.TadanjahrvaLska kulLuraocjcnjivalasckaonacionalnaizaLvorcna,urbanakulLura ikulLuramladihjczaposLavljcna,aodluivanjaukulLurinisubila javnaiLransparcnLna[CvjcLianin,KaLunari,:oo.].AndrcaZla-tar kulLuru o-ih odrcujc kao cLnoccnLrinu, ncokonzcrvaLivnu, upucnuuprolosL,auLorccrcnLnu,auLisLinuikscnoobinuLc naglaavadajcovakvakulLurarczulLaLkulLurncpoliLikcHrvatskc dcmokratskc zajcdnicc (HDZ) [ZlaLar, :oob].KulLurnaprogramskadjclaLnosLjcsmanjcna,kulLurnabaLina zaposLavljcna, a obnova kulLurnc inrasLrukLurc sc nc provodi. Uspr-kosLakvomsLanju,mocmokonsLaLiraLidajcHrvaLska,zarazliku od nckih drugih Lranzicijskih zcmalja Jugo istonc Europc, uspjcla sauvaLisvojkulLurnipogon.Naimc,kulLurncsuusLanovcuspjclc opsLaLiinasLaviLiunkcioniraLi,audrugojpolovicio-ihakjc ipovcanonjihovonanciranjc.OsimLoga,vcinaobjckaLakulLu-rc(izuzcvnpr.kinodvorana)nijcrasprodana,LcLakoosLajuuvla-sniLvu dravc ili gradova, imc jc sauvana njihova javna, kulLurna unkcija. Iako ovaj Lrcnd ima niz kaLasLroalnih uinaka na nasLanak irazvojdrugihoblikaiakLcraukulLurnomivoLuzcmljc,onipak djclominopogodujcormiranjunczavisnckulLurncsccnc.Zahva-ljujuiopsLankuLogkulLurnogpoljakojijczasLaonaosLavLiniiz vrcmcna socijalizma i nijc provco sLrukLurnu Lranziciju, novoosno-vanc kulLurnc i umjcLnikc organizacijc imalc su okoLali i zasLarjcli susLav koji ih jc mobilizirao i moLivirao na djclovanjc kojc uvodi novc nainc organiziranja i unkcioniranja Lc promovira drugaijc i oLvo-rcnijc kulLurnc i umjcLnikc proizvodc. xutTuaNA rottTtxA NA oorusTuPromjcnc kojc su zahvaLilc svc scgmcnLc druLva i prouzroilc poli-1Albanija, Bugarska i Rumunjska su one tranzicijske zemlje Jugoistone Europe kod kojih je dolo do gotovo potpunog kolapsa kulturne proizvodnje. Dravna ulaganja svedena su na minimum, a posljedice takve prakse vidljive su u velikom postotku (u Albaniji skoro 70%) zatvorenih kulturnih institucija, divljoj privatizaciji, migraciji umjetnika prema dru-gim zemljama i sl. 16clubture-knjiga-HR.indd 16 15.11.2007 3:55:06Likc, socijalnc i gospodarskc krizc u kulLuri su nailc na prosLor koji nijc bio sprcman na njih. UosLalom, od kulLurc sc ockivalo da Lran-sormaciju provcdc samosLalno i bcz podrkc poliLikc, gospodarsLva idruLva.PosLojcikulLurnipogonnijcsLimulirannakrcaLivnosL, niLi jc sLimuliran za Lransormacijc na razini proizvodnjc i csLcLikc. UraLnimjcgodinamaukulLurioiLpovraLakidcnLikacijskom modclu koji izjcdnaava dravu, naciju i kulLuru, a kulLurna poliLika jc impliciLna i ona koja jc najmanjc radikalno mijcnjana. Kako ZlaLar naglaava, mogla bi se konstatirati potpuna odsutnost kulturne politike tog vremena [ZlaLar, :ooa]. Tako sc o njoj nc moc govoriLi na razi-ni sLraLcki osmiljcnog i usvojcnog dokumcnLa:, vc cvcnLualno na raziniposLupakaisLavova.DravasczakulLurubrinulanarazini nanciranja i konLrolc ravnaLcljskih pozicija javnih insLiLucija u kul-Luri prcma principima poliLikc podobnosLi i ncpoLizma, a svc snagc jc usmjcravala na povraLak Lradicijskoj kulLuri, podravanjc kulLurc s nacionalnim prcdznacima i povijcsnim spckLaklima. IzosLala jc briga za drugo i manjinsko, mcunarodna suradnja nijc vicna kao poclj-naipoLrcbna,aodsusLvodijalogaioLvorcnosLiprcmakorisnicima uobiajcna su slika. Financijskc poLporc bilc su rczcrviranc za javnc usLanovc u kulLu-ri, dok za osLalc izvan javnog sckLora nisu posLojali kriLcriji i nacla nanciranja.PriLomjcsrcdinjcmjcsLouadminisLracijiiodluiva-nju imalo Ministarstvo kulturc RH. S uvocnjcm Lzv. modcla jav-nih poLrcba . oLvaraju sc jcdnogodinji javni naLjcaji na kojc sc mogu prijaviLi insLiLucijc, pojcdinci i grupc sa svojim programima, o kojimaonda,poprincipuonogaLojcuinLcrcsuRcpublikcHrvaL-skc,odluujukomisijckojcimcnujcMinisLarsLvo.Dakako,odlukc su sc donosilc prcma idcolokom kljuu i mcLodi koja jc odobravala ono Lo jc sluilo promociji nacionalnog. Vodci sc ovim principima, komisijcsuncrijcLkoosLavljalcposLranimnogobrojncumjcLnikc programc i projckLc [ZlaLar, :ooa]. Zbog ncmogunosLi nanciranja od sLranc nacionalnc i lokalnih razina, brojni akLcri na kulLurnoj i umjcLnikoj sccni okrcu sc mc-unarodnim ondacijama, a kao jcdna od vodcih ondacija pokazala sconaSoroscvaLj.Institutotvorcnodrutvo Hrvatska.Mcu-Lim, svi oni koji su dobili poLporu navcdcnog InsLiLuLa bili su ocijc-njcni kao ncpodobni i opasni za dravu. Usprkos Lakvoj cLikcLi, oni su uspjcli osiguraLi prcpoznavanjc u zajcdnici, na nain da su ponu-dili drugi Lip kulLurnc i umjcLnikc praksc Lc Lako HrvaLsku drali u doLicaju sa suvrcmcnim svjcLskim Lrcndovima na kulLurnoj i umjcL-nikoj sccni. Porcd navcdcnih idcolokih uvjcLovanja pri nanciranju, posLojali 2Prvi dokument, Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvjetaj, napravljen je na poticaj Vijea Europe u okviru Europskog programa vrednovanja nacionalnih kulturnih poli-tika, a objavljen je 1998. na hrvatskom i engleskom jeziku.17clubture-knjiga-HR.indd 17 15.11.2007 3:55:06su, a i do danas su sc uglavnom odrali, principi po kojima sc svima onima koji nc pripadaju javnom sckLoru u kulLuri mogu nanciraLi samo njihovi programi, ali nc i osnovni Lrokovi inrasLrukLurc, Lzv. hladni pogon. Ova logika nanciranja prisuLna jc kako na nacional-noj Lako i na lokalnim razinama, pa Lako u njihov susLav nanciranja navcdcnih Lrokova ulazc iskljuivo insLiLucijc kojc su im u vlasni-Lvu. PriLom na navcdcnc sLavkc oLpada oko , ukupnog godinjcg budcLa, a onaj mali osLaLak namijcnjcn jc kulLurnim i umjcLnikim programima za koji sc naLjcu i kulLurnc usLanovc i svi oni koji pri-padaju privaLnom ili civilnom sckLoru, a djcluju u podruju kulLurc. Njihov jc opsLanak Lako konsLanLno upiLan. U ovakvim okolnosLima ncjcdnakihuvjcLazasvc,javnikulLurnisckLornijcbiosLimuliran za provocnjc LransormaLivnih modcla, vc sc u sLalnom sLrahu za odravanjcm uljuljkao u vlasLiLu LromosL i ncsposobnosL da odgovo-ri na novc druLvcnc i kulLurnc izazovc. KulLuruLranzicijskihzcmaljaLijckomdcvcdcscLihpraLiipiLanjc vlasniLva, odnosno priLisak oLvaranja prcma kulLurnom LriLu. Na-imc, privaLizacija koja jc zahvaLila gospodarsLvo prcncscna jc i na po-ljc kulLurnc proizvodnjc, i Lo jcdnako ncLransparcnLno, ncsusLavno iskrajnjcdcvasLirajuimposljcdicama.Takojcvcinazcmaljapri-vaLnom sckLoru zapocla prodavaLi kulLurnc insLiLucijc kojc su bilc u vlasniLvu dravc, a podrujc kojc jc obuhvaLio ovaj proccs jcsL prijc svcga kulLurna indusLrija. Proccs privaLizacijc sc mcu Lranzicijskim zcmljama razlikujc samo u normiranosLi i brzini njcgovc provcdbc. UHrvaLskojscLakoprivaLizacijaponajvicosjcLilauizdavaLvuLc lmskoj i glazbcnoj indusLriji, kojc su u Lakvim okolnosLima goLovo upoLpunosLincsLalcLcsusprivaLizacijomzapravosamozapoclc Lcak, dug i iscrpljujui oporavak. stosooA uoauztvANJAUdrucnja graana uLisnuLa su u samc Lcmcljc dcmokracijc pa sLoga niLincudidajcpravonaudruivanjcsLandardrazvijcnihdcmo-kraLskih srcdina. Pojcdinci udruivanjcm posLiu zajcdnikc ciljcvc, a ujcdno dobivaju insLiLucionalni okvir i sLabilnosL djclovanja. Udru-cnja obavljaju ncproLnc djclaLnosLi, Lo znai da nc posLiu proL, aukolikogaosLvaruju,ondascondirckLnovraauorganizacijuili korisLi za buduc programskc akLivnosLi. PromjcncuzrokovancLranzicijomimalcsuizravncposljcdiccna razvoj i ulogu civilnog druLva kojc poprima svc vaniju ulogu u po-liLikom, gospodarskom i druLvcnom razvoju zcmljc. Ono sc pojav-ljujc kao ozbiljan posrcdnik socijalnih inLcrcsa graana i Lako posLajc konkurcnL posLojccm susLavu. PriLom civilno druLvo Lranzicijskih zcmalja nailazi na niz problcma, koji sc prijc svcga mogu vidjcLi u po-liLikoj kulLuri koja nc osigurava uvjcLc za razvoj ovog sckLora. Slina 18clubture-knjiga-HR.indd 18 15.11.2007 3:55:06jc siLuacija i u HrvaLskoj, gdjc jc dcvcdcscLih sLrukLura civilnog dru-Lva jo uvijck ncrazvijcna, a njcgov jc uLjccaj u podrujima javnih po-liLika ncdovoljan. Na njcgov razvoj i sLaLus zasigurno uLjcu nasljca iz vrcmcna socijalizma Lc raLna sLradanja, humaniLarna i gospodar-ska kriza, ali i auLoriLaLivan poliLiki rcim. U Lo sc vrijcmc ormiraju udrugckojcsuusmjcrcncnarazvojljudskihprava,dcmokraLizaci-jc,humaniLarnapiLanjaisl.Iakobrojncmcunarodncorganizacijc podupiru njihovo djclovanjc, drava i javnc insLiLucijc nc prihvaaju suradnju s ovim sckLorom. Slubcna poliLika civilno druLvo vidi kao podrujc kojc zagovara nchrvaLskc inLcrcsc [Bcovan, :oo.].RazvojcivilnogdruLvasvakakojcusporiloincuinkoviLoza-konodavsLvokojcjcLck,.prihvaLiloZakonoudrugama.Kako upozoravaGojkoBcovan,HrvaLskajcmcusvimLranzicijskim zcmljamaimalazasigurnonajduiproccsdonocnjazakonakojim sc rcgulira ljudsko pravo na slobodno udruivanjc. Duina ovog pro-ccsa Lc niz ncusLavnih odrcdbi kojima sc ograniava sloboda udrui-vanja, a kojc su bilc sasLavni dio prvog Zakona o udrugama iz ,., samo su poLvrda da HrvaLska krajcm :o. sLoljca nijc zadovoljavala curopskc sLandardc civilnog druLva. AkLivnosLi udruga bilc su pod konsLanLnom paskom Dravc, a mogunosLi zabranc njihovog rada prcdsLavljalc su oLvorcnu prijcLnju. Zakon jc rcvidiran :oo. i Lada jc konano ukinuLo njcgovih 6 ncusLavnih odrcdbi [Bcovan, :oo.].Prvi znaajan pomak u odnosu prcma civilnom druLvu mocmo vidjcLi u 8., kada sc osniva Urcd za udrugc Vladc Rcpublikc Hr-vatskc, koji pokuava omoguiLi nanciranjc udruga na Lrogodinjoj razini. Ovo nasLojanjc jc, smaLra Bcovan, svojcvrsni poLicaj razvoju civilnog druLva u nas. No, znaajniji sc pomak osLvarujc Lck nakon :ooo.kadascpovlacmcunarodncondacijc,alikadascisLovrc-mcno oLvaraju i novi izvori nanciranja na dravnoj i lokalnim ra-zinama. rAaAtstNt svtJsT DcvcdcscLc su sc pokazalc kao godinc kojc su iLckako bilc pogubnc za Lipovc kulLurnog i umjcLnikog promiljanja koji nisu bili nosiLc-lji dominanLnih csLcLskih, idcolokih Lc poliLikih konccpaLa i idcja. Paralclno s ovom kulLurom od sLoljca scdmog pocla jc nasLajaLi skupina organizacija koja jc hrvaLsko druLvo osvjcila novim krca-Livnim snagama umjcLnikog, kulLurnog i druLvcnog djclovanja. 3Sabor je 2001. donio Zakon o kulturnim vijeima pri Ministarstvu kulture.4Pri Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba djeluje Komisija (danas Vijee) za urbanu kulturuikulturumladihkojaimasavjetodavnuuloguokoodluivanjafinanciranjapro-grama udruga graana koje djeluju na ovom podruju kulture. Tek 2004. s donoenjem Zakona o osnivanju kulturnih vijea upanija i gradova koji imaju vie od 30 tisua stanov-nika i drugi hrvatski gradovi osnivaju slina vijea.19clubture-knjiga-HR.indd 19 15.11.2007 3:55:06TakvcorganizacijcincnczavisnukulLuru.Radiscosamoosno-vanim organizacijama kojc nisu u vlasniLvu dravc, grada ili nckih LrcihsubjckaLa,ukojimaosnivaiilanovisamosLalnoodluujui upravljaju organizacijama, a nancijski nc ovisc iskljuivo o jcdnom izvoru nanciranja Lc samosLalno odluuju o njima. UnuLar ovog po-lja ormira sc sccna oko kojc su okupljcnc organizacijc kojc unkci-onirajuLakodasuusmjcrcncnanovcoblikcorganiziranjaLcnovc nainc i sadrajc djclovanja. Njihova organizacijska sLrukLura najc-c jc posLavljcna horizonLalno, a novim nainima djclovanja pomi-ugraniccLcprcispiLujuirazmaLrajukulLuru,umjcLnosL,druLvo, ckonomijuipoliLiku.Nadaljc,oncsuoLvorcnczasudjclovanjc,di-naminc su i cksibilnc u radu i djclovanju Lc su orijcnLiranc prcma lokalnim srcdinama, a cnLuzijazam i csLo volonLcrski rad njihova su prcdnosL. AkLcri nczavisnc kulLurnc sccnc sLvaraju prcduvjcLc za rcalizaciju umjcLnikog i kulLurnog, gdjc pojcdinci okupljcni u grupc djcluju kao suvrcmcni kulLurni mcnadcri. Njihov nain organiziranja vodi prc-maormiranjuonihsadrajakojisLvarajunovupubliku.Nczavisnc kulLurncorganizacijcjavljajuscupodrujuLrans ormacijconda-njckulLurncsvakodncvnicc,kaoprovodiLcljiccinovaLivnih,acsLo i provokaLivnih umjcLnikih i kulLurnih praksi, ali i kao vani akLcri u oblikovanju kriLikc svijcsLi. Ti pojcdinci i grupc oLvaraju novi pro-sLordruLvcnogangamana,LracdrugaijiLipdruLvcnckomuni-kacijc i zalau sc za slobodno iskazivanjc najrazliiLijih sLavova. NczavisnakulLurnasccnadugoscvrcmcnapovczivalasalLcrna-Livnom kulLurom. Tako brojni auLori, govorci o njoj, poscbicc kada govorc o konLcksLu dcvcdcscLih, poscu za Lcrminom alLcrnaLivna. Tako npr. Andrca ZlaLar, govorci o kulLuri s kraja prolog sLoljca, alLcrnaLivom oznaava podruje svih onih kulturnih i umjetnikih inici-jativa koje su se meusobno nepovezane odrale mimo dravnog nan-ciranjaipodupiranjakulture[ZlaLar,:ooa:6,].KakonadaljcZlaLar pojanjava, radi sc o onim projckLima koji nemaju zajedniki nazivnik u poetikom, estetskom ili ideolokom smislu [ZlaLar, :ooa: 6,], Lc na-glaavakakoovaalLcrnaLivnakulLuranijcisLaonakojunalazimo na Zapadu. ZlaLar smaLra da ono Lo vcc akLcrc ovako oznacnc al-LcrnaLivc jcsL njihov vrijcdnosni susLav koji jc u mogunosLi produkte umjetnikeikulturnescenevaloriziratiusuvremenommeunarodnom kontekstu [ZlaLar, :ooa: 6,]. AlLcrnaLivnu kulLuru razmaLra i Dcjan Kri, koji smaLra da jc ona Lijckom dcvcdcscLih prola kroz nckoliko aza. Prvu vidi kao nasLa-vak na ,o-Lc i 8o-Lc i Lu jc ona svojcvrsni izazov dominanLnoj, cliLnoj, Lradicionalnoj i visokoj kulLuri. Ona, smaLra Kri, inzisLira na radi-kalnom. To jc, kako smo vc upozorili, isLa ona kulLurna proizvodnja koja ncma osiguranu nancijsku poLporu od sLranc dravc ili grado-va,vcjcusmjcrcnanamcunarodncondovc.Usvojudruguazu 20clubture-knjiga-HR.indd 20 15.11.2007 3:55:06alLcrnaLivnakulLuraulazikadaposLajcmarginalnaisubkulLurna, asvojcuLcmcljcnjcnalaziucLikom,zagovarajuincnasiljc,borbu proLivdiskriminacijc,ravnopravnosL,jcdnakcmogunosLiislino. Takva alLcrnaLiva prcma Kriu naglaava otvorenost prostora za Dru-goga, za Druga i Drugaija miljenja i prakse [Kri, :oo: :].KridridaLijckomo-ihovakvupolitiziranuialternativnukul-turno-politikupraksu[Kri,:oo::]nijcupoLpunosLipodrao ni hrvaLski InsLiLuL oLvorcno druLvo, koji ju jc vidio vic kao nuno zlo[Kri,:oo::]iparalclnisusLavkojicnadoknadiLionoLo dravncigradskcusLanovcncuspijcvaju.Nadaljc,KrismaLrada zbog ovakvog sLava pravc alLcrnaLivnc i subkulLurnc organizacijc na-sLaju Lck krajcm o-Lih, kada sc ormiraju organizacijc popuL Altcr-nativnc tvornicc kulturc ATTACK! ili Multimcdijalnog instituta (MIa). Ovdjc Kri isLic da jc Lo vrijcmc povlacnja mcunarodnih ondacija,imcjcnjihovopsLanakuokvirimapoLcnciranjaLrino orijcnLiranc kulLurc poLpuno dclikaLan i ncizvjcsLan. Nadaljc, kako bi razjasnio zaLo pocLkom :ooo. nc posLoji alLcr-naLivnakulLura,KriupozoravadasconapojavljujcLamogdjcjc rijc o dualizmu a nc o raznovrsnosLi i poLom razmaLra konLcksL Log vrcmcna. SLoga i posLavlja piLanjc: zar se upravo u tom mnotvu ivot-nihstilova,utojslavljenojtoleranciji(kulturne,etnike,vjerske,seksu-alne...) razliitosti, u ideologiji multikulturalizma, ne krije bauk Jednog, dominantnog,onogtosenedovodiupitanje,atojeglobalnaisvepro-tenalogikakapitala[Kri,:oo::]`UnuLarovakvogokrucnja slobodnog LriLa, gdjc pojcdinac ima slobodan izbor da bira prcma vlasLiLom nahocnju, Kri smaLra da ncma alLcrnaLivnc kulLurc kad se sve, svaka avangarda, subverzija, apsorbira kao moda, ukratko kao iskljuivokulturnaalternativa,dakleurazdobljukulturalizacijesvega postojeeg [Kri, :oo: :]. Porcd pojma alLcrnaLivna kulLura, uz ovu sccnu sc csLo vczuju iLcrminikaoLosukulLuramladih,urbanakulLura,podkulLu-ra, subkulLura, konLra-kulLura, pri cmu sc svaki od njih odnosi samo na jcdan aspckL djclovanja i druLvcnc unkcijc koju imaju or-ganizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc. Osim Loga, svi navcdcni pojmo-vioznaavajuoncakcijckojcsusuproLsLavljcnczaLvorcnompolju dominanLnc kulLurc, pa sLoga nc opisuju primjcrcno nainc unkci-oniranjanczavisnckulLurncsccnckojaprimjcnjujcprincipcsLalnc korclacijc i prcgovaranja s vlasLi. Radi sc zapravo o zascbnom polju kojc, mogli bismo rci, ormira paralclni svijcL koji jc Lrajno obiljcio hrvaLsko druLvo. Djclovanjc nczavisnc kulLurnc sccnc pomoglo jc u usvajanju poj-movakaoLosukulLurnadcmokracija,kulLurazasvc,kulLura animacijc, kulLurna raznolikosL i slino. Njihovc akcijc oblikovalc su i mijcnjalc konLcksL i priprcmalc ga za novc modclc, novc nainc miljcnja, Lcmc, idcjc, rcakcijc i sl. Ovi kulLurni akLivisLi organizacija 21clubture-knjiga-HR.indd 21 15.11.2007 3:55:06civilnog druLva borc sc proLiv ncjcdnakosLi, iskljuivosLi i svih obli-ka diskriminacijc. U borbi za javni prosLor oni jaaju i svijcsL o vano-sLi kulLurc u javnom druLvcnom i poliLikom ivoLu. Nczavisna kul-Lurna sccna nc prcuzima samo inormacijc i uLjccajc iz inozcmsLva, vc ih promilja, prcraujc i prilagoava lokalnom konLcksLu koji joj jc vrlo csLo u samom srcdiLu djclovanja. zaNo ro zaNo caozo SvakipokuajprikazivanjapovijcsnogprcglcdanasLankairazvoja nczavisnc kulLurnc sccnc suocn jc s jcdnim oiglcdnim problcmom. Naimc, jo uvijck nc posLojc podaci okupljcni na jcdnom mjcsLu koji bi nam pruili jcdnosLavan uvid u pocLkc, prvc korakc i ranu mla-dosL sccnc. No, zasigurno mocmo uLvrdiLi da u prvim godinama na-sLaju raznovrsnc organizacijc kojc pokrivaju goLovo svc oblikc suvrc-mcncumjcLnosLiikulLurc.TcsuorganizacijcLijckomdcvcdcscLih prijcsvcgausmjcrcncnascbcisvojprogramskirazvoj,pokrcLanjc novih,suvrcmcnijihoblikakulLurnciumjcLnikcproizvodnjckroz rcaliziranjcizlobi,kazalinihiplcsnihprcdsLava,konccraLa,raz-govora, radionica i sl. Osim Loga, kako smo vc isLaknuli, mnogc sc organizacijc angairaju oko druLvcnih piLanja. Njihovo jc djclovanjc ujcdno izazvano Ladanjom siLuacijom u kojoj jc jcdina opcija kulLu-rc bila vc spomcnuLa Lradicijska i nacionalna kulLura. Mcu najsLarijim organizacijama zasigurno jc dubrovaka Art ra-dionica Iazarcti (ARI), koja jc osnovana kao umjcLnika inicijaLiva jo 88., s namjcrom da okupi umjcLnikc, lozoc, piscc, LcorcLiarc i drugc Lc da isLraujc suvrcmcnu umjcLnosL, kulLuru, druLvo i po-liLikuinjihovcmcuodnosc.SlavcnTolj,umjcLnikkojijcosnovao ARI,pocLkomdcvcdcscLihkorisLiumjcLnikiakLivizamkakobi krozpcrormansciakcijcrcagiraonaLadanjunapcLusvakodncv-nicu. ARI . ulazi u jcdan dio dubrovakih Iazarcta. Nakon pri-kupljanjadonacijaARIscdokrajadcvcdcscLihproirujciuspijcva obnoviLi jo nckc zapuLcnc objckLc IazarcLa. NadrugomkrajuHrvaLskc.osnovanjcIabinArtExprcss (IAE), koji nckoliko godina kasnijc pokrcc nczavisni Radio I.A.E. Odmahnakonsvogosnivanja,IAFjcodGradaIabinazaLraio prosLornckadanjcgrudnika.ProsLorIamparncdobivcnjcnadu-gogodinjckoriLcnjcLck./.,anakonprikupljanjadonaci-jaiurccnjaprosLora(dvoranazaooposjcLiLclja,galcrijaidrugi prosLori)oLvorcnjcnczavisniKulturniccntarIamparnakojipo-sLajcivomjcsLokulLurnihiumjcLnikihprogramaizzcmljciino-zcmsLva. Tijckom ranih dcvcdcscLih u Puli na razliiLim lokacijama poinjcdjclovaLinckolikosamoorganiziranihkolckLiva,odkojihsc . ormalno rcgisLrira Krcativno istraivaki tim, gradska radi-onica mladih, poznaLiji kao KIT GRM. Ncgdjc u Lo vrijcmc odrava 22clubture-knjiga-HR.indd 22 15.11.2007 3:55:06scprvicsLivalPrvomajskijuri,kojiprcdsLavljapulskciinozcmnc dcmo glazbcnc skupinc, a organiziranjcm punk i hardcore konccraLa poinjc i Montcparadiso koji jc ormalizirao svojc djclovanjc ncko-liko godina kasnijc.Od srcdinc dcvcdcscLih poinju sc svc inLcnzivnijc ormiraLi kul-Lurnc i umjcLnikc organizacijc i inicijaLivc irom HrvaLskc. Tako u Splitu djclujc udruga Gripc Art Projckt (GAP) koja odabirc imc prc-ma prosLoru u kojcm jc rcalizirala vcinu izlobi u Lo vrijcmc. UmjcL-nikaudrugaURAizRijckcorganiziralajcbrojncizlobcsnamjc-rom da osvoji dio prosLora za kulLuru. NcLo kasnijc u Rijcci poinjc sdjclovanjcmudrugaSpiritLcjcdnaodprvihnczavisnihprocsio-nalnih kazalinih produkcija Trak. U Zadru jc ,. osnovan Zadar snova koji poinjc s rcalizacijom isLoimcnog csLivala. Svima njima zajcdnikajcusmjcrcnosLprcmaprodukcijiipromocijisuvrcmcnc umjcLnosLi i kulLurc Lc sLvaranju novih oblika komunikacijc i druc-nja s publikom. IakosciznavcdcnogjasnovididascnczavisnakulLurnasccna ormiradiljcmHrvaLskc,onajcipakvcimdijclomkonccnLrirana naglavnigradzcmljc.Soroscvaondacija,kaoiudrugimLranzicij-skimzcmljama,.oLvaraiuHrvaLskojInstitutzasuvrcmcnu umjctnost (SCCA) koji srcdinom dcvcdcscLih nasLavlja svoj rad kao samosLalna organizacija. SCCA jc bio jcdan od spin-oova InsLiLuLa oLvorcno druLvo HrvaLska, mcu kojima su za nczavisnu kulLurnu sccnuposcbnovanadva,Ccntarzadramskuumjctnost(CDU)i MulLimcdijalniinsLiLuL.CDUpoinjcsradom.,aunuLarnjc-ga sc ormiraju dva polja ono kojc jc usmjcrcno prcma izvcdbcnoj umjcLnosLi (asopis Frakcija i biblioLcka Akcija) i ono kojc promovi-raiproduciradokumcnLarnilm(FACTUM).MulLimcdijalniinsLi-LuLnasLajcncLokasnijc(.),anjcgovodjclovanjcscpocLkom drugog Lisuljca pokazalo izraziLo znaajnim za nczavisnu kulLurnu sccnu. InsLiLuL oLvorcno druLvo HrvaLska imao jc vanu ulogu za ovcorganizacijcjcrimjcosiguraoinicijalnasrcdsLvanavicgodi-njoj razini. Udrucnjczarazvojkulturc(URK).,Ladajouvijcksamo kao ncormalna inicijaLiva, u suradnji sa Zclcnom akcijom organizi-ra prvc Ponikvc na kojima sviraju slovcnski i hrvaLski bcndovi. IsLa suradnja ponovljcna jc na Ponikvama i godinu dana kasnijc. Krajcm Lc 6. poinju sa scrijom konccraLa i promoviranjcm glazbcnih sku-pina iz Izdavakc kuicc Kckcrc Aquarium, ali i drugih hrvaLskih i inozcmnihgrupa.BuduidauLovrijcmcURKncmasvojprosLor, konccrLc odrava u klubovima, napuLcnim kino dvoranama, vaLro-gasnim domovima i oLvorcnim prosLorima irom grada Zagrcba, ali posjcujc i Koprivnicu, Ivani-Grad, Sv. Klaru i dr. OvoulacnjcuraznovrsncprosLorciromgradanijcsvojsLvc-nosamoURK-u,vciAuLonomnojLvornicikulLurc,poznaLijojkao 23clubture-knjiga-HR.indd 23 15.11.2007 3:55:06ATTACK! koja od ,. djclujc na nckoliko lokacija u Zagrcbu i osvaja javnc oLvorcnc prosLorc Lc ih korisLi kao poligon za svoja akLivisLika djclovanja (poloaj cna i anarhocminizam, anLiaizam, kscnoobi-ja,queer-poliLika,anLiglobalizam,ckologijaiLd.).ATTACK!pokrcc Fcstival altcrnativnog kazalinog izriaja (FAKI) Lc brojnc drugc projckLc, od kojih su sc ncki popuL Fadc In-a kasnijc i osamosLalili Lc nasLavili svoj rad kao auLonomni subjckLi. Tcko jc uLvrdiLi Loan pocLak i navcsLi dogaaj s kojim ova sccna ulazi u nau sLvarnosL. No, moguc jc pronai nckoliko vanih akci-ja, dogaaja i LrcnuLaka s kojima jc ona prcpoznaLa Lc zabiljccna u sjcanju javnosLi. Tako Marko Golub spominjc a. Salon mladih iz 8. koji jc pozvao organizacijc iz Dubrovnika (ARI), Rijckc (URA), SpliLa (CPA i a. proljcc) i Zagrcba (ATTACK!) da izabcru umjcLni-kc i organiziraju izlobc, projckLc i akcijc. :. Salon jc poao od idcjc da jc umjcLniko djclovanjc Log vrcmcna odrccno sadrajcm, kon-LcksLom,umjcLnikimmcdijcmidruLvcno-poliLikimokrucnjcm kojcgajcpribliiloncumjcLnikomivoLu.PolazciodLakvcidcjc Salonscodluujczanavcdcncorganizacijckojc,kakoukonccpLu sLoji, povczujc slinosL u odabiru Lcma i njihovom promiljanju iden-titeta i pitanja koji globalno pritiu generacije odrasle u devedesetim,. U njihovom nainu organiziranja, unkcioniranja i prisLupanju Lcmama Salon nalazi karakLcrisLikc Log vrcmcna. Colub u ovoj usrcdoLocno-sLi Salona na samoosnovanc organizacijc nalazi poLvrdu za njihovo rano prepoznavanje i u slubenim krugovima [Colub, :oo: ] Lc sLoga i upozorava na ovaj dogaaj. KaodrugivaandogaajizisLc8.ColubnavodiradKnjigai drutvo kojisuzajcdnikipoLpisaliIgorGrubiiATTACK!,a kojijcokupioLridcscLakhrvaLskihumjcLnikaiskupinarazliiLih gcncracija,popuLTomaGotovca,AndrcjcKuluni,MladcnaSti-linovia,Schmrtztcatraidr.UnizuulinihisLupaipcrormansa umjcLniciokupljcniokoovoghappeningaizrazilisusvojcjavnonc-godovanjc zbog namcLa od ::, Lj. uvocnja PDV-a na knjigu. Ovaj umjcLnikiradimaojconudimcnzijunakojojsvcpokrcnuLcinici-jaLivciorganizacijcinzisLiraju,aLojckomponcnLakojajcusmjc-rcna na prcispiLivanjc kulLurnc, druLvcnc, ckonomskc, Lchnolokc ipoliLikcsvakodncvnicc.ColubisLicdajcovajhappeningokupio 5ATTACK! je kroz sve svoje projekte upozoravao na ideologijsku zagaenost javne sfere pa je tako ve na prvom FAKI-u, na Cvjetnom trgu organizirao performans skupine Bijesne gliste koja je dijelila pastu i etkice za zube kako bi se ovaj trg oistio od zagaenosti do koje su dovele arhitektonske i urbane devastacije.621.proljeenijeudrugaveprojektkojijeokupioumjetnikeikritiareokozajednikog stratekog djelovanja u javnim prostorima grada Splita. Zbog vrlo jasnog koncepta i obje-dinjujueg naziva za niz akcija, performansa, instalacija itd., Salon je projektu 21. proljee pristupio kao organizaciji. 7Izautorskogkoncepta25.Salona.Viena:http://public.carnet.hr/hdlu/salon/hrvatski/milovac0.htm24clubture-knjiga-HR.indd 24 15.11.2007 3:55:06svc buduc vanc proLagonisLc urbanc zagrcbakc sccnc, Lc podsjca da ga mnogi vidc kao pocLak djclovanja nczavisnc kulLurnc sccnc u glavnom gradu. Koliko jc ova Colubova Lvrdnja Lona, Lcko jc pro-cijcniLi jcr, kao Lo smo vc navcli, jako jc malo pisanih Lragova Log vrcmcnapajcusmcnaprcdajagoLovoglavniinsLrumcnLbiljccnja vrcmcna i prosLora. Zaormiranjcijaanjcsccncvanajcjojcdnagodinaiovogjc puLa vczana uz Zagrcb. Nckadanja Lvornica bcnzinskih crpki Jcdin-stvo8 osvojcna jc . akcijom Juri na Jedinstvo, koja jc inicijalno 8.dodijcljcnakazalinojdruiniKUFERkojajczbognczadovo-ljavajuih uvjcLa za rad nakon nckoliko godina bila prisiljcna napu-sLiLi ovaj prosLor. Akcijom iz . u Lvornicu sc uscljavaju AuLono-mna Lvornica kulLurc i Udrucnjc za razvoj kulLurc i oLvaraju svojc klubovc. Naimc, kada jc u javnosL dospjcla inormacija da jc Lvornica 1cdinsLvo dodijcljcna Urcdu za kulLuru Crada Zagrcba Lc nakon broj-nihspckulacijaokoLogakomccprosLorbiLidodijcljcn,ALLack!i URKsuscodluilidjclovaLi,okupiLiscisprcdLvornicc,ongliraLi, bubnjaLi, jcsLi Lc sc doslovcc popcLi i osvojiLi krov 1cdinsLva. Iako jc URKncLoranijcuRunjaninovojulicioLvorioklubMovara,svo-jim prcscljcnjcm u 1cdinsLvo, ATTACK!-ovim (lipanj :ooo.) ulaskom u prosLor Lvornicc Lc djclovanjcm Parainstituta Indo, po prvi jc puL osiguran prosLor koji c u Zagrcbu, ali i irc, biLi prcpoznaL kao pro-sLor urbanc i nczavisnc kulLurnc sccnc. Prvi vaniji pomak u nanciranju, koji jc osLavio znaajan Lrag na razvojnczavisnckulLurncsccnc,nalazimou:oo.kadascdonosi Zakon o kulturnim vijcima, na Lcmclju kojcg sc ormiraju kulLur-na vijca koja odluuju o nanciranju javnih poLrcba u kulLuri. Tada dolazi do jcdnog vanog pomaka koji pokazujc da jc Drava konano poclauvaavaLinczavisnukulLurnusccnu.Naimc,Ladajcormi-rano Vijcc za mcdijsku kulturu (kasnijc Vijcc za novc mcdijskc kulturc)o iji jc okus djclaLnosL nczavisnc kulLurc i novi oblici kojc ona proizvodi i promovira. McuLim, druga Vijca koja pokrivaju Lzv. sLarc djclaLnosLi, popuL kazaliLa,lma,glazbcisl.,ninakonLoganisuprcpoznalaovcor-ganizacijc. Tako jc ncrijcLko sluaj da nczavisnc organizacijc kojc sc prijavljuju na druga Vijca u konanom omjcru dobivcnih novaca za programc prou puno loijc od javnih insLiLucija. Ncsrazmjcr iznosa samojcjcdnaunizupoLvrdadahrvaLskakulLurnapoliLikaidaljc unkcionira prcma modclu ncjcdnakih uvjcLa za svc. Na Laj nain navcdcni pomaci u nanciranju nc rczulLiraju znaaj-8Za vie informacija o tvornici Jedinstvo i akterima koji djeluju u njoj vidi: http://www.jedinstvo.info/pozadina/9U medijima su se pojavljivala razliita imena, a meu njima Darko Putak, Tjedan suvre-menog plesa i Eurokaz. [Newsletter Autonomne tvornice kulture, 11/99]10O promjeni imena Vijea i akciji koja je pokrenuta kako bi se ono sauvalo vidi na str. 3925clubture-knjiga-HR.indd 25 15.11.2007 3:55:06nim promjcnama kojc bi osiguralc sLabilniji razvoj nczavisnih kulLur-nih organizacija. Naimc, vladajuc snagc, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama, pokazuju da nc uvaavaju nczavisnu kulLurnu sccnu kao pokrcLaa i nosiLclja suvrcmcnih umjcLnikih, kulLurnih i druLvcnih Lcndcncija. A podrka koju joj daju samo jc ona na razini programskog, i Lo jcdnogodinjcg, nanciranja. I daljc ncma vicgo-dinjcgnanciranjaniLinancijskihpoLporazaLzv.hladnipogon, ncma promjcna u lcgislaLivi niLi vrcdnovanja i cvaluacijc programa, a problcmi s prosLornim rcsursima za rcalizaciju programa sc nc rjc-avaju.Pa ipak, pocLkom :. sLoljca zapoinjc pravi bum raanja novih organizacijakojcscpoinjujavljaLiusvimkrajcvimaHrvaLskc,od Osijcka i Vukovara prcko Kutinc, Kricvaca, Zagrcba, Pulc, Rijckc i Knina do SpliLa i Dubrovnika. Svc novonasLalc organizacijc krciraju programc kojima u svojim lokalnim srcdinama ormiraju prosLorc za krcaLivno provocnjc slobodnog vrcmcna posjcLiLclja, a organiziraju i izlobc, konccrLc, prcdsLavc, prcdavanja, csLivalc, akcijc, radionicc i sl. Njihovu djclaLnosL praLi prcpoznaLljiv i nckonvcncionalan dizajn plakaLa, lcLaka, kaLaloga i anzina kojima promoviraju svojc kulLurnc i umjcLnikc programc ili druLvcno angairanc akcijc i rcakcijc. U Lo vrijcmc organizacijc poinju udruivaLi svojc snagc u borbi za osLva-rcnjc zajcdnikih inLcrcsa ili sc okupljaju oko suradnikih projckaLa. Mcu prvim vcim okupljanjcmskupina sLudcnLskih i kulLurnih udruga, knjicvnih asopisa i sLudcnLskih mcdija u Zagrcbu bio jc Pokrctstudcntskihinicijativa(PSI).InicijaLivajcnasLala:ooo.s ciljcmdascsmijcniLadanjiravnaLcljStudcntskogccntra,Zdcn-koProtucr,zboglocgsLanjausamomCcnLru.Izravnipovodza akcijuipokrcLanjcpcLicijczasmjcnuravnaLcljabilisuccnzuraa-sopisa Iibra i ncLransparcnLna smjcna urcdniLva asopisa Godinc, iji jc izdava bio SLudcnLski ccnLar. Udrucnim snagama okupljcnc organizacijc prikupilc su ooo poLpisa, u javnosLi progovorilc o pro-blcmima SLudcnLskog ccnLra i djclomino doprinijclc kasnijoj smjcni ravnaLcljaProLucra.CodinudanakasnijcSpliLjcposLaopopriLc novogorganiziranogdjclovanjaudruga.Nakondugogodinjihpro-blcmancposLojanjaprosLorazadjclovanjcnczavisnihorganizacija mladihikulLurcinjihovihpojcdinanihnasLojanja,6spliLskihor-11ATTACK! Autonomna tvornica kulture, Diskrepancija Klub studenata sociologije (Filo-zofski fakultet), DIM Demokratska inicijativa mladih, Fade In aktivistiki video centar, Godine asopis za kulturu, Godine nove kulturni magazin, KSET Klub studenata elek-trotehnike,KSFF KlubstudenataFilozofskogfakulteta,LibraLibera knjievniasopis, Radio.Active udrugazapromicanjemedijskogaktivizma,RadioStudent,Savezstude-nata Zagreba, Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta, SIC Studentski informa-cijski centar, Studentska udruga Revolt, Udruga studenata filozofije i URK Udruenje za razvoj kulture.26clubture-knjiga-HR.indd 26 15.11.2007 3:55:06ganizacija: okuplja sc u Koaliciju udruga mladih (KUM) i zapoinjc zajcdniko djclovanjc na osLvarcnju isLih ciljcva dobivanju prosLora za konLinuirano provocnjc programa. Nakon vicmjcscnc kampa-njc spliLska Cradska uprava jc popusLila i KUM-u dodijclila podrum nckadanjcgDomaomladinc.KoalicijajcovajzapuLcniprosLor urcdila i u njcmu oLvorila klub Kocka.Porcd ovih udruivanja oko posLizanja zajcdnikih ciljcva, nczavi-snc organizacijc u kulLuri poinju suradniki rad na pojcdinim pro-jckLima. Mcu njima svakako jc vano izdvojiLi mcunarodnu izlo-bu to, kako i za koga koja jc prirccna povodom :. obljcLnicc objav-ljivanja Marxova i Engclsova Komunistikog manifcsta. Izloba jc rczulLaLsuradnjcmagazinaArkzin,Hrvatskogdrutvalikovnih umjctnika (HDIU), MulLimcdijalnog insLiLuLa Lc kusLosicaNatac IliiAncDcvi,ikoordinaLoriccizlobcSabincSabolovi,kojcc kasnijcosnovaLiorganizacijuzakojuprcuzimajuimcovcizlobc. Codinudanakasnijcodravasca.Salonmladihkojiprivrcmcno nascljava . paviljon Zagrcbakog vclcsajma i u njcga unosi : kon-Lcjncra, koji unkcioniraju kao okviri za radovc umjcLnika i skupina. Ovim napuLanjcm Lradicionalnog galcrijskog prosLora :6. Salon c-liojcumjcLnosLsmjcsLiLiuprosLorckojinisuuobiajcnizaumjcL-niku praksu. McuLim, Salon jc vaan i zbog Loga Lo jc prcdsLavio nckcodorganizacijaiprojckaLa(ATTACK!i:.proljcc)sprolog izdanja,aliimpridruioidrugc,popuLudrugcURKiMI:.Osim Loga, konLcjncri su posluili kao inspiracija za imc kasnijc osnovanc organizacijc, koju pokrcu dvijc lanicc (Sunica Ostoi i Olga Maj-can) organizacijskog odbora Salona. A za posLav izlobc pobrinula sc skupina mladih arhiLckaLa okupljcna oko imcna Platforma ,8. Bili su ovo samo pocci suradnji i udruivanja... ratrasuA-rozoa-sAoRazmaLrajuinczavisnukulLurnusccnuurazdobljuodo.do :oo:., mocmo usLvrdiLi da jc ona u svom razvojnom proccsu prola krozprvu,inicijalnuazuormiranjaaLomiziranogpoljanczavisnc kulLurc i samosLalnog djclovanja organizacija Lc da jc s :ooo. oLvorila drugu azu svoga razvoja, u kojoj sc nazirc osnaivanjc sccnc, vidlji-vo u povcanju broja akLcra i programa, ali i prvi koraci njcnog po-vczivanja. McuLim, Lada jo uvijck na nacionalnoj razini nc posLojc praksc suradnjc i zajcdnikog djclovanja oko programskih akLivnosLi ili povczivanja u svrhu Lransormacijc insLiLucionalnog okvira za po-boljanjc uvjcLa njihovog djclovanja. 12Kulturnoumjetnikaudruga Uzgon,Pokretzakulturumladih PKM,Kulturnoumjet-nikaudrugaROMB,AKTIVIST udrugazapromicanjeaktivizmaivrijednosticivilnog drutva,sportskaudrugaATLANTISiSOK udrugazapromicanjeirazvojslobodnog govora.27clubture-knjiga-HR.indd 27 15.11.2007 3:55:06UlogaivanosLnczavisnckulLurncsccncukorckcijihrvaLskc kulLurnc,umjcLnikc,poliLikc,ckonomskcidruLvcncsLvarnosLi Lada jo uvijck nijc dovoljno prcpoznaLa. U siLuaciji kada sc povlac i smanjuju mcunarodni ondovi, za opsLanak i razvoj nczavisnc kul-Lurc vic ncgo ikad su vanc nacionalnc i lokalnc kulLurnc poliLikc. Paipak,kaoLosmoovdjcprikazali,posLojcisusLavLckjcdjclo-minopoinjcuvaavaLinarazininanciranja,aliirclcgislaLivnc promjcnc, Lc promjcnc u susLavu planiranja, vrcdnovanja i cvaluacijc poLpuno izosLaju. Takocr, svc jc jasnijc da nosiLclji insLiLucionalnc kulLurc,kaonikulLurnavlasLnanacionalnojilokalnimrazinama, ncc biLi Li koji c pokrcnuLi Lransormaciju svcukupnog kulLurnog susLava koji bi pogodovao dinamizaciji i odrivom razvoju kulLurnog polja u cjclini, Lc da c Lu ulogu na scbc moraLi prcuzcLi upravo sami akLcri sccnc.AkLcriovuuloguprcuzimajunascbcudrugojazisvogadjclo-vanja,kadazapoinjuspraksamapovczivanjaisuradnjcnanacio-nalnojraziniLckadasuoncsvcvidljivijcinalokalnimrazinama. FormiranjcmmrccClubturcnczavisnakulLurnasccnasLvarasvoj vlasLiLiokvirzazajcdnikodjclovanjciborbuzakorckcijususLava kojacpogodovaLinjcnomsLabilnijcmiodrivijcmrazvoju.Tako organizacijcnczavisnckulLurncsccnc,porcdbogaLogkulLurnogi umjcLnikogprograma,LcuzusmjcrcnosLnamcunarodnagosLo-vanja i suradnjc, sLvaraju novc mchanizmc i insLiLucijc povczivanja, razmjcncikolckLivnckrcaLivnosLi.ULakvomkolckLivuumjcLnika, kusLosa, kulLurnih mcnadcra i publikc sLvaraju sc uvjcLi za akLivno promiljanjc kulLurnih i druLvcnih Lcma. 28clubture-knjiga-HR.indd 28 15.11.2007 3:55:06literaturaBeovan, Gojko (2004.) Civilno drutvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.Castells, Manuel (2000.) Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura. Svezak 1: Uspon umreenog drutva. Zagreb: Golden Marketing.Cvjetianin, Biserka i Katunari, Vjeran (ur.) (2001.) Hrvatska u 21. stoljeu. Kultura. Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske.Golub,Marko(2004.)Obrnutoisprianapria:uzrociurbanesceneZagreba. ivot umjetnosti. 38(4)73: 30-39.Esche,Ch.(2003.)Unutarkapitalistikogokvira mogunosti,umjetnost&de-mokratske devijacije. U: urlin, I. et al. to, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o., Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, to, kako i za koga. Str. 102-105.Hardt,MichaeliNegri,Antonio(2003.)Imperij.Zagreb:Arkzin&Multimedijalni instituteJameson,Frederic(2003.)Globalizacijaipolitikastrategija.U:urlin,I.etal. to, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o., Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, to, kako i za koga. Str. 49-62.Katunari,Vjeran(1998.).Sociokulturnikapitalbudunosti:neoklasiniidrugi pristupi.U:Metrovi,Matkoitulhofer,Aleksandar(ur.)Sociokulturnikapitali tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko socioloko drutvo. Str. 205231Kri, Dejan (2001.) Alter-native. Re, asopis za knjievnost i kulturu, i drutvena pitanja. 62/8: 208217Sberg, Marius (2006.) Hrvatska nakon 1989. godine: HDZ i politika tranzicije. U: Ramet, Sabrina P. i Mati, Davorka (ur.) Demokratska tranzicija u Hrvatskoj. Za-greb: Alinea. Str. 35 64Zlatar,Andrea(2001a)Kulturnapolitka.Re,asopiszaknjievnostikulturu,i drutvena pitanja. 61/7: 57 74Zlatar, Andrea (2001b) Zagovaranje kulture uloga medija u promociji novih kul-turnih vrijednosti. Policies for Culture. url: http://www.policiesforculture.org/resources_cat.php?id=33&t=h&paginare=2 (18. listopada 2007.)29clubture-knjiga-HR.indd 29 15.11.2007 3:55:06clubture-knjiga-HR.indd 30 15.11.2007 3:55:06Mrca Clubturc okuplja organizacijc nczavisnc kulLurc iz Hrvatskc Lc unkcionira kao suradnika plaLorma unuLar kojc onc razmjcnju-juprogramc,odnosnoizravnosuraujunaspccinimprojckLima. ZahvaljujuiraznolikosLiiirokomrasponunjihovadjclovanja,di-naminosLiibrojnosLiprogramaLcinovaLivnommodclusuradnjci odluivanja, mrca jc posLala znaajan akLcr nczavisnc kulLurnc pro-dukcijc u HrvaLskoj, i Lo prvcnsLvcno u rclaLivno novim (i graninim) poljima, kao Lo su urbana kulLura, kulLura mladih, inLcrdisciplinarni umjcLniki i kulLurni projckLi, akLivisLiki i socijalno angairani pro-grami iLd. Povczujui akLcrc koji su dobrim dijclom orijcnLirani prc-ma svojim lokalnim zajcdnicama, ali i onc koji sc isLovrcmcno okrcu rcgionalnoj i iroj mcunarodnoj suradnji, nosci u svojim Lcmcljima razmjcnu kulLurnih sadraja izmcu razliiLih gradova i manjih mjc-sLa u HrvaLskoj, pcrmancnLno radci na jaanju vidljivosLi nczavisnc kulLurcikomunikacijiprcmajavnosLi,razvijajuiprogramcjaanja kapaciLcLa i akumulacijc znanja Lc inzisLirajui na iroj parLicipaciji u kulLurnim poliLikama, ona znaajno doprinosi kulLurnoj dcmokraciji Lc jc vaan sudionik u ukupnom kulLurnom razviLku.1SavezudrugaKlubturaformalnije,slubeninazivmree,noengleskainaicaClubture bolje je prihvaena i ee upotrebljavana.emina viniMREA CLUBTURE31clubture-knjiga-HR.indd 31 15.11.2007 3:55:07raocaAusxA rtATroauA ratJs svscAKulLurakaoproccsrazmjcnc:Lcmcljnajcidcjaokokojcscoblikujc mrcaClubLurc.NjczinosnovniciljjcsLomoguiLiipoLicaLiizrav-na parLncrsLva mcu organizacijama nczavisnc kulLurc u HrvaLskoj, LoscposLickrozprcciznodcniranimodclsuradnjcirazmjcnc programakojiiiniosnovumrcc.NaLajjcnainonaprijcsvcga programska plaLorma. Za razliku od vcinc kulLurnih mrca kojc su zasnovancnaormalnomlansLvuircprczcnLaciji,onajcormira-na kao mrca organizacija i ncormalnih inicijaLiva kojc sc okupljaju iskljuivo kroz akLivno sudjclovanjc u proizvodnji i disLribuciji pro-grama.SLogajcprogramskaakLivnosLpojcdincorganizacijcjcdini kriLcrij za njczino ukljuivanjc u mrcu. Programi sc osLvaruju iskljuivo kroz izravnu suradnju organiza-cija, na nain da onc sLvaraju svojc manjc ili vic Lrajnc mrcc oku-pljcnc oko pojcdinih projckaLa. PriLom onc poLpuno samosLalno bi-rajuparLncrc bczobziranaLoradiliscoorganizacijamakojcsu prcLhodnobilcukljucncuClubLurcilinc.Suradnjascodvijaprc-maunaprijcdposLavljcnomsLrukLurnommodclukojiisLovrcmcno omoguujc sLabilizaciju i daljnji razvoj posLojcih suradnji, ali i irc-njc i izgradnju novih, ukljuujui svc vci broj akLcra koji djcluju na raznolikim poljima Lc kroz razliiLc ormc. Tako jc u posljcdnjih pcL godina oko plaLormc ClubLurc okupljcno i povczano prcko 8o organizacija iz razliiLih krajcva HrvaLskc. Kroz odrccnc kolaboraLivnc ormaLc unuLar programa ClubturcHR do-sadjcosLvarcnovicodooprograma,unuLarkojihvicodooo raznolikih javnih dogaanja koja su sc odvijala u vic od o gradova, pri cmu su ravnopravno bili ukljucni kako vci gradovi Lako i manjc srcdinc.rAaTtctrATtvNo ootuctvANJsMrcajcprcmasvommodcluodluivanja,kojijcizravnovczanuz modcl programskc razmjcnc i suradnjc, a zasnovan jc na proccsu za-jcdnikogdonocnjasLraLckih,programskihinancijskihodluka, visoko dcccnLralizirana i izuzcLno parLicipaLivna. Formalno Lijclo od-luivanja jcsL Skuptina koju inc organizacijc lanicc. Budui da jc lansLvo izgracno na oLvorcnom modclu parLicipacijc i ukljuivanja kojijcuLcmcljcnnaprogramskomsudjclovanju,svakaorganizacija koja inicira i provodi program posLajc punopravna lanica mrcc, dok svaka organizacija koja ugoujc program posLajc pridrucna lani-2Proces razmjene u ovom kontekstu ukljuuje razliite oblike razmjene, od programa pre-ko ideja i informacija do znanja i vjetina. 3Model suradnje i razmjene ostvaruje se unutar temeljnog programa mree ClubtureHR. Vie na str. 4932clubture-knjiga-HR.indd 32 15.11.2007 3:55:07ca. Svi akLcri koji prcdlau programc (bili oni dio ormalnog lansLva ili nc) isLovrcmcno i vrcdnuju svc programc. Na Laj sc nain rjcava sclckcijaprogramaidonosiscodlukaonanciranjuizzajcdnikog budcLa. Tako c proi upravo oni programi koji c unuLar ovc mrcc biLi prcpoznaLi kao druLvcno i kulLurno vani kako iz pcrspckLivc cjclinc mrcc Lako i iz pcrspckLivc pojcdinih srcdina. SociokulLurni kapiLal koji nosc, a nc cvcnLualnc csLcLskc vrijcdnosLi kojc pronosc, Lcmclj su kriLcrija prcma kojima sc odluujc.SjcdniccSkupLinc,kojcscodvijajuupraviludvapuLagodinjc, unkcioniraju kao skupovi unuLar kojih sc opisani modcl odluivanja provodi. Porcd Loga onc imaju i svoju uobiajcnu ormalnu unkciju, ali i izuzcLno vanu ulogu u odrcivanju smjcrova djclovanja mrcc. Onc su prijc svcga orumi koji okupljaju rclcvanLan broj akLcra ncza-visnog kulLurnog sckLora u HrvaLskoj, na kojima sc raspravlja o po-jcdinanim i zajcdnikim problcmima i poLrcbama Lc sc ormuliraju kljuni ciljcvi razvoja sckLora. Upravo Li ciljcvi Lako posLaju odrcdni-cc na Lcmclju kojih sc dcniraju akLivnosLi i programi kojc ClubLurc provodi. Tako jc mrca, porcd opisanog oblika izravnc suradnjc, ra-zvila i drugc akLivnosLi (zagovarakc, obrazovnc, mcdijskc), o ijim Lcmcljnim razvojnim pravcima odluujc SkupLina, a oblikovanc su na dva naina: () odrccna organizacija razvija svoj skup akLivnosLi u odrccnom konLcksLu i prcuzima odgovornosL za njihovu provcd-bu (na primjcr u lokalnom zagovaranju), (:) akLivnosLi kojc su obli-kovanc Lako da sluc mrci u cjclini (ili nczavisnoj kulLuri opcniLo) Lc ih provodc zaposlcnici mrcc u suradnji s njcnim lanicama (kao Lo su porLal ili asopis). sxtcA raocaAusxoc oJstovANJANakon prvog Lrogodinjcg razdoblja mrca proirujc svojc sLraLckc ciljcvc, pa Lako i podruja djclovanja. Osim navcdcnc programskc su-radnjc u HrvaLskoj radi sc na sLvaranju prcduvjcLa za inLcrnaciona-lizaciju djclovanja Lc sc krcc i u projckLc kulLurnc suradnjc u rcgiji. Tako jc pokrcnuLa programska plaLorma pod nazivom Rcgionalna inicijativaClubturca,unuLarkojcjcdosadosLvarcnoosamsurad-nikihprojckaLakojipovczujuorganizacijcizHrvaLskcsorganiza-cijamaizSrbijc,Slovcnijc,BosnciHcrccgovinciMakcdonijc.U rcgionalnoj kulLurnoj suradnji sudjclovalo jc organizacija kojc su u samo nckoliko mjcscci osLvarilc vic od o javnih dogaanja u dc-scLak razliiLih gradova.Mrca i oko njc okupljcni akLcri Lakocr uviaju nunosL iniciranja promjcna na sadrajnoj i proccduralnoj razini u donocnju i provcdbi nacionalnih i lokalnih javnih poliLika kojc sc doLiu ovog sckLora. To scodnosi,oiLo,nakulLurncpoliLikc,aliinadrugcjavncpoliLikc kojcvicilimanjcizravnouLjcunasLabilnosL,rasLirazvojncza-33clubture-knjiga-HR.indd 33 15.11.2007 3:55:07visnc kulLurc. Prijc svcga Lo su urbanc poliLikc, poliLikc upravljanja prosLorom Lc poliLikc za mladc. Kroz program Kultura Aktiva orga-nizacijc iz razliiLih vcih i manjih srcdina sLcklc su osnovna znanja o kulLurnim poliLikama, lobiranju, zagovaranju i pracnju javnih po-liLika. IsLovrcmcno su pokrcnulc zagovarakc proccsc u svojim src-dinama Lc su posLiglc odrccnc konkrcLnc rczulLaLc i sLcklc znaajna iskusLva koja su nasLavilc razmjcnjivaLi kroz mrcu.ClubLurcjcLakocr,kakobiodgovorionancdovoljnuinckvali-LcLnumcdijskuprisuLnosLnczavisnckulLurncprodukcijcumcdiji-ma,pokrcnuoiporLalKulturpunkt.hrLcasopisoq,mcgazinza hakiranjc stvarnosti. PorLal Lako, osim Lo prijc svcga promovira i prczcnLira nczavisnu kulLurnu sccnu, praLi i uz nju vczanc graanskc inicijaLivc, usmjcrcnc prcma irim druLvcnim piLanjima. Porcd ovog okusa, porLal razvija i insLrumcnLc za analiLiki i kriLiki prisLup Lc-mamaizpodrujakulLurcopcniLo.asopispraLiojcsuvrcmc-nu nczavisnu kulLurnu produkciju (primarno onu koja jc usmjcrcna na iri druLvcni angaman) u HrvaLskoj, dovodci jc u konLcksL sa srodnimLcndcncijamauinozcmsLvu,osobiLourcgiji,isLovrcmcno praLci ira druLvcna i civilna piLanja. Od svojih pocLaka mrca jc uviala i vanosL organizacijskog ra-zvoja, odnosno izgradnjc spccinih znanja, sposobnosLi i vjcLina, LakodajckomponcnLaLranscraznanjaiiskusLvauncormalnom obliku kroz niz suradnikih programa oduvijck bila vana. McuLim, uvidomusLanjckapaciLcLaorganizacijaLcuprcdnosLiiopasnosLi kojcdonoscnovcokolnosLi,ClubLurcscusmjcrujcprcmajasno sLrukLuriranom,projckLnodcniranomipomnoplaniranomobra-zovnomprogramuLcakumulacijiidugoronomLranscruznanja unuLarsckLora.TakojcdobardioorganizacijaosposobljcnzasLra-LckoplaniranjcvlasLiLogorganizacijskogiprogramskograzvojaLc jc sLckao i druga vana znanja rclcvanLna za ncproLni kulLurni mc-nadmcnL, Lo jc biLno doprinijclo jaanju njihovc sLabilnosLi i dalj-njcm razvoju kako pojcdinih organizacija Lako i sccnc u cjclini.34clubture-knjiga-HR.indd 34 15.11.2007 3:55:0735clubture-knjiga-HR.indd 35 15.11.2007 3:55:07clubture-knjiga-HR.indd 36 15.11.2007 3:55:07ClubLurcodsamihpocLakapraLiircagiranadruLvcniikulLurni konLcksL, pa ga Lako korigira i usposLavlja novc smjcrnicc razvoja Lc iniciranovcprogramciakLivnosLi.UprvihpcLgodinaClubLurcjc proao kroz Lri razvojnc azc: InicijaLiva i ircnjc vcza, 1aanjc vidlji-vosLi i uLjccaja Lc ircnjc djclaLnosLi/aza Lranzicijc. ravA rAzA aAzvoJAiNici+t1ivt i sircN+c vczt (:oo.:oo.)KrajcmprologsLoljcaipocLkom:ooo.hrvaLskakulLurnasccna prvcnsLvcnojcbilaobiljccnaLromomiLradicionalnomprodukci-jom unuLar kulLurnih insLiLucija, ali i ncprcpoznavanjcm novih, ino-vaLivnih, nczavisnih kulLurnih i umjcLnikih praksi, kako od sLranc Lzv. ocijclnc kulLurc i insLiLucija kulLurnc poliLikc Lako i od sLranc mcdija i javnosLi. Ujcdno, ovo razdobljc karakLcrizira i ncposLojanjc bilo kakvih sLabilnih i odrivih praksi povczivanja, suradnjc i umrc-avanja.KaoodgovornaLadanjugcncralnusiLuacijuMultimcdi-jalniinstitut[MIa]:oo.iniciraojcproccsizgradnjcprogramskc plaLormc nczavisnih kulLurnih organizacija, inicijaLiva i ncproLnih klubova koji jc rczulLirao kasnijim osnivanjcm mrcc ClubLurc. OrganizacijckojcsLojcizazagrcbakihklubova(Mama,Mova-ra, ATTACK! i KSET), okupljcnc u Inicijalni tim, u Lri puLovanja po emina viniCLUBTURE VREMEPLOV37clubture-knjiga-HR.indd 37 15.11.2007 3:55:09Hrvatskojkomuniciralcsuso-akuglavnomvcihisLabilnihor-ganizacija iz drugih gradova, s ciljcm usposLavljanja mrcc klubova koji bi mcusobno razmjcnjivali kulLurnc sadrajc. McuLim, vrlo sc brzousLanovilodabiograniavanjcnaklubovcznaajnosmanjilo programskc i drugc poLcncijalc mrcc, budui da ova sccna raspolac svrlooskudnimprosLornimrcsursima.TakojcnasamompocLku ClubLurcdcnirankaoprogramskaplaLormakojapovczujcncza-visncklubovciinicijaLivc/organizacijckojcimgraviLiraju,dabisc uskoro proirila na programsko djclovanjc ircg kruga organizacija.Proccsjcucjclinivocnodozdo,nanaindajcokupljcnprvi krug sLabilnijih organizacija (njih iz cijclc HrvaLskc) kojc su krc-iralc,akasnijciimplcmcnLiralcinicijalnikrugsuradnikihprogra-ma.Oncsuzajcdnikidcniralcikljuncciljcvc,akLivnosLiLcmo-dclsuradnjciodluivanja.NaLcmcljuprcdlocnogakcijskogplana usposLavljcnojcLrogodinjcparLncrsLvosInstitutomOtvorcno drutvo HrvatskaLcsuprvisuradnikiprojckLizapocliuvcljai :oo:. Tri mjcscca kasnijc (svibanj :oo:.) odrana jc i prva ormalna sjcdnica Skuptinc mrcc Lc jc osnovan pravni subjckL pod nazivom Savcz udruga Klubtura.S obzirom da jc inicijaLiva krcnula iz Zagrcba, vclika vcina prvih projckaLabilajcposLavljcnaLakodasuimzagrcbakcorganizaci-jcbilcnosiLcljicc.KakobiscLoakLivnijcukljuiliidrugigradovi, prcd kraj godinc u Rijcci jc organiziran Tjcdan Clubturc. Odran jc i dvodncvni skup na kojcm sc okupilo prcko o akLcra, mcu kojima su bilc i novc, doLad ncukljucnc, organizacijc. Krcirano jc nckoliko novih projckaLa, cvaluiran jc i djclomino adapLiran modcl suradnjc i razmjcnc Lc su dcLckLirani kljuni problcmi sccnc u cjclini. Na Lcmc-lju Loga dcnirani su i drugi ciljcvi umrcavanja (jaanjc vidljivosLi, orijcnLacija prcma uLjccaju na kulLurnc poliLikc, izgradnja kapaciLcLa organizacija).Nakonuspjcncrcalizacijcprvcprogramskcgodinc, od svibnja :oo. poinjc sc primjcnjivaLi uLvrcni modcl i proccdu-ra krciranja suradnikih programa, odluivanja o njihovoj rcalizaciji Lc implcmcnLacija. Paralclno sc radi i na inormiranju i moLiviranju drugih organizacija da sc prikljuc plaLormi. oaucA rAzA aAzvoJA+tctN+c vibi+ivos1i i u1+cct+t (:oo.:oo.)Tijckom:oo.mrcaClubLurcpoinjczauzimaLivanuulogukao akLcrijijcciljosiguraLiboljcprcpoznavanjcspccinihkvaliLcLa 1SliandogaajorganiziranjeinekolikomjesecikasnijeuSplitu(sijeanj,2003.).Kroz Tjedan Clubture prezentirani su raznoliki programi organizacija iz nekoliko hrvatskih gra-dova te temeljna ideja mree. Pored toga, ti su dogaaji znaajno doprinijeli prepoznava-nju pojedinih prostora klubova (Klub Spirit u Rijeci i Klub Koalicije udruga mladih Kocka u Splitu) te vanosti nezavisne kulture u lokalnom kultunom razvoju. 38clubture-knjiga-HR.indd 38 15.11.2007 3:55:09ovcsccncinjczinuinLcnzivnijuprisuLnosLujavnosLi,Lcjckrajcm LcgodinckrciranoipiloL-izdanjcbuducgmagazina.No,najisLa-knuLijidogaajkojijcobiljciopocLakovcrazvojncazcbilajc izloba Clubture:Podaci (producirana u parLncrsLvu sa to, kako i za koga WHW,Platformom.8iMulLimcdijalniminsLiLuLomkao dio projckLa Zagrcb Kulturni Kapital Evropc ooo:), u sklopu kojc suprczcnLiranirczulLaLidvogodinjcgdjclovanjamrcc.Izlobajc privukla panju javnosLi diskusijom o marginalizaciji nczavisnc kul-Lurc i promociji njczinih posLignua. Odrana jc u vcljai :oo. u Ga-lcriji Nova u Zagrcbu, a bila jc popracna i konccrLnim programom u klubu Movara pod nazivom Clubture:Zabava.IzravnimakLivnimukljuivanjcmuradplaLormcPOIICY_FO-RUM, koja jc :oo. pokrcnuLa na inicijaLivu MulLimcdijalnog insLi-LuLa, mrca ClubLurc prcuzima i vanu ulogu u jaanju uLjccaja ovc sccnc u dcniranju nacionalnih i lokalnih kulLurnih poliLika. 1cdna od najvanijih akcija provcdcna jc u oujku :oo., nakon Lo jc Mini-starstvo kulturc RH zapoclo proccs promjcnc Zakona o kulturnim vijcima, i Lo na vrlo ncprimjcrcn i ncLransparcnLan nain, s namjc-rom da ukinc ncka od posLojcih vijca Lc da umanji njihovu ulogu u odluivanju o javnom nanciranju u kulLuri. Namjcra jc bila donijcLi novizakonbczikakvcjavncraspravcikrozhiLnusaborskuprocc-duru. Mrca ClubLurc rcagirala jc izuzcLno brzo (u : saLa) Lc jc oko POIICY_FORUMA ormirana civilna inicijaLiva. U Zagrcbu sc okupi-lo vic od o prcdsLavnika organizacija iz cijclc HrvaLskc. InicijaLiva jczapoclajavnuraspravuiLcmaLiziranjcplaniranihpromjcna.Na koncujcuspjclasprijciLiukidanjcvijcakojcjcbiloodgovornoza 2Zagreb KulturnikapitalEvrope3000jeplatformazasuradnju,nastalakaozajedniki projektCentrazadramskuumjetnost,Multimedijalnoginstituta,Platforme9,81ito, kako i za koga WHW, kojima se kasnije pridruuju BLOK, Kontejner, Bacai sjenki i Co-mmunity Art. Projekt je pokrenut zajedno s njemakim partnerom projekt relations, a uz financijsku potporu Kulturstiftung des Bundes te Kontakt Arts and Civil Society Program of Erste Bank Group in Central Europe. Kulturni je kapital razvijao suradnje kako meu nositeljima tako i s lokalnim i internacionalnim inicijativama koje tematiziraju promjene drutvenih uvjeta kulturne proizvodnje, unapreuju strukturni poloaj nezavisne kulture i preispituju dominantne reime reprezentiranja kulture. Programske aktivnosti Kulturnog kapitala obuhvaale su konferencije, umjetnike festivale, izlobe, radionice, predavanja, predstavljanja, publikacije, medijske produkcije i dr. Vaan dio projekta bile su aktivnosti u polju kulturnih politika, usmjerene na reforme institucionalnog okvira nezavisne kultu-re poveanje njene vidljivosti i jaanje njenih resursa. 3POLICY_FORUM je platforma koja okuplja istaknute organizacije i pojedince koji djeluju na podruju nezavisne kulture i/ili su zainteresirani za kreiranje novih razvojnih modela kulturnih politika. Radi se o neformalnoj, dinaminoj, plutajuoj platformi. Ona djeluje kaogrupakojasepovremenookupljakakobipratilajavnepolitikekojeseodnosena razvoj nezavisne kulture na nacionalnoj i lokalnoj razini te koja zagovara promjene u re-levantnom institucionalnom okviru, kako u praksama provedbe tako i u legislativi. Grupa okupljenaokoPOLICY_FORUMApromjenjivajeusvojembrojuistrukturisobzirom na trenutne teme kojima se bavi te se tako vee i uz razliite subjekte (mrea Clubture, suradnikaplatformaZagreb KulturnikapitalEvrope3000,inicijativaPravonaGrad, pojedine organizacije itd.), odnosno pluta izmeu njih.39clubture-knjiga-HR.indd 39 15.11.2007 3:55:09novc oblikc kulLurnc produkcijc. Timc jc nczavisna kulLurna sccna u HrvaLskoj prvi puL pokazala da jc dovoljno jaka i dovoljno povczana da bi mogla uLjccaLi na rclcvanLan insLiLucionalni okvir svojcg polja djclovanja,aliinainsLiLucionalniokvirukupnckulLurncprodukci-jc.1cdanodnajvanijihrczulLaLaidugoronihcckaLaprcdsLavlja dokumcnL kojcg jc POIICY_FORUM prcdloio MinisLarsLvu kulLurc, akojidcnirapodrujcdjclovanjaiglavnckriLcrijcvrcdnovanjaza Vijcc za novc mcdijskc kulturc, odgovorno za novc kulLurnc or-mc. DokumcnL jc najprijc dan na razmaLranjc Vijcu, kojc jc prihva-Lilo prijcdlogc Lc kojc jc dokumcnL proslijcdilo Nacionalnom vijcu za kulturu, kojc sc Lakocr sloilo. Rcpcrkusijc su bilc odmah vidlji-vc. Naimc, prvi idui Poziv za prcdlaganjc programa javnih poLrcba u kulLuri od Lada korisLi novc prijavnc obrascc, a obrazac za projckLc koji sc prijavljuju Vijcu za novc mcdijskc kulLurc oblikovan jc prcma kriLcrijima izlocnima u dokumcnLu.TascA rAzA aAzvoJAsircN+c b+cit1Nos1i/rtzt 1rtNzici+c (:oo.:oo,.)Kljuna pokrcLaka idcja oko kojc jc oormljcn ClubLurc bila jc jaa-njc organizacija (i nczavisnog kulLurnog sckLora u cjclini) kroz razvoj modcla koji c sLimuliraLi inLcnzivnu programsku i projckLnu surad-nju i razmjcnu izmcu lanica mrcc, kao i s drugima koji su zainLc-rcsirani za razmjcnu raznolikih sadraja. Kroz Lrogodinju provcdbu Lako ambicioznog i zahLjcvnog modcla umrcavanja na nckoliko su razinauocnincdosLaciiproblcmikojisjcdncsLrancproizlazciz sLanjakapaciLcLaorganizacijaikojisu,sdrugcsLranc,uzrokovani okolnosLima.Prijc svcga, ogroman poLcncijal i raznolikosL kulLurnc produkcijc na nczavisnoj sccni u HrvaLskoj posLali su cvidcnLni. McuLim, kako biLajpoLcncijalmoglcupoLrijcbiLinanaindarazvijuuspjcniju, raznolikijuikvaliLcLnijukulLurnuprodukciju,organizacijamacivil-nogdruLvakojcdjclujunaovompodruju,akojcsudobrimdijc-lom okupljcnc oko mrcc ClubLurc, posLalo jc jasno da moraju iznai novcnainciormcpomoukojihcscnosiLisnckolikokljunih problcma. Nckc su sc prcLposLavkc kroz praksu programskc razmjcnc poka-zalc pogrcnima. Prva jc prcLposLavka bila da c vci broj i kvaliLcLa sadraja, zajcdno s osiguravanjcm vcc javnc vidljivosLi i prolacijc akLivnosLi,vodiLidosLabilizacijcijaanjakapaciLcLaorganizacija. No, ono Lo sc sLvarno dogodilo jcsL Lo da jc samo Lamo gdjc su Lc ak-LivnosLi bilc pracnc nckom vrsLom izgradnjc kapaciLcLa programski i projckLni sadraj proizvco sincrgijskc uinkc i dovco do znaajnog razvojapojcdinihorganizacija.Naimc,usLanovljcnojcdakapaciLc-40clubture-knjiga-HR.indd 40 15.11.2007 3:55:09Liorganizacijanisudovoljnorazvijcni,iLoumjcriukojojsconnc moc znaajnijc promijcniLi samo pojaanim programskim djclova-njcm. Dapac, pokazalo sc da Lo ima i izravnc ncpovoljnc uinkc na LipikvaliLcLuprogramakojisckrozmrcudijcli.IzmcuosLalog, slabijcrazvijcncorganizacijcnisu,zbogncdosLaLnihrcsursa(ljud-skih,prosLornih,nancijskih),umogunosLiakLivnijcscukljuiLi uprogramskurazmjcnuLcscposLojcimodclpokazaozanjihprc-zahLjcvnim. S drugc sLranc, ncki produkcijski zahLjcvniji programi, kojisuuglavnomorganiziraniuZagrcbu,ncmoguscpodijcliLis drugimgradovimauHrvaLskoj.OsimspomcnuLihrcsursnihncdo-sLaLaka, kao kljuan problcm pokazao sc i ncdosLaLak publikc u dru-gim gradovima. Tako sc pojavljujc jasno izracna poLrcba uglavnom vcih i sLabilnijih organizacija da svojc programc dijclc izvan granica HrvaLskc. Porcd navcdcnog, primjcujc sc i ncdosLaLno kraLkorono i dugorono planiranjc Lc odsusLvo sLraLckog planiranja organizacij-skog i programskog razvoja. Nadaljc,prcLposLavljaloscdacorganizacijc,zahvaljujuisamoj injcnicickspanzijcivccvidljivosLiprogramskihakLivnosLi,imaLi i vci uLjccaj na rclcvanLna javna (lokalna i nacionalna) Lijcla odlui-vanja Lc da c Lako biLi lakc uLjccaLi na unaprccnjc vlasLiLog okvira djclovanja. Ni Lo sc nijc dogodilo auLomaLski. PosLignuLa javna vidlji-vosL (ponajprijc u lokalnim zajcdnicama) pruila jc samo vic ili ma-njc solidnu pozadinu koja organizacijama Lck omoguujc da pokrcnu zagovarakcakLivnosLikakobiunaprijcdilcsvoj(primarni)lokalni insLiLucionalniokvir.No,njihovasposobnosLarLikulacijckljunih problcma i poLrcba u okviru diskursa razvijcnog oko javnih poliLika, kao i zagovaraka snaga, pokazalc su sc slabima i ncrazvijcnima.SdrugcsLranc,mnogcokolnosLisprcavajubrirazvojcivilnog sckLoraukulLuri.Colcm,sLabilaniincrLanjavnikulLurnisckLor, daklc javnc kulLurnc usLanovc, nijc proao nikakvu Lransormaciju, niLi su uvcdcnc promjcnc u kulLurnim poliLikama kojc bi ukupni kul-Lurni susLav uinilc dinaminijim. NcadckvaLan insLiLucionalni okvir (dravna i lokalna uprava, kulLurna lcgislaLiva, nancijska i skalna ogranicnja)sprcavanczavisncorganizacijcukulLuridazasvojc akLivnosLi osiguraju odgovarajuc insLiLucionalnc mchanizmc prac-nja, nancijskc poLporc i cvaluacijc.NakonLrigodincpcrmancnLncprogramskcakLivnosLiiodrcc-nih nasLojanja koja sc Liu vidljivosLi i kulLurnih poliLika, kako bi od-govorila na dcLckLiranc problcmc i poLrcbc, mrca jc pocLkom :oo. uvcla odrccnc promjcnc u doLadanjc akLivnosLi (djclomina modi-kacija modcla programskc razmjcnc na nain da sc poLic sudjclo-vanjc organizacija slabijc razvijcnih kapaciLcLa) Lc jc zapocla proccs svojc Lranzicijc i u nckoliko jc smjcrova proirila opscg djclovanja. UciljujaanjajavncvidljivosLi,ucsLalijcikvaliLcLnijcmcdijskc prisuLnosLikakoprogramanczavisncsccncLakoivrijcdnosLikojc 41clubture-knjiga-HR.indd 41 15.11.2007 3:55:09zasLupa, Lc spccinog sociokulLurnog konLcksLa kojcg La sccna pro-izvodi,ClubLurcjcpokrcnuomjcscniasopisLcporLalKultur-punkt.hr. Kako bi odgovorili na poLrcbu dijcljcnja kulLurnih progra-ma izvan granica HrvaLskc, odabrana jc sLraLcgija inLcrnacionalizaci-jc, odnosno rcgionalnog ircnja programskc razmjcnc. SobziromnainsLiLucionalniokvirkojincmarazvijcncclcmcnLc poLicanjarazvojanczavisnogkulLurnogsckLora,odabirsLraLcgijc javnogangamanaipromjcncjavnogprosLorabiojcgoLovonuna odluka.OnascodnosinapracnjcprovcdbckulLurnihpoliLikana nacionalnojraziniLczagovaranjcodrccnihdugoronihpromjcna, ali i mjcra manjcg zamaha kojc su vanc za poLicanjc razvoja ili sLa-bilizacijuorganizacijanczavisnckulLurc.Takojcokusprograma Kultura Aktiva bio na lokalnim kulLurnim poliLikama, odnosno na izgradnji kapaciLcLa pojcdinih organizacija, krciranju inicijaLiva, ak-LivnosLima zagovaranja promjcna u lokalnim kulLurnim poliLikama i sudjclovanju nczavisnog kulLurnog sckLora u njihovom krciranju i provcdbi. Paralclno s Lim, ClubLurc sc kao mrca, koja okuplja vclik brojorganizacijakojcdjclujunapodrujukulLurcmladih,akLivno ukljuujc u proccsc dcniranja i pracnja provcdbc nacionalnc poli-Likc za mladc, i Lo sudjclujui u radu Savjcta za mladc Vladc Rcpu-blikc Hrvatskc Lc kao lanica Mrcc mladih Hrvatskc.OrijcnLacijanaizgradnjukapaciLcLaicdukacijuusckLorupraLi ncsamonovirazvojniciklussamcmrccvciodrccncpromjcnc kojc sc mogu prcpoznaLi na sccni u cjclini. Vcina organizacija pro-lajcinicijalnuazuunuLarkojcsubilcprvcnsLvcnookrcnuLcscbi iproizvodnjivlasLiLogidcnLiLcLaiprcpoznaLljivosLi,azaLimiazu orijcnLacijc na suradnju i ircnjc polja djclovanja, nakon kojc dolazi do svojcvrsnc krizc. Takvc promjcnc u unuLarnjim dinamikama, kao inoviodnosiukulLuri,Lrcndoviurazvojugradovaidrugiclcmcn-Li koji proizlazc iz okolinc, namcLnuli su zahLjcv za organizacijskim promjcnama (u mcnadmcnLu, komunikacijskim modclima, nanci-ranjuiLd.),kojcjcbczdodaLnogobrazovanja,razvojanovihznanja ivjcLina,ncmogucosLvariLi.Organizacijesusameshvatilekakoje insistiranje na vlastitim temeljnim aktivnostima i unapreivanje njihove izvrsnostinajboljagarancijanjihovaopstankaivisokokvalitetnogdje-lovanjateprepoznatostiuirojzajednici.UpravonaLcmcljuLihspo-znaja mrca ClubLurc jc u suradnji s pojcdinim sLrunjacima krcnula razvijaLiiprovodiLicdukacijskcprogramcLcjcLako:oo.zapocL program Edukacija za stratcki kulturni mcnadmcnt.Osimjaanjaorganizacijsko-mcnadcrskihkapaciLcLapojcdinih organizacija u mrci, u cdukacijskom su programu sudjclovalc i djc-laLnicc mrcc. Zahvaljujui Lomc, uz sudjclovanjc lanica, krciran jc 4Dragievi-ei, Milena i Dragojevi, Sanjin (2005.) Arts management in turbulent times: AdaptableQualityManagement.Amsterdam:EuropeanCulturalFoundation,Boekman Foundation. Str. 17 1842clubture-knjiga-HR.indd 42 15.11.2007 3:55:09iLrogodinjisLraLckiplanrazvoja.ULranzicijskojaziojaanajci organizacijska sLrukLura mrcc: vc zaposlcni sLckli su nova znanja i vjcLinc, na odrccnim projckLima i poslovima vczanima uz koordi-naciju i adminisLraciju mrcc angairani su novi ljudi Lc jc proircn krugsuradnika.TakocrsuunaprijccnapravilaiproccdurcLcsu idokumcnLirani.DivcrzikacijuprogramskihakLivnosLipraLilajci divcrzikacijanancijskihrcsursa,odnosnoosiguranasusrcdsLva razliiLih domaih i inozcmnih donaLora. rsasrsxTtvsxubt bti+cU suradnji s vanjskim sLrunjacima mrca ClubLurc jc u :oo6. provc-la i isLraivanjc nczavisnog kulLurnog sckLora organizacija kojc su parLicipiralc u mrci. Osim prcciznijcg uvida u organizacijskc i pro-gramskc rcsursc Lc kapaciLcLc za suradnju organizacija, isLraivanjc jcdalozakljukciprcporukcusmjcrcncznansLvcno-isLraivakoj zajcdnici, insLiLucijama kojc krciraju i provodc kulLurnc poliLikc, ali isamimorganizacijama.UpravosuLcprcporukcjcdanodbiLnijih clcmcnaLanaLcmcljukojihscodrcujukljunismjcrovidjclovanja ClubLurcauiducmrazdoblju kakousmislukrciranjaiprovcdbi vlasLiLih akLivnosLi Lako i zagovaranja provcdbc onih kojc su u domc-ni drugih subjckaLa. Porcd Loga, u sLalnoj komunikaciji s organizaci-jama nczavisnc kulLurc, u rcdovnom pracnju ovc (ali i irc) kulLurnc produkcijc, Lc u sLalnom pracnju kulLurnih (i drugih javnih) poliLika Lc rclcvanLnih dogaanja na mcunarodnoj sccni, uLvrcnc su poLrc-bc Lc sLraLcki pravci daljnjcg djclovanja. SjcdncsLrancLosuoniciljcvikojiscodnoscnarazvojsckLora, ausmjcrcnisunadaljnjcjaanjckapaciLcLaorganizacijanczavisnc kulLurc(programskih,zagovarakih,organizacijskih,mcnadcrskih i poscbno kapaciLcLa za suradnju) Lc na jaanjc javnc vidljivosLi sck-LoraiposLizanjcboljcpozicijcunuLarukupnogkulLurnogpolja(ali iirczajcdnicc).NjimakompaLibilnijcsuciljcvikojiscodnoscna programski i organizacijski razvoj samc mrcc, usmjcrcni na njczino ircnjc i unaprccnjc unuLar organizacijskih oblika, sLabilizaciju i ra-zvojprograma,jaanjcisLabilizacijurcsursa(ljudskih,nancijskih, prosLornih,Lchnolokihikomunikacijsko-inormacijskih)Lcnara-zvojmcunarodnihiinLcrsckLorskihparLncrsLavaisuradnji.Tako cscuiducmLrogodinjcmrazdobljuradiLinasLabilizacijiiuna-prcivanju Lriju kljunih programa Lc na krciranju i razvoju novih6. Takocr c sc nasLojaLi, kroz suradnju s rclcvanLnim insLiLucijama i sLrunjacima, provodiLi daljnja isLraivanja i prikupljanjc podaLaka o 5ClubtureHR, Regionalna inicijativa Clubturea i portal Kulturpunkt.hr.6Primarno se to odnosi na edukacijske programe te programe meunarodne suradnje kroz partnerstva s organizacijama iz Europske Unije.43clubture-knjiga-HR.indd 43 15.11.2007 3:55:09nczavisnom kulLurnom sckLoru. McuLim, sLvarnu sLabilizaciju, dugoronu odrivosL i unaprcc-njcprogramskciorganizacijskcizvrsnosLiLcLakoimcunarodnc konkurcnLnosLinijcmogucosLvariLibczbiLnihinLcrvcncijakako uukupnom(nacionalnom)kulLurnommodcluLakoiuprovocnju lokalnihkulLurnih(aidrugih,vczanih)javnihpoliLika.PosLojci kulLurni modcl, koji jc prvcnsLvcno usmjcrcn na poLrcbc javnih kul-Lurnih usLanova, nc prcdvia insLrumcnLc pomou kojih bi sc ncin-sLiLucionalnakulLurnaprodukcijadovclauravnopravnijupoziciju. KraLkorono (jcdnogodinjc) nanciranjc pojcdinih projckaLa, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnoj razini, jcdini jc insLrumcnL kulLur-nih poliLika koji sc odnosi na ovaj sckLor. Bilo koji drugi oblici nan-ciranja (npr. poLporc za organizacijski razvoj), ili drugi poLicajni in-sLrumcnLi (npr. lcgislaLivni ili poliLika dodjcljivanja prosLora), osLaju poLpuno zaLvorcni za nczavisnu produkciju. IsLovrcmcno, nc posLojc nikakvc mjcrc za poLicanjc suradnjc izmcu javnog i civilnog sckLo-ra, Lc oni Lako uglavnom osLaju bcz mcusobnog doLicaja i uLjccaja. Na Laj nain nc samo da sc nc poLic daljnji razvoj nczavisnc kulLurc, ncgo ovakav modcl nc djclujc poLicajno na razvoj javnog kulLurnog sckLora, pa ak i ugroava njczin opsLanak. S obzirom na Lo da jc za znaajniju modikaciju posLojccg modc-la poLrcbna iroka druLvcna i poliLika rasprava, Lc s obzirom na Lo dajcLajproccsiznimnozahLjcvanidugoLrajan,poLrcbnojcosigu-raLi dodaLnc insLrumcnLc koji c omoguiLi sLabilan rasL nczavisnog kulLurnogsckLora,odnosnokojicnainsLiLucionalnojrazinina dugoroan, kvaliLcLan i odriv nain odgovoriLi na poLrcbc civilnog sckLora. To sc, na lokalnoj razini, prijc svcga odnosi na osiguravanjc adckvaLncprosLorncinrasLrukLurc,LcnausposLavljanjcinLcrsck-Lorskih parLncrsLava (parLncrsLva izmcu insLiLucija vlasLi i organi-zacijacivilnogdruLva)iadckvaLnoginsLiLucionalnog/organizacij-skog oblika za upravljanjc Lim prosLorima. NanacionalnojjcrazinipoLrcbnoosnovaLizascbnuinsLiLuciju koja c pcrmancnLno praLiLi razvoj civilnog sckLora u kulLuri Lc krci-raLi razvojnc sLraLcgijc susLavnog poLicanja njcgova daljnjcg razvoja u scgmcnLima u kojima za Laj sckLor u posLojccm kulLurnom modc-lu nc posLojc rclcvanLni insLrumcnLi kulLurnih poliLika. InicijaLiva za osnivanjc zakladc, ija jc svrha poLicanjc razvoja civilnog kulLurnog sckLora u Rcpublici HrvaLskoj, snacnjcm produkcijskih i organiza-cijskihkapaciLcLa,usposLavljanjcmpoLrcbncinrasLrukLurc,podi-zanjcmrazincprocsionalnogdjclovanjacdukacijom,poLicanjcm inLcrsckLorskih parLncrsLava i novih modcla suradnji na nacionalnoj ircgionalnojrazini,LcpoboljanjcmuvjcLazainLcnzivnijcukljuc-njc u curopsku kulLurnu suradnju, svakako jc adckvaLan odgovor na opisanu siLuaciju. PorcdrcdovnihprogramskihakLivnosLi,uiducmcrazdoblju 44clubture-knjiga-HR.indd 44 15.11.2007 3:55:09kljunaodrcdnicadjclovanjaClubLurcakaonacionalncplaLormc civilnih organizacija u kulLuri biLi zagovaranjc upravo Lakvih rjcc-nja, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama. 45clubture-knjiga-HR.indd 45 15.11.2007 3:55:09clubture-knjiga-HR.indd 46 15.11.2007 3:55:09CLUBTURE PROGRAMIclubturehrkultura aktivaedukacijaizgradnja kapaciteta civilnog kulturnog sektora04megazin za hakiranje stvarnosti portal kulturpunkt.hrhttp://www.kulturpunkt.hrregionalna inicijativa clubturea47clubture-knjiga-HR.indd 47 15.11.2007 3:55:11barbatbakabeli manastirbeliebjelovarbujebuzetcresakoveciiidelnicedonnji lapacdrnidubrovnikglinagronjangvozdhrvatska kostajnicaiiiivani gradjelsakarlovackistanjekninkoprivnicakrapinakrievcikrkkumroveckutinalabinlepoglavalindarlubenicemakarskamali loinjmarinenovi vinodolskinjiviceomialjopatijaosijekpazinpetrinjapopovaaporepoegapregradapulapunatrijekasisakslavonski brodsplitibeniktopuskovalpovovaradinvelika goricaveliki taborvinkovcivisvrbnikvukovarzabokzadarzagrebupanjaclubture-knjiga-HR.indd 48 15.11.2007 3:55:11Program ClubturcHR, zbog kojcg i oko kojcg jc i izgracna mrca ClubLurc, pokrcnuL jc :oo:. godinc. Ovaj osnovni program mrcc Lc-mclji sc na izravnoj suradnji pojcdinih akLcra (organizacija civilnog druLva, ncormalnih inicijaLiva i umjcLnikih organizacija) koji mc-usobnodijclckulLurnciumjcLnikcsadrajci/ilizajcdnikikrci-raju projckLc i programc. Mrca unkcionira na Lcmclju peer-to-peer principa,Loznaidaorganizacijcplanirajuiprovodcprogramskc akLivnosLiuizravnojsuradnjisdrugimorganizacijama,bczobzira naLojcsulionclaniccmrccilinc.Zahvaljujuiovomprogramu, plaLorma ClubLurc krcira dinamiku sccnc i jaa njcnu unuLarnju po-vczanosL i kohcrcnciju. Ovaj program ukljuujc najrazliiLijc oblikc: pcrormansc, audio ividcoinsLalacijc,kazalinciplcsncprcdsLavc,lmskcprojckci-jc, prcdavanja, izlobc, radionicc iLd. Na Laj sc nain iroj javnosLi prcdsLavljaju raznovrsni oblici urbanc i suvrcmcnc kulLurc i umjcL-nosLi,kulLurcmladih,akLivisLikiisocijalnoangairaniprogrami iLd. KljudosadvcpcLogodinjcuspjcnosLiovogprogramajcsLu njcgovom modclu koji osigurava gcnuinu suradnju vccg broja akLc-ra i raznolikosL sadraja. Radi sc o spccinom, inovaLivnom i unu-Lar plaLormc razvijcnom modclu koji sc Lijckom godina modicirao prcma poLrcbama u sckLoru. Dcniraju ga osnovna Lipa suradnjc: () programska razmjcna sadraj sc scli u najmanjc Lri grada, Lako scnpr.prcdsLavarcalizirauZagrcbu,RijcciiOsijcku,auprovcdbi porcd organizacijc nosiLcljicc projckLa sudjcluju i organizacijc iz gra-dova/mjcsLa u koja sc sadraj scli (Lzv. host-parLncri), (:) partncrska suradnja dvijc ili vic organizacija zajcdniki osmiljavaju konccpL isadrajLczajcdnikircalizirajuprojckLujcdnomilivicgradova/mjcsLa, () razmjcnc dijcla fcstivala ili () razmjcnc dijcla projck-ta pojcdini inozcmni sadraji programa csLivala/projckLa sclc sc iz maLinog grada rcalizacijc csLivala/projckLa Lc gosLuju u jcdnom ili vic drugih hrvaLskih gradova/mjcsLa. IzuzcLno jc vano dugorono planiranjc i zajcdniko prijavljivanjc na dosLupnc ondovc, kao i modcl zajcdnikog odluivanja. O Lomc koji c sc programi i u kojcm iznosu nanciraLi iz osiguranih srcdsLa-va nc odluujc nikakvo vijcc ili komisija, vc sc o programima odlu-ujc kroz LransparcnLan i maLcmaLiki prccizan susLav ocjcnjivanja/bodovanjaukojcmpravoiobvczusudjclovanjaimajusviprcdlaga-Lclji projckaLa, kao i svc drugc organizacijc lanicc. Zajcdniko odlu-ivanjc,izboriprovcdbaprojckaLaslijcdcpolugodinjuiligodinju dinamiku (ovisno o koliini dosLupnih srcdsLava).dea vidovi & emina viniclubturehrclubture-knjiga-HR.indd 49 15.11.2007 3:55:13UprvihpcLgodinazajcdnikogradaosLvarcnisusljcdcirczul-LaLi:ukljucno jc vic od 8o organizacija i inicijaLiva iz cijclc HrvaLskc, od kojih 6 akLivno kao nosiLclji projckaLa (o-ak udruga zasada jc sudjclovalo kao host-parLncri, odnosno primaLclji programa), osLvarcno jc oo dogaanja kroz 6 projckaLa, ukljucno jc vic od o gradova i mjcsLa, polovicadogaanjaodranajcupcLnajvcihgradova(Zagrcb, SpliL,Rijcka,Osijck,Pula),dokjcdrugapolovicaodranauma-njim srcdinama, prcko 8o dogaanja odrano jc izvan Zagrcba.TakojcsLvorcnasLabilnaplaLormakojaomoguujcmcusobnu suradnju i povczivanjc grupa iz razliiLih djclaLnosLi, kao Lo su ur-bana kulLura, druLvcni akLivizam, plcs, izvcdbcnc umjcLnosLi, novi mcdiji i Lchnologija, vizualna kulLura, glazba, suvrcmcna umjcLnosL, Lcorija,sLrip,kulLuramladihiLd.Ovakvoumrccnoprogramsko unkcioniranjc omoguujc nc samo ucsLalijc programc ncgo i viso-ku razinu nancijskc uinkoviLosLi: rclaLivno mali iznos nancijskih srcdsLavadonosikvaliLcLuikvanLiLcLukulLurnihproizvodakojisc disLribuiraju na vic mjcsLa, i Lo kroz konLinuirano djclovanjc. Tako jc u konanici krajnjim korisnicima, Lj. publici, ponucn jcLiniji pro-gram.Nadaljc,raznovrsniumjcLnikiikulLurniLcdruLvcnoanga-iraniprogramidovodcsciuslabijcrazvijcnckrajcvcLcpojcdinc srcdinckojiLakoimajuprilikuvidjcLispccincsadrajckojiprcd-sLavljaju poLpunu kulLurnu i druLvcnu novosL za njih (npr. projckci-jc queer lmova u Donjcm Iapcu). Konano, na Laj nain najrazliiLijc srcdincimajuprilikuupoznaLiscsnovimLrcndovimausvijcLusu-vrcmcnc kulLurc i umjcLnosLi. Kako bi sc unaprijcdila programska suradnja i razmjcna Lc dopri-nijclorazvojukulLurncprodukcijcurazliiLimsrcdinama,unarcd-nom pcriodu program ClubLurcHR usmjcriL c sc na izgradnju sLa-bilnih suradnji pojcdinih organizacija kojc pripadaju isLom podruju djclovanja(npr.lm,plcs,glazbaisl.),LcnasusLavnoukljuivanjc organizacija kojc do sada nisu sudjclovalc u rcalizaciji projckaLa su-radnjc i razmjcnc. 50clubture-knjiga-HR.indd 50 15.11.2007 3:55:1351clubture-knjiga-HR.indd 51 15.11.2007 3:55:13clubture-knjiga-HR.indd 52 15.11.2007 3:55:13Program KUITURA AKTIVA (:oo.:oo,.) sasLoji sc od razliiLih ak-LivnosLi zagovaranja i pracnja javnih poliLika na lokalnim razinama, s ciljcm unaprccnja insLiLucionalnog okvira koji jc rclcvanLan za civilni kulLurnisckLor.ToscprijcsvcgaizravnoodnosinakulLurncpoliLi-kc, ali i na poliLikc za mladc, Lc posrcdno na urbanc poliLikc i poliLikc upravljanjaprosLorima.ProgramjcLakocrukljuivaoicdukacijski scgmcnL, unuLar kojcg su kroz radionicc i razmjcnu iskusLava organi-zacijc sLjccalc znanja o proccsu krciranja javnih poliLika Lc razvijalc za-govarakc vjcLinc. Konano, u sklopu programa provcdcno jc i mapi-ranjc obuhvacnosLi nczavisnc kulLurc u ormiranju lokalnih kulLurnih vijca.S obzirom na insLiLucionalni okvir u kojcm djcluju organizacijc nc-zavisnc kulLurc, a koji jc prvcnsLvcno uLcmcljcn na scrvisiranju golc-mog skupa javnih kulLurnih insLiLucija, akLivno zagovaranjc promjcna u kulLurnim poliLikama pokazalo sc kao nunosL, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama. U ovom programu prvcnsLvcno jc namjc-rabilaojaaLiposLojcclokalnczagovarakcinicijaLivcilidoprinijcLi sLvaranju novih Lc razviLi osvijcLcnosL o poLrcbi da inicijaLiva za pro-mjcnamakrcnciznczavisnogsckLora.PriLomjckljunamcLodabila djclovanjculokalnimplaLormamakojcpovczujunizzainLcrcsiranih organizacija, kojc zaLim zajcdniki djcluju kroz javnc akLivnosLi (Lribi-nc,kampanjc),izravnolobiranjc(sasLanci,dokumcnLi)ilisudjclujuu radu lokalnih kulLurnih vijca. Pokazalo sc da jc ova mcLoda izuzcLno uspjcna u onim srcdinama gdjc posLoji dovoljan broj zainLcrcsiranih organizacija Lc gdjc posLojc osposobljcni i moLivirani lidcri. McuLim, Lamo gdjc Lakvc prcLposLavkc nc posLojc, pokazalo sc da primjcna ovc mcLodc nc moc rczulLiraLi planiranim uspjchom Lc da jc poLrcbno ulo-iLi dodaLan Lrud u jaanjc i izgradnju lokalnih kapaciLcLa.Vcina provcdcnih akLivnosLi bila jc usmjcrcna na ormiranjc Lran-sparcnLnih modcla kulLurnih poliLika u lokalnim (rcgionalnim i grad-skim) upravama. U gradova i upanijc koalicijc organizacija (ili rjc-c, pojcdinc organizacijc u suradnji s drugim akLcrima) konLinuirano su provodilc raznolikc zagovarakc akLivnosLi. PiLanja koja sc Liu jav-nih poliLika mogu sc podijcliLi u dva polja. S jcdnc sLranc Lo su piLanja vczana uz lokalnc kulLurnc poliLikc, i Lo najvcim dijclom onc kojc sc izravnodoLiupoLrcbanczavisnckulLurncsccnc(kaoLosupiLanjc prosLora za djclovanjc, piLanjc naina i sLabilnosLi nanciranja progra-ma, piLanja vrcdnovanja i vidljivosLi posLignua ovog sckLora u lokal-nojsrcdiniiLomcslino),aliionakojascodnoscnaunkcioniranjc lokalnog kulLurnog i javnog sckLora u cjclini (uvocnjc i/ili provocnjc proccdura, LransparcnLnosL i sudjclovanjc u proccsima donocnja od-emina vinikultura aktiva53clubture-knjiga-HR.indd 53 15.11.2007 3:55:14luka, sudjclovanjc u odluivanju, jasnija i uinkoviLija provcdba odlu-ka,suradnjajavnogicivilnogsckLoraiLd.).SdrugcsLranc,kaopoljc kojcjcpomnogimpiLanjimakomplcmcnLarnoovomcprvomc,Lusu piLanjalokalnihpoliLikazamladc,aosobiLoonavczanauzpodrujc slobodnog vrcmcna i kulLurc mladih, inormiranja mladih i sudjclova-nja u odluivanju iLd. KakobiLcakLivnosLibilcnaadckvaLannainpriprcmljcnc,bilojc poLrcbno obuiLi i priprcmiLi organizacijc za vocnjc zagovarakih pro-ccsa,aliiusLanoviLikakvisumodcliradaiodluivanjaupojcdinim rcgionalnim i gradskim upravama. Tako jc pocLkom :oo. upucn upiL svim lokalnim upravama kojc su prcma Zakonu o kulturnim vijcima dokraja:oo.LrcbalcosnovaLikulLurnavijca.Toukljuujcsvcu-panijc (:) i svc gradovc koji prcma slubcnim sLaLisLikim podacima imaju vic od o ooo sLanovnika (:o). ak :o jcdinica lokalnc upravc ( grada i 6 upanija) nijc odgovorilo na upiL, imc su izravno prckrilc Zakon o pravu na pristup informacijama. Vclika vcina uprava nijc u poLpunosLi ispoLovala zakonskc rokovc, a mjcscci nakon zakonskog rokasamojcnjih(6)osnovalokulLurnovijccilivijca.Mcu njima:ihjcprcpoznalopodrujcnovihmcdijskihkulLura,urbanc kulLurc i kulLurc mladih kao vano za razvoj lokalnc kulLurc. Od Loga jc samo njih osnovalo zascbna vijca zaducna za ovo podrujc, dok jcnjih,ukljuiloLopodrujcujcdinsLvcnovijcckojcobuhvaasvc djclaLnosLi.NiLijcdnaodupravanijcdalajasanodgovornapiLanjco nanciranjuprogramaorganizacijakojcdjclujunaovompolju,aLo ukazujcdanigdjcnalokalnojrazinincposLoji,akninarazinipukc sLaLisLikc, rcdovno i susLavno pracnjc razvoja ovog sckLora.Vc i ovi Luri podaci dali su jasnu poLvrdu kako jc u lokalnim src-dinama nuno inLcnzivno radiLi na osvjcLavanju vanosLi novih kul-LurnihpraksiinjihovomprcpoznavanjuodsLrancjavnosLi,mcdija, sLrunjaka i svakako donosiLclja odluka. PriLom jc na samom pocLku ovog proccsa bilo kljuno osiguraLi sudjclovanjc prcdsLavnika civilnog sckLora u proccsima donocnja odluka. SLoga su u gradovima i upani-jama kojc su ukljucnc u ovaj program bilc oormljcnjc inicijaLivc kojc su zajcdniki prcdlagalc lanovc kulLurnih vijca, a u konanici jc njih o-ak ukljucno u rad vijca. Kroz dosadanjc iskusLvo oni su sc suoili s mnogobrojnim prcprc-kamapr