Yande arakae ndaye reta - minedu.gob.bo · Instituto Plurinacional de Estudio de Lenguas y...

69

Transcript of Yande arakae ndaye reta - minedu.gob.bo · Instituto Plurinacional de Estudio de Lenguas y...

3

Yande arakae ndaye reta

Equipo técnico de investigación Instituto de Lengua y Cultura Guaraní “Juan Añemoti”

Alex Zacarias PedrazaFermín Bayanda

Calixto AranaCarolina Cuellar

Jorge Alberto Paredes

Título: Yande arakae ndaye reta.Autor: Instituto de Lengua y Cultura Guaraní Instituto Plurinacional de Estudio de Lenguas y Cultura IPELC. Santa Cruz de la Sierra, 2016. 61 págs; 21x16 cm. D.L.: 8-1-158-16 P.O.

© Estado Plurinacional de Bolivia - Instituto Plurinacional de Estudio de Lenguas y Cultura IPELC.

Pedro Apala Flores Director General Ejecutivo

Juan Carlos LauraCoordinador de Investigaciones Lingüísticas y Culturales

Fabiola Beltrán Diaz Coordinadora de Comunicación y Difusión

Ninoska Murillo GarciaClemente Cazón NolascoEquipo Técnico

Instituto del Lengua y Cultura GuaraníFotografía

IPELCBarrio Hamacas, Plan 12. C/1 No. 4130, 4to. Anillo entre Av. Bánzer y Beni.Cel. 00 591 71331543 Correo electrónico: [email protected]: ipelc.gob.bo

Agosto 2016Santa Cruz de la Sierra – Bolivia.

Se permite la reproducción y difusión de la información contenida en esta publicación, en tanto se citen las fuentes.

Yande arakae ndaye reta

Yande arakae ndaye reta

7

7

ÍndiceÍndice

Moeräkua 9

Mbeukarɨpɨapo 11 Mbaepa yandevegua arakae ndaye reta 13 Miariguasu arakae ndaye tekoasa guarani regua 15

Kaa rupigua iya reta 19

Yandeapoa yanderu tüpa 25

Aguara tüpa oasate iyoivae 29

Ivipi 31 Kuña ipukasevae ojo yerutirä 35

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

8

8

Mbia yuruguichivae 37

Mbia oyeapo tükaravae 41

kuñatai omanomanovae 43

Yeyure 47

Yeporaka 49

Guirasape 51

Tembiporu reta 53

Temimbi regua 57

Yagua pïta 59

Mboi 61

Anexos 62

Referencia Bibliografía 64

Yande arakae ndaye reta

9

9

Moeräkua

Uno de los mayores instrumentos de transmisión de los saberes y conocimiento de las Naciones y Pueblos Indígena Originarios y Afrobolivianos fue la narrativa, particularmente los mitos y los cuentos.

El mito es una historia sagrada que narra sucesos desde el origen del universo; cuando el mundo aún no tenía forma actual. Los mitos se refieren también al tiempo después del origen que destacan por su importancia y por lo cambios que originaron. Por otro lado, trata de responder a preguntas existenciales como la creación de la Tierra, la muerte, el nacimiento, etc.

El “Yande arakae ndaye reta”, escrito por los técnicos del Instituto de Lengua y Cultura “Juan Añemoti” de la Nación Guaraní, intenta penetrar en este mundo oculto aún a los ojos actuales. Recoge los cuentos narrados por nuestros abuelos y abuelas que en momentos de descanso, pero, sobre todo por las noches y al calor de una fogata narraban estos cuentos. No solo como un sano esparcimiento sino como una forma de aprender la esencia de los saberes y conocimientos propios.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

10

10

El Yande arakae ndaye reta” es una colección de cuentos y leyendas que nos permitirá recordar o reencontrarnos con nosotros mismos o en casos en que el lector es de otra cultura, le permitirá aproximarse a la filosofía profunda del mundo Guaraní. Esta es la tarea del momento: entender la esencia del mito o cuento. Su significado profundo que nos guiará por los senderos de la sabiduría.

“Yande arakae ndaye reta”Podrán leer maestros, maestras, hombres y mujeres amantes de su lengua y cultura, asimismo, ARAKAE NDAYE podrá ser leído por los niños, niñas, jóvenes hombres y mujeres de las escuelas de la nación Guarani y de otras latitudes.

“Yande arakae ndaye reta”, sin duda, le seguirán muchos otros trabajos de ésta índole: con mayor profundidad, con mayor amplitud. Por tanto, reconocemos algunos errores que pudieran haberse deslizado y por consiguiente esperamos sus sugerencias y críticas a este trabajo.

Pedro Apala FloresDirector General Ejecutivo

Instituto Plurinacional de Estudio de Lenguas y Culturas

11

Mbeukarɨpɨapo

Oremiariko opaete tekove roechavae arañavo jaeramiñovi rombojɨsɨ kavi oremiari michiae retape, orerɨmɨmino retape roputuu roï aniramo pïtu yave kuaeko “ARAKAE NDAYE”.

Kuae tekoveasa retare opoko oyeapo miarivae jaeko orerɨmɨmino jekuaeñoi oeya vaëra arakua ikavigue ñeerupi opaete tekoipo reta outa taɨkue rupivae, jaeramiñovi kuae miariguasu imiarivae oëko teko Tëtañavo yaikovaegui.

Kuae miariguasu aniramo Arakae ndaye, oyecha rambueve yemboe rupi oimetako yande pɨakatu reve yaikatu ñamoñesïro kuatia rupi, yamboete reve, kia retapako oike kuae miaripe jare irü tekoipo reta oenduta kuae arakae ndaye, jaeramiñovi kuae tembiporu reta oyekuatiavae michiae reta toikatu kuatia rupi omopörapöra kavi mbambae retako yaikuata mbae reguarako kuae arakae ndaye, keräiko oyemboɨpɨ, mbaerako oasa jare keräiko opɨta kuae arakae ndaye.

11

Kuae yemboerendaguasu Ñeetekoñopea jare teko regua, oechauka kuae mbaravɨkɨ yembieka arakae ndaye regua, imiariko oreve oreramɨɨ jare oreyarɨ reta, echako jaeretako arakua iya tëtañavo rupi.

Kuae tembiporu royapovae ipuere omoesäka michiae reta, oporomboevae reta jare tekoipo reta ikavita metei tembiporu opɨta kuatia rupi arakae ndaye regua jare teko kuae ɨvɨanga guasu guaranipe.

Oñemee yasoropai kuae yembiekaguasu arakae ndaye regua oyeapovae arakuaɨpɨ ñee- teko ñopearenda guasu jare oporomborɨvae Mbelgikape pegua kuae yemborɨ omeevae irü Tëtatɨguasuvi APEFE rupi.

12

Yande arakae ndaye reta

13

13

Kuae jaeko ñaneramɨi jare ñandeyari reta, pïtu yave jɨmɨmino jare jamarïro reta omboatɨ omboguapɨ jovai ani iyɨkepe, omboasa vaerä chupereta ñee, arakaua ikavigue. Echireta ipokiyae omboarakua sambiaɨ jare kunumi reta, ñee kavi ndive, ñee pöra ndive jare imaenduareve teko reta oasaguere.

Kuae ñee rɨruraɨ oyekuatiavae rombojeeko “YANDE ARAKAE NDAYE RETA”, kuae tembikuatia rupi orekïrei romerakua, teko oasague reta, arakae ndaye rupi, arakaekaete reta, oñemojaanga revê mbaeko oasata kurivae jare yamboɨpɨye vaëra ñane miari jare yaikuatia Ñee Guarani, echacko kuae jaeko yande mboyekuavae jare ñanemoerakua ïruvae reta jovai.

Opaete kuae ɨvɨ jaeko ñande ramɨi reta oeya yandevevae, kuaeko jae yande Ivi Maraëi, kuape oime opaete mbae ñanoivae, kuaeko yaeka arañavo, kuae yande ɨvɨ guasupe oime oï ɨäka, ɨvɨtɨ, kaa, ñuu, kia oikembae pɨpevae.

Mbaepa yandevegua arakae ndaye reta

Jaeramiñovi kuape oime oikove oï yande ramɨi reta iyarakua, jeko jare jekove, jukuraivi kua ɨvɨpe jare pɨare rupi ñavae chupe yasɨtata, kuae omboechauka yandeve ara jare teko ipiauvae. Yaikuatia ramboeve yande arakua jare yaekaye tekoveasa reta ñane ramɨi reta oeyague, kuae mbaravɨkɨ jekuaeavei tomee kuae mbae ikaviguevae ñane rëtara retape, ipuere vaëra ipɨagui jare iñakaguïetei oëye pɨakavi.

Toyenduye kuae mbaembae yaikovae, metei ara ñañovaitïta Yanderu Tüpa jare ñaneramɨi reta ndive, jaeramiñovi aguɨye yaeya ñane ñee, yandereko, kuae mbae ikavigue oendu yave opaete ñane ramɨi reta yande reyavae, oyeroviata jeta rupi, jare omeeta yandeve mbaepuere yaiko kavi vaëra kuae yande ivi guasupe.

Roparea peve, yayomborɨ kuaenunga ñee rɨru jare yamboɨpɨye yayemboe ñane ñeere, aguɨyeara ara taikueguape ou yaiporara mbae ikavimbae, ñamokañi ramo ñane ñee jare yandereko reta, yaikuatia opaete mbae ñanoivaere, opɨta opaete yandere kuae tembiporu reta ñamboyupavoye vaerä kuae mbae ipɨauvae.

14

Yande arakae ndaye reta

15

15

Miariguasu arakae ndaye tekoasa guarani regua

Jekuaeñoi oyechauka miari reta oyeapovae yembieka rupi arakae ndaye regua jaretekoasa oechavae añetetevae teko guaraní regua.

Yarovia vaerä añetetevae kuae miari arakae ndaye regua oyekuatiavae jare yembotimbo oyeapovae, marandu rupi jare mbaerako oyeapotavae, kiaretapako oiporuta kuae ñeerɨru tembiporu rami, kua mabaraviki oyeapoko mboapi ñee yoavi reta oïa rupi, ava, simba jare isosope.

Maerapa oyeapo kuae yembieka

Mbaravɨkɨ yembieka regua oyeporuko tape kuatiañesɨrö, jare oyeporu maejɨsɨ, marandu, jare tekovemboeatɨ, kuae jeko pegua miari jare kuatiañesɨrö rupi, yaikua katu reve yandepɨa yembongeta jare yembotimbo oëvae, kuaeko oyeapo yaekaye jare ñanemiariye vaëra ñaneramii reta oeya yandevevaere.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

16

16

Pɨamongeta oëvae jaeko kuae reta:

• Kuae arakae ndaye jare miariguasu yande reko guaraní regua ojotako ñane michiae jare taɨrusuvae reta peguära.

• Yaikatutako yaiparavo ndechi jare tɨarö reta ipɨa katu reve imiari arakae ndaye regua yandeve.

Kiraïpa oyeapo

Yaikatuta yaiparavo Arakua iya reta ndechi jare tɨarö oikatu imiari arakae ndaye regua, tekoasa Tëta regua jaeramiñovi oipotague ñeepe imiarivae (Ava, Simba jare Izoseñopevae). Tekove mboeatɨ, jaeramiñovi opaete reve yayapo mbaravɨkɨmae.

Yayapo marandu kavietei ndechi aniramo Tɨarö retape Arakua iya retape arakae ndaye regua tekoasa guaraní regua.

Opaete mbae retare imiari yandevevae yambojɨsɨ kavimi kuatia rupi aniramo ñeepɨkape topɨta iñee mbaereko imiari yandevevae.

17

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

18

18

Yande arakae ndaye reta

19

19

Yaikuako opaete imaepiarosevae reta opaete mbae ñanoi yande kaa rupivae reta Iya, jaema yaikatutako jevae kaa rupigua reta yaeka, kuae mbae iya reta ipueretako yande yuka oï, yandeipi reta jeta oyukase guasu reta yave, arakae guive opaete jevae reta kaa rupi ñoguinoivae oyeyuka taitetú yande rembiura,

Omee yave iya yandeve jaemaiko oyereraja mburikare, amokue kavayu guinoi jese guiraja jokoreve ani rambueve, isooño, oyea-po rambueve kuae oyepareako opaete Tëtara retape, jaeramiñovi, oyeyuka jeta jaevae kaa rupigua areteguasu oyeapo yave reta, opa soo jekuae yoguiraye oeka reta.

Kuae oyeapota yave arete guasu, jaemaïko oaepte imaepiarosevae reta ojo oyembieka, kuaraï ndaye arakae guive oyechauka yopara-reko jare opaete reve jembia oñono reta, jokope ndaye opaete reve okaru jare meteiramiño oyeapo temimo jare mbae jou reta opaete reve, mbia reta opa ndeimbove, oime oyapo kuae mbae mbae reta oyeapo jaera yoguiraja reta oguata.

KAA RUPIGUA IYA RETA

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

20

20

Ikaviviko ñamae kavi yaja yave yaeka jevae reta kaa rupigua, echako apaete mbae reta ouviko iyapi, jare iya reta jakateïviko oecha yave opatama jimba oyeyuka, jaema kua mbae reta oasako jetaete jevae kaa rupigua yayuka yave, kua oasa metei kunumi ndive, guiramoïño ndaye taitetu iyagua ou kunumi öiakoti, echako kuae Kunumi paravete jaeño… aipo uguapi oï ivïare.

Jaemaetei oyendu temimbi ñee ou oiko ikoti, kuae ndayeko jae jokua taitetu iyagua, jokuae karai opaetei ndaye jäi oro, jaema ndaye ou oya jese, keti opa oreta jei ndaye uparandu, opa kotɨ oreta oguata jei ndaye kunumi, kereï yave ou retayeta, outa imambae jeima chupe, jokoropi ndaye oguatagua jko, ou ndaye oyemboɨ jokope, ä… jei, jayave kua asao taupa chugui reta jei ndaye, jaemai ombɨpɨ jou oï chäa, ïkaguë reve ndaye opa jou, pururü, pururü, pururü jei ndaye jou.

Jaema jevae rupia reta jetama ndaye gueru retaye yave, jekuaema omboɨpɨye omokaë reta ereï kuae kunumi paravete, mbaetɨma ipia ikavi, jaeramo jei tu retape añave jekuaema peruye jei añave ikaviko yayee, yayee, jeima kunumi paravete chupe reta, yarajaño kuae taitetu soo oyɨmbae mburikare, yapochi yee, oumako aramoete pereka taitetu iya jei ndaye.

Ä… oreve tou kuri, oreve tou, ore ndive añave oïta jei ndaye mbɨa reta iñeeäta reve erei kuae kunumi paravete tuichayae ndaye okɨye oiko, kuae jevae iya ouye yave outako jare peyukatako kuaraï guasu ikɨse overa oro yepeaiko guɨreko ipope jei ndaye chupe reta.

Jaema ndaye mbɨrɨ oyendu iyemimbigua ou oiko yave, jaemaetei aipo kunumi paravete jei chupe reta aipoma ouye jeima chupe retatëi, jaemaï ndaye mbia reta opa oyapakua oke, köro, köro, jei oke oï reta, kuae jevae reta iya opa ndaye omonge oñono reta,

jaeñoete ndaye metei mbiami osareko opita, ïru reta opaetei omonge, jaema aipo mbia paravete osapukaiteï ïru retape pesarekoreeee, pesarekoreeee, ouma, ouma, jeima oikoteï ïru retape.

Jaema oya ou oiko yave kunumi paravete osɨi ipuere vaerä ojo oñemi ɨguɨra puku guasu japo ɨguɨpe, jaema kunumi paravete jokuae ɨguɨra guasu ɨguɨvɨ omae paravete oï, jovakei ndaye omboɨpɨ oyeyukaka oï itutɨ reta, jovakeikei ndaye omboɨpɨ oyaseo kïtï, opaetei oyuka chugui paravete reta.

Ou köema yave guiramoiño ndaye omboipɨ oyemimbi o oiko, jäve jävemima oyendu jare matima ojo yave oë paravete ɨvɨra rapo ɨguɨvɨ, jaemaeteï ou omaë, opaetei ndaye itutɨ reta iyaseo oikïti oeya, kuae mbae yavaetevae.

Jaemaeteï ndaye ou kavayu oyokua javoima ou jëtakoti, jaeñokatu, ara mbitema yave ambuevae mbia reta ndive oñovaitï, jaemai oyerova jare opa ndaye guira reta omae ïru retare, jaema kunumi paravete imiarïma chupe reta mbaeko oasavae.

Oecha ramboeve kuae mbia reta mbae oasavae jayave jei reta- añave tou toñoraro ore ndive jeima mbia reta, jaemaï opa ojo reta, kunumi paravete oyerovaye ituti reta jaikue, opa ojo ovaë yave oechai ndayeko oipota rupi oñemoai oï omanogüe reta, jaemateï aipo omboipi oñoti reta jete oïa rupi jokoropimiño ndaye opa oñoti reta, mokoï kuarasɨtɨ ndaye mbɨa reta opɨta jokope.

Oasa ndaye mbovi ara rupi guɨramoiño metei kaaru oyendu oyemimbi ou oiko, jaematei ndaye mbɨa reta oyembosareko jare oñono kavi reta ikise, jaemavoi ojo okuätiro reta jese, jaemavoietei ou ovaë, joguima oë chupe mbɨa reta, jokogui omboipi oñoraro reta kuae mbae iya reta ndive, oyendu jeta rupi ipu chä… tïu, tïu, jei ndaye kise oyendu ipu.

Yande arakae ndaye reta

21

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

Jukurai yave oyendu soki jeima chupe, jokope oikutu pochi oñono, jayaveramona oagua kuae mbae iya reta, mbia reta mbiteñoma opita echako ïru reta opa oyeyukaka, jaemaetei aipo mbia reta oupi chugui jemimbi jare ikise, oa ojo yave jei ndaye jaema aipo kuapeño cherekove oï, jaemaïko añave cheyuka jeigua ndaye, arakae peyu pemae chere kuri, kuaepe cheyukavae jei ndaye.

Oasama metei arasa yave ndaye mbia reta opaye o omaë, guiramoiño ndaye oecha reta kooguasu tuichavae jare tinïe temiti oyekua chupe reta, jare jokuae temitɨ ipite rupi oyecha ndaye pëtiguaño ipotɨ, kuae mbaegua ndayeko omboyekua arakae jetague ndaye petï.

Jokoguivema oyekua pëti, karambue yave mbaeti ndaye yarekoteï pëti, jaeramoko añave guata regua reta oike oeka jevae kaarupigua yave omoendɨ oeya pëti, omotimbo vaëra, mbaetiko oike kaapevae reta oike ipëti mbae oguata reta, Jokuaraïko ndaye mbia guata regua reta jare kunumi paravete osusere.

22

23

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

24

24

Yande arakae ndaye reta

25

25

Oasa ndaye metei ara mbia iparavetevae ojo oiko iko koti yave oñüvaitï tüpa ndive, jaema ndaye jei, cheru tüpa che aikoko cheparavɨkɨre oasaeteko cheparavete, mbaerako ayapota che puere vaerä avaë korepoti cherai reta mbae amee jou vaëra jei tüpape, jayave jei Yanderu kuae Mbɨape, mase cheraɨ ndepuerepa reyasia ndepo remee cheve jayave ramo tamee ndeve korepoti jei ndaye tüpa jokuae mbɨape.

Jaema ndaye ou tuicha oyemongeta jare jei kereïtayera aiko mbaeti yave chepo Oyapo kuae marandu, chepueretaäko aparavɨkɨ, kereïtapa aipapa korepoti.

Jayave ndepɨ eyasɨa embou cheve jei ndaye chupe yanderu, mbɨa jei jaemako aguata potaä aiko, mbaepa aikota ayasia yave chepɨ, jayave neakä eyasɨa emee cheve, kereïtapa chepɨa yemongeta ayapo vaerä mbaravɨkɨ, jayave ñeku, kereïtayera jayave che miarï, jayave neresaï eki emee cheve, kereïta yera mbae aecha ayapo udarä.

YANDEAPOA YANDERU TÜPA

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

26

26

Jaema tüpa jei mbiape, mase cherai michi nde mbaetiko ndeparavete, oimeko ndepo nde reparavɨkɨ vaerä, ndepi reguata vaerä, neakä, Ndepɨa ndive reyemongeta vaerä, neku jaeramiñovi nemiarï vaerä, nderesa remae vaerä, jaema jei yanderu jokuae mbiape ndeiko ndeakɨ, echako nde ndepuere reparaviki remeë vaerä nderaɨ reta okaru jare añave eiko jokuaraï jei ndaye tüpa chupe.

27

Yande arakae ndaye reta

29

29

AGUARA TÜPA OASATE IYOIVAE

Metei ara Aguara Tüpa oguirapïaro oiko ñuu mbite rupi oñovaitïma Kësekëse Tüpa ndive jeta mimba guɨreko anguyatutu.

Aguara Tüpa ndechi oeki guirave japia oñono yukeri jakambimipe oechai ndaye sipoa ia osaguɨu…. oï jaemaetei oeki guɨrave oñono jakapere, jaema Aguara Tüpa kuñataïma oyekua maepöra yeyema.

Kësekëse Tüpa iporopota guɨraema omae jese opokoma oñemomiarï reta oyerekokama chupe ojoma oyemomembɨka mokoi michiae.

Kësekëse Tüpa arañavo gueru jevae tai reta jou vaerä Aguara Tüpa ndechi tenonde yaveño ndaye jatangatu omokae imembi retape ereï jaeño ndaye opakatukatu jou imembi retagui mbaetima omee jou iyangapima yave.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

30

30

Yande arakae ndaye reta

31

31

MBAE YEKOU REGUA

Arakaete yave oiko mokoi kunumi reta taɨrusuvae, javoi ndaye metei ara opoko omotimbo reta meteïteï ñavo pau kuae kunumi tenondegua jeima Tɨvipe ñañotɨtako metei ɨvɨra jee naraä kuaeko opɨtata ñande rekove rami oikuauka oimeño ñanoi tekovevae yajama ñeraröape yave.

kuae kunumi oasaete ikereɨmba oñeñaröramo opa omoamiri tovaicho reta oyuka oyekua japera rupi oïvae.

iyapiraetema oasapotami iguasu oiko yave oyekua ndaye chupe mbaeporou guasu kuña maeporä yeyevae opaetei tekove reta jouvae.

Oiko ndaye metei Tëta ikavi maepöra yeyévae kuae kunumi paravete ogueyi ikavayu rupive ndaye kuae kuña mbaeporou.

opañovoima oyasiasia jetegue jaeramiñovi imimba paravete reta javoi ndaye oñono jese yuki opa omotini oipi jëta japipe rupi kuape kuae kunumi paravete iñamirï.

Kuae kunumi taikuegua arañavo oñono i temiti naraäre javoi ndaye metei ara mbeguembegue rupi opa otini ojo kuae temiti jaema ndaye kuae kunumi taikuegua oikuama tikei osusere ikavimbae mbaetietei omoeräkua Jëtara retape oyeapo katuma ojo vaerä tikei jaikuere rupi oë ndaye piarembite oeka vaerä tikei.

Kuae kunumi taikuegua oasaete ndaye ipaye kaviyeye matiyeye oecha tekoavai reta oikua yaema ndaye oime japera rupi oï metei mboi chiu iñakavae opokoma oyeapokatu oyuka vaerä.

kuae guire ndaye oyekuaye chupe metei kuña iporä yeyevae iguasu rembeipe koyepe kuae kuña oparapiti tikeire omondo yepembae tekove reta erëi kuae kunumi mbaeti jei opatako chereu.

Javoi ndaye opoko omongeta kavi kuae kuña mbaeporou iporopotama omae tivire erëi kuae kunumi taikuegua mbaetietei oipɨi oiptague ipogui; jaema ojoma ovaë kuña Jëtape yave opokoma omae kaviyae mbokimboki rupi oechai ndaye metei kuña ombopupuma itaku, irü kuña jou kavi ndaye oiko tekove reta joo jaema ndaye oparandu koyepe jokuae pïtumi yave opatateima jou tikeirami.

33

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

34

34

Yande arakae ndaye reta

35

35

IVIPI

Arakaete Tüpa oyapo ramo ivi iyipi yave opa mbaembae omojanga guɨraja, tenondete oyapo metei kuimbae tuyuapovi oikuasa koasa juse jokovi tekove oyekua.

Jokogui ndaye kuimbae ojo oparaviki erëi ouye ovaë jëtape yave ouñoma oke oiko, ikua paravete jasikatu oke jaema ndaye Yanderu Tüpa jeima ngaraa ikavi kuae kuimbae oiko jaeiño jaema ndaye jei ayapotako kuña imbaraviki irurä jaema ndaye mbia paravete oke oïreveño oeki iñaruka iyapi oñono vaerä kuña iñarukara osarekoma oïye yave oatama chupe iñarukapi koyepe Yanderu Tüpa oyapo ike irurä, kuña javoi opokoma imiarï reta oyembori vaerä oparaviki ivipe jaeramiñovi Yanderu Tüpa jei añave toñono tee reta opaete ivipo retare jare ivirare.

Yande arakae ndaye reta

37

37

KUÑA IPUKASEVAE OJO YERUTIRä

Arakaete oime ramo ivi yave Yanderu Tüpa omojanga tekove reta ivipe yave omee ndaye chupe oyapo vaerä arete ereï mbaeti oikatu oyapo yerovia osavaipo katuetema kuae kuña paravete oasaetema opuka areteape.

Jekuae guirave opuka jejei, jejei…..Jaema ndaye Yanderu Tüpa iarasima omae oï javoi ndaye Tüpa oyepopete yave kuña paravete oipotateima opuka jejei iñee mbaetima oë kavi chupe jeiñoma jejeru..jejeru oäñoma yeruti iñee jaema opokoma oveve ojo ñana iporä.

Jokoraï ojanga ndaye kuae kuña ojanga añave rupi oime arete yave jejei…jejei…jei opukavae reta.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

38

38

Yande arakae ndaye reta

39

39

MBIA YURUGUICHIVAE

Arakaete Yanderu Tüpa oyapo ramo ivi yave omoanga tekove reta ivipe omee ndaye chupe mbotami oyapo vaerä arete erëi mbaeti oikatu oyapo yerovia osavaipo katuetema kuae mbia paravete oasaetema iyuruguichi oyeapo areteape.

Jaema kuae mbia paravete areteape oyeapo imachiyae oipotaguema imiarï jëtara reta ndive Yanderu Tüpa iarasi omae jese ramo oyepopete rupive kuae mbia paravete ojoma mimba machirä.

Oipotateima oyeapoye imiarï vaerä mbaetima iñee oyepapa kavi chupe, mɨmba iñeema oë chupe, koyepe ojoma ñanaporä iñee oëma chupe chikokoe… chikokoe jeima iturüñeepe.

Kuae jeko pegua mbia paravete opitama mimbara ñana rupi.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

40

40

Yande arakae ndaye reta

41

41

MBIA OYEAPO TÜKARAVAE

Oime ndaye arakaete mbɨa paravete areteape mbaetɨetei opoɨu jou kaguï yikisiguape javoi Tüpa iñee oendu pekuayoma peputuu cherai reta jaema kuae mbia mbaeti guirovia jekuae guirave jou kaguiyi iasiraipe jokogui ndaye Tüpa oyepopete rupive jokuae mbɨa oyepokuaima iyurure iasirai oipotateima oeki iyuruvi yave mbaetima ipuere oeki yikisigua iyuruvi opokoteima oapɨ tatasɨguepe jokoraï ndaye kuae mbia iporuguiroviambae ojo opita guira Tükara.

Arakua iya jei añave rupi oecha kuae guɨra Tüka oyere koo iarambo rupi yave jae reta oikuama jetata mbaaguɨye kuae arasape, Kuae jeko pegua mbɨa paravete opɨtama guɨra tükara.

Jaeramo ndayeko añave rupi tüka ïti ikavi oyekua avatiki yaguiyema koo rupi oï yave opaete mbɨa reta oyerovia oimeta jeta mbaeyekou arasape.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

42

42

Yande arakae ndaye reta

43

43

KUÑATAI OMANOMANOVAE

Oime ndaye arakae metei kuñatai omanomanovae guɨraja omombo tu ɨvɨtuguasu iyambaeape matïyeye kuae kuñatai paravete oasaetema oyeapo ɨmbaerasɨ jaema metei ara oasaetema ɨarasɨ oyeapokatu ikavayu guɨraja vaerä oeya erëi oïme ikɨvɨraɨ taɨkuegua oparanduñoi tuupe ereï mbaetɨ omombeu chupe ojo oväe metei ara tu osavaɨpo oïpe, rambueve osavaɨpo imiarïma chupe ndereindirai mbaetɨmako oikove.

Kuae ikɨvɨraɨ arañavo opau jeindire jare ikepe oyuvanga oecha okuakuama javoi metei ara oikuakavima ketɨrako guɨraja oeya tuuvae.

Oasama pandepo arasa jare kuae kuñatai guinoima pañandepo irundɨ arasa ñana rupi ereï Tüpa omee chupe mbae epuere, chuperamboeve machi reta ombokuakua jaeramiñovi opokoma omboe ñanamoa retare kerëitako oporopoanovae.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

44

44

Kuae ikɨvɨraɨ taɨkuegua ojoma oeka oyeapokatuma oyapoma itapekerä, ɨ jare irüye mbaembae reta ojo vaerä oeka jeindɨ ɨvɨtuguasu iyambaea kotɨ, jokoräi opɨta mokoi kuarasɨtɨ, tenonde yave oecha pɨare mbɨterapi jou ɨ tororombamipe ereï jesaeteyae jokovi opokoma oeni jee rupi jokoraɨ mbegue begue rupi oendu ikɨvɨ iñee javoi opokoma oñemomiarɨ reta matï katumiviño ereï kuae imbokuakua machi reta oñemoakateï yae jese jokovi opokoma imiarɨ jaeko ikɨvɨvae jaema jei chupe araja yetako chereindɨ ɨyapɨraete omeeye chupe guɨraja vaerä jeindɨ tëtape.

Tape mbɨte rupi jeima ikɨvɨpe jae oipotaäma ojo jëtape jeima ikɨvɨpe guiraja vaerä irü tëtape jae oipotaäma oikua tuu regua javoi ikɨvɨ ojoma oiporu metei oraɨ jaeiño oï vaerä ikɨvɨ guɨraja tembiu chupe jou vaerä.

Koyera kuae kuñatai michi oasaetema ipaye kaviyeye opaeteima oikua mbaerako oasata mbaepɨchïi arañavovae.

Jokoraï jae oiporu ikɨvɨpe guɨraja vaerä Tëta Säta Kurusupe oiko vaerä jare kuae kuñatai ojo omenda kavi javoi opokoma oparavɨkɨ oporopoano vaerä jare mbaerasɨ ikavimbae omboguera jekaeyae matïyeye jare mboroaɨu rupi oguama Tëta guasu ikivipe oiko vaerä koïño churi, opou ereta vaera iyeupe jare jekuaeñoi oechauka vaera yopavareko arañavo rupi yaiko vaerä guaraní metei ramiño.

45

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

46

46

Baile del baba bitaka

Yande arakae ndaye reta

47

47

YEYURE

Imiarï yande yari reta, aguiye aramoimoiño peguata, mbaetitako kiño yaguata, aguiye peguataguataiño jei yandeve yande yari reta, ñaneramiï jokuaraiñovi jei, yamombeutako keape. Jaema yande yari reta jeta oechauka mbaembae reta yandeve, karamboete rupi mbaetiko karai jembiu. Yandeko yakuakua yeruti soore, patu soo, pira, guasu, taitetu soope, jokuae jae yande rembiu ñana rupigua jevae retare yaiko.

Yaguata vaera ñana rupi tenonde yayeru rekako iyapi, oimeko ɨ iya, ñanapo reta iya, amope ñaneramɨi reta yande mboarakua ñanemondo yaguata vaerä.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

48

48

Yande arakae ndaye reta

49

49

YEPORAKA

Jaeko karambue opaetei uɨ reta yaiporu, amope pɨare rupi ɨ yaesape, royeporaka pïtu yave amope rochupe arape, chetutɨ jaetei oyapo oreve ore uɨra. Florentino michipochi oiko yave, che aecha imichivae, jae okuakua mandi kandore, mandi kavere, guɨra kandore okuakua karambue, amope che ayu metei kuarasɨtɨ aiko jokope aipota uɨ, jare guɨrapa aikatu ayaporamo.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

50

50

Yande arakae ndaye reta

51

51

GUIRASAPE

Karambue rupi mbaetɨko aecha oguɨrasape kuae latape, karamboe oyokuako iyeupe reta ɨvɨraraɨ guesape pɨpe vaerä guira jare ɨ petirä jei chupevae, jokuae arasa mbaetɨ goma.

Songo jei chupevae ivora pochi jokuaeño, oikatu oyapo reta, kucharara oyapo reta aecha, ereï jokuaenunga oyapo reta guɨrapiöko, kuae ndaye oñesɨrö oke oï pegua, jaema guɨrapiöko oeki chupe, oñesɨro oke oï guira reta yave opareve yaitɨ pɨpe.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

52

52

Yande arakae ndaye reta

53

53

TEMBIPORU RETA

Ereï poï jetevae ikavi chuaraɨrä, yakaru pɨpe vaerä, kuae yandepuere mbɨte rupi yambovo mokoi oë vaera, ipuerevi mbovɨ oë, jembɨreve añopa jaema ara sillara tëtape, yaiki tablón rami, poïkue reta oë chuara, ereï jeteguasuvae reta ngavetaräma ikavi. Timboi ikavi ngavetarä, ngaveta tuichavaema oë, ereï yaikatu yayapo ikavi oë chuaraɨvi.

Amope ndeimbove yayasɨa yave, yarako ara mbɨte rupi yaitɨ ñai, ɨmɨmbae yaitɨ yave opatako yambo yovake, jokovi yamboɨpɨ yayoo, yande poki ñai yave ara mbɨtepe opama yambovo, jupivoi yayoo, oimeko oï asuela ñapemivae yayoo pipe vaerä.

Ndepoki rupi yayoko chupe, yayoo katumi ojo regua ovaë mbɨtepe, jokovima yarovaye yayooyee chupe, jokoviramo yakua jese, echa ɨvɨkotɨ oyeyooma oï, yakua yaa jese ndepoki rupi jokovima jaeima oo oguo ndepokipe.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

54

Karambuete jaeñoko ɨape okaru reta, mbaetɨko karamboete mbae.

Ereï oimeñomai arakae arakuaa, ñaneramï oimeñomai iarakua, ereï jaeko mbaeti tembiporu chupe, ia oñotï, opaeteko ia oiporu reta karamboe.

54

55

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

56

56

Yande arakae ndaye reta

57

57

TEMIMBI REGUA

Añetëte oime jokuae aikua, che aecha oikatu oyemimbɨvae oyapo iyeupe jaeii temimbɨ, temimbi yepiasa, karambue rupi mbaetɨko jokuae temimbɨ fiero jeivae arete pegua, jaeñoko guayapa oyapo reta iyeupe omotïni opa iyaputuu otini yave, jaema ɨvɨrape opa guitɨguɨro reta, omojaanga jare omombu reta ikavi oyapo temimbɨ reta iyeupe, temimbɨ yepɨasa takuärasi oyapo reta iyeupe jare pinguyuravi ɨvi.

Che amboipi jare aecha oyapo reta, jokope aikatu ayemboe ayapo temimbɨ reta chemichi vigue, oipotatako ñamomorä jare yaroviata yande pau reta yaipitɨ vaerä kuae yaipota yaikuavae.Yaikatu yayeme ɨ mbai vaera tenonde oimetako ñanoi ñaneakape temimbɨ ñee ereta yaipiti vaera.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

58

58

Yande arakae ndaye reta

59

59

YAGUA PÏTA

Metei ara jei cheve cherovaya reovaïtïtako reï yagua reo revata yave. Oime areko mokoi yaimba, jaema jugua rupi ro roiko yave oyendu yaimba oñaro, jaema asapikai, jae jepojojojoooo.

Jaema chemaendua cherovayare, jei chevevaere, añaetëte oasa jokuaraï, juguape avaitï yagua, koimi ou oyepitaso chegui, cheiamondo jare akiye chugui, ereï mbaeti maraï cheapo, jokovi oñeatïma ojo yevɨ yagua jaerama mbaetɨtako yayemongeta ngtaiño yaikuambae reve.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

60

60

Yande arakae ndaye reta

61

61

MBOI

Metei ara oime oiko, jaema che mbaeti a aguata ñana rupi, echa jei reta oimeta tembiu ñana rupigua, jaema che akau, asaguipo, mbaetima chekuña mbae oechaka vaerä, jaema a asaguipo reve, aramoiño juvarupi a yave, jase cherimba reta, koyepe mboire oñaro ñoguinoi reta cherɨmba reta, che a avae yave, aechai mboi oï tape ipiraipe, oporise chere teï, jaema cherimba cherepi jare mati oeiki omombo, jokope aikuaä mbae ayapo vaerä, erei jokope mboi oyemboarasi oï cheve, cherimbaä yave ipuere oimetako mbae oasa teɨ, ereï cherimba reta opa oyuka cheguɨ, jokope cheamondo jare akɨye opa oyuka cherɨmba reta chegui jokope apoko apirö aya cherimba retare.

Tüpa mbaeti ipiakatu chere jae, echa che jaevae aipota ayapo aiko ramo, asaguiporeve jae, ata aramoete aguata, jaeramo oyechaka cheve iya reta jare cheamondo yajata yaguata yave mbaetiko yemboyaru, yamboetetako ñanapo reta.

62

Anexo Informantes claves del proceso de investigación

ENTREVISTADOS

Enrique Camargo

Antonio Mendez

Bonifacio Rivera

Cornelio Farillo

63

Referencias bibliográficas

ACLO (1970). Sondeo Socio–Cultural y Socio–económico de dos comunidades de la provincia Cordillera de Santa Cruz de la Sierra: Charagua y Yapiroa. ACLO.

AGUIRRE ACHÁ, José (1933). La antigua provincia de Chiquitos, limítrofe de la Provincia Del Paraguay. Anotaciones Para la defensa de los derechos de Bolivia sobre el Chaco Boreal. La Paz, Imp.

ALBÓ, Xavier (1986). Mburivixa: el concepto actual de autoridad chiriguana. En Encuentro de estudios Bolivianos.

ALEM ROJO, Roberto (2009). Tentayape: Patrimonio de vida. A heritage of life. Libro fotográfico y documental, S. I., edición del autor.

ÁLVAREZ, Nataniel (2002). Nuestro derecho a la tierra Pananti y su Historia. Fundación Tierra, La Paz-Santa Cruz.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

64

64

APCOB (1983). Aracaecae eyuru wa reta regua. Historieta de los Cazadores de loros, No 1. APCOB, Santa Cruz de la Sierra.

ARDUZ RUIZ, Marcelo (1996). Difusión de la Virgen de Copacabana entre los chiriguanos. Presencia Literaria, (LA Paz), domingo 2 de Junio p 15.

ARTEAGA, Ruddy (2005). Huacareta: Tierra, territorio y libertad. Fundación Tierra, La Paz-Santa Cruz.

AYMA, Carmen Rosa (2008). Hacia el Ivi maraëi. Formación para la gestión pública intercultural. Programa de Apoyo a la Gestión Pública Descentralizada y Lucha contra la Pobreza (PADEP).

AYALA QUEIROLO, Víctor (1978). Los chiriguanos y la preparación y entrenamiento para la guerra del Ava. Historia Paraguaya. Asunción.

BUSSE, Diethelm (2008). Educación escolar con identidad cultural de los guaraníes en Bolivia. APCOB, Santa Cruz.

BOSSERT, Federico, COMBES, Isabelle y VILLAR Diego (2008). La Guerra del Chaco entre los chané e izoceños del Chaco occidental. En: Mala Guerra.

Los indígenas en la Guerra del Chaco (1932-1935); Colibris-Museo del barro Servilibro, París-Asunción.

BOURDY, G. (2002). Plantas del Chaco II. Usos tradicionales izoseño-guaraní. Fundación Kaa Iya, Santa Cruz.

BURTON RODRÍGUEZ, Guillermo (1980). Buscando las huellas

Yande arakae ndaye reta

65

65

del guaraní unificado. Boletín del campesino indígena del oriente boliviano (CIPCA) Santa Cruz.

CABRERA, Hernán (1985). Los chiriguanos, la lucha por la subsistencia. Mallku, I, Cochabamba.

CALLER, José María (2000). Diversidad en los guaraníes del Chaco Boliviano. En: Textos Antropológicos; La Paz-Bolivia.

CALZAVARINI, Lorenzo (1980). Nación chiriguana. Grandeza y ocaso. Los Amigos del Libro. Cochabamba.

CAUREY, Elías (2010). Educación intercultural bilingüe en el pueblo guaraní: una aproximación socio-antropológica al proceso. En: Situación actual de la educación intercultural bilingüe en la región guaraní: Luces y sombras a dos décadas (Elías Caurey, Comp.), CNC-CEPOG, La Paz.

-(2013). El idioma guaraní en el ciberespacio como elemento fáctico de construcción de etnicidad. En: Revista Lingüística Boliviana Nº 4. Universidad Pública de El Alto, Carrera de Lingüística e Idioma-Instituto de Investigaciones Lingüísticas y Posgrado. El Alto.

CHASE SARDI, Miguel. 1972 La situación actual de los indígenas del Paraguay. En: Suplemento Antropológico, Asunción del Paraguay.

COMBÉS, Isabelle (Coord) (1999). Arakae: historia de las comunidades izoceñas. Santa Cruz de la Sierra, CABI-WCS Bolivia-Proyecto Kaa Iya.

COMITÉ HABLE GUARANÍ (1996). Ñaneñe-Riru. Diccionario guaraní-castellano, castellano-guaraní. Segunda edición; Charagua-Bolivia.

Yand

e ar

akae

nda

ye r

eta

66

66

Yande arakae ndaye reta

67

67

69

Los saberes y conocimientos expuestos en el presente material son patrimonio de la

Nación Guaraní del Estado Plurinacional de Bolivia