ZA DOBIVAWE NA A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola · 2018-01-23 · Instalacijata e locirana na KP broj...
Transcript of ZA DOBIVAWE NA A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola · 2018-01-23 · Instalacijata e locirana na KP broj...
1
"AKTOR"-ADT Grcija Podru`nica Skopje
Ul.Bulevar Partizanski Odredi br.43 B 1-3
Skopje-Centar, Centar
B A R A W E ZA DOBIVAWE NA
A-Integrirana
Ekolo{ka Dozvola
ZA INSTALACIJA
Stacionarna Asfaltna baza
od vremen karakter INSTALACIJATA VR[I
AKTIVNOST OD PRILOG 1 0D UREDBATA
LOKACIJA:
Atar na naseleno mesto Miravci
Op{tina Gevgelija
KP 51/2, 51/19 KO Miravci vgr
Mesto vikano; U{ite
Maj 2017 godina
2
S o d r ` i n a
P o g l a v j e 1---------------------------------------------------------------------- 4
Informacii za operatorot/baratelot
P o g l a v j e 2--------------------------------------------------------------------- 16
Opis na instalacijata, nezinite tehni~ki delovi
i direkno povrzanite aktivnosti
P o g l a v j e 3------------------------------------------------------------------ 26
Upravuvawe i kontrola na instalacijata
P o g l a v j e 4--------------------------------------------------------------- 39
Surovini i pomo{ni materijali, drugi supstancii i
energii, upotrebeni ili proizvedeni vo
instalacijata
P o g l a v j e 5---------------------------------------------------------------- 45
Rakuvawe so materijalite
P o g l a v j e 6---------------------------------------------------------------- 63
Emisii
P o g l a v j e 7--------------------------------------------------------------- 93
Sostojba na lokacijata i vlijanieto na aktivnosta
P o g l a v j e 8-------------------------------------------------------------- 118
Opis na tehnologiite i drugite tehniki za
spre~uvawe ili dokolku toa ne e mo`no,
namaluvawe na emisiite na zagaduva~kite materii
P o g l a v j e 9-------------------------------------------------------------- 132
Mesta na monitoring i zemawe na primeroci
P o g l a v j e 10------------------------------------------------------------ 138
Ekolo{ki aspekti i Najdobri Dostapni Tehniki
P o g l a v j e 11-------------------------------------------------------------- 143
Programa za podobruvawe
P o g l a v j e 12------------------------------------------------------------- 148
Opis na drugite planirani preventivni merki
P o g l a v j e 13------------------------------------------------------------ 159
Remedijacija, prestanok so rabota, povtorno
zapo~nuvawe so rabota i gri`a po prestanok
na aktivnostite
P o g l a v j e 14------------------------------------------------------------ 164
Netehni~ki pregled
P o g l a v j e 15---------------------------------------------------------- 171
Izjava
3
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 1
-Op{ti informacii za
operatorot/baratelot
-Informacii za instalacijata
-Informacii povrzani so izmeni na
dobiena A-integrirana ekolo{ka
dozvola
4
I.INFORMACII ZA OPERATOROT/BARATELOT
I.1 Op{ti informacii
Ime na kompanijata AKTOR ADT Grcija
Podr`unica Skopje
Praven status Podru`nica na stransko dru{tvo
Sopstvenost na kompanijata Privatna sopstvenost
Adresa na sedi{teto Ul. Bulevar Partizanski odredi Br.43 B 1-3
Skopje-Centar, Centar
Po{tenska adresa (dokolku
e razli~na od pogore
spomenatata)
Delnica na Avtopat Demir Kapija-Smokvica
na 2,0 km pred naseleno mesto Miravci
Mati~en broj na kompanijata 6811019
[ifra na osnovnata dejnost
spored NKD
42.11.-Izgradba na pati{ta i avtopati
SNAP kod 0303
NOSE kod 104,11
Broj na vraboteni 5 (pet), vkupno na objektot 350 (Trista pedeset)
Ovlasten pretstavnik
Ime Konstantinos Simou
Edinstven mati~en broj AI 1192718
Funkcija vo kompanijata Upravitel
Telefon 02 311 10 19
Faks -
e-mail -
I.1.1 Sopstvenost na zemji{teto
Ime na sopstvenikot Republika Makedonija
Adresa KO Miravci von grad
I.1.2 Sopstvenost na objektite
Ime na sopstvenikot AKTOR ADT Grcija
Podr`unica Skopje
Adresa Ul. Bulevar Partizanski odredi Br.43 B 1-3
Skopje-Centar, Centar
I.1.3 Vid na baraweto
Nova instalacija Nova instalacija,
vremen karakter
Postoe~ka instalacija -
Zna~itelna izmena na
postoe~kata instalacija -
Prestanok so rabota -
5
I.2 Informacii za instalacijata
Ime na instalacijata
Stacionarna Asfaltna baza
od vremen karakter
Adresa na koja instalacijata e
locirana, ili kade }e bide
locirana
Delnica na Avtopat Demir Kapija-Smokvica
na 2,0 km pred naseleno mesto Miravci
Koordinati na lokacijata
spored Nacionalniot
koordinaten sistem (10 cifri-5
Istok, 5 Sever)
N 41019’22.36”
E 22024’07.76”
Kategorija na industriski
aktivnosti koi se predmet na
baraweto
3. Industrija na minerali
3.5. Stacionarni Asflatni bazi
Proektiran kapacitet 160 toni/~as
I.2.1 Informacii za ovlastenoto kontakt lice vo odnos na dozvolata
Ime
Konstantinos Simou
Edinstven mati~en broj
AI 1192718
Adresa
Ul. Bulevar Partizanski odredi Br.43 B 1-3
Skopje-Centar, Centar
Funkcija vo kompanijata Upravitel
Telefon 02 311 10 19
Faks -
e-mail -
I.3 Informacii povrzani so izmeni na dobiena
A integrirana ekolo{ka dozvola
Ime na instalacijata (spored
va`e~kata integrirana ekolo{ka
dozvola)
-
Datum na podnesuvawe na
aplikacijata za A integrirana
ekolo{ka dozvola
-
Datum na dobivawe na A integrirana
ekolo{ka dozvola i referenten broj
od registarot na dobieni A
integrirani ekolo{ki dozvoli
-
Adresa na koja instalacijata ili
nekoj nejzin relevanten del e
lociran
-
Lokacija na instalacijata (region,
op{tina, katastarski broj) -
Pri~ina za aplicirawe za izmena vo
integriranata dozvola -
6
7
8
РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА
АГЕНЦИЈА ЗА КАТАСТАР НА НЕДВИЖНОСТИ
Сектор за катастар на недвижности ГЕВГЕЛИЈА НЕ Е ЈАВНА ИСПРАВА
Катастарска општина: МИРАВЦИ-ВОНГРАД состојба на ден: 07.06.2017
Имотен лист бр. 1709
СОПСТВЕНИЦИ
имотен лист презиме и име место улица број дел на посед
1709 РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА 1/1
ПАРЦЕЛИ
бр. парцела број/дел култура m'2 место право
51 51/2 ш Шуми 1171371 УШИТЕ СОПСТВЕНОСТ
РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА
АГЕНЦИЈА ЗА КАТАСТАР НА НЕДВИЖНОСТИ
Сектор за катастар на недвижности ГЕВГЕЛИЈА НЕ Е ЈАВНА ИСПРАВА
Катастарска општина: МИРАВЦИ-ВОНГРАД состојба на ден: 07.06.2017
Имотен лист бр. 1713
СОПСТВЕНИЦИ
имотен лист презиме и име место улица број дел на посед
1713 РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА 1/1
ПАРЦЕЛИ
бр.
парцела број/дел култура m'2 место право
51 51/19
гнз Градежно неизградено
земјиште 26077 УШИТЕ СОПСТВЕНОСТ
9
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Izvod od Geodetski plan-
10
Aktor ADT
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Komunikaciska karta-
11
AKTOR ADT
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Situacija vo odnos na
Avtopatot
Demir Kapija--Smokvica-
12
“A
kto
r A
DT
”
Sta
ci
on
ar
na
as
fal
tn
a b
aza
o
d p
ri
vr
em
en
ka
ra
kte
r
-Si
tu
ac
ija
vo
od
no
s n
a
p
ob
li
sk
ata
ok
ol
in
a-
Mi
rav
ci
Ak
to
r A
DT
13
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Lokacija na Objektot-
KP 52/1; NV 299 m
N 41019’22.36”
E 22024’07.76”
14
15
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 2
-Opis na instalacijata,
nejzinite tehni~ki delovi,
i direkno povrzanite aktivnosti
16
Poglavje II;
OPIS NA INSTALACIJATA,
NEJZINITE TEHNI^KI DELOVI
I DIREKTNO POVRZANITE AKTIVNOSTI
1.Opis na postrojkata
i istorija na aktivnostite na lokacijata
“Aktor ADT”, Grcija, Podru`nica Skopje, vo Instalacija na lokacija, vo atarot na
naselenoto mesto Miravci, vr{i dejnosti i aktivnosti za proizvodstvo i vgraduvawe na
asfalt, za potrebite na avtopatot Demir Kapija-Smokvica, prioritetna dejnost mu e 42.11.-
Izgradba na pati{ta i avtopati, vr{i i drugi dejnosti i aktivnosti standardizirani za
vakov vid na Instalacija, a registrirani se i dejnosti vo nadvore{niot promet.
Na samata lokacija, dejnostite i aktivnostite zapo~nati se vo 2015 godina, so
locirawe na Stacionarna asfaltna baza od privremen karakter i zapo~nuvawe na
izgradbata na delnicata od Koridotor 10, Avtopat Demir Kapija-Smokvica, koja }e
funkcionira se do zavr{uvawe na rabotite {to se planira orientaciono do krajot na 2017
godina.
Za taa cel, na lokacijata postaveni se sootvetni ma{ini i oprema, pri {to se
izgradeni i drugi objekti za zaokru`uvawe i modernizacija na proizvodstvoto na asfaltna
masa i nezino vgraduvawe, taka {to firmata, so svojot silen menaxerski tim i visokata
tehnolo{ka opremenost, ima golema prednost za zavr{uvawe na site predvideni raboti na
delnicata od Avtopatot.
Paralelno, prevzemeni se i aktivnosti za podobruvawe na `ivotnata i rabotnata
sredina, a za realizacija na dogovoreniot proekt, se koristat sopstvenite kapaciteti i
rabotna raka, kako i od drugi kooperativni firmi.
2.Opis na Lokacijata
Makrolokacija
Stacionarnata asfaltna baza, locirana e vo atarot na naselenoto mesto Miravci,
op{tina Gevgelija, na pro{iruvawe vo neposredna blizina na trasata na novata avtopatska
delnica Demir Kapija-Smokvica, na oddale~enost od 3,0 km od Miravci, vo pravec kon
severozapad, nadvor od urbanoto podra~je na Miravci.
Mikrolokacija
Instalacijata e locirana na KP broj 51/2 i 51/19, KO Miravci von grad, mesto vikano
U{ite, sopstvenost na Republika Makedonija, so koordinati vo centarot na lokacijata N
41019’22.36” , E 22024’07.76” i nadmorska viso~ina od 299 m.
Potesnata lokacija na Instalacijata zafa}a povr{ina od okolu 10.000 m2, a samata
postrojka za proizvodstvo na asfalt zafa}a povr{ina od okolu 2.000 m2, i e od privremen
karakter, odnosno }e funkcionira do zavr{uvawe na izgradbata na delnicata na avtopatot,
i ne se grani~i so drugi objekti.
Pristapot do i od lokacijata na Instalacijata, e ovozmo`en preku novata avtopatska
trasa.
Samata lokacija e organizirana taka da ima dovolen;
-Prostor za ma{ini, uredi i oprema na Instalacijata,
-Prostor za administrativno tehni~ki raboti vo funkcija na Instalacijata,
-Prostor za deponirawe na materijali za rabota na Instalacijata
-Prostor za rastovar na materijali i utovar na gotova asfaltna masa,
-Manipulativen prostor za dvi`ewe na vozilata,
17
-Prostor za parkirawe,
-Zeleni povr{ini
3.Opis na Instalacijata
Operatorot, na lokacijata ima instalirano sootvetni ma{ini, uredi i oprema vo
funkcija na Asfaltnata baza, koja {to e od germansko proizvodstvo Benninghoven, tip MVA
160, so vgraden gorilnik so mo}nost od 11,8 MV, i se sostoi od slednite:
Tehni~ki delovi
-Bunkeri za separiran varovnik, povrzani so vibro dozatori,
-Silosi za skladirawe na filer, postaveni na visina od 1,0 metri,
-Sistem od transportni traki na elektri~en pogon,
-Su{ara so kapacitet od 160 toni/~as za su{ewe na kamen material,
so gorilnik koj raboti na mazut,
-Rezervoari za mazut so kapacitet od 40 toni,
-Sistem za pro~istuvawe koj se sostoi od ciklon i filter,
-Tri termocisterni za bitumen.
4.Opis na dejnosta
“Aktor ADT” na lokacijata e organiziran za:
-Proizvodstvo na asfalt
Asfaltnata baza e nameneta za proizvodstvo na asfaltna masa za potrebite
na niskogradbata na Avtopatot Demir Kapija-Smokvica.
-Drugi prate~ki dejnosti
Drugi prate~ki dejnosti standardizirani za vakov vid na Instalacija, koi se
obavuvaat nadvor od Instalacijata se: izvedba na asfalterski raboti vo
niskogradba na Avtopatot, i administrativno tehni~ki raboti vo funkcija na
Asfaltnata baza.
5.Vlezni surovini i pomo{ni materijali
Vo “Aktor ADT”, pri posebnite instalacii i tehnolo{kite procesi na proizvodstvo na;
asfalt, za potrebite na niskogradbata, se koristat pove}e vidovi na: vlezni surovini,
pomo{ni materijali, drugi pomo{ni materijali, energii i goriva i toa:
Vlezni surovini za ovaa Instalacija se; bitumen, agregat, filer i aditivi, koi {to vo
tehnolo{kiot proces na proizvodstvo, se me{aat spored posebni recepturi pri {to se dobiva
asfaltna me{avina, spremna za vgraduvawe vo niskogradbata od Avtopatot.
Kako pomo{ni materijali vo tehnlo{kiot proces na proizvodstvo na asfaltna masa, za
potrebite na niskogradbata na Avtopatot, vo instalacijata voglavno se upotrebuvaat:
-voda za ispirawe na pesokot i ~akalot, tehnolo{ka voda
-voda za sanitarno tehni~ki potrebi
Energii:
Vo Instalacijata kako osnoven energens se koristi elektri~nata energija, koja u~estvuva
so golem procent vo vkupnite potrebi od energija, a glavni potro{uva~i se; ma{inite i
instalaciite za proizvodstvo na; asfalt, koja {to vkupna potro{uva~ka iznesiva okolu 500.000
kv/~/godi{no.
Elektri~nata energija za potrebite na Asfaltnata baza, se dobiva preku sopstven
generator i elektrodistributivna mre`a niz lokacijata.
-Elektri~na energija
-Toplinska energija za asfaltna baza
18
Goriva:
Vo Instalacijata, kako energens se koristat i te~ni goriva, euro dizel i mazut, nivni
potro{uva~i se; grade`nite instalacii, grade`nite ma{ini, transportnite vozila.
Maziva:
Vo instalacijata, se upotrebuvaat maziva, koi {to slu`at za mehani~ko
odr`uvawe, podma~kuvawe na zap~esti prenosnici, podma~kuvawe na stati~ka i mobilna
oprema vo Instalacijata i vozilata i sli~no.
Izlezni proizvodi i poluproizvodi
Proizvodnata programa na “Aktor ADT” opfa}a:
-Asfaltna masa za niskogradba
Vlez i izlez na materijali i proizvodi
Vkupnit vnatre{en kapacitet vo “Aktor ADT”, za sekoja posebna operacija, kako vlez i
izlez na surovini, materijali, proizvodi, poluproizvodi, iznesuva 160 toni/~as gotova
asfaltna masa:
1.Proizvodstvo na asfalt:
Vlez: bитумен, fилер, sепариран агрегат, технолошка вода, екстра лесно масло,
електрична енергија
Izlez: готова асфалтна маса 160 тони/час
Vlez pomo{ni materijali i proizvodi:
voda za ispirawe na granulatot, tehni~ka voda, elektri~na energija,
euro dizel gorivo, motorni masla, maziva, voda za piewe
6.Tehnolo{ki procesi na posebnite instalacii
Vo site poedine~ni pogoni, vo fazata na vr{ewe na dejnostite i aktivnostite, se
odvivaat posebni tehnolo{i procesi.
Proizvodstvo na asfalt
Procesot zapo~nuva so obezbeduvawe na dokumentacija za rabota, recepturi i vlezni
materijali; bitumen, pesok, filer i drugi, se so~inuva programa za rabota, so rabotni nalozi
so {to se rasporeduva rabotata vo Asfaltnata baza.
Surovinata odnosno kamenata me{avina e smestena vo silosi koi ovozmo`uvaat, brojot
na dozirawata da bidat kolku {to e i negovata sposobnost da ja sobere potrebnata koli~ina
masa.
Silosite se postaveni nad transportna lenta koja go transportira kameniot vla`en
materijal do baraban za su{ewe. Posle su{eweto i zagrevaweto do predvidenata temperatura,
kamenata me{avina, od barabanot za su{ewe, se prenesuva do ured za razdvojuvawe, odnosno
selektirawe na frakciite-granulator.
Sostavenata kamena me{avina od avtomatski dozator, se transportira so pomo{ na
transportna lenta do baraban za su{ewe, zagrevawe i me{awe, kade istovremeno se vr{i i
obvitkuvawe na kamenata povr{ina so bitumen.
Vrzivoto, se ~uva i skladira vo podvi`ni ili fiksni cisterni i se nanesuva pri izlezot
na materijalot od barabanot, ili nanesuvaweto se vr{i vo vid na magla.
Vo barabanot se postaveni ventlatori koi sozdavaat golemo struewe na topol vozduh,
koj gi povlekuva finite ~esti~ki od kameniot agregat i gi isfrla vo atmosverata, koj proces e
mnogu va`en za kvalitetot na asfaltnata me{avina. Pokraj toa barabanot e konstruiran da
onevozmo`i pregoruvawe na bitumenot koj e vo direkten dopir so gorilnikot, kako i da
ovozmo`i istovremeno zagrevawe na bitumemnot i negovo podobro rasporeduvawe, {to zna~i
podobro me{awe so kamenata me{avina i kamenoto bra{no
19
Vo barabanot, so pomo{ na cevki se dodava bitumen, so {to na izlezot od barabanot se
dobiva privremena asfaltna povr{ina.
Asfaltnata me{alka e vo vertikalna osovina koja se sostoi od cilindri~en sad vo koj
se dvi`i osovina so lopatki koi se so odreden naklon i go grebat dnoto i yidovite na sadot, i
vr{at neprekinato me{awe na materijalot.
Otpra{uvaweto se vr{i na takov na~in {to del od pote{kata pra{ina pa|a samata dolu,
a polesnata pra{ina se vla`ni so voda i se odnesuva vo talo`nik.
Vgraduvaweto na asfaltnata masa se vr{i so sootvetna mehanizacija; vozila za
transport, fini{er, vaqak (~eli~en ili gumen), na aftopatnata trasa nadvor od Instalacijata.
7.Emisii vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina
Od tehnolo{kite procesi na rabota vo “Aktor ADT”, emisii vo mediumite i oblastite na
`ivotnata sredina, se javuvaat vo site proizvodstveni celini na lokacijata i toa vo forma na:
cvrst otpad (komunalen, komercijalen, industriski neopasen otpad, otpad od pakuvawa), te~en
otpad (tehnolo{ka otpadna voda, sanitarna otpadna voda, otpadna voda od atmosverskite
padavini), otpadni gasovi i pra{ina, bu~ava, vibracii i nejonizira~ko zra~ewe.
To~ki na emisija
Vo Asfaltnata baza poedine~no, opredeleni se procesite vo koi se sozdavaat otpadni
materii, kako to~ki na emisija vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina.
Vo Instalacijata za proizvodstvo na asfalt, pri tehnolo{kata postapka na
proizvodstvo za dobivawe na asfalt, kako emisii se produciraat; cvrst tehnolo{ki otpad-
neadekvaten proizvod, otpadni gasovi i pra{ina, bu~ava, vibracii i nejonizira~ko zra~ewe,
otpadna voda.
Na nivo na celiot kompleks od "Aktor ADT", kako emisii vo mediumite i oblastite na
`ivotnata sredina se pojavuvaat; komunalen i komercijalen otpad, otpadna hartija i karton,
otpadna plastika, otpadni metali, sanitarna otpadna voda, otpadna voda od tehnolo{kite
procesi, otpadni vodi od atmosverski padavini, bu~ava, vibracii i nejonizira~ko zra~ewe,
otpadni masla, otpadni gumi, potro{eni akumulatori, otpadni filtri.
Merki za namaluvawe na otpadnite materijali
Od prilo`enite podatoci vo ova poglavje i vo poglavjata {to se odnesuvaat na
otpadnite materijali, se konstatira deka industriskiot neopasen otpad e sveden na
minimum, {to e mnogu bitno za zagaduvaweto na `ivotnata sredina.
Vo su{tina, merkite za namaluvawe na otpadnite materijali se naso~eni kon
namaluvawe i sveduvawe na minimum na cvrstiot tehnolo{ki otpad-neadekvaten proizvod,
i namaluvawe na koli~inite na otpadna voda, do odr`livo nivo.
Merki za povtorna upotreba na otpadnite materijali
Najgolemite koli~ini od otpadnite, materijali; neadekvaten proizvod od asfaltnata
masa se sobiraat, se drobat i se koristat kako materijal za tampon vo niskogradbata.
Komunalniot i komercijalniot otpad {to se sozdava na lokacijata, privremeno se
skladira vo sootvetni sadovi i se otstapuva na ovlasten operator za transportirawe i
deponirawe, koj {to istovremeno mo`e da vr{i selektirawe zaradi ponatamo{na upotreba
na del od otpadnite materijali.
Tehnolo{kiot proces za proizvodstvo na asfalt, pretstavuva suv process, bez
upotreba na voda, poradi {to ne se sozdavaat tehnolo{ki otpadni vodi, pa spored toa nema
da ima ispu{tawa na zagaduva~ki materii vo prirodniot recipient, nivnite koli~ini se
mali i so niv se postapuva lokalno, i na na~in {to nemo`at da go zagrozat povr{inskiot
recipient.
20
Posebni operacii
Vo tehnolo{kite procesi na instalacijata, ne postojat posebni operacii, koi bi
mo`ele da predizvikaat emisii vo `ivotnata sredina za vreme na normalni uslovi za
rabota, nitu vo slu~aj na defekt ili prekin na rabota, odnosno nedostatok na energija, voda
ili sli~no.
Incidentni slu~ai
Vo dosega{niot period na rabota na Instalacijata, ne se zabele`ani incidentni
slu~ai i zagaduvawa na `ivotnata sredina od takvite slu~ai.
Aktivnosti za tehni~ka kontrolna
Vo ramkite na organizacionite celini vo "Aktor ADT", funkcionira posebna
organizaciona slu`ba vo proizvodstvoto, koja {to voglavno ja igra najva`nata uloga vo
upravuvaweto i kontrolata od aspekt na kvalitetot na proizvodot, odnosno, sistemot za
kvalitetot za kontrola vo firmata.
Tehni~kata kontrola vo kontinuitet ja sledi izrabotkata na proizvodite, od priemot
na materijalite, preku site fazi na proizvodstvoto, se do isporaka na gotoviot proizvod.
Tehni~kata kontrola opfa}a; Tehni~ka kontrola na kvalitet i Tehni~ko tehnolo{ka
kontrola.
Sekoj proizvod od firmata, se kontroliran od strana na nezavisna ovlastena
akreditirana laboratorija koja {to go proveruva i potvrduva kvalitetot na proizvodot.
[ema na Tehni~ka kontrola vo Dru{tvoto
Tehni~ka kontrola
Rakovoditel
Vlezna
Kontrola
Magaciner
Me|ufazna
Kontrola
Operator
Zavr{na
kontrola
Rakovoditel na
Bazata
Zavr{na dokumentacija
Rakovoditel
na Operativa
21
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 2
-P r i l o z i
22
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Plan na Lokacijata so
objektite i postrojkite-
23
Organizacija na prostorot od lokacijata;
-Prostor za ma{ini, uredi i oprema na Instalacijata,
-Prostor za administrativno tehni~ki raboti vo funkcija na Instalacijata,
-Prostor za deponirawe na materijali za rabota na Instalacijata
-Prostor za rastovar na materijali i utovar na gotova asfaltna masa,
-Manipulativen prostor za dvi`ewe na vozilata,
-Prostor za parkirawe,
-Zeleni povr{ini
Tehni~ka opremenost na Instalacijata
-Bunkeri za separiran varovnik, povrzani so vibro dozatori,
-Silosi za skladirawe na filer, postaveni na visina od 1,0 metri,
-Sistem od transportni traki na elektri~en pogon,
-Su{ara so kapacitet od 160 toni/~as za su{ewe na kamen material,
so gorilnik koj raboti na mazut,
-Rezervoari za mazut so kapacitet od 40 toni,
-Sistem za pro~istuvawe koj se sostoi od ciklon I filter,
-Tri termocisterni za bitumen.
24
Tehnolo{ki {emi na operaciite
Proizvodstvo na asfalt
Dijagrami na postapkite za rabota
Vlezni
aktivnosti
Programa
za rabota
Dokumentacija Recepturi Materijali
Transport na
kamena me{avina
Postapki
Baraban Su{ewe,
Zagrevawe
Transport na
kamena me{avina
Granulator,
Selektirawe
Transport na
kamena me{avina
Baraban;su{ewe,
zagrevawe,me{awe Dodavawe topol
vozduh
Izdvojuvawe
pra{ina
Dodavawe bitumen Zagrevawe bitumen
Asfaltna
me{avina
Dotur vo me{alka
Izlez
25
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 3
-Upravuvawe i kontrola na
instalacijata
26
Poglavje III.
UPRAVUVAWE I KONTROLA NA INSTALACIJATA
[emata na upravuvawe i kontrola vo Aktor ADT, Podru`nica Skopje, e taka
organizirana {to site pra{awa vo vrska so dejnostite i aktivnostite na kompanijata, }e
mo`at brzo i efikasno da se re{avaat, vo sklad so zacrtanita planovi i celi.
Rabotata vo Instalacijata, organizirana e vo nekolku rabotni organizacioni grupi, so
{to se ovozmo`uva kvalitetno sproveduvawe na postavenite zada~i i obvrski vo vrska so
proizvodstvoto na asfaltnata masa i nejzino vgraduvawe.
Aktivnostite povrzani so za{tita na `ivotnata sredina, ja sledat Politikata na
Aktor ADT, vo odnos na za{titata na `ivotnata sredina i respektot kon okru`uvaweto. Ovaa
Politika se bazira na znaeweto i svesnosta na sekoj vraboten, timskata rabota, ~uvstvoto
na odgovornost i profesionalna kompetentnost.
Aktor ADT raboti neprekinato 16 ~asa na den, {est dena vo nedelata, so 350 vraboteni
od koi direktno vo Instalacijata, 5 stacionirani rabotnici.
Vo Aktor ADT, postoi menaxerski tim (Upravitel, Sopstvenici, Rakovoditeli na
pogoni i funkcii), koj za gri`a za `ivotnata sredina, edna{ mese~no se sostanuva i gi
preispituva postojnite aspekti i vlijanieto vrz `ivotnata sredina. Sekoj od
rakovoditelite, po svoite funkcii odgovara pred Upravitelot za aspektite na `ivotnata
sredina kako i za performansite na postrojkite.
Vo Aktor ADT, vrabotenite se so soodvetna kvalifikacija i osposobeni za stru~no i
bezbedno izvr{uvawe na rabotnite zada~i. Za sekoe rabotno mesto postoi Opis na rabotite
i rabotnite zada~i vo koj vrz regularna osnova i vo sorabotka so Upravitelot, to~no e daden
opisot na site rabotni zada~i za sekoe rabotno mesto. Rabotnicite se rasporeduvaat spored
odobrena Sistematizacija na Aktor ADT.
Na rabotnicite, soglasno zakonot, se vr{i kontrola na osposobenosta, pri promena na
rabotno mesto, voveduvawe na novi tehniki pri rabota ili nekoja druga promena vo
raboteweto.
Novite vrabotuvawa se izvr{uvaat soglasno priznata i potvrdena metodologija,
specifi~no za sekoe rabotno mesto. Sekoj novovraboten se naso~uva na zadol`itelno obuka
za izvr{uvawe na svojata rabota, i se zapoznava so opasnostite i {tetnostite vo `ivotnata
sredina i merkite za bezbedno izvr{uvawe na rabotnite zada~i.
Gledano organizaciski, na ~elo na Podru`nicata stoi Upravitel, koj {to rakovodi so
celokupnite aktivnosti na Podru`nicata, a istovremeno e prv odgovoren za pra{awata
povrzani so Integriranata Ekolo{ka Dozvola, odnosno pra{awata na za{titata i
za~uvuvaweto na `ivotnata sredina i prirodata.
Upravitelot na Dru{tvoto ja sproveduva politikata za `ivotna sredina i odgovara
pred nadle`nite organi vo ime na Aktor ADT.
Upravitelot opredeluva pretstavnik t.e. Odgovoren za za{tita na `ivotnata sredina
koj gi ima site odgovornosti vo vrska so `ivotnata sredina, se gri`i za obuka na vrabotenite
od oblasta na za{titata i gri`ata za `ivotnata sredina.
Upravuvaweto so `ivotnata sredina, usoglasenosta so standardite i kvalitetot na
`ivotnata sredina i emisiite od rabotata na Instalacijata, sproveduvaweto na merkite za
kontrola na vlijanijata i monitoringot, e obvrrska na Odgovornoto lice vo Podru`nicata
za pra{awata povrzani so `ivotnata sredina.
27
Upravitelot na Podru`nicata gi delegira obvrskite i odgovornostite povrzani so
upravuvaweto so `ivotnata sredina vo Instalacijata, na Liceto odgovorno za pra{awata
povrzani so `ivotnata sredina.
Vo taa smisla, proizleguvaat slednite obvrski i zada~i koi se odnesuvaat na
za{titata i za~uvuvaweto na `ivotnata sredina i prirodata:
-Sproveduvawe na upatstva, naredbi i zaklu~oci povrzani so `ivotnata sredina a koi
proizleguvaat od organite na upravuvawe vo Podru`nicata;
-Pratewe i sproveduvawe na celokupnata zakonska regulativa od oblasta na
`ivotnata sredina;
-Signalizirawe i prevzemawe na sootvetni merki i dejstvija za za{tita na ̀ ivotnata
sredina;
-Sledewe i vr{ewe na kontrola na rabotata na sistemite za tretman i namaluvawe
na zagaduvawata na `ivotnata sredina
-Vr{ewe na monitoring na emisiite soglasno so uslovite dadeni vo ekolo{kata
dozvola;
-Vr{ewe i kontrola na sozdavaweto na otpadot, negovata selekcija kako i vremenoto
odlagawe, odnosno podignuvawe i transportirawe od strana na ovlasteno lice;
-Prevzemawe na sootvetni merki vo slu~ai na nepravilno postapuvawe sprema
`ivotnata sredina, od strana na vrabotenite vo Instalacijata;
-Podgotvuvawe na planovi i izve{tai za rabotite povrzani so pra{awata od oblasta
na `ivotnata sredina
-Sorabotka so nadle`nite organi i inspakciskite slu`bi vo vrska so `ivotnata
sredina.
Standardizacija i Sertifikacija
Svesni sme za toa deka ISO-Standardite, pretstavuvaat me|unarodno priznati
standardi koi se baziraat na procesniot pristap so koj se razviva, primenuva i podobruva
efikasnosta na pravnite i fizi~kite lica i instituciite, a zaradi zgolemuvawe na
potrebite na korisnicite, preku ispolnuvawe na nivnite barawa.
Zaradi ponatamo{no planirawe i organizirawe na raboteweto, kako edna od klu~nite
to~ki za nas }e pretstavuva, sledeweto i analizata na mislewata na korisnicite, so koe
odr`uvawe na zadovolitelno nivo i podobruvawe, se postignuva osnovnata cel na
implementacijata na standardite.
Promenata na raboteweto vo na{eto Dru{tvo, soglasno barawata na ISO-
Standardite, ne samo {to ne napravi mnogu pokonkurentni na pazarot poradi poseduvaweto
na ISO-Sertifikatite, tuku i doprinese za zgolemuvawe na organiziranosta, efikasnosta
na raboteweto, so postojano namaluvawe na tro{ocite i kontinuirano podobruvawe na
proizvodite i uslugite.
Imaj}i predvid deka samite standardi se definirani so to~ki, koi gi opi{uvaat
na~inite na funkcionirawe na klu~nite procesi, so detekcija na vlezovite na procesite,
analiza i merewa na procesite, i so toa se ovozmo`uva proces na kontinuirano podobruvawe
vo upravuvaweto, vo Dru{tvoto izvr{ena e implementacija i sertifikacija na osnovnite
standardi;
ISO 9001-Sistem za upravuvawe so Kvalitet
ISO 14001-Sistem za upravuvawe so @ivotnata sredina
28
So implementacijata na ISO 14001 se izrabotuva Plan za upravuvawe so `ivotnata
sredina koj gi opfa}a site barawa na standardot, analizite na merewata i ocenkata na
vlijanieto vrz `ivotnata sredina. Ovaj Plan e sostaven del od godi{niot plan za rabota na
Dru{tvoto
Osobeno vnimanie vo Planot posveteno e na:
-Opredeluvawe i razgrani~uvawe na odgovornostite vo vrska so aspektite;
-Identifikacija, ocenka i upravuvawe so zna~ajnite aspekti;
-Usoglasuvawe so zakonskite i drugi barawa aplikativni za sproveduvawe na
politikata za `ivotna sredina, odreduvawe na celi i targeti;
-Plan za kontinuirano unapreduvawe, zaradi postignuvawe na celite i targetite;
-Operativna kontrola za da se minimizira vlijanieto na zna~ajnite aspekti;
-Preventiven program za odr`uvawe na odredena postrojka ili oprema;
-Plan za itni situacii i prevencija od istite;
-Monitoring i merewa, monitoring i sistemi za kontrola, interna proverka;
-Obuka i prekvalifikacija;
-Komunikacija i izvestuvawe za incidenti ili mesta na neusoglasenost;
-Korektivni akcii i analizi na neusoglasenosta;
-Pregled i izvestuvawe za performansite za `ivotnata sredina;
-Kontrola na dokumenti i podatoci.
Soglasno Planot i programata za upravuvawe so `ivotnata sredina opredeleni se i
dodeleni zada~i soodvetno na sekoj od rakovoditelite so cel da se postignat celite
zacrtani vo Politikata za `ivotnata sredina.
Vo ramkite na integrirawe na dvata priznati sistemi, prevzemeni se site proceduri
i rabotni upatstva, a po potreba }e bidat izraboteni specifi~ni proceduri i rabotni
upatstva.
Upravuvawe i kontrola preku sproveduvawe na
nadle`nostite od zakonskata regulativa
Novata zakonska regulativa od sverata na `ivotnata sredina, gi regulira pra{awata na upravuvaweto i kontrolata na sostojbite, kvalitetot i promenite na mediumite i oblastite na `ivotnata sredina. Zakonot za `ivotnata sredina, kako ramkoven zakon, voveduva novi mehanizmi, osobeno vo vlijanijata vrz `ivotnata sredina i monitoringot. Sektorskite zakoni za oddelnite mediumi i oblasti na `ivotnata sredina, gi ureduvaat posebnite pra{awa od tie oblasti. Obvrskite za Ocena na vlijanijata vrz `ivotnata sredina i sledewe na sostojbite i kvalitetot na mediumite i oblastite, {to proizleguvaat kon pravnite i fizi~kite lica, gi lociraat pravata i obvrskite koi {to im se vo nadle`nost, vo smisla na slednoto: -Zakon za `ivotnata sredina:
Sekoj e dol`en, pri prevzemaweto na aktivnosti, ili pri vr{eweto na dejnosti, da obezbedi visok stepen na za{tita na `ivotnata sredina i na `ivotot i zdravjeto na lu|eto (6).
Investitorite, ~ii dejnosti ili aktivnosti, ne spa|aat vo proekti za koi se sproveduva postapka za ocena na vlijanijata vrz `ivotnata sredina, se dol`ni da izgotvat Elaborat za vlijanieto na proektite vrz `ivotnata sredina (24).
Sekoe pravni i fizi~ko lice, koe {to sproveduva proekt, odnosno aktivnosti, e dol`no da prevzeme merki i aktivnosti za za{tita i unapreduvawe na `ivotnata sredina i vra}awe na `ivotnata sredina vo zadovolitelna sostojba (28).
29
Pravnite i fizi~kite lica, koi imaat izvor na emisija, i so svoite aktivnosti vlijaat vrz eden ili pove}e mediumi i oblasti na `ivotnata sredina i/ili koristat prirodni bogatstva, se dol`ni da vr{at interen monitoring na izvorite na emisija, odnosno na iskoristuvaweto na prirodnite bogatstva, kako i monitoring na imisiite.
Licata se dol`ni redovno da gi sledat emisiite i vlijanieto vrz `ivotnata sredina preku merewe na emisiite, odnosno presmetuvawe i procena na koli~estvata emisii, redovno da gi sledat imisiite vo soglasnost so integriranata ekolo{ka dozvola, a podatocite od redovnite sledewa, edna{ mese~no, najdocna sekoj petti od tekovniot mesec, da gi dostavuvaat do organot na dr`avnata uprava, nadle`en za rabotite od oblasta na `ivotnata sredina (36).
Pravnite i fizi~ki lica, se dol`ni da dostavuvaat podatoci za izgotvuvawe i odr`uvawe na Registar na zagaduva~ki materii i supstancii (41) i Katastar za ̀ ivotnata sredina (42).
Pravnite i fizi~ki lica {to vr{at dejnost, koja ima vlijanie vrz `ivotnata sredina, go sproveduvaat Nacionalniot Ekolo{ki Akcionen Plan (NEAP), a podatocite sekoi tri godini gi dostavuvaat do nadle`en organ, a za sproveduvawe na Lokalniot Ekolo{ki Akcionen Plan (LEAP), podatocite gi dostavuvaat do gradona~alnikot (62).
Za proektite koi poradi nivniot katakter, obem ili lokacija, na koe se izveduvaat, mo`at da imaat zna~itelno vlijanie vrz `ivotnata sredina, se vr{i ocena na vlijanijata vrz osnova na Uredbata za sproveduvawe na proektite i kriteriumite vrz osnova na koi se utvrduva potrebata za sproveduvawe na postapkata za ocena na vlijanijata vrz `ivotnata sredina (76 i 77).
Odgovornosta za {teta, predizvikana vrz `ivotnata sredina, zasnovana e na principot "Zagaduva~ot pla}a". Odgovoren za {tetata e operatorot koj predizvikal ekolo{ka {teta. Ako {tetata seu{te ne nastanala, operatorot prevzema merki za spre~uvawe, vo sprotivno toa go pravi organot na smetka na operatorot (157).
Pravnite lica, se dol`ni samostojno ili vo sorabotka na dr`avniot organ, edna{ godi{no da mu dostavuvaat Izve{taj za realizacija na Nacionalniot plan za klimatski promeni (187).
Pravnite lica, se dol`ni da prevzemaat neophodni merki utvrdeni so Nacionalnata programa (plan) protiv opustinuvawe i edna{ godi{no da dostavuvaat izve{taj za realizacija na merkite i aktivnostite.
-Zakon za uravuvawe so otpadot:
Pri upravuvawe so otpadot, po prethodno izvr{enata selekcija, otpadot treba: da bide preraboten po pat na reciklirawe, povtorna upotreba ili vo drug proces na ekstrakcija na sekundarnite surovini (7).
Sozdava~ot i/ili poseduva~ot na otpadot, se dol`ni so otpadot, kako i tro{ocite nastanati pri upravuvaweto so otpadot, kako i tro{ocite za sanacioni merki za {teta koja {to ja predizvikuval otpadot, ili {teta koja {to bi bila predizvikana so otpadot, da gi snoso sozdava~ot i/ili poseduva~ot na otpadot (12).
Pravnite i fizi~ki lica, koi {to upravuvaat so otpad, donesuvaat Programa za upravuvawe so otpadot vo soglasnost so Planot na Republika Makedonija za upravuvawe so otpadot (19).
Sozdava~ot i/ili poseduva~ot e dol`en otpadot: Da go selektira, da go klasificira, da mu gi utvrdi karakteristikite; Da vr{i kontrola na vlijanieto na otpadot vrz `ivotnata sredina; Da go skladira na mesta predvideni za toa; Da go prerabotuva ili da go predade na pravno ili fizi~ko lice koe ima
dozvola za toa (26).
Otpadot {to sodr`i upotreblivi materii, treba da se preraboti, dokolku postojat soodvetni tehni~ki i tehnolo{ki uslovi (28).
30
Otpadot se prerabotuva so primena na edna ili pove}e operacii i toa: reciklirawe i dr. (29).
Pravnite i fizi~ki lica koi vr{at dejnosti za sobirawe, transport, skladirawe, tretman, prerabotka, otstranuvawe i promet na otpadot, se dol`ni da vr{at opredelena evidencija, a podatocite da gi dostavuvaat do nadle`en organ i Gradona~alnikot na op{tinata, najdocna do 31-vi januari vo tekovnata, za prethodnata godina (39).
Pravnite i fizi~ki lica koi se sopstvenici/korisnici na instalacii {to sozdavaat, prerabotuvaat i otstranuvaat otpad, se dol`ni da vr{at monitoring samostojno ili preku nau~ni i stru~ni organizacii i drugi pravni lica, akreditirani za toa, a podatocite se dostavuvaat do nadle`en organ (111).
-Zakon za kvalitetot na ambientalniot vozduh:
Za vreme na vr{ewe na aktivnostite {to bi mo`ele da imaat vlijanie vrz kvalitetot na ambientalniot vozduh sekoj e dol`en da se odnesuva vnimatelno i odgovorno, za da se izbegne i spre~i zagaduvaweto na vozduhot (5).
Izvorite na zagaduvaweto na ambientalniot vozduh se proektiraat, gradat, opremuvaat, odr`uvaat i rabotat, taka {to da ne ispu{taat zagaduva~ki supstancii vo vozduhot, pogolemi od dozvolenite (8).
Pravnite i fizi~kite lica, sopstvenici odnosno korisnici na instalacii koi se izvori na zagaduvawe na vozduhot, dol`ni se da gi primenat i finansiraat merkite za namaluvawe na emisiite, utvrdeni so Programa za namaluvawe na zagaduvaweto i podobruvawe na kvalitetot na ambientalniot vozduh (28).
Pravnite i fizi~kite lica, sopstvenici odnosno korisnici na instalacii izvor na emisii na zagaduva~ki supstancii vo vozduhot, se dol`ni da izgradat sistem za sledewe na izvorite na emisii i kontrola na kvalitetot na vozduhot (45, 47).
Zaradi potrebata od vostanovuvawe i vodewe na Katastar na zagaduva~i na vozduhot, pravnite i fizi~kite lica se dol`ni, podatocite da gi dostavuvaat do nadle`en organ (52).
Sekoe pravno ili fizi~ko lice sopstvenik ili vr{itel na dejnost vo proizvodstven proces, transporten ili sistem za skladirawe, vo koj se prisutni {tetni i opasni supstancii, se dol`ni vo vnatre{nite planovi za vonredni sostojbi, da predvidat merki za za{tita na ambientalniot vozduh pri mo`ni havarii.
-Zakon za za{tita od bu~ava vo `ivotnata sredina
Rabotnite lu|e i gra|anite imaat pravo i dol`nost da obezbeduvaat i sproveduvaat merki za spre~uvawe i otstranuvawe na bu~avata, {to se ostvaruva so utvrduvawe na Programa na merki i aktivnosti za za{tita od bu~ava (5).
Site subjekti {to poseduvaat izvori {to sozdavaat bu~ava, nad dozvolenoto nivo, dol`ni se da obezbedat finansiski sredstva za spre~uvawe i otstranuvawe na bu~avata (6).
Izvorite na bu~avata se upotrebuvaat i odr`uvaat taka {to bu~avata vo `ivotnata sredina da ne gi preminuva dozvolenite granici.
Informacii za prezemawe merki za
performansite na `ivotnata sredina
Zaradi prezemawe merki za perfomansite na ̀ ivotnata sredina, "Aktor ADT", }e vr{i
interen monitoring na izvorite na emisija koi se kako rezultat na vr{eweto na aktivnostite,
kako i monitoring na imisiite, odnosno, redovno }e gi sledi emisiite vo neposredna blizina
na izvorite na emisija, i podatocite, }e gi dostavuva do nadle`niot organ
Nadle`niot organ, redovno }e bide izvestuvan za rezultatite od monitoringot,
sproveduvan soglasno zadol`itelnite uslovi, po dobivaweto na Integrirana ekolo{ka
dozvola.
31
Obuka i kvalifikacii na
vklu~eniot personal
Vo "Aktor ADT", seriozno se obrnuva vnimanie na obukata i kvalifikaciite na
vklu~eniot personal, {to e obezbedeno preku strukturata na upravuvaweto, kako i vo site
akti na nivo na Dru{tvoto, a osobeno preku:
-Sekoj rabotnik ima pravo da go usovr{uva svoeto znaewe, sposobnost i rabotna
ve{tina, a zaradi pouspe{no obavuvawe na doverenite raboti i rabotni zada~i.
-Preku neposredna rabota na instalacijata, se vr{i i edukacija na vrabotenite za
identifikuvawe na izvorite na zagaduvawe vo procesite na proizvodstvo, pri {to se doa|a
i do profitabilni re{enija.
-Preku trening na rabotnicite vo firmata, se obezbeduva baza i metodi za kontroliran
razvoj na proizvodniot proces, i se obezbeduva povraten efekt za doverba na firmata, so
{to se naglasuva pove}ekratniot efekt vo rabotata na instalacijata, kako nov koncept za
implementirawe.
-Se po~ituvaat prednostite vo preventivnata za{tita, i se ohrabruvaat vrabotenite
vo aktivnostite za izbegnuvawe na zagaduvawata, vo startot, so optimalizacija na
koristeweto na prirodnite izvori, osobeno vodata i energijata.
-So obuka i kvalifikacija na vklu~eniot personal, se demonstrira implementacija na
iskustva od ekonomijata, alternativnite tehnologii, prevencijata od zagaduvawe, i za{teda
na surovinite preku merki za redukcija na repromaterijalite koi ja zagaduvaat `ivotnata
sredina, a generiraat ekonomski za{tedi, preku postepeno promenuvawe na tehnologijata.
-Se pratat najnovite soznanija postignati na poleto na tehnolo{kiot razvoj,
kvalitetot i se vr{i nivna aplikacija vo tehnolo{kiot proces.
-Se pratat novi proizvodi, novi tehnolo{ki re{enija, a zaradi podobruvawe na
kvalitetot na postoe~kite proizvodi, bez naru{uvawe na kvalitetot.
-Se vr{i nabavka na stru~na literatura, korisna za rabotata i razvojot na Dru{tvoto.
-Se pratat site propisi i se vr{i nivna efikasna i dosledna primena vo Dru{tvoto.
-Licata vraboteni vo sistemot, u~estvuvaat vo podgotovkata na Vnatre{niot plan za
vonredni sostojbi, so {to }e se ovozmo`i negovo besprekorno sproveduvawe.
32
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 3
-P r i l o z i
33
Programa za upravuvawe
so `ivotnata sredina
"Aktor ADT"- Grcija, Podru`nica Skopje, so cel za~uvuvawe, racionalno
i odr`livo koristewe na prirodnite bogatstva, vo celost ja prifa}a
politikata vo `ivotnata sredina, a zaradi usoglasuvawe na ekonomskite
interesi so `ivotnata sredina i obezbeduvawe visok stepen na za{tita na
`ivotnata sredina i zdravjeto na lu|eto, bez pritoa da se zagrozat pravata na
idnite generacii, da gi zadovoluvaat svoite potrebi.
Soglasno Pravilnikot za sistematizacija na rabotnite mesta,
potencirano e upravuvaweto so `ivotnata sredina, kako na nivo na
organizacionite celini, taka i na nivo na sekoe rabotno mesto.
Pri toa, Programata za upravuvawe so `ivotnata sredina gi opfa}a
slednite generalni politiki;
-Struktura na upravuvaweto na lokacijata,
-Nivoa na odgovornost vo upravuvaweto so `ivotnata sredina
-Odgovornost vo rabotata na instaliranite sistemi
-Namaluvawe i tretman na zagaduvawata
-Obuka i kvalifikacija na vklu~eniot personal
-Sistemi za odr`uvawe
-Sistemi za kontrola na otpad
-Sistemi za kvalitet za kontrola na firmata
34
Izjava za upravuvawe so `ivotnata sredina
So cel, upravuvaweto so `ivotnata sredina, da ovozmo`i primenuvawe na sistemi i proceduri za upravuvawe i kontrola, "Aktor ADT", }e gi prezeme slednite aktivnosti:
-Soglasno obvrskite od sootvetnite propisi od sverata na `ivotnata sredina, a so cel pridr`uvawe kon zakonskite normi, "Aktor ADT", istite gi vnesuva vo svoite Programi i Organizacioni {emi na rabota, {to so drugi zborovi zna~i deka, `ivotnata sredina pretstavuva del od rabotata na site vraboteni.
-Imaj}i ja predvid zakonskata regulativa od sverata na `ivotnata sredina, a zaradi sproveduvawe na politikata vo upravuvaweto so `ivotnata sredina, "Aktor ADT", }e podgotvi cel sistem na obvrski koi {to proizleguvaat od taa legislativa.
-Preku voveduvawe na novi tehnologii i operativni proceduri, pri obavuvaweto na dejnostite, }e se postigne celta za minimizirawe na rizikot, za{tita na vrabotenite i lokalnoto naselenie.
-Soglasno vakvata postavenost, "Aktor ADT" kako operator, }e se zalaga da primenuva sistemi i proceduri za upravuvawe so `ivotnata sredina, koi }e spre~uvaat dejstvija koi pretstavuvaat opasnost za ~ovekovoto zdravje i `ivotnata sredina.
Aktor ADT Grcija, Podru`nica Skopje Ovlasteno lice __________________________
35
Izjava za politika za `ivotnata sredina
Glavnite postulati vo realizacijata na celite na Politikata za `ivotnata sredina, vo "Aktor ADT", koi istovremeno se i celosno vgradeni vo sevkupnite aktivnosti, }e se baziraat vrz slednite osnovi:
-Pri prezemaweto na aktivnostite, i vr{eweto na dejnostite, zadol`itelno }e se vodi smetka za racionalnoto i odr`livo koristewe na prirodnite bogatstva, bez protoa da se zagrozat pravata na idnite generacii, da gi zadovoluvaat sopstvenite potrebi.
-Vo ramkite na aktivnostite, "Aktor ADT" }e promovira i }e obezbeduva podignuvawe na javnata svest za `ivotnata sredina na svoite vraboteni, za nejzinoto zna~ewe, kako i za potrebata za aktivno u~estvo vo nejzinata za{tita i unapreduvawe.
-]e se ~uvaat podatocite za koristewe na surovini i energija, za emisiite na zagaduva~kite materii i supstancii, za vidovite, karakteristikite i koli~estvata na sozdadeniot otpad, kako i drugite podatoci, predvideni so Zakon.
-]e se ~uvaat site dokumenti i podatoci vo vrska so Baraweto, izdavaweto, monitoringot, predvideni so uslovite vo Integriranata ekolo{ka dozvola, i istite }e se napravat dostapni po barawe na nadle`niot organ i inspektor.
-Redovno }e se dostavuvaat podatoci za izgotvuvawe i odr`uvawe na Registarot na zagaduva~ki materii i supstancii, kako i izgotvuvawe i
odr`uvawe na Katastarot za `ivotnata sredina. -]e se sproveduva Lokalniot Ekolo{ki Akcionen Plan na op{tinata, vo
delot na opredelenata nadle`nost za sproveduvawe na Planot. -]e se obezbeduva celosna asistencija na inspektorite koi }e vr{at
inspekcija na instalacijata, }e se obezbeduva pristap do mestata kade {to }e se zemaat mostri, i do to~kite na monitoring.
-Za predvidenite aktivnosti i merki za bezbednost, kako i za na~inot za postapuvawe vo slu~aj na havarija, }e bidat informirani licata na koi bi vlijaela havarijata, predizvikana od sistemot.
-Za nastanata havarija, vedna{ }e bide izvesten nadle`niot dr`aven organ, i }e mu bidat dostaveni podatocite koi se odnesuvaat na: okolnostite vo koi se slu~ila havarijata, prisutnite opasni supstancii za vreme na, i posle havarijata; podatoci za procenuvawe na posledicite po zdravjeto na lu|eto i po `ivotnata sredina do koi do{lo kako rezultat na havarijata; prezemenite vonredni merki.
Aktor ADT Grcija, Podru`nica Skopje Ovlasteno lice _________________________
36
Izjava za politika za kontrola i kvalitet
Politikata za kontrola na kvalitet ima funkcionalna vrednost vo
ramkite na vkupnata politika vo `ivotnata sredina, na "Aktor ADT". Taa se bazira na zadovoluvawe na potrebite i barawata na kupuva~ite,
primena i odr`uvawe na pazarnata orientiranost, kontinuirano podobruvawe na sistemot za upravuvawe so kvalitet, no i za{tita i unapreduvawe na `ivotnata sredina i prirodata.
Osnovnite principi za realizacija na celite za politika za kontrpla na kvalitet, se slednite:
-Nema da koristi tehnologija, tehnolo{ka linija, proizvod, poluproizvod ili surovina, koja {to ne gi ispolnuva propi{anite normi za za{tita na `ivotnata sredina, ili koi se zabraneti vo zemjata proizvoditel i vo zemjata uvoznik.
-Vo procesite na proizvodstvoto, prometot i postapuvaweto so otpadocite, }e primenuva tehniki i tehnologii, so koi se ovozmo`uva pomalo opteretuvawe na `ivotnata sredina.
-Nema da proizveduva, pu{ta vo promet, i upotrebuva; proizvodi, poluproizvodi, surovini, supstancii, i nema da vr{i aktivnosti i uslugi, dokolku so niv se zagrozuva `ivotot i zdravjeto na lu|eto i `ivotnata sredina, ili dokolku ne se ispolneti propi{anite standardi.
-Nema da vr{i proizvodstvo, postapuvawe i ispu{tawe na zagaduva~ki materii i supstancii vo `ivotnata sredina, osven na na~in i pod uslovi, propi{ani so zakon.
-Proizvodite, poluproizvodite i surovinite, {to }e se pu{taat vo promet, }e imaat oznaka na koja {to, vo soglasnost so Zakon, }e bide ozna~ena mo`nosta za zagaduvawe, ili za mo`noto {tetno vlijanie vrz `ivotnata sredina.
-Zaradi ostvaruvawe na doverbata kaj klientite, koja se bazira na postojana gri`a za kvalitetot, }e se po~ituvaat barawata na klientite, kako i izbor na respektirani dobavuva~i, vrz osnova na nivnata sposobnost za ispolnuvawe na barawata za kvalitet.
-]e se obezbeduva postojan razvoj na firmata, {to od druga strana }e obezbedi ekonomi~nost i rentabilnost vo raboteweto, profitabilnost na firmata, kvalitet na proizvodite, zdrava i ~ista `ivotna sredina.
-Politikata za kontrola na kvalitet, }e bide dostapna za site vraboteni koi se vklu~eni vo razvojot na firmata, soglasno nivnata kompetentnost, znaewe, obuka i iskustvo, so {to, vo golema mera, istite, istovremeno vodat gri`a za `ivotnata sredina, i unapreduvaweto na neziniot kvalitet.
-Istovremeno, Politikata za kontrola i kvalitet, }e bide dostapna za javnosta, pri {to, sekoe nezino mislewe, }e bide od golema korist za postignuvawe na potrebniot kvalitet.
Aktor ADT Grcija, Podru`nica Skopje Ovlasteno lice __________________________
37
Odgovorno lice
za pra{awata od
`ivotnata sredina
Kako odgovorno lice za pra{awata od `ivotnata sredina, vo "Aktor ADT"
- Grcija, Podru`nica Skopje, e opredeleno liceto:
KONSTANTINOS SIMOU
Upravitel na Podru`nicata
Ul. Bulevar Partizanski odredi Br. 46 B, 1-3
Skopje Centar-Cenrat
EMBG AH3610596
Tel.+389 02/311 10 19
38
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 4
-Surovini i pomo{ni materijali,
drugi supstancii i energii
upotrebeni ili proizvedeni
vo instalacijata
39
Poglavje IV. SUROVINI I POMO[NI MATERIJALI,
DRUGI SUPSTANCII I ENERGII,
UPOTREBENI ILI PROIZVEDENI
VO INSTALACIJATA
Vo Instalacijata na “Актор АДТ”, Grcija, Podru`nica Skopje, pri tehnolo{kite procesi
na rabota, se koristat pove}e vidovi na vlezni surovini, pomo{ni materijali, drugi pomo{ni
materijali, energii, goriva, maziva, a kako proizvod se dobiva asfaltna masa, za vgraduvawe
vrz kolovoznata lenta na avtopatot.
Asfaltnata masa, pretstavuva vrela me{avina so definirana temperatura, vo ~ij sostav
vleguvaat: mineralen agregat, polnilo (filer), vrzivno sredstvo (bitumen), i odredeni
aditivi.
-Agregatot, vo prizvodstvoto na asfaltnata masa, u~estvuva so 70-80% vo vkupnata masa
na asfaltot, i od negovite karakteristiji zavisat svojstvata na proizvedenata asfaltna masa
i svojstvata na ocvrsteniot asfalt.
Vo Asfaltnata baza, kako agregat se koristi Kalcium karbonat (SaSO2), Varovnik koj {to
se dovezuva na lokacijata vo razli~ni frakcii; 2-4 mm, 4-8 mm, 8-11 mm, 11-16 mm, 16-22 mm,
16-31 mm.
-Filerot, vo su{tina pretstavuva kameno bra{no koe se dobiva so melewe na varovnik,
so golemina pomala od 0,16 mm, koj se dodava vo me{avinata za dobivawe na asfaltna masa, i
slu`i kako polnilo za podobruvawe na karakteristikite na asfaltnata masa, odnosno ima
uloga da ostvari dobra povrzanost pome|u agregatot i bitumenot. Vo zavisnost od vidot na
baranata asfaltna masa, filerot vo vkupnata masa u~estvuva so 2,0-2,5%, i se dovezuva na
lokacijata spored potrebite vo procesite na proizvodstvo na asfaltnata masa.
-Bitumenot pretstavuva smesa od organski te~nosti, so visok viskozitet, crna boja,
lepliv, i e sostaven od visoko kondenzirani policikli~ni aromati~ni hidrokarbonati, {to se
dobiva kako ostatok od prerabotka na surovata nafta vo rafineriite. Pri proizvodstvoto na
asfaltnata masa, bitumenot u~estvuva so 5-6%, se zagreva na temperatura od okoli 1500S, pri
{to preo|a vo te~na lepliva sostojba, koja ovozmo`uva da gi obvitka zrnata na agregatot i se
sozdava sovr{ena me{avina, koja posle oladuvaweto, e sposobna da izdr`i ogromni
opteretuvawa.
-Mazut se koristi kako pogonsko gorivo za rabota na Asfaltnata baza, za rabota na
baraban-su{arata, pri {to se vr{i zagrevawe na su{arata na 350-4500S, materijalot se zagreva
na 160-1800S.
-Dizel gorivo se koristi za potrebite na kompletnata oprema i mehanizacijata, a
snabdvaweto se vr{i so avtocisterna, pri {to preto~uvaweto se vr{i na poseben prostor so
prevzemawe na site merki za bezbednost zaradi spre~uvawe na nekontrolirano izlevawe i
zagaduvawe na po~vata i podzemnite vodi. Dizel gorivo kako rezreva, zaradi kontinuitet vo
snabduvaweto, se ~uva i vo sootvetni metalni buriwa, skladirani na poseben zatvoren prostor,
na betonska podloga, obezbedena so tankvana.
-Masla vo rabotata na Instalacijata se koristat kako prenosen medium na toplinska
energija za zagrevawe na bitumenot vo rezervoarot i cevkata za transport na bitumen, za
odr`uvawe na potrebnata temperatura vo cevkite, transformatorsko maslo se koristi za
potrebite na agregatot, a ma{inskite masla se koristat za razli~ni potrebi vo procesot na
odr`uvawe na ma{inskite delovi od postrojkata.
40
-Elekrti~na energija; se upotrebuva osobeno za rabota na postrojkata, osvetlenie na
lokacijata i prostoriite za tehni~ko administrativni raboti.
-Voda za potrebite na Instalacijata e potrebna za tehni~ki i sanitarni potrebi a se
obezbeduva so avtocisterni i se skladira vo rezervoari.
-Kako proizvod od rabotata na Instalacijata, pretstavuva asfaltna masa, pripremena
za transportirawe i vgraduvawe vrz podgotvena podloga na avtopatot.
41
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 4
-T a b e l i
-P r i l o z i
42
Tabela IV.1.1 Detali za surovini, me|uproizvodi, proizvodi, itn.
povrzani so procesite, a koi se upotrebuvaat
ili se sozdadeni na lokacijata
Ref.
Br.
ili
{ifra
Materijal/
Supstancija
SAY
Broj
Kategorija na
opasnost
Koli~in
a
(toni)
Godi{na
upotreba
(toni)
Priroda na
upotrebata
R -
Fraza
Y -
fraza
1.
Bitumen
8052-
42-4
Klasa 4.1
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna masa
R-
10,21,38
Y-
1,24,29,
37,49
2.
Filer
471-34-
1
Ne e klasificirano
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna masa
Ne e vo
Aneks 2
Ne e vo
Aneks 2
3.
Separiran
agregat
471-34-
1
Ne e klasificirano
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna masa
Ne e vo
Aneks 2
Ne e vo
Aneks 2
4.
Ekstra
lesno maslo
Ne e vo
Aneks 4
Klasa 3
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna baza
R-
10,21,38
Y-1,15,
21,29
5.
Tehnolo{ka
voda
Ne e vo
Aneks 4
Neklasificirano
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna baza
Ne e vo
Aneks 2
Ne e vo
Aneks 2
6.
Elektri~na
energija
Ne e vo
Aneks 4
Neklasificirano
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltna baza,
Ne e vo
Aneks 2
Ne e vo
Aneks 2
7.
Voda za
piewe
Ne e vo
Aneks 4
Neklasificirano
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za piewe
Ne e vo
Aneks 2
Ne e vo
Aneks 2
8.
Euro
dizel
Ne e vo
Aneks 4
Klasa 3
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za vozila
R-
10,21,38
Y-1,15,
21,29
9.
Motorni
masla
Ne e vo
Aneks 4
Klasa 3
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za vozila
R-54,55,
41, 38,
51/53
Y-29,49
10.
Maziva
Ne e vo
Aneks 4
Klasa 3
Privreme
no,neopre
deleno
Privreme
no,neopre
deleno
Za vozila
Za ma{ini
R-8, 10
21,22
Y-1,12,
16,17
11 Asfaltna
masa
Ne e vo
Aneks 4
Klasa 4.1.
160
toni/~as
Privreme
no,neopre
deleno
Za asfaltirawe na
avtopatot
R-
10,21,38
Y-
1,24,29,
37,49
43
Tabela IV.1.2 Detali za surovini, me|uproizvodi, proizvodi, itn.
povrzani so procesite, a koi se upotrebuvaat ili se sozdadeni na lokacijata
Re
f.
Br.
ili
{i
fr
a
Materijal/
Supstancija
M i r i s
Prioritetni supstancii Mirizliv
ost
Da/Ne
Opis
Prag na
osetlivost
r/m3 1.
Bitumen
Ne Nema - Jaglevodorodi
2.
Filer
Ne Nema - Kalcium karbonat
3.
Separiran agregat
Ne Nema - Kalcium karbonat
4.
Ekstra lesno
maslo
Ne Nema - Maslo
Aditivi
5.
Tehnolo{ka voda
Ne Nema - Priroden
materijal
6. Elektri~na
energija
Ne Nema - -
7. Voda za piewe Ne Nema - Priroden material
8. Euro dizel Da Blag
Neznaten
- Jaglerodi
9. Motorni masla Da Blag
neznaten
- Maslo
Aditivi
10. Maziva Da Blag
neznaten
- Maslo
aditivi
11 Asfaltna masa Da Blag
Neznaten
- Bitumen
Granulat
44
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 5
-Rakuvawe so materijalite
45
Poglavje V.
RAKUVAWE SO MATERIJALITE
5.1.Rakuvawe so surovini,
me|uproizvodi i proizvodi
Vo funkcija na rakuvaweto so surovinite, me|uproizvodite i poizvodite, operatorot
praktikuva sootvetno rakuvawe so istite vo se spored tehnolo{kite potrebi, so toa {to za
sekoj od surovinite, me|uproizvodite i proizvodite, obezbedeni se sootvetni uslovi
soglasno propisite.
Kako surovini, me|uproizvodi i proizvodi koi {to vo tehnolo{kite procesi vo
Instalacijata se upotrebuvaat ili proizveduvaat, se slednite:
-Separiran agregat; vo frakcii so razli~na golemina se dovezuva na lokacijata od Instalacijata kako gotov poluproizvod, i se deponira vo posebni boksovi. Vo ponatamo{noto rakuvawe, se dotura so pomo{ na dozeri, spored predvidenata receptura za dobivawe na asfaltnata masa. -Filer; odnosno, kamenoto bra{no kako ispolnuva~, se dovezuva na lokacijkata kako
poluproizvod, i se deponira vo silos, a se dozira vo ponatamo{niot proces za dobivawe na
asfaltnata masa spored predvidenata receptura, preku zatvoren sistem so pol`avest
transporter.
-Bitumenot; kako vrzivno sredstvo, se dovezuva na lokacijata na Instalacijata so
pomo{ na namenski vozila-cisterni i se skladira vo zatvoreni metalni silosi, za{titeni
od atmosferski vlijanija, celosno nepropusni i termi~ki izolirani, opremeni so vremenski
i temperaturno reguliran sistem za zagrevawe. Bitumenot se vnesuva vo mikserot preku
namenska bitumenska pumpa, so rasprskuvawe pri {to istovremeno se vr{i i dozirawe
spored predvidenata receptura.
-Mazutit; na lokacijata od Instalacijata se skladira vo metalna cisterna, i vo
procesot za dobivawe na asfaltnata masa se upotrebuva kako gorivo za barabanot-
su{arata, odnosno za su{awe na maretijalot-surovinata.
-Euro dizel; na lokacijata od Instalacijata, se donesuva so avtocisterna i slu`i kako gorivo za rabotata na Pe~kata, so koja se zagreva termi~koto maslo koe vr{i posredno, direktno zagrevawe na bitumenot, zaradi negovo transportirawe i podobro me{awe vo me{alkata.
-Masla; se dovezuvaat na lokacijata od Instalacijata, pakuvani vo metalni buriwa
ili plasti~ni kanti, i se skladiraat vo poseben prostor namenet za masla, odddelen od
drugite pomo{ni materijali, i po potreba se koristat kako prenosen medium na toplinska
energija za zagrevawe na bitumenot vo rezervoarot i cevkata za transport na bitumen, za
odr`uvawe na potrebnata temperatura vo cevkite, a transformatorsko maslo se koristi za
potrebite na agregatot, ma{inskite masla se koristat za razli~ni potrebi vo procesot na
odr`uvawe na ma{inskite delovi od postrojkata.
-Maziva; se primaat na lice mesto na mestoto na skladirawe i ~uvawe na masla i
maziva, izdavaweto se vr{i vo zavisnost od potrebata.
-Tehnolo{ka voda; se obezbeduva so avtocisterni i se skladira na lokacija od Instalacijata vo rezervoari, a se upotrebuva preku lokalna vodovodna instalacija, za tehni~ki i sanitarni potrebi, i odr`uvawe na higienata na opremata i lokacijata.
-Elektri~na energija; za potrebite na Instalacijata se dobiva preku sopstven agregat, i sootvetna instalacija, a se upotrebuva vo tehnolo{kite procesi za rabota na ma{inite i opremata kako i za osvetlenie na lokacijata i rabotnite prostorii.
-Voda za piewe; se ovezbeduva so avtocisterna,i se skladira na lokacijata od instalacijata vo cisterna, i se upotrebuva preku posebni uredi za piewe.
46
-Asfaltna masa; proizvedena vo Instalacijata spored posebna receptura i
tehnologija taka {to silosite ovozmo`uvaat brojot na dozirawata da bide kolku nivnata
sposobnost da ja sobere potrebnata koli~inska masa, postaveni nad transpotrnata lenta, koja
go transportira kameniot vla`en materijal do barabanot za su{ewe. Dopolnuvaweto na
predozatorite se vr{i so utovaruva~, no mo`e i so transportna lenta. Posle sostavuvaweto
na kamenata me{avina vo avtomatskiot dozator, taa se transportira so pomo{ na transportna
lenta do barabanot za su{ewe, zagrevawe i me{awe. Vo barabanot, istovremeno se izvr{uva
i obvitkuvawe na kamenata povr{ina so bitumen, pri {to se dobiva asfaltna masa gotova za
transportirawe i vgraduvawe, transportiraweto se vr{i so specijalni kamioni kiperi.
5.2.Opis na upravuvaweto so cvrst i
te~en otpad vo instalacijata
Zaradi dobivawe pokonkretni informacii vo vrska so upravuvaweto so cvrstiot i
te~niot otpad, operatorot izraboti i prilo`uva poseben Pregled na site otpadni
materijali, odnosno po mestata na sozdavawe, posebno po fazi na aktivnosti vo
Instalacijata, so broj od Evropskiot katalog, izvorot i procesite kade se sozdavaat
otpadite, nivnata koli~ina, odlo`uvawe vo ramkite na lokacijata, prevzema~ zaradi
prerabotka, reupotreba ili reciklirawe, kako i prevzema~ zaradi transportirawe i
deponirawe nadvor od lokacijata na Instalacijata.
Otpadnite materijali koi {to se karakteriziraat kako opasen otpad, dadeni se vo
posebna Tabela, koi {to privremeno se odlagaat na sobirna lokacija (za sekoj otpad posebno)
na lokacija na Instalacijata, a potoa ovie otpadi gi prevzemaat ovlasteni operatori za
prerabotka reupotreba ili reciklirawe, odnosno za transportirawe i deponirawe navor od
lokacijata na Instalacijata.
Otpadnite matrijali koi ne se karakterizirani kako opasen otpad, dadeni se vo
posebna Tabela, i isto kako i drugite otpadi, privremeno se odlagaat na sobirna lokacija
(za sekoj otpad posebno) na lokacijata na Instalacijata, a odtamu ovie otpadi gi prevzemaat
ovlasteni operatori za prerabotka reupotreba ili reciklirawe, odnosno za transportirawe
i deponirawe navor od lokacijata na instalacijata.
Operatorot so pravnite i fizi~ki lica koi {to gi prevzemaat otpadnite materijali
od sobirnite lokacii na instalacijata, vospostavuva sootvetni dogovorni odnosi, i vodi
sootvetna dokumentacija.
5.3.Odlo`uvawe na otpad vo granicite na
instalacijata (sopstvena deponija)
Vo postapite za upravuvawe so otpadot, operatorot prevzema aktivnosti, samo za
privremeno odlo`uvawe na otpadite prethodno sobrani po vidovi, na posebni sobirni
lokacii na lokacija na instalacijata, od kade po sootvetna dinamika, otpadite gi
podignuvaat ovlasteni pravni i fizi~ki lica, za ponatamo{na postapka.
Na takov na~in, celokupniot otpad koj {to se sozdava od tehnolo{kite procesi i
aktivnosti vo Instalacijata, se odstranuva od lokacijata, so {to ne se zagaduva `ivotnata
sredina i ne se sozdavaat drugi zagaduva~ki emisii vo `ivotnata sredina (mirisi, gasovi,
iscedok i sl.).
Spored toa, operatorot nema potreba od organizirawe na sootvetna deponija na
lokacija na instalacijata, zaradi odlo`uvawe na otpadot vo granicite na instalacijata.
47
Tabela V.2.1. Otpad - Koristewe/odlo`uvawe na opasen otpad
Otpaden
materijal
Broj od
Evropski
katalog na
otpad
Glaven
izvor
Koli~ina
Godi{no
Prerabotka/odlo`uv
awe vo ramkite na
samata lokacija
(Na~in i lokacija)
Prerabotka,
reupotreba ili
reciklirawe so
prevzema~
(Metod, lokacija i
prezema~)
Odlo`uvawe nadvor
od lokacijata
(Metod, lokacija i
prezema~)
Otpadni
masla
13 02 04*
Odr`uvawe
na vozila
Neopredele
no,
Vremena
lokacija na
Instalacija
ta
Privremeno se
odlaga na sobirna
lokacija za Otpadni
masla
Reciklirawe,
Ovlasten prezema~
nadvor od
lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od Ovlasten
prezema~
Otpadni
filtri
16 01 07*
Odr`uvawe
na vozila
Neopredele
no,
Vremena
lokacija na
Instalacija
ta
Privremeno se
odlaga na sobirna
lokacija za Otpadni
filtri
Reciklirawe,
Ovlasten prezema~
nadvor od
lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od Ovlasten
prezema~
Otpadni
akumulato
ri
16 06 01*
Odr`uvawe
na vozila
Neopredele
no,
Vremena
lokacija na
Instalacija
ta
Privremeno se
odlaga na sobirna
lokacija za Otpadni
akumulatori
Reciklirawe,
Ovlasten prezema~
nadvor od
lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od Ovlasten
prezema~
48
Tabela V.2.2. Otpad - Koristewe/odlo`uvawe na drug vid otpad
Otpaden
materijal
Broj od
Evropski
katalog na
otpadi
Glaven izvor
Koli~ina
Godi{no
Prerabotka/odlo
`uvawe vo
ramkite na
samata lokacija
(Na~in i
lokacija)
Prerabotka,
reupotreba ili
reciklirawe so
prevzema~
(Metod, lokacija
i prezema~)
Odlo`uvawe
nadvor od
lokacijata
(Metod, lokacija
i prezema~)
Komunalen
otpad,
izme{an
20 03 01
Vraboteni i
funkcii vo
instalacijata
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
mestoto na
sozdavawe
Deponirawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Neadekvaten
otpad od
Asfaltna
baza
17 03 02
Neupotrebliv
a asfaltna
masa
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
mestoto na
sozdavawe
Operatorot
Reupotreba
-
Otpadna
tehnolo{ka
voda od
Asfaltna
baza
16 10 02
Eliminirawe
na pra{ina
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Ne se postapuva
Suv proces
Mali koli~ini
-
Recipient
Otpaden mil
od talo`nik
Asfaltna
baza
19 08 14
Elininirawe
na pra{ina
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Postrojka za
talo`ewe
Operatorot
Reupotreba
-
Otpadna
sanitarna-
fekalna
voda
20 03 04
Vraboteni
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga vo
septi~ka jama
- Ovlasten
prezema~
Otpadni
gumi
16 01 03
Odr`uvawe na
vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadni gumi
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpaden
metal
16 01 17
Odr`uvawe na
ma{ini,
vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadni
metali
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadna
hartija i
karton
15 01 01
Opakovki
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Hartija i
karton
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadna
plastika
15 01 02
Opakovki
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Plastika
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
49
Otpad od
drvo
15 01 03
Drveni
paleti
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadno drvo
Operatorot
Reupotreba
-
Otpaden
antifriz
16 01 15
Odr`uvawe
na vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpaden
antifriz
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadni
oblopgi za
ko~nici
16 01 12
Odr`uvawe
na vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Oblogi za
ko~nici
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
50
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 5
-T a b e l i
-P r i l o z i
51
P r e g l e d Na otpadni materijali; so ime na otpadot, opis i priroda na otpadot, broj od Evropskiot katalog, izvor na
sozdavawe,mesto na privremeno skladirawe so negovite karakteristiki, prerabotka reupotreba ili
reciklirawe, odlo`uvawe nadvor od lokacijata
Otpaden
materijal
Broj od
Evropski
katalog na
otpadi
Glaven izvor
Koli~ina
Godi{no
Prerabotka/odlo
`uvawe vo
ramkite na
samata lokacija
(Na~in i
lokacija)
Prerabotka,
reupotreba ili
reciklirawe so
prevzema~
(Metod, lokacija
i prezema~)
Odlo`uvawe
nadvor od
lokacijata
(Metod, lokacija
i prezema~)
Komunalen
otpad,
izme{an
20 03 01
Vraboteni i
funkcii vo
instalacijata
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
mestoto na
sozdavawe
Deponirawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Neadekvaten
otpad od
Asfaltna
baza
17 03 02
Neupotrebliv
a asfaltna
masa
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
mestoto na
sozdavawe
Operatorot
Reupotreba
-
Otpadna
tehnolo{ka
voda od
Asfaltna
baza
16 10 02
Eliminirawe
na pra{ina
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Ne se postapuva
Suv proces
Mali koli~ini
-
Recipient
Otpaden mil
od talo`nik
Asfaltna
baza
19 08 14
Elininirawe
na pra{ina
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Postrojka za
talo`ewe
Operatorot
Reupotreba
-
Otpadna
sanitarna-
fekalna
voda
20 03 04
Vraboteni
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga vo
septi~ka jama
- Ovlasten
prezema~
Otpadni
gumi
16 01 03
Odr`uvawe na
vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadni gumi
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpaden
metal
16 01 17
Odr`uvawe na
ma{ini,
vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadni
metali
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadna
hartija i
karton
15 01 01
Opakovki
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Hartija i
karton
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadna
plastika
15 01 02
Opakovki
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Plastika
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
52
od lokacijata na
Instalacijata
Otpad od
drvo
15 01 03
Drveni
paleti
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpadno drvo
Operatorot
Reupotreba
-
Otpaden
antifriz
16 01 15
Odr`uvawe
na vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Otpaden
antifriz
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
Otpadni
oblopgi za
ko~nici
16 01 12
Odr`uvawe
na vozila
Neopredeleno,
Vremena
lokacija na
Instalacijata
Privremeno se
odlaga na
sobirna lokacija
za Oblogi za
ko~nici
Reciklirawe,
Ovlasten
prezema~ nadvor
od lokacijata na
Instalacijata
Odlo`uvawe na
lokacija od
Ovlasten
prezema~
53
54
55
56
57
58
59
60
61
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 6
-Emisii
=Emisii vo atmosverata
=Emisii vo povr{inskite void
=Emisii vo kanalizacija
=Emisii vo po~vata
=Emisii na bu~ava, Vibracii,
Nejonizira~ko zra~ewe
62
Poglavje VI.
E M I S I I
VI.1.Emisii vo atmosverata
Na {tetnite materii koi {to mo`at da se ispu{taat vo vozduhot od oddelni izvori
na zagaduvawe od rabotata na instalacijata, a vo funkcija na maksimalno dozvolenite
koncentracii i koli~estva na {tetni materii vo cvrsta, te~na i gasovita sostojba, vo Aktor
ADT Grcija, Podru`nica Skopje, posveteno e osobeno vnimanie, {to vpro~em se sodr`i vo
sootvetnite poglavja na ova Barawe.
Od evidentiranite podatoci, od izvr{eni merewa konstatirame deka, emisiite od
polutantite vo atmosverata, od rabotata na instalacijata, nemaat mo`nost da i na{tetat na
`ivotnata sredina.
Emisionata koncentracija i emitiranoto koli~estvo na {tetni materii {to go
zagaduvaat vozduhot, opredeleni se za sekoja {tetna materija vo odnos na grani~noto
koli~estvo na emitiranata {tetna materija, vo ramkite na procesite na proizvodstvo vo
instalacijata.
Izvori na emisii
Vo instalacijata identifikuvani se site izvori na emisii vo atmosverata, a pred se
kako glavni izvori i to~kasti izvori se; Postrojkata za su{ewe i zagrevawe na mineralniot
agregat i Pe~kata za podgrevawe na bitumenot, i na ovie izvori operatorot obrnuva
sootvetno vnimanie.
Kako pomali izvori na emisii vo atmosverata, mo`at da se smetaat emisiite od
privremeno deponirawe i upotreba na separiran pesok i droben ~akal i kamen odnosno
prosejuvawe, merewe i me{awe, vo vid na cvrsti ~esti~ki-pra{ina, kako i otpadnite gasovi
od vozilata koi soobra}aat vo krugot na lokacijata.
Ovie pomali izvori vo atmosverata, se identifikuvani, no istite se nemerlivi,
bidej}i prestavuvaat kamena pra{ina koja prete`no se talo`i na mestoto na sozdavawe, ne
se emitira nadvor vo atmosverata, i so neze se postapuva po principite za upravuvawe so
otpadot.
Emisiite na izduvnite gasovi od vozilata, se isto taka nemerlivi, bidej}i se
emitiraat na otvoreno, a so ogled na toa {to vozduhot e dinami~en medium, istite se
rasprostranuvaat nasekade i se me{aat so ostanatite emisii vo atmosverata {to
poteknuvaat od drugi izvori, nadvor od lokacijata.
Detali za to~kastiot izvor na emisii
Kako glavni emisii vo atmosverata od to~kast izvor od rabotata na Instalacijata,
pretstavuvaat otpadnite gasovi od rabotata na Pe~kata za su{ewe i zagrevawe na
minaralniot agregat, kako i podgrevawe na bitumenot vo Asfaltnata baza, koja {to kako
energens koristi mazut, koi emisii se vo vid na pra{ina od agregatot i otpadni gasovi od
sogoruvaweto na mazutot.
Sitnite mikronski ~esti~ki od oxakot na filterot na sistemot za otpra{uvawe od
su{arata, se zafa}aat vo vre}ast filter koj se sostoi od od 6 komori, proizvod na
germanskata firma Dantherm Filtration, koj raboti postojano so kontinuiran protok na vozduh.
Visinata na oxakot posle filterot iznesuva 3,5 m
Za potrebite na ova Barawe, a so ogled na energetskata mo}nost na Pe~kata {to e vo
funkcija, od 11,8 MW, istata e zemena kako izvori na emisija vo vozduhot od to~kesti izvori.
63
Osnovni informacii za Pe~kata
Pe~kata za su{ewe i zagrevawe na minaralniot agregat, kako i podgrevawe na
bitumenot vo Asfaltnata baza, koja {to kako energens koristi mazut, gi ima slednite osnovni
karakteristiki:
Ured a lo`ewe Pe~ka
Instalirana toplotna sila
na vlez, Tremalen vlez MW/~ 11,8 MW/~
Vid na gorivo Mazut, te{ko maslo za lo`ewe
Dolna toplotna mo}
na gorivoto vo Kj/kg 39.000 Kj/kg
Sodr`ina na sulfur % 3-5%
Maksimalen kapacitet na sogoruvawe 980 kg/~as
Vkupen broj na rabotni
~asovi; dnevno, mese~no, godi{no
16 ~as/den, 384 ~asa/mese~no, 2.304 ~asa/god.
Visina na ispustot vo Metri 3,5 metri iznad filterot
Tip na sistem za pre~istuvawe Marka Dantherm Filtration-Germanija,
Vre}ast filter so 6 komori
Informacii i karakteristiki na energensot
Kako osnoven energens za tehnolo{kite potrebi pri rabota na Instalacijata, najmnogu
se koristi elektri~nata energija (95% od potrebite), a samo za potrebite na Pe~kata za
podgrevawe na bitumen, kako energens se koristi mazut (5% od potrebite za energija).
Distribucijata na mazutot od rezervoarot do Pe~kata, se vr{i so pomo{ na pumpa i
cevkovodi.
Osnovnite tehni~ki karakteristiki na mazutot, od koi {to mo`e da se pretpostavat i
nezinite vlijanija vrz `ivotnata sredina, se slednite:
Karakteristika Edini~na merka Vrednost
To~ka na palewe 0S pove}e od 80,0
Kinematska viskoznost na 500S mm2/y - -
Kinematska vrednost na 1000S mm2/y najmnogu 26,0-46,0
Koli~ina na vkupen sulfur %v/v najmnogu 3,0
Koli~ina na voda %v/v najmnogu 1,0
Koli~ina na voda i sedimenti %v/v najmnogu 1,5
Koli~ina na koksen ostato %m/m najmnogu 18
Dolna toplinska mo} MJ/kg najmnogu 39
Koli~ina na pepel %m/m najmnogu 0,20
To~ka na te~ewe 0S najmnogu 50
Mazutot e gorivo dobieno so frakciska destilacija na nafta, kako destilatno ostatno gorivo, koj se upotrebuva vo kotli za proizvodstvo na toplina vo industrijata ili termoelektranite.
Viskozen e, gust, temnooboen, sodr`i golem procent na ostatoci od destilacijata, osobeno mineralni sostojki koi pri sogoruvawe sozdavaat pepel vo koli~ina od 0,1-0,4%, kako i sulfurni sostojki koi pri sogoruvawe nepovolno deluvaat na `ivotnata sredina.
64
Informacii za emisiite
Emisiite na otpadni gasovi vo atmosferata nastanuvaat od sogoruvaweto na mazutot
pri zagrevawe na bitumenot i vo barabanot za su{ewe i zagrevawe na agregatot, koi {to
sodr`at CO2, NOx, CO, SO2 i jaglevodorodi.
SO2 nastanuva vo procesopt za su{ewe vo rotacioniot baraban i zavisi od koli~inata
na sulfur vo gorivoto koe se koristi.
NOx nastanuva pri poka~uvawe na temperaturata za zagrevawe i negovata koli~ina
zavisi od sodr`inata na azot vo gorivoto, koli~inata na vozduh temperaturata i vidot na
plamenikot.
CO nastanuva pri nepotpolno sogoruvawe na gorivoto i negovata koli~ina zavisi od
koli~inata na fini ~esti~ki vo agregatot i sodr`inata na vodena parea vo barabanot.
CO2 nastanuva pri nepotpolno sogoruvawe na gorivoto i zavisi od vidot na gorivoto i
energijata potrebna za procesot na zagrevawe na agregatot, upotrebata na recikliran asfalt
i sistemot za zagrevawe na bitumenot.
Jaglevodorodite se javuvaat kako ostatok od procesot na sogoruvawe, a izvori na
nivna emisija se rezervoarite za bitumen i postrojkata za me{awe, nivnata koli~ina mo`e
da se namali so redovno odr`uvawe na gorilnicite.
Grani~nite vrednosti za emisija
pri sogoruvawe vo lo`i{ta
Mereweto, analizata i ocenuvaweto na otpadnite gasovi vo ambientalniot vozduh e
izvr{eno;
Soglasno Pravilnikot za grani~nite vrednosti za dozvolenite nivoa na emisii i vidovi na zagaduva~ki supstancii vo otpadnite gasovi koi gi emitiraat stacionarnite izvori vo vozduhot (Sl.Vesnik na RM br.141/2010), propi{ani se grani~nite vrednosti za dozvolenite nivoa na emisii i vidovi na zagaduva~ki supstancii vo otpadnte gasovi i parei, koi gi emitiraat stacionarnite izvori koi vo nemenliva polo`ba, preku odredeni ispusti ili otvori, ispu{taat zagaduva~ki supstancii vo vozduhot.
Nivoto i vidovite na zagaduva~kite supstancii vo vozduhot se utvrduva so koli~inata i koncentracijata na zagaduva~kata supstancija na mestoto na izvorot, za odredeno vreme so metodi na merewe i so presmetka.
Soglasno Pravilnikot, a imaj}i predvid deka vo instalacijata funkcionira Pe~ka so instalirana toplotna sila od 11,8 MW, koj kako energens koristi mazut, i spored vidot na energensot {to se koristi, instalacijata spa|a vo slednite propi{ani grani~ni vrednosti:
-Grani~nite vrednosti za emisija pri sogoruvawe vo lo`i{ta so toplinska mo}nost od 1 MW do 50 MW , koi koristat te~ni goriva za sogoruvawe vo primarni rafinacii ili na neprerabotena nafta, so presmetan volumenski udel na kislorod vo dimnite gasovi od 3,0%, iznesuvaat:
Tip na ogni{teto Vid na supstancija GVE mg/m3 Lo`i{ta na te~ni goriva za sogoruvawe vo primarni rafinacii ili na neprerabotena nafta
Cvrsti ~esti~ki Jaglerod monoksid SO
80 170
Lo`i{ta koi koristat lesno maslo za gorewe
Azotni oksidi NOx izrazeni kako NO2
250
Lo`i{ta koi koristat ostanati masla Azotni oksidi NOx izrazeni kako NO2
350
Lo`i{ta koi koristat ostanati masla Sulfurni oksidi YOx izrazeni kako YO2
1.700
65
Merni mesta
Mernite mesta za utvrduvawe na emisiite vo atmosferata od rabotata na Asfaltnata
baza se opredeleni soglasno Pravilnikot za metodite, na~inite i metodologijata za merewe
na emisii vo vozduhot od stacionarni izvori (Sl. Vesnik na RM Br.11-2-12) i Pravilnikot za
grani~nite vrednosti za dozvolenite nivoa na emisii i vidovi na zagaduva~ki supstancii vo
otpadnite gasovi i parei koi gi emitiraat stacionarnite izvori vo vozduhot (Sl.Vesnik na
RM Br. 141/2010), i toa:
-Edno merno mesto za merewe na nivoata na emisii i vidovite na zagaduva~ki
supstancii vo otpadnite gasovi {to gi emitira vo vozduhot, stacionarniot izvor-Pe~kata za
su{ewe i zagrevawe na minaralniot agregat, kako i podgrevawe na bitumenot vo Asfaltnata
baza, i toa Oxakot posle filterot, na izlezot na odpadnite gasovi posle filterot, na visina
od 3,5 metri.
-Tri merni mesta na emisija na cvrsti ~esti~ki, rasporedeni okolu Postrojkata na
rastojanie 15-30 metri od nea, kako {to e prika`ano na grafi~kiot prilog
Rezultati od mereweto na otpadnite gasovi
Od izvr{enite merewa na prisustvo i koncentracija na porelevantnite {tetni
materii vo otpadnite gasovi od rabotata na Pe~kata za su{ewe i zagrevawe na minaralniot
agregat, kako i podgrevawe na bitumenot vo Asfaltnata baza, op{ta e konstatacijata deka
istite se ispod maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva i ne i na{tetuvaat na
`ivotnata sredina.
Мерно место АВ – Печка
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје -
СТАЦИОНАРНА АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат
Демир Капија - Смоквица
Дата и време на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МКС ISO 12039:2008 за одредување на кислород и
јаглероден моноксид, МКС ISO 10849:2006 за
одредување на азот моноксид и диоксид и МКС ISO
7935:2008 за одредување на сулфур диоксид*
Инструмент MRU Optima 7 за емисии на штетни материи
(концентрација на гасови)
Период на мерење 13:55 до 14:05
Правилник Правилник за граничните вредности за дозволени
нивоа на емисии и видови на загадувачки супстанции
во отпадните гасови и пареи кои ги емитираат
стационарните извори во воздухот (Сл. весник на РМ.
бр. 141/10)
Број Мерно
место
Извор на
емисии
Мерен
параметар
Концентрација ГВЕ
mg/m3 mg/m3
1. ММ-АВ ОЏАК
CO 129,27 170
NO 54,94
NO2 0,00
NOx 102,55 350
SO2 54,29 1700
66
Rezultati od mereweto na suspendirani ~esti~ki
RM10 vo atmosferata
Od izvr{enite merewa na prisustvo i koncentracija na suspendirani ~esti~ki RM10
vo atmosferata, od rabotata na Instalacijata, op{ta e konstatacijata deka istite se ispod
maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva i ne i na{tetuvaat na `ivotnata
sredina.
Мерно место 1 – Средина на локацијата
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје -
СТАЦИОНАРНА АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат
Демир Капија - Смоквица
Дата и време на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МКС EN 12341:2007 *
Инструмент TURNKEY DustMate kit
Период на мерење 13:30 до 13:45
Правилник Правилник за граничните вредности за дозволени
нивоа на емисии и видови на загадувачки супстанции
во отпадните гасови и пареи кои ги емитираат
стационарните извори во воздухот (Сл. весник на РМ.
бр. 141/2010)
Број Мерно
место
Концентрација ГВЕ
mg/m3 mg/Nm3
На северна страна на локацијата
1. ММ 1 49 80
Мерно место 2 – Северо западна страна на локацијата
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје -
СТАЦИОНАРНА АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат
Демир Капија - Смоквица
Дата и време на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МКС EN 12341:2007 *
Инструмент TURNKEY DustMate kit
Период на мерење 13:55 до 14:10
Правилник Правилник за граничните вредности за дозволени
нивоа на емисии и видови на загадувачки супстанции
во отпадните гасови и пареи кои ги емитираат
стационарните извори во воздухот (Сл. весник на РМ.
бр. 141/2010)
Број Мерно
место
Концентрација ГВЕ
mg/m3 mg/Nm3
На северо западна страна на локацијата
2. ММ 2 46 80
67
Мерно место 3 – Југо западна страна на локацијата
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје -
СТАЦИОНАРНА АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат
Демир Капија - Смоквица
Дата и време на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МКС EN 12341:2007 *
Инструмент TURNKEY DustMate kit
Период на мерење 14:15 до 13:30
Правилник Правилник за граничните вредности за дозволени
нивоа на емисии и видови на загадувачки супстанции
во отпадните гасови и пареи кои ги емитираат
стационарните извори во воздухот (Сл. весник на РМ.
бр. 141/2010)
Број Мерно
место
Концентрација ГВЕ
mg/m3 mg/Nm3
На југозападна страна на локацијата
3. ММ 3 48 80
Tabeli
So ogled na toa {to operatorot upotrebuva Pe~ka za su{ewe i zagrevawe na agregat i
podgrevawe na bitumen, i se emitiraat emisii vo atmosverata, Tabelata VI.1.1. se
popolnuva.
Tabela VI.1.1 Emisii od grejni tela vo atmosferata
To~ka na emisijata: AV-Pe~ka
To~ka na emisija Ref. broj
1
Opis: Pe~ka za su{ewe i zagrevawe na agregatot,
i podgrevawe na bitumenot
Geografska lokacija po Nacionalniot
koordinaten sisten (12 cifri; 6E, 6N)
N 41019’23.74”
E 22024’05.78”
Detali za ventilacija
Dijametar:
Visina na povr{inata (m):
-
3,50 Datum na zapo~nuvawe na emitirawe 2015 god.
Karakteristiki na emisijata
Vrednost na parniot kotel
Izlez na parea:
Toplinski vlez:
Kg/~as; -
MW; 11,8
Gorivo na parniot kotel
Vid:
Maksimalna vrednost na koja gorivoto sogoruva
% sodr`ina na sulfur
Mazut
Kg/~as; 980
3-5%
NO2 mg/Nm3 ; 102,55
Maksimalen volumen na emisija 16.000 m3/~as
Temperatura 0S (min); 400 0S (mah); -
68
Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni
ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii
(da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe)
Period na emisika (sredno) 60 min./~as; 16 ~asa/den; 180 дena/god.
Po~etok so raбota 2015 god.
Zatvorawe 2017 god.
Tabela VI.1.2 Glavni emisii vo atmosferata
Emisiona to~ka Ref. broj
AV 1
Izvor na emisija Pe~ka za su{ewe i zagrevawe na agregatot,
i podgrevawe na bitumenot
Opis: Pe~kata raboti na energens mazut, so godi{na
potro{uva~ka 980 kg/~as, i 2.304 ~asa/god.
Geografska lokacija po Nacionalniot
koordinaten sisten (12 cifri; 6E, 6N)
N 41019’23.74”
E 22024’05.78”
Detali za ventilacija
Dijametar:
Visina na povr{inata (m):
-
3,50 Datum na zapo~nuvawe na emitirawe 2015 god.
Karakteristiki na emisijata:
Volumen koj se emituva
Sredna vrednost/den 102,55 mg/Nm3; NOh maks./den m3/den
Maksimalna
vrednost/~as
16.000 m3/~as min. brzina na protok m.y -1
Drugi faktori
Temperatura 0S (mah) -; 0S (min) 4000S
Izvori na sogoruvawe:
Volumenskite izrazi izrazni kako; suvo H vla`no _ O2 3,0%
Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni
ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii
(da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe)
Period na emisika (sredno) 60 min./~as; 16 ~asa/den; 180 dena/god.
Po~etok so ravota 2015 god.
Zatvorawe 2017 god.
69
Tabela VI.1.3 Glavni emisii vo atmosferata-
Hemiski karakteristiki na emisijata
Referenten broj na to~ka na emisijata: AV- Pe~ka
Para-
metar
Pred da se tretira Kratok
opis
na
tretma
not
Kako oslobodeno
mg/Nm3 kg/h mg/Nm3 kg/h kg/god
Sredn
o
Mak
s.
Sre
dno
Mak
s.
Sre
dno
Mak
s.
Sre
dno
Mak
s.
Sredn
o
Mak
s.
CO
SO2
NOx
^aden
broj
129,27
54,29
102,55
1
So
ogled
na
malite
koli~i
ni, ne
se
vr{i
tretma
n
Tabela VI.1.4 Emisii vo atmosferata-
Pomali emisii vo atmosverata
To~ki na
emisija
Referentni
broevi
Opis Detali na emisijata Primenet sistem za
namaluvawe(filtri...) materijal mg/Nm3(2) kg/h kg/godina
Imaj}i predvid deka pomalite emisii vo atmosverata se nemerlivi i so del od niv se
postapuva po principite za upravuvawe so otpadot,
Tabelata VI.1.4. ne se popolnuva
70
Tabela VI.1.5 Emisii vo atmosferata -
Potencijalni emisii vo atmosverata
To~ki na
emisija
ref. br.
(pretstaven
vo
dijagramot)
Opis Defekt koj mo`e da
predizvika
emisija
Detali na emisijata
(Potencijalni makc. emisii)
materijal mg/Nm3 kg/h
So ogled na toa {to od tehnolo{kite procesi na rabota vo instalacijata,
ne se identifikuvani potencijalni emisii vo atmosverata,
Tabelata VI.1.5. ne se popolnuva
Opis na sistemi za namaluvawe na emisiite
I pokraj toa {to, emisiite vo atmosverata se ispod maksimalno dozvolenite
koncentracii i koli~estva, i ne se nadvor od Bele{kite za NDT, operatorot redovno prezema
postapki za namaluvawe na emisiite, a vo smisla na slednoto:
-Redovna kontrola na intenzitetot na rabota na Pe~kata,
-Dnevno namaluvawe na intenzitetot na nejzinata rabota,
-Namaluvawe na potro{uva~kata na mazut, za vreme na praznite hodovi,
-Navremena intervencija i servisirawe zaradi podobruvawe na
performansite na Pe~kata,
-Redovno sledewe na kvalitetot na vozduhot, vo pogled na emisiite vo
atmosverata, soglasno obvrskita dadeni vo Integriranata ekolo{ka
dozvola.
Izvori na emisii od kade se emitiraat
supstancii navedeni vo Aneks III
Operatorot gi identifikuva Osnovnite zagaduva~ki materii za koi {to treba da se
vodi smetka pri utvrduvaweto na grani~nite vrednosti za ispu{tawata, dadeni vo Aneks III
od Upatstvoto za podgotovka na obrazecot za A-dozvola za usoglasuvawe so operativen plan.
Toa pred se; sulfur dioksidot, oksidite na azot, jaglerod monoksidot, koi {to,
vidlivo od prezentiranite podatoci i informacii, se vo granicite na maksimalno
dozvolenite koncentracii i koli~estva.
71
Emisii nadvor od Bele{kite za NDT
Vo funkcija na sledewe na emisiite vo atmosverata, operatorot go sledi Sektorskoto
upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki, pri {to gi sledi i grani~nite vrednosti na emisii
vo vozduhot, gi kontrolira istite, so toa {to za vreme na rabotata na instalacijata, emisiite
vo atmosverata da ne bidat vidlivi vo forma na ~ad, i da ne predizvikuvaat mirizbi
podaleku od granicata na lokacijata na instalacijata.
Imaj}i predvid deka emisiite vo atmosverata od rabotata na instalacijata, ne gi
nadminuva grani~nite vrednosti na emisii od bele{kite za NDT, ne e neophodno pravewe na
Procenka na postoe~kiot sistem za namaluvawe/tretman na emisiite, Plan za podobruvawe
naso~en kon postignuvawe na grani~nite vrednosti od Bele{kite za NDT so konkretni celi
i vremenski raspored so opcii za modifikacija nadgraduvawe i zamena zaradi doveduvawe
na emisiite vo ramkite postaveni vo Bele{kite za NDT.
Emisii od isparlivi organski soedinenija
Vo tehnolo{kite procesi na rabota na Instalacijata, ne se upotrebuvaat isparlivi
organski soedinenija od koi organskite supstancii od antropogeni i biogeni izvori, bi bile
sposobni da produciraat fotohemiski oksidansi pri reakcii so azotni oksidi, vo prisustvo
na son~eva energija.
Poradi toa, i ne postojat opasnosti po `ivotnata sredina od emisii od isparlivi
organski soedinenija.
Fugitivni i emisii
Vo odnos na fugitivnite emisii, odnosno ispu{tawe ili istekuvawe na supstancii vo
te~na, gasovita ili cvrsta sostojba, konstatirame deka istite se pod kontrola, odnosno ne
se javuvaat emisii: od istekuvawa od zaptivki na ventili, pumpi i prirabnici; nema zagubi
od vetreewe i tretirawe na skladirani te~nosti; nema emisii od prav od skladirawe na
cvrsti materijali na otvoreno; nema emisii pri aktivnosti na utovar i rastovar i aktivnosti
za ~istewe.
Poradi toa, i opasnosta od predizvikuvawe na neprijatnosti od mirisi, nadvor od
instalacijata ili niven pridones vo maksimalno dozvolenite koncentracii, e isklu~ena.
VI.2.Emisii vo povr{inskite vodi
Najblizok povr{inski recipient na Instalacijata koja {to e locirana vo blizina na
naselenoto mesto Miravci, e malate reka Kalica, koja {to se nao|a na oddale~enost od okolu
500 metri, koja vo prodol`enie e zafatena vo mala akumulacija, od kade {to prelivot se
vliva vo Stara Reka, a koja ponatamu se vliva vo reka Vardar.
Vo odnos na ograni~uvaweto na ispu{tawa, odnosno zabrana na ispu{tawe zagadeni vodi,
vodotecite vo ova podra~je, koi pripa|aat na slivot na reka Vardar, se rasporedeni vo III
klasa.
Tehnolo{kiot proces na proizvodstvo na asfalt pretstavuva suv proces, bez upotreba na
voda, poradi {to vo tekot na proizvodniot proces nema da se sozdavaat tehnolo{ki otpadni
vodi, pa spored toa nema da ima ispu{tawa na zagaduva~ki materii vo priroden recipient
ili vo kanalizacija.
Kako mo`ni pomali izvori na emisii vo povr{inski vodi od rabotata na Instalacijata
se smetaat:
-Otpadntei vodi od procesite na rabota, koi se produciraat od sistemot za otpra{uvawe
na granulatot vo asfaltnata baza.
-Otpadnite vodi od ~istewe na opremata,
72
-Sanitarnite otpadni vodi {to gi produciraat, vrabotenite i kako rezultat na
odr`uvawe na higienata na rabotnite prostorii,
-Atmosverskite otpadni vodi i vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni
povr{ini od lokacijata.
Karakteristi~no za site ovie otpadni vodi e toa deka istite ne se ispu{taat vo
povr{inski recipient, bidej}i istite se vo mali koli~ini, so niv se postapuva lokalno i na
na~in {to nemo`at da zagrozat povr{inski recipient.
Sanitarnite otpadni vodi kako rezultat na prestojot i sekojdnevnite aktivnosti na
vraboteniot personal vo Asfaltnata baza, i relativno maliot broj na postojano prisutni
(pet vraboteni), preku posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i
sobiraat vo posebna cisterna za sanitarni otpadni vodi.
Rabotnoto plato na lokacijata od Asfaltnata baza, izraboteno e so tvrda nepropustliva
podloga so sootveten pad za naso~uvawe na atmosferskite otpadni vodi, i otpadnite vodi
od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini koi se so relativno mali koli~ini i
incidentni, slobodno istekuvaat niz otvoreni kanali gravitaciono, nadvor od lokacijata i
se slevaat vo najbliskiot dol, za da bi mo`ele da istekuvaat vo povr{inskiot recipient.
Imaj}i predvid deka rekata Kalica e na rastojanie od okolu 500 metri od lokacijata na
instalacijata, eventualnite porojni vodi od do`dovi, doa|aat vo povr{inskite vodi,
odnosno rekata Kalica kako recipient.
Vo pogled na supstancii prisutni vo otpadnite vodi koi bi se emitirale vo povr{inski
recipient, a imaj}i predvid deka so site otpadni vodi se postapuva na sootveten na~in, ne e
mo`no da se emitiraat bilo kakvi supstancii vo povr{inski recipient, so isklu~ok na
porojnite vodi od do`dovite, so koi ne se postapuva, a za koi mo`e da se ka`e deka ne se
zagadeni od nikakvi tehnolo{ki zagaduva~ki procesi.
Iako nemo`e da se ka`e deka postojat emisii vo povr{inski vodi od rabotata na
Instalacijata, operatorot go sledi Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki,
odnosno grani~nite vrednosti na emisii vo vodata {to se dadeni vo Bele{kite za NDT, so
mo`nost da se zemaat i razli~ni grani~ni vrednosti.
Imaj}i gi predvid navodite vo pogled na emisii vo povr{inskite vodi, operatorot
ocenuva deka ne e neophodno pravewe na Procenka na postoe~kiot sistem za
namaluvawe/tretman na emisiite, Plan za podobruvawe naso~en kon postignuvawe na
grani~nite vrednosti od Bele{kite za NDT, odnosno Konkretni celi i vremenski raspored
so opcii za modifikacija, nadgraduvawe i zamena, zaradi doveduvawe na emisiite vo
ramkite postaveni vo Bele{kite za NDT.
73
So ogled na vakvata sostojba so emisiite vo povr{inskite vodi, Tabelite VI.2.1., i
VI.2.2. ne se popolnuvaat.
Tabela VI.2.1 Emisii vo povr{inskite vodi-To~ka na emisijata:
To~ka na emisijata Ref. br.:
Izvori na emisija
Lokacija:
Referenci od Nacionalniot
koordinaten sistem (10 cifri, 5E,
5N):
Ime na recipientot (reka,
ezero...):
Protok na recipientot: ____________________m3.s-1 protok pri suvo vreme
_________________________ m3.s-1 95% protok
Kapacitet na prifa}awe na otpad
(Dozvolen samopre~istitelne
kapacitet):
kg/den
Detali za emisiite:
(i) Emitirano koli~estvo:
Prose~no/den m3 Maksimalno/den m3
Maksimalna
vrednost/~as
m3
(ii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii
(iii) (da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisijata (sredna
vrednost)
_______min/h _______hr/day day/y
Tabela VI.2.2 Emisii vo povr{inskite vodi - Karakteristiki na emisijata
Referenten broj na to~ka na emisijata: ___________________
Parametar Pred da se tretira Kako {to e oslobodeno %
Efikasnost Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/godina Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/godina
74
VI.3.Emisii vo kanalizacija
Za da se dadat baranite podatoci za emisii vo kanalizacija, prvenstveno treba vo
blizina na instalacijata da postoi izgraden kanalizacionen sistem.
So ogled na toa {to, za prostorot kade {to privremeno e locirana Instalacijata, ne
e izgradena sekundarna kanalizaciona mre`a, ne se sozdadeni uslovi za priklu~uvawe na
otpadnite vodi od Instalacijata, na bilo kakva kanalizacija.
Analogno na toa, nemo`at da se dadat potrebni podatoci i informacii za emisii vo
kanalizacija. No toa ne zna~i deka vo Aktor ADT ne se vodi gri`a za otpadnite vodi.
Evidentno e deka otpadnite vodi od rabotata na Instalacijata, se vo mali koli~ini,
so niv se postapuva lokalno.
Analogno na toa, od procesite na rabota vo Instalacijata, nema ispu{tawa na otpadni
tehnolo{ki vodi, takvi vodi ne se ispu{taat vo kanalizacija, a so toa nema nikakvi emisii
vo kanalizacija od tehnolo{kite procesi vo instalacijata.
Otpadnite vodi {to se sozdavaat od sanitarnite potrebi na vrabotenite, preku
posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i sobiraat vo posebna cisterna
za sanitarni otpadni vodi.
Spored toa, i od sanitarnite otpadni vodi nema ispu{tawa vo kanalizacija, a so toa
nema nikakvi emisii vo kanalizacija od sanitarni otpadni vodi od Instalacijata.
Imaj}i ja predvid vakvata sostojba, vo ova Brarawe operatorot ne e vo mo`nost, nitu
ima potreba, da dade relevantni informacii za priemna kanalizacija.
No i pokraj toa, operatorot ja sledi sostojbata so otpadnite vodi, eventualnite izvori
na emisii i supstanciite {to se sodr`at vo istite, osobeno sporedbenite supstancii so
Uredbata za klasifikacija na vodite.
I vo ova oblast, operatorot go sledi Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni
Tehniki, pri {to grani~nite vrednosti na emisii vo vodata, dadeni vo Bele{kite za NDT,
}e gi sporeduva so dnevnite vrednosti, i}e mo`at da se zemaat i razli~ni grani~ni
vrednosti od vrednostite dadeni vo Bele{kite za NDT.
Pri toa, so ogled na konstatacijata deka enisii vo kanalizacija ne se nadvor od
Bele{kite za NDT, operatorot nema obvrski da pravi: Procenka za postoe~kiot sistem za
namaluvawe/tretman na emisiite, Plan za podobruvawe naso~en kon postignuvawe na
grani~nite vrednosti od Bele{kite za NDT, so Konkretni celi i vremenski raspored, opcii
za modifikacija, nadgraduvawe i zamena, Detali za site emisii koi mo`at da imaat vlijanie
na integritetot na kanalizacijata i na bezbednosta vo upravuvaweto i odr`uvaweto na
kanalizacijata.
75
So ogled na vakvata sostojba so emisiite vo kanalizacija,
Tabelite VI.3.1., i VI.3.2. ne se popolnuvaat.
Tabela VI.3.1 Ispu{tawe vo kanalizacija
To~ka na emisija:
To~ka na emisijata Ref. br.:
Lokacija na povrzuvawe so
lanalizacija:
Referenci od Nacionalniot
koordinaten sistem (10 cifri, 5E, 5N):
Ime na prevzema~ot otpadnite
vodi:
Finalno odlagawe:
Detali za emisijata:
(iv) Koli~ina koja se emitira:
Prose~no/den m3 Maksimum/den m3
Maksimalna
vrednost/~as
m3
(v) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii
(vi) (da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisijata (sredna
vrednost)
_______min/h _______hr/day day/y
Tabela VI.3.2 Ispu{tawe vo kanalizacija -
Karakteristiki na emisijata
Referenten broj na to~ka na emisijata: ___________________
Parametar Pred da se tretira Kako {to e oslobodeno %
Efikasnost Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/godina Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/godina
76
VI.4.Emisii vo po~vata
Podatocite za sostojbata na emisiite vrz po~vata i podzemnite vodi od rabotata na
Instalacijata, i vo korelacija so postojnite uslovi na po~vata i podzemite vodi, davaat na
znaewe deka vlijaniaeto na emisii, vrz po~vata i podzemnite vodi, ne e izrazeno.
Imaj}i gi predvid merkite i aktivnostite {to gi prezema operatorot vo pogled na
upravuvaweto i postapuvaweto so otpadot, tretmanot na otpadnite vodi od rabotnite
procesi, na sanitarnite otpadni vodi, nezna~itelnite koncentracii na pra{ina i otpadni
gasovi od rabotata na instalacijata, fakt e toa deka ne postoi vlez na zagaduva~ki materii
vo podzemnite vodi.
So ogled na vakvata sostojba, ne e potrebno prezemawe na postapki za sre~uvawe na
eventualno naru{uvawe na sostojbata na bilo koi podzemni tela.
Vo Instalacijata, vo ramkite na tehnolo{kite procesi, ne se vr{at zemjodelski
aktivnosti, pa spored toa i ne se sozdava otpad od zemjodelski aktivnosti ili za zemjodelski
nameni, nitu otpadna mil, pepel, otpadni te~nosti, kal i drugo, koi bi se rasfrlale na
po~vata.
Evidentno e toa deka, nezemjodelskiot otpad {to se sozdava od vrabotenite i
procesite na rabota, spored vidot na otpadot, privremeno se odlaga na sobirni lokacii vo
krugot na Instalacijata, od kade {to site vidovi od nezemjodelskiot otpad, gi prezema
ovlasten operator za transportirawe i deponirawe, ili drugo pravno lice, za ponatamo{no
iskoristuvawe i reciklirawe.
Imaj|i gi predvid navodite, proizleguva konstatacijata deka od rabotata na
instalacijata, nema nikakvo vlijanie vrz po~vata i podzemnite vodi.
Bez razlika na vakvata sostojba, operatorot i vo ovaa oblast, gi sledi grani~nite
vrednosti na emisii za ispu{tawa vo voda dadeni vo Sektorskoto upatstvo za Najdobri
Dostapni Tehniki.
So ogled na toa {to, emisiite za ispu{tawa vo vodite kako i vo po~vata, ne se nadvor
od Bele{kite za NDT, opreratorot nema obvrska da pravi; Procena na postoe~kiot sistem za
namaluvawe/tretman na emisiite, Plan za podobruvawe naso~en kon postignuvawe na
grani~nite vrednosti od Bele{kite za NDT, nitu i Konkretni celi i vremenski raspored
opcii za modifikacija nadgraduvawe i zamena za doveduvawe na emisiite vo ramkite
postaveni vo Bele{kite za NDT.
77
So ogled na vakvata sostojba vo vrska so emisiite vo po~vata, Tabelatite VI.4.1. i
VI.4.2., ne se popolnuvaat.
Tabela VI.4.1 Emisija vo po~va; Emisiona to~ka ili oblast: To~ka na emisijata Ref. br.:
Pateki na emisija: (bu{otini, bunari,
propuslivi sloevi, kvasewe,
rasfraluvawe itn.)
Lokacija:
Referenci od Nacionalniot koordinaten
sistem (10 cifri, 5Istok, 5 Sever):
Visina na ispustot:
(vo odnos na nadmorskata visina na
recepientot)
Vodna klasifikacija na
recepientot (podzemno vodno telo):
Ocenka na osetlivosta od zagaduvawe na
podzemnata voda (vklu~uvaj}i go stepenot
na osetlivost):
Identitet i oddale~enost na izvorite na
podzemna voda koi se vo rizik (bunari,
izvori itn.):
Identitet i odale~enost na
povr{inskite vodni tela koi se vo rizik
Detali za emisiite:
(vii) Emitiran volumen:
Prose~no/den m3 Maksimum/den m3
Maksimalna
vrednost/~as
m3
(viii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski
varijacii
(ix) (da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisijata (sredna
vrednost)
_______min/h _______hr/day day/y
78
Tabela VI.4.2 Emisii vo po~vata -
Karakteristiki na emisijata
Referenten broj na to~ka na emisijata: ___________________
Parametar Pred da se tretira Kako {to e oslobodeno %
Efikasnost Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/god Maks.
prose~na
vrednost
na ~as
(mg/l)
Maks.
prose~na
vrednost
na den
(mg/l)
kg/den kg/god
VI.5.Emisii na bu~ava
Emisiite na bu~ava, kako vkupno nivo na bu~avata koe izvorite na bu~ava od rabotata
na Instalacijata go predavaat vo okolniot prostor, vo nadvore{nata sredina,
predizvikuvaat imisija na bu~avata, kako vkupno nivo na bu~avata.
Izvorite na bu~ava od Instalacijata, so svojata rabota, dejnost i upotreba,
predizvikuvaat povremena bu~ava, vklu~uvaj}i ja i bu~nata aktivnost na vrabotenite, {irat
i vr{at emisija na zvuk vo sredinata.
Izvori, lokacii, priroda, stepen i
periodi na emisii na bu~avata
Kako izvori na bu~ava, vo Instalacijata, se ma{inite i opremata na Asfltnata baza,
koi so svojata rabota, dejnost ili upotreba, predizvikuvaat povremena bu~ava, od koi se {iri
i/ili vr{i emisija na zvuk vo sredinata, kako stacionarni izvori na bu~ava, kako i od
vozilata koi {to soobra}aat vo lokacijata, kako podvi`ni izvori na bu~ava.
Lokaciite na mernite mesta se opredeleni, vrz osnova na potrebata da se dobijat {to
porealni informacii za nivoto na bu~avata i toa;
Vo `ivotnata sredina; -Sredina na lokacijata,
-Severo zapadna strana na lokacijata,
-Jugo zapadnata strana od Asfaltnata baza
Lokacii osetlivi na bu~ava;
-U~ili{te, ambulanta i sli~no, na pove}e od 3000 m od instapacijata
79
Rezultati od izvr{eni merewa
Мерно место 1 – Средина на локацијата
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје - СТАЦИОНАРНА
АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат Демир Капија - Смоквица
Дата на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МЕ 10.6, МКС ISO 1996-2:2010
Инструмент Sound level meter type HD 600 EXTECH
Период на мерење 14:15 до 14:25
Време на одзив Брзо
Број
Мерно место
L d
Гранична вредност
L d
LA max
Гранична вредност LA max
(dBA) (dBA) (dBA) (dBA)
На средина на локацијата
3. ММ 1 - Б 65,20 70 75,90 110
Мерно место 2 – Северо западна страна на локацијата
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје - СТАЦИОНАРНА
АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат Демир Капија - Смоквица
Дата на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МЕ 10.6, МКС ISO 1996-2:2010
Инструмент Sound level meter type HD 600 EXTECH
Период на мерење 14:40 до 14:50
Време на одзив Брзо
Број
Мерно место
L d
Гранична вредност
L d
LA max
Гранична вредност LA max
(dBA) (dBA) (dBA) (dBA)
На северо западна страна на локацијата
4. ММ 2 - Б 66,80 70 78,20 110
Мерно место 3 – Југо западна страна од Асфалтната база
Објект АКТОР – АДТ Грција, Подружница Скопје - СТАЦИОНАРНА
АСФАЛТНА БАЗА, Делница автопат Демир Капија - Смоквица
Дата на мерење 15.05.2017
Метода на мерење МЕ 10.6, МКС ISO 1996-2:2010
Инструмент Sound level meter type HD 600 EXTECH
Период на мерење 15:05 до 15:15
Време на одзив Брзо
Број
Мерно место
L d
Гранична вредност
L d
LA max
Гранична вредност LA max
(dBA) (dBA) (dBA) (dBA)
На југо западна страна на локацијата
5. ММ 3 - Б 69,80 70 79,50 110
80
Tabela VI.5.1 Emisii na bu~ava
- Zbirna lista na izvorite na bu~ava
Izvor
Emisiona
to~ka
Ref. br.
Oprema
Ref. br.
Zvu~en pritisok
dBA na
referentna
odale~enost
Periodi na
emisija
Asfaltna baza;
ma{ini, uredi,
oprema, vozila
AB 1
Sredina
na
lokacija
Sound level meter type HD 600
EXTECH
65,20-75,90 16 ~asa na den
6 dena nedelno
250 dena
godi{no,
povremeno
Asfaltna baza;
ma{ini, uredi,
oprema, vozila
AB 2
Severo
zapadna
strana na
lokacija
Sound level meter type HD 600
EXTECH
66,80-78,20 16 ~asa na den
6 dena nedelno
250 dena
godi{no,
povremeno
Asfaltna baza;
ma{ini, uredi,
oprema, vozila
AB 3 Jugo
zapadna
strana na
Asfaltna
baza
Sound level meter type HD 600
EXTECH
69,80-79,50 16 ~asa na den
6 dena nedelno
250 dena
godi{no,
povremeno
Emisii na bu~ava, nadvor od opsegot na instalacijata
Imaj}i gi predvid izvorite na bu~ava od instalacijata, koi so svojata rabota
predizvikuvaat povremena bu~ava od koi se {iri, odnosno se vr{i emisija na zvuk vo
sredinata, i od {to postoi mo`nost da se voznemiruvaat gra|anite nadvor od opsegot na
instalacijata, od izvr{enite merewa konstatirano e deka istite ne gi nadminuvaat
utvrdenite grani~ni vrednosti za nivoto na osnovnite indikatori za bu~avata vo `ivotnata
sredina, soglasno Pravilnikot za grani~nite vrednosti za nivoto na bu~ava vo `ivotnata
sredina.
Toa od pri~ini {to, iako, podra~jeto spored stepenot za za{tita od bu~ava, e
opredeleno kako Podra~je od 4 stepen, i kako Reon so intenzivna industriska aktivnost,
imaj}i predvid deka merewata na bu~avata se vr{eni neposredno do izvorite na bu~ava,
upotreben e dopolnitelniot indikator za Industriski, komercijalni, trgovski i soobra}ajni
regioni (110 dB(A).
Kon toa treba da go spomeneme i podatokot deka, instalacijata e locirana nadvor od
podra~jata na naseleni mesta, individualni stanbeni ku}i se na golemo rastojanie od
izvorite na bu~ava, a lokaciite osetlivi na bu~ava, isto taka se na golemo rastojanie. Pri
toa, operatorot sledej}i go Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki, ja sledi i
grani~nata vrednost na nivoto na bu~avata od Bele{kite za NDT. Spored toa, ne e neophodno
pravewe na posebna Procenka na sistem za namaluvawe na emisiite na bu~ava.
So ogled na toa {to, intenzitetot na bu~avata od rabotata na instalacijata ne gi
nadminuva grani~nite vrednosti na bu~ava od Bele{kite za NDT, ne e neophodno pravewe na
poseben Plan za podobruvawe naso~en kon grani~nite vrednosti od Bele{kite za NDT, nitu
Konkretni celi i vremenski raspored opcii i modifikacii nadgraduvawe i zamena, potrebni
za doveduvawe na emisiite vo ramkite postaveni vo Bele{kite za NDT.
81
I pokraj toa operatorot, vo odnos na namaluvaweto na emisiite na bu~avata, gi
prevzema slednite merki za za{tita od bu~avata:
-Kontrola na intenzitetot na rabota na ma{inite,
-Namaluvawe na vremeto na rabota na ma{inite,
-Redovno servisirawe na ma{inite i podobruvawe na nivnite performansi,
-Izbegnuvawe prepreki koi sozdavaat reflektiran zvuk,
-Namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva,
-Kontrola na rabotata na motorite od vozilata i podobruvawe na
nivnite performansi.
Isto taka operatorot, vo aktivnostite za namaluvawe na emisiite na bu~avata i
pratewe na grani~nite vrednosti na bu~ava od Bele{kite za NDT, }e nastojuva:
-Da odbira, nabavuva i upotrebuva oprema, instalacii, uredi sredstva za rabota, koi
sozdavaat nisko nivo na bu~ava.
-Da gi izvr{uva svoite aktivnosti na na~in koj ne dozvoluva predizvikuvawe na
bu~ava vo `ivotnata sredina, nad grani~nite vrednosti na nivoto na bu~avata.
-Da se vozdr`uva od prezemawe na dejnosti i aktivnosti koi sozdavaat neprijatnost
od bu~ava, kaj lu|eto.
-Da vr{i monitoring na bu~avata, soglasno so integriranata ekolo{ka dozvola.
VI.6. Vibracii
Vibraciite nastanuvaat kako posledica na oscilaciite, predizvikani od ma{inite,
uredite, aparatite, alatite i vozilata, pri procesot na rabota vo instalacijata, so koi {to
~ovekot direktno ili indirektno rakuva ili gi opslu`uva, a koi {to vlijanija se prenesuvaat
i na `ivotnata sredina.
Rizicite po zdravjeto i bezbednosta na lu|eto, koi nastanuvaat od izlo`enost na
mehani~ki vibracii, osobeno se manifestiraat preku; vaskularni, koskeni ili zglobni,
nevrolo{ki ili muskulni naru{uvawa, pa se do predizvikuvawe na nepodvi`nost na dolniot
del na grbot i o{tetuvawe na rbetot.
Od tie pri~ini, a poradi neprijatnosta, voznemirenosta i rizicite koi {to bi mo`ele
da se predizvikaat, mehani~kite vibracii, kako posebna oblast, bi trebalo da imaat
sootveten tretman vo za{titata i unapreduvaweto na `ivotnata sredina.
Vibraciite se dostoen indikator i za rabotata na ma{inite, taka {to so redovni
merewa na vibraciite, mo`e da se locira pretstoe~ki defekt ili zastoj na ma{inata, {to
bi predizvikala {teti vo produktivnosta.
So samoto toa, so intervencija vrz ma{inite, }e se podobruvaat i nivnite
performansi, odnosno pokaznata vrednost na opremata vo odnos na vibraciite, taka {to so
toa indirektno se pridonesuva i za za{titata na `ivotnata sredina.
Podatoci i opis na vibraciite
Kako izvori na vibracii, vo Instalacijata ,se ma{inite, uredite i opremata, kako i
vozilata, na lokacijata od Asfaltnata baza, koi so svojata rabota, dejnost ili upotreba,
predizvikuvaat vibracii, od koi se {iri i/ili vr{i emisija na vibracii vo sredinata, kako
stacionarni i podvi`ni izvori na vibracii.
Mernite mesta se opredeleni, vrz osnova na potrebata da se dobijat {to porealni
informacii za nivoto na vibracii i toa;
Vo `ivotnata sredina; -Sredina na lokacijata.
82
Izvori na vibracii koi vlijaat na `ivotnata sredina
nadvor od granicita na postrojkata
[tetnite efekti od vibraciite, od izvorite na vibracii vo instalacijata koi so
svojata rabota predizvikuvaat vibracii vo sredinata, kako negativni efekti vrz zdravjeto
na lu|eto, i od koi postoi mo`nost da se voznemiruvaat gra|anite nadvor od opsegot na
instalacijata, ne gi nadminuvaat utvrdenite grani~ni vrednosti, odnosno se vo ramkite na
grani~nite vrednosti na izlo`enost na vibracii kako i standardite za vibracii.
Vakvata konstatacija dadena e kako rezultat na izmerenite vrednosti, odnosno brzina
na vibraciite (mm/sek), i zabrzuvawe (m/sek2), i nivno sporeduvawe so grani~nite vrednosti
na izlo`enost na vibracii, spored Pravilnikot za bezbednost i zdravje pri rabota na
vrabotenite izlo`eni na rizik od vibracii.
Srednite vrednosti na brzinata na vibraciite, izmereni na 1 merno mesto vo krugot
na instalacijata, iznesuvaat od 0,102 mm/sek, dodeka zabrzuvaweto e 0,242 m/sek2. Pri
sporeduvaweto na izmerenite so grani~nite vrednosti, koristeni se i standardite ISO 2373
za brzina na vibraciite vo zavisnost od snagata na motorite, ISO/IS 2373, za maksimalna
brzina na vibraciite vo zavisnost od kvalitetot na motorot, kako i standardite NEMA MG.
Instalacijata e locirana nadvor od naseleni mesta, individualni stanbeni ku}i se
nao|aat na golemo rastojanie od izvorite na vibracii, a lokaciite osetlivi na vibracii se
na isto taka na golemo rastojanie, pa so ogled na toa emisiite na vibracii nadvor od opsegot
na instalacijata, se nezna~itelni.
Imaj}i go predvid Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki operatorot ne
prepozna konkretni grani~ni vrednosti za intenzitetot na vibraciite od Bele{kite za NDT.
No i pokraj toa, Operatorot, bez obvrska deka grani~nite vrednosti na emisii od Bele{kite
za NDT, se definitivni, prezema sootvetni merki za spre~uvawe na eventualni negativni
vlijanija od mehani~kite vibracii, so {to se obezbeduva podobruvawe na postignuvawata vo
`ivotnata sredina.
Imaj}i gi predvid rezultatite od izvr{enite merewa na mehani~kite vibracii, a so
ogled na ocenata deka istite se vo granicite na maksimalno dozvolenite vrednosti, ne e
neophodno pravewe na posebna Procenka na sistem za namaluvawe na emisiite na vibracii,
nitu Plan za podobruvawe naso~en kon grani~nite vrednosti od NDT, nitu pak Konkreti celi
i vremenski raspored, opcii i modifikacii, nadgraduvawe i zamena.
Operatorot vo odnos na namaluvawe na emisiite od vibracii, gi prezema slednite merki:
-Namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva,
-Kontrola na rabotata na motorite od vozilata i podobruvawe na nivnite
performansi,
-Podobruvawe na performansite na ma{inite i nivnata pokazna vrednost vo odnos na
vibraciite,
-Namaluvawe na dnevnata izlo`enost na vibracii, so namaluvawe na intenzitetot na
rabota na ma{inite i vozilata.
Operatorot vo aktivnostite za namaluvawe na intenzitetot na vibraciite, i pratewe
na opredelenite grani~ni vrednosti, }e nastojuva:
-Da izvr{i promena na metodite na rabota, vo metodi koi imaat pomala izlo`enost na
mehani~ki vibracii,
-Da vr{i izbor na ma{ini, uredi i oprema, imaj}i ja predvid rabotata koja {to se
izvr{uva, a koi predizvikuvaat najmalo mo`no vibrirawe.
-Da se vozdr`uva od prezemawe na dejnosti i aktivnosti koi sozdavaat neprijatnost
od vibracii, kaj lu|eto.
83
-Da gi izvr{uva svoite aktivnosti na na~in koj ne dozvoluva predizvikuvawe na
vibracii vo `ivotnata sredina, nad grani~nite vrednosti na izlo`enost na vibracii.
-Da poseduva Programa za odr`uvawe na ma{inite uredite i opremata, rabotnoto
mesto i sistemot na rabotnite mesta,
-Da vr{i obuka i da dava informacii za pravilna i bezbedna upotreba na ma{inite
uredite i opremata za rabota, zaradi namaluvawe do minimum na izlo`enosta na mehani~ki
vibracii,
-Da vr{i monitoring na vibraciite spored zakonskite propisi i, soglasno so
integriranata ekolo{ka dozvola.
Rezultati od izvr{eni merewa na vibraciite
Merewata i analizite od {tetnite efekti od mehani~ki vibracii, kako negativni
efekti vrz zdravjeto na lu|eto, se vr{eni na edno merno mesto, so posebno vnimanie na
vibraciite {to se emitiraat vo `ivotnata sredina, pri {to se opservirani site strani na
lokacijata.
Kvantitativnite vrednosti za rangirawe na vibraciite {to se emitiraat vo
`ivotnata sredina, pri rabotata na ma{inite i opremata, na objektot, se dobieni so merewe
na nivoto na vibracii, izvr{eni na merna to~ka, koja e najpove}e izlo`ena na {tetni
vibracii. Rezultatite od merewata, se sporedeni so grani~nite vrednosti na izlo`enost na
vibracii opredeleni so Pravilnikot kako i so standardite za vibracii.
Tabela VI.6.1 Emisii na vibracii - Zbirna lista na izvorite na vibracii
Izvor
Emisiona
to~ka
Ref. br.
Oprema
Ref. br.
Brzina vibracii
na referentna
odale~enost
Periodi na
emisija
Asfaltna baza; ma{ini,
uredi, oprema, vozila
VIB 1
Sredina na
lokacija
Digitalen
vibrometar
min.0,01
mak.0,35
srd.0,102
16 ~asa na den
6 dena nedelno
250 dena/ god,
povremeno
Merno
mesto
N i v o a n a v i b r a c i i Koordinati
5 N, 5 E
Brzina
mm/sek Zabrzuvawe
m/sek2 Frekven-
cija Hz Ocenka
Merno mesto 1
Sredina na
lokacija
N 41019’22.20”
E 22024’08.59”
min.0,01
mak.0,35
srd.0,102
0,10
0,36
0,242
- zadovoluva
84
Merno mesto 1
Status Company No. Date &
Time
Instrument
Model Project Name Value Unit
True Aktor ADT 1 15.05.2017
12:40:08
Vibration
Meter Acceleration 0,36 m/s?
True Aktor ADT 2 12:40:09 Vibration
Meter Acceleration 0,30 m/s?
True Aktor ADT 3 12:40:09 Vibration
Meter Acceleration 0,25 m/s?
True Aktor ADT 4 12:40:10 Vibration
Meter Acceleration 0,20 m/s?
True Aktor ADT 5 12:40:17 Vibration
Meter Acceleration 0,10 m/s?
True Aktor ADT 6 12:40:22 Vibration
Meter Velocity 0,35 mm/s
True Aktor ADT 7 12:40:23 Vibration
Meter Velocity 0,07 mm/s
True Aktor ADT 8 12:40:23 Vibration
Meter Velocity 0,05 mm/s
True Aktor ADT 9 12:40:24 Vibration
Meter Velocity 0,09 mm/s
True Aktor ADT 10 12:40:25 Vibration
Meter Velocity 0,07 mm/s
True Aktor ADT 11 12:40:25 Vibration
Meter Velocity 0,09 mm/s
True Aktor ADT 12 12:40:26 Vibration
Meter Velocity 0,01 mm/s
True Aktor ADT 13 12:40:28 Vibration
Meter Velocity 0,09 mm/s
85
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
0.40
1 2 3 4 5 6 7 8
Velocity (mm/s)
Max:0,35; Min:0,01; Mean Value:0,102
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
0.40
1 2 3 4 5
Acceleration (m/s2)
Max:0,36; Min:0,10; Mean Value:0,242
86
VI.7. Izvori na nejonizira~ko zra~ewe
Paralelno so razvojot na tehnikata, osobeno elektrotehni~kata, termi~kata,
radijskata i telekomunikaciskata oprema, i se pogolemiot broj na nejzini korisnici, raste i
brojot na potrebata od postavuvawe na sootvetni postrojki i instalacii, bez koi dobar del
od opremata, ne mo`e da funkcionira.
Istovremeno, vo najgolem broj slu~ai, se aktueliziraat i istra`uvawata na
vlijanijata na elektromagnetnoto, nejonizira~ko zra~ewe od ova oprema, vrz `ivotnata
sredina.
^ovekot e sekojdnevno izlo`en na razli~ni zra~ewa, od koi, najmnogu pri umerena
izlo`enost, ne vlijaat na negovoto zdravje.
Osobeno, nejonizira~koto zra~ewe e prisutno nasekade okolu nas, i istoto mo`e da
poteknuva od prirodni i ve{ta~ki izvori.
Svetlinata koja {to ja predizvikuvaat svetilkite vo rabotnite prostorii, ili
radiobranovite, samo se najednostavni primeri na elektromagnetnoto nejonizira~ko
zra~ewe.
Zra~at i drugite uredi i aparati, zra~at dalekuvodite, trafostanicite,
niskonaponskata elektro mre`a, radio i TV antenite, kabelskite postrojki, baznite stanici
na mobilnata telefonija, radarite i sli~no.
@ivotnata sredina i ~ovekot, se neprekinato izlo`eni na nejonizira~ko zra~ewe koe
poteknuva od razli~ni podra~ja i sootvetno na toa ima i razli~ni efekti od toa zra~ewe.
Spored intenzitetot na nejonizira~koto zr~ewe, a analogno na toa i {tetnite
vlijanija vrz `ivotnata sredina i na `ivotot i zdravjeto na lu|eto, opredeleni se tri
podra~ja na elektromagnetno nejonizira~ko zra~ewe i toa:
-Zra~ewe vo podra~je na niski frekvencii;
=AM i FM radio, TV stanici, Kabelska televizija, Bazni stanici,
Radari, Dalekuvodi, Trafostanici, Niskonaponska elektro
mre`a, GSM uredi, Tosteri, Mikrotalasni pe~ki, Svetilki,
Toplovodni instalacii, i sli~no.
-Zra~ewe vo podra~je na sredni frekvencii;
=Infracrvena i vidliva svetlina
-Zra~ewe vo podra~je na visoki frekvencii;
=Ultravioletova svetlina, Rendgensko zra~ewe, Gama zra~ewe.
Podatoci i opis na nejonizira~koto zra~ewe
Kako izvori na nejonizira~ko zra~ewe, vo Instalacijata ,se ma{inite, uredite i
opremata, koi so svojata rabota, dejnost ili upotreba, predizvikuvaat zra~ewe, od koi se
{iri i/ili vr{i emisija na zra~eweto vo sredinata, kako stacionarni i podvi`ni izvori na
nejonizira~ko zra~ewe i toa: Asfaltna baza, rabotilnica, pumpi za voda, vozila,
trafostanica, dalnovod, niskonaponska elektrodistributivna mre`a, anteni, svetilki, i
sli~no.
Mernoto mesto e opredeleno, vrz osnova na potrebata da se dobijat {to porealni
informacii za nivoto na nejonizira~koto zra~ewe i toa;
Vo `ivotnata sredina; -Sredina na lokacijata.
87
Identifikacija na izvorite na nejonizira~ko zra~ewe, koi vlijaat
nadvor od higienskata zona na postrojkata
Izlo`enosta na nejonizra~ko zra~ewe od izvorite na zra~ewe vo instalacijata, koi
so svojata rabota predizvikuvaat zra~ewe vo sredinata, kako negativni efekti vrz zdravjeto
na lu|eto, i od koi postoi mo`nost zra~eweto da se prenesi nadvor od opsegot na
instalacijata, ne gi nadminuvaat utvrdenite grani~ni vrednosti, odnosno se vo ramkite na
grani~nite vrednosti na izlo`enost na nejonizira~ko zra~ewe, kako i standardite za
zra~eweto.
Ovaa konstatacija dadena e kako rezultat na izmerenite vrednosti, odnosno ja~inata
na elektromagnetnoto pole (V/m), i srednata gustina na snagata na energijata (W/m2 i mW/sm2),
i nivno sporeduvawe so grani~nite vrednosti na izlo`enost na nejonizira~ko zra~ewe,
spored Internacionalnite standardi za izlo`enost na elektromagnetni branovi;
Me|unarodna komisija za za{tita od nejonizira~ko zra~ewe (ICNIRP), Svetskata zdravstvena
organizacija (WHO), za osnovnite ograni~uvawa i referentnite nivoa, kako i Standardot
JUS N NO 205, za propi{ani maksimalni nivoa na izlo`enost na lu|eto koi rabotat pri nivoa
na elektromagnetni poliwa, pri edna frekvencija, za izlo`enost na populacijata vo
`ivotnata sredina.
Instalacija e lociran nadvor od naseleni mesta, individualni stanbeni ku}i se
nao|aat na golemo rastojanie, od izvorite na zra~eweto, lokaciite osetlivi na zra~ewe se
na golemo rastojanie, pa so ogled na toa emisiite na nejonizira~ko zra~ewe nadvor od
opsegot na instalacijata, se nezna~itelni.
Analiziraj}i go Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki, operatorot ne
prepozna konkretni grani~ni vrednosti za intenzitetot na nejonizira~ko zra~ewe od
Bele{kite za NDT.
Poradi toa, bez obvrska deka grani~nite vrednosti na emisii od Bele{kite za NDT se
definitivni, Operatorot prezema sootvetni merki za spre~uvawe na eventualni negativni
vlijanija od nejonizira~ko zra~ewe, so {to se obezbeduva podobruvawe na postignuvawata
vo `ivotnata sredina.
Imaj}i gi predvid rezultatite od izvr{enite merewa na nejonizira~koto zra~ewe, a
so ogled na ocenata deka istoto e vo granicite na maksimalno dozvolenite vrednosti, ne e
neophodno pravewe na posebna Procenka na sistem za namaluvawe na emisiite na
nejonizira~ko zra~ewe, nitu Plan za podobruvawe naso~en kon grani~nite vrednosti od NDT,
nitu pak Konkreti celi i vremenski raspored, opcii i modifikacii, nadgraduvawe i zamena.
Ja~inata na elektromagnetnoto pole, izmerena na 1 merno mesto, vo krugot na
instalacijata, iznesuva od 0,01-0,03 V/m., a ja~inata na snagata na energija od 0,002-0,003
W/m2,, mW/cm2
Operatorot vo odnos na namaluvawe na emisiite od nejonizira~ko zra~ewe, gi prezema
slednite merki:
-Kontrola na intenzitetot na nejonizira~ko zra~ewe
-Utvrduvawe na relacijata na dvi`ewe, intenzitetot i karakterot na dejstvuvawe vrz
~ovekot i zagaduvaweto na `ivotnata sredina,
-Odr`uvawe i redovno servisirawe na trafostanicata, dalnovodot i
nislonaponskata mre`a, zaradi podobruvawe na performansite,
-Odr`uvawe sigurno rastojanie i bezbedno koristewe na trafostanicata vo odnos na
`ivotnata sredina.
Operatorot vo aktivnostite za namaluvawe na intenzitetot na nejonizira~koto
zra~ewe, i pratewe na opredelenite grani~ni vrednosti, }e nastojuva:
88
-Pred nabavka na oprema koja e potencijalna za nejonizira~ko zra~ewe, da gi poznava
site potrebni tehni~ki merki za za{tita na `ivotnata sredina od nejonizira~ko zra~ewe, i
da vr{i izbor na ma{ini, uredi i oprema, imaj}i ja predvid rabotata koja {to se izvr{uva, a
koi predizvikuvaat najmalo mo`no nejonizira~ko zra~ewe.
. -Da izvr{i promena na metodite na rabota, vo metodi koi imaat pomala izlo`enost na
nejonizira~ko zra~ewe i da se vozdr`uva od prezemawe na dejnosti i aktivnosti koi
sozdavaat neprijatnost od zra~eweto, kaj lu|eto.
-Redovno da ima informacii za sostojbata so izlo`enost na nejonizira~ko zra~ewe vo
okolinata na opremata i objektot, da se obezbedi pristap do informaciite, na javnosta, i da
gi sproveduva nasokite od zakonskite propisi koi se odnesuvaat na za{tita od nejonizira~ko
zra~ewe,
-Preku merewa, analizi, procenuvawe i presmetki, da se utvrdi relacijata na
dvi`ewe na nejonizira~koto zra~ewe, negovoto odnesuvawe vo razli~ni uslovi i sredini,
intenzitetot i karakterot na dejstvuvawe vrz ~ovekot i `ivotnata sredina,
-Da poseduva Programa za odr`uvawe na ma{inite, uredite i opremata, rabotnoto
mesto i sistemot na rabotnite mesta,
-Da vr{i monitoring na nejonizira~koto zra~ewe spored zakonskite propisi i
soglasno so integriranata ekolo{ka dozvola.
Rezultati od izvr{eni merewa na nejonizira~ko zra~ewe
Merewata i analizite od {tetnite efekti od nejonizira~ko zra~ewe, kako negativni
efekti vrz zdravjeto na lu|eto, se vr{eni na edno merno mesto, so posebno vnimanie na
zra~eweto {to se emitira vo `ivotnata sredina, pri {to se opservirani site strani na
lokacijata.
Kvantitativnite vrednosti za rangirawe na nejonizira~koto zra~ewe {to se emitira
vo `ivotnata sredina, pri rabota na ma{inite, uredote i opremata, na objektot, kako i
instalaciite, se dobieni so merewe na nivoto na zra~ewe, izvr{eni na merni to~ki, koi se
najpove}e izlo`eni na nejonizira~ko zra~ewe.
Rezultatite od merewata, se sporedeni so dozvolenite nivoa na nejonizira~ko
zra~ewe.
Nivo na izlo`enost na populacijata vo `ivotnata sredina
Merno mesto Sredna ja~ina na E
Elektromagnetno
pole (V/m) , volt/metar
Sredna ja~ina na
snagata na energija Y
W/m2,, mW/cm2, Tesli
Ocenka
Merno mesto 1
Sredina na lokacijata
0,01-0,03 0,002-0,003 Zadovoluva
89
Tabela VI.5.1 Emisii na nejonizira~ko zra~ewe -
Zbirna lista na izvorite na nejonizira~ko zra~ewe Izvor Emisiona
to~ka Ref. br.
Oprema Ref. br. Nivo na izlo`enost
na referentna
odale~enost
Periodi na
emisija
Asfaltna baza,
rabotilnica, pumpi za
voda,vozila,
trafostanica,
dalnovod,niskonaponska
elektrodistributivna
mre`a, anteni, svetilki,
EM 1
Digitalen
instrument
EMF-825,
EMF-819
V/m=0,01-0,03
W/m2 i
mW/sm2=0,002-
0,003
24 ~asa na den
6 dena nedelno
250 dena
godi{no
90
Prilog VI. Grafi~ki aneksi
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Emisii- MM-AV; Otpadni gasovi
MM-1; RM10, Bu~ava, Vibracii,
Nejonizira~ko zra~ewe
MM-2; RM10, Bu~ava
MM-3; RM10, Bu~ava
MM-1
MM-2
MM-3
MM-AV
91
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 7
-Sostojbi na lokacijata i
vlijanieto na aktivnosta
=Opis na uslovite na terenot
na instalacijata
=Ocenka na emisiite vo atmosverata
=Ocenka na vlijanieto vrz
povr{inskiot recipient
=Ocenka na vlijanieto na
ispu{tawata vo kanalizacija
=Ocenka na vlijanieto na emisiite vrz
po~vata i podzemnite vodi
=Zagaduvawe na po~vata/ podzemnata voda
=Ocenka na vlijanieto vrz ̀ ivotnata sredina
na iskoristuvaweto na otpadot vo ramkite
na lokacijata i/ili negovoto odlagawe
=Vlijanie od bu~avata
92
Poglavje VII.
SOSTOJBI NA LOKACIJATA I
VLIJANIETO NA AKTIVNOSTA
Vrz sodr`inata i kvalitetot na `ivotnata sredina, pokraj ~ovekot, kako generatori
na degradacijata na `ivotnata sredina i prirodata, se javuvaat i prirodnite faktori,
odnosno abiotskite i biotskite faktori koi se vo postojana me|usebna zavisnost.
Na Gevgeliskiot region, odnosno podra~jeto kade {to e locirana Иnstalacijata,
zna~ajno }e bide vlijanieto na; geolo{kiot i hidrogeolo{kiot sostav, klimata i
hidrografijata, kako osnovni relevantni faktori.
Spored postoe~kite podatoci za sostojbite so zagaduvaweto na `ivotnata sredina,
podra~jeto na Gevgeliskiot region spa|a vo redot na poneopteretenite ambienti so
raznovidni zagaduva~ki materii.
Vakvata sostojba e rezultat na postojnite klimatski faktori vo regionot, sostojbata
so stopanskite kapaciteti, gri`ata za `ivotnata sredina, {to se zaedno gi predizvikuva
sootvetnite sezonski kolebawa na zagaduvaweto na `ivotnata sredina i prirodata.
VII.1.Opis na uslovite na terenot na instalacijata
Imaj}i predvid deka Instalacijata e locirana vo Gevgeliskiot region, ocenka e deka
vlijanijata vrz `ivotnata sredina od rabotata na Instalacijata, }e bidat vo korelacija so
sostojbite vo `ivotnata sredina od regionot, poradi {to pri ocenuvaweto na vlijanijata od
aktivnosta, }e dademe i paralelen opis na uslovite na terenot.
Opis na terenot
Teritorijata {to ja zafa}a Op{tinata Gevgelija i naselenoto mesto Miravci, le`i vo
najju`niot del od Republika Makedonija, zafa}aj}i go Dolnoto Povardarie i grani~i so
Republika Grcija, a zafa}a prostor od 485 km2.
Vo prostorot na regionot, kako posebni celini se odvojuvaat slednite; {umi so
povr{ina od 28.350 ha, pasi{ta so povr{ina od 2.652 ha, obrabotliva povr{ina od 7.800 ha.
Prostorot se odlikuva so ridsko ramni~arski tereni koi se izdigaat do okolu 600
m.n.v. na koi se razvieni poluvijalno-deluvijalni i cimentno kafeavi po~vi, i planinsko
podra~je od 600-2.000 m.n.v. na koi dominiraat kiselo-kafeavi po~vi.
Geolo{kiot sostav e raznoviden i bogat, terenite se izgradeni od gabro i dijabaz, a
delunmo od graniti i karbonati, {to ovozmo`uva eksploatacija na mineralnoto bogatstvo, vo
prv red nemetalite, osobeno ukrasniot kamen.
Regionot se karakterizira so izrazito heterogeni orografski osobenosti, usloveni
so mo{ne dinami~na reljefna struktura, brojni ridovi, ~uki и tumbi, me|u koi se nao|aat
{iroki и plitki dolini koi gravitiraat kon jug.
[irokata otvorenost na Vardarskata dolina i regionot na Gevgelija kon Solunskata
kotlina preku dolinata na reka Vardar, uslovuva silno vlijanie na mediteranskata klima,
a planinska klima preovladuva samo vo najvisokite delovi na Ko`uf planina.
Vo seizmolo{ka smisla, terenot od regionot, mu pripa|a na Vardarskata zona, koja se
odlikuva so povremena seizmolo{ka aktivnost.
Soobra}ajniot sistem vo Op{tinata go so~inuvaat patniot i `elezni~kiot soobra}aj.
Na ova podra~je se krstosuvaat pove}e zna~ajni patni pravci od koi od osobena va`nost e
primarnata oska na razvojot koja se protega po Vardarskata dolina, vo pravec sever-jug i
pretstavuva del od Koridorot 10, {to e tema i na ova Barawe a lokalnite pati{ta se
relativno dobri, so mali isklu~oci koi se so mo{ne lo{i tehni~ki elementi.
93
Sostoba na `ivotnata sredina
Na `ivotnata sredina okolu lokacijata na predmetniot objekt, odnosno podra~jeto
kade {to privremeno e locirana Asfaltnata baza , zna~ajno }e bide vlijanieto na:
geolo{kiot sostav, terenot, klimata i hidrografijata, kako i osnovnite i relevantni
faktori.
Op{tinata Gevgelija, e eden od retkite prostori vo Republikata, koj mo`e da se
pofali so ~ist vozduh, a toa e kako rezultat na neposteweto na te{ka industrija i
postojanoto prisustvo na vetar koj obezbeduva permanentna aeracija, taka {to duri i smogot
e retka pojava.
Me|utoa, od druga strana, postojanoto zgolemuvawe na brojot na motornite vozila, e i
potencijalna opasnost po kvalitetot na vozduhot.
Podra~jeto na Regionot se prostira na del od slivot na dolniot tek od rekata Vardar,
koja pretstavuva najzna~aen vodotek na ovaj prostor, i gi drenira pvr{inskite i podzemnite
vodi od ovaj Region. Pogolemi vodoteci koi se vlivaat vo reka Vardar se; Suva reka, Kowska
reka, Mrzenska reka, Kovanska reka, Reka Zuica, Petru{ka i Javorica reka, koi se relativno
malovodni,a nekoi od niv presu{uvaat preku letoto.
Teritorijata na Regionot, e oskudna so izvorski i podzemni vodi, so prose~na
izda{nost na izvorite od 1 do 3,0 litri/sekunda, a raspolaga so bogati izvori na mineralna
voda od koi najpoznat e turisti~kiot lokalitet Smrdliva voda, i termomineralna voda od
koi najpoznati se Negorskite bawi i izvorite vo blizina na naselenoto mesto Smokvica..
Vrz kvalitetot na vodite, vlijae naru{eniot kvalitet na vodite na reka Vardar, koja
pretstavuva recipient za otpadnite vodi za golem del od stopanskite kapaciteti. Site
otpadni vodi, poradi nepostoewe na pre~istitelna stanica, bez prethoden tretman, direktno
se ispu{taat vo recipientot.
Deponiraweto na cvrstite otpadni materii, e eden od poserioznite problemi vo
Regionot, deponijata ne gi zadovoluva minimalnite sanitarni standardi, nema nikakva
infrastruktura, otpadot se odlaga bez nikakov tretman, a nema zasebna deponija za izumreni
`ivorni i medicinski otpad, {to objektivno pretstavuva seriozen potencijalen izvor na
zarazni zaboluvawa i epidemii.
Heterogenosta na prirodnite faktori, uslovila pojava na razli~ni po~veni tipovi,
podtipovi, varieteti i formi. Spored proizvodnite svojstva na po~vite, vo najgolem del se
zastapeni po~vi od prva do treta bonitetna klasa, a relativno mali povr{ini, vo klasite
so visoka katastarska vrednost, {to dava mo`nost da se odgleduvaat razni kulturi.
Poroite vo Op{tinata, predizvikuvaat ispirawe i odnesuvawe na po~veniot sloj,
osobeno negovite hranlivi organski i mineralni materii, koi se neophodni za rastitelniot
svet.
So zgolemuvawe na brojot na naselenieto, i prenaselenosta, tempoto na industriskiot
razvoj, modernizacijata i avtomatizacijata na `ivotnite uslovi, problemot na bu~avata od
den na den postojano e vo porast.
Bu~avata voglavno proizleguva od: soobra}ajot, proizvodnite i delovnite procesi, i
bu~ava od enterierno poteklo(od stanbenite zgradi, trgovsko delovnite centri i sl.), kako i
bu~ava od ugostitelskite objekti.
Zelenite povr{ini se uzurpiraat za bespravna gradba na vikendi~ki i objekti za
domuvawe, {to povlekuva niza drugi negativni efekti.
[umite se slabo produktivni, so mala i nekvalitetna drvna rezerva, mal prirast,
slaba o~uvanost, lo{ vidov sostav, i postojana prisutnost na bespravna se~a.
94
Pod vlijanie na mediteranskata klima, vegetacijata na regionot se odlikuva so brojni
mediteranski vidovi, dabovi {umi, bukovi {umi i {umi od elka.
Pejsa`ot po dolinata na reka Vardar, e tipi~no agraren, vo koj mo`at da se izdvojat
prostorni i vrednosti koi vnesuvaat mir i pitomost na pejsa`ot.
Najseriozen zagaduva~ na ~ovekovoto zdravje vo regionot pretstavuvaat stopanskite
kapaciteti , a osobeno preku isfrlawe na cvrstiot otpad koj se sostoi od najrazli~ni
materii i produkti, od koi osobeno opasni po ~ovekovoto zdravje se mastite i maslata, krv i
`ivotinski izmet i izumreni `ivotni, kako i aluminiumot, koj vo vid na pra{ina se ispu{ta
vo atmosverata.
Seriozen rizik po zdravjeto na gra|anite e i zagadenata otpadna voda koja se ispu{ta
od stopanskite kapaciteti bez prettretman, direktno vo rekite
Naj~esto prisutni zaboluvawa na gra|anite se zaraznite zaboluvawa, a najzastapena e
grupata na crevni zaboluvawa.
Sostoba na `ivotnata sredina
od rabotata na instalacijata
Kako o~ekuvani vlijanija, i mo`ni potencijalni zagaduvawa na `ivotnata sredina i
osnovni pokazateli za stepenot na zagaduvawe na `ivotnata sredina {to se javuvaat kako
rezultat na procesite na vr{ewe na dejnosta vo Instalacijata se slednite: emisii vo
vozduhot od otpadni gasovi i pra{ina; emisii vo vodite od otpadni tehnolo{ki i sanitarni
vodi, od miewe na prostoriite, od odr`uvawe na higienata na lokacijata, od atmosverski
otpadni vodi; vlajanija od otpadot, emisii vo po~va, vlijanija od bu~ava, vibracii,
nejonizira~ko zra~ewe.
Instalacijata, privremeno e locirana nadvor od naselenite mesta, na mnogu golemo
rastojanie, poto~no na samiot paten pravec od delnicata na Avtopatot Demir Kapija-
Smokvica.
Najbliskite postoe~ki objekti vo koi se vr{at dejnosti ili aktivnosti se nao|aat na
pogolemo rastojanie.
Postoe~ki institucii i/ili objekti, vo koi se vr{at zrdavstveni, socijalni ili
obrazovni dejnosti, se nao|aat na pogolemo rastojanie.
Merki za minimizirawe na zagaduvawata
na golemi dale~ini ili na teritorijata na drugi dr`avi
Lokaciski gledano, instalacijata se nao|a na pogolemo rastojanie od granicite so
sosednite dr`avi, pa logi~no bi bilo da ne se prika`uvaat vlijaniajata od rabotata na
instalacijata vrz `ivotnata sredina, vo konteks na prekugrani~nite vlijanija, odnosno
ocena deka vr{eweto na aktivnostite vo instalacijata, mo`at da predizvikaat negativni
vlijanija vrz `ivotot i zdravjeto na lu|eto i vrz `ivotnata sredina na teritorijata na
sosednite dr`avi
Spored podatocite dadeni vo ova Barawe, a koi {to voglavno proizleguvaat od
izvr{eni merewa i ispituvawe na vlijanijata vrz mediumite i oblastite na `ivotnata
sredina od rabotata na instalacijata, i podatokot deka istite se ispod maksimalno
dozvolenite koncentracii i koli~estva, ocenka e deka se prevzemeni sootvetni merki za
minimizirawe na zagaduvawata na golemi dale~ini, odnosno na teritorijata na sosednite
dr`avi.
Spored toa, ne bi trebalo da proizleguva obvrska na organot na dr`avnata uprava,
nadle`en za rabotite od oblasta na `ivotnata sredina, do ovie dr`avi da dostavuva
potrebni informacii i da poveduva postapka vo vrska so zagaduvawe na teritorijata na
sosedni dr`avi od rabotata na ova instalacija.
95
VII.2.Ocenka na emisiite vo atmosverata
Soglasno Pravilnikot za klasifikacija na objektite {to so ispu{tawe na {tetni
materii mo`at da go zagadat vozduhot vo naselenite mesta, i formirawe na zoni za sanitarna
za{tita, Instalacijata mo`e da se pomesti vo Grankata-Grade`na industrija, Klasa 3-
Proizvodstvo na asfalt beton, pri {to {irinata na zonata za sanitarna za{tita,
opredelena e na rastojanie od 601-1.000 metri.
Postoe~ki uslovi na kvalitetot na vozduhot
Mestopolo`bata na naselbite od Gevgeliskiot region, nivnata postavenost,.
vlijnieto na klimata, kako i nepostoeweto na insustriski zagaduva~ki kapaciteti,
ovozmo`uvaat da se pretpostavi deka po odnos na kvalitetot na vozduhot, ovaj region
pretstavuva ~ista sredina.
Op{tinata ne e vklu~ena vo sledeweto na kvalitetot na ambientalniot vozduh vo
ramkite na monitoring programata na nivo na dr`avata, no od opredeleni parcijalni
istra`uvawa, registrirano e deka podra~jeto na Gevgeliskiot region e so najniski
koli~estva na aerosedimenti.
Spored podatocite od Lokalniot Akcionen plan za `ivotnata sredina, edinstven
problem za emisiite vo atmosverata, pretstavuvaat opredeleni stopanski kapaciteti i
zgolemenata frekvencija na vozila, a pri toa se dvi`at niz centarot na urbanite naselbi,
so {to se predizvikuva bu~ava i ispu{tawe na izduvni gasovi.
Imaj}i go predvid ovaj podatok, ne se evidentirani emisii na glavni zagaduva~ki
supstancii vo vozduhot, koi mo`at da i na{tetat na `ivotnata sredina, no i pokraj toa, ne se
zabele`ani ispu{tawa na {tetni materii vo vozduhot, vo koli~estva nad maksimalno
dozvolenite koncentracii.
Maksimalno dozvoleni koncentracii i
koli~estva za vakov vid na instalacii
Soglasno Pravilnikot za grani~nite vrednosti za dozvolenite nivoa na emisii i
vidovi na zagaduva~ki supstancii vo otpadnite gasovi koi gi emitiraat stacionarnite
izvori vo vozduhot (Sl.Vesnik na RM br.141/2010), a imaj}i predvid deka vo Instalacijata
funkcionira Pe~ka za su{ewe i zagrevawe na agregat i podgrevawe na bitumen, so kapacitet
na sogoruvawe od okolu 980 kg/~as, a koja kako energens koristi mazut, so toplinska mo}nost
11,8 MW, i spored vidot na energensot {to se koristi, instalacijata spa|a vo slednite
propi{ani grani~ni vrednosti:
2.Grani~ni vrednosti za emisija pri sogoruvawe vo lo`i{ta od 1-50 MW (5).Lo`i{ta na te~ni goriva za sogoruvawe vo primarni rafinacii ili na
neprerabotena nafta, od 1-50 MW so presmetan volumenski udel na kislorod vo dimnite gasovi od 3%.
1.Grani~nite vrednosti za emisija pri sogoruvawe iznesuvaat: Tip na ogni{teto Vid na supstancija GVE mg/m3 Lo`i{ta na te~ni goriva za sogoruvawe vo primarni rafinacii ili na neprerabotena nafta
Cvrsti ~esti~ki Jaglerod monoksid SO
80 170
Lo`i{ta koi koristat lesno maslo za gorewe
Azotni oksidi NOx izrazeni kako NO2
250
Lo`i{ta koi koristat ostanati masla Azotni oksidi NOx izrazeni kako NO2
350
Lo`i{ta koi koristat ostanati masla Sulfurni oksidi YOx izrazeni kako YO2
1.700
96
Sostojba na ambientalniot vozduh
od rabotata na instalacijata
Zaradi odreduvawe na prisustvoto i koncenratcijata na {tetni materii {to se
emitiraat vo atmosverata, vr{eni se merewa na oxakot od Pe~kata, pri postojan re`im na
rabota.
Pri toa, mereni se koncentraciite na kislorod (O2), jaglenmonoksid (SO),
jaglendvooksid (SO2), sulfurdvooksid (YO2), azotni oksidi (NOx), temperatura na gasovite
od oxakot, ~aden broj.
Interpretacijata na dobienite rezultati, vr{ena e soglasno propisite i toa vo forma
na:
Број Мерно
место
Извор на
емисии
Мерен
параметар
Концентрација ГВЕ
mg/m3 mg/m3
1. ММ-АВ ОЏАК
CO 129,27 170
NO 54,94
NO2 0,00
NOx 102,55 350
SO2 54,29 1700
Od dadenite podatoci, mo`e da se konstatira deka, ne se nadminuvaat
maksimalno dozvolenite koncentracii (MDK), vo odnos na maksimalnata poedine~na
vrednost i maksimalnata sredno dnevna, a osobeno na porelevantnite {tetni
materii (sulfur dioksid, ~ad, jaglen disulfid, jaglen monoksid, azoten dvooksid,
pepel i inerten prav).
Ocenka na vlijanijata vrz atmosverata
od rabotata na instalacijata
Imaj}i gi predvid maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva i drugite
{tetni materii {to mo`at da se ispu{taat vo vozduhot, od rabotata na Instalacijata,
konstatacija e deka istite nemo`at da i na{tetat na `ivotnata sredina.
Pri toa, ne e detektiran miris, nitu vo granicite nitu nadvor od granicite na
Instalacijata.
Prilog VII.2.
Modeli na disperzija na emisiite vo atmosverata
od procesite vo instalacijata
Zaradi namaluvawe i kontrola na emisiite vo atmosverata od tehnolo{kite procesi
na rabota vo instalacijata, operatorot }e prakticira Programa za unapreduvawe na
`ivotnata sredina, pri {to }e se obezbeduva redovno sledewe na kvalitetot na vozduhot,
t.e. emisijata na gasovite i pra{inata, koi se javuvaat vo `ivotnata sredina, i prezemawe na
sootvetni merki.
Sledeweto na sostojbite i prezemaweto na merkite, }e se odviva permanentno, vo
tekot na procesite na rabota, pa se do prestanok so rabota na instalacijata.
Zaradi podobruvawe na kvalitetot na ambientalniot vozduh na lokacijata, a so toa i
na prostorot po{iroko, na site slobodni povr{ini se predviduva da se odr`uva postojnoto
zelenilo, osobeno so drvja so po{iroka lisnata masa.
Imaj}i ja predvid sega{nata potro{uva~ka na mazut, iako objektot nema tretman na
golem aerozagaduva~, operatorot }e nastojuva ne samo da go zadr`i toa nivo na potro{uva~ka,
no istoto i da go namaluva, se so cel emisiite vo atmosverata da bidat {to pomali.
97
Vo smisla na namaluvaweto na emisiite vo atmosverata, operatorot }e gi prezema i
slednite aktivnosti:
-Kontrola na intenzitetot na rabota na pe~kata,
-Namaluvawe na vremeto na rabota na pe~kata,
-Redovno servisirawe i podobruvawe na performansite na pe~kata
Grani~nata vrednost na koncentraciite na sulfur dvooksid, koja treba{e
operatorite da ja postignat do 01.01.2012 godina a koja iznesuva 350 mg/m3, so margina na
tolerancija od 150 mg/m3, operatorot }e ja ima vo predvid, so permanentno podobruvawe na
rabotata na izvorite na emisii.
VII.3.Ocena na vlijanieto vrz povr{inskiot recipient
Imaj}i ja predvid mestopolo`bata na instalacijata, nadvor od naselenite mesta, vo
blizina na reka Kalica i akumulacija Kalica, odnosno Stara Reka, logi~na e da se ka`e deka,
kako recipient vo koj {to se ispu{taat vodite od okolinata, }e prestavuva samata reka i
akumulacijata.
Postoe~ki uslovi na povr{inskiot recipient
Kvalitetot na vodite vo rekite i akumulacijata, se sledi od zdravstven aspekt od
nadle`ni pravni lica, a so cel prezemawe na efikasni merki i spre~uvwawe na mo`ni
{tetni vlijanija vrz zdravstvenata sostojba na naselenieto.
Spored podatocite od Uredbata za kategorizacija na vodotecite, ezerata,
akumulaciite i podzemnite vodi, vodotecite vo ova podra~je, koi pripa|aat na slivot na reka
Vardar, se kategorizirani kako vodi od III klasa.
Ne e vospostaven sootveten monitoring sistem na odreden broj na parametri i
sledewe, osobeno na pesticidi i te{ki metali vo vodite.
Isto taka, se nametnuva potrebata od prezemawe na neophodni itni merki za
upravuvawe so prostorot od rekite, vo {to }e bidat vgradeni ekolo{ki zakonitosti, vo koi
bi se utvrdile izvorite na zagaduvawe i bi se predlo`ile merki za integralna za{tita.
Sostojba so povr{inskiot recipient
od rabotata na instalacijata
So Elaboratot za za{tita na `ivotnata sredina za predmetnata Asfaltna baza,
izraboten od strana na Univerzitetot Sv. Kliment Ohridski-Tehni~ki Fakultet, Bitola,
konstatirano e deka; tehnolo{kiot proces na proizvodstvo na asfalt, pretstavuva suv
process, bez upotreba na voda, poradi {to ne se sozdavaat emisii na enfluenti-otpadni
vodi, i nema izpu{tawe na zagaduva~ki materii vo prirodniot recipient ili vo
kanalizacija.
Sekako deka toa e kako rezultat na tehni~kiot sklop na Asfaltnata baza i merkite
{to gi prevzema operatorot za minimizirawe na zagaduvawata na povr{inskiot recipient.
Otpadnite vodi koi {to se sozdavaat od rabotata na instalacijata, odnosno od;
procesite na rabota, koi se produciraat od sistemot za otpra{uvawe na granulatot, od
~istewe na opremata, sanitarnite otpadni vodi {to gi produciraat, vrabotenite i kako
rezultat na odr`uvawe na higienata na rabotnite prostorii, atmosverskite otpadni vodi i
vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini od lokacijata, ne se ispu{taat vo
povr{inski recipient, bidej}i istite se vo mali koli~ini, so niv se postapuva lokalno i na
na~in {to nemo`at da zagrozat povr{inski recipient.
Sanitarnite otpadni vodi, poradi relativno maliot broj na postojano prisutni (pet
vraboteni), preku posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i sobiraat vo
posebna cisterna za sanitarni otpadni vodi.
98
Rabotnoto plato na lokacijata, izraboteno e so tvrda nepropustliva podloga so
sootveten pad za naso~uvawe na atmosferskite otpadni vodi, i otpadnite vodi od
odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini koi se so relativno mali koli~ini i
incidentni, slobodno istekuvaat niz otvoreni kanali gravitaciono, nadvor od lokacijata i
se slevaat vo najbliskiot dol, za da bi mo`ele da istekuvaat vo povr{inskiot recipient.
Vo pogled na supstancii prisutni vo otpadnite vodi koi bi se emitirale vo
povr{inski recipient, a imaj}i predvid deka so site otpadni vodi se postapuva na sootveten
na~in, ne e mo`no da se emitiraat bilo kakvi supstancii vo povr{inski recipient, so
isklu~ok na porojnite vodi od do`dovite, so koi ne se postapuva, a za koi mo`e da se ka`e
deka ne se zagadeni od nikakvi tehnolo{ki zagaduva~ki procesi.
Imaj}i predvid deka, otpadnite vodi od rabotata na instalacijata direktno ne se
ispu{taat vo povr{inski recipient, uslovite vo pogled na kvalitetot na vodata, so posebno
vnimanie na standardite (Uredba za klasifikacija na vodite), se dadeni kako postoe~kite
uslovi.
Sporedbeno so Aneks 3 (Osnovni zagaduva~ki materii za koi treba da se vodi smetka
pri utvrduvawe na grani~nite vrednosti za ispu{tawata vo vodite), kako i Aneks 4
(Proirotetni zagaduva~ki supstancii vo vodite), kako i vodite za koi {to postoi
pretpostavka deka istekuvaat vo recipientot (voglavno atmosverskite vodi od lokacijata),
ocenka e deka nema na{tetuvawa na `ivotnata sredina.
Od pri~ini dadeni pogore, a so ogled na toa {to od rabotata na instalacijata ne se
ispu{taat vodi ditektno vo recipient, Tabelata VII.3.1. ne se popoluva.
Tabela VII.3.1.
Kvalitet na povr{inska voda, To~ka na monitoring/Referenci
od Nacionalniot koordinaten sistem: _______________________________ Parametar Rezultati
mg/l)
Metod na zemawe
primerok (zafat,
nanos itn)
Normalen
analiti~ki opseg
Metoda/tehnika na
analiza
Datum Datum Datum Datum
rN
Temperatura
Elektri~na
provodlivost ES
Amoniumski azot
NH4-N
Hemiska
potro{uva~ka na
kislorod
Biohemiska
potro{uva~ka na
kislorod
Rastvoren
kislorod O2(r-r)
Kalcium Sa
Kadmium Cd
Hrom Cr
99
Hlor Cl
Bakar Cu
@elezo Fe
Olovo Pb
Magnezium Mn
@iva Hg
Nikel Ni
Kalium K
Natrium Na
Sulfat SO4
Cink Zn
Vkupna bazi~nost
(kako CaCO3)
Vkupen organski
jaglerod TOS
Vkupen oksidiran
azot TON
Nitriti NO2
Nitrati NO3
Fekalni
koliformni
bakterii vo
rastvor (/100mls)
Vkupno bakterii
vo rastvor
(/100mls)
Fosfati PO4
Prilog VII.3.
So ogled na toa {to, ne se registriraat postoe~ki ili predvideni emisii vo
`ivotnata sredina od aspekt na vlijanijata vrz povr{inskiot recipient, nemo`at da se
dadat drugi detali vo vrska so vlijanijata vrz povr{inskiot recipient.
VII.4.Ocenka na vlijanieto na ispu{tawata vo kanalizacija
Postoe~ki uslovi na kanalizacijata
Kanalizaciona mre`a vo regionot na Asfaltnata baza, ne e izgradena kako posebni
sistemi zaradi odveduvawe na otpadnite fekalni i atmosverski vodi.
Ovie podatoci naveduvaat na toa deka, so ogled na vremeniot karakter na lokacijata
od Asfaltnata baza, nema potreba od izgradba na vakva infrastruktura, a pra{aweto za
tretman na otpadnite vodi e re{eno na drug na~in.
100
Sostojba so vlijanieto na ispu{tawa vo kanalizacija
od rabotata na instalacijata
Otpadnite vodi koi {to se sozdavaat od rabotata na instalacijata, odnosno od;
procesite na rabota, koi se produciraat od sistemot za otpra{uvawe na granulatot, od
~istewe na opremata, sanitarnite otpadni vodi {to gi produciraat, vrabotenite i kako
rezultat na odr`uvawe na higienata na rabotnite prostorii, atmosverskite otpadni vodi i
vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini od lokacijata, ne se ispu{taat vo
kanalizacija, bidej}i takva instalacija ne postoi, i istite se vo mali koli~ini, so niv se
postapuva lokalno i na na~in {to nemo`at da zagrozat povr{inski recipient.
Sanitarnite otpadni vodi, poradi relativno maliot broj na postojano prisutni (pet
vraboteni), preku posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i sobiraat vo
posebna cisterna za sanitarni otpadni vodi.
Rabotnoto plato na lokacijata, izraboteno e so tvrda nepropustliva podloga so
sootveten pad za naso~uvawe na atmosferskite otpadni vodi, i otpadnite vodi od
odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini koi se so relativno mali koli~ini i
incidentni, slobodno istekuvaat niz otvoreni kanali gravitaciono, nadvor od lokacijata,
ne se naso~uvaat vo kanalizacija, a se slevaat vo najbliskiot dol, za da bi mo`ele da
istekuvaat vo okolnite vodoteci.
Iako sostojbite so kanalizacionata mre`a vo najbliskata okolina e takva {to ne
postoi glavna i sekundarna kanalska mre`a, a imaj}i predvid deka pra{aweto so otpadnite
vodi od rabotata na instalacijata e re{eno na drug na~in, ocenka e deka ne postojat vlijanija
na ispu{tawa vo kanalizacija.
Prilog VII.4.
So ogled na toa {to, ne se registriraat postoe~ki ili predvideni emisii vo
`ivotnata sredina od aspekt na vlijanijata vrz kanalizacijata, nemo`at da se dadat detali
i ocena vo vrska so vlijanijata od ispu{tawa vo kanalizacija.
VII.5.Ocena na vlijanieto na emisiite
vrz po~vata i podzemnite vodi
Postoe~ki uslovi na po~vata i podzemnite vodi
Za po~vite vo regionot od Asfaltnata baza, postojat relativno malku podatoci.
Spored reljefnata struktura, regionot kade {to funkcionira Instalacijata, pretstavuva
zaramneta povr{ina, odnosno spored morfolo{kite karakteristiki, toa e ramni~arski
teren, dolina na koja obele`je na po~vite davaat; niskostebleno {umsko zemji{te, pasi{ta,
i pomali povr{ini od oranici.
Aluvijalnite naslagi pokraj tekot na reka Kalica se prestaveni so; ~akali, pesoci, i
pesoklivo-muskovitski glini.
Vo regionot zna~ajni se podzemnite vodi od aluviumot na rekata, kako i povr{inskite
vodi vo okolinata.
Sostojba so vlijanieto na emisiite vrz
po~vata i podzemnite vodi od rabotata na instalacijata
Zaradi ocena na sostojbite na emisii vrz po~vata i podzemnite vodi od rabotata na
instalacijata, postoe~kite uslovi na po~vata i podzemnite vodi, a pred se hidrogeolo{kite
karakteristiki, metoerolo{kite podatoci, klimata vo regionot, kvalitetot na vodata,
pedolo{kiot sostav na po~vata, uka`uvaat na toa deka vlijanieto na emisiite vrz po~vata i
podzemnite vodi od rabotata na instalacijata, ne e izrazeno.
101
Vakvata sostojba pred se e kako rezultat na merkite i aktivnostite {to se prevzemaat
od strana na operatorot vo odnos na upravuvaweto i postapuvaweto so otpadot, tretmanot na
otpadnite teholo{ki i sanitarnite vodi, i malite koncentrtacii na pra{ina i otpadni
gasovi od rabotata na instalacijata.
Od pri~ini dadeni pogore, a so ogled na toa {to od rabotata na instalacijata ne se
registrirani emisii vrz po~vata i podzemnite vodi,
Tabelata VII.5.1.ne se popoluva.
Tabeli VII.5.1.
Kvalitet na podzemna voda, To~ka na monitoring/Referenci
od Nacionalniot koordinaten sistem: ________________________
Parametar Rezultati
mg/l)
Metod na zemawe
primerok (zafat,
nanos itn)
Normalen
analiti~ki
opseg
Metoda/tehnika
na analiza
Datum Datum Datum Datum
rN
Temperatura
Elektri~na
provodlivost ES
Amoniumski azot NH4-N
Rastvoren kislorod
O2(r-r)
Ostatoci od
isparuvawe (1800S)
Kalcium Sa
Kadmium Cd
Hrom Cr
Hlor Cl
Bakar Cu
Cijanidi Cn, vkupno
@elezo Fe
Olovo Pb
Magnezium Mg
Mangan Mn
@iva Hg
Nikel Ni
Kalium K
Natrium Na
Fosfati PO4
102
Sulfat SO4
Cink Zn
Vkupna bazi~nost (kako
CaCO3)
Vkupen organski
jaglerod
Vkupen oksidiran azot
Arsen Ay
Barium Va
Bor V
Fluor F
Fenol
Fosfor R
Selen Se
Srebro Ag
Nitriti NO2
Nitrati NO3
Fekalni koliformni
bakterii vo rastvor
(/100mls)
Vkupno bakterii vo
rastvor (/100mls)
Nivo na vodata (spored
nadmor. visina na Pula)
Prilog VII.5.
Prirodno geografski karakteristiki na regionot
Hidrogeolo{kite karakteristiki na podra~jeto uka`uvaat na toa deka golem del od
vodite {to dotekuvaat i istekuvaat se odviva preku povr{inski i podzemen pat, a od
hidrogeolo{kite raspolo`ivi podatoci, konstatirano e deka vo regionot izdvoeni se
hidrolo{kite sredini: vodopropusni-nevrzani kvartalni sedimenti, vodonepropusni-
deluvijalen nanos, graniti, {krilci.
Prose~nata godi{na koli~ina na vrne`i iznesuva okolu 500 mm, {to uka`uva na
faktot deka toa se prete`no mali koli~ini na vrne`i, neramnomerno raporedeni; so
maksimum vo maj, a minimum vo avgust mesec.
Klimata vo regionot se karakterizira kako so vliajnija od mediteranskata klima,
odnosno izmeneta mediteranska klima, prose~nata godi{na temperatura iznesuva 14,3
stepeni, najstuden mesec e januari, so 3,2 stepeni, a najtopol juli so 25,7 stepeni.
103
VII.5.1.Rasfrlawe na zemjodelski i
nezemjodelski otpad
Postoe~ki sostojba so zemjodelskiot i nezemjodelskiot otpad
Sozdadeniot nezemjodelski otpad, odnosno komunalen otpad vo regionot na
Instalacijata, privremeno se odlaga na mesta opredeleni za toa vo granicite na lokacijata,
a sobiraweto, transportiraweto i deponiraweto na otpadot, se re{ava preku organizirano
ovlasteno komunalno pretprijatie.
Sostoba so zemjodelskiot i nezemjodelskiot otpad
od rabotata na instalacijata
So tehnolo{kite procesi vo instalacijata, ne se vr{at zemjodelski aktivnosti, i ne
se sozdava otpad od zemjodelski aktivnosti ili za zemjodelski nameni.
Nezemjodelskot otpad {to se sozdava od vrabotenite i tehnolo{kite procesi vo
instalacijata, vo zavisnost od vidot na otpadot, privremeno se odlaga na sobirna lokacija
za sootvetniot otpad, a potoa go prezema ovlasten operator za transportirawe i deponirawe
na otpadot ili dogovorena firma, za ponatamo{no iskoristuvawe i reciklirawe na otpadot,
{to zna~i deka nema nikakvo rasfrlawe na zemjodelski i nezemjodelski otpad.
Imaj}i predvid deka so tehnolo{kite procesi vo instalacijata, ne se vr{at
zemjodelski aktivnosti i ne se sozdava otpad od zemjodelski aktivnosti i za zemjodelski
nameni, Tabelite VII.5.2. i VII.5.3.ne se popolnuvaat.
Tabeli VII.5.2. i VII.5.3.
Tabela VII.5.2 Spisok na sopstvenici/posednici na zemji{teto
Sopstvenik na
zemji{teto
Lokacija kade {to
se vr{i
rasfrlaweto
Podatoci od mapa Potreba od Fosforno |ubre
za sekoja farma
104
Tabela VII.5.3 Rasprostranuvawe
Sopstvenik na zemji{te/Farmer _________________________________
Referentna mapa_____________________________________
Identitet na povr{inata
Vkupna povr{ina (ha)
(a) Upotrebliva povr{ina (ha)
Test na po~vata za Fosfor Mg/l
Datum na pravewe na testot za Fosfor
Kultura
Pobaruva~ka na Fosfor (kg P/ha)
Koli~estvo na mil rasfrlena na samata
farma
(m3/ha)
Proceneto koli~estvo Fosfor vo milta
rasfrlena na farmata (kg P/ha)
(b) Volumen {to treba da se aplicira (m3/ha)
Apliciran fosfor (kg P/ha)
Vk. koli~estvo vnesena mil (m3)
Vkupnata koli~ina {to mo`e da se vnese na farmata. ____________
Koncentracija na Fosfor vo
materijalot {to se rasfrla
- kg Fosfor/m3
Koncentracija na Azot vo materijalot
{to se rasfrla
- kg Azot/m3
105
VII.6.Zagaduvawe na po~vata/podzemnite vodi
Postoe~ka sostojba so zagaduvaweto na
po~vata/podzemnite vodi
Spored Lokalniot akcionen plan za `ivotna sredina, industrijata i stopanskite
aktivnosti od op{tinata, ne ja zagrozuvaat po~vata do sostojba da pretstavuva problem.
Brojot na `itelite od op{tinata, ne ja zagrozuva po~vata i podzemnite vodi, vo odnos
na optovaruvawe na zemji{teto, po~vata i vodite.
Sostojba so zagaduvaweto na po~vata/podzemnite vodi
od rabotata na instalacijata
Ocenka na Elaboratot za za{tita na `ivotnata sredina e deka, od aktivnostite vo
Asfaltnata baza, ne se zagrozuva po~vata vo mera da pretstavuva problem, kako i sostojbite
so vodite vo regionot, {to dava na znaewe deka od rabotata na instalacijata ne se
zagrozuvaat po~vata i podzemnite vodi.
Pri toa u{te edna{ treba da se uka`e deka; tehnolo{kite i sanitarnite otpadni vodi
pravilno se tretiraat i nemaat nikakvo vlijanie vrz po~vata i podzemnite vodi, site
otpadni materijali od tehnolo{kite procesi privremeno se deponiraat na sobirni lokacii
na lokacijata na instalacijata i se odnesuvaat od lokacijata na instalacijata od strana na
ovlasteni pravni i fizi~ki lica, a zagaduvawata na ambientalniot vozduh so pra{ina i
otpadni gasovi e vo granicite na maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva.
Seto toa uka`uva na faktot deka od rabotata na instalacijata, nema nikakvo vlijanie
vrz po~vata i podzemnite vodi.
Prilog VII.6.
So ogled na toa {to, ne se registriraat postoe~ki ili predvideni emisii vo
`ivotnata sredina od aspekt na zagaduvawe na po~vata/podzemnite vodi, nemo`at da se
dadat detali i ocena vo vrska so vlijanijata na istite od rabotata na instalacijata.
VII.7.Ocena na vlijanieto vrz `ivotnata sredina na
iskoristuvaweto na otpadot vo ramkite
na lokacijata i/ili negovoto odlagawe
Vo postapkata za upravuvawe so cvrstiot i te~en otpad, {to se sozdava od
tehnolo{kite procesi vo instalacijata, operatorot prevzema aktivnosti za locirawe na
mestata na sozdavawe na otpadite vo site pogoni na instalacijata, i merki za spre~uvawe na
sozdavaweto na otpad vo koli~ini koi {to mo`at negativno da vlijaat vrz `ivotnata
sredina. So ogled na vidovite na otpadi koi {to se sozdavaat, ocenka e deka, nema golemi
mo`nosti za spre~uvawe na sozdavaweto na otpadite, a postojat golemi mo`nosti za nivno
iskoristuvawe.
Analogno na toa, so lociraweto na mestata na sozdavawe na otpadite, istovremeno se
vr{i i selektirawe na otpadite po vidovi, taka {to istite u{te na mestata na sozdavawe,
ne se izme{ani, a istovremeno otpadite koi imaat karakteristiki na opasen otpad, se
odvojuvaat od drugite vidovi na otpad.
Vo ponatamo{nata postapka so otpadite, operatorot prevzema aktivnosti za
privremeno odlagawe na otpadite, so toa {to na lokacijata na instalacijata, pred se vo
blizina na mestata na sozdavawe na otpadite, ima opredeleno sobirni lokacii posebni za
site vidovi na otpad, koi {to se uredeni i opremeni za namenata.
106
Zaradi trajno re{avawe na problemot so otpadnite materijali, operatorot, prevema
aktivnosti, so toa {to sklu~uva sootvetni dogovori so ovlasteni pravni i fizi~ki lica za
prevzemawe na otpadite od lokacijata i ponatamo{no postapuvawe so istite, taka {to;
otpadite koi imaat korisni sostojki gi podignuvaat i transportiraat lica koi ponatamu }e
gi prerabotuvaat, reupotrebuvaat ili recikliraat istite, a otpadite za koi se smeta deka
nemaat korisni sostojki, gi podignuvaat i transportiraat lica koi ponatamu gi deponiraat
istite na sootvetna lokacija.
Na vakov na~in, vo golema mera se izbegnuvaat vlijanijata vrz `ivotnata sredina, od
otpadnite materijali {to se sozdavaat od rabotata na instalacijata, pri {to ne se
sozdavaat; mirisi, pra{ina, bu~ava, drug vid na otpadi, se izbegnuva sobirawe na ptici, a
istovremeno ne se vlijae vrz kvalitetot na povr{inskite i podzemnite vodi, na klasata na
vodite od okru`uvaweto, na izvorite i bunarite od neposrednata okolina, kako i na po~vata.
Prilog VII.7.
So ogled na toa {to, informaciite dadeni vo ova poglavje, za ocenka na vlijanieto
vrz `ivotnata sredina na iskoristuvaweto na otpadot vo ramkite na lokacijata i/ili
negovoto odlagawe, kako i podatocite vo vrska so otpadnite materijali dadeni vo drugite
poglavja, {to davaat dovolni podatoci, se smeta deka istite bi mo`ele da se tretiraat kako
sostaven del i na ovaj Prilog.
VII.8.Vlijanie na bu~avata
Bu~avata predizvikana od rabotata na instalacijata, odnosno od mesto na aktivnosta,
a koja se emitira vo bliskata sredina, pretstavuva op{t izvor na bu~ava, od tipot na
komunalna bu~ava.
Kako izvori na bu~ava vo instalacijata se; ma{inite i oremata kako stacionarni
izvori na bu~ava, koi so svojata rabota, dejnost ili upotreba, predizvkuvaat povremena
bu~ava, pri {to se {iri i/ili vr{i emisija na zvuk vo `ivotnata sredina, kako i od vozilata
koi {to soobraj}aat vo lokacijata, kako podvi`ni izvori na bu~ava.
Merewe na ambientalnata bu~ava
Mereweto na kvantitativnite vrednosti na izvorite na bu~ava, koja {to se emitira
od rabotata na instalacijata, e izvr{eno so namera da se dade ocena na najdenata sostojba
na emisiite i imisionite parametri, so {to }e se odredat osnovnite pokazateli za
vlijanieto {to se javuva kako rezultat na tehnolo{kite procesi na rabota.
Mernite mesta, vkupno 3, se opredeleni vrz osnova na potrebata da se dobijat {to
porealni informacii za nivoto na bu~avata, i so mo`nost da se opredelet to~ki koi
najpove}e se izlo`eni na bu~ava.
Mereweto e izvr{eno na lokacijata od objektot, vo nadvore{nata sredina i na na~in
koga izvorite na bu~avata rabotat, zaradi opredeluvawe na emisijata na bu~avata, kako
vkupno nivo na bu~avata, koe izvorite na bu~avata go predavaat vo okolniot prostor.
Nivo na bu~ava na posebni osetlivi lokacii
nadvor od granicite na instalacijata
Mereweto na bu~avata ne e izvr{eno na lokacii osetlivi na bu~ava, poradi nivnata
golema oddale~enost.
107
Postoe~ko nivo na bu~ava vo
otsustvo na bu~avata od instalacijata
Zaradi dobivawe soznanija za postoe~koto nivo na bu~avata, vo otsustvo na bu~avata
od instalacijata, seu{te vo regionot ne e vospostavena dr`avna mre`a za monitoring na
bu~avata, nitu pak op{tinata ima vospostaveno lokalna mre`a za monitoring.
Praveni se merewa na bu~ava od strana na poedine~ni subjekti vo ramkite na
izrabotkata na potrebna dokumentacija soglasno propisite za `ivotnata sredina, no tie
podatoci za operatorot ne se dostapni za da se prezentiraat.
Nadminuvawe na grani~nite vrednosti
Od izvr{enite merewa na intenzitetot na bu~ava, konstatirano e deka od site 3 merni
mesta na lokacijata od instalacijata, intenzitetot na bu~avata e ispod maksimalno
dozvolenoto nivo od 70/110 db(A).
Poradi toa, vo ovaj slu~aj za ocena na vlijanieto na sozdadenata bu~ava, mo`e da se
koristi i dopolnitelniot indikator so grani~na vrednost za industriski reoni od 110 db(A),
taka {to mo`e da se konstatira deka ne se nadminati grani~nite vrednosti, odnosno spored
Odlukata za utvrduvawe vo koi slu~ai i pod koi uslovi se smeta deka e naru{en mirot na
gra|anite od {tetna bu~ava, istoit ne e naru{en.
Pri toa treba da se napomene deka, instalacijata e locirana nadvor od naseleni
mesta, so {to bukvalno voop{to ne se naru{uva mirot na `itelite od okolnite naseleni
mesta.
Tabela VII.8.1 Ocenka na ambientalnata bu~ava
Nacionalen
koordinaten
sistem
Nivoa na zvu~en pritisok
(5 N, 5 E) L(A)eq L(A)10 L(A)90
1. Granica na
instalacijata
Mesto 1: N 41019’22.20”
E 22024’08.59”
70,550 75,900 65,200
Mesto 2: N 41019’25.34”
E 22024’03.49”
72,500 78,200 66,800
Mesto 3: N 41019’21.61”
E 22024’05.16”
74,650 79,500 69,800
Lokacii osetlivi
na bu~ava
Lokacii osetlivi na bu~ava se na mnogu golemo rastojanie od
Instalacijata
Mesto 1
108
Prilog VII.8.
Modeli za namaluvawe i kontrola na bu~avata
Zaradi namaluvawe i kontrola na bu~avata, operatorot, imaj}i gi predvid
rezultatite od merewata na intenzitetot na bu~avata, na sekoja merna to~ka posebno,
predviduva sootvetni merki i modeli, koi voglavno se odnesuvaat na:
-Namaluvawe na intenzitetot na dvi`eweto na prevoznite sredstva,
-Izbegnuvawe na prepreki koi predizvikuvaat reflektiran zvuk,
-Kontrola na rabotata na motorite na vozilata i podobruvawe na performansite,
-Kontrola na intenzitetot na rabotata na ma{inite,
-Namaluvawe na vremeto na rabota na ma{inite,
-Redovno servisirawe na ma{inite i podobruvawe na performansite
Pri toa, za site kontrolni parametri, predlo`ena e sootvetna oprema, postojanost na
opremata, kalibracija na opremata, ,i poddr{ka na opremata.
Isto taka, zaradi vr{ewe na monitoring na bu~avata, so cel namaluvawe i kontrola
na istata, operatorot za sekoja merna to~ka posebno, predviduva; monitoring koj treba da se
izvede, oprema za monitoring, i kalibrirawe na opremata za monitoring.
Pokraj toa operatorot predviduva i posebni merki za za{tita od bu~ava, koi voglavno
se odnesuvaat na:
-Odbirawe, nabavuvawe, i upotreba na instalacii, uredi i sredstva za rabota koi
sozdavaat nisko nivo na bu~ava,
-Izvr{uvawe na aktivnostite na na~in koj ne dozvoluva predizvikuvawe na bu~ava vo
`ivotnata sredina, nad grani~nite vrednosti na nivoto na bu~avata,
-Vozdr`uvawe od prezemawe na dejnosti i aktivnosti koi sozdavaat neprijatnost od
bu~ava kaj lu|eto,
-Vr{ewe monitoring na bu~avata soglasno so integriranata ekolo{ka dozvola,
odnosno;
=Sistematsko sledewe, nabquduvawe, merewe i ocenuvawe na sostojbite so bu~avata,
i vlijanieto na promenite vo oblasta na bu~avata,
=Identifikacija, planirawe i raspredelba na izvorite na bu~avata,
=Procena na {tetnite efekti vrz zdravjeto na lu|eto i `ivotnata sredina od
sozdadenata bu~ava,
=Utvrduvawe i predlagawe na merki za podobruvae na sostojbite so bu~avata,
=Dostavuvawe na podatocite i informaciite od monitoringot na sostojbata so
bu~avata, do nadle`en organ
109
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 7
-P r i l o z i
110
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Geolo{ka karta-
111
112
“Aktor ADT”
Stacionarna asfaltna baza
od privremen karakter
-Hidro-Geolo{ka karta-
113
114
115
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 8
-Opis na tehnologiite i drugite tehniki
za spre~uvawe, ili dokolku toa ne e
mo`no, namaluvawe na emisiite na
zagaduva~kite materii
=Merki za spre~uvawe na
zagaduvaweto vklu~eni vo procesot
=Merki za tretman i kontrola
na zagaduvaweto na krajot od
procesot
116
Poglavje VIII.
OPIS NA TEHNOLOGIITE I DRUGITE
TEHNIKI ZA SPRE^UVAWE, ILI
DOKOLKU TOA E MO@NO, NAMALUVAWE
NA EMISIITE NA ZAGADUVA^KI MATERII
Pravnoto lice “Актор АДТ”, vo instalacijata, vo atarot na naselenoto mesto Miravci,
vr{i dejnosti i aktivnosti za proizvodstvo na asfalt, za potrebite na aftopatot delnica
Demir Kapija-Smokvica, vo posebna instalacija-Asfaltna baza.
Analogno na toa, vo site poedine~ni delovi na Instalacijata, vo fazata na vr{ewe
na dejnosta i aktivnosta, se odvivaat i posebni tehnolo{ki procesi.
Vo site posebni delovi na Instalacijata, od tehnolo{kite procesi na obavuvawe na
dejnosta i aktivnosta, se javuvaat emisii vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina, i
toa vo forma na; cvrst i te~en otpad, otpadni gasovi i pra{ina, otpadni vodi, bu~ava,
vibracii i nejonizira~ko zra~ewe.
Operatorot, gi locira to~kite na emisii od opredelenite procesi vo koi se sozdavaat
otpadni materii, i prezema sootvetni aktivnosti za postapuvawe so istite.
Pri toa, operatorot prezema sootvetni aktivnosti i drugi tehniki za spre~uvawe, ili
kade toa e mo`no, namaluvawe na emisiite od rabotata na instalacijata.
VIII.1.Merki za spre~uvawe na zagaduvaweto
vklu~eni vo procesot
Operatorot gi identifikuva emisiite na otpadni materii, so toa {to napravi
gradacija na nivnoto vlijanie vrz `ivotnata sredina, so cel prezemawe na sootvetni merki
za nivno namaluvawe ili spre~uvawe, i pri toa oceni deka:
-Na emisii vo atmosverata, kako glaven izvor i to~kast izvor e Pe~kata za su{ewe i
zagrevawe na agregat i podgrevawe na bitumen, a kako pomali izvori na emisii se emisiite
od otpadnite gasovi od vozilata koi soobra}aat vo krugot na lokacijata.
Pri toa se konstatira deka na glavniot i to~kast izvor, e neophodno da se obrne
sootvetno vnimanie, a so ogled na toa {to pomalite izvori na emisii vo atmosverata se
nemerlivi i ne se emitiraat vo atmosverata (so isklu~ok na izduvnite gasovi od vozilata
koi se emitiraat vo atmosverata), za istite nemo`e da se prezemaat nekoi poopse`ni
aktivnosti, a potencijalni emisii vo atmosverata od rabotata na instalacijata ne se
identifikuvani.
Pri prezemawe na merkite za spre~uvawe na zagaduvaweto od emisii vo atmosverata,
operatorot gi ima predvid Bele{kite za NDT, so naglasok deka, emisiite ne gi nadminuvaat
grani~nite vrednosti od Bele{kite.
Isto taka operatorot gi identifikuva i Osnovnite zagaduva~ki materii dadeni vo
Aneks 3, za koi e konstatirano deka se vo granicite na maksimalno dozvolenite koncentracii
i koli~estva.
Operatorot utvrdi deka vo tehnolo{kite procesi na rabota vo Instalacijata, ne se
upotrebuvaat isparlivi organski soedinenija koi bi bile sposobni da produciraat
fotohemiski oksidansi pri reakcii so azotni oksidi, a ne se identifikuvani i fugitivni
emisii, odnosno neprijatnosti od mirisi, nadvor od lokacijata na instalacijata.
So ogled na vakvata sostojba, a vo funkcija za spre~uvawe, ili kade {to toa e mo`no
namaluvawe na emisiite na zagadiva~ki materii vo atmosverata, operatorot gi prezema
slednite merki vklu~eni vo procesot:
117
=Kontrola na rabotata na Pe~kata vo ramkite na procesot na rabota na istata, so
posebno vnimanie na neziniot intenzitet na rabota.
=Dnevno namaluvawe na intenzitetot na rabota na Pe~kata do faza toplo odr`uvawe.
=Namaluvawe na potro{uva~kata na mazut, za vreme na prazni hodovi koga ne se vo
proces za su{ewe i zagrevawe na agregatot i podgrevawe na bitumenot.
=Servisirawe na Pe~kata vo ramkite na redovnite intervali, so cel podobruvawe na
nejzinite performansi.
Atmosvera
Tabela VIII.1.1 Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisiona to~ka: AV Pe~ka Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost na
opremata
Kalibracija na
opremata
Podr{ka na opremata
Redovna kontrola
na intenzitetot na
rabota na Pe~kata
Standardna
oprema
Spored vidot na
kontrolata
Nema potreba Nema potreba
Dnevno
namaluvawe na
intenzitetot na
rabota na Pe~kata
Standardna
oprema
Spored vidot na
rabotata
Nema potreba
Nema potreba
Namalivawe na
potro{uva~kata na
nafta za vreme na
prazni hodovi
Standardna
oprema
Spored vidot na
rabotata
Nema potreba
Bez poddr{ka
Kontrolen parametar Monitoring koj treba da
se izvede
Oprema za monitoring Kalibrirawe na
opremata za monitoring
Redovna kontrola na
intenzitetot na rabota
na Pe~kata
Tehni~ka postapka
Nema potreba
Nema potreba
Dnevno namaluvawe na
intenzitetot na rabota
na Pe~kata
Tehni~ka postapka
Nema potreba
Nema potreba
Namalivawe na
potro{uva~kata na
nafta za vreme na
prazni hodovi
Tehni~ka postapka
Nema potreba
Nema potreba
-Mo`ni izvori na emisii vo povr{inskite vodi, se; tehnolo{kite otpadni vodi od
Asfaltnata baza, otpadnite vodi od ~istewe na opremata i odr`uvawe na prostoriite,
sanitarnite otpadni vodi i vodite od odr`uvawe na higienata vo rabotnite prostorii, i
atmosverskite otpadni vodi i vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini na
lokacijata.
118
Pri toa, se konstatira deka; otpadnite vodi koi {to se sozdavaat od rabotata na
instalacijata, odnosno od; procesite na rabota, koi se produciraat od sistemot za
otpra{uvawe na granulatot, od ~istewe na opremata, sanitarnite otpadni vodi {to gi
produciraat, vrabotenite i kako rezultat na odr`uvawe na higienata na rabotnite
prostorii, atmosverskite otpadni vodi i vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni
povr{ini od lokacijata, ne se ispu{taat vo povr{inski recipient, bidej}i istite se vo mali
koli~ini, so niv se postapuva lokalno i na na~in {to nemo`at da zagrozat povr{inski
recipient.
Sanitarnite otpadni vodi, poradi relativno maliot broj na postojano prisutni (pet
vraboteni), preku posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i sobiraat vo
posebna cisterna za sanitarni otpadni vodi.
Rabotnoto plato na lokacijata, izraboteno e so tvrda nepropustliva podloga so
sootveten pad za naso~uvawe na atmosferskite otpadni vodi, i otpadnite vodi od
odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini koi se so relativno mali koli~ini i
incidentni, slobodno istekuvaat niz otvoreni kanali gravitaciono, nadvor od lokacijata i
se slevaat vo najbliskiot dol, za da bi mo`ele da istekuvaat vo povr{inskiot recipient.
Analogno na toa, ne se evidentirani supstancii koi bi se emitirale vo povr{inski
recipient, no i pokraj vakvata sostojba operatorot gi ima vo predvid grani~nite vrednosti
od Bele{kite za NDT.
Vo funkcija na spre~uvawe ili kade {to e mo`no namaluvawe na emisiite na
zagaduva~ki materii vo povr{inskite vodi, a imaj}i ja predvid opi{anata sostojba,
operatorot oceni deka ne e neophodno prezemawe na takvi merki, od koi pri~ini i Tabelata
VIII.1.1. vo odnos na emisii vo povr{inskite vodi ne se popolnuva.
-Zaradi ocena na emisii vo kanalizacija, go evidentirame podatokot deka, vo
blizina na instalacijata ne postoi izgraden kanalizacionen sistem, vo koj {to bi se
odnesuvale otpadnite vodi od instalacijata.
Evidentno e toa deka; otpadnite vodi koi {to se sozdavaat od rabotata na
instalacijata, odnosno od; procesite na rabota, koi se produciraat od sistemot za
otpra{uvawe na granulatot, od ~istewe na opremata, sanitarnite otpadni vodi {to gi
produciraat, vrabotenite i kako rezultat na odr`uvawe na higienata na rabotnite
prostorii, atmosverskite otpadni vodi i vodite od odr`uvawe na slobodnite neizgradeni
povr{ini od lokacijata, ne se ispu{taat vo kanalizacija, bidej}i takva instalacija ne
postoi, i istite se vo mali koli~ini, so niv se postapuva lokalno i na na~in {to nemo`at da
sozdadat emisii vo kanalizacija.
Sanitarnite otpadni vodi, poradi relativno maliot broj na postojano prisutni (pet
vraboteni), preku posebna kanalizaciona lokalna infrastruktura se zafa}aat i sobiraat vo
posebna cisterna za sanitarni otpadni vodi.
Rabotnoto plato na lokacijata, izraboteno e so tvrda nepropustliva podloga so
sootveten pad za naso~uvawe na atmosferskite otpadni vodi, i otpadnite vodi od
odr`uvawe na slobodnite neizgradeni povr{ini koi se so relativno mali koli~ini i
incidentni, slobodno istekuvaat niz otvoreni kanali gravitaciono, nadvor od lokacijata,
ne se naso~uvaat vo kanalizacija, a se slevaat vo najbliskiot dol, za da bi mo`ele da
istekuvaat vo okolnite vodoteci.
Iako sostojbite so kanalizacionata mre`a vo najbliskata okolina e takva {to ne
postoi glavna i sekundarna kanalska mre`a, a imaj}i predvid deka pra{aweto so otpadnite
vodi od rabotata na instalacijata e re{eno na drug na~in, ocenka e deka ne postojat vlijanija
na ispu{tawa vo kanalizacija.
119
No i pokraj vakvata sostojba, operatorot gi sledi sostojbite so otpadnite vodi,
eventualnite izvori na emisii i supstanciite soglasno Uredbata za klasifikacija na vodite
i grani~nite vrednosti na emisii vo vodata od Bele{kite za NDT.
Vo funkcija na spre~uvawe ili kade {to e mo`no namaluvawe na emisiite na
zagaduva~ki materii vo kanalizacija, a imaj}i ja predvid opi{anata sostojba, operatorot
oceni deka ne e neophodno prezemawe na takvi merki, od koi pri~ini i Tabelata VIII.1.1. vo
odnos na emisii vo kanalizacija, ne se popolnuva.
-Za emisii vo po~vata i podzemnite vodi, a vrz osnova na merkite i aktivnostite
{to gi prezema operatorot vo pogled na; postapuvaweto so otpadot, tretmanot na
tehnolo{kite i sanitarnite otpadni vodi, nezna~itelnite koncentracii na pra{ina i
otpadni gasovi, se doa|a do konstatacija deka, vlijanieto na emisii vrz po~vata i podzemnite
vodi, ne e izrazeno.
Pri toa u{te edna{ treba da se uka`e deka; tehnolo{kite i sanitarnite otpadni vodi
pravilno se tretiraat i nemaat nikakvo vlijanie vrz po~vata i podzemnite vodi, site
otpadni materijali od tehnolo{kite procesi privremeno se deponiraat na sobirni lokacii
na lokacijata na instalacijata i se odnesuvaat od lokacijata na instalacijata od strana na
ovlasteni pravni i fizi~ki lica, a zagaduvawata na ambientalniot vozduh so pra{ina i
otpadni gasovi e vo granicite na maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva.
Seto toa uka`uva na faktot deka od rabotata na instalacijata, nema nikakvo vlijanie
vrz po~vata i podzemnite vodi.
Vo funkcija na spre~uvawe ili kade {to e mo`no namaluvawe na emisiite na
zagaduva~ki materii vo po~vata i podzemnite vodi, a imaj}i ja predvid opi{anata sostojba,
operatorot oceni deka ne e neophodno prezemawe na takvi merki, od koi pri~ini i Tabelata
VIII.1.1. vo odnos na emisii vo po~va i podzemni vodi, ne se popolnuva.
-Vo ramkite na tehnolo{kite procesi vo instalacijata ne se vr{at zemjodelski
aktivnosti i analogno na toa, ne se sozdava otpad od zemjodelski aktivnosti i za
zemjodelski nameni, kako emisii koi bi ja zagaduvale `ivotnata sredina.
-Emisiite od bu~ava, proizleguvaat od ma{inite i opremata vo instalacijata koi so
svojata rabota predizvikuvaat povremena bu~ava kako stacionarni izvori na bu~ava, kako i
od vozilata koi soobra|aat vo lokacijata, kako podvi`ni izvori na bu~ava.
Od izvr{enite merewa, konstatirano e deka od izvorite na bu~ava ne se
voznemiruvaat gra|anite nadvor od opsegot na instalacijata nitu na lokaciite osetlivi na
bu~ava, i ne gi nadminuvaat utvrdenite grani~ni vrednosti.
Vo odnos na bu~avata, operatorot gi ima vo predvid Bele{kite za NDT pri {to
intenzitetot na bu~avata, ne gi nadminuva grani~nite vrednosti, a vo funkcija na
spre~uvawe ili kade {to toa e mo`no namaluvawe na emisiite na bu~ava, operatorot gi
prezema slednite merki vklu~eni vo procesot:
=]e vr{i kontrola na intenzitetot na rabota na ma{inite,
=]e go namaluva vremeto na rabota na ma{inite,
=]e vr{i redovno servisirawe na ma{inite zaradi podobruvawe
na nivnite performansi,
=]e prezema aktivnosti za izbegnuvawe prepreki koi sozdavaat reflektiran zvuk,
=]e se anga`ira za namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na
vozilata i prevoznite sredstva,
=]e vr{i kontrola na rabotata na motorite od vozilata i
podobruvawe na nivnite performansi.
120
Operatorot, vo aktivnostite za namaluvawe na emisiite na bu~avata i pratewe
na grani~nite vrednosti na bu~ava isto taka }e nastojuva:
=Da odbira, nabavuva i upotrebuva oprema, instalacii, uredi
sredstva za rabota, koi sozdavaat nisko nivo na bu~ava.
=Da gi izvr{uva svoite aktivnosti na na~in koj ne dozvoluva predizvikuvawe na
bu~ava vo `ivotnata sredina, nad grani~nite vrednosti na nivot na bu~avata.
=Da se vozdr`uva od prezemawe na dejnosti i aktivnosti koi sozdavaat neprijatnost
od bu~ava, kaj lu|eto.
Bu~ava
Tabela VIII.1.1 Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisiona to~ka: AB 1 , AB 2 , AB 3 Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost na
opremata
Kalibracija na
opremata
Podr{ka na opremata
Namaluvaw na
intenzitet na
dvi`ewe na
prevozni sredstva
Ne e potrebna
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Izbegnuvawe na
prepreki koi
sozdavaat
reflektiran zvuk
Grade`na
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Kontrola na
rabota na
motorite od
vozilata i
podobruvawe na
performansite
Standardna
oprema
Spored vidot na
voziloto
Spored
proizvoditel
Bez poddr{ka
Kontrolen parametar Monitoring koj treba da
se izvede
Oprema za monitoring Kalibrirawe na
opremata za monitoring
Namaluvaw na
intenzitet na dvi`ewe
na prevozni sredstva
Tehni~ka postapka Nema potreba Nema potreba
Izbegnuvawe na
prepreki koi sozdavaat
reflektiran zvuk
Po predlog od merewa Nema potreba Nema potreba
Kontrola na rabota na
motorite od vozilata i
podobruvawe na
performansite
Spored servisna postapka Nema potreba Nema potreba
121
Tabela VIII.1.1 Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisiona to~ka: AB1, AB 2, AB 3,
Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost
na opremata
Kalibracija na
opremata
Podr{ka na
opremata
Kontrola na
intenzitetot na rabota
na ma{inite
Standardna Spored vidot na
ma{inite
Spored proizvoditel Nema potreba
Namaluvawe na vremeto
na rabota na ma{inite
Ne e potrebno Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Izbegnuvawe na
prepreki koi sozdavaat
reflektiran zvuk
Grade`na Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Redovno servisirawe na
ma{inite i
podobruvawe na
performansite
Standardna Spored vidot na
ma{inata
Spored proizvoditel Bez poddr{ka
Kontrolen
parametar
Monitoring koj
treba da se izvede
Oprema za
monitoring
Kalibrirawe na
opremata za
monitoring
Kontrola na intenzitetot
na rabota na ma{inite
Stru~en nadzor Nema potreba Nema potreba
Namaluvawe na vremeto
na rabota na ma{inite
Tehni~ki nadzor Nema potreba Nema potreba
Izbegnuvawe na prepreki
koi sozdavaat
reflektiran zvuk
Po predlog od merewa Nema potreba Nema potreba
Redovno servisirawe na
ma{inite i podobruvawe
na performansite
Tehni~ko re{enie Nema potreba Nema potreba
-Emisiite na vibracii od rabotata na instalacijata, proizleguvaat od rabotata na
ma{inite, uredite i opremata, kako i od vozilata, pri {to mo`at da se predizvikaat rizici
pozdravjeto i bezbednosta na lu|eto i `ivotnata sredina.
Od izvr{eni merewa na brzinata i zabrzuvaweto na vibraciite i nivnoto
sporeduvawe so grani~nite vrednosti, istite ne gi nadminuvaat utvrdenite grani~ni
vrednosti, kako vo krugot na instalacijata, taka i nadvor od lokacijata na postrojkata,
odnosno na lokaciite osetlivi na vibracii.
I pokraj toa {to operatorot ne prepozna konkretni grani~ni vrednosti za
intenzitetot na vibraciite od Bele{kite za NDT, prezema sootvetni merki za spre~uvawe
na eventualnite negativni vlijanija od mehani~kite vibracii, a zaradi podobruvawe na
postignuvawata vo `ivotnata sredina, kako i vo funkcija na spre~uvawe, ili kade {to e
mo`no namaluvawe na emisiite na vibracii, i toa:
122
=]e nastojuva da se namali intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva koi se
vo funkcija na rabotata na instalacijata, niz lokacijata i nadvor od nea,
=]e prezema merki za kontrola na rabotata na motorite od vozilata a zaradi
podobruvawe na nivnite performansi,
=]e se anga`ira za podobruvawe na performansite na ma{inite uredite i opremata
vo instalacijata, i doveduvawe na vibraciite vo ramkite na pokaznata vrednost,
=So namaluvawe na intenzitetot na rabota na ma{inite uredite i opremata, }e
nastojuva da se namaluva i dnevnata izlo`enost na vlijanijata od mehani~kite vibracii.
Vibracii
Tabela VIII.1.1 Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisiona to~ka: VIB 1,
Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost
na
opremata
Kalibracija na
opremata
Podr{ka na
opremata
Namaluvawe na
intenzitetot na
dvi`ewe na
prevoznite sredstva
Nema
potreba
Nema
potreba
Nema potreba Nema potreba
Kontrola na rabotata
na motorite od
vozilata i
podobruvawe na
nivnite performansi
Standardna Spored
vidot na
voziloto
Spored
proizvoditel
Bez poddr{ka
Podobruvawe na
performansite na
ma{inite i nivnata
pokazna vrednost vo
odnos na vibraciite
Standardna Spored
vidot na
ma{inata
Spored
proizvoditel
Bez poddr{ka
Namaluvawe na
dnevnata izlo`enost
na vibracii, so
namaluvawe na
intenzitetot na
rabota na ma{inite
Standardna Spored
vidot na
ma{inata
Spored
proizvoditel
Nema potreba
123
Kontrolen
parametar
Monitoring koj
treba da se izvede
Oprema za
monitoring
Kalibrirawe na
opremata za monitoring
Namaluvawe na
intenzitetot na
dvi`ewe na
prevoznite sredstva
Tehni~ka postapka Nema potreba Nema potreba
Kontrola na rabotata
na motorite od
vozilata i
podobruvawe na
nivnite performansi
Tehni~ko re{enoe Nema potreba Nema potreba
Podobruvawe na
performansite na
ma{inite i nivnata
pokazna vrednost vo
odnos na vibraciite
Tehni~ko re{enoe Nema potreba Nema potreba
Namaluvawe na
dnevnata izlo`enost
na vibracii, so
namaluvawe na
intenzitetot na
rabota na ma{inite
Stru~en nadzor Nema potreba Nema potreba
-Intenzitetot na nejonizira~koto zra~ewe, a analogno na toa i {tetnite vlijanija
vrz `ivotnata sredina i `ivotot i zdravjeto na lu|eto {to se emitira od izvorite vo
instalacijata (ma{ini, uredi, oprema, instalacii), spa|a vo podra~jeto na niski frekvencii.
Spored podatocite od izvr{eni merewa, izlo`enosta na nejonizira~ko zra~ewe od
izvorite na zra~ewe vo instalacijata, koi so svojata rabota predizvikuvaat zra~ewe vo
sredinata, i od koi postoi mo`nost zra~eweto da se prenesi nadvor od opsegot na
instalacijata, utvrdeno e deka, ja~inata na elektromagnetnoto pole i srednata gustina na
snagata na energijata, ne gi nadminuvaat grani~nite vrednosti i se vo ramkite na grani~nite
vrednosti na izlo`enost na nejonizira~ko zra~ewe, kako i standardite za zra~eweto.
So ogled na mestopolo`bata na lokacijata, kako i na lokaciite osetlivi na
nejonizira~ko zra~ewe, emisiite na nejonizira~koto zra~ewe nadvor od opsegot na
instalacijata, se nezna~itelni.
Operatorot ne prepozna konkretni grani~ni vrednosti za intenzitet na nejonizira~ko
zra~ewe od Bele{kite za NDT, no zaradi spre~uvawe ili kade {to toa e mo`no namaluvawe
na intenzitetot na nejonizira~ko zra~ewe, prezema sootvetni merki, vklu~eni vo procesot,
i toa:
=Redovno }e se odr`uva i servisira trafostanicata, dalnovodot i niskonaponskata
mre`a, zaradi podobruvawe na nivnite performansi,
=]e nastojuva da se odr`uva sigurno rastojanie i bezbedno koristewe na
trafostanicata i drugite instalacii,
=]e gi utvrduva relaciite na dvi`ewe, intenzitetot i karakterot na dejstvuvawe na
nejonizira~koto zra~ewe vrz ~ovekot i zagaduvaweto na `ivotnata sredina.
124
Nejonizira~ko zra~ewe
Tabela VIII.1.1 Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisiona to~ka: EM 1,
Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost na
opremata
Kalibracija
na opremata
Podr{ka na
opremata
Kontrola na
intenzitetot na
nejonizira~koto
zra~ewe
Ne e
potrebna
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Utvrduvawe
relacijata na
dvi`ewe,
intenzitetot i
karakterot na
dejstvuvawe vrz
~ovekot i
zagaduvawe na
`ivotnata sredina
Ne e
potreban
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Kontrolen
parametar
Monitoring koj
treba da se izvede
Oprema za monitoring Kalibrirawe na
opremata za
monitoring
Kontrola na
intenzitetot na
nejonizira~koto
zra~ewe
Podatoci od
ovlasteno lice
Nema potreba Ovlasteno lice za
merewe
Utvrduvawe
relacijata na
dvi`ewe,
intenzitetot i
karakterot na
dejstvuvawe vrz
~ovekot i
zagaduvawe na
`ivotnata sredina
Vrz osnova na
podatoci od
merewa
Nema potreba Nema potreba
125
Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost na
opremata
Kalibracija
na opremata
Podr{ka na opremata
Odr`uvawe i
redovno
servisirawe na
Agregatot,
zaradi
podobruvawe na
performansite
Standardna Spored vidot na
trafostanicata
Nema potreba Nema potreba
Odr`uvawe
sigurno
rastojanie i
bezbedno
koristewe na
trafostanicata
vo odnos na
`ivotnata
sredina
Nema
potreba
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Kontrolen
parametar
Monitoring koj
treba da se izvede
Oprema za monitoring Kalibrirawe na
opremata za
monitoring
Odr`uvawe i
redovno
servisirawe na
agregatot, zaradi
podobruvawe na
performansite
Tehni~ko re{enie Standardna Spored proizvoditel
Odr`uvawe sigurno
rastojanie i
bezbedno koristewe
na agregatot vo
odnos na `ivotnata
sredina
Vrz osnova na
podatoci od merewa
Nema potreba Nema potreba
126
Kontrolen
parametar
Oprema Postojanost
na opremata
Kalibracija
na opremata
Podr{ka na opremata
Odr`uvawe i
redovno
servisirawe na
ma{inite,
uredite i
opremata,
zaradi
podobruvawe na
performansite
Standardna Spored vidot
na ma{ini,
uredi i oprema
Spored
proizvoditel
Nema potreba
Namaluvawe na
vremeto za
rabota i
kontrola na
intenzitetot na
rabota na
ma{inite,
uredite i
opremata
Nema
potreba
Nema potreba Nema potreba Nema potreba
Kontrolen
parametar
Monitoring koj
treba da se izvede
Oprema za monitoring Kalibrirawe na
opremata za
monitoring
Odr`uvawe i redovno
servisirawe na
ma{inite, uredite i
opremata, zaradi
podobruvawe na
performansite
Tehni~ko re{enie Standardna Spored proizvoditel
Namaluvawe na
vremeto za rabota i
kontrola na
intenzitetot na
rabota na ma{inite,
uredite i opremata
Vrz osnova na
podatoci od
merewa
Nema potreba Nema potreba
127
VIII.2.Merki za tretman i kontrola na
zagaduvaweto na krajot od procesot
Vo fazata na vr{eweto na aktivnostite vo Instalacijata, o~igledno e deka procesite
na rabotata se standardizirani, i konstantni, nema promeni na tehnolo{kite procesi, {to
asocira na toa deka i zagaduvawata se konstantni, i ne se o~ekuvaat drasti~ni promeni vo
koncentraciite i koli~estvata na zagaduvawata.
Se razbira, so merkite za spre~uvawe na zagaduvawata vklu~eni vo procesot, se
o~ekuva, preku sistemite za namaluvawe, da se namalat vlijanijata na emisiite vrz
mediumite i oblastite na `ivotnata sredina.
So prestanokot so rabota na instalacijata, odnosno na krajot na procesot, ne
prestanuvaat i obvrskite na operatorot, odnosno prodol`uva fazata na procesot za
povtorno vra}awe na lokacijata vo korisna sostojba.
Toa od pri~ini {to, se smeta deka vo fazata na procesite na rabota na instalacijata,
od emisiite od tehnolo{kite procesi na rabota, mo`no e da se pretpostavi deka lokacijata
ili nekoi medium }e bidat degradirani.
Se razbira deka, edni od poopstojnite merki za tretman i kontrola na zagaduvaweto
na krajot od procesot, e fazata na Remedijacija, koja {to operatorot ja predlaga, vo forma
na Plan za upravuvawe so rezidium, pri {to se predlagaat sootvetni operativni aktivnosti
vo site karakteristi~ni oblasti, za tretman i kontrola na zagaduvaweto na krajot od
procesot.
-So prestanokot so rabota na instalacijata, }e prestanat i emisiite vo atmosverata,
a osobeno od glavniot i to~kast izvor, Pe~kata za su{ewe i zagrevawe na agregatot i
podgrevawe na bitumenot. Analogno na toa, i merkite za tretman i kontrola na zagaduvaweto
na atmosverata, ne se ponatamu potrebni.
Del od vozilata, kako zagaduva~i na vozduhot, seu{te }e bidat vo funkcija, i toa za;
odnesuvawe na preostanatite proizvodi i surovini od lokacijata, kako i demontiranite
ma{ini i oprema, odnosno transportirawe na preostanatior otpad, i za drugite potrebi od
fazata za Remedijacija. Tie, seu{te }e ja zagaduvaat atmosverata, no operatorot }e nastojuva
nivniot intenzitet na dvi`ewe da bide namalen, i vremenski na kratok rok.
-Direktni emisii od fazata na vr{ewe na aktivnostite vo; povr{inski vodi,
kanalizacija, vo po~vata i podzemnite vodi, ne se emitiraat, no i pokraj toa, vo ova faza
operatorot prezema merki i aktivnosti za spre~uvawe ili kade {to e mo`no, namaluvawe
na emisiite na zagaduva~ki materii i vo ovie medium.
Na krajot na procesot, so prestanok so rabota na instalacijata, evidentirani se
aktivnostite za remedijacija na lokacijata, zaradi nejzino povtorno vra}awe vo korisna
sostojba.
-Nepre~istenata otpadna tehnolo{ka voda, kako i ostatokot od sanitarnite otpadni
vodi od postrojkite za sobirawe, }e bidat odneseni od lokacijata od strana na ovlasten
operator, a objektite i kanalskata mre`a niz lokacijata, }e bidat is~isteni so ekolo{ki
sredstva, pri {to i vodite od ~isteweto }e bidat odneseni od lokacijata od ovlasteniot
operator. So toa, definitivno, merkite za tretman i kontrola na zagaduvaweto na ovie
mediumi, na krajot od procesot, se zaokru`eni.
-So prestanok na rabotata na instalacijata, prestanuva i sozdavaweto na otpad od
tehnolo{kite procesi, izvesno vreme se vr{at aktivnosti za sobirawe na zaostanatiot
otpad od lokacijata, kako i otpadot od demontirawe na ma{inite i opremata, odnosno od
~istewe i napu{tawe na prostoriite, za da kone~no istiot bide sobran i transportiran od
lokacijata od strana na ovlasten operator.
128
So toa, i zagaduvaweto na `ivotnata sredina od otpadot, prestanuva.
Vo zavosnost od idnata namena na lokacijata, na krajot od procesot, }e bide
odlu~uvano, dali objektite i infrastrukturata, }e se upotrebuvaat i ponatamu ili ne, za {to
}e sledi odluka za re{avawe na nivniot status, poru{uvawe ili zadr`uvawe.
-Emisiite na bu~ava, od tehnolo{kite procesi, }e prestanat so pretstanok na rabotata
na instalacijata, vo fazata na remedijacija na lokacijata, }e se emitira bu~ava od vozilata
i ma{inite koi }e bidat vklu~eni vo rabotata za remedijacija, no operatorot }e nastojuva
bu~avata da bide so daleku pomal intenzitet, vo kratki intervali, za da na krajot, na
lokacijata nema pove}e da se emitira bu~ava.
-Isto taka i vibraciite }e se emitiraat se dodeka instalacijata e vo aktivna sostojba,
odnosno se dodeka ne zavr{i fazata na remedijacija, taka {to vo ova faza intenzitetot na
mehani~kite vibracii }e bide namalen, a so prestanok i na ova faza }e prestanat da se
emitiraat i vibraciite.
-Nejonizira~koto zra~ewe na lokacijata, predizvikano od elektroinstalaciite,
uredite i opremata na krajot od procesot na instalacijata, so isklu~uvawe od upotreba na
istite, }e bide eliminirano.
Generalno ka`ano, so ogled na toa {to operatorot vo procesot na aktivnostite, vo
tehnolo{kite procesi ne koristi prirodni resursi od lokacijata so {to bi ostanale
posledici po `ivotnata sredina, merkite za tretman i kontrola na zagaduvaweto na krajot
od procesot, se so kratok opfat, i bukvalno zavr{uvaat so fazata za Remedijacija na
lokacijata.
129
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 9
-Mesta na monitoring i
zemawe na primeroci
130
Poglavje: IX
MESTA NA MONITORING I
ZEMAWE NA PRIMEROCI
1.Opis na monitoringot
Na monitoringot na emisii, kako na~in za sistematizirano merewe, sledewe i
kontrola na sostojbite, kvalitetot i promenite na mediumite i oblastite vo `ivotnata
sredina, vo "Aktor ADT" , dadeno e sootvetno vnimanie.
Kako pravno lice koe ima izvori na emisii, operatorot vr{i interen monitoring na
emisiite vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina, vo soglasnost so Zakonot za
`ivotna sredina i posebnite zakoni od sverata na `ivotnata sredina, gi identifikuva i
registrira izvorite na zagaduvawe i prevzema sootvetni merki za namaluvawe na
zagaduvawata i doveduvawe na istite vo ramnite na maksimalno dozvolenite koncentracii
i koli~estva.
Vo taa smisla operatorot gi sproveduva obvrskite:
-Redovno sledewe na emisiite i vlijanieto vrz `ivotnata stredina od izvorite na
zagaduvaweto, na na~in {to e predviden so posebniot zakon,
-Redovno sledewe na imisiite vo neposredna blizina na izvorite na emisiite,
-Dostavuvawe na podatocite do organot na dr`avnata uprava nadle`en za rabotite od
oblasta na `ivotnata sredina,
-Monitoringot na oddelnite medium i oblasti na `ivotnata sredina, se vr{i od
ovlasteni pravni i fizi~ki lica i spored metodologija propi{ana so posebnite zakoni.
2.Identifikacija i detali na mestata na
monitoring i zemawe na primeroci
Lokaciite na mestata za monitoring opredeleni se vrz osnova na potrebata da se
dobijat {to porealni informacii za emisiite vo `ivotnata sredina od rabotata na
instalacijata, pri {to se opserviraat site strani na lokacijata.
-Zaradi opredeluvawe prisustvo na {tetni materii {to se emitiraat vo atmosverata,
kako merno mesto na monitoringot i zemawe na primeroci, identifikuvan e oxakot na
Pe~kata za su{ewe i zagrevawe na agregatot i podgrevawe na bitumenot.
-So ogled na toa {to oceneto e deka nema zagaduvawe na povr{inskiot recipient, ne
se identifikuva mesto na monitoring i zemawe na primeroci za sostojbite so povr{inskiot
recipient.
-So ogled na toa {to oceneto e deka nema zagaduvawe od ispu{tawa vo kanalizacija,
ne se identifikuva mesto na monitoring i zemawe na primeroci za taa cel.
-So ogled na toa {to oceneto e deka nema zagaduvawe na po~vata i podzemnite vodi,
ne se identifikuva mesto za monitoring i zemawe na primeroci i za niv.
-Iako e oceneto deka vlijanieto vrz `ivotnata sredina od otpadot {to se sozdava od
rabotata na instalacijata e kontrolirano, kako mo`ni mesta za monitoring, mo`at da se
poso~at sobirnite lokacii za raznite vidovi na otpad, pri {to monitoringot se sveduva samo
na pratewe na sobiraweto na otpadite od mestata na sozdavawe, nivnoto privremeno
odlagawe na sobirnite lokacii i podignuvawe i transportirawe od strana na ovlastenite
pravni i fizi~ki lica.
-Zaradi ocenuvawe na intenzitetot na bu~avata i nejzinoto vlijanie vrz `ivotnata
sredina, kako merni mesta, odnosno mesta na monitoring i merewe na intenzitetot, se
opredeluvaat:
131
=Merno mesto br.1, Sredina na lokacijata, so najbliski izvori; Afaltnata baza,
mehani~ka rabotilnica, tovarni vozila, spored Izve{tajot od mereweto i
ocenuvaweto na sostojbite so bu~avata.
=Merno mesto br.2, Severo zapadna strana na lokacijata, so najbliski izvori;
Asfaltnata baza, tovarni vozila, spored Izve{tajot,
=Merno mesto br.3, Jugo zapadnata strana od Asfaltnata baza, so najbliski izvori;
Asfaltnata baza, transportni sredstva, spored Izve{tajot,
-Zaradi utvrduvawe na nivoto na vibraciite i nivnoto vlijanie vrz `ivotnata
sredina, kako merni mesta odnosno mesta na monitoring i merewe na nivoto, se opredeluvaat:
=Merno mesto br.1, Sredina na lokacijata, so najbliski izvori; Asfaltnata baza,
mehani~ka rabotilnica, tovarni vozila, spored Izve{tajot od mereweto i
ocenuvaweto na sostojbite so vibraciite.
-Zaradi utvrduvawe na nivoto na nejonizira~ko zra~ewe, i negovoto vlijanie vrz
`ivotnata sredina, kako merni mesta odnosno mesta za monitoring i merewe na nivoto, se
opredeluvaat:
=Merno mesto br.1, Sredina na lokacijata, so najbliski izvori; Asfaltna baza,
mehani~ka rabotilnica, niskonaponska elektrodistributivna mre`a, spored
Izve{tajot za merewe i ocenuvawe na sostojbite so nejonizita~koto zra~ewe,
3. Opis na predlozite za monitoring na emisiite
So ogled na tehnolo{kiot proces na rabota koj {to se primenuva vo instalacijata, a
imaj}i gi predvid emisiite vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina, analiziraj}i gi
nivnite vlijanija vrz ̀ ivotnata sredina i prirodata, kako na~in ma monitoring, se predlaga:
-Monitoring na sostojbite vo ambientalniot vozduh, da se vr{i dva pati godi{no,
-Monitoring na intenzitetot na bu~avata, da se vr{i dva pati godi{no,
-Monitoring na nivoto na vibraciite, da se vr{i dva pati godi{no,
-Monitoring na nivoto na nejonizira~ko zra~ewe, da se vr{i dva pati godi{no.
Toa od pri~ini {to, spored dosega konstatiranite sostojbi vo `ivotnata sredina i
vlijanijata od rabotata na instalacijata, vidna e konstatacijata deka nema izraziti {tetni
vlijanija, odnosno vlijanija nad maksimalno dozvolenite koncentracii.
Od druga strana, tehnologijata na rabota e standardizirana i vo soglasnost so
ekolo{kite aspekti za Najdobrite Dostapni Tehniki, vo naredniot period istata mo`e samo
da se podobruva, a so samoto toa, nemo`e da se o~ekuvaat promeni na vlijanijata vrz
`ivotnata sredina na polo{o.
Naprotiv, rezultatite od dosega{niot monitoring, koi {to se vo zadovoluva~ki
granici, mo`e samo da se podobruvaat, so sproveduvaweto na merkite dadeni vo ova Barawe.
132
Tabela IX.1.1 Monitoring na emisijata i to~ki na zemawe na primeroci
Referenten broj na emisiona to~ka:
AV-Pe~ka, Otpadni gasovi od Pe~ka za podgrevawe bitumen
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
to~kite na
monitoring
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Otpadni
gasovi
Godi{no,
dva pati
Lesen Merewe na
lice mesto
Digitalen
instrument,
merewe i
presmetuvawe
Tabela IX.1.2 Merni mesta i monitoring na `ivotnata sredina
Referenten broj na to~ka na monitoring:
AV-Pe~ka, Otpadni gasovi od pe~ka za podgrevawe bitumen
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
to~kite na
monitoring
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Otpadni
gasovi
Dva pati godi{no Lesen Merewe na
lice mesto
Digitalen
instrument,
merewe i
presmetuvawe
Tabela IX.1.1 Monitoring na emisijata i to~ki na zemawe na primeroci
Referenten broj na emisiona to~ka:
B-1, B-2, B-3, Bu~ava
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
mernite mesta
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Bu~ava Godi{no Lesen Merewe so
instrument
So merewe
Tabela IX.1.2 Merni mesta i monitoring na `ivotnata sredina
Referenten broj na to~ka na monitoring:
B-1, B-2, B-3 ; Bu~ava
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
to~kite na
monitoring
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Bu~ava Dva pati godi{no Lesen Merewe na
lice mesto
Digitalen
instrument
133
Tabela IX.1.1 Monitoring na emisijata i to~ki na zemawe na primeroci
Referenten broj na emisiona to~ka:
V-1, Vibracii
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
mernite mesta
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Vibracii Godi{no Lesen Merewe so
instrument
So merewe
Tabela IX.1.2 Merni mesta i monitoring na `ivotnata sredina
Referenten broj na to~ka na monitoring:
V-1, Vibracii;
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
to~kite na
monitoring
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Vibracii Dva pati godi{no Lesen Merewe na
lice mesto
Digitalen
instrument
Tabela IX.1.1 Monitoring na emisijata i to~ki
na zemawe na primeroci
Referenten broj na emisiona to~ka:
NZ-1, Nejonizira~ko zra~ewe
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
mernite mesta
Metod za zemawe na
primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Nejonizira~ko
zra~ewe
Godi{no Lesen Merewe so
instrument
So merewe
Tabela IX.1.2 Merni mesta i monitoring na `ivotnata sredina
Referenten broj na to~ka na monitoring:
NZ-1, Nejonizira~ko zra~ewe;
Parametar Frekfencija na
monitoring
Pristap do
to~kite na
monitoring
Metod za zemawe
na primeroci
Metod na
analiza/
tehnika
Nejonizira~ko
zra~ewe
Dva pati godi{no Lesen Merewe na
lice mesto
Digitalen
instrument
134
4. Metodi na monitoring i zemawe na primeroci
Prisustvoto i koncentracijata na {tetni materii vo ambientalniot vozduh od
rabotata na pe~kata za podgrevawe bitumen e opredeleno so merewe na otpadnite gasovi
izvr{eni na oxakot od pe~kata i so pomo{ na digitalen instrument, gas analizator i so
presmetuvawe. Rezultatite od mereweto se sporedeni so maksimalno dozvolenite
koncentracii i koli~estva.
[tetnite efekti od bu~avata, kako negativni efekti vrz zdravjeto na lu|eto, se
ocenija so pomo{ na doza-efekt, odnosno odnos me|u vrednosta na indikatorot i {tetniot
efekt.
Vrednosta na indikatorite na bu~avata se opredelija so merewe na lice mesto so
pomo{ na digitalen instrument za bu~ava, pri dobri vremenski uslovi, vreme tivko, bez
vetar i vremenski nepogodi, kako bi nemalo vlijanie na istite vrz rezultatite od merewata,
i pri normalna rabota na ma{inite, opremata, uredite i vozilata.
Ocenuvaweto na {tetnosta od dejstvuvaweto na bu~avata se izvr{uva so sporeduvawe
na dopu{tenoto nivo na bu~avata izrazeno vo dB(A), so izmerenoto nivo na bu~avata.
[tetnite efekti od vibraciite, se ocenuvaat so pomo{ na merewe na nivoto na
mehani~kite vibracii {to se emitiraat od izvorite na vibracii, na lice mesto so pomo{ na
digitalen vibrometar, za periodi~ni to~ni i povtorlivi merewa i detekcija na vibraciite,
kako rezultat od rabotata na ma{inite, opremata, uredite i vozilata.
Rezultatite od merewata, se sporedeni so grani~nite vrednosti na izlo`enost na
mehani~ki vibracii, i standardite za vibracii,
So merewata na izlo`enosta na nejonizira~ko zra~ewe od rabotata na instalacijata,
se opredelija emisiite i imisionite parametri, pri {to se opredelija osnovnite pokazateli
za vlijanieto {to se javuva kako rezultat na tehnolo{kite procesi i upotrebata na
ma{inite, aparatite, uredite i instalaciite.
[tetnite efekti od nejonizira~koto zra~ewe, kako negativni efekti vrz zdravjeto
na lu|eto, se oceneti so pomo{ na opredeluvawe na gustinata na elektromagnetnoto pole vo
oblasta na ~ovekovata aktivnost.
Vrednosta na indikatorite na nejonizira~koto zra~ewe e opredelena so merewe na
lice mesto, a za utvrduvawe na nivoto na izlo`enost na nejonizira~koto zra~ewe koe {to se
emitira od izvorite na elektromagnetnite poliwa, pri {to se koristeni RF i EMF mera~i,
a rezultatite od mereweto se sporedeni so dozvolenite nivoa na nejonizira~ko zra~ewe.
135
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 10
-Ekolo{ki aspekti i
Najdobri Dostapni Tehniki
136
Poglavje X.
EKOLO[KI ASPEKTI I
NAJDOBRI DOSTAPNI TEHNIKI
1.Glavni alternativi
Zaradi uspe{na podgotovka na Baraweto za dobivawe na A-Integrirana ekolo{ka
dozvola, “Актор АДТ” go sledi Sektorskoto upatstvo za Najdobri Dostapni Tehniki (NDT), kako
najsrodna dejnost so aktivnosta {to ja vr{i firmata, kako operator.
Namerata na operatorot e, da se vospostavi sistem na integrirano spre~uvawe i
kontrola na zagaduvawata, {to }e vodi kon visoko nivo na za{tita na `ivotnata sredina
kako celina, integriran i celosen pogled kon zagaduva~kiot i potro{uva~kiot potencijal na
instalacijata, podobruvawe na upravuvaweto i kontrola na procesot na aktivnosta, so {to
se ovozmo`uva visoko nivo na za{tita na `ivotnata sredina.
2.Ekolo{ki aspekti vo funkcija na
implementacija na Bele{kite od NDT
Vo taa smisla “Актор АДТ” prezema sootvetni merki za spre~uvawe na zagaduvaweto,
preku implementirawe na NDT, so {to se obezbeduva podobruvawe na postignuvawata vo
`ivotnata sredina.
Pri opredeluvaweto za NDT, operatorot akcentot go stavi na:
-Upotreba na tehnologija {to sozdava pomalku otpad, negovo ponatamo{no
iskoristuvawe i reciklirawe;
-Upotreba na pomalku opasni supstancii;
-Prirodata, efektite i obemot na emisiite i namaluvawe na vlijanijata vrz
`ivotnata sredina;
-Potro{uva~kata i prirodata na surovinite i vodata, koi se koristat vo procesot;
-Spre~uvawe na incidenti i minimizirawe na posledici vrz `ivotnata sredina;
-Tehnolo{ki prednosti i promeni vo nau~noto znaewe i razbirawe.
Zaradi postojano unapreduvawe na performansite vo odnos na `ivotnata sredina,
operatorot }e prezema pogolem broj na postapki vo upravuvaweto so `ivotnata sredina, me|u
koi:
-Implementirawe i sledewe na sistem na upravuvawe so `ivotnata sredina,
-Izdavawe na izve{tai za postignuvawata vo odnos na `ivotnata sredina, so cel
zapoznavawe so unapreduvawata na performansite i razmena na informacii;
-Izve{tai za usoglasenosta na standardite so `ivotnata sredina;
-Postavuvawe na referentni to~ki za energetskata efikasnost, aktivnosti za
za~uvuvawe na energijata, emisiite vo vozduh, ispu{tawa vo voda i sozdavawe na
otpad;
-Sootvetni tehniki za upravuvawe so rizikot;
-Primena na napredna kontrola vo procesot, zaradi podobruvawe na planiraweto na
proizvodstvoto i namaluvawe na prekinite i startuvawata;
-Primena na dobri praktiki za odr`uvawe i ~istewe
-Razvivawe na ekolo{kata svest i nezino vklu~uvawe vo programite;
-Odr`uvawe na nivoata na bu~ava do nivo soglasno maksimalno dozvolenite nivoa.
137
3.Opis na procesite i glavni emisii
So namera da se identifikuvaat tehnikite {to se smetaat za NDT, i grani~nite
vrednost na emisiite {to mo`e da se postignat so ovie tehniki, “Актор АДТ” dava pregled na
tehnikite i grani~nite vrednosti od rabotata na instalacijata.
Proizvodstvo na asfalt
Tehnolo{kiot proces na ovaa aktivnost opfa}a: vlezni aktivnosti (programa za
rabota, dokumentacija, recepturi, materijali), i tehnolo{ki postapki; transport na kamena
me{avina, dotur vo baraban kade se vr{i su{ewe i zagrevawe, transport na kamenata
me{avina do granulator kade se vr{i selektirawe na frakciite, potoa transport na
kamenata me{avina do baraban za su{ewe, zagrevawe i me{awe kade se dodava topol vozduh
i se izdvojuva pra{inata, a se dodava i bitumen, za da na krajot na procesot se dobiva
asfaltna me{avina.
Kako emisii od ovaj tehnolo{ki proces se javuvaat: cvrst tehnolo{ki otpad-
neadekvaten proizvod, otpadni gasovi i pra{ina, bu~ava, vibracii i nejonizira~ko zra~ewe,
otpadna voda.
Na nivo na celiot kompleks od "Aktor ADT", kako emisii vo mediumite i oblastite
na `ivotnata sredina se pojavuvaat; komunalen i komercijalen otpad, sanitarna otpadna
voda, otpadna voda od tehnolo{kite procesi, otpadni vodi od atmosverski padavini, bu~ava,
vibracii i nejonizira~ko zra~ewe.
So cel da se za{titi `ivotnata sredina, operatorot praktikuva poseben re`im na
rabota, zaradi postignuvawe na barawata od NDT, a osobeno: podobro skaldirawe i rakuvawe
so surovinite, pratewe na tekot na procesite, obezbeduvawe na oprema i razvoj na
operativni proceduri za namaluvawe na emisiite, namaluvawe na otpadot i negova
ponatamo{na reupotreba i reciklirawe, prezemawe merki za namaluvawe na vkupnite
emisii i zagaduvawa.
Surovinite se skladiraat na na~in so {to se namaluva emisijata na pra{ina i
zagaduvawe na vodata i po~vata od do`dovnite vodi, a istite ne sodr`at nikakvi opasni
materii.
Od izvr{enite merewa na otpadnite gasovi od pe~kata za podgrevawe na bitumenot
konstatirano e deka najdenata sostojba zadovoluva so toa {to emisiite na CO, NOh i SO2 se
daleki ispod maksimalno dozvolenite koncentracii.
Tehnolo{kata otpadnata voda od postapkata za rabota na asfaltnata baza, se tretira
poedine~no, posle koja postapka ne se ispu{ta vo recipientot.
4.Merki i aktivnosti vo funkcija na NDT
Operatotor, zaradi zajaknuvawe na upravuvaweto so `ivotnata sredina, vo tekot na
aktivnostite se vklopuva vo predvidenite merki vo funkcija na NDT, so:
1.Namaluvawe na emisiite vo ambientalniot vozduh preku;
-Kontrola na intenzitetot na rabota na Pe~kata, namaluvawe na intenzitetot na
nejzinata rabota, namaluvawe na potro{uva~kata na mazut, servisirawe zaradi podobruvawe
na nezinite performansi, namaluvawe na emisiite na pra{ina od Asfaltnata baza preku
adekvatno funkcionirawe na sistemite za vla`newe na materijalot, namaluvawe na prazni
hodovi na vozilata, sledewe na kvalitetot na vozduhot, vo pogled na emisiite vo
atmosverata.
138
2.Za{tita od zagaduvawe na povr{inskite vodi preku;
Adekvato funkcionirawe na sistemite za otpra{uvawe vo Asfaltnata baza,
odr`uvawe, odr`uvawe i redovno ~istewe na cisternata za fekalni otpadni vodi,
privremeno skladirawe na otpadot vo sootvetni sadovi, sledewe na kvalitetot na
izleznite vodi od lokacijata.
3.Za{tita od zagaduvawe na po~vata i pozdemnite vodi preku;
Adekvatno upravuvawe i postapuvawe so otpadot, namaluvawe na sozdavaweto na
pra{ina i otpadni gasovi, sootveten tretman na tehnolo{kite i sanitarnite otpadni vodi,
redovno otstranuvawe na otpadot od lokacijata.
4.Namalivawe na emisiite od bu~ava, preku;
Kontrola na intenzitetot na rabota na ma{inite i namaluvawe na vremeto na rabota
redovno servisirawe i podobruvawe na nivnite performansi, namaluvawe na intenzitetot
na dvi`ewe na prevoznite sredstva i kontrola na rabotata na motorite podobruvawe na
nivnite performansi, pratewe na grani~nite vrednosti na bu~ava.
5.Namaluvawe na emisiite na vibracii preku;
Namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva kontrola na
rabotata na motorite i podobruvawe na nivnite performansi, podobruvawe na
performansite na ma{inite i nivnata pokazna vrednost vo odnos na vibraciite, namaluvawe
na dnevnata izlo`enost na vibracii so namaluvawe na intenzitetot na rabota na ma{inite,
redovno sledewe na intenzitetot na vibraciite.
6.Kontrola na intenzitetot na nejonizira~ko zra~ewe preku;
-Odr`uvawe i redovno servisirawe na transformatorot, dalnovodot i
nislonaponskata mre`a, i elektromotorite, zaradi podobruvawe na performansite,
utvrduvawe na relacijata na dvi`ewe, intenzitetot i karakterot na dejstvuvawe vrz ~ovekot
i zagaduvaweto na `ivotnata sredina,
7.Optimizacija na procesite preku;
Podobruvawe na procesite, zaradi nivno optimizirawe, zgolemuvawe na
produktivnosta i namaluvawe na specifi~nata potro{uva~ka na energija; efikasen sistem
za kontrola zaradi upravuvawe so protokot na materijali i podatoci od oblasta na izborot
na surovinite, pri {to se zgolemuva i produktivnosta, se namaluva potro{uva~kata na
energija i se namaluvaat emisiite.
8.Prestanok so rabota na instalacijata preku;
Merki i aktivnosti zaradi prevencija na rizik od zagaduvawe, i zaradi vra}awe na
lokacijata na koja se izveduvala aktivnosta, vo zadovolitelna sostojba; za{tita na po~vata
i vodata, minimizirawe na po~va koja treba da se iskopa, ili otstrani i da se osigura deka
iskopanata po~va se tretira bezbedno so cel da se izbegnat {tetnite izmeni na svojstvata
na po~vata; minimizirawe na vlez na supstancii vo po~vata preku protekuvawe, talo`ewe
na aerosedimenti, i nesootvetno skladirawe na surovinite proizvodite ili rezidiumite za
vreme na operativniot vek na instalacijata; ~istewe i rehabilitacija, so osobeno vnimanie
kon idnata upotreba na lokacijata.
5.Grani~ni vrednosti na emisii
Podatocite za grani~ni vrednosti na emisiite, dadeni vo NDT, operatorot gi prifa}a
kako alatka pri opredeluvaweto na grani~nite vrednosti na emisiite, odnosno bez obvrska,
deka toa se definitivni grani~ni vrednosti
Zaradi poddr{ka vo opredeluvaweto na grani~nite vrednosti na emisii, operatorot
gi sledi grani~nite vrednosti spored NDT i toa:
139
1.Vo odnos na grani~nite vrednosti na emisii vo vozduhot, operatorot }e gi
kontrolira istite, so cel za vreme na rabotata da ne bidat vidlivi vo forma na ~ad i da ne
predizvikuvaat mirizba podaleku od granicata na lokacijata.
2.Vo pogled na grani~nite vrednosti na emisiite vo vodata, operatorot istite }e gi
sporeduva so dnevno srednite vrednosti a za Rn vrednosta sporeduvaweto }e go vr{i
kontinuirano, so napomena deka }e se zemaat i razli~ni grani~ni vrednosti od dadenite vo
Bele{kite za NDT.
3.Grani~ni vrednosti na nivoto na bu~ava; nivoata na bu~ava do najbliskiot
~uvstvitelen receptor da se odr`uva na sootvetno nivo.
4.Tip i specifi~no koli~estvo na cvrst otpad.
6.Re`im na monitoring i usoglasuvawe so
barawata za NDT
Re`imot na monitoring, operatorot }e go sproveduva vo konteks na rizikot vrz
`ivotnata sredina i vrz baza na informaciite, }e go prilagoduva i usoglasuva so barawata
na NDT, a imaj}i go predvid Sektorskoto upatstvo, i nasokite koi se odnesuvaat na;
monitoring na glavni emisii vo vozduhot, izvori od sogoruvawe pomali od 50 MW, emisii vo
vodite od procesot, povr{inski/atmosverski vodi, monitoring preku piezometri/bu{otini,
monitoring na otpadot.
Vo konteks na prateweto na rizikot vrz `ivotnata sredina, operatorot go prati
re`imot na monitoring spored NDT, vo pogled na: surovinite, emisiite vo vozduh, emisiite
vo vodi, emisiite vo podzemni vodi, bu~ava vibracii nejonizira~ko zra~ewe i otpadot.
Zaklu~ni sogleduvawa
So vospostaveniot sistem za integrirano spre~uvawe i kontrola na zagaduvawata,
direktno se vr{i integriran pogled kon zagaduva~kiot i potro{uva~kiot potencijal na
instalacijata, so {to se postignuva podobruvawe na upravuvaweto i kontrolata na procesite
na aktivnosta, i so {to se ovozmo`uva visoko nivo na za{tita na `ivotnata sredina.
Toa pred se, e rezultat na sostojbite {to pri obavuvaweto na dejnostite, se
po~ituvaat standardite za kvalitet na `ivotnata sredina, opredeleni so zakonskite i
podzakonskite akti, a pred se vo pogled na; klasifikacijata na vodite, kvalitetot na
vozduhot, ambientalnata bi~ava i sli~no.
140
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 11
-Programa za podobruvawe
141
Poglavje: XI
PROGRAMA ZA PODOBRUVAWE
Predlog Programa za podobruvawe
Operatorot, vo kontinuitet, prezema merki i aktivnosti za koristewe
na tehnologija, ma{ini i oprema, i sproveduvawe na takov vid na dejnosti i
aktivnosti vo Instalacijata, so {to, emisiite {to se ispu{taat vo mediumite
i oblastite na `ivotnata sredina, postojano se ispod Maksimalno dozvolenite
koncentracii i koli~estva, i ne se {tetni za `ivotot i zdravjeto na lu|eto.
Ma{inite i opremata, kako i tehnologijata za proizvodstvo na
asfaltnata masa, se standardizirani, zastapeni se sootvetni dostapni
tehniki, adekvatni za vakov vid na aktivnost, vo naredniot period so ogled na
vremeniot karakter na lokacijata, nema da se zamenuvaat, a so samoto toa,
nemo`e da se o~ekuvaat i promeni vo vlijanijata vrz `ivotnata sredina, na
polo{o.
Potro{uva~kata na surovini, energijata, vodata i drugite materijali, e
soglasno Proekciite za proizvodstvo, i nemo`at da se namaluvaat, {to bi se
reperkuiralo na obemot i kvalitetot na proizvodstvo, na rabotata i
kvalitetot na ma{inite, a ne na namaluvaweto na emisiite.
Poradi toa, Predlog-Programata za podobruvawe, }e bide predlo`ena so
programski proekti i sodr`ini, koi {to vo naredniot period treba da se
ispolnat vo smisla na:
-Ureduvawe na soobra}ajni povr{ini
vo granicite na lokacijata
-Ureduvawe na lokaciite za
privremeno odlagawe na otpad
“Актор АДТ” Podru`nica Skopje Ovlasteno lice
________________________
142
PROGRAMSKI PROEKT br. 1
Ureduvawe na soobra}ajni povr{ini
vo granicite na lokacijata
1.Opis;
Zaradi podobruvawe na soobra}ajot, osobeno na vozila vo granicite na
lokacijata od instalacijata, namaluvawe na destinaciite na dvi`ewe na vozilata,
nivnata frekvencija i dinamika, se predviduva ureduvawe na soobra}ajnite povr{ini
vo granicite na lokacijata.
2.Predvidena data za po~etok na realizacijata;
Permanentno, od po~etokot na postavuvawe na Instalacijata,
vo 2015 godina.
3.Predvidena data za zavr{uvawe na proektot;
Permanentno, do zavr{uvawe na rabotite na Objektot
vo 2017 godina (planirano).
4.Vrednost na emisiite do i za vreme na realizacijata;
Emisiite se nezna~itelni i vo granicite na MDK
5.Vrednost na emisiite po realizacina na proektot;
]e se namalat emisiite vo atmosverata, povr{inskite i podzemnite vodi.
Emisiite }e bidat vo granicite na MDK
6.Vlijanie vrz efikasnosta
(Promeni vo potro{uva~kata na
energija, voda, surovoni)
]e se namali potro{uva~kata na gorivo.
7.Monitoring;
-Parametar; Infrastruktura
-Medium; Voda, vozduh, po~va
-Metoda; Organolepti~ki
-Za~estenost; Edna{ mese~no
8.Izve{tai od monitoringot;
Monitoringot }e go vr{i odgovornoto lice za pra{awata od `ivotnata
sredina, so toa {to }e se vr{i uvid na realizacijata na proektot,
a izvestuvaweto }e go dava na krajot na godinata.
9.Vrednost na Proektot;
200.000 denari
143
PROGRAMSKI PROEKT br. 2
Ureduvawe na lokaciite za privremeno
odlagawe na otpad
1.Opis;
Zaradi pogolema za{tita od rasturawe na sobraniot otpad i negovo nepre~eno
podignuvawe i transportirawe nadvor od lokacijata na instalacijata, se predviduva
ureduvawe na lokaciite za privremeno odlagawe na site vidovi na otpad, so
intervencii vo podlogata na prostorot, sootvetni sadovi, za{tita na loklaciite i
sli~no.
2.Predvidena data za po~etok na realizacijata;
Permanentno, od po~etokot na postavuvawe na Instalacijata,
vo 2015 godina.
3.Predvidena data za zavr{uvawe na proektot;
Permanentno, do zavr{uvawe na rabotite na Objektot
vo 2017 godina (planirano).
4.Vrednost na emisiite do i za vreme na realizacijata;
Emisiite se nezna~itelni i se vo granicite na MDK
5.Vrednost na emisiite po realizacina na proektot;
]e se namali zagaduvaweto na ambientalniot vozduh, po~vata,
povr{inskite i podzemnite vodi. Emisiite }e bidat vo granicite na MDK
6.Vlijanie vrz efikasnosta
(Promeni vo potro{uva~kata na
energija, voda, surovoni)
Nema da ima promeni
7.Monitoring;
-Parametar; Cvrst i te~en otpad
-Medium; Voda, vozduh, po~va
-Metoda; Organolepti~ki
-Za~estenost; Edna{ mese~no
8.Izve{tai od monitoringot;
Monitoringot }e go vr{i odgovornoto lice za pra{awata od `ivotnata
sredina, so toa {to }e se vr{i uvid na realizacijata na proektot,
a izvestuvaweto }e go dava na krajot na godinata.
9.Vrednost na Proektot;
150.000 denari
144
PREGLED
na realizacijata na proektite od
Programata za podobruvawe i finansiraweto
Reden
Br.
Programski proekt Finansirawe po godini
Godina 2015-2017
1. Ureduvawe na
soobra}ajni povr{ini
vo granicite na
lokacijata
200.000,oo
2.
Ureduvawe na
lokaciite za
privremeno odlagawe
na otpad
150.000,oo
Vkupno
2 Programski proekti
350.000,oo
145
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 12
-Opis na drugi planirani
preventivni merki
=Spre~uvawe na nesre}i i
itno reagirawe
=Drugi va`ni dokumenti
povrzani so za{titata
na `ivotnata sredina
146
Poglavje XII.
OPIS NA DRUGITE PLANIRANI
PREVENTIVNI MERKI
12.1.Spre~uvawe na nesre}i i itno reagirawe
1.Op{to Trgnuvaj}i od postavkite na Zakonot za `ivotnata sredina, sekoe pravno ili fizi~ko lice, koe e sopstvenik ili vr{i dejnost vo proizvodstven, transporten ili vo sistem za skladirawe, vo koj se prisutni opasni supstancii, vo koli~estva pogolemi ili ednakvi na propi{anite grani~ni vrednosti (pragovi), opredeleni so propis, e dol`no da gi prezeme site merki, neophodni za spre~uvawe na havarii, i za ograni~uvawe na nivnite posledici vrz `ivotnata sredina i vrz `ivotot i zdravjeto na lu|eto, a za prezemenite merki, da go izvesti nadle`niot organ na dr`avmata uprava. Imaj}i predvid deka, Havarijata pretstavuva pojava na golema emisija, po`ar ili eksplozija, "Aktor ADT", gi analizira{e mo`nite nekontrolirani nastani vo tekot na raboteweto, koi so u~estvo na edna ili pove}e supstancii, bi mo`ele da go dovedat do seriozna opasnost, `ivotot ili zdravjeto na ~ovekot i `ivotnata sredina, vedna{ ili podocna, vo ili nadvor od sistemot. So ogled na prirodata na rabotata na instalacijata, "Aktor ADT", kako operator, utvdi deka ne se prisutni opasni supstancii voop{to, nitu vo koli~ini pogolemi ili ednakvi na propi{anite grani~ni vrednosti. Analogno na toa, ne postoi neposredna zakana od ekolo{ka {teta, ili {teta koja mo`e da nastane kako posledica na vr{ewe na aktivnostite, vrz:
-Za{titenite vidovi i prirodnite `iveali{ta, {to bi imalo zna~itelno nepovolni vlijanija vrz postignuvaweto i odr`uvaweto na povolniot status za za~uvuvawe na ovie `iveali{ta ili vidovi,
-Vodite, {to bi imalo zna~itelno vlijanie vrz ekolo{kiot, hemiskiot i/ili kvantitativniot status i/ili ekolo{kiot potencijal na vodite,
-Po~vata, {to bi zna~elo, nejzina kontaminacija, koja predizvikuva zna~itelen rizik po zdravjeto na ~ovekot, kako rezultat na direktna ili indirektna primena na supstancii, preparati, organizmi ili mikroorganizmi, vo, na ili pod po~vata. I pokraj toa, generalno, cenej}i gi zakonskite obvrski za opasnite supstancii i nivnite grani~ni vrednosti (pragovi), i kriteriumite ili svojstvata spored koi supstancijata se klasificira kako opasna, "Aktor ADT", }e prezema, postoe~ki ili predlo`eni merki i proceduri za itni slu~ai. So ogled na toa {to, vo sistemot, opasnite supstancii ne se prisutni vo propi{anite koli~estva, "Aktor ADT", kako operator, izgotvi:
-Vnatre{en plan za vonredni sostojbi, so Plan na dejnosti koi bi mo`ele da predizvikaat ekolo{ka havarija i o~ekuvani mo`ni havarii, -Merki za bezbednost i proceduri za preventivno dejstvuvawe za spre~uvawe na incidenti, -Programa za postapuvawe vo itni slu~ai, so odredbi za reagirawe pri pojava na slu~ajni emisii i itni slu~ai von normalnite rabotni ~asovi, -Izjava za procedurite i planovite za postapuvawe so upravuvaweto pri slu~ajni emisii, -Nivo na osiguruvawe na javnata odgovornost.
147
2.Vnatre{en plan za vonredni sostojbi
Od procesite na rabota vo instalacijata za proizvodstvo na asfalt, kako o~ekuvani
mo`ni havarii, mo`at da se pojavatvo slednite slu~ai od:
-Izlevawe na fekalnite otpadni vodi,
-Poplavuvawe na lokacijata od obilni atmosverski padavini
-Prodirawe na otpadnite motorni masla vo po~vata i podzemnite vodi,
-Dovoz na surovini so radioaktivna kontaminacija,
-Zagaduvawe na po~vata od neadekvatno otklonuvawe na
komunalniot i komercijalniot otpad,
-Neadekvatno postapuvawe so opasen otpad,
-Nastanuvawe na po`ar na objektite i opremata {to imaat svojstva na zapalivost,
-Zgolemeno nivo na bu~ava, vibracii, nejonizira~ko zra~ewe i {tetni gasovi, poradi
neadekvatna upotreba i rabota na ma{inite i opremata
2.1.Izlevawe na fekalni otpadni vodi Izlevaweto na fekalnite otpadni vodi mo`e da nastani kako rezultat na neredovno
i nenavremeno ~istewe na kanalskata mre`a i postrojkite za prifa}awe na otpadnite vodi,
ili nivno neadekvatno funkcionirawe.
So ogled na mestopolo`bata na postrojkite za prifa}awe na otpadnite vodi, vo odnos na
drugite rabotni povr{ini na lokacijata, izleanite fekalni otpadni vodi mo`at da se
razleat po lokacijata, vo rabotnata sredina, i pri toa da ja zagadat po~vata, podzemnite i
povr{inskite vodi i ambientalniot vozduh.
Zagaduvaweto na `ivotnata sredina isto taka mo`e da se odrazi vo smisla na {irewe na
neprijatni mirizi vo vozduhot, kako i zagaduvawe na po~vata, podzemnite i povr{inskite
vodi.
2.2.Poplavuvawe na lokacijata po obilni atmosverski padavini
Pri eventualni obilni atmosverski padavini, i pokraj ve}e vospostaveniot sistem na
odveduvawe na atmosverskite otpadni vodi, mo`e da dojde do poplavuvawe na lokacijata,
koe bi se reperkuiralo na; zgolemuvawe na nivoto na otpadnite vodi vo kanalskata mre`a,
ispirawe na lokacijata, {to }e rezultira so zgolemeno zagaduvawe na otpadnite
atmosverski vodi, i so toa, zagaduvawe na po~vata, podzemnite i povr{inskite vodi.
2.3.Prodirawe na otpadni motorni masla i te~ni goriva vo po~vata i podzemnite i povr{inskite vodi
Pri odr`uvaweto na vozilata i ma{inite, na samata lokacija, mo`e da dojde do
izlevawe na zaostanati otpadni motorni masla i te~ni goriva, koi spa|aat vo kategorijata
opasen otpad, pri {to e zabraneto nivno isfrlawe vo po~vata, vo vodite, vo sadovite za
komunalen otpad, vo kanalizacionite i vo drugite infrastrukturni sistemi i objekti, kako
i nivno me{awe so neopasen i drug vid opasen otpad, {to vo celina mo`e drasti~no da gi
zagadi podzemnite i povr{inskite vodi i po~vata.
2.4.Dovoz i odvoz na surovini i proizvodi
so radioaktivna kontaminacija
Vo postapkata za priem na surovini vo lokacijata, i pokraj toa {to se vr{i uvid vo
surovinite i pridru`nata dokumentacija, postoi mo`nost, istite da ne bidat so baranata i
voobi~aena sodr`ina, i da bidat so radioaktivna kontaminacija, {to }e dovede do
osloboduvawe na {tetni ~esti~ki koi predizvikuvaat zgolemeno nivo na radijacija i
jonizira~ko zra~ewe.
148
Vo postapkata za odvoz na proizvodite od lokacijata, postoi opasnost, vakvite
proizvodi so radioaktivna kontaminacija, da bidat otstapeni na korisnik, so {to i
ponatamu e mo`na havarija od osloboduvawe na ~esti~ki i zgolemeno nivo na radijacija i
jonizira~ko zra~ewe.
2.5.Zagaduvawe na po~vata od neadekvatno otklonuvawe na komunalniot, komercijalniot i drug vid na otpad
So ogled na toa {to, komunalniot, komercijalniot i drug vid na otpad, koi se
sozdavaat od rabotata na instalacijata, e sli~en na otpadot od doma}instavata, poradi
negovoto neadekvatno sobirawe i nenavremeno odnesuvawe od lokacijata, mo`e da dojde do
zagaduvawe na po~vata.
2.6.Neadekvatno postapuvawe so opasen otpad Pokraj otpadnite masla, na lokacijata, od kategorijata na opasen otpad, operatorot
kako otpad sozdava potro{eni akumulatori, filterski materijali, platna za bri{ewe,
za{titna obleka, koi poradi nivno neadekvatno sobirawe, skladirawe i otstranuvawe,
mo`at da predizvikaat zagaduvawe na `ivotnata sredina, osobeno po~vata i podzemnite
vodi, a {to bi do{lo kako rezultat na istekuvawe na zaostanatiot sulfat od akumulatorite,
i zaostanatite materii na drugiot opasen otpad, a osobeno kako rezultat na nivno ispirawe
pri atmosverski padavini.
2.7.Nastanuvawe na po`ar na objekti i oprema koi {to imaat svojstva na zapalivost
Poradi zapalivite svojstva na nekoi vidovi otpad; hartija, karton, ambala`a,
plastika, najlon i sli~no, kako havarija mo`e da se pretpostavi opasnosta od po`ar.
Pri toa mo`at da bidat opo`areni i ostanatite vidovi otpad, objektite i drugite prostori
na lokacijata, {to mo`e da dovede do zagaduvawe na `ivotnata sredina, osobeno na
ambientalniot vozduh.
2.8.Zgolemeno nivo na bu~ava, vibracii, nejonizira~ko zra~ewe i {tetni gasovi, poradi neadekvatna upotreba i rabota na ma{inite i opremata
Vo tekot na rabotata so vozilata, ma{inite i opremata, poradi neadekvatna upotreba
ili na~in na rabota, mo`e da dojde do zgolemeno nivo na bu~ava i vibracii, kako i do
zgolemeno nivo na ispu{tawe na {tetni gasovi, {to seto zaedno }e se odrazi na rabotnata i
`ivotnata sredina.
3.Plan na dejnosti za
vonredni sostojbi
So Vnatre{niot plan za vonredni sostojbi, "Aktor ADT", promovira Plan na dejnosti koi bi mo`ele da predizvikaat ekolo{ka havarija, kako i O~ekuvani mo`ni havarii, odnosno merki koi {to treba da se prezemat, vnatre vo sistemot vo slu~aj na havarija.
-Za nastanatata havarija, vedna{ }e bide izvesten nadle`niot organ, pri {to }e mu bidat dostapni podatocite za: =Okolnostite vo koi se slu~ila havarijata, =Prisutnite opasni supstancii za vrema, na i posle havarijata =Podatoci potrebni za procenuvawe na posledicite po zdravjeto na lu|eto i po `ivotnata sredina, do koi do{lo kako rezultat na havarijata, =Prezemenite vonredni merki. -Za merkite, predvideni za ubla`uvawe na srednoro~nite i dolgoro~nite posledici od havarijata i za spre~uvawe na mo`nostite za povtoruvawe na havarijata, }e bide izvesten nadle`niot organ, gradona~alnikot na op{tinata i drugite organi i tela, predvideni so Zakon.
149
-So Vnatre{niot plan za vonredni sostojbi se ovozmo`uva: =Lokalizirawe i kontrolirawe na havariite, so cel da se minimiziraat posledicite i da se ograni~at {tetite po `ivotot i zdravjeto na lu|eto, `ivotnata sredina i imotot, =Sproveduvawe na merkite potrebni za za{tita na lu|eto i `ivotnata sredina, od posledicite na havariite, =Prenesuvawe na potrebnite informacii na javnosta i na slu`bite i organite, zasegnati so ovaa problematika, =Obnovuvawe i rekultivacija na `ivotnata sredina, otkako }e se slu~i havarijata.
-Vnatre{niot plan za vonredni sostojbi, }e bide primenet bez odlo`uvawe vo slu~aj na havarija ili nekontroliran nastan, za koj, poradi negovata priroda, so pravo mo`e da se o~ekuva da dojde do havarija. -So merkite za preventivno dejstvuvawe se opredeluvaat: =Detali za skladirawe surovini, proizvodi i otpadi, =Detali za istekuvawe, merki i strukturi za itno namaluvawe na posledicite, =Detali za hermetizirawe, povr{inski tretman, sistemi za kolektirawe, =Najniski nivoa na otpadni vodni drena`i, cevkovodi, jami, =Oblasti za prifa}awe na sekoj istek, =Mo`na kontaminacija na po~vata, podzemnite vodi ili povr{inskite vodi vo slu~aj na gasewe po`ari so voda na lokacijata, =Transport na materijalite vnatre vo lokacijata, cvrsti, te~ni ili talozi
4.Merki za bezbednost i proceduri za preventivno dejstvuvawe za spre~uvawe na incidenti Od postojnata dokumentacija od sverata na `ivotnata sredina, kako i od uvidot na
lice mesto, konstatirano e deka vo dosega{niot period od rabotata na instalacijata, ne se
slu~ile nikakvi incidentni sostojbi i havarii, a spored ocenkata na vlijanijata vrz
`ivotnata sredina, takvite mo`nosti se i minimalni.
Zaradi suzbivawe i spre~uvawe i na najmalite mo`ni o~ekuvani havarii, operatorot
}e gi prezemi slednite merki za bezbednost, a zaradi spre~uvawe na nastanuvawe na
ekolo{kata {teta:
4.1.Pri izlevawe na fekalni otpadni vodi Kako merka za spre~uvawe na havarija od izlevawe na fekalni otpadni vodi,
operatorot }e ja reducira ili potpolno }e go zapre izvorot na sozdavawe na fekalni otpadni
vodi i }e pobara itna intervencija od ovlasten operator za ~istewe na fekalni otpadni
vodi, za praznewe i sanacija na kanalizacionata mre`a i postrojkite za prifa}awe .
Pri eventualno izlevawe fekalni otpadni vodi na povr{inite od lokacijata,
ovlasteniot operator, so sootvetna oprema, }e gi sobere istite, posle koe, delot od
zagadenata po~va }e se smetne, }e se izvr{i dezinfekcija so sootvetno sredstva, i }e se
nasipi so nov sloj od zemja,
Primerok od zagadenata po~va, po otklonuvaweto na gorniot sloj, }e se odnese vo
laboratorija, zaradi ispituvawe i prezemawe na ponatamo{ni merki.
Izleanite fekalni otpadni vodi na betonskite i asfaltnite povr{ini, }e se soberat
i otklonat od ovlasteniot operator, posle koe }e nastane ispirawe na povr{inite so
sootvetni sredstva, koja voda isto taka }e se sobere i otkloni.
150
4.2.Pri poplavuvawe na lokacijata po obilni atmosverski padavini
Kako merka za spre~uvawe na opasnostite, od poplavuvawe na lokacijata po obilni
atmosverski padavini, prvenstveno se predviduva izolirawe na mo`nite slevawa na
atmosverskte otpadni vodi vo fekalnata kanalizacija.
Zaradi pozabrzano istekuvawe na atmosverskite otpadni vodi od lokacijata, se
predviduva pro~istuvawe na site ispusti od kanalskata mre`a. Zaradi namaluvawe na
zagaduvaweto na atmosverskite otpadni vodi koi }e se pojavat kako rezultat na ispiraweto
na lokacijata, otpadocite i ostatocite, operatorot hitno }e pobara ovlasteniot operator za
~istewe na otpadni vodi, istite da gi otkloni.
Pokraj toa, operatorot, otpadot, maksimalno }e go skladira vo pokrieni ili zatvoreni
prostori.
4.3.Pri opasnost od prodirawe na otpadni motorni masla i te~ni goriva vo po~vata, podzemnite i povr{inskite vodi
Servisiraweto na motornite vozila, operatorot }e go vr{i vo sopstvena rabotilnica
ili kaj specijalizirani drugi pravni lica, a servisiraweto na ma{inite i opremata kaj koi
se upotrebuvaat motorni masla i drugi maziva, na specijalno konstruirana nepropustliva
platforma, od koja, otpadnoto motorno maslo, koe {to e zaostanato, }e se sobira vo sad, a
odtamu }e se skladira vo buriwa ili cisterna, i ponatamu }e se otstapuva na ovlasten
operator za reciklirawe na otpadni motorni masla.
4.4.Pri dovoz i odvoz na surovini i proizvodi so radioaktivna kontaminacija
Pri postapkata za priem na surovini, odgovornoto lice, pri vr{eweto na uvid vo
istite i pridru`nata dokumentacija, vo kolku }e utvrdi deka surovinite ne se so sord`ina
koja e voobi~aena i barana, gi proveruva, zema primerok od niv i se nosi na analiza i
ispituvawa na radijacijata i jonizira~koto zra~ewe, vo ovlastena institucija.
Za ovaa postapka }e se vodi evidencija, i }e se izvesti nadle`niot dr`aven organ.
Pri postapkata za otstapuvawe na proizvodi, na sekoja pratka, krajniot konsument
vr{i kontrola za proverka na radioaktivnosta.
Pokraj toa, vo ramkite na redovniot monitoring za sistematizirano merewe, sledewe
i kontrola na sostojbite, kvalitetot i promenite na mediumite i oblastite na `ivotnata
sredina, operatorot }e vr{i merewa i }e dava podatoci i za mo`nata radioaktivna
kontaminacija.
4.5.Pri zagaduvawe na po~vata od neadekvatno otklonuvawe na komunalniot, komercijalniot, i drug vid na otpad
Operatorot, }e organizira sobirawe na komunalniot, komercijalniot i drug vid na
otpad od lokacijata, kompletno ~istewe na lokacijata, i otpadite privremeno }e gi deponira
vo specijalni sadovi za taa namena.
Za definitivno otstranuvawe na otpadot od lokacijata, operatorot }e go povika
ovlastenoto pravno lice, koe istiot }e go sobere i krajno }e go otstrani na deponija.
4.6.Pri neadekvatno postapuvawe so opasen otpad
Kako merka za za{tita od opasniot otpad-potro{eni akumulatori, filterski
materijali, platna za bri{ewe, za{titna obleka, se predviduva istite da se sobiraat
odvoeno od drugite vidovi na otpad, da se skladiraat vo pokrien prostor, ispravno da se
redat, i da se otstapuvaat na zainteresirani kupci, za ponatamo{no nivno reciklirawe.
Vo postapkata za dovoz i odvoz na opasniot otpad, }e se vodi kompletna evidencija i
popolnuvawe, priem i predavawe na sootvetni formulari.
151
4.7.Pri nastanuvawe na po`ar na objekti i oprema koi {to imaat svojstva na zapalivost
Zaradi prevencija od opasnostite od po`ar, operatorot }e poseduva sootveten Proekt
za za{tita od po`ar, spored koj {to }e ima raspored na sredstva za za{tita od po`ar, na~in
na postapuvawe vo uslovi na po`ar, kako i sootvetna edukacija na vrabotenite.
Otpadot koj {to ima zapalivi svojstva, }e se sobira na odvoeni mesta na lokacijata, dovolno
oddale~eni od drugite vidovi na otpad, i od objektite, vozilata, ma{inite i opremata.
4.8.Pri zgolemeno nivo na bu~ava, vibracii i otpadni gasovi poradi neadekvatna upotreba i rabota na vozilata, ma{inite i opremata
Iako vozilata, ma{inite i opremata, sozdavaat bu~ava i vibracii, i ispu{taat gasovi
spored upatstvata i standardite na proizveditelot, zaradi spre~uvawe na zgolemeno nivo
na bu~ava, vibracii i ispu{tawe na {tetni gasovi, operatorot, }e prezema redovni
aktivnosti za odr`uvawe na istite kaj ovlasten serviser, a pri eventualen defekt, }e
pobara itna intervencija od serviserot.
Vo periodot koga ekolo{kata {teta seu{te ne nastanala, no postoi neposredna zakana od takva {teta, vedna{ i bez odlagawe }e bidat prezemeni site neophodni proceduri za preventivno dejstvuvawe, za spre~uvawe na incidentite, i toa:
-Za predvidenite merki i aktivnosti za bezbednost, kako i za na~inot za postapuvawe vo slu~aj na havarija, }e bidat informirani licata na koi bi vlijaela havarijata, i }e bide izvesten nadle`niot organ na dr`avnata uprava. -Vnatre{niot plan za vonredni sostojbi, so Planot na dejnosti koi bi mo`ele da predizvikaat ekolo{ka havarija, i o~ekuvanite mo`ni havarii, kako i so merkite {to treba da se prezemat vnatre vo sistemot vo slu~aj na havarija, }e bide dostaven do Op{tinata i nadle`niot organ na dr`avnata uprava. -So ogled na toa {to vo instalacijata se prisutni opasni supstancii, vo propi{anite koli~estva, "Aktor ADT", kako operator, }e podnese Izve{taj za merkite za bezbednost, so koj {to }e se potencira deka: =Prezemeni se merki za spre~uvawe na havarii i vostanoven e sistem za upravuvawe so bezbednosta, =Opasnostite od mo`nite havarii se opredeleni i se prezemeni neophodni merki za spre~uvawe na nesre}i i za ograni~uvawe na nivnite posledici po ̀ ivotot i zdravjeto na lu|eto i po `ivotnata sredina, =Vklu~eni se propi{anite merki za bezbednost i sigurnost u{te vo fazata na planirawe i izgradbata na objektite, postrojkite i opremata, kako i vo fazata na rabotata i odr`uvaweto na sistemot. =Izgotven e Vnatre{en plan za vonredni sostojbi, i se obezbedeni site informacii,
Ovaj Izve{taj za merkite za bezbednost, periodi~no }e se analizira i obnovuva, po inicijativa na operatorot ili na nadle`en organ, koga }e ima soznanija za novi fakti, ili koga }e treba da se zemat predvid novi nau~ni i tehni~ki znaewa, vo vrska so podobruvaweto na bezbednosta. Ovaj Izve{taj za bezbednost, se dostavuva da bide dostapen na javnosta.
152
5.P r o g r a m a za postapuvawe vo itni slu~ai Vo slu~aj na storena ekolo{ka {teta, }e se prezemat site potrebni preventivni merki i merki za remedijacija, so toa {to }e se izvr{i restitucija na celokupnata {teta, za vra}awe na `ivotnata sredina i nejzinata funkcija, vo po~etnata sostojba.
-]e bide izvesten nadle`niot organ za opasnosta od ekolo{kata {teta {to mo`e da nastane, i pokraj prezemenite merki, kako i za nastanatata {teta, -]e se prezemat site neophodni merki za kontrola, zadr`uvawe, otstranuvawe ili drug vid na upravuvawe so faktorite koi ja predizvikuvaat ekolo{kata {teta, so cel da se ograni~i ili da se spre~i natamo{nata {teta vrz `ivotnata sredina, negativnoto dejstvo vrz `ivotnata sredina, zdravjeto na ~ovekot i zagrozuvaweto na funkcijata na prirodnite resursi. -]e se prezemat site merki za remedijacija, a istite }e se dostavat do nadle`niot dr`aven organ zaradi odobruvawe, koi merki }e bidat sootvetni i efikasni za otstranuvawe na celokupnata {teta predizvikana vrz `ivotnata sredina. -]e se prezemat site neophodni merki za spre~uvawe na havariite i za ograni~uvawe na nivnite posledici vrz `ivotnata sredina i vrz `ivotot i zdravjeto na lu|eto, a za prezemenite merki, }e se izvestuva nadle`niot organ.
6. I z j a v a za procedurite i planovite za postapuvawe so upravuvaweto so slu~ajni emisii Zaradi postignuvawe na celta, za odr`liva aktivnost na instalacijata, "Aktor ADT", kako operator, }e prezeme niza merki, i proceduri, ~ija cel ne e direktna kontrola na zagaduvaweto so primena na posebni uredi, tuku preku najsootvetno upravuvawe so instalacijata, da se postigne minimalno zagaduvawe i opasnost po `ivotnata sredina.
-I pokraj toa {to, op{ta e konstatacijata deka, mo`nite havarii i {tetnite vlijanija od rabotata na instalacijata vrz `ivotnata sredina, se vo ograni~eni razmeri, vo granicite na maksimalno dozvolenite koncentracii i ne pretstavuvaat opasnost za `ivotnata sredina i zdravjeto na lu|eto, zaradi postignuvawe na povisok stepen na za{tita, "Aktor ADT", }e prezema merki so koi postojnite vlijanija, ili vo celost bi se eliminirale, ili bi se namalile vo prifatlivi granici, -Prvenstveno, rakovodej}i se od celta za minimizirawe na negativnite vlijanija od rabotata na instalacijata, "Aktor Adt", so pravilen izbor na tehnologija i oprema, }e ovozmo`uva, pojavata na havarii vrz prirodniot eko sistem, da bide vremenski i prostorno ograni~ena kako mo`nost, samo na prostorot od lokacijata, odnosno samo na rabotnata sredina. -Vo slu~aj na promena na sistemot, procesot na proizvodstvo, ili na vidot ili koli~estvoto na opasni supstancii koi bi mo`ele da predizvikuvaat havarija, kako i traen prestanok na rabotata, }e se izvr{i analiza i revizija na merkite za bezbednost i na aktivnostite za spre~uvawe na havarii. -"Aktor ADT", jasno i nedvosmisleno ja izrazuva svojata politika za prifa}awe na po~isto proizvodstvo, kako sredstvo, so namera da se namali rizikot vrz `ivotnata sredina.
7.Nivo na osiguruvawe na javnata odgovornost Nivoto na osiguruvawe na javnata odgovornost, a zaradi pokrivawe na {tetite vrz `ivotnata sredina, ili kako alternativa za iznosot sootveten na rizicite vo lokacijata, "Aktor ADT" go obezbeduva preku sistemot na osiguruvawe na imotot i licata
153
8.Plan za za{tita od po`ari Soglasno Zakonot za za{tita od po`ari, i Zakonot za za{tita i spasuvawe, sekoj e dol`en za prevzema merki za otstranuvawe na pri~inite za predizvikuvawe na po`ari, spre~uvawe {ireweto na po`arite, gasewe na po`ari, i uka`uvawe na pomo{ pri otstranuvawe na posledicite, predizvikani od po`ari. Vo taa smisla, operatorot raspolaga so sootveten Proekt za za{tita od po`ari, so merki i dejnosti od normativen, operativen, organizacionen, nadzoren, tehni~ki, obrazovno vospiten i propaganden karakter. Za{titata od po`ari, se sproveduva i organizira vo site sredini, objekti i mesta na lokacijata. Za sekoj elementaren prostor na lokacijata, izvr{ena e presmetka na po`arnoto opteretuvawe, i vrz osnova na sumarnite povr{ini i stepenot na po`arnoto opteretuvawe, opredelen e vidot na za{tita od po`ar. So ogled na karakterot na objektot, stepenot na otpornost, klasata na mo`en po`ar, obavuvaweto na dejnostite so posada, sprema povr{inata i stepenot na po`arnata opasnost na lokacijata, za gasewe na po`ar, }e se koristat protivpo`arni apatati od razli~ni tipovi, i protivpo`arni hidranti. Na sootvetni mesta od lokacijata, rasporedeni se specijalni protivpo`arni aparati, vgradeni se sootvetni protivpo`arni hidranti, a za gasewe na po`ar }e se koristi i raspolo`ivata voda za tehnolo{ki potrebi i za piewe, {to ja ima na lokacijata.
9.Instrukcii vo slu~aj na elementarna nepogoda U p a t s t v o
za merkite i sredstvata za gasewe po`ar i
za{tita i spasuvawe vo slu~aj na po`ar
Zaradi obezbeduvawe sigurnost vo procesite za za{tita i spasuvawe vo slu~aj na
po`ar, vo Dru{tvoto }e se sproveduvaat merki i aktivnosti vo periodite;
-neposredna opasnost,
-za vreme na traeweto na opasnosta,
-pri otstranuvawe na opasnosta
Vo slu~aj na neposredna opasnost, vedna{ po dobivaweto na izvestuvaweto, site
vraboteni ja zgolemvaat gotovnosta za sproveduvawe na merkite za za{tita i spasuvaweto
od po`ar. Vo novonastanatata situacija, Upravitelot na Dru{tvoto, vr{i postojana
koordinacija, se do prestanok na neposrednata opasnost.
Za vreme na traeweto na opasnosta, vo ramkite na merkite i aktivnostite, se
aktiviraat odredenite i osposobeni Lica za gasnewe po`ar, koi ponatamu prezemaat;
organizaciski, stru~ni, bezbednosni i drugi merki za izvr{uvawe na zada~ite, soglasno
operativnata postapka za gasewe po`ar.
Za vreme na traewe na opasnosta, }e se sproveduvaat slednite aktivnosti:
-Protivpo`arnata edinica (prethodno po izvestuvawe ili po povik na telefonskiot
broj 193), u~estvuva vo gaseweto na eventualniot po`ar, spored utvrden na~in za nivno
aktivirawe.
-Od Ministerstvoto za vnatre{ni raboti, na telefonskiot broj 192, }e se odr`uva
javniot red i mir, za zabrana pristap na nepovikani lica, i }e go obezbeduva mestoto na
opasnosta.
-Direkcijata za za{tita i spasuvawe, na telefonskiot broj 3 247 202, }e u~estvuva so
svoite stru~ni kadri i }e vr{i koordinacija na sproveduvaweto na evakuacijata i
spasuvaweto.
154
-Vedna{ da se upotrebat hidrantite i protivpo`arnite apatari za lokalizirawe na
po`arot.
-Vedna{ da se informira okolinata i vrabotenite so eventualen vgraden alarmen
aparat ili so povik PO@AR.
-Vrabotenite da se naso~uvaat kon izlezite i pati{tata za evakuacija i spasuvawe
Za otstranuvawena opasnosta, Upravitelot na Dru{tvoto i komandantot na akcijata,
vrz osnova na evidencija na izvr{enite aktivnosti, najdocna 4 ~asa po zavr{uvawe na
akcijata za evakuacija i spasuvawe, }e ja analiziraat sostojbata.
Odredenite osposobeni lica i drugi vraboteni, }e vr{at ras~istuvawe na prostorot i
sanirawe na {tetata.
2.Obu~enost
Eden od uslovite za dobra preventiva pri evakuacijata i
spasuvaweto, e dobrata obu~enost na site vraboteni od aspekt na za{tita od po`ari, i od
aspekt na za{titata i spasuvaweto.
[to treba da se napravi, na primer ako nastane po`ar vo prostorijata na
rabotnoto mesto, kade {to rabotite?
-ako se zabele`i po`ar, vedna{ za toa se informira okolinata,
-odedna{ treba da se napravi obid da se izgasne po`arot
-ako postoi somnevawe deka nastanatiot po`ar nemo`ete sami da go izgasnete, vedna{
treba da se napu{ti prostorijata i da se zatvori vratata zad sebe za da se spre~i prodirawe
na ~ad i plamen, vo druga prostorija ili hodnik,
-dokolku go ima vgradeno, treba da se upotrebi ra~not alarm
-treba da se izvestat drugite vraboteni za po`arot,
-treba da se javi na Licata za odredeni za gasnewe po`ar, ili telefonskiot broj 193
Protivpo`arnata edinica.
[to treba da se napravi, na primer ako nastane po`ar vo drug del od objektot, a
vie ste na rabotno mesto vo sosema drug kraj na objektot?
-}e ~uete sirena, ili }e ve izvestat na drug na~in,
-ako osetite ~ad vo prostorijata na Va{eto rabotno mesto, vedna{ so polzewe doa|ate
do vratata, videj}i otrovnite gasovi i ~adot se {irat vo povisokite sloevi na prostorijata,
-so dlankata ja dopirate vratata i kvakata, i ako se topli, ne otvorajte, ako ne se
topli, potprete se na vratata i otvorajte ja poleka, no i bidete spremni, da ako zatreba brzo
da ja zatvorite. Ako vratata e topla, }e se dr`ite do upatstvata od liceto koe ja izveduva
operacijata.
Mnogu lu|e, zate~eni od po`ar, stradaat od ~ad i od otrovni gasovi.
Ako se poznava Planot za evakuacija i spasuvawe so najva`nite elementi-pati{tata za
evakuacija i izlezite, najverojatno pravilno }e postapite, i na toj na~in }e gi zgolemite
svoite {ansi da ja pre`iveete opasnosta.
Poradi toa, na grafi~ki prilog, na javno mesto vo prostoriite, }e bidat prika`ani
pati{tata za za{tita i spasuvawe, i nasokata na dvi`ewe kon izlezot, koj vodi vo bezbeden
prostor.
155
XII.2.Drugi va`ni dokumenti povrzani so za{titata na `ivotnata sredina
P r o g r a m a
za po~isto proizvodstvo
Vo nasoka na sproveduvawe na konceptot za Po~isto proizvodstvo i promocija
na proekti ~ija realizacija }e ja zameni, nadgradi ili unapredi postoe~kata
tehnolo{ka praksa, koja producira zagaduvawe na `ivotnata sredina, kako i so cel da
se obezbedi podigawe na ekolo{kata svest, na vrabotenite, “Актор АДТ”, promovira
svoja Programa za po~isto proizvodstvo, vo smisla na slednoto:
So voveduvawe na Sistem za upravuvawe so `ivotnata sredina ISO 14001, so koj se
izvr{i sertifikacija na “Актор АДТ” od strana na priznati sertifikaciski ku}i, se
sproveduva politikata za `ivotna sredina i se podignuva rejtingot na “Актор АДТ”.
Napori za vklu~uvawe vo NESME Programata koja se odnesuva na zdravjeto, `ivotnata
sredina, rabotnata sredina i bezbednosta i zdravje pri rabota.
Izgotvuvawe na Studija za po~isto proizvodstvo vo tehnolo{kite procesi na
“Актор АДТ”.
Afirmirawe na Programata za po~isto proizvodstvo, odr`uvawe na seminari za
upravuvawe so `ivotnata sredina, u~estvo na organizirani sostanoci vo vrska so
po~istoto proizvodstvo vo `ivotnata sredina.
Zapoznavawe na vrabotenite so sostojbata so zagaduvawata na `ivotnata sredina, od
rabotata na instalacijata.
Obuka na vrabotenite za prakticirawe na podobra tehnolo{ka praksa, so cel da se
namalat zagaduvawata na `ivotnata sredina od rabotata na instalacijata.
Odr`ivawe na trening-kursevi za sproveduvawe na Programata za po~isto
proizvodstvo: doma}insko rabotewe: za{teda na surovini, energija, za{teda na
vodata i drugite pomo{ni materijali; educirawe na vrabotenite za upravuvawe so
cvrstiot otpad-sobirawe, negovo privremeno odlagawe, selektirawe, reciklirawe i
reupotreba:
“Актор АДТ” Подружница Скопје
Ovlasteno lice
_______________________
156
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 13
-Remedijacija, prestanok so rabota,
povtorno zapo~nuvawe so rabota i
gri`a po prestanokot na aktivnostite
157
Poglavje XIII.
REMEDIJACIJA, PRESTANOK SO RABOTA,
POVTORNO ZAPO^NUVAWE SO RABOTA I
GRI@A PO PRESTANOKOT NA AKTIVNOSTITE
1.Op{to Pri vr{eweto na aktivnostite vo instalacijata na "Актор АДТ", odnosno proizvodstvo
na asfalt za grade`ni{tvo, biten element pretstavuvaat merkite za za{tita na `ivotnata sredina, `ivotot i zdravjeto na lu|eto, za vreme na rabotata na objektite, i na instalaciite, i gri`ata po prestanokot so rabota na instalacijata, kako i gri`ata za lokacijata, otkako instalacijata }e prestane so rabota. So ogled na toa {to, remedijacijata, vo su{tina pretstavuva proces na povtorno vra}awe vo korisna sostojba na lokacijata na koja {to, vo sootvetna instalacija se vr{ela dejnosta, a koja bi bila degradirana od rabotata na instalacijata, "Aktor ADT", kako operator, so cel da se minimiziraat kratkoro~nite i dolgoro~nite efekti na aktivnosta, vrz `ivotnata sredina, po celosen ili delumen prestanok so rabota na instalacijata, prezema potrebni merki i organizacija, vo forma na; Plan za upravuvawe so rezidium. So Planot, daden e: opis na postoe~kite i predlo`enite merki za namaluvawe na vlijanieto vrz `ivotnata sredina po delumen ili celosen prestanok na aktivnosta; opis za otstranuvawe na site {tetni supstancii; prikaz na obezbeduvawe ili otstranuvawe na materijalite, otpadot, po~vata, postrojkite ili opremata; opis na doveduvawe na lokacijata vo zadovolitelna sostojba, vo slu~aj na celosen prestanok na aktivnosta. 2.Prestanuvawe so rabota na instalacijata
Prestanuvawe so rabota na instalacijata ili del od nea, mo`e da se izvr{i:
- So Re{enie na Organot na dr`avnata uprava nadle`en za raborite na
`ivotnata sredina, koga se ispolneti uslovite i/ili rokovite za
zatvorawe, navedeni vo Dozvolata za rabota na instalacijata.
- So Re{enie od Organot, vrz osnova na podneseno barawe za zatvorawe na
instalacijata, od strana na osnova~ot ili operatorot.
- So Re{enie na Organot, koga e utvrdeno deka, natamo{noto rabotewe na
instalacijata, ili del od nea, pretstavuva opasnost za `ivotnata sredina, za `ivotot
i zdravjeto na lu|eto.
3.Obvrski za remedijacija po prestanok so rabota
Obvrskite za remedijacija, i povtorno vra}awe na lokacijata vo koriska sostojba, koi
proizleguvaat od Zakonot za `ivotnata sredina, "Aktor ADT", kako operator, gi sva}a kako
merki sootvetni i efikasni za otstranuvawe na celokupnata {teta, predizvikana vrz
`ivotnata sredina.
Pri toa, se ima predvid deka, funkciite koi {to se vr{at vo instalacijata;
proizvodstvo na asfalt, za potrebite na grade`ni{tvoto, ne predizvikuvaat {teti koi
imaat zna~itelni nepovolni vlijanija vrz vozduhot, vodite a osobeno po~vata, na koja ne se
predizvikuva nezina kontaminacija {to vo celina bi imalo zna~itelen rizik, po zdravjeto
na ~ovekot, bidej}i, direktno ili indirektno ne se primenuvaat supstancii, preparati,
organizmi ili mikroorganizmi.
"Aktor ADT", kako operator, ja prifa}a odgovornosta za sledewe i kontrola vo fazata
na natamo{nata gri`a za lokacijata, otkako instalacijata }e prestane so rabota, kako i
dol`nosta, na lokacijata da gi sledi i da gi analizira koli~estvata i sostojbite na emisiite
vo blizina na lokacijata, vo atmosverata, podzemnite i povr{inskite vodi, vo po~vata.
"Aktor ADT", kako operator, ja prifa}a dol`nosta da go izvestuva nadle`niot organ,
za site zna~itelni negativni vlijanija vrz `ivotnata sredina, otkrieni so postapkata za
remedijacija.
158
PLAN ZA UPRAVUVAWE SO REZIDIUM
Po prestanokot so rabota na instalacijata za proizvodstvo asfalt, za potrebite na
grade`ni{tvoto, obvrskite za remedijacija na lokacijata i nezino povtorno vra}awe vo
korisna sostojba, }e se izvr{uvaat vo smisla na slednoto:
1. Konzervacija na vozilata, ma{inite i opremata Po zavr{uvawe na aktivnostite na lokacijata, }e se izvr{i kompletno ~istewe na
vozilata, ma{inite i opremata, a potoa, nivno konzervirawe so sredstva predvideni za taa
namena. Posle taa operacija, istite, }e bidat izneseni od lokacijata, a otpadnite sredstva
od ~isteweto i konzervacijata, }e bidat izneseni od lokacijata od strana na ovlasten
operator.
2. ^istewe na lokacijata od zaostanati otpadoci i ostatoci predmet na aktivnost na operatorot
Po prestanokot so rabota, na lokacijata se o~ekuva da ostanat, seu{te netretirani i
nepreraboteni surovini i proizvodi, koj {to verojatno ne vleguvaat vo kategorijata na
materijali koi se interesni za krajniot kupec, ili poto~no, toa bi bile sitni delovi od
otpadoci i ostatoci. Se procenuva deka ovaa koli~ina bi iznesuvala do 5% od vkupnite
koli~ini na materijali na godi{no nivo.
Ovie materijali }e bidat celokupno sobrani, i lokacijata }e bide kompletno
is~istena od materijalite, predmet na aktivnost na operatorot, a ostatocite }e bidat
predadeni na ovlasteno pravno lice za otstranuvawe na otpadot.
3. ^istewe na lokacijata od zaostanat komunalen i komercijalen otpad
So prestanokot so rabota na aktivnostite na instalacijata, se o~ekuva sozdavawe na
zgolemeni koli~ini na komunalen i komercijalen otpad, kako logi~na posledica od
napu{taweto na rabotnite prostorii od administracijata i ostanatite prostorii od
tehnolo{kiot proces. Ovaj otpad, privremeno }e bide odlo`en na lokacijata, i vo dogovor so
ovlasten operator, }e bide transportiran i definitivno deponiran na lokacija nameneta za
taa cel.
4. Smetnuvawe na del od gorniot sloj od zemjanite delovi na lokacijata
So prestanok so rabota na instalacijata, i pri is~istena lokacija od otpadot, na
povr{inata mo`no e da se nao|a pra{ina od zagadeni delovi od otpadot, koja {to bi bila
pome{ana so zemjata, a koja pri atmosverski padavini, mo`e da ja zagadi po~vata,
povr{inskite i podzemnite vodi.
Od tie pri~ini, vo postapkata za remedijacija, }e se izvr{i smetnuvawe na gorniot
sloj od zemjanite povr{ini na lokacijata , so debelina od 5 do 8 sm, i materijalot }e se
odnese na deponija, od strana na ovlasten operator.
5. Nabivawe na zemjanite povr{ini od lokacijata i nasipuvawe so zavr{en sloj
Po smetnuvawe na gorniot sloj od zemjanite povr{ini na lokacijata, }e se izvr{i
nabivawe na tie delovi, so cel istite da se stabiliziraat, a potoa }e se nanese sloj od pesok
i ~akal, vo debelina od 5 do 8 sm.
6. ^istewe na administrativnite prostorii i drugite pomo{ni objekti
Site administrativni prostorii i drugite prate~ki ovjekti, }e bidat is~isteni od
zaostanat komunalen i komercijalen otpad, otpadnite materijali }e bidat odneseni na
deponija od ovlasten operator, a prostoriite }e bidat dezinficirani.
159
7. ^istewe na pokrienite hali i nastre{nici Pokrienite hali i nastre{nici kade {to se obavuvale tehnolo{kite
procesi, }e bidat is~isteni od zaostanat siten otpad, koj }e se odnese na deponija od strana
na ovlasten operator, a potoa istite }e se dezinficiraat so ekolo{ki sredstva.
8. ^istewe na fekalnata kanalizacija od zaostanati fekalni vodi
Pri pretpostavka na ve}e isprazneta fekalna kanalizacija, i sistemot za prifa}awe,
}e se izvr{i ispirawe na istata so ekolo{ki sredstva, zaradi ~istewe na zaostanatite
otpadni fekalni vodi, koi ponatamu }e bidat izneseni od lokacijata, od strana na ovlasten
operator, a potoa na kanalizacijata, }e se izvr{i hlorirawe i dezinfekcija.
9. Ispirawe na betonskite i asfaltnite delovi od lokacijata Betonskite i asfaltnite delovi od lokacijata, posle otklonuvaweto na
zaostanatiot otpad, }e bidat is~isteni i isprani so ekolo{ki sredstva, a otpadnata voda }e
bide iznesena od lokacijata, od strana na ovlasten operator.
10. Ispirawe na kanalskata mre`a Kanalskata mre`a na atmosverskite otvoreni kanali, kompletno }e bide is~istena od
eventualni zaostanati nanosi, a potoa }e se izvr{i ispirawe, so toa {to vodite maksimalno
}e bidat sobrani od ovlasten operator, i odneseni nadvor od lokacijata, i na krajot,
kanalskata mre`a }e bide dezinficirana.
11. Zavr{en monitoring Po zavr{uvawe na site predvideni raboti za remedijacija na lokacijata, }e
se napravat posledni merewa na sostojbite na mediumute, a toa osobeno na kvalitetot na
otpadnite vodi od lokacijata, i toa na dve merni mesta; na izlezot od lokacijata, i na vlezot
vo recipientot. Rezultatite od merewata, }e bidat dostaveni do nadle`niot dr`aven organ
i do gradona~alnikot na op{tinata.
Finansiski imlikacii
Trgnuvaj}i od na~elata na Zakonot za `ivotnata sredina, odnosno, na~elata za visok
stepen na za{tita i zagaduva~ot pla}a;
- Sekoj e dol`en, pri prezemaweto aktivnosti ili pri vr{eweto na dejnosti, da
obezbedi visok stepen na za{tita na `ivotnata sredina i na `ivotot i zdravjeto na lu|eto.
- Zagaduva~ot e dol`en, da gi nadomesti tro{ocite za otstranuvawe na opasnosta od
zagaduvawe na `ivotnata sredina, da gi podnese tro{ocite za sanacija, i da plati pravi~en
nadomestok za {tetata pri~ineta vrz `ivotnata sredina, kako i da ja dovede `ivotnata
sredina, vo najgolema mo`na mera, vo sostojba kako i pred o{tetuvaweto.
Zaradi sogleduvawe na realnite tro{oci, potrebni za remedijacija na lokacijata i
gri`a po prestanokot so rabota na instalacijata. vo ova Poglavje, }e bide daden i sootveten
Predmer na vidovite na raboti za remedijacija.
160
P r e d m e r
na vidovite na raboti potrebni za remedijacija na lokacijata
1. Konzervacija na vozilata ma{inite i opremata
2. ^istewe na lokacijata od zaostanati otpadoci i ostatoci
predmet na aktivnost na
operatorot
3. ^istewe na lokacijata od zaostanat komunalen i
komercijalen otpad
4. Smetnuvawe na del od gorniot sloj od zemjanite povr{ini
na lokacijata
5. Nabivawe na zemjanite povr{ini od lokacijata i nasipuvawe
so sloj od pesok i ~akal
6. ^istewe na administrativnite prostorii i prate~ki objekti
7. ^istewe na pokrienite hali i nastre{nici
8. ^istewe na fekalnata kanalizacija od zaostanati fekalni
otpadni vodi
9. Ispirawe na betonskite i asfaltnite povr{ini
od lokacijata
10.Ispirawe na kanalskata mre`a
11.Zavr{en monitoring.
161
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 14
-Netehni~ki pregled
162
Poglavje XIV.
NETEHNI^KI PREGLED
Trgnuvaj}i od na~eloto za za{tita na `ivotnata sredina deka,sekoj e dol`en pri
prezemaweto na aktivnosti ili pri vr{eweto na dejnosti, da obezbedi visok stepen na
za{tita na `ivotnata sredina i na `ivotot i zdravjeto na lu|eto, Aktor ADT, postojano
prezema zna~itelni i neophodni merki i aktivnosti za postignuvawe na visok stepen na
za{tita.
Imaj}i gi predvid obvrskite od Zakonot, Aktor ADT kako operator, i pokraj toa {to
dejnosta na proizvodstvo na asfaltna masa za potrebite na Aftopatot Delnica Demir Kapija
-Smokvica, e od vremen karakter, sam odlu~i da podnese Barawe za dobivawe A-Integrirana
ekolo{ka dozvola, kako za instalacija {to vr{i aktivnosti od Prilog 1 od Uredbata.
Podatoci za baratelot
Aktor ADT Grcija, Podru`nica Skopje, Podru`nica na stransko dru{tvo, vo atarot na
naselenoto mesto Miravci, vr{i dejnosti i aktivnosti za proizvodstvo na asfalt, za
potrebite na Aftopatot Delnica; Demir Kapija-Smokvica, kako i drugi dejnosti i aktivnosti
standardizirani za vakov vid na instalacii.
Na ova lokacija, vr{eweto na vakvite dejnosti zapo~nato e vo 2015 god., so toa
lokacijata e od privremen karakter, do zavr{uvawe na izgradbata na Delnicata, odnosno
vremenski planirano do krajot na 2017 god., dejnosta se vr{i so osovremenuvawe i
zbogatuvawe na procesite na rabota, pri {to prezmeni se i aktivnosti za podobruvawe na
`ivotnata i rabotnata sredina.
Prioritetna dejnost na dru{tvoto e 42.11.-izgradba na pati{ta i avtopati, a
registrirani se i dejnosti vo nadvore{niot promet.
Organizacioniot oblik na dru{tvoto e 05.08.-podru`nica na stransko dru{tvo,
kapitalot e privatna sopstvenost, a vo upravuvaweto zastapeni se sopstvenici i upraviteli.
Opis na instalacijata i nezinite aktivnosti
Za vr{ewe na dejnostite i aktivnostite na lokacijata, Aktor ADT e organiziran vo
glaven proizvoden pogon: -Asfaltna baza.
Asfaltnata baza kako posebna instalacija e opremena so sootvetni ma{ini, uredi i
aparati {to odgovaraat na funkciite {to treba da se izvr{uvaat, i vo nea se odvivaat
sootvetni posebni tehnolo{ki procesi.
Surovini i pomo{ni materijali
Vo Asfaltnata baza, za obavuvawe na tehnolo{kite procesi, se upotrebuvaat pove}e
vidovi na surovini, pomo{ni materijali, drugi supstancii i energija; bitumen, agregat,
filer, a se proizveduva; asfaltna masa.
Kako pomo{ni materijali vo tehnolo{kite procesi se koristi voda i razni vidovi na
hemikalii. Kako osnoven energens za potrebite na instalacijata, se koristi elektri~na
energija koja u~estvuva so 95% od vkupnite potrebi na energija.
Od goriva, vo instalacijata se koristi; mazut koj u~estvuva so 5% od potrebite za
energija, i nafta za potrebite na transportnite sredstva.
Izvori na emisii od instalacijata
Kako izvori na emisii vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina od
tehnolo{kite procesi na rabota vo instalacijata, se javuvaat vo forma na: cvrst otpad, te~en
otpad, otpadni gasovi i pra{ina, bu~ava, vibracii i nejonizira~ko zra~ewe, so toa {to vo
Instalacijata opredeleni se procesite vo koi se sozdavaat otpadni materii, kako to~ki na
emisija.
163
Usovi na terenot na instalacijata
Spored postoe~kite podatoci za sostojbata so zagaduvaweto na `ivotnata sredina,
podra~jeto kade {to e locirana instalacijata spa|a vo redot na poneopteretenite ambient
so raznovidni zagaduva~ki materii, a koja sostojba e rezultat na klimatskite faktori vo
regionot, sostojbata so stopanskite kapaciteti i gri`ata za `ivotnata sredina.
Vo odnos na kvalitetot na vozduhot, Regionot pretstavuva ~ista sredina, so niski
koli~estva na aerosedimenti, so toa {to edinstven problem za emisiite vo atmosverata,
pretstavuva frekvencijata na motorni vozila.
No, i pokraj toa, ne se zabele`ani ispu{tawa na {tetni materii vo vozduhot, vo
koli~estva nad maksimalno dozvolenite koncentracii.
Imaj}i ja predvid mestopolo`bata na instalacijata, vo blizina na reka Kalica,
logi~no e da se ka`e deka kako recipient vo koj bi se ispu{tale vodite od okolinata na
Instalacijata, }e pretstavuva samata reka. Spored Uredbata za kategorizacija na
vodotecite, ezerata, akumulaciite i podzemnite vodi, vodite vo rekata se kategorizirani
vo 3 kategorija
Vo odnos na ispu{tawa vo kanalizacija, uslovite na terenot na instalacijata se takvi
{to nema izgradeno kanalizaciona mre`a, a otpadnite fekalni vodi voglavno se sobiraat
vo posebna cisterna i so niv se postapuva lokalno.
Vlijanieto na emisiite vrz po~vata i podzemnite vodi na terenot na instalacijata, ne
e izrazeno.
Vo pogled na bu~avata na terenot na instalacijata, edinstveno mo`e da se zeme
podatokot deka istata poteknuva najmnogu od instaliranite ma{ini i od podvi`ni izvori.
Uslovite na terenot, vo odnos na vibraciite uka`uvaat na toa da istite poteknuvaat
od lokalni izvori, a vo odnos na nejonizira~koto zra~ewe, osobeno od elektro mre`ata i
elekti~nite instalacii vo lokalitetot.
Priroda i kvantitet na emisiite i
nivni efekti vrz `ivotnata sredina
Kako glaven i to~kast izvor na emisii vo atmosverata, e Pe~kata za su{ewe i
zagrevawe na agregatot i podgrevawe na bitumen, koja kako energens koristi mazut, i od
istata, emisijata na jaglen monksid iznesuva 129,27 mg/m3, azotni oksidi 102,55 mg/m3, sulfur
dvooksid 54,29 mg/m3, a ~aden broj iznesuva 1. Emisiite vo atmosverata od ovaj izvor, se ispod
maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva i ne i na{tetuvaat na `ivotnata
sredina, i se postojano pribli`no vo istite granici.
Pomali izvori na emisii vo atmosverata, ne se registrirani.
Emisiite od izduvnite gasovi od vozilata {to soobra}aat na lokacijata, se
nemerlivi, bidej}i brzo se {irat vo vozduhot i se me{aat so izduvnite gasovi od drugi
emiteri.
Za mo`nite izvori na emisii vo povr{inskite vodi, kanalizacija, po~va i podzemnite
vodi, op{ta e konstatacijata deka od rabotata na instalacijata ne se emitiraat nikakvi
otpadni materii vo ovie medium, bidej}i so emitiranite materii se postapuva lokalno.
Karakteristi~no za otpadnite vodi e toa deka istite ne se ispu{taat vo povr{inski
recipient, bidej}i istite se vo mali koli~ini, so niv se postapuva lokalno i na na~in {to
nemo`at da zagrozat povr{inski recipient.
Imaj}i predvid deka rekata Kalica e na rastojanie od okolu 500 metri od lokacijata na
instalacijata, eventualnite porojni vodi od do`dovi, doa|aat vo povr{inskite vodi,
odnosno rekata Kalica kako recipient.
164
Vo pogled na supstancii prisutni vo otpadnite vodi koi bi se emitirale vo
povr{inski recipient, a imaj}i predvid deka so site otpadni vodi se postapuva na sootveten
na~in, ne e mo`no da se emitiraat bilo kakvi supstancii vo povr{inski recipient, so
isklu~ok na porojnite vodi od do`dovite, so koi ne se postapuva, a za koi mo`e da se ka`e
deka ne se zagadeni od nikakvi tehnolo{ki zagaduva~ki procesi.
So cvrstiot otpad na lokacijata, se postapuva na sootveten na~in so selekturawe,
privremeno odlagawe na posebni mesta vo lokacijata i podignuvawe i transportirawe od
ovlasten operator.
Izvorite na bu~ava od instalacijata koi poteknuvaat od rabotata na ma{inite,
uredite, opremata i vozilata, predizvikuvaat povremena bu~ava, kako stacionarni i
podvi`ni izvori, koja se dvi`i od 65,20-79,50 dB(A), {to e vo granicite na maksimalno
dozvoleniot intenzitet 70/110 dB(A), i grani~nata vrednost na bu~ava od Bele{kite za NDT
108-115 dB(A).
Vibraciite koi nastanuvaat kako posledica na oscilaciite predizvikani od
ma{inite, uredite, aparatite, opremata, alatite i vozilata, kako brzina iznesuvaat 0,102
mm/sek, a kako zabrzuvawe 0,242 m/sek2 i se vo granicite na maksimalno dozvolenite
vrednosti.
Emisiite na nejonizira~ko zra~ewe, dadeni kako ja~ina na elektromagnetnoto pole
iznesuvaat 0,01-0,03 (V/m) volt/metar) a gustinata na snagata na energijata 0,002-0,003 W/m2,,
mW/cm2, Tesli, poteknuvaat od instalaciite, ma{inite, opremata, uredite i aparatite vo
instalacijata i se daleku ispod grani~nite vrednosti na izlo`enost spored
Internacionalnite standardi na Me|unarodnata komisija za za{tita od nejonizira~ko
zra~ewe, Svetskata zdravstvena organizacija i drugite standardi. Tehnologija i drugi tehniki za
prevencija ili namaluvawe na emisiite
Zaradi prevencija i namaluvawe na emisiite vo atmosverata, operatorot prezema
postapki vo smisla na:
-Kontrola na intenzitetot na rabota na Pe~kata, dnevno namaluvawe na nejzinata
rabota, namaluvawe na potro{uva~kata na mazut za vreme na praznite hodovi, servisirawe
i odr`uvawe zaradi podobruvawe na nejzinite performansi.
-Ograni~uvawe na dvi`eweto na vozilata niz lokacijata, kontrola na rabotata na
nivnite motori, redovno serviosirawe i odr`uvawe, eliminirawe na prazni hodovi.
-Redovno otklonuvawe, postapuvawe so otpadot, i deponirawe na opredelenata
lokacija.
Zaradi prevencija i namaluvawe na emisiite vo povr{inskite vodi, podzemnite vodi,
kanalizacija i po~va, iako istite se pod lokalen tretman, operatorot prezema postapki vo
smisla na:
-Odr`uvawe vo aktuelna sostojba na postrojkite za sobirawe na sanitatnite otpadni
vodi i redovno podignuvawe od strana na ovlasteniot operator.
-Dosledno selektirawe na cvrstiot otpad, negovo privremeno odlagawe na
opredelenite lokacii vo krugot na instalacijata, i redovno podignuvawe i transportirawe
od strana na ovlasteniot operator ili zainteresiraniot kupec.
Zaradi prevencija i namaluvawe na intenzitetot na bu~ava, operatorot prezema
postapki vo smisla na:
-Kontrola na intenzitetot na rabota na ma{inite, i namaluvawe na vremeto na rabota,
nivno servisirawe i podobruvawe na nivnite performansi,
165
-Namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva, kontrola na
rabotata na nivnite motori i podobruvawe na nivnite performansi.
Zaradi prevencija i namaluvawe na intenzitetot na vibraciite, operatorot prezema
postapki vo smisla na:
-Namaluvawe na intenzitetot na dvi`ewe na prevoznite sredstva, kontrola na
nivnite motori i podobruvawe na nivnite performansi,
-Podobruvawe na performansite na ma{inite, uredite i opremata i nivnata pokazna
vrednost vo odnos na vibraciite,
Zaradi prevencija i namaluvawe na intenzitetot na nejonizira~koto zra~ewe,
operatorot prezema postapki vo smisla na:
-Odr`uvawe i redovno servisirawe na agregatot i elektroinstalaciite (dalnovod,
niskonaponska mre`a), ma{inite, uredite i aparatite i podobruvawe na nivnite
performansi,
-Utvrduvawe na relaciite na dvi`ewe, intenzitetot i karakterot na dejstvuvawe na
nejonizira~koto zra~ewe, zaradi za{tita na `ivotnata sredina.
Alternativi vo odnos na
izborot na lokacijata i tehnologijata
Dejnostite i aktivnostite na lokacijata, Aktor ADT gi zapo~na da gi izvr{uva vo 2015
god., i se do denes rabotite se izvr{uvaat so sovremena tehnologija na rabota.
Lokacijata na Asfaltnata baza e opredelena vo atarot na naselenoto mesto Miravci,
na samata trasa od Aftopatot delnica Demir Kapija-Smokvica, i istata e od privremen
karakter do zavr{uvawe na rabotite na delnicata, programski do krajot na 2017 god..
Izborot na lokacijata ne e povrzan so koristewe na resursi i surovini koi bi bile vo
blizina na instalacijata, no pove}e e kako rezultat na blizinata na trasata na aftopatot,
pa nemo`e da se ka`e deka toj izbor e vrz baza na nekoi prou~eni alternativi.
No sepak, mo`e da se ka`e deka lokacijata na instalacijata, barem vo odnos na
naselenite mesta, e povolna.
Vo odnos na tehnologijata, kako {to e ka`ano, istata ne e povrzana so koristewe na
lokalen priroden resurs ili surovina {to bi se koristele vo zavisnost od lokacijata, so
ogled na toa {to instalacijata kako glavnna surovina koristi poluproizvodi; bitumen, voda,
peskovit material, agregat, poradi {to isto taka mo`e da se ka`e deka toj izbor na
lokacijata ne e izvr{en vrz baza na prou~eni alternativi na tehnologijata.
Imaj}i predvid deka, od tehnolo{kite procesi pri obavuvaweto na dejnostite i
aktivnostite, nema nekoi zna~ajni emisii vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina,
ili poto~no, so istite se postapuva na sootveten na~in, lokacijata na instalacijata i
tehnologijata {to se obavuva vo nea, bi mo`ela da bide opredelena i na drugi mesta kako
{to e i ova lokacija, bez da ima nekoi pospecifi~ni vlijanija na okolinata.
Merki za prevencija i iskoristuvawe na otpadot
Vidno od podatocite vo ova Barawe, vo pogled na otpadot, operatorot prezema
organizirani merki za selektirawe u{te od mestoto na sozdavawe, negovo privremeno
odlagawe na posebni odlagali{ta vo krugot na lokacijata na instalacijata, prezemeni se
dogovorni odnosi so zainteresirani kupci za prezemawe na otpadot koj {to mo`e ponatamu
da se iskoristi i reciklira.
Otpadot koj {to nemo`e da se iskoristi i reciklira, go prezema ovlasteno pravno
lice za podignuvawe, transportirawe i deponirawe, a otpadnata sanitarna voda od
tehnolo{kite procesi vo sistemot za sobirawe, ja podignuva ovlasten operator.
166
Planirani merki {to soodvestvuvaat so
op{tite principi na obvrskite na operatorot
Operatorot, soglasno obvrskite od sootvetnite propisi, a so cel pridr`uvawe kon
op{tite principi i zakonskite normi, istite gi vnese vo svoite programi i organizacioni
{emi na rabota, obvrskite za ocena na vlijanijata vrz `ivotnata sredina i sledewe na
sostojbite i kvalitetot na mediumite i oblastite, gi locira vo vid na prava i obvrski koi
{to im se vo nadle`nost na site vraboteni, taka {to, so drugi zborovi, `ivotnata sredina
pretstavuva del od rabotata na site vraboteni.
Vo taa smisla, operatorot gi prezema obvrskite od Zakonot za `ivotnata sredina,
Zakonot za upravuvawe so otpadot, Zakonot za kvalitetot na ambientalniot vozduh, Zakonot
za za{tita od bu~ava vo `ivotnata sredina, kako i drugite zakoni i propisi, gi prati
standardite i normativite od evropskoto zakonodavstvo.
Isto taka operatorot, praktikuva sootveten: Sistem za kvalitet, odr`uvawe,
kontrola, namaluvawe i tretman na zagaduvawata; prezemawe na merki za performansite na
`ivotnata sredina; obuka i kvalifikacija na vklu~eniot personal, a donese i Programa za
upravuvawe so `ivotnata sredina, Izjava za upravuvawe so `ivotnata sredina, Izjava za
politika za `ivotnata sredina kako i Izjava za politika za kontrola na kvalitet.
Od pogore iska`anoto, kako i od sodr`inata na ova Barawe, proizleguva deka
operatorot:
-Gi prezema site preventivni merki protiv zagaduvawata, a pri toa gi prati i
primenuva Bele{kite za NDT vo negovata oblast,
-Od dosega{nata rabota na instalacijata, a kako rezultat na postojanata gri`a i
pratewe na procesite na proizvodstvo, ne se registrirani zna~ajni zagaduvawa na mediumite
i oblastite na `ivotnata sredina, odnosno istite se kontinuirano ispod maksimalno
dozvolenite koncentracii i koli~estva.
-Prezemaj}i gi obvrskite od Zakonot za upravuvawe so otpadot, se izbegnuva
sozdavaweto na golemi koli~ini na otpad ({to e od interes na operatorot), u{te od mestoto
na sozdavawe se vr{i negovo selektirawe, privremeno se odlaga na opredeleni lokacii
posebno za sekoj vid otpad, otpadot koj {to ima korisni sosotojki se otstapuva na
zainteresirani kupci za reupotreba i reciklirawe, a ostanatiot otpad, od lokacijata go
prezema, transportira i deponira ovlasten operator. Na vakov na~n so postapuvaweto so
otpadot, vo mnogu se namaluva negovoto vlijanie vrz `ivotnata sredina.
-Potrebite od energija za tehnlo{kite procesi, se re{avaat so koristewe na
elektri~na energija (95% od potrebite) i mazut (5% od potrebite), i istot se koristi
racionalno i efikasno, {to e i od interes na operatorot.
-Zaradi spre~uvawe na nesre}i i namaluvawe na nivnite posledici, operatorot, preku
sootvetni planirani preventivni merki prezema aktivnosti za za{tita na vodite, vozduhot,
po~vata i drugite oblasti na `ivotnata sredina, se so cel da ne postoi neposredna zakana
od ekolo{ka {teta ili {teta koja mo`e da nastane kako posledica od vr{eweto na
aktivnosta.
-Vo situacija na kone~en prestanok na aktivnostite vo instalacijata, a so cel
izbegnuvawe na site rizici od zagaduvawe i vra}awe na lokacijata vo zadovolitelna
sostojba, operatorot, preku Plan za upravuvawe so rezidium, prezema redica merki za
remedijacija, odnosno gri`a za lokacijata otkako instalacijata }e prestane so rabota.
167
Planirani merki za monitoring na
emisiite vo `ivotnata sredina
So ogled na toa {to so obavuvawe na tehnolo{kite procesi vo instalacijata, prisutni
se izvori na emisii vo mediumite i oblastite na `ivotnata sredina, operatrorot gi
identifikuva i registrira izvorite na zagaduvawe, vr{i interen monitoring na istite, i
prezema sootvetni merki za namaluvawe na zagaduvawata i doveduvawe vo ramkite na
maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva.
Vo taa smisla, operatorot gi identifikuva mestata na monitoring i zemawe na
primeroci, go opredeli na~inot na monitoring so opis na frekvencijata, pristapot do
mernite mesta, metodite za zemawe na primeroci, kako i metodot i tehnikata na analiza.
Na krajot od procesot, po zavr{uvawe na site predvideni raboti za remedijacija na
lokacijata, operatorot }e napravi posledni merewa na sostojbite so mediumite, kako
zavr{en monitoring.
Operativni ~asovi i denovi Spored planovite i programite za rabota, vkupnite efektivni rabotni denovi vo tekot na edna godina, iznesuvaat 180. Vkupnoto rabotno vreme iznesuva 16 ~asa dnevno, a vo tekot na toa, dozvolena e pauza odnosno prevzemaweto na rabotata, ma{inite i opremata, so predvideno e vreme od 1 ~as po smena. Vo tekot na 16-~asovnoto rabotno vreme, poradi opredeleni zastoi vo tehnologijata na rabota, zastoi na ma{inite i opremata, se ocenuva deka, sredno se zagubuva vreme od okolu 1 ~as. Spored toa, operativnite ~asovi, vo eden den, iznesuvaat 14 ~asovi. So ogled na toa {to, operativnite denovi vo edna godina, iznesuvaat 180 denovi, proizleguva deka, operativnite ~asovi sredno godi{no iznesuvaat, 2.520. Rezime Postapuvaj}i po zakonskata obvrska, a i po sopstveno viduvawe, vo odnos na postapkata za obezbeduvawe A-Integrirana ekolo{ka dozvola, Aktor ADT kako operator, podgotvi Barawe za dobivawe A-Integrirana ekolo{ka dozvola, za Instalacija koja vr{i aktivnost od Prilog 1 i 2 od Uredbata, i gi obraboti site predvideni poglavja, vo granicite na aktivnostite {to se obavuvaat. Od dosega{nite aktivnosti i dokumentacijata, kako i podatocite vo prilog na Baraweto, konstairame: -Vo kontinuitet se prezemaat merki i aktivnosti, za sproveduvawe na takov vid na rabota, i voveduvawe na tehnologija, ma{ini i oprema, so {to, emisiite {to se ispu{taat vo mediumite i oblastite vo `ivotnata sredina, vo kontinuitet se ispod maksimalno dozvolenite koncentracii i koli~estva, i ne se {tetni za `ivotnata sredina i za `ivotot i zdravjeto na lu|eto. -Zastapeni se sootvetni dostapni tehniki na instalacijata, adekvatni za vakov vid na dejnosti. -Uslovite za rabota na instalacijata, se na zadovolitelen stepen. -Potro{uva~kata na surovinite, energijata, vodata i drugite materijali, se soglasno tehnolo{kite potrebi. -Obvrskite, utvrdeni so posebnite Zakoni na oddelnite medium i oblasti na `ivotnata sredina, se prezemaat kontinuirano Od site ovie pri~ini, kako operator smetame deka, ispolneti se site uslovi za dobivawe na baranata Dozvola.
168
“АКТОР” ADT Grcija
Podru`nica Skopje
Skopje-Centar, Centar
B a r a w e
A-Integrirana Ekolo{ka Dozvola
P o g l a v j e 15
-Izjava
169
XV. I Z J A V A
So ovaa izjava podnesuvam barawe za dozvola/revidirana
dozvola, vo soglasnost so odredbite na Zakonot za `ivotna sredina
(Sl.vesnik br.53/05) i regulativite napraveni za taa cel.
Potvrduvam deka informaciite dadeni vo ova barawe se
vistiniti, to~ni i kompletni.
Nemam nikakva zabele{ka na odredbite od Ministerstvoto za
`ivotna sredina i prostorno planirawe ili na lokalnite vlasti
za kopirawe na baraweto ili na negovi delovi za potrebite na
drugo lice.
Potpi{ano od :
Datum :
Ime na potpisnikot : KONSTANTINOS SIMOU
Pozicija vo organizacijata: Sosopstvenik/Upravitel
Pe~at