· Web viewStrategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od 2014. do 2020. godine...
Transcript of · Web viewStrategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od 2014. do 2020. godine...
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Temeljem članka 19. točke 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09., 13/09., 9/13. i 11/13.-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2014., donijelo je
Z A K L J U Č A K
o donošenju Strategije kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014.-2020.
I.
Gradsko vijeće Grada Osijeka donosi Strategiju kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014.-2020.
Strategija iz točke I. prilaže se ovom zaključku.
II.
Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.
Klasa: 610-01/14-01/13Urbroj: 2158/01-01-14-25Osijek, 29. rujna 2014.
Predsjednik Gradskoga vijeća
Anto Đapić, dipl.iur., v.r.
Za točnost otpravkaTajnik Grada
Jadranka Nikolov
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Temeljem članka 19. točke 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09., 13/09., 9/13. i 11/13.-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2014., donijelo je
STRATEGIJU KULTURNOG RAZVITKA
GRADA OSIJEKA
2014.–2020.
2
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Sadržaj
1. Uvod...............................................................................................................................................51.1. Razlozi izrade Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka.................................................51.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka Osijeka......................................................................61.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT ) – trenutno stanje............................................................81.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka................................................................10
1.4.1. Zakonski okvir.......................................................................................................101.4.2. Financijski okvir...................................................................................................11
1.5. Metodološko objašnjenje...................................................................................................20
2. Vizija ............................................................................................................................................21
3. Misija............................................................................................................................................22
4. Temeljne vrijednosti i načela........................................................................................................234.1. Temeljne vrijednosti osječke kulture.................................................................................234.2. Temeljna načela kulturne politike Grada Osijeka..............................................................24
5. Opći strateški ciljevi.....................................................................................................................275.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka.....................................................275.2. Usklađenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima
i dokumentima statističke regije, Republike Hrvatske i Europske unije...........................28
6. Prioriteti .......................................................................................................................................316.1. Osnivanje upravnog odjela za kulturu ...............................................................................316.2. Otvaranje Područnog odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Novi grad ..........................316.3. Razvijanje brendova grada (kulturno brendiranje) ............................................................32
6.3.1. Osijek – grad nobelovaca i značajnih znanstvenika..............................................326.3.2. Osijek – grad značajnih umjetnika europskih i svjetskih dosega..........................336.3.3. 2014. – godina Knifera: meandrirati grad.............................................................34
6.4. Obnova i revitalizacija objekata barokne Tvrđe u javnom vlasništvu...............................346.4.1. Revizija, izmjena i dopuna postojećeg Plana obnove i revitalizacije
Tvrđe.....................................................................................................................366.4.2. Obnova dijela osječke Tvrđe i razvoj kapaciteta osječke Tvrđe za
kulturni turizam – VIII. bastion osječke Tvrđe ....................................................376.4.3. Kronenwerk osječke Tvrđe i zgrada Barutane .....................................................376.4.4. Uređenje Novog franjevačkog samostana u Bosendorferovoj ulici 2
za tehnički i prirodoslovni odjela Muzeja Slavonije.............................................386.4.5. Preseljenje Muzeja Slavonije i proširenje muzejske zbirke
(zgrada nekadašnje oružarnice, Fakultetska 4)......................................................386.4.6. Obnova i adaptacija odjela za komunikaciju s građanstvom
Državnog Arhiva u Osijeku (zgrada nekadašnje Konjičke vojarne u Firingerovoj 3)....................................................................................................38
6.4.7. Izrada prijavnice za kandidiranje Tvrđe za uvršenje na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine...............................................................................39
6.5. Obnova secesijskih pročelja i predvrtova u Osijeku..........................................................396.6. Multifunkcionalni kulturni centar Eurodom .....................................................................406.7. Osnivanje kulturno-informativnog centra .........................................................................406.8. Revitalizacija kulturno-povijesno vrijednih kinematografskih objekata...........................416.9. Osnivanje rezidencijalnog umjetničkog programa.............................................................416.10. Novi umjetnički društveni centar i umjetnički inkubator...................................................426.11. Decentralizacija umjetnosti putem umjetničkih radionica u gradskim
četvrtima i mjesnim odborima...........................................................................................42
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6.12. Suvremena arhitektura i urbanizam....................................................................................437. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima ...................................................................44
7.1. Kulturna baština ................................................................................................................447.1.1. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku..........................................447.1.2. Nepokretna kulturna dobra....................................................................................47
7.1.2.1. Agencija za obnovu osječke Tvrđe........................................................477.1.2.2. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost..............................................50
7.1.3. Nematerijalna kulturna baština .............................................................................517.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i očuvanje nematerijalne
kulturne baštine i pokretnih kulturnih dobara........................................517.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Osijek 1862........... 517.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Željezničar.............537.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku...................................537.1.3.1.4. Šokačka grana......................................................................557.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić......................567.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek...................................................567.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije......................................577.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetnička društva tradicijskog
usmjerenja...........................................................................57 7.1.4. Pokretna kulturna baština − muzejska djelatnost..................................................58
7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek..........................................................................587.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku.....................................................59
7.1.5. Pokretna kulturna baština − galerijska djelatnost..................................................627.1.5.1. Gradske galerije Osijek..........................................................................62
7.1.6. Pokretna kulturna baština − knjižnična djelatnost.................................................647.1.6.1. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek..................................................647.1.6.2. Postupak razdvajanja sveučilišne od gradske funkcije
knjižnice.................................................................................................657.1.7. Pokretna kulturna baština − arhivska djelatnost....................................................66
7.1.7.1. Državni arhiv Osijek..............................................................................667.2. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo...................................................................................67
7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva.........................677.2.1.1. Kazališna scena: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku,
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Barutana...................677.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku...................................................697.2.1.3. Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.....................................707.2.1.4. Umjetnička akademija u Osijeku...........................................................727.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku................................................................................................787.2.1.6. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek.....................................797.2.1.7. Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku..............................................81
7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo..........................................................................837.2.2.1. Dramska umjetnost, ples i pokret..........................................................83
7.2.2.1.1. Umjetnička organizacija Teatar 054....................................837.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana ..................................................847.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Dječjeg kazališta Branka
Mihaljevića u Osijeku..........................................................857.2.2.1.4. Udruge koje njeguju suvremeni ples...................................86
7.2.2.2. Glazbena djelatnost................................................................................877.2.2.2.1. Hrvatsko pjevačko društvo Lip............................................887.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih Polifonija Osijek......................907.2.2.2.3. Glazbena mladež u Osijeku.................................................917.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture
i glazbe.................................................................................92
2
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.2.2.2.5. Kulturno-umjetnička udruga Art klub Osijek, Big band............................................................93
7.2.2.2.6. Pjevačko društvo svetog Josipa Osijek................................937.2.2.2.7. Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo „Zrinski”..937.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel........................................................937.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu.................947.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis.....................94
7.2.2.3. Knjižna i nakladnička djelatnost............................................................957.2.2.3.1. Matica hrvatska Ogranak Osijek..........................................957.2.2.3.2. Društvo hrvatskih književnika, ogranak Osijek...................96
7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izložbena djelatnost.............................................967.2.2.4.1. HDLU Osijek.......................................................................967.2.2.4.2. Umjetnička organizacija Popup...........................................987.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu
Slama...................................................................................997.2.2.4.4. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera
Likar.....................................................................................997.2.2.4.5. Društvo arhitekata grada Osijeka.......................................100
7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost 7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d...................................................1017.2.2.5.2. Fotoklub Osijek..................................................................1027.2.2.5.3. Videoklub Mursa...............................................................1037.2.2.5.4. Udruga Novi film................................................................103
7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura...............................................1047.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova Stripos......................................1047.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača
100lica...............................................................................1057.2.2.6.3. Udruga M-art ....................................................................105
7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina...............................................................106 7.2.2.7.1. Mađarsko kulturno društvo Népkör...................................1067.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta....................................1087.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo Sveti Sava Tenja.........................1087.2.2.7.4. Matica slovačka Osijek......................................................1087.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci
Osijek.................................................................................1097.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u
Osijeku...............................................................................1097.2.2.7.7. Njemačka narodnosna zajednica Hrvatske –
Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj............................................................................110
7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek...................................1127.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji.................................1137.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osječko-baranjske županije..............1137.2.2.7.11. Židovska općina.................................................................1147.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na području grada Osijeka......................................................115
7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u područjukulture..................................................................................................1197.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima Breza.........................................1197.2.2.8.2. Francuska alijansa Osijek..................................................1217.2.2.8.3. Udruga Pannonian.............................................................1227.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj Slap.........................................1237.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.............................1237.2.2.8.6. Zeleni Osijek......................................................................1247.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno poučavanje.............................125
3
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek..................................................1257.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris.........................................................1267.2.2.8.10. Teatar To Go......................................................................1277.2.2.8.11. Uljudbena udruga Žuri polako...........................................1277.2.2.8.12. Udruga turističkih vodiča Osijeka.....................................1287.2.2.8.13. Osječka Scenska Asocijacija (OSA)..................................129
7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku..............................................................1317.2.3.1. Osječko ljeto kulture............................................................................1317.2.3.2. Krležini dani........................................................................................1327.2.3.3. SLUK....................................................................................................1327.2.3.4. EPTA...................................................................................................1327.2.3.5. Koncertni ciklus – Osječka muzejska glazbena srijeda.......................1337.2.3.6. Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe..............................1337.2.3.7. Memorijal Franjo Krežma...................................................................1337.2.3.8. Memorijal Darko Lukić......................................................................1347.2.3.9. Jazz Spring Festival.............................................................................1347.2.3.10. Međunarodni jazz & blues festival Osijek...........................................1347.2.3.11. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz.............................1347.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetničke akademije u Osijeku od
značaja za grad Osijek.........................................................................1357.2.3.13. Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku.........................1367.2.3.14. Slavonski biennale...............................................................................1367.2.3.15. Dani grafike.........................................................................................1377.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića − Triennale medaljerstva i male
plastike.................................................................................................1377.2.3.17. Dani Matice hrvatske...........................................................................1377.2.3.18. Međunarodna grafička radionica – HDLU Osijek.............................1387.2.3.19. Zemlja bez granica...............................................................................1387.2.3.20. Landart festival Slama.........................................................................1407.2.3.21. Međunarodni salon digitalne fotografije Osijek.................................1407.2.3.22. Ostale manifestacije od značaja za promidžbu grada..........................140
7.3. Međunarodna kulturna suradnja.......................................................................................1427.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020.....................................................1457.3.2. Korištenje fondova Europske unije.....................................................................147
7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi............................................................1487.3.2.2. Programi Europske unije: Kreativna Europa 2014. − 2020.,
Europa za građane i Erasmus +..........................................................1497.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u
okviru programa EU ..........................................................................151 7.4. Međusektorska suradnja ..................................................................................................152
8. Akcijski plan.................................................................................................................................154
9. Provedba strategije i praćenje provedbe.......................................................................................163
4
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1. Uvod
1.1. Razlozi izrade strategije kulturnog razvitka grada Osijeka
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od 2014. do 2020. godine
razrađena je s nakanom da služi kao temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za
sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike u navedenom vremenskom razdoblju, s općim
ciljem akumulirajućega kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji.
Opći ciljevi i smjernice te obzor kojem se stremi kroz projekciju ove strategije formulirani
su u obliku vizije, tj. zamišljenoga, i u obliku misije, tj. obvezujućega prema Osijeku, s obzirom
na povijest, baštinu, kulturno-društvenu ulogu, regionalnu pozicioniranost, htijenja građanstva i
infrastrukturnih kapaciteta u širokome rasponu od kreativnih žarišta do trenutačno mrtvih
kapitala.
Do koncipiranja ove strategije Osijek je uspio, unatoč društveno-političkim i poratno-
gospodarskim okolnostima u turbulentnome razdoblju tranzicije, realizirati niz kapitalnih
kulturnih projekata, kako infrastrukturnih (djelomična revitalizacija Tvrđe, nove kulturne
institucije) tako i manifestacijskih (ponajprije Osječko ljeto kulture kao kruna kulturnoga
stvaralaštva na ovome prostoru). Postojeća kulturna energija grada Strategijom bi se pak
sinkronizirala i usmjerila prema jasno postavljenim kulturnim vrijednostima i standardima. S
druge strane, ravnanjem po Strategiji izbjegla bi se stihija ad hoc osmišljavanja kulturne sfere
grada kao što je Osijek te sporadične i partikularne kulturne politike.
Temeljena na svijesti o baštinskim vrijednostima i kulturnome identitetu kroz dugu
povijest Osijeka, Strategija se inspirira naslijeđenim lokalnim vrijednostima, integriranim
tradicijama i obogaćujućim koloritima europskih kultura, ali i perspektivama kulturne klime 21.
stoljeća, želeći se prepoznatljivo pozicionirati na kulturnoj mapi Europe, kako svojom
kreativnom energijom tako i svojim dijelom u mozaiku kulturne raznovrsnosti i lokalne
osobnosti. U duhu 21. stoljeća čije je načelo funkcioniranja gotovo svakoga aspekta umreženost,
grad na Dravi predstavlja se kroz ovu kulturnu strategiju u smislu raskrižja kreativnosti. S
obzirom na smještenost grada u regionalnome okruženju različitih kultura, tradicija,
vjeroispovijesti i inih dioba proizvedenih poviješću koje bismo prevladavali kulturom, Osijek se
5
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
opredjeljuje se za tu ulogu u vidu ključnog čimbenika kulturnoga razvoja u regiji, kao i u
srednjoeuropskom, panonskom, podunavskom i balkanskom kulturnom krugu.
Stoga naslovna fokusiranost ove strategije na grad Osijek ne predstavlja i ne cilja na
uskogrudni kulturni centralizam, nego na Osijek kao logističku i infrastrukturnu bazu za
prenošenje i širenje kultura, kulturnih sadržaja i kulturnih vrijednosti. Drugim riječima, intenzitet
provedbe Strategije i sinergijski učinci realiziranih ideja trebali bi, ne samo reafirmirati kulturu
kao nezaobilazan, atraktivan, oplemenjujući i emancipirajući sadržaj građanske svakodnevice,
već i učiniti Osijek disperzirajućim žarištem kulture što šireg radijusa.
Ovu Strategiju izradili su u koordinaciji: Umjetnička akademija u Osijeku, Upravni odjel
za društvene djelatnosti i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje na temelju prijedloga
i glavnih smjernica razvoja stručnog tima Umjetničke akademije te strateških planova ustanova i
udruga u kulturi s područja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrđena je konačna verzija
Strategije koja je proslijeđena Gradskome vijeću Grada Osijeka na usvajanje.
1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka Osijeka
Osijek je grad vrlo bogate kulturne baštine, a trenutno i vrlo razvijene kulturne scene.
Arheološki nalazi upućuju da tragovi prvog naseljavanja na prostoru Osijeka postoje još od
mlađeg kamenog doba (5. ili 6. st. prije Krista), a potom da je Osijek/Mursa postalo keltsko i
rimsko uporište.
Vrlo je malo zapisa preostalo o Osijeku iz srednjovjekovnog i turskog doba pa je stoga tek
od 18. stoljeća moguće pratiti kulturni život grada. Tada se otvara latinska gimnazija, a potom i
franjevačka filozofska i teološka škola. One postaju središta kulturnoga života u kojima se
razvijaju književnost i drugi oblici duhovnog stvaralaštva.
Vrlo značajan događaj je i otvaranje prve tiskare otvorene 1735. godine. U drugoj
polovici 19. stoljeća otvaraju se i gimnazije, učiteljska škola te trgovačka akademija što je
potaklo razvoj kulturnog života u gradu. U školama su prikazivane kazališne igre i izvođene
pjesme. Na trgovima i u gostionicama nastupale su putujuće kazališne i glazbene družine. Glazba
se njegovala u samostanima i crkvama te u domovima vojnih i građanskih uglednika pa je Osijek
tada bio vrlo poznato i priznato središte glazbene kulture. Iz Osijeka su ponikli značajni hrvatski
glazbenici: Franjo Krežma, Pajo Kolarić, Franjo Kuhač i Lujo Svećenski. Isto tako, brojna
6
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
značajna kulturno-umjetnička društva započela su svoju djelatnost sredinom 19. stoljeća, a većina
ih postoji i danas (npr. HKUD Osijek 1862, HPD Lipa – 1876., HOPGD Zrinski, STD Pajo
Kolarić i HKUD Željezničar). Ona su tijekom dugog niza godina snažno razvila svoju djelatnost i
tako oblikovale kulturno-umjetnički život grada.
Muzej Slavonije najstarija je ustanova u kulturi, osnovana 1877., a iz njega je 1954.
izrasla i druga muzejska ustanova − Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku koja čuva vrijednu
zbirku slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Likovna umjetnost u Osijeku od 19. stoljeća ima
neprekidno dugu i izuzetno bogatu tradiciju. Niz je osječkih likovnih umjetnika iz 19. i 20.
stoljeća vrlo poznatih i u europskim razmjerima: Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf
Waldinger, Bela Čikoš Sesija, Ivan Rein, Julije Knifer, Oskar Nemon, Josip Alebić, Vladimir
Džanko i drugi.
Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva
kazališna zgrada, današnje Hrvatsko narodno kazalište, sagrađena je 1866. godine. Hrvatsko
narodno kazalište u Osijeku osnovano je 1907. kao drugo nacionalno kazalište u Hrvatskoj
(nakon zagrebačkog), a danas je najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu
od 1950. djeluje još jedna značajna kazališna ustanova, danas pod imenom Dječje kazalište
Branka Mihaljevića u Osijeku.
Ostale ustanove i udruge u kulturi osnovane su u 20. stoljeću (arhiv, galerije, Dječje
kazalište, Gradska i sveučilišna knjižnica i dr.) i također predstavljaju izuzetno značajne kulturne
čimbenike. Jedna od tih vrlo značajnih ustanova u kulturi, Državni arhiv u Osijeku, pohranjuje i
čuva izuzetno važne dokumente osječke i slavonske povijesti. U pripremi je i projekt preuređenja
i obnove bivše vojarne (Kamila Firingera 3, Tvrđa) u prostor Državnog arhiva namijenjen
skladištenju arhivske građe, ali i komunikaciji s građanstvom.
Novije galerije izlažu većinom suvremenu umjetnost, poput Gradskih galerija Osijek −
galerije Waldinger, HDLU Osijek − galerija Kazamat te izložbeni prostori projekta POPUP pod
vodstvom mladih akademskih likovnjaka (napušteni poslovni prostori u središtu grada u
vlasništvu Grada Osijeka).
U gradu su dugi niz godina djelovala dva kina: Kino Urania u povijesnoj secesijskoj
zgradi izgrađenoj 1912. i Kino Europa. 2011. i 2012. oba su kina bila prisiljena zatvoriti svoja
vrata pod pritiskom tržišno snažnijih globalnih kinematografskih i distributerskih tvrtki koje u
7
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Osijek stižu istovremeno s otvaranjem velikih trgovačkih centara. Međutim, kino Urania kroz
projekt digitalizacije Ministarstva kulture ponovno otvara svoja vrata u listopadu 2013.
1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT) – trenutno stanje kulture u gradu Osijeku
Snage Slabosti
Razvijena infrastruktura i razvijene kulturne
ustanove: muzeji, kazališta, galerije, knjižnice..
Postojanje visokoškolskih institucija u području
kulture: Umjetnička akademija, novi studiji
(kulturologija, u perspektivi i arhitektura), srednje
škole (primijenjena, glazbena škola).
Visok stupanj stručnosti pojedinaca zaposlenih u
institucijama kulture
Bogata kultura: arheološka, povijesna, prirodna i
umjetnička baština pogodna za razvoj kulturnog
turizma
Odgovarajući interes medija i medijsko praćenje
rada institucija kulture i manifestacija u kulturi
Aktivan rad na prezentaciji kulture i tradicije kraja
preko brojnih manifestacija
Grad i Županija sudjeluju u sufinanciranju javnih
potreba u kulturi
Razvijen kulturno-umjetnički amaterizam
Značajan broj regionalno i međunarodno poznatih
manifestacija i memorijala
Kino-kultura i postojanje kina
Nepostojanje strateških dokumenata
Nedovoljna iskorištenost kulturnih institucija
u edukaciji djece i mladih u cilju podizanja
kulturne svijesti
Nedovoljno poznavanje kulturne baštine i
neadekvatna zaštita kulturne baštine
Nedovoljna integriranost kulturnih dobara u
svakodnevni život
Nedovoljna turistička valorizacija
Neadekvatna i nedostatna promidžba
postojećih kulturnih kapaciteta
Nedostatan kadar koji se bavi komunikacijom
i marketingom
Nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti na
razini institucija, a posebice udruga
Dio infrastrukture nedostaj (npr. koncertna
dvorana i slikarski ateljei)
Nedovoljna uključenost lokalne uprave u
programe zaštite kulturno-spomeničke baštine
Slabo razvijena alternativna scena
8
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Prilike Prijetnje
Povezivanje kulture i turizma
Umreženost kult. institucija u nacionalne i
međunarodne mreže
Mogućnost financiranja projekata u kulturi iz EU
fondova
Povezivanje s drugim regijama i državama na bazi
kulture
Zaštita i valorizacija spomeničke, industrijske i
obrtničke te multietničke baštine
Snažnija međusektorska suradnja
Brendiranje
Uvođenje novih tehnologija u zaštitu, valorizaciju,
integraciju i promociju kulturnih dobara
Dovršetak Kulturnog središta Eurodom
Razvoj alternativne scene i kreativnih industrija
Prva kriza gospodarstva uvjetuje manje
novaca u kulturi
Visoka ovisnost o proračunu
Daljnje propadanje kulturnih spomenika zbog
utjecaja čovjeka i prirode
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
ugrožavaju dobro gospodarenje kulturnim
dobrima
Nedovoljnim ulaganjem u kulturne udruge i
manifestacije može doći do gubitka kulturne
baštine i nedovoljne valorizacije turističkog
proizvoda vezanog uz kulturu
Neodrživost kulturnih vrijednih sadržaja i
projekata vrijednih za lokalnu zajednicu
(primjer Tvrdja/UNESCO; kinematografi)
Odljev stručnih kadrova
Daljnji pad broja stanovnika
Društvena apatija (kao rezultat stanja u
gospodarstvu, usporenog općeg razvitka i
niske razine uključenosti stanovništva)
9
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka
Grad Osijek kroz svoj Upravni odjel za društvene djelatnosti i Odsjek za kulturu ima
nesporno najvažniju ulogu u upravljanju kulturnim razvitkom, a ona se temelji na potrebi
usklađivanja interesa svih sudionika kulturnog i umjetničkog života na području grada.
Međutim, zbog visoke razine centralizacije države, Grad Osijek nema potpunu slobodu
kreiranja kulturne politike Grada, nego je pri tome ograničen velikim brojem zakona i ostalih
propisa koje donose Sabor Republike Hrvatske (zakoni) ili Ministarstvo kulture (pravilnici).
1.4.1. Zakonski okvir
Zakoni:
Međunarodni pravni propisi
− Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike
Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (2007. − 2013.) (NN-MU
7/07)
− Europska kulturna konvencija (NN-MU 1/99)
− Konvencija o osnivanju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (NN-
MU 1/99)
− Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (NN-MU 12/93)
− Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (NN-MU,
br. 5/06, 5/07).
Odlučivanje u kulturi
− Zakon o kulturnim vijećima (NN 48/04, NN 44/09, NN 68/13 ).
Ustanove u kulturi
− Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 − Ispravak i NN 35/08)
− Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)
− Zakon o kazalištima (NN 71/06, NN 121/13)
10
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
− Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09)
− Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09)
− Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN
43/96, NN 44/96 − Ispravak).
Zaštita i očuvanje kulturnih dobara
− Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.− Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 − Ispravak, NN
87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, 157/13).
Financiranje kulture
− Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 , NN 27/93, NN 38/09)
− Zakon o Zakladi Kultura nova (NN 90/11).
Pravilnici
− Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 69/12, 44/13, 91/13).
Propisi Grada Osijeka koji uređuju područje kulture:
− Program javnih potreba u kulturi Grada Osijeka (za svaku kalendarsku godinu)
− Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br.
16/13.)
− Plan raspodjele sredstava spomeničke rente (za svaku kalendarsku godinu).
1.4.2. Financijski okvir
Trenutno stanje financiranja kulture iz Proračuna Grada Osijeka razvidno je iz sljedećih
podataka:
a) raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim) korisnicima
b) raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi
c) raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima
d) udio proračuna za kulturu u ukupnom proračunu Grada Osijeka (razdoblje 2011. – 2014.)
11
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
e) spomenička renta.
a) raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim)
korisnicima − Proračun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka
Raspodjela financijskih sredstava u 2013. godini:
Ustanove*,
redovna djelatnost
Ostali korisnici
(udruge, neovisna
scena)
Iznos 18.155.268,72kn 2.087.748,74kn
Ukupna sredstva
namijenjena kulturi 20.243.017,46kn
Udio 89,7 % 10,3 %
Grafikon 1. Prikaz raspodijeljenih sredstava između gradskih ustanova i ostalih korisnika
u kulturi
12
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Raspodjela financijskih sredstava u 2014. godini:
Ustanove* redovna djelatnost
Ostali korisnici (udruge, neovisna
scena)
Iznos 18.278.800,00kn 2.684.000,00knUkupna sredstva namijenjena kulturi 20.962.800,00kn
Udio 87,2 % 12,8 %
Grafikon 2: Prikaz raspodijeljenih sredstava između gradskih ustanova i ostalih korisnika
u kulturi
Ustanove* redovna dje-latnost ; Se-
ries1; 18263800;
87%
Ostali korisnici (udruge, neo-visna scena);
Series1; 2706000; 13%
Ustanove* redovna dje-latnost Ostali korisnici (udruge, neovisna scena)
Ukupna sredstva namijenjena kulturi:
20.962.800,00kn
* Ovdje su prikazana i financijska sredstva u iznosu od 2.507.000,00kn koje Grad Osijek
godišnje izdvaja za Program knjižnične djelatnosti gradskog karaktera (za plaće i materijalne
troškove djelatnika) Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek čiji je osnivač Sveučilište J. J.
Strossmayera u Osijeku. Grad Osijek vlasnik je ili zakupnik objekata i prostora 5 područnih
odjela knjižnice, a i po Zakonu o knjižnicama Grad je dužan osigurati djelatnost narodne
knjižnice.
13
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
b) raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi − Proračun Programa javnih
potreba u kulturi Grada Osijeka
Raspodjela financijskih sredstava u proračunskoj 2013. godini:
Red.
br.Ustanove Iznos %
1. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 11.985.472,50kn 66 %
2.
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u
Osijeku3.239.300,00kn 18 %
3. Gradske galerije Osijek 430.496,22kn 2 %
4. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2.500.000,00kn 14 %
UKUPNO: 18.155.268,72kn 100 %
Grafikon 3: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proračun Programa
javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2013. godinu)
14
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Raspodjela financijskih sredstava prema planiranim sredstvima u proračunskoj 2014. god.:
Red. br. Ustanove Iznos %
1.Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 12.087.000,00kn 66%
2.Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku 3.254.300,00kn 18 %
3.Gradske galerije Osijek 430.500,00kn 2 %
4.Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2.507.000,00kn 14 %
UKUPNO: 18.278.800,00kn 100 %
Grafikon 4: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proračun Programa
javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2014. godinu)
Hrvatsko narodno kazal-ište u Osijeku; Series1;
0.661257850624768; 66%
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku;
Series1; 0.178036851434449; 18%
Gradske galerije Osijek; Series1;
0.0235518743024706; 2%
Gradska i sveučilišna kn-jižnica Osijek ; Series1;
0.137153423638313; 14%
Hrvatsko narodno kazalište u OsijekuDječje kazalište Branka Mihal-jevića u OsijekuGradske galerije OsijekGradska i sveučilišna knjižnica Osijek
15
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
c) raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima
Raspodjela financijskih sredstava u proračunskoj 2013. godini (Proračun Grada Osijeka
namijenjen kulturi): Red.
br.Djelatnost Iznos %
1. Programi od posebnog značenja za Grad Osijek 798.186,04kn 38 %
2. Zaštita i očuvanje kulturne baštine 213.562,50kn 10 %
3. Muzejska i galerijska djelatnost 84.500,00kn 4 %
4. Likovna djelatnost 91.000,00kn 4 %
5. Knjižna i nakladnička djelatnost 247.000,20kn 12 %
6. Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost 536.500,00kn 26 %
7. Filmska djelatnost 47.500,00kn 2 %
8. Kultura mladih i novomedijska kultura 69.500,00kn 3 %
UKUPNO: 2.087.748,74kn 100 %
Grafikon 5: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima
Pro-grami
od poseb
nog značenja za Grad
Osijek; Se-
ries1; 0.382319014116613; 38%
Zaštita i oču-vanje kul-
turne baš-tine; Se-
ries1; 0.102293200282329; 10%
Muze-jska i galeri-jska dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.0404742191342431; 4%
Likovna dje-
lat-nost;
Se-ries1;
0.043587620606108; 4%
Kn-jižna i nakladnička dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.118309351727833; 12%
Glazbena i
glazbeno-
scen-ska dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.256975367639307; 26%
Film-ska dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.0227517799867047; 2%
Kul-tura
mladih i
novomedi-jska kul-
tura; Se-
ries1; 0.0332894465068627; 3%
Programi od posebnog značenja za Grad Osijek
Zaštita i očuvanje kulturne baštine
Muzejska i galerijska dje-latnost
Likovna djelatnost
Knjižna i nakladnička dje-latnost
Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost
Filmska djelatnost
Kultura mladih i novomedi-jska kultura
16
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Raspodjela financijskih sredstava prema planiranim sredstvima u proračunskoj 2014.
godini (Proračun Odsjeka za kulturu i Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo,
komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu ):
Red. br. Djelatnost Iznos %
1.Programi od posebnog značenja za Grad Osijek 1.463.500,00kn 40 %
2.Zaštita i očuvanje kulturne baštine 140.000,00kn 4 %
3.Muzejska i galerijska djelatnost 80.000,00kn 2 %
4.Likovna djelatnost 83.000,00kn 2%
5.Knjižna i nakladnička djelatnost 225.000,00kn 6 %
6.Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost 559.500,00kn 15 %
7.Filmska djelatnost 66.500,00kn 2 %
8.Kultura mladih i novomedijska kultura 66.500,00kn 2 %
10.Kulturni centar Eurodom 1.000.000,00kn 27 %
UKUPNO: 3.684.000,00kn 100 %
Grafikon 6: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima
Pro-grami
od posebnog značenja za Grad Osi-jek; Se-
ries1; 0.398003237992445; 40%
Zaštita i očuvanje kulturne baštine; Series1;
0.0377765785213168; 4%
Muzejska i galerijska dje-latnost; Series1;
0.0215866162978953; 2%
Likovna djelatnost; Se-ries1;
0.0223961144090664; 2%
Knjižna i nakladnička dje-latnost; Series1;
0.0607123583378306; 6%
Glazbena i glazbeno-scen-ska dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.151915812196438; 15%
Film-ska dje-lat-
nost; Se-
ries1; 0.0188882892606584; 2%
Kul-tura
mladih i
novomedi-jska kul-
tura; Se-
ries1; 0.0188882892606584; 2%
Kul-turni cen-tar Eu-
rodom; Se-
ries1; 0.269832703723691; 27%
Programi od posebnog značenja za Grad OsijekZaštita i očuvanje kulturne baštineMuzejska i galerijska dje-latnostLikovna djelatnostKnjižna i nakladnička dje-latnostGlazbena i glazbeno-scenska djelatnostFilmska djelatnostKultura mladih i novomedijska kulturaKulturni centar Eurodom
17
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
d) udio proračuna Odsjeka za kulturu Grada Osijeka u ukupnom Proračunu Grada
Osijeka za razdoblje 2011. − 2014.:
Godina 2011. 2012. 2013. 2014.
Proračun Grada 388.466.117,23kn 405.061.674,84kn 433.868.340,00kn 451.975.000,00kn
Proračun Odsjeka za kulturu 20.455.234,08kn 20.662.846,49kn 20.243.017,46kn 20.962.800,00kn
Udio 5,27 % 5,10 % 4,67 % 4,63 %
*2014. godina prikazana je na osnovu planiranih financijskih sredstava u Proračunu Grada
Osijeka.
Grafikon 7: Prikaz udjela proračuna Odsjeka za kulturu u ukupnom proračunu Grada
Osijeka u razdoblju 2011. − 2014.
2011.; Proračun Grada
; kn388,466,117.23
2012.; Proračun Grada
; kn405,061,674.84
2013.; Proračun Grada
; kn433,868,340.00
2014. ; Proračun Grada
; kn451,975,000.00
2011.; Proračun Odsjeka za kulturu; kn20,455,234.08
2012.; Proračun Odsjeka za kulturu; kn20,662,846.49
2013.; Proračun Odsjeka za kulturu; kn20,243,017.46
2014. ; Proračun Odsjeka za kulturu; kn20,962,800.00
Proračun Grada Proračun Odsjeka za kul-turu
e) spomenička renta − Proračun Grada Osijeka:
18
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Spomenička renta
Godina Iznos
2013. 4.103.701,05kn
2014. 3.500.000,00kn
Iz podataka u gornjim tablicama jasno je vidljivo da gotovo 90 % (89,7 % u 2013.)
sredstava odlazi na fiksne troškove (rashodi za plaće ustanove, materijalni rashodi, programski
rashodi) ustanova kojima je osnivač Grad Osijek (HNK, Dječje kazalište i Gradske galerije) ili
prema kojima ima zakonske obveze financiranja djelatnosti (GISKO). Gledajući te postotke jasno
je kako nedovoljno sredstava ostaje za poticanje i razvoj neovisne kulturne scene, za kulturni
amaterizam te za projekte udruga u kulturi. Trenutno ovakva struktura financiranja kulture
predstavlja nepremostiv problem – s jedne strane stoje zakonske obveze Grada Osijeka kao
osnivača tih ustanova, a s druge nemogućnost povišenja iznosa izdvajanja dodatnih gradskih
sredstava za potrebe kulture zbog općenito smanjenih prihoda Grada, uslijed dugotrajne
gospodarske krize i izmjena nekih zakona u svezi s prihodima lokalnih samouprava. Nedostatak
programskih sredstava pogađa u prvom redu same sudionike neovisne kulturne scene, a sve više i
same kulturne ustanove.
Imajući u vidu trenutnu financijsku situaciju, osnovni zadatak kulturne politike Grada
Osijeka jest zaustavljanje daljnjeg smanjivanja proračunskih sredstava namijenjenih kulturnim
programima i projektima jer bi to moglo dovesti do gašenja mnogih odličnih inicijativa i
dugogodišnjih tradicionalnih projekata i manifestacija, što bi vodilo postupnom urušavanju
bogatog kulturnog života u gradu i osjećaju besperspektivnosti u sektoru kulture. Takav tijek
događanja uvelike bi ugrozio i urbani identitet grada, stoga se kandidiranje za naslov Europske
prijestolnice kulture 2020. vidi kao izvanredna prigoda i poticaj za ponovno oživljavanje, kao i za
razvoj i napredak kulture u gradu Osijeku i široj regiji.
1.5. Metodološko objašnjenje
19
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
U ovom dijelu pojasnit će se temeljni metodološki pojmovi Strategije kako bi se izbjegli
mogući nesporazumi.
Ciljevi: ono što se želi postići na području kulture u Osijeku kako bi se, u usporedbi s
trenutnim stanjem, ostvario napredak. Strateški ciljevi podijeljeni su na opće i specifične ciljeve.
Općim ciljevima definiraju se temeljni ciljevi kulturnog razvitka, a specifičnima posebni ciljevi
za pojedine kulturne djelatnosti.
Prioriteti: definiraju stupanj važnosti pojedinih ciljeva u odnosu na ostale ciljeve, tj.
rangiraju ciljeve po važnosti određujući koji imaju prednost pred drugima. Prioriteti se određuju
zbog bržeg ostvarivanja strateških ciljeva.
Mjere: predstavljaju aktivnosti koje će poduzimati Upravni odjel za društvene djelatnosti
(kasnije Upravni odjel za kulturu) u suradnji s drugim odjelima Gradske uprave, ustanovama i
udrugama u kulturi sa svrhom ostvarenja strateških ciljeva u razdoblju 2014. – 2020.
Pokazatelji (Indikatori) uspješnosti: su mjerljivi pokazatelji na temelju kojih se, u
redovitim vremenskim razmacima, procjenjuje stupanj uspješnosti poduzetih mjera/aktivnosti.
Pokazatelji uspješnosti nisu nužno samo kvantitativne prirode, nego moraju iskazivati i stupanj
napretka u kvaliteti određenih kulturnih projekata, programa ili manifestacija.
2. Vizija
20
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Strategija razvoja grada Osijeka ponudila je viziju grada Osijeka po kojoj je „Osijek grad
zadovoljnih ljudi u kojem je ugodno živjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima održivog
razvoja i društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveučilišno i kulturno snažno središte
Osječko-baranjske županije i istočne Hrvatske koji je integriran u suvremene europske trendove
”.
Osijek 2020. ima prepoznatljiv građanski identitet utemeljen na prožimanju vlastite
kulture i umjetničkih izričaja s drugim kulturama i umjetničkim izrazima.
Otvorenost za utjecaje drugih i drugačijih ojačala je građansku svijest o vrijednosti
vlastite baštine i tradicijske kulture. Različiti odjeci kulturnog naslijeđa u suvremenim
umjetničkim ostvarenjima tvore prepoznatljiv identitet Osijeka u nacionalnim i međunarodnim
okvirima.
Izvornost kulturne ponude utemeljena je na programima ustanova kulture i kulturno-
umjetničkih udruga građana. Izvrsnost umjetničkih ostvarenja plod je zajedničkih nastojanja
umjetnika i razvijenog poduzetništva u kulturi, inovativnog institucionalnog menadžmenta i
građana koji su bili ključni sudionici u ostvarenju svih odsječaka Strategije kulturnoga razvitka
Osijeka do 2020. godine.
Građani svih uzrasta zajednički kreiraju identitet kao umjetnici i kulturni radnici ili kao
zainteresirana publika. Poticajan i kulturno prepoznatljiv identitet otvorenog grada privukao je
umjetnike, studente, turiste i poduzetnike koji se nakon kraćih boravaka nerijetko odlučuju u
njemu i nastaniti. Osijek je siguran i udoban grad po mjeri čovjeka koji ujedno omogućava
ostvarenje različitih, pa i vrlo hrabrih umjetničkih, intelektualnih i poduzetničkih potencijala.
3. Misija
21
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Misija je osječke Gradske uprave razviti Osijek kao europsku metropolu s utjecajem na
cjelokupnu makroregiju i s kvalitetom modernog života ugrađenog u kulturu istočne (panonske)
Hrvatske. Zato je odgovornost omogućavanja kulturne širine svjetonazora, izražavanja, kreiranja
i duhovnoga oplemenjivanja svakodnevice i građana uvjetovana činjenicom značaja i potencijala
Osijeka na kulturnoj mapi u širem kontekstu, tj. kao jednoga od centara u regiji koji plodonosno
širi svoja bogatstva k manjim sredinama te ih kulturno potiče i osnažuje.
Što se kulture tiče, na Gradu Osijeku počiva odgovornost trajnoga zalaganja i
unapređivanja kulturno-umjetničke kreativnosti, ne samo zbog svojih građana kojima je kultura
podrazumijevajući dio urbanoga sadržaja i ne samo zbog nužnosti kontinuiteta u odnosu na
obvezujuće kulturno-povijesno naslijeđe.
Misija je Grada Osijeka razvijanje i provedba kulturne politike poticanja umjetnosti,
kreativnosti, inovativnosti, umjetničkog obrazovanja i osiguranja uvjeta za razvoj kreativnih
industrija i javne komunikacije. Također, zadaća je i urediti i usustaviti kulturnu baštinu te joj
osigurati održivu namjenu. Grad Osijek poticat će umrežavanje i razvoj suradničkih kulturnih
odnosa između različitih društvenih i kulturnih sudionika kako bi kultura postala značajna
razvojna snaga Osijeka.
4. Temeljne vrijednosti i načela
22
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
4.1. Temeljne vrijednosti osječke kulture
Pod temeljnim vrijednostima na kojima se zasniva i motivira daljnji kulturni razvitak
grada Osijeka i regionalne okolice podrazumijevaju se naslijeđena kulturna podloga u obliku
baštine, dosad razvijena infrastruktura za omogućavanje kulturne dinamike te kapaciteti grada
četvrtoga po veličini u Hrvatskoj. Pored toga, pod temeljnom vrijednošću u kontekstu ove
strategije podrazumijeva se i prevrednovanje kulture kao prioriteta i naglašenijeg sadržaja
suvremene urbane svakodnevice, a ne kulture kao tek formalnoga ukrasa koji bi se provizorno i
sporadično poticao radi simuliranja privida kulturnoga bogatstva i raznolikosti.
Osim što grad Osijek ima snažna institucionalna uporišta elementarnoga kulturnoga života
u svome prostoru (nacionalno kazalište, muzeji, galerije, kulturne organizacije, dugovječne
kulturne manifestacije), praznine i niše u potrebama za raznovrsnijom kulturnom ponudom
popunjava građanska samoinicijativa kroz djelovanje kulturnih udruga, nadopunjavajući one
prostore kulture koje institucije, zbog svoje programske zadanosti ili proračunske limitiranosti, ne
dotiču u servisiranju građana kulturnim sadržajima, ma koliko spretno te institucije balansirale
između programskih okvira, sredstava, nacionalno-kulturnih zadaća i zastupanja razlika.
Ta sinergija institucionalne voljnosti da učine više s manjim i građanske energije da
samoinicijativno producira kulturne sadržaje, dodatno osnažena kontinuiranom svježinom mladih
koje sveučilišna jezgra grada Osijeka koncentrira u svome prostoru kao značajno novi glas
umjetničkoga kreiranja i kao novi građanski sloj odgajanog u kulturi i kulturnim vrijednostima,
dosad je osiguravala da Osijek i u kriznim razdobljima uspijeva postići kulturnu dinamiku te
osigurava kontinuitet kulturnoga života za potrebe raznovrsnih populacija. U panorami
kulturnoga života grada Osijeka zastupljeni su i egzistiraju svi žanrovi i mediji umjetničkoga
izražavanja, prateći u stopu odjeke suvremenih gibanja na svjetskoj kulturnoj sceni.
Infrastrukturno i logistički gledano, prednost je Osijeka i njegova dimenzioniranost „po
mjeri čovjeka“ u smislu „koncentrirane raspršenosti“ kulturnih prostora koji omogućavaju laku
mobilnost publike, ekonomičnu angažiranost svih kulturnih subjekata u raznovrstan program,
komplementarno nadopunjavanje kulturnih subjekata u cjelovit gradski projekt te korištenje
svakodnevnih urbanih prostora u atraktivne kulturne pozornice, u što bi svakako trebalo
reintegrirati i bisere industrijske arhitekture i pojedine zaboravljene javne prostore kako bi se,
23
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
barem kroz umjetničku aktivnost, taj mrtvi kapital u tim prostorima počeo praktično koristiti za
društveno dobro.
Ono što je dosad postizano u kulturnome životu grada Osijeka pokazuje kako građani
imaju potrebu za još gušćim i intenzivnijim kulturnim programom u vidu učestalog
kontinuiranog trajanja, a ne kao povremenih svečanosti. Evidentna je potreba za još profiliranijim
i nijansiranijm žanrovima kulturne proizvodnje kao odlikom razvijenog i sofisticiranog društva
kojemu nisu dostatni formalni sadržaji pod etiketom kulture, već supstancijalno kvalitetni
kulturni događaji koji daju osjećaj prisutnosti u vremenu i stvaranja tog vremena, osjećaj
građanskog i intelektualnog dostojanstva te osjećaj kvalitetnijeg stupnja egzistencije u smislu
svjedočenja kreativnosti, polemike, propitivanja, traganja, aktivnoga promišljanja umjetničke
artikulacije vlastite pozicije u današnjici ili naprosto radi proživljavanja užitka kroz vrhunce
umjetničkih ostvarenja.
Prevrednovanje kulture u još važniji urbani sadržaj nego što je to dosada bio proizlazi iz
svijesti da bogat i raznovrstan kulturan život odgaja sredinu vrijednostima imanentnim kulturnim
dobrima: osjećaju tolerancije, poštivanju različitosti, čovjekoljublju, humanizmu, razvijanju
ukusa i estetskog doživljaja, hrabrosti mišljenja i odvažnosti djelovanja, spremnosti i na
„beskorisnost“, solidarnosti, njegovanju viših vrijednosti, širini svjetonazora i sl. Djelujući
takvim kulturnim vrijednostima na građane i šireći takve kulturne poruke okolini koja je
donedavno bila konfliktna, Osijek bi sustavnim strategijskim afirmiranjem takvih vrijednosti
misijski ostvario viziju bolje budućnosti i sretnije zajednice.
4.2. Temeljna načela kulturne politike Grada Osijeka
Grad Osijek osigurava potpore kvalitetnim programima kroz Program javnih potreba u
kulturi Grada Osijeka, u skladu s financijskim mogućnostima, a također i logističku i tehničku
potporu udrugama i organizacijama u kulturi s nedostatnim kadrovskim kapacitetima za
učinkovitu organizaciju projekata i programa.
Glavni kriteriji u odabiru programa i projekata koje će Grad Osijek sufinancirati su
umjetnička kvaliteta projekta/programa te kreativnost i inovativnost, stručne i umjetničke
reference provoditelja programa, kvaliteta dosadašnjeg rada, značaj projekta/programa za grad i
za predstavljanje grada u Hrvatskoj i svijetu, kao i ekonomičnost i provedivost programa.
24
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Trajno je načelo kulturne politike Grada Osijeka nastaviti omogućavati pristup kulturi
svim građanima pod jednakim uvjetima, stoga se ustraje u opredijeljenosti da većina kulturnih
događanja i nadalje ostanu besplatna za publiku (npr. događanja Osječkog ljeta kulture, trenutno
najznačajnije manifestacije u Osijeku, ali i u cijeloj istočnoj Hrvatskoj).
Upravni odjel za društvene djelatnosti uvodi i novo načelo kulturne politike Grada:
opredijeljenost za konstantne javne rasprave koje uključuju i intenzivniju usmjerenost na kulturne
sadržaje u gradu te poticanje jačeg uključivanja građana i izražavanja prijedloga i mišljenja u
svezi kulturne politike Grada Osijeka. Upravni je odjel upravo pokrenuo postupak izrade
internetske stranice Osijek − grad kulture koja će prikazati inventuru kulturnog potencijala grada
te davati pregled svih kulturnih događanja i aktivnosti, programa i projekata. Grad Osijek želi
smjestiti i promicati Osijek na europskoj kulturnoj karti kandidiranjem na projektu Europska
prijestolnica kulture 2020. Upravo ova internetska stanica bit će vrlo značajna u pripremi
kandidature Grada Osijeka jer će se na njoj, između ostaloga, prikazivati i sve aktivnosti u okviru
kandidature kako bi građani bili upoznati s ovim značajnim projektom.
Odsjek za kulturu dogovorio je i realizira digitalnu javnu raspravu − projekt
Oskultura. S ovim projektom Grad Osijek predstavlja posebnost i jedinstvenost u odnosu na
velike gradove u Hrvatskoj i gradove koji su potencijalni kandidati za Europsku prijestolnicu
kulture 2020.
Projekt Oskultura jedini je sveobuhvatan generator promišljanja o osječkim kulturnim
vrijednostima i potencijalima koji mogu poduprijeti kandidaturu za Europsku prijestolnicu
kulture 2020. Sustav razgovaranja/intervjuiranja postavljen je urednički, tako da u digitalnu
komunikaciju na internetskim stranicama uključuje mnogobrojne kulturne djelatnike i
konzumente kulture. Oskultura tako osigurava prostor za promociju individualnog stava koji
doprinosi formiranju zajedničkog mišljenje svih sudionika u kulturi. Isto tako, javnost kroz
komentare izražava svoj relevantan stav o postojećem stanju kulture što je platforma za
poboljšanja i uzlete u kulturi.
Grad Osijek ovim projektom osigurava općoj i kulturnoj javnosti aklamaciju za
kandidaturu Europske prijestolnice kulture 2020. Do sredine srpnja 2014. projekt je ostvario
sljedeće:
− objavljeno je 168 tekstova sa stavovima o potencijalima osječke kulture
25
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
− objavljeno je 67 velikih intervjua s kulturnim djelatnicima Osijeka, proizvođačima kulture,
posjetiteljima i konzumentima osječke kulture
− objavljeno je 17 videointervjua s osječkim kulturnjacima na temu kulturnih osobitosti koje nas
legitimiraju za kandidaturu EPK
− objavljene su 162 posebno snimljene fotografije za ilustriranje intervjua i informativnih
materijala
− objavljeno je 30 stavova građana (koje dobivamo i analiziramo kroz sustav komentiranja)
− 41 520 posjetitelja bloga
− pojedini objavljeni materijali imaju i više od 2 000 pregleda čitatelja
− 4 izdanja časopisa Oskultura, digitalno listanje i čitanje
− 4 izdanja digitalnog newslettera Oskultura
− kontinuirana posjećenost na Facebook stranici i Twitter profilu Oskulture.
26
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
5. Opći strateški ciljevi
Uzimajući u obzir povijesne, kulturne, društvene i urbanističke potencijale grada Osijeka i
oslanjajući se na dosad ostvareno u kulturnome životu Grada unatoč objektivnim preprekama,
sljedeće projekcije temelje se na uvjerenju kako Osijek može još intenzivnije razviti svoje
kapacitete i mogućnosti, uz suvisliju i organiziraniju kulturnu politiku koja bi bila koordinirana.
To se odnosi na ekonomsku učinkovitost, sinergiju brojnih kulturnih subjekata i kulturno-
identitetsko profiliranje grada u koherentan i prepoznatljiv kulturni imidž koji bi svojom snagom
i privlačnošću akumulirao daljnje dodatne kulturne vrijednosti i kolateralno koristio ostalim
sferama urbanoga života, od turizma i trgovine do kvalitete svakodnevnog življenja.
5.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka do 2020.
Nalazeći utemeljenje u glavnim strateškim ciljevima Strategije razvoja grada Osijeka
utvrđuju se ciljevi djelovanja:
− raditi zajedno (poduzetnički grad, inteligentan grad)
− učiti zajedno (grad znanja, virtualan grad)
− živjeti zajedno (atraktivan grad za življenje, grad mladih).
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka definira tri strateška cilja jednake važnosti:
1. Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu lokaciju za
poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uključujući
prioritete stvaranja pozitivne poduzetničke klime, poduzetništvo u kreativnom sektoru, potpore
kreativnom stvaralaštvu, promociju grada kao vibrantnog kulturnog središta šire regije te
promidžbu grada Osijeka kao lokacije pogodne za ulaganja u kreativnu industriju.
2. Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na regionalnom
Sveučilištu, i razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne, izvaninstitucionalne kulturne scene
u Osijeku i regiji, uključujući prioritete stvaranja uvjeta i pružanja snažnije potpore razvoju
inovativnosti i kreativnosti na Sveučilištu, kao i adekvatnije valorizacije i potpore
izvaninstitucionalnoj kulturnoj i, općenito, društvenoj sceni u Osijeku.
27
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
3. Osnažiti veze i modele suradnje među razvojnim dionicima različitih sektora (gospodarstvo,
uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamične i perspektivne sredine
atraktivne za življenje i ostanak mladih ljudi, uključujući prioritete osnaživanja uloge Gradske
uprave kao pokretača međusektorske suradnje, promidžbu međusektorskih projekata u kulturi i
drugim sektorima i institucionaliziranje dijaloga s civilnim društvom po ključnim pitanjima
društvenog života grada Osijeka.
5.2. Usklađenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i
dokumentima statističke regije, Republike Hrvatske, Europske unije i međunarodne razine
Ova strategija u skladu je s Nacrtom Strategije razvoja gospodarstva Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada, s ciljem 3.2.5.: Osijek atraktivan grad za življenje; aktivnosti: intenzivirati kulturne aktivnosti u gradu kroz poticanje svih i subvencioniranje pojedinih kulturnih ustanova sa svrhom povećanja njihove aktivnosti i animiranja što većeg broja građana, osobito mladih. Također, učiniti Osijek atraktivnom turističkom destinacijom za kongresni i kulturni turizam kroz stvaranje prostornih pretpostavki za kongresne aktivnosti (smještajne i prezentacijske), intenzivniji razvitak turističke infrastrukture (informativnih centara, prospekata, izrada originalnih suvenira, razvijanje tradicionalnih obrta i stvaranje boljih pretpostavki za prihvat grupnih i pojedinačnih posjeta i sl.) i turističku valorizaciju spomeničke baštine u Osijeku.
Strategija je u skladu i sa Županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije
2011. − 2013. (nova je u izradi), s Ciljem 3.: razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje
javnih potreba građana; s prioritetom 3.8.: stvaranje preduvjeta za kvalitetnu provedbu programa
kulture, športa i tehničke kulture (3.8.1.: poticanje uključenosti građana u programe kulture,
tehničke kulture i športa; 3.8.2.: poticanje programa i aktivnosti kojima se diverzificira korištenje
postojećih resursa u kulturi, športu i tehničkoj kulturi i 3.8.3.: podizanje standarda kulturnih,
športskih i programa tehničke kulture).
Ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka također su i u skladu s ciljevima
Strateškog plana Ministarstva kulture 2014. – 2016.: Opći cilj 1.: razvoj kulturnog i umjetničkog
28
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
stvaralaštva i proizvodnje i javne komunikacije − Posebni cilj 1.1.: potpora umjetničkom
stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi, i Posebni cilj 1.2.: razvoj nezavisne
(izvaninstitucionalne) kulture te Opći cilj 2.: zaštićena i očuvana kulturna baština
Ovaj je strateški dokument isto tako usklađen i sa Strategijom očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. (Strateški cilj 3.: podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom korištenju kulturne baštine, Posebni cilj 3.1.: poboljšati kvalitetu i proširiti formalno i neformalno obrazovanje o važnosti kulturne baštine, njezinu očuvanju i zaštiti te održivom korištenju te Posebni cilj 3.2.: povećati vidljivost kulturne baštine u društvu putem promotivnih aktivnosti).
Strateške odrednice ovoga dokumenta obuhvaćaju i neke aspekte kulturnog turizma pa se također uklapaju i u Strategiju razvoja turizma RH do 2020.,
cilj 5.2.1.4.: kulturni turizam (ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinačnih
kulturnih atrakcija, npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi i dvorci), identifikacija mogućnosti
razvoja novih događanja s potencijalom međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža
destinacija, poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi
UNESCO baštine i vjerski putovi, što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave
upravljanja: Mjera 15 – akcijski plan razvoja kulturnog turizma).
Strategija kulturnog razvitka Grada Osijeka u skladu je i sa Strategijom Europa 2020, s prioritetom Pametan rast – gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama,
glavnom inicijativom ovoga prioriteta Unija inovacija i predvodničkom inicijativom Digitalna
agenda za Europu te s prioritetom Uključiv rast – ekonomija visoke stope zaposlenosti koja
donosi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; predvodničkim inicijativama: Program za
nove vještine i radna mjesta te Europskom platformom protiv siromaštva, u priopćenju Europske
komisije pod nazivom Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom
gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija Promicanje kulturnog i kreativnog sektora
za rast i radna mjesta u EU (Communication from the Commission to the European Parliament,
the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions
Promoting cultural and creative sectors for growth and jobs in the EU (COM(2012) 537
Brussels, 26. 9. 2012.)): Adresiranje promjenjivih potreba za vještinama, Unapređenje pristupa
29
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
financiranju, Proširenje tržišta: nova partnerstva i poslovni modeli, Proširenje međunarodnog
dosega, Učvršćivanje međusektorskog produktivnog povezivanja.
Program Kreativna Europa ima za cilj promicati kulturnu i lingvističku raznolikost u
Europi te učvrstiti natjecateljstva kulturnog i kreativnog sektora. Ovaj program daje potporu
projektima koji podupiru prekogranično umrežavanje, partnerstvo i aktivnosti vršnjačkog učenja
u svrhu ojačavanja za djelovanje izvan nacionalnih granica i kao pomoć u izazovima
globalizacije, digitalnog pomaka i fragmentiranih europskih tržišta, a isto tako podupiru i
aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na razvoj publike, testiranje poslovnih modela i mjera
koje pomažu da sektor djeluje međunarodno.
Prioriteti i ciljevi Zaključaka Vijeća i predstavnika vlada država članica (koji se sastaju
unutar Vijeća) o Radnom planu za kulturu od 2011. – 2014. (Conclusions of the Council and of
the Representatives of the Governments of the Member States, meeting within the Council, on the
Work Plan for Culture 2011. – 2014. (2010/C 325/01)) temelje se na strateškim prioritetima
Priopćenja Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom
odboru te Odboru regija o Europskoj agendi za kulturu u globalizirajućem svijetu
(Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European
Economic and Social Committee and the Committee of the Regions on a European agenda for
culture in a globalizing world {SEC(2007) 570}). Osječka strategija u skladu je i s prioritetnim
područjima ovoga dokumenta i njihovim ciljevima: kulturna raznolikost, interkulturalni dijalog te
pristupačna i inkluzivna kultura (Promicanje kulturne raznolikosti i interkulturalnog dijaloga,
višejezičnost, kulturalno inkluzivni gradovi, Razvitak ključne kompetencije 'Kulturna svijest i
izraz'); Kulturne i kreativne industrije, Vještine i mobilnost, Kulturna baština (uključujući
mobilnost zbirki), Kultura u vanjskim odnosima i Statistika u kulturi.
30
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6. Prioriteti
6.1. Osnivanje Upravnog odjela za kulturu
Unutar Gradske uprave i unutar Upravnog odjela za društvene djelatnosti trenutno djeluje
Odsjek za kulturu sa četiri zaposlenika. S obzirom da Osijek ima viziju ojačati kao živo kulturno
središte, mora organizirano promovirati kulturu i umjetnost kao važan dio društvenog i javnog
života. Za to je potrebna brojčano veća i stručna ekipiranost unutar Odjela za kulturu, uzimajući u
obzir njegovu vrlo intenzivnu djelatnost, zaduženost za realizaciju projekata kulture na području
grada, njihovo koordiniranje, informiranje i nalaženje mogućnosti financiranja (gradsko, državno
ili iz europskih fondova). Unutar Odjela treba formirati zasebni Odsjek za Europsku prijestolnicu
kulture (EPK). Također, unutar novoga odjela bilo bi korisno osnovati i Odsjek za kulturnu
baštinu i ekipirati ga stručnjacima u području arhitekture, povijesti umjetnosti i građevinarstva.
Taj bi odsjek skrbio o pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini u tijesnoj suradnji s
Ministarstvom kulture, Konzervatorskim odjelom u Osijeku.
Grad Osijek u organizacijskom je smislu već napravio kvalitetan korak osnivanjem
Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo, koji u svom djelokrugu
rada pokriva i kapitalne investicije.
Rok: do kraja 2017.
6.2. Otvaranje Područnog odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Novi grad
2013. godine započela je obnova i uređenje Paviljona Gradski vrt (nekadašnja plesna
dvorana), dio koji će se urediti kao budući područni odjel Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
za područje Gradske četvrti Novi grad. To je jedna od najgušće naseljenijih gradskih četvrti na
području grada Osijeka, s gotovo 15 000 stanovnika i jedina gradska četvrt bez područnog odjela
knjižnice.
31
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Rok: do kraja 2019.
6.3. Razvijanje brendova grada ('kulturno brendiranje')
Grad Osijek je grad bogate srednjoeuropske prošlosti i velikog potencijala za budućnost.
Strateškim planiranjem Odjela za kulturu Grada, zajedno s multidisciplinarnim timom, odredit će
se prepoznatljiva obilježja, pojave i osobe grada te na tim temeljima graditi proizvode koji će biti
temelj za razvoj kulturnog turizma grada i regije (princ Eugen Savojski, Julije Knifer, nobelovci
Ružička i Prelog te dr.). Također, povezat će se kulturni i znanstveni razvitak.
Rok: do 2020.
6.3.1. Osijek – grad nobelovaca i značajnih znanstvenika
Svakako treba iskoristiti prestižnu i respektabilnu činjenicu da je Osijek europskoj i
svjetskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini pružio čak dva nobelovca: Vladimira Preloga i
Lavoslava Ružičku. Njihove biografije i formativni utjecaji osječkoga obrazovanja na njihove
daljnje uspjehe kapitalizirati u promociju, popularizaciju i afirmaciju osječkoga školstva i znanja
te obrazovanja kao vrijednosti uopće, ali iskoristiti i u povezivanju kulture, obrazovanja i
znanosti, kao i kulturne s akademskom zajednicom. Naime, pored fokusiranja na kulturu u
kontekstu ove strategije, nipošto nije zanemariva potreba da se u današnje vrijeme, upravo kroz
značaj i autoritet osječkih nobelovaca, ukaže na vrijednost znanja i obrazovanja. Josip Juraj
Strossmayer-biskup, teolog, političarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Politi%C4%8Dar, kulturni
djelatnik (utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jedna od
najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Ovim tezama doprinose i primjeri
rođenog Osječanina Mije Kišpatića, redovitog sveučilišnog profesora Mudroslovnog
(Filozofskog) fakulteta u Zagrebu i prvog hrvatskog doktora znanosti s područja prirodnih
znanosti te osječkog gimnazijalca i svjetski uvažavanog znanstvenik a Milutina Milankovića,
građevinskog inženjera, klimatologa, astronoma i osnivača Katedre za nebesku mehaniku na
Sveučilištu u Beogradu. Svakako se mora napomenuti i Joseph Schlessinger, svjetski poznat
32
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
znanstvenik, fizičar i kemičar, rođen i nastanjen u Osijeku sve do preseljenja u Izrael 1948.,
dobitnik brojnih nagrada za znanstveni rad te član Američke akademije znanosti i HAZU-a, koji
danas živi u SAD-u i predaje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale.
6.3.2. Osijek – grad značajnih umjetnika europskih ili svjetskih dosega
Mnogi osječki umjetnici imali su/imaju vrhunska umjetnička postignuća te su (postali)
poznati u europskim ili svjetskim okvirima. Neki od njih utjecali su na razvoj umjetnosti drugih
europskih ili svjetskih zemalja, a neki su kvalitetne europske ili svjetske utjecaje donosili u svoju
domovinu. Ova brojna, dolje navedena, imena jasno ukazuju da su veze Osijeka s ostatkom
Europe postojale već dugi niz stoljeća, što se u pravilu najjasnije očituje u umjetnosti i kulturi
jednoga grada. Ovdje su navedeni značajni osječki umjetnici i kulturni djelatnici europskih ili
svjetskih dosega po glavnim umjetničkim područjima:
Glazba:
Franjo Krežma, Franjo Kuhač, Lujo Svećenski, Dora Pejačević, Pajo Kolarić, Jan Urban,
Lav Mirski, Julije Njikoš, Sigmund Romberg (skladatelj, glazbenik i dirigent koji je odselio i
ostatak života proveo u SAD-u, skladajući za predstave na Broadwayu te za filmsku industriju
Hollywooda) i Branko Mihaljević (hrvatski skladatelj, književnik, novinar i radijski urednik).
Likovna umjetnost:
Adolf Waldinger, Hugo Conrad von Hötzendorf, Bela Čikoš Sesija, Oskar Nemon, Isidor
Kršnjavi, Julije Knifer, Ivan Rein, Vladimir Filakovac, Josip Zorman i Davor Vrankić.
Arhitektura:
Viktor Axmann, najznačajniji osječki arhitekt i urbanist, poznat i nagrađivan u europskim
okvirima, i Ljudevit Pelzer, projektant zgrade kina Europa.
Književnost:
Matija Petar Katančić (književnik, versifikator, filolog, prevoditelj, ali i arheolog, geograf,
numizmatičar i epigraf), Dobriša Cesarić, Jagoda Truhelka, Anto Gardaš, Stjepan Tomaš,
Josip Vitanović (gramatičar), Josip Florschutz (jezikoslovac), Antun Vjekoslav Truhelka
(začetnik hrvatske pedagoške misli) te troje pisaca na njemačkom jeziku: Vilma von Vukelić,
Alexander Rosenfeld − Roda Roda i Victor von Reisner.
Film:
33
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Oscarom dvaput ovjenčani Branko Lustig (za filmove Schindlerova lista i Gladiator) i Branko
Schmidt.
Arheologija i kulturna baština:
Ćiro Truhelka, Kamilo Firinger (prvi ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku), Marija Malbaša i
Danica Pinterović.
Ovi umjetnici i kulturni djelatnici predstavljaju veliki potencijal za 'kulturno brendiranje'
grada. Neki od njih pali su u (polu)zaborav i u samom rodnom gradu pa je potrebno dodatno
promicati njihov rad i postignuća među samim građanima Osijeka, a potom u nacionalnim
okvirima i šire.
6.3.3. 2014. – godina Knifera: meandrirati grad
Obilježiti označavanjem rodne kuće (spomen-ploča i označavanje pročelja motivom
meandra jer početkom sedamdesetih Knifer slika meandre divovskih formata na fasadama zgrada
i zidovima interijera). Dakle, poraditi na potrebi da meandar postane jedan od prepoznatljivih
simbola Osijeka. Početi stvaranje fundusa Kniferovih djela s izložbenim prostorom u gradu.
Umjetnički opus Julija Knifera planira se iskoristiti kao temelj razvijanja u kulturni proizvod
grada na visokoj razini.
6.4. Obnova i revitalizacija objekata barokne Tvrđe u javnom vlasništvu
Grad Osijek, u partnerstvu s Ministarstvima kulture i turizma, Agencijom za obnovu osječke
Tvrđe i ustanovama u kulturi, provest će obnovu i revitalizaciju vrijednih, uglavnom napuštenih
baroknih zgrada i tvrđavskih bedema. Ovo je najvažniji segment obnove infrastrukturne kulturne
baštine koju Grad Osijek većim dijelom planira financirati pomoću strukturnih fondova Europske
unije i dati im kulturnu namjenu. Kao zajednički nazivnik ovih projekata nameće se i ponovno
kandidiranje Tvrđe za uvrštenje na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine.
Središnja povijesna jezgra grada Osijeka, Tvrđa, reprezentativni je primjer tipološki
specifične urbane forme baroknog grada-tvrđave 18. stoljeća, nastalog radikalnom baroknom
34
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
transformacijom naslijeđenog starijeg povijesnog grada. Ona predstavlja spomeničko naslijeđe
iznimne nacionalne i regionalne važnosti, dovoljno vrijedne da izbori svoje mjesto među
zaštićenom svjetskom kulturnom baštinom. Ono što Tvrđu čini posebnom u odnosu na druge
barokne gradove i radi čega se nastoji uvrstiti na popis UNESCO-ve liste svjetske baštine jest
činjenica da je osječka Tvrđa rijedak primjer savršeno postignutog ambijetalnog sklada vojne
utvrde (fortifikacije) i pravilno organiziranog gradskog života (urbanizma) prožetog u isto
vrijeme i elementima vjerskog i duhovnog života.
Osječka je Tvrđa spomenik kulture najviše kategorije. Ali ona nije samo spomenik kulture,
već i živi gradski organizam: iako kulturološki najvredniji, to je također i najzapušteniji,
komunalno i urbanistički najlošije opremljen gradski prostor. Od sedamdesetih godina prošlog
stoljeća neprekidno svjedočimo težnjama promjeni tog stanja što je rezultiralo pokretanjem
Agencije za obnovu osječke Tvrđe, koja je 2001. izradila Plan obnove i revitalizacije Tvrđe. Plan
je temeljen na preseljenju brojnih kulturnih ustanova i pretvaranju Tvrđe u gradski kulturni
centar. Manji je dio plana realiziran, ali je ubrzo zastao zbog materijalnih, financijskih i kulturnih
ograničenja grada i nesrazmjera u veličini urbane strukture i realnih mogućnosti grada da ju
popuni kulturnim sadržajima i te sadržaje stalno financira. Prvi Provedbeni urbanistički plan
donesen je 1990., bez ikakvog razvojnog promišljanja i s jedinom ambicijom da pravno regulira
urbanu problematiku Tvrđe. Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Urbanistički plan uređenja
osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.), a time je stavljen izvan snage
Provedbeni urbanistički plan iz 1990.
Povijesna cjelina Tvrđe obuhvaća urbanizirani prostor Tvrđe, dio zelenog pojasa na prostoru
nekadašnjeg obrambenog prstena, toplanu, remizu tvrtke Gradski prijevoz putnika d.o.o., bivšu
Krunsku utvrdu na lijevoj obali Drave i dio vodotoka Drave u ukupnoj površini cca 75ha. Unutar
toga prostora ima oko 110 građevina s cca 150 000 m2 brutto razvijene građevne površine. Sve
javne građevine (osim vjerskih objekata) vlasništvo su grada ili države, kao i 25 000 m2
višestambenih građevina, a samo je 55 manjih obiteljskih zgrada s 25 000 m2 stambenog prostora
u privatnom vlasništvu. Većina građevina potječe iz prve polovice 18. st., sustavno su
pregrađivane i dograđivane tijekom 18. i 19. st., a samo je manji dio njih izgrađen u drugoj
polovici 19. st. Stanje je komunalne infrastrukture neujednačeno. Provedene istražne studije
pokazale su da treba rekonstruirati veći dio postojeće infrastrukturne mreže, nadograditi je i
osuvremeniti.
35
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Zbog povijesne i kulturološke vrijednosti osječke Tvrđe, njenog značaja za hrvatski narod
i zbog obveza prihvaćenih usvajanjem međunarodnih povelja i deklaracija te u skladu s hrvatskim
zakonodavstvom, odlučni smo provesti cjelovitu i integralnu zaštitu, očuvanje i obnovu svih
građevina i kulturnih dobara u Tvrđi, a na temelju najviših konzervatorskih standarda.
Sekundarni je cilj kompleksna revitalizacija Tvrđe. Kako bi se zadržala potrebna razina ulaganja
u spomenički kompleks Tvrđe i osiguralo trajno održavanje građevnog fonda i infrastrukture,
potrebno je revitalizirati njenu funkciju gradskog središta i ugraditi je u kulturni i gospodarski
život grada s ciljem dobivanja suvremenog i reprezentativnog gradskog prostora.
Razvojni put treba usmjeriti na povećanje turističkog prometa, a Tvrđu treba sagledati u
okviru ukupne turističke ponude hrvatskog Podunavlja. Zato bi generalni cilj trebao biti
objedinjavanje svih tradicijskih, kulturno-povijesnih i prostornih potencijala, stvaranje
prepoznatljivog „kulturnog krajolika“ i na njemu zasnovano pokretanje i razvoj gospodarskog
razvojnog programa.
I dalje je vrlo ozbiljno pitanje javnih rasprava određivanje primarne namjene Tvrđe, uz
uzvažavanje konzervatorskih, arhitektonskih i urbanističkih, turističkih, ali i gospodarskih i svih
drugih aspekata.
Rok: do 2020.
6.4.1. Revizija, izmjena i dopuna postojećeg Plana obnove i revitalizacije Tvrđe
Agencija za obnovu osječke Tvrđe izradila je 2001. ovaj plan koji detaljno razrađuje
namjenu objekata u gradskom i/ili državnom vlasništvu. U međuvremenu, situacija se u svezi
nekoliko objekata znatno promijenila pa je svakako nužno revidirati, izmijeniti i dopuniti ovaj
dokument. Na primjer, tim je planom zgrada bivše Vojne pekarnice na Trgu Vatroslava Lisinskog
bila predviđena kao multifunkcionalni umjetničko-muzejski prostor s ateljeima za likovne
umjetnike, ali je 2012. gradska vlast dodijelila ovaj objekt Hrvatskom ferijalnom i hostelskom
savezu za budući hostel te je potom izrađen i idejni projekt. Slična situacija dogodila se i s
objektom bivše austrougarske oružarnice u Fakultetskoj ulici. Grad Osijek, kao vlasnik objekta, i
Muzej Slavonije Osijek 2012. pokrenuli su pregovore o zamjeni prostora: Grad Osijek će ustupiti
taj prostor Muzeju koji će Gradu predati svoj dosadašnji objekt na Trgu Svetog Trojstva 6, a koji
36
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
je u 18. i 19. stoljeću služio kao zgrada Gradskog magistrata, tj. Gradskog poglavarstva − sjedište
svih osječkih gradonačelnika do početka II. svjetskog rata.
Rok: do kraja 2015.
6.4.2. Obnova dijela osječke Tvrđe i razvoj kapaciteta osječke Tvrđe za kulturni
turizam − VIII. Bastion osječke Tvrđe
Obnova dijela Tvrđe sa svrhom osnivanja kulturnog i umjetničkog centra višenamjenskog
sadržaja s naglaskom na Muzej lutkarstva, Muzej dječje mašte i Povijesni muzej; s ciljem zaštite i
promocije postojećeg fundusa, ateljea za likovne umjetnike te radionica starih zanata (licitar,
kovač, kostimograf povijesnih kostima, umjetnik keramičar te srodni umjetnički obrti) i
kreativnih industrija. Projekt će obuhvatiti i detaljnu rekonstrukciju i zaštitu zidova od vlage te
cjelovito rješavanje problema vlage Galerije Waldinger. Muzej dječje mašte: djeca su budućnost
grada, njihovim obrazovanjem, načinom razmišljanja i poticanjem njihove radoznalosti stvaramo
vrijedan ulog za razvoj grada u budućnosti. Dječji muzeji česta su pojava u svijetu i vrlo
popularni, a mjesta su gdje djeca uče o kulturi i znanosti igrajući se i zabavljajući, koristeći
metode istraživanja te različite oblike kreativnoga samoizražavanja i eksperimentiranja. Za
interpretacije muzejskih sadržaja koriste se različiti mediji kao što su: zvuk, video, računalne
igre, instalacije, kazališni i scenografski elementi, lutke, mobiteli, virtualna stvarnost i sl. Sadržaji
su osmišljeni u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u svrhu popularizacije znanosti. Financiranje
iz strukturnih fondova EU.
Rok: do kraja 2018.
6.4.3. Kronenwerk osječke Tvrđe i zgrada Barutane
Na području lijeve obale rijeke Drave nalazi se dio Kronenwerka osječke Tvrđe
(Kazamati i zgrada Barutane). Barutana je djelomično uređena u svrhu razvijanja novog
kazališta, tj. nezavisne kazališne scene u Osijeku, ali nije uvedeno grijanje, ne postoji sanitarni
čvor ni prostori za garderobe glumaca. Stoga se prostor koristi samo u ljetnim mjesecima.
Također bi se uredile i okolne katakombe za potrebe ateljea i radionica osječkih umjetnika.
37
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Ovako uređeni prostori podigli bi razinu kulturne i turističke ponude grada i na taj način
doprinijeli razvoju grada. Uredio bi se i obližnji amfiteatar s ljetnom pozornicom pa bi se razni
glazbeno-scenski projekti mladih mogli odvijati podalje od naseljenih dijelova grada.
Rok: do kraja 2018.
6.4.4. Uređenje Novog franjevačkog samostana u Bosendorferovoj ulici 2 za tehnički i
prirodoslovni odjel Muzeja Slavonije Osijek
Postojeću derutnu zgradu bez sustava grijanja potrebno je detaljno urediti i sanirati.
Trenutno se u njoj nalaze depoi Muzeja Slavonije, tj. uskladišteni tehnički i prirodoslovni izlošci.
Uređenjem bi se dobio primjeren izložbeni prostor za tehnički i prirodoslovni muzej ili odjele
postojećeg muzeja. U vrlo prostranom dvorištu objekta moguća je i konstrukcija ljetne pozornice
za potrebe kulturnih manifestacija.
Rok: do kraja 2019.
6.4.5. Preseljenje Muzeja Slavonije i proširenje muzejske zbirke (zgrada
nekadašnje Oružarnice, Fakultetska 4)
Grad Osijek ustupit će navedenu zgradu Muzeju Slavonije Osijek koji će potom provesti
njenu obnovu i rekonstrukciju. Ciljevi su ovog projekta: osiguranje novog prostora za stalni
postav, proširenje prostora namijenjenih depoima, povećanje broja posjetitelja te doprinos
razvitku kulturnog turizma grada Osijeka i regije.
Rok: do kraja 2017.
6.4.6. Obnova i adaptacija odjela za komunikaciju s građanstvom Državnog arhiva
u Osijeku (zgrada nekadašnje Konjičke vojarne u Firingerovoj 3)
Rekonstrukcija i uređenje zgrade Konjičke vojarne u Firingerovoj 3 za potrebe odjela za
rad s građanstvom Državnog arhiva u Osijeku. Zgrada je u prilično lošem stanju pa je potrebna
temeljita rekonstrukcija i obnova. Zgrada je predviđena za proširenje Državnog arhiva u Osijeku
38
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
s kojim će činiti funkcionalnu cjelinu. Stoga je Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka 26. rujna
2006. donijelo Odluku kojom je Ministarstvu kulture dodijeljen na korištenje i prostor u
prizemlju zgrade (917,50 m2) u Ulici Kamila Firingera 3 za potrebe područnog Državnog arhiva
u Osijeku. Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i Grad Osijek sklopili su 9. studenog 2006.
Sporazum, s predmetom uređenja međusobnih prava i obveza u svezi s osiguravanjem prostora za
rad Državnog arhiva u Osijeku. Predviđeni sadržaji u prizemlju su prostori za istraživače,
dvorana za izložbe, predavanja i druge potrebe od javnog interesa. Ovi bi sadržaji bili doprinos
oživljavanju Tvrđe i zaštiti jedne od iznimno vrijednih pojedinačnih građevina povijesno-
urbanističke cjeline Tvrđe.
Rok: do kraja 2015.
6.4.7. Izrada prijavnice za kandidiranje Tvrđe za uvrštenje na UNESCO-vu listu
Svjetske kulturne baštine
Uređenjem većeg dijela Tvrđe aktualizira se njeno ponovno kandidiranje za uvrštenje na
UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine. Povijesna cjelina Tvrđe jedna je od rijetkih takvih
očuvanih urbanističkih cjelina u ovom dijelu Europe. Specifičnost Tvrđe izražena je u činjenici
da je ona kroz povijest uvijek bila, ne samo vojna utvrda nego i urbano naselje, u kojemu je
građanstvo živjelo i radilo usporedo s odvijanjem vojne funkcije.
Rok: do 2020.
6.5. Obnova secesijskih pročelja i predvrtova u Osijeku
Obnova i rekonstrukcija fasada zgrada iz secesijskog razdoblja s predvrtovima (osječki
specifikum), kao značajnih komponenata europskog kulturnog naslijeđa u Hrvatskoj, doprinijet
će jačanju kulturnog identiteta i turističkoj atraktivnosti grada. Projekt je u funkciji razvitka
kulturnog turizma.
Planira se obnova pročelja i predvrtova kuća u središtu grada: Sekulić-Plavšić, Schmidt,
Spitzer, Korsky, Nayer, kuće Povischil, Gilming-Hengl u Europskoj aveniji te zgrade na Trgu
Ante Starčevića br. 4, 5, 8 i 12 i zgrade u Županijskoj 3.
Rok: do 2020.
39
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6.6. Multifunkcionalni kulturni centar Eurodom
Postojeća zgrada Kulturnog središta trebala bi osigurati primjerene prostore, a time i
daljnji razvoj i napredak svih kulturnih djelatnosti. Predviđeni su prostori za kulturno-umjetnički
amaterizam (u dogovoru s upravom koristili bi ih KUD-ovi i udruge u kulturi te udruge koje rade
s mladima), 2 izložbena prostora, koncertno-kazališna dvorana (za koncertni ciklus klasične
glazbe i alternativnu kazališnu scenu) i prostor za multimedijalni centar za mlade (za filmske
projekcije, uporabu informatičke tehnologije i razne kreativne radionice). Za potrebe koncerata
klasične glazbe potrebno je kupiti novi koncertni klavir jer je postojeći star preko 30 godina.
Potrebno je izraditi i ugraditi posebnu propadajuću pozornicu da bi bila funkcionalna za kazališne
izvedbe. Uređenjem ovog prostora osigurala bi se potrebna infrastruktura za daljnji razvoj svih
već spomenutih kulturnih djelatnosti, obogatila kulturna ponuda, a na taj bi se način doprinijelo i
turističkoj privlačnosti grada.
Rok: do kraja 2017.
6.7. Osnivanje kulturno-informativnog centra
Osijeku je potrebno središnje mjesto za informiranje o kulturi i organizaciju kulturnih
događanja. Osnivanje Kulturno-informativnog centra kao javne ustanove kulture koja putem
svojih djelatnosti promiče kulturu i visoke umjetničke dosege, prati i potiče aktualna društvena i
kulturna zbivanja u Osijeku, regiji i zemlji te pruža mogućnosti za svestrano informiranje u
kulturi i o kulturi. Djelatnosti Centra bile bi tribine, izložbe, film i izdavaštvo. Sam Centar bio bi
smješten u Kulturnom centru Eurodom. Ukratko, to bi bilo središte koje povezuje i promiče
raznolike pojave i pravce u suvremenim kulturno-umjetničkim društvenim kretanjima. Tribine bi
bile referentno mjesto iznošenja raznolikih ideja i projekata kulturne i društvene scene (društvena
kretanja, filmske tribine, likovne, književne i kazališne tribine) svim zainteresiranima. Izložbeni
prostor bio bi namijenjen isključivo suvremenim umjetničkim praksama, tj. program bi
pretpostavljao stroge i visoke kriterije.
Rok: do kraja 2017.
40
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6.8. Revitalizacija kulturno-povijesno vrijednih kinematografskih objekata
Namjerava se osnovati Art kino koje bi moglo djelovati kao Kulturna kuća. Repertoar
kina bio bi orijentiran na neameričku filmsku proizvodnju, nekomercijalne, dokumentarne i
animirane filmove, filmove pojedinih autora i kinotečne filmove. U sklopu kina organizirala bi se
gostovanja filmskih umjetnika iz zemlje i inozemstva. Prostor namijenjen građanima i turistima
zahtijeva atraktivnu i lako dostupnu lokaciju na jednom ili više mjesta (turističko-informativni
centar sa suvenirnicom, manja dvorana za tribine, izlagački prostor i Art kino) u centru grada, u
prostorima u vlasništvu Grada koji trenutno stoje neiskorišteni. Program u velikoj mjeri koriste i
osmišljavaju studenti i nastavnici Umjetničke akademije u Osijeku.
Rok: do kraja 2015.
6.9. Osnivanje rezidencijalnog umjetničkog programa
Pretpostavka za dinamičnu, otvorenu i suvremenu umjetničku scenu jest razmjena ideja i
kreativne energije. Suradnjom Grada, Županije, Umjetničke akademije, HDLU-a Osijek i drugih
zainteresiranih potrebno je ustanoviti Umjetničke rezidencijalne programe. S tim u svezi nužno je
osmisliti i program stipendiranja europskih i svjetskih kreativnih pojedinaca iz različitih
umjetničkih područja (likovne umjetnosti, umjetničke fotografije, videoumjetnosti, performancea,
dizajna, glazbe, glume i lutkarstva, spisateljstva itd.). Planira se osigurati uvjete za boravak,
stvaranje i bolje upoznavanje umjetničkih, kulturoloških i društvenih prilika u Hrvatskoj,
posebice u Slavoniji i Baranji. Gostujući umjetnik tijekom boravka kreativno stvara i istodobno
se predstavlja domaćoj javnosti. Rad koji nastaje odraz je nadahnuća gradom i regijom domaćina,
posljedica susreta s lokalnim kreativnim snagama: glazbenicima, plesačima, piscima, aktivistima,
performerima, filmašima, vizualnim i audioumjetnicima, studentima i udrugama (Osijek −
raskrižje kreativnosti).
Rok: do kraja 2019.
41
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6.10. Novi umjetnički društveni centar i umjetnički inkubator
Osijek bi prenamjenom industrijske baštine u kulturno-društveni centar pokazao kako
prati svjetske trendove sličnih ili istovrsnih prenamjena. Time bi znatno ojačao svoju poziciju
kulturnog središta regije koja odiše kozmopolitskim duhom. To bi mogla biti lokacija za Tehnički
muzej grada Osijeka, u bivšem industrijskom prostoru djelovao bi i društveni centar, organiziran
kao sjedište organizacija civilnog društva po uzoru na centar Rojc u Puli. Munjara je jedna od
najznačajnijih industrijskih građevina Osijeka iz razdoblja moderne. Udruge bi sklopile ugovor o
korištenju tog prostora bez plaćanja naknade, jedina obveza bila bi plaćanje režijskih troškova.
Udruge bi vlastitim zalaganjem i sredstvima uredile svoje prostorije i dale posve novu kvalitetu
nekadašnjoj Munjari ili Kožari. Radom i programima udahnule bi nov život objektu i gradu.
Sadržaji bi bili raznoliki: ateljei, glazbeni i filmski studiji, zanatske radionice, prostori za probe,
sportsko-rekreacijski, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski, klupski, skladišni,
servisni i ugostiteljski prostori. Veliki broj umjetnika i raznih grupa koristili bi ove prostore za
svoje aktivnosti. Glavni su ciljevi ove prenamjene objekta: osigurati potrebnu infrastrukturu za
daljnji razvoj umjetnosti u gradu (prvenstveno likovne, nove medijske i izvedbene umjetnosti) te
omogućiti mladim i neafirmiranim umjetnicima te studentima Umjetničke akademije u Osijeku
stvaranje jedinstvenog prostora za realizaciju njihovih stvaralačkih izričaja. Planira se urediti i
opremiti radne, ali i životne prostore, uključujući i dormitorij za rezidencijalni program, kako bi
se potakla dinamičnija međunarodna razmjena studenata i mladih umjetnika. Bilo bi to središte
okupljanja udruga i poticanja njihova razvoja te bi se kroz aktivnosti i programe (radionice,
koncerti, festivali) okupljali građani iz cijele regije i šire.
Rok: do kraja 2019.
6.11. 'Decentralizacija' umjetnosti putem umjetničkih radionica u gradskim četvrtima i
mjesnim odborima
Ponovno uspostaviti program održavanja umjetničkih radionica za djecu, mlade i odrasle
građane u prostorijama gradskih četvrti i mjesnih odbora tih područja. Program će koordinirati
Odjel za kulturu Grada Osijeka, a provodit će ga u suradnji s ustanovama, udrugama i
42
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
organizacijama na području kulture djece i mladih (Dječje kazalište, Umjetnička akademija u
Osijeku, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, Glazbena škola Franje Kuhača u
Osijeku, Gradske galerije Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Muzej likovnih umjetnosti te udruge
Breza, Dokkica, Slama i mnoge druge). Na taj način ponudit će se kvalitetno i kreativno
provođenje slobodnog vremena djeci, mladima i umirovljenicima, a istovremeno potaći razvoj
pozitivnih osobina kod tih populacija te poticati međugeneracijsku suradnju i solidarnost.
Rok: od 2016. nadalje.
6.12. Suvremena arhitetkura i urbanizam
Arhitektura je djelatnost sa specifičnom kulturnom dimenzijom i pretpostavka je kvalitete
kulturnog života.
Grad Osijek značajno je obogaćen vrijedostima suvremenog urbanizma i arhitekture:
Šetalište uz rijeku Dravu (autora arh. Radovana Miščevića), stambeno naselje Sjenjak (istog
autora), Blok centar I. (istog autora), Blok centar II. (arh. Edvina Šmita i arh. Đive Dražića) i sve
one su značajne urbanističke realizacije u našem gradu. Poslovno-pogonski objekti HEP-a na
Zelenom polju (prof. arh. Boris Krstulović) i Robna kuća Supermarket u Blok centru I. (arh.
Milan Mihelić) arhitektonski su objekti čiji su autori dobili najvišu stručnu nagradu za arhitekturu
u bivšoj državi, nagradu Borbe. Objekt Studentskog centra (arh. Milan Mitevski) dobio je
nagradu Vladimir Nazor, značajno je stručno valoriziran i objekt Maternite u osječkoj Bolnici
(prof. arh. Mladen Vodička), a u novije vrijeme i objekti: poslovni objekt Tvornice duhana
Rovinj u Ulici Sv. L. B. Mandića (prof. arh. Branko Kincl), pješački nathodnik kod Željezničkog
kolodvora (arh. Branko Kljajić i arh. Goran Jagić), Sportska dvorana Gradski vrt (prof. arh. Boris
Koružnjak i arh. Gordana Domić), Poljoprivredna škola uz Vinkovačku ul. (prof. arh. Mladen
Jošić), Autobusni kolodvor (arh. Predrag Rechner i arh. Bruno Rechner), Poslovno-trgovački
centar Esseker-centar (arh. Katušić), Poljoprivredni fakultet (arh. Predrag Rechner) i dr. Zapažen
je i veći broj realiziranih javnih prostora-trgova: Trg Ante Starčevića (arh. Oliver Grigić i arh.
Željka Jurković), Trg bana Jelačića u Donjem gradu (arh. Diklić i arh. Mucko), Trg slobode (arh.
Predrag Rechner i arh. Bruno Rechner) i trg na JUG-u II. (arh. Bruno Rechner).
Grad Osijek razvija i unapređuje urbani i arhitektonski identitet kao identitet
longitudinalnog grada smještenog pretežito s desne (južne) strane rijeke Drave.
43
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima
7.1. Kulturna baština
Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkoga,
povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja.
Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi svjedoče o čovjekovoj
prisutnosti u prostoru. Nematerijalni su oblici kulturne baštine i pojave čovjekova duhovnog
stvaralaštva u prošlosti, kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori u
kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Vrijednosti kulturne
baštine prepoznajemo kao starosne, povijesne, kulturne, umjetničke i autentične.
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske,
Konzervatorski odjel u Osijeku, djeluje od 1962. godine, a obavlja poslove zaštite i očuvanja
kulturnih dobara na području Osječko-baranjske županije
7.1.1. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Konzervatorski odjel u Osijeku
Kulturna je i prirodna baština na području Osječko-baranjske županije još uvijek
zapuštena i u nedovoljnoj mjeri obnovljena, ali predstavlja i veliki potencijal razvoja i
iskorištavanja mogućnosti financiranja iz EU fondova. Konzervatorski odjel u Osijeku obavlja
poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području Osječko-baranjske županije temeljem
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugih važećih zakonskih propisa i međunarodnih
povelja. Odjel donosi i propisuje sustav mjera zaštite za pokretnu, nepokretnu i nematerijalnu
kulturnu baštinu i nadzire provedbu istih. Sudjeluje u izradi Registra kulturnih dobara Republike
Hrvatske, provodi poslove inspekcijskog nadzora stanja kulturne baštine te izrađuje i prikuplja
dokumentaciju. Odjel također pruža pomoć vlasnicima kulturnih dobara i surađuje s drugim
ministarstvima, jedinicama lokalne uprave, drugim ustanovama u kulturi i sl.
Svake godine u sklopu obilježavanja Manifestacije Dana Europske baštine
Konzervatorski odjel u Osijeku priređuje tematsku izložbu, izlaganje ili prezentaciju.
„Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u
svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje,
44
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Ministarstvo kulture razvija mehanizme i uspostavlja
mjere zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene održivosti što podrazumijeva
identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, održavanje, zaštitu i korištenje, kao i promicanje
njenih vrijednosti.
Ministarstvo kulture osigurava postojanost kulturnih vrijednosti, kao i potencijala za
daljnji razvitak Republike Hrvatske, njenu afirmaciju, stimulaciju ekonomske konkurentnosti i
kvalitetnijeg života u europskom okruženju.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje,
praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-
dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; propisivanje mjerila za
utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i vođenje
nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine; osnivanje i nadzor nad ustanovama
za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i
fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine;
osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne
baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara; utvrđivanje
uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara, te upravljanje kulturnim dobrima sukladno
propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje
inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.“*
Opći cilj: „Cilj je Republike Hrvatske zaštititi, očuvati i unaprijediti zaštitu kulturne baštine te potaknuti i razvijati njezino korištenje na održiv način.“**
Specifični cilj: Obnova kulturno-povijesnih dobara pomoću sredstava EU fondova : postoji niz
projekata od kojih su neki već prijavljeni na EU fondove, a neki su potencijal za iste. Svim tim
projektima zajednički je nezaobilazan sudionik Konzervatorski odjel u Osijeku, koji u suradnji s
ustanovama u kulturi i lokalnom zajednicom (Muzej Slavonije, Agencija za obnovu Tvrđe,
Državni arhiv u Osijeku, Hrvatski ferijalni i hostelski savez) provodi koordinaciju i prijavljivanje
projekata za financiranje. To su sljedeći projekti:
− u suradnji s Agencijom za obnovu osječke Tvrđe: istraživanje i obnova bastione trase i vanjske
povijesne jezgre Tvrđe, projekt rekonstrukcije cjelokupne javne komunalne i turističke
45
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
infrastrukture osječke Tvrđe, vrijedan 10 milijuna eura, prijavljen je za financiranje iz
strukturnog fonda EU (Europski fond za regionalni razvoj) preko Ministarstva regionalnog
razvoja (Agencija za obnovu osječke Tvrđe nositelj je projekta, a Grad Osijek partner)
− u suradnji s Muzejom Slavonije: uređenje zgrade Velike oružane (Fakultetska 2, Osijek) za
potrebe MSO
− u suradnji s Državnim arhivom u Osijeku: obnova zgrade konjičke vojarne i preuređenje za
potrebe Državnog arhiva
− u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom: obnova zgrade vojne pekare (Trg
Vatroslava Lisinskog 1) i prenamjena u hostel, što je važan preduvjet za razvoj turizma ovog
kraja
− obnova sakralnih objekata i poticanje razvoja vjerskog turizma
− rimski podunavski limes i Mursa
− Drava, Dunav i Kopački rit
− srednjovjekovni gradovi
− dvorci Slavonije i Baranje (radi se na promociji dvoraca za hotelsku prenamjenu)
− baranjske pustare i vinske ceste
− industrijska baština
− osječka Tvrđa, barokni grad-tvrđava iz 18. stoljeća, zajedno s projektom 5 gradova-tvrđava
kontinentalne Hrvatske (Koprivnica – Karlovac – Stara Gradiška – Slavonski Brod – Osijek)
− graditeljska baština užeg središta grada Osijeka u kojemu se posebno izdvaja „secesijski niz“
− sakralna kulturna baština (crkve i samostanski sklopovi)
− započinje postupak adaptacije i obnove Konjičke vojarne (Firingerova 3, Osijek), kao
zaštićenog kulturnog dobra, za potrebe Državnog arhiva u Osijeku.
Rok: trajno.
Rok: kontinuirano.
46
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.1.2. Materijalna kulturna baština – nepokretna kulturna dobra
7.1.2.1. Agencija za obnovu osječke Tvrđe
Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 18. ožujka 1999. donijela je Uredbu o
osnivanju Agencije za obnovu osječke Tvrđe (Narodne novine br. 28/99). Temeljem Uredbe
osnivači Agencije su: Vlada Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.
Agencija za obnovu osječke Tvrđe osnovana je s ciljem upravljanja svim resursima Tvrđe i
rješavanja problema oko koordinacije obnove ovog lokaliteta. Također, ona je glavni nositelj
prezentacijskih aktivnosti za stručnu i znanstvenu javnost te kao takva mora predstavljati mjesto
na kojem će se moći dobiti adekvatne informacije o bilo kojem stručnom ili znanstvenom aspektu
Tvrđe.
Zbog dinamičnih je procesa koji se odvijaju potrebno:
− definirati prostor Tvrđe, ustanoviti tipološke karakteristike, spomeničku kategorizaciju i
ambijentalne vrijednosti
− provjeriti provedenu valorizaciju cjelokupnog građevinskog i komunalnog potencijala, analizu i
utvrđeni spomenički značaj i svojstva urbane cjeline pojedinačnih građevina
− predložiti modalitete zaštite
− utvrditi prostorno-funkcionalne odnose grada i njegove povijesne jezgre
− utvrditi osnovne smjernice za asanaciju, rekonstrukciju, obnovu i konzervatorski tretman
− predložiti ciljeve, mjere i smjer selektivnog izbora novih i pratećih sadržaja i funkcija u skladu
s naslijeđenim vrijednostima i međunarodnim standardima u cilju kvalitetne transformacije i
optimalne mogućnosti aktivne zaštite i uključivanja Tvrđe u suvremene tijekove života grada
Osijeka.
Djelatnost Agencije čine poslovi vezani uz zaštitu, obnovu i revitalizaciju osječke Tvrđe:
− izrada programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i dokumenata u svezi s
obnovom spomeničke cjeline
− poslovi u svezi s pripremom i ustupanjem radova na obnovi
− organizacija i provođenje nadzora nad izvođenjem radova
− praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava te dinamike i rokova
izvođenja radova
47
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
− izgradnja, održavanje i organizacija korištenja informacijskog sustava osječke Tvrđe
− organizacija i izvođenje marketinških i drugih promidžbenih aktivnosti te usklađivanje rada
sudionika u obnovi spomeničke cjeline.
Glavni ciljevi projekta obnove Tvrđe:
1. Zaštita Tvrđe koja obuhvaća konzervatorski pristup Tvrđi čiji je cilj sprečavanje devastacije i
propadanja pojedinih građevina i Tvrđe kao cjeline (restauracija i konzervacija građevina),
odnosno očuvanja njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, povijesnih, umjetničkih i
estetskih značajki.
2. Obnova Tvrđe koja znači graditeljsku obnovu strukture i konstruktivno i namjensko
osposobljavanje pojedinih zgrada za trajno korištenje sukladno spomeničko-zaštitnom režimu.
3. Revitalizacija Tvrđe koja podrazumijeva vraćanje života prostoru, njegovo oživljavanje
unošenjem sadržaja koji zadovoljavaju suvremene potrebe: stanovanja, turističkih, upravnih,
kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih i drugih djelatnosti, dakle, obnovu društvenog života u njenoj
urbanoj strukturi.
Specifični ciljevi projekta obnove Tvrđe:
1. Izraditi novi Plan obnove i revitalizacije Tvrđe ažurirajući onaj već postojeći u suradnji sa
svim zainteresiranim sudionicima obnove (Ministarstvo kulture, Grad Osijek, Osječko-baranjska
županija, ustanove u kulturi smještene u Tvrđi, Ministarstvo turizma, Turističke zajednice grada i
županije).
Rok: do kraja 2015.
2. Obnavljanje infrastrukture i popločenje jezgre Tvrđe: postojeću infrastrukturu nužno je
obnoviti i osuvremeniti s ciljem sanacije vlage, obnovom instalacija i s tim povezanom obnovom
opkopa osječke Tvrđe.
3. Obnoviti prostor Trga Vatroslava Lisinskog: po raspisanom javnom natječaju za izradu idejnog
urbanističko-arhitektonskog rješenja prostora zapuštenog i nedefiniranog Trga Vatroslava
Lisinskog odabrana su i nagrađena 4 najbolja rada. Slijedi izrada glavnog i izvedbenog projekta
te ishođenje građevinske dozvole. Agencija za obnovu osječke Tvrđe i Grad Osijek planiraju
sredstva tražiti iz EU fondova.
Rok: do kraja 2015.
48
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
4. Istraživanje i obnova bastione trase i vanjskih utvrđenja osječke Tvrđe − Ambijetalna
rehabilitacija povijesnog prostora Vodenih vrata: plan obnove bastione trase i vanjskih utvrđenja
doveo bi do povratka osnovnoj povijesnoj formi kao polazištu budućeg razvoja. Izrađena je
urbanističko-konzervatorska studija podijeljena u 6 pojedinačnih cjelina koje se mogu rješavati
zasebno. Jedna cjelina, Vodena vrata i Lineta, u tijeku su izvođenja. Ostale faze u suradnji s
Hrvatskim vodama i drugim institucijama namjeravaju se prijaviti za financiranje sredstvima EU
fondova. Agencija za obnovu osječke Tvrđe izradila je 2011. Idejni projekt restitucije i uređenja
povijesnih građevina Kompleksa Vodenih vrata. Za navedeni Idejni projekt Upravni odjel za
provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Osijeka 13. veljače 2012. g. izdao je
Lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju kompleksa Vodenih vrata. Arheološkim istraživanjima u
srpnju i rujnu 2010., te u srpnju i studenom 2011., (ista su proveli arheolozi Muzeja Slavonije),
potvrđeni su rezultati konzervatorske studije Tvrđe koja je ukazala na izvorno postojanje jedne
“pojednostavljene“ lunette pred Vodenim vratima, tipične za arhitekturu Nicolasa Doxata de
Demoreta, glavnog projektanta carskih tvrđava u vrijeme princa Eugena Savojskog. Lunetta
Vodenih vrata predstavljala je jednostavno, ali efikasno arhitektonsko rješenje predpristupa u
grad s rijeke Drave. Njen kanal istovremeno je služio kao ocjedni kanal, osobito u vrijeme niskog
vodostaja, a kao specifičan „otok“ pred gradskim vratima, uz funkciju pojačavanja obrane vrata,
lunetta je istovremeno bila i najoptimalnije funkcionalno rješenje pristupa u grad s rijeke. U
prosincu 2010. postavljen je drveni most na Vodenim vratima. U rujnu 2011. izrađeni su i
postavljeni lanci dužine 12 m i ostali metalni elementi za prihvat lanaca na most, a u prosincu
2011. postavljene su i metalne kugle na podizni most. U tijeku je izrada glavnog projekta.
Uređenje kompleksa Vodenih vrata podijeljeno je u dvije cjeline: prva cjelina obuhvata je od
Vodotornja do Bastiona sv. Karla, a druga je uređenje Bastiona sv. Karla. Provedba projekta
doprinos je revitalizaciji Tvrđe i razvoju turističkih potencijala i potreba Grada jer bi obnovom
Vodenih vrata i Linete te postavljanjem makete Tvrđe dobili atraktivno polazište za turistička
razgledanja stare jezgre. Također, planirana je i simulacija bastiona sv. Karla te postavljanje info-
ploče.
Rok: do kraja 2017.
7.1.2.2. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost
49
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
„Konzervatorsko-restauratorska djelatnost je stručno-znanstvena djelatnost bez upravnih nadležnosti koja neposredno provodi zaštitne radove na kulturnim dobrima s ciljem očuvanja njihovih spomeničkih svojstava. Djelatnost obuhvaća konzerviranje i restauriranje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, od istraživanja u svrhu prepoznavanja spomeničkih svojstava, izvođenja konzervatorsko-restauratorskih postupaka radi fizičkog očuvanja i prezentacije do izrade konzervatorsko-restauratorske dokumentacije. Sastavni su dio djelatnosti istraživanja iz područja prirodoslovnih, humanističkih, društvenih i tehničkih znanosti pomoću kojih se prepoznaju materijalna svojstva spomenika, dijagnosticira njihovo stanje očuvanosti te određuju vrijednosti kao temelj pristupu i postupcima očuvanja. Izrađuju se prijedlozi i projekti zaštitnih radova, od otklanjanja uzroka oštećenja do konzervatorsko-restauratorskih radova s većim ili manjim opsegom obnove. Osnovni cilj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je valorizacija, zaštita i materijalno očuvanje kulturnih dobara Republike Hrvatske kao osnovnog preduvjeta za prenošenje naslijeđenih vrijednosti i njihovo primjereno gospodarsko korištenje. Konzervatorsko-restauratorske poslove u Hrvatskoj obavljaju Hrvatski restauratorski zavod kao matična javna ustanova djelatnosti, pojedine ustanove muzejske, arhivske i knjižničarske djelatnosti, restauratorski odjeli visokoškolskih ustanova, te pravne i fizičke osobe sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koje imaju dopuštenje za rad na kulturnim dobrima. Osnovna djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda kao središnje javne ustanove konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je konzerviranje i restauriranje nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara i predmeta kulturnog, povijesnog ili tehničkog značaja.“ *„Restauratorski odjel Osijek bavi se konzerviranjem i restauriranjem pokretnih i nepokretnih
spomenika, dakle graditeljskog naslijeđa, drvene polikromirane skulpture, kamene plastike, slika
na drvu, platnu, zidnih slika, umjetnički oblikovanog namještaja te predmeta od tekstila.“ **
Rok: trajno.
50
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
* Izvor: internetska stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (www.min-kulture.hr)
** Izvor: Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.
7.1.3. Nematerijalna kulturna baština
7.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i očuvanje nematerijalne kulturne
baštine i pokretnih kulturnih dobara
Važan dio hrvatske kulturne baštine čini i izuzetno bogata i raznolika tradicijska baština.
Ona je nezaobilazan čimbenik, kako hrvatskog nacionalnog tako i regionalnog i lokalnog
kulturnog identiteta, pa je stoga zaštita i očuvanje te baštine od ključnog nacionalnog, ali i od
regionalnog i lokalnog interesa.
O pokretnim kulturnim dobrima tradicijske baštine skrbi Etnografski odjel Muzeja
Slavonije Osijek, osnovan 1952. sa zapošljavanjem prvog etnologa, Zdenke Lechner. Iako je
etnografska građa pristizala u Muzej od samog osnutka, intenzivno prikupljanje, sustavna
terenska istraživanja i sistematizacija građe započinju tek njenim dolaskom. Fundus Etnografskog
odjela organiziran je u devet zbirki s podzbirkama koje predstavljaju horizontalni presjek
značajnijih elemenata tradicijske kulture Slavonije i Baranje 19. i 20. st. Dio predmeta, kao što su
narodne nošnje i vezovi, čuvaju i održavaju i amaterska kulturno-umjetnička društva i
specijalizirane udruge, koje većinom skrbe i o nematerijalnoj tradicijskoj baštini (instrumentalna
glazba, pjesme, plesovi, govor, običaji, igre, obrti i umijeća). Najaktivnijima među njima posvetit
će se više pozornosti u daljnjem tekstu.
7.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Osijek 1862
Kao izraz potreba za kulturnim, glazbenim i društvenim djelovanjem, te čuvanjem svoje
pripadnosti hrvatskom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu, rad na području kulturno-
umjetničkog djelovanja očitovao se u neprekinutom slijedu, mijenjajući naziv i prilagođavajući
aktivnosti potrebama vremena, ali uvijek sa svrhom očuvanja svog nacionalnog i zavičajnog
51
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
identiteta. 1862. g. osnovano je Osječko prvo pjevačko društvo koje 1885. dobiva novo ime
Sloga, a 1907. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo Kuhač.
U narednom se razdoblju, do II. svjetskog rata, djelovanje društva očituje u dubokom
osjećaju gajenja hrvatske glazbene i pjevačke umjetnosti te kao žarište općeg hrvatskog kulturnog
nastojanja Osječana. Završetkom II. svjetskog rata, na zdravim temeljima glazbeno-pjevačkog
amaterizma, osniva se Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Milica Križan i djeluje do 19.
studenoga 1991., kada mijenja ime u Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Osijek 1862. Od
svojih početaka ovo je društvo utemeljilo svoju programsku usmjerenost prema kulturno-
umjetničkom i društvenom radu na osnovnim načelima glazbenog i scenskog amaterizma,
organiziranom okupljanju, odgojnom i stručnom osposobljavanju školske, studenske i svekolike
mladeži Osijeka i okolice. Također, velika pažnja posvećena je i njegovanju izvornog slavonskog
i ostalih hrvatskih glazbeno-plesnih vokalnih značajki tradicijske kulture i društvenosti, kao i na
usmjeravanje mladih na kulturno-umjetnički rad u društvenim, životnim i radnim sredinama.
Bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, folklora i glazbenog stvaralaštva čini nas
jedinstvenim u svijetu. Strategija je djelovanja ovog amaterskog kulturno-umjetničkog društva
istinska briga i zaštita folklornih zona cijele Hrvatske kroz koreografirani folklor koji pokazuje
cjelinu prostora na kojem je nastao, temeljeći se na izvornim plesnim i glazbenim izričajima.
Autentičnost i istinitost očituju se u suradnji s najvećim, svjetski priznatim, stručnjacima
folkloristike, etnologije i etnokoreologije: dr. Ivanom Ivančanom, prof. Zvonimirom
Ljevakovićem, dr. Stjepanom Sremcem, prof. Vidom Bagurom i prof. Brankom Šegovićem. Na
nama je daljnje prenošenje znanja na mlađe generacije s ciljem očuvanja naše tradicije i zaštite
tradicijske kulture koja nas čini onime što jesmo, bilo da se radi o plesovima Prigorja, Podravine,
Liburnije, Kaštela, Dubrovnika, Slavonije, Baranje ili gradskim plesovima Osijeka koje je davnih
godina početkom 19. st. pisao i skladao Franjo Kuhač pod nazivom Dvoransko kolo. Rečenica je
koja definira ono što radi i čemu teži ovo društvo: „Izvrsnost u očuvanju prošlosti najbolji je
temelj − vizije za budućnosti.“
Opći cilj: zaštititi, očuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja i
vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske
baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).
Specifični cilj: osnovati „Regionalni centar tradicijske kulture, folklora i glazbene umjetnosti
jugoistočne Europe“ (koncertne dvorane i niz manjih dvorana), pod čijim će krovom svoju
52
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
tradicijsku kulturu moći baštiniti i prenositi na mlađe generacije, kako hrvatski ansambli tako i
svi drugi ansambli i udruge nacionalnih manjina s kojima dijelimo i kulturno obogaćujemo svoj
životni prostor − grad Osijek.
Rok: 2016.
7.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Željezničar
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo (HKUD) Željezničar osnovano je 1925. g. U
početku se aktivnost odvijala kroz rad pjevačkog zbora i orkestra limene glazbe, a 1930. s radom
počinje i folklorna te tamburaška sekcija. U razdoblju od 1949. do1990. Društvo djeluje pod
imenom Srđan Petrov i to s radom usmjerenim pretežno na folklornu i tamburašku aktivnost.
Godine 1990. Društvo vraća svoje prvotno ime Željezničar i od tada njeguje i izvodi tekovine
hrvatske folklorne baštine. U Društvu postoje tri folklorne sekcije, tamburaški orkestar i
mješoviti i ženski vokalni sastav.
Opći cilj: zaštititi, očuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja i
vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske
baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).
Specifični cilj: očuvati, promicati i popularizirati programe hrvatske, a posebice slavonske,
plesne, tamburaške, vokalne i rukotvorne tradicijske baštine.
Rok: trajno.
7.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku
Hrvatski tamburaški savez (HTS) jedna je od najstarijih kulturnih prepoznajnica
hrvatskog tamburaštva u Europi i svijetu. U Osijeku se već 1847. zbila reforma tamburaške
glazbe: stoljetni put od pučkog seoskog narodnog glazbala tambure samice do koncertnog
orkestralnog gradskog instrumenta završio je kad je gradski senator, Osječanin Pajo Kolarić,
osnovao prvi tamburaški sekstetski zbor uopće, uz koji su na pozornici Narodnog kasina u
Osijeku otpjevane i prve pjesme na hrvatskom/ilirskom jeziku (Djevo mila, djevo krasna i Na
lijevoj strani kraj srca). 1864. Osječanin Franjo K. Kuhač njemu u čast glazbenom je slikom
Osječki galop dočarao burnu svađu P. Kolarića u obranu hrvatskog jezika na sjednici osječkog
53
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Gradskog zastupstva (danas Gradskog vijeća). I prva partitura za tamburaški zbor napisana je
1878. u Osijeku (Ivan Sladačak). Osječki tamburaški orkestri 1895. bilježe sjajne nastupe u
Gradskom vrtu povodom Cvjetnog korza, a početkom 20. st. u svakoj se brijačnici u Osijeku
svirala tamburica, a svaka je ustanova i ulica imala svoje tamburaško društvo. Ostvaruju se i prve
inozemne turneje: 1889. studentski tamburaški zbor Osječanina M. Majera nastupa na otočiću
Želinu kraj praškog narodnog divadla, a već od 1906. Osijek prvi organizira koncertne
tamburaške turneje osječkih maturanata tijekom ljetnih raspusta. 1910. osječki tamburaški
orkestar s 34 najbolja tamburaša i uz pjevački zbor od 30 pjevača nastupa diljem Srbije i
Bugarske, a u Carigradu u Sultanovoj palači prima nagradu od sultana Mehmeda Rešada V.
Efendije i sina mu Princa Jusufa Izzodina. U Osijeku je oko 1930. izgrađena prva nova vrsta
tambure − banjolina J. Rohrbachera. Osijek je u HTD-u Zvonimir imao i najveći tamburaški zbor
od 53 člana, od 1937. do danas. Ti mnogobrojni tamburaški zborovi na čelu s Hrvatskim
tamburaškim društvom Zvonimir, osnovanim 1924., doveli su uspon tamburaške glazbe do toga
da je 7. 11. 1937., inicijativom osječkih tamburaških pregalaca, osnovan Hrvatski tamburaški
savez sa sjedištem u Osijeku. 1937. u Osijeku je raspisan prvi natječaj za koncertne tamburaške
skladbe, održana prva smotra tamburaških društava Hrvatske i prvi visokostručni tečaj
tamburaškim zborovođama, a u Hrvatskom narodnom kazalištu osnovan je Hrvatski tamburaški
savez u nazočnosti 23 tamburaška društva. 1954. u Osijeku je osnovan prvi dječji tamburaški
orkestar, a 1956. i prva narodna glazbena škola za tamburu uopće.
HTS je pokrenuo osnivanje Festivala hrvatske tamburaške glazbe sa sjedištem u Osijeku,
gradu s najdužom tradicijom tamburaške glazbe (FHTG). Organiziranje 1. festivala povjereno je
STD-u Pajo Kolarić iz Osijeka, na čiji je prijedlog izabran i prvi Festivalski odbor, a 1. festival
održan je 23. i 24. travnja 1961. u Osijeku. 1986. održan je prvi stručno-znanstveni skup o
tamburaškoj glazbi.
Opći cilj: poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi i razvijati kulturne
veze među orkestrima na međunarodnoj razini.
Specifični ciljevi:
1: očuvati tradiciju festivala i unaprijediti njegovu koncepciju: poticati rast broja natjecateljskih
tamburaških sudionika i suradnju s povijesnim inozemnim festivalskim suradnicima (Tuzla,
Pečuh, Pešta, Artiče, Vipava, Subotica, Sombor, Parndorf i dr.).
54
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
2: čuvati i obogaćivati Glazbeni arhiv tamburaške literature Julije Njikoš : sukladno financijskim
mogućnostima njegovati visoku kakvoću i tradiciju svih festivalskih tiskovina, posebice stručnog
časopisa Hrvatska tamburica.
3: poticati brojno, osobito mlađe, članstvo na suradnju organizacijom stručnih i edukacijskih
okupljanja, festivalskih vrednovanja i druženja.
Rok: trajno.
7.1.3.1.4. Šokačka grana
U Šokačkoj grani posebno mjesto pripada čuvanju tradicije i šokačke kulture pisanom
riječju koja je temeljni čimbenik i nositelj hrvatskog narodnosnog identiteta. Svojim
međunarodnim stručno-znanstvenim okruglim stolom Urbani Šokci od 2006. g. tematski se
propitkuju različiti sadržaji kulturne baštine Šokaca i Bunjevaca. Potpisivanjem Povelje o trajnoj
suradnji sa Šokcima i Bunjevcima Vojvodine i Mađarske teme nisu samo šokačke, nego i
bunjevačke. Sadržaji okruglog stola ukoričuju se u zbornicima Urbani Šokci. Od 2013. na
Međunarodnom okruglom stolu tematski se propitkivao i istraživao projekt s nazivom Panonija,
što je geokulturna koncentracija dosadašnjih pripremnih istraživanja objelodanjenih u 7 opsežnih
recenziranih zbornika Urbani Šokci međunarodnoga sastava sudjelovanja. Osim ovog stručno-
znanstvenog projekta, Šokačka grana provodi i niz drugih tradicijski orijentiranih projekata:
Šokački suveniri Osijeku, Dani Julija Njikoša − tamburica pod rukom, Šokačko čijalo, Što su jeli
naši stari u Korizmi, Dani kruha, Božićna priča Tragom Betlemaša, Šokačka kuvarica i Zabava
Šokačke grane Osijek s Revijom narodnih nošnji. Osim toga, stalna djelatnost ove udruge
obuhvaća i amaterske folklorne, pjevačke i tamburaške sekcije raznih dobnih skupina.
Opći cilj: njegovati, promicati i iznovljavati tradicijsku baštinu i kulturu Šokaca.
Specifični ciljevi:
1: očuvati i unaprijediti postojeće projekte udruge .
2: jače povezati tradicijsku kulturu i baštinu s razvojem turističke ponude u Osijeku i široj regiji
(izrada kvalitetnih autohtonih šokačkih suvenira, u suradnji s Turističkom zajednicom grada
Osijeka prirediti kataloge ručnih radova i Šokačku kuvaricu na engleskom jeziku, organizirati
izložbe suvenira i snimiti videospot za promidžbu tradicijske baštine i kulture).
3: pokrenuti novi projekt Grad-scena : u Tvrđi, na Trgu A. Starčevića, po gradskim četvrtima i u
mjesnim odborima; udruge i društva usmjerene očuvanju i njegovanju tradicijske baštine
55
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
organizirat će svakodnevne aktivnosti i manifestacije predstavljanja tradicijske kulture (pjevačke
grupe, folklor, dječji folklori, tamburaški sastavi, „hodajući eksponati“ − tradicijska odjeća,
starinske dječje igre i starinski gastronomski proizvodi).
Rok: do 2020.
7.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić
Pajo Kolarić (Osijek, 1821. − 1876.) bio je začetnik hrvatske tamburaške glazbe, pjevač,
svirač, skladatelj i tekstopisac. 1847. g. osnovao je tamburaško društvo u Osijeku. U spomen na
tog velikana tamburaške glazbe nazvano je i Slavonsko tamburaško društvo (STD) iz Osijeka,
osnovano 21. ožujka 1954. g. U svom dugogodišnjem radu društvo je odgojilo više od 2000
glazbenika. Danas u društvu djeluju tamburaška škola, mali orkestar, mješoviti pjevački zbor i
tamburaški orkestar STD Paje Kolarića. Okosnicu djelovanja društva čini dječji orkestar čiji se
rad temelji na smjernicama svoga utemeljitelja Julija Njikoša. Dječji orkestar već ima prilično
iskustva − održali su velik broj cjelovečernjih koncerata u Osijeku i diljem Hrvatske. Povodom
Dana grada Osijeka 2. prosinca 2011., u suradnji sa solisticom Blankom Došen, snimili su
glazbeni spot i pjesmu Dobro jutro grade, autorsko djelo dirigentice Tihane Huber. Na
tradicionalnoj osječkoj manifestaciji za djecu (Zemlja bez granica), izveli su prvi dječji
tamburaški mjuzikl Cuker tandrbal (glazbu i tekst napisala dirigentica Tihana Huber, a režiju i
naratorski tekst Jasna Komendanović) te osvojili prvu nagradu udruge Breza kao priznanje za
izuzetnu kreativnost. Mladi tamburaši nastupaju s mnogim glazbenim društvima po cijeloj
Hrvatskoj, ali i Mađarskoj, Srbiji, Austriji i Slovačkoj, gdje predstavljaju i promiču hrvatsku
kulturu i običaje te tradicionalnu i suvremenu tamburašku glazbu.
Opći cilj: poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi.
Specifični cilj: razvijati i jačati sve sastavnice tamburaškog društva kroz snažnije međunarodno
povezivanje i očuvanje tradicije FHTG.
Rok: trajno.
7.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek
56
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Tamburaška škola Batorek osnovana je 1993. g, a djeluje u prostorijama HKUD-a
Željezničar s kojim i učestalo surađuje. Godišnje ima oko 100 učenika, podijeljenih u 6 gitarskih
i 6 tamburaških razreda. Najbolji učenici tamburaških sekcija obično sviraju u pratećem
ansamblu HKUD-a Željezničar ili u Velikom orkestru škole, koji je već 7 puta sudjelovao na
FHTG-u i osvojio 1 srebrnu i 6 zlatnih plaketa Tambura Paje Kolarića. Škola je i jedan od
osnivača Europskog tamburaškog saveza koji okuplja orkestre iz 11 zemalja. Ovo članstvo
omogućilo je Školi široku međunarodnu aktivnost. Vrhunac je te aktivnosti gostovanje TŠ-a
Batorek, kao jedinog orkestra na tradicionalnim instrumentima, na festivalu klasične glazbe u
kanadskom Quebecu u kolovozu 2011. gdje su nastupili i simfonijski orkestri iz cijeloga svijeta.
Opći cilj: postati i ostati značajan kulturni simbol grada.
Specifični cilj: odgajati kvalitetan tamburaški i gitarski kadar.
Rok: trajno.
7.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije
Ovaj je ansambl dugi niz godina organizirao vrlo značajnu međunarodnu folklornu
manifestaciju Perlice Europe za djecu od 10 do 17 godina, a održava se u Osijeku od 1991.
godine. Festival za cilj ima zbližiti djecu cijele Europe kroz glazbeni i kulturni izričaj njihovih
naroda i manjinskih skupina, učeći ih da kroz poštivanje različitosti zapravo poštuju sami sebe.
Njihov je slogan: „Kulturom za mir i ljubav djece Europe“. Zbog bolesti predsjednika društva
ovaj festival nije održan u 2012. i 2013. godini.
Opći cilj: čuvati i promicati tradicijsku kulturnu baštinu Hrvatske i Europe.
Specifični cilj: obnoviti međunarodni dječji festival Perlice Europe .
Rok: do 2020.
7.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetnička društva tradicijskog usmjerenja
Postoji još nekoliko manjih amaterskih kulturno-umjetničkih društava na području grada
Osijeka koja okupljaju djecu i mlade s ciljem očuvanja i promicanja tradicijske kulturne baštine.
Neka od njih su: Centar za kulturu i sport Tenja – KUD Josip Šošić, HKUD Zlatni klas Višnjevac
i Zavičajna udruga Gibarac.
57
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.1.4. Pokretna kulturna baština − muzejska djelatnost
7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek
Muzej Slavonije (1877.) peti je po starosti muzej u Republici Hrvatskoj i najveći
kompleksni muzej u našoj zemlji, s fundusom od gotovo pola milijuna predmeta raspoređenih u
stotinjak muzejskih zbirki. Fundus se sastoji od arheološke, etnografske, knjižne, kulturno-
povijesne, numizmatičke, prirodoslovne, tehničke i umjetničke građe. Nedavnim pripojenjem
Arheološkog muzeja Osijek poboljšani su kadrovski i prostorni potencijali Muzeja Slavonije. U
Muzeju od 2008. godine djeluje Ured za limes.
Opći cilj : kao nacionalni muzej i vodeći regionalni muzej Hrvatske, skrbiti o i predstavljati
baštinu na najvišoj profesionalnoj razini, biti otvoren javnosti i suradnji sa svim sektorima
društva te postati prepoznat i u širem srednjoeuropskom prostoru.
Specifični ciljevi:
1. Oplemenjivanje prostora baštinom: unatoč smještaju na nekoliko lokacija unutar barokne
jezgre osječke Tvrđe, Muzeju i dalje nedostaje prostor za realizaciju stalnog postava i dijela
depoa, knjižnice i ureda u prostoru primjerenom muzejskoj djelatnosti. Kao primjerena
mogućnost pokazala se zgrada Velike oružane koju je Grad Osijek prije nekoliko godina
namijenio muzejskoj djelatnosti, a konzervatorski odjel Ministarstva kulture uvrstilo ju je u
prioritete za obnovu iz sredstava fondova EU. Grad Osijek također je pokazao volju za dodjelu
ove zgrade za potrebe rada Muzeja Slavonije.
2. Proaktivno animiranje javnosti: bogatstvo i raznolikost muzejskog fundusa zbog prostornih je
problema nedovoljno dostupno javnosti. Muzej stoga, povremenim tematskim i prigodnim
izložbama iz svoga fundusa te gostujućim izložbama iz drugih muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu,
nastoji domaćoj publici, ali i drugim posjetiteljima, omogućiti kontinuiran doticaj s Muzejom.
58
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
3. Povećanje razine inventiranosti i obrade muzejske građe: Muzej Slavonije, kao nacionalni
muzej i matični muzej druge razine na području Slavonije, Baranje i dijela Srijema, još uvijek
nema inventiranu gotovo polovicu svoga bogatog fundusa koji broji oko 400 000 muzealija. U
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je tek 14 od 120 muzejskih zbirki, a i
revizija muzejskog fundusa ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom.
4. Podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe: fizičko stanje i razina opremljenosti
muzejskih depoa neprimjerena je statusu ustanove koja obnaša matičnost druge razine. U većini
je depoa, zbog neugrađenog sustava grijanja i hlađenja te odvlaživanja, onemogućen primjeren
pristup građi tijekom većeg dijela godine; zimi zbog ekstremno niskih temperatura, a ljeti zbog
vrućine, vlage i ograničene mogućnosti provjetravanja, ali i zbog stolarije koja je zakovana zbog
iznimno lošeg stanja i sigurnosti.
5. Kontinuirano podizanje profesionalne i stručne osposobljenosti zaposlenika Muzeja: Muzej
Slavonije, kao jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj, do statusa
nacionalnog muzeja došao je kontinuiranim radom na podizanju profesionalne osposobljenosti i
stručnih kompetencija svojih djelatnika. Brigu o muzeju preko pola stoljeća vodila je po jedna
visokokvalificirana osoba, najčešće gimnazijski profesor, a od Drugog svjetskog rata do danas,
postupnim povećanjem broja stručnih i pomoćnih djelatnika znatno je unaprijeđen status ove
ustanove. Kako bi Muzej mogao nastaviti svoj uspon u svim segmentima djelovanja, nužna je
permanentna edukacija i zapošljavanje stručnih i pomoćnih kadrova raznih profila.
Rok: do 2020.
7.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku
Muzej likovnih umjetnosti nastao je izdvajanjem dijela likovne umjetnosti iz Muzeja
Slavonije Osijek 1954. g., s prvim nazivom Galerija slika. 1994. Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske prenijelo je osnivačka prava nad Galerijom likovnih umjetnosti Osijek na Osječko-
baranjsku županiju koja je postala njezin osnivač. U sklopu 60. obljetnice osnutka institucije i 50
godina u konačnom sjedištu u neorenesansnoj vili Neuman u centru Osijeka, 2014. g. provedeno
je preimenovanje Galerije u Muzej likovnih umjetnosti, kako bi komunikacija i percepcija
djelatnosti i identiteta institucije bila najefikasnija i najtočnija, čak i u prijevodu na druge jezike.
Muzej likovnih umjetnosti specijalizirana je muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem,
59
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
čuvanjem, istraživanjem, dokumentiranjem, prezentiranjem/tumačenjem i promicanjem
umjetničke baštine u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva. Temelj muzejskog fundusa
čine djela od kojih mnoga imaju kapitalnu važnost za hrvatsku likovnu baštinu od sredine 18. st.
do danas, a po kojima je osječki Muzej likovnih umjetnosti, kao muzejska ustanova regionalnog
središta, najpoznatiji i najpriznatiji (Muzej ima fundus s više od 5000 umjetnina). Njegove zbirke
unesene su i u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara (pod brojem
3801). U MDC-ovom Registru muzeja, galerija i zbirki u RH nalazi se u statusu A, koncipiranom
prema organizaciji stručnih i administrativnih kriterija.
Najopsežniji i najvredniji dio muzejskog fundusa čine zbirke slika. Upravo su one
jedinstvene u Hrvatskoj po broju i vrijednosti umjetnina koje su bile u vlasništvu slavonskih
velikaških obitelji iz 18. i 19. st. i osječkih građanskih obitelji na početku 20. st. Ta djela čine
vrlo vrijedan dio nacionalne kulturne baštine koji ulazi i u srednjoeuropski kulturni korpus.
Fundus Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku podijeljen je na nekoliko muzejskih zbirki,
a svaka ima svog voditelja, jednog od stručnih djelatnika Muzeja. Izložbeni i izdavački programi
najprisutniji su oblici djelovanja Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, koji svoje uporište ima u
predstavljanju likovnih stvaralaca grada i regije, nacionalne baštine, kao i njegovanju
međunarodne suradnje. Za aktivnije uključenje u prezentaciju i promociju muzejskih sadržaja u
lokalnoj sredini postoji stručna osoba, muzejski pedagog, čija je uloga iniciranje aktivnije razine
edukativnih pedagoških programa, uz umrežavanje Muzeja s raznim institucijama i udrugama u
okruženju.
Opći ciljevi:
1. Sustavno istraživanje, zaštita, očuvanje i prezentacija kulturne baštine (muzejski fundus):
prateći najnovije muzeološke standarde (u ovaj cilj uključen je program otkupa kako bi fundus
kontinuirano dobivao odgovarajuću građu).
2. Doprinos razvoju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u regiji i šire kroz izložbeni program i
druge muzejske djelatnosti.
3. Povećanje dostupnosti umjetničko-kulturnih sadržaja široj publici: od najmlađe publike do
marginaliziranih skupina, uz organizaciju i edukaciju posjetitelja s ciljem razvoja budućih
korisnika kulturne ustanove, kako bi muzej bio u službi društva.
4. Doprinos promicanju hrvatske kulture u svijetu kroz programe Europske unije.
Specifični ciljevi:
60
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1. Poticanje razumijevanja građanstva o vrijednostima kulturne baštine: kroz istraživanje, zaštitu i
objavljivanje fundusa (registriranje zbirki i izdavanje monografija, digitalizacija arhive izložbi,
arhive umjetnika i arhive Oto Švajcer).
2. Doprinos shvaćanju naše kulturne, a i povijesne baštine: putem novog koncepta novog Stalnog
postava. Izložba stalnog postava najambiciozniji je rezultat koji uređeni muzej može prezentirati
javnosti, a i važan sadržaj u planu razvoja turizma i u planiranju dugoročnih edukativnih
programa za škole. Realizacija stalnog postava predviđa njegovu dostupnost i osobama s
posebnim potrebama, izgradnjom lifta, audiovodičem, trakama na podu i taktilnom galerijom za
slijepe i slabovidne.
3. Doprinos razumijevanju kulturnih, povijesnih i društvenih konteksta: kroz produkciju i
postavljanje autorskih izložbi iz fundusa.
4. Proširenje i preraspodjela galerijskog prostora uz jačanje muzejske djelatnosti: povećanje
prostora – čuvaonice (u jesen 2012. realizirana je adaptacija prostorija u prizemlju i povećan broj
prostorija depoa), organizacija specijalizirane studijske čitaonice (u 2013. počelo se raditi s
muzejskom programom za knjige na inventiranju i kategorizaciji cijele građe), organizacija art-
studija s multimedijalnim pristupom i prezentacijom građe, uređenje trenutno neuređenih i
nedostupnih podrumskih prostorija.
5. a) uređenje izložbenog prostora i drugih prostora Muzeja likovnih umjetnosti: obnavljanje
pročelja, uređenje dvorišta, adaptacija izložbenog prostora i obnavljanje sustava rasvjete po
standardima predviđenim programima energetske učinkovitosti.
b) i zgradnja i uređenje novog Umjetničkog paviljona: pored zgrade Muzeja postoji mogućnost za
izgradnju novog prostora za galerijske djelatnosti s prezentacijom samostalne, skupne,
monografske, studijske, retrospektivne izložbe o lokalnim i svjetskim umjetnicima – prostor još
uključuje preparatorsku radionicu, edukativni prostor, cafe-shop za suvenire i druženje i
multimedijalni prostor (zbog suvremene tehnologije može biti privlačna prilika za partnerske
projekte s drugim muzejima iz zemlje i inozemstva).
6. Realizirati kompleksni izložbeni i izdavački projekt Skriveno blago europskog plemstva : kroz
vrlo važne izložbe o likovnoj baštini obitelji Pejačević, obitelji Norman-Prandau i obitelji Eltz,
prezentirat će se jako zanimljive priče oko likovne baštine plemićkih obitelji koje umrežavaju
povijest Osijeka i okolice, a s izdanjem knjige o obitelji Odescalchia Osijek će se umrežiti s
Ilokom − Talijanima. Te bi 3 priče, kroz likovnu građu i informativne panele, mogle stvarati
61
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
kulturno-povijesnu, umjetničku i turističku priču povezujući Osijek, Našice, Valpovo, Vukovar,
Podgorač i dalje Austriju, Srbiju, Mađarsku i Bugarsku. Izložbe/Priče mogle bi biti osmišljene
kao samostalne „muzejske izložbe“, odvojene od samog muzejskog prostora koji u organizaciji
Grada i suradnjom s Muzejom likovnih umjetnosti želi prezentirati (s originalnima i/ili s
reprodukcijama) svoju povijest i kulturnu baštinu (npr. povezati sa secesijskim nizom, baroknom
Tvrđom i sl.).
7. Promoviranje i izlaganje suvremene umjetni č ke scene .
8. Poticanje razmjene s drugim muzejskim institucijama .
9. Razvoj muzejsko - galerijske djelatnosti kroz dodatne programske to č ke koje nisu vezane samo
uz edukaciju (glazbeni koncerti, projekcija filmova, književne večeri itd.). Od 2014. Muzej se
planira uključiti i u manifestaciju Europska noć muzeja koja se organizira u svibnju, s
promjenjivim datumom povodom 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja (u subotu 17. 5.
2014.).
10. Poticanje susreta publike s likovnim stvarateljima kroz edukativnu djelatnost .
11. Aktivno uključiti obrazovne i odgojne institucije (od dječjih vrtića do fakulteta: UAOS,
Kulturologija) u stvaranje popratnih programa muzeja.
12. Promocija i integracija hrvatske kulture, prijenos izložbi u inozemstvo.
13. Istraživanje i prezentiranje hrvatskih umjetnika koji su djelovali u inozemstvu, poticanje
hrvatskih umjetnika u inozemstvu.
Rok: do 2020.
7.1.5. Pokretna kulturna baština − galerijska djelatnost
7.1.5.1. Gradske galerije Osijek
Gradske Galerije Osijek ustanova je u kulturi koju je osnovao Grad Osijek 2005. g.
Programska djelatnost Gradskih Galerija Osijek započela je izložbenim programom u ožujku
2007. te kazališnim programom u lipnju iste godine. Kao novi kulturni centar u gradu Osijeku, u
arhitektonsko-urbanističkom kompleksu povijesne Tvrđe obuhvaća izložbeni prostor Galerije
Waldinger i Barutanu, prostor namijenjen scenskim izvedbama. Gradske galerije Osijek rade na
62
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
aktivnoj transformaciji postojeće povijesne arhitekture u smjeru programske revitalizacije
prostora i razvijaju strategije kojima bi postale relevantan lokalni i nacionalni centar suvremene
umjetnosti, filmskih programa te scensko-izvedbenih umjetnosti; posvećen predstavljanju i
produciranju, istraživanju i dokumentiranju, kao i populariziranju svih vidova suvremenih
umjetničkih praksi i suvremenog kazališnog i filmskog izričaja. Ti se ciljevi provode
kontinuiranim izložbenim, scenskim i filmskim programom te programom predstavljanja
projekata različitih umjetničkih disciplina poput suvremenog plesa, eksperimentalnog filma,
eksperimentalne glazbe itd., kao i poticanjem teorijskog promišljanja suvremene kulture i
umjetnosti teorijsko-istraživačkim i edukativnim programima (predavanja, razgovori, seminari,
okrugli stolovi, radionice i publicistika).
Opći cilj : promicanje i doprinos razvoju suvremene likovnosti, novih medija, filma,
videoumjetnosti i kazališnog umjetničkog stvaralaštva.
Specifični ciljevi:
1. Podupirati afirmaciju mladih suvremenih umjetnika.
2. Jačanjem međunarodne suradnje ustanove nastaviti i osnažiti tradiciju izlaganja velikih imena
suvremene likovne umjetnosti (Victora Vasarelyja 2002., Oskara Kokoschke 2009., Davora
Vrankića 2010., te Branka Ružića 2011. u prigodi vraćanja skulpture Ljudi na središnji gradski
trg): intenzivirat će se međunarodna kulturna suradnja, posebice s 10 gradova-prijatelja iz raznih
dijelova Europe te ostalim gradovima zainteresiranima za suradnju (Vicenza), pri čemu će se
intenzivnije koristiti EU program Kreativna Europa 2014. – 2020.
3. Oslanjajući se na temelje Mini Teatra i Neovisne umjetničke scene Barutana (Zlatko Bourek,
Saša Anočić), osnažiti i razviti program Novo kazalište Barutana : izuzetno je važno da Osijek,
kao središte istočnog dijela RH i sveučilišni grad s vlastitim Studijem glume i lutkarstva, svojim
građanima i stanovnicima okolnih mjesta, osim Hrvatskog narodnog kazališta i Dječjeg kazališta
Branka Mihaljevića u Osijeku, može ponuditi još jednu kazališnu scenu. Osijek se već godinama
bori s odljevom kazališnih umjetnika, ponajviše mladih, jer jednostavno ne postoji dovoljno
radnih mjesta na kojima bi se oni mogli i trebali afirmirati.
4. Educirati lokalnu publiku o aktualnim i inovativnim suvremenim umjetničkim praksama.
5. Aktivno uključiti studente Umjetničke akademije u Osijeku u sve programske aktivnosti
galerije.
Rok: do 2020.
63
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.1.6. Pokretna kulturna baština - knjižnična djelatnost
7.1.6.1. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom
funkcijom: kao središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske
županije te kao središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih,
obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima. U skladu s navedenim funkcijama
i zadatcima Knjižnica se razvija kao javna općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja.
Opći ciljevi: osiguravati dostupnost: svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih,
kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima; znanja i kulturnih sadržaja za potrebe obrazovanja,
stručnog i znanstvenog rada, cjeloživotnog učenja, informiranja, odlučivanja i razonode najširem
krugu stvarnih i potencijalnih korisnika-građana grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Isto
tako, skrbiti o uspostavi i funkcioniranju knjižničnog sustava narodnih, osnovnoškolskih i
srednjoškolskih knjižnica Osječko-baranjske županije te razvijati knjižnične usluge i aktivnosti.
Specifični ciljevi:
1. Osamostaljivanje i razdvajanje sveučilišne/znanstvene od javne/narodne funkcije do potpunog
fizičkog odvajanja na dvije zasebne ustanove/knjižnice: Gradsku knjižnicu kao javnu narodnu
knjižnicu općeznanstvenog tipa na sadašnjoj lokaciji (i s područnim odjelima) i Sveučilišnu
knjižnicu na novoj lokaciji, unutar Sveučilišnog kampusa.
Rok: do 2018.
2. Izgradnja knjižničnih zbirki/informacijskih izvora: definiranje načela izgradnje i razvoja
referentne zbirke knjižnice (vezano uz narodnu djelatnost) te zbirki beletristike, publicistike i
stručne literature.
3. Vrednovanje knjižničnih zbirki (sukladno pokazateljima standarda ISO 11620).
64
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
4. Sustavna izgradnja hibridne knjižnice: postizanje zadovoljavajućeg omjera posjedovanja
papirnih i elektroničkih informacijskih izvora.
5. Sustavna izgradnja digitalne knjižnice knjižničnih zbirki i online edukacija kao dio sustavne
izgradnje digitalne knjižnice vezane uz knjižnične usluge.
6. Preventivna i kurativna zaštita knjižnične građe: izrada sveobuhvatnog plana mjera u slučaju
opasnosti za Knjižnicu, uspostavljanje kriterija za odabir knjižnične građe predviđene za
restauraciju i osiguravanje adekvatnih prostora za pohranu knjižnične građe.
7. Sustavno informiranje korisnika o raspoloživim knjižničnim zbirkama/informacijskim
izvorima te njihova kontinuirana edukacija u Knjižnici.
8. Promicanje kulturnih/civilizacijskih vrijednosti (kulturno-animatorske aktivnosti).
9. Provođenje sustavnih istraživanja korisnika i njihovih potreba.
10. Postizanje funkcionalne povezanosti knjižnica unutar mreže narodnih knjižnica Osječko-
baranjske županije, zasnovanoj na jedinstvenom programskom sustavu zadovoljavanja
informacijskih potreba najšireg kruga stvarnih i potencijalnih korisnika (građana grada Osijeka i
Osječko-baranjske županije i funkcionalne informacijske službe u sustavu).
11. Razvijanje modela trajne izobrazbe knjižničnog osoblja Knjižnice te knjižnica koje djeluju u
sustavu mreže narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije.
12. Jačanje suradnje na zajedničkim razvojnim i znanstvenim projektima: osiguranje trajnog
razvoja Knjižnice kao središnje (matične) javne/narodne knjižnice grada Osijeka i Osječko-
baranjske županije te mreže narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije (kao i s ostalim
kulturnim, znanstvenim i odgojno-obrazovnim ustanovama i udrugama).
Rok: trajno.
7.1.6.2. Postupak razdvajanja sveučilišne od narodne funkcije knjižnice
Kao dio sljedeće faze uređenja prostora Sveučilišnog kampusa i preseljenja sveučilišnih
sastavnica, predstoji izgradnja zgrade nove središnje sveučilišne knjižnice u Kampusu −
osiguravanje jedinstvenog fizičkog prostora za pristup integriranim knjižničnim izvorima i
uslugama na Sveučilištu: za učenje i znanstveni rad, za društvenu komunikaciju, jednako unutar
Sveučilišta i između akademske i lokalne zajednice, kao i za odvijanje programa kojima se
izražava kulturni identitet Sveučilišta. Izrađen je i elaborat razdvajanja, no s gospodarskom
65
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
krizom i zbog nedovoljnih sredstava usporili su se svi radovi u Kampusu. 2012. izrađen je idejni
arhitektonski projekt nove Sveučilišne knjižnice Osijek.
7.1.7. Pokretna kulturna baština − arhivska djelatnost
7.1.7.1. Državni arhiv Osijek
Državni arhiv u Osijeku javna je ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a
teritorijalna se nadležnost danas proteže na područje Osječko-baranjske županije. Ova ustanova
skrbi o zaštiti arhivske građe kao dijela nacionalne kulturne i povijesne baštine, nastale radom
institucija za koje je Arhiv nadležan i tako doprinosi kulturnom životu i informiranosti građana te
olakšava pojedincima i organizacijama ostvariti njihova prava i interese.
Državni arhiv u Osijeku u svojim spremištima čuva oko 1500 fondova i zbirki, s preko
više od 8000 dužnih metara gradiva te više od 50 000 fotografija. Osim na stručnim poslovima,
Arhiv sustavno radi i na promicanju svijesti o kulturnoj baštini, organizira izložbe, promocije
knjiga, predavanja; objavljuje stručne i znanstvene radove, objavljuje gradivo, sustavno radi na
informatizaciji institucije i digitalizaciji povijesnog gradiva i uključen je u nacionalni arhivski
informacijski sustav. Trenutno je smješten u povijesnoj zgradi nekadašnje vojarne (Kamila
Firingera 1) izgrađene 1714. i adaptirane za potrebe arhiva 1972. g. S obzirom da su smještajni
kapaciteti zgrade popunjeni, Arhiv još koristi tri nenamjenske lokacije za zbrinjavanje arhivskog
gradiva.
Promjene u okruženju (poglavito one vezane uz utjecaj informacijskih i komunikacijskih
tehnologija) na način poslovanja, stvaranja i upravljanja informacijama i dokumentacijom imaju
značajan utjecaj na djelatnost Arhiva. One nude nove mogućnosti za poboljšanje usluga, ali i
donose određene rizike i izazove. U nadolazećem razdoblju postupno će se mijenjati način rada:
razvijat će se novi informacijski sustavi i usluge te učvrstiti norme kvalitete informacijskih usluga
koje se i nadalje moraju usavršavati kako bi ova ustanova bila u mogućnosti odgovoriti na rastuća
očekivanja i zahtjeve okruženja.
66
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Opći cilj: identificirati vrijedno arhivsko gradivo, sustavno ga nadzirati, prikupljati, popisivati,
obrađivati i trajno ga čuvati te učiniti lako dostupnim svakom korisniku. Također, promicati
svijest, kako o lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj tako i o kulturnoj baštini uopće.
Specifični ciljevi:
1. Obnoviti i preurediti zgradu u Ulici Kamila Firingera 3 (izgrađena 1721. kao konjička
vojarna): kako bi Arhiv dobio izuzetno važan prostor, ne samo za zbrinjavanje arhivskog gradiva
koje čuva i koje na terenu čeka na preuzimanje nego i zbog dobivanja mogućnosti za njeno
multimedijsko prezentiranje, uz korištenje tradicionalnih i suvremenih metoda. Time bi se Arhivu
otvorila mogućnost, ne samo primjerenog prikazivanja povijesne kulturne baštine nego i
općenito povijesti i baštine grada Osijeka i regije u popularnom, ali i znanstvenom smislu. U
novoj zgradi predviđena je suvremena knjižnica i čitaonica te izložbeni prostori koji bi Arhivu
omogućili razvijanje novih djelatnosti i veće otvorenosti prema javnosti. Radovi na obnovi i
uređenju zgrade počet će tijekom 2014.
2. Uređenjem suvremene knjigoveške i restauratorske radionice kvalitetno će se riješiti trajno
čuvanje povijesnog gradiva, a digitalizacijom iste učinit će se dostupnim širokoj i znanstvenoj
javnosti: tijekom 2013. Arhiv je uložio znatna sredstva u opremu i stvaranje odjela za
digitalizaciju u okviru ustanove. Osim toga, Arhiv ima u planu otvaranje suvenirnice i
specijalizirane knjižare u kojoj bi ponudio, osim svojih izdanja i proizvoda knjigovežnice, i
izdanja ostalih arhiva i muzeja iz Hrvatske.
3. Postati specifičan uslužni, kulturni i znanstveni centar Osijeka i regije s obzirom na potencijale
gradiva koje Arhiv čuva.
Rok: do kraja 2017.
7.2. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo
7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva
7.2.1.1. Kazališna scena: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Dječje kazalište Branka
Mihaljevića u Osijeku i Barutana
67
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Kazališni život Grada Osijeka ima bogatu tradiciju i kontinuitet, utemeljenu na dva
noseća stupa kazališne dinamike u gradu: Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku (s
predznakom hrvatskoga nacionalnoga kazališta) i Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u
Osijeku. Pojedine kazališne inicijative u off-prostoru Osijeka (mini teatri, kabarei) pokazuju da
postoji potreba za još profiliranijom kazališnom ponudom u gradu, što u posljednje vrijeme
svojom infrastrukturnom snagom i sustavnom produkcijom uspijeva dopuniti tek Umjetnička
akademija u Osijeku.
Specifični ciljevi:
1. Ojačati i razviti novu, alternativnu scenu: u odnosu na postojeće stanje u svezi s kazališnom
scenom u Osijeku, a s obzirom na standarde koje grad veličine i potencijala Osijeka može doseći
u potpunijem osmišljavanju sadržaja kulturnoga života, postoji potreba za osnivanjem i treće
kazališne scene, namijenjene mladoj publici. Riječ je o sceni koja bi propitivala suvremene forme
i sadržaje, pratila europske trendove i bila otvorena za umjetničku progresivnost. To se dosad
činilo kroz projekt Kazališni inkubator – Barutana. Uz ostalo, tu bi se mogle prikazivati i
lutkarske predstave za mlade, a također i programi Lutkokaza (ispitne predstave studenata
UAOS-a, gostujuće inozemne predstave mladih lutkara, „burza“ talenata; predavanja, okrugli
stolovi, konferencije, izložbe i radionice).
Rok: 2017.
2. Oživjeti baletnu i plesnu scenu HNK-a u Osijeku: balet na pozornici osječkog Hrvatskog
narodnog kazališta djeluje od 1910. g., ali u posljednje vrijeme bilježi tek pokušaje obnove davne
baletne tradicije iz zlatnoga razdoblja. Stoga se naglasak postavlja na profesionalizaciju
plesnog/baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta koji bi, uz dosadašnju praksu
sudjelovanja u opernim i dramskim predstavama, bio sposoban kreirati i baletne i plesne
predstave na visokoj umjetničkoj razini.
Rok: 2020.
3. Ambijentalno kazalište i grad kao pozornica: u ljetnim mjesecima, kako se građanstvo
već djelomično naviklo u kulturnoj ponudi tijekom OLJK-a, treba osnažiti kazališnu produkciju u
vanjskim atraktivnim prostorima Osijeka i takve programe ugraditi u turističku i kulturnu ponudu
grada, a marketinškom brigom o postprodukciji osigurati kontinuitet i dugovječnost igranja
takvih glazbeno-scenskih projekata; ugostiti i producirati multimedijalne i neverbalne europske
alternativne projekte koji se izvode na ulicama, trgovima, riječnim pontonima i šleperima, te
68
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
okupiti umjetnike svih profila kako bi Grad Osijek bio luka susreta i promišljanja kazališnih
intervencija koje oživljavaju vanjske prostore.
Rok: 2016.
7.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Kazališna tradicija u Osijeku počela je još davne 1735. godine kada je u Isusovačkoj
gimnaziji održana prva kazališna predstava na latinskom jeziku. Istinski i organizirani kazališni
život počinje 7. prosinca 1907. kada je osnovano Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. 31.
prosinca 1866. otvorena je prva kazališno projektirana zgrada u Osijeku gdje se HNK i danas
nalazi. Projektirao ju je Karlo Klausner, a odlikuje se elementima historicizma, s dodatnim
elementima maurske arhitekture. Gledalište koje ima oblik potkove, izgrađeno u tri razine, u
tradiciji je talijanskih i austrijskih kazališnih dvorana.
U proljeće 1907. osnovano je Društvo za osnutak stalnog hrvatskog kazališta na čelu s
Radoslavom Bačićem. Društvo su svesrdno podržali brojni gradski političari i utjecajni pojedinci
pa je ono uspjelo pridobiti kazališnoga stručnjaka Nikolu Andrića, koji naposljetku dolazi u
Osijek i postaje prvi intendant Hrvatskog kazališta u Osijeku. Tu se prihvaća mukotrpnog posla
okupljanja ansambla koji jedno vrijeme obitava u Varaždinu i Karlovcu, a tek se koncem 1907.
za stalno vraća u Osijek. Iste godine, 7. prosinca, izvodi se program koji obilježava početak
djelovanja HNK-a u Osijeku. Program je sačinjavao kolaž prigodnica: uvertira iz Gundulićeve
Dubravke, Slava preporoditeljima Milana Ogrizovića te prvi čin Smetanine Prodane nevjeste.
Zgrada HNK-a nekoliko je puta bila obnavljana i dorađivana, a mjesec i pol prije proslave
125. godišnjice postojanja, 27. studenog 1985., svečano je otvorena nakon temeljite restauracije.
Za vrijeme Domovinskog rata 1991. zgrada je teško oštećena i zapaljena u bombardiranju
agresorske JNA, no kazalište je obnovljeno već 1994. Svečano otvorenje kazališta održano je 27.
prosinca iste godine, a na otvorenju je nazočio i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman.
69
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane otvorenoga
kazališta, Krležine dane, izvodi Novogodišnje koncerte i Lipanjske operne noći, te iz godine u
godinu aktivno doprinosi sve bogatijem programu Osječkog ljeta kulture.
2012. bila je najznačajnija godina u novijoj povijesti ovoga kazališta: predstava
Unterstadt, prema istoimenom romanu Ivane Šojat Kuči i u režiji Zlatka Svibena, praizvedena na
Osječkom ljetu kulture 29. lipnja 2012. (kazališna premijera 5. listopada 2012.), ovjenčana je
trima nagradama: Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini, Nagradom
hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje (g. Zlatko Sviben) i Nagradom publike za
predstavu godine portala Teatar.hr.
7.2.1.3. Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku jedino je profesionalno dječje kazalište u
Slavoniji i Baranji i jedino može ponuditi profesionalni pristup u kreativnom i edukativnom
programu za djecu i mlade. Već više od 60 godina ostvaruje iznimne rezultate na svim domaćim i
inozemnim festivalima, a uspješno surađuje i sa svim odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i
ustanovama u kulturi i udrugama civilnog društva u čitavoj regiji. Vrijedna i višestruko
nagrađivana kazališna kuća s radom je službeno započela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom prve
premijere Pionirskoga kazališta u Osijeku – Spašeno svjetlo, u režiji Ivana Martona. Godinu dana
kasnije, amatersko kazalište u čijim su predstavama igrala djeca, dobiva svoju dvoranu u
tadašnjem donjogradskom Domu kulture, u kojoj i danas predstavama uveseljavaju male i velike.
Žarka nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i dječju scenu ostvarila su se 1958.,
kada se kazalište profesionalizira te dobiva ime Dječje kazalište Ognjen Prica. Dječje kazalište u
Osijeku iznimno je ponosno što je sudjelovalo na Prvom međunarodnom festivalu djeteta u
Šibeniku. Prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962., a 1977. postaje ponosnim
domaćinom Susreta lutkara Hrvatske. U više od pola stoljeća održanja na gradskoj, državnoj i
međunarodnoj sceni dogodilo se mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka. Povijest upisuje
uspješnice poput predstave Zeko, Zriko i Janje Branka Mihaljevića, u režiji Ivana Baloga, koja
postaje simbolom Kazališta. Jedno od zlatnih razdoblja teatra bio je kraj ‘70-ih i prva polovica
‘80-ih s kultnom predstavom Postolar i vrag, koju je na scenu postavio redatelj Borislav Mrkšić.
Osvojila je brojne nagrade i priznanja na svim festivalima u zemlji i inozemstvu. No zlatnima se
70
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
mogu prozvati i posljednjih 20 godina Dječjega kazališta. U ljeto 1992. zajedničkim autorskim
snagama redatelja Zvonka Festinija, likovnjaka Branka Stojakovića i glazbenika Igora Savina
nastao je Botafogo. Potom Blago babe Mrzulje koja je 1994. dobila nagradu Hrvatskog društva
dramskih umjetnika za najbolju predstavu za djecu i mlade. Nabrajanje uspješnih predstava
oduzelo bi mnogo redaka, stoga treba navesti kako je najuglednije nagrade dobila predstava u
režiji Dubravke i, pokojnoga, Marina Carića, Djevojčica sa žigicama. Iako je nastala prije mnogo
godina, još uvijek je aktualna pa je Kazalište s njom gostovalo i u Kini na Dječjoj svjetskoj
izložbi u sklopu koje je održan Međunarodni lutkarski festival. Iste godine sudjelovali su i na
Festivalu dramskih kazališta za djecu s predstavom Kresivo, koje je otvorilo festival pred
prepunim oduševljenim gledalištem, a kući se vraćaju sa Zlatnom medaljom za iznimno
umjetničko ostvarenje. Dječje kazalište Branka Mihaljevića zabilježilo je i gostovanja na
dalekom Tajvanu, ali i mnogim drugim europskim i prekooceanskim zemljama. Osobito njeguje
rad s mladima tako da svoju dugu povijest u kazalištu imaju i Baletni studio (koji je 2013.
obilježio 20 godina rada od obnove studija), Dramski studio, Dramski studio za srednjoškolce te
Plesna igraonica Početnica.
Opći cilj: zadovoljavanje potrebe za kazališnom umjetnosti za djecu i mlade, školske i
predškolske dobi; odgajanje kazališne publike i razvijanje kulture posjećivanja kazališta kroz
kvalitetu ponuđenih programa te aktivnosti usmjerene na djecu i mlade, ali i odrasle .
Specifični ciljevi:
1. Proširenje suradnje s ustanovama u kulturi grada Osijeka i Osječko-baranjske županije kroz
ponudu zajedničkih programa posjeta.
2. Proširenje suradnje s udrugama i organizacijama na području Slavonije i Baranje kroz
organizaciju koncerata i predstava za odrasle te radionica za djecu i mlade.
3. Suradnja s tvrtkama, ne samo na području regije već i čitave Hrvatske: kroz organizaciju
prigodnih programa, radionica, razvijanje kulture volontiranja i međusobnog pomaganja.
4. Sudjelovanje na međunarodnim festivalima promičući vrijednosti hrvatskih kazališta za djecu i
mlade i hrvatsku kulturu: na taj način Kazalište se ostvaruje kao uspješno te potvrđuje kvalitetu
realiziranih predstava.
5. Poboljšanje kvalitete usluge u Kazalištu: odnosno, odnosa zaposlenika Kazališta i publike kroz
stalnu edukaciju zaposlenika i poboljšanje komunikacije s publikom, ali i unutar Kuće.
71
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
6. Poboljšanje i kontinuirano osuvremenjivanje tehničkih uvjeta u Kazalištu: kako bi se što
kvalitetnije realizirali programi predviđeni planom, a u cilju pružanja vrsnog kazališnog
doživljaja za posjetitelje. Informatizacija i umrežavanje te digitalizacija arhivske građe.
7. Povećanje mobilnosti kazališnog ansambla i dostupnosti kazališnih predstava za djecu: da
djeca u najudaljenijim i najmanjim mjestima na području djelovanja Kazališta dobiju prigodu
gledati kazališnu predstavu pripremljenu prema profesionalnim kazališnim standardima.
Rok: kontinuirano.
7.2.1.4. Umjetnička akademija u Osijeku
Umjetnička akademija u Osijeku jedina je umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je dopusnicu za rad Ministarstva znanosti Republike
Hrvatske dobila 18. listopada 2004. Prvu generaciju studenata upisuje akademske 2004./2005.
godine, a smještena je u nekoliko zgrada u sklopu osječkog Sveučilišnog kampusa, gdje djeluje
od 2005. Umjetnička akademija u Osijeku svojim je dosadašnjim radom razvila prepoznatljivost i
približila umjetnička područja studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
ostalim studentima koji su kroz različite projekte i radionice sudjelovali u radu Akademije, ali i
širem građanstvu.
Akademiju danas čine tri Odsjeka: Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za likovnu
umjetnost i Odsjek za kazališnu umjetnost. Nastava se odvija kroz predavanja, mentorske
poduke, seminare, vježbe i različite oblike terenske nastave. Polaznici preddiplomskih i
diplomskih studija tijekom školovanja stječu teorijska, pedagoška i praktična znanja i vještine, pri
čemu individualan pristup studentima omogućava polaznicima razviti vlastiti umjetnički izričaj,
čime su poticani na cjeloživotno obrazovanje u skladu s njihovim osobnim senzibilitetom. Da se
na Akademiji velika važnost pridaje kvaliteti nastave, dokazuju i izvrsni uspjesi studenata u
proteklim godinama. Akademija trenutno broji ukupno 246 studenta upisanih na preddiplomske i
diplomske studije. Zaposleno je ukupno 91 nastavnih i administrativnih djelatnika. Pored
redovite nastave, organiziraju se konferencije, festivali, seminari, predstavljanja knjiga, koncerti,
izložbe, predstave, projekcije, slušaonice i radionice. Organiziraju se i gostovanja predavača iz
Hrvatske i inozemstva. Studenti i nastavni djelatnici Akademije, u okviru različitih programa i
redovito, sudjeluju u međunarodnim razmjenama i natjecanjima iz svih umjetničkih područja
72
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
djelovanja. U okviru međunarodne suradnje sudjelovali su na različitim manifestacijama:
festivalima, natjecanjima, skupnim ili samostalnim izložbama, kolonijama itd. Umjetnička
akademija u Osijeku različitim se umjetničkim projektima predstavlja od početka svoga
djelovanja. Neki od njih nacionalnog su, a neki međunarodnog karaktera.
Projekti, kojima se Akademija predstavlja danas, su sljedeći:
− međunarodni susret kazališnih akademija Dionizijev festival, na kojem sudionici razmjenjuju
stečena znanja, vještine i iskustva iz područja kazališne umjetnosti
− međunarodna revija lutkarstva, LUTKOKAZ, na kojoj se prezentacijama, radionicama i
predstavama sudionike upoznaje s novostima iz područja lutkarstva
− završna izložba svih studenta preddiplomskog i diplomskog studija Likovne kulture koju svake
godine organizira Odsjek za likovnu umjetnost
− međunarodna studentska kiparska kolonija Jarčevac na kojoj studenti, uz stručno vodstvo
profesora s Odsjeka za likovnu umjetnost, svoje skulpture izrađuju od drva
− Odsjek za glazbenu umjetnost već tradicionalno, u vrijeme Božića, organizira glazbene božićne
svečanosti, GLAZ-B-OS festival
− prvi međunarodni festival vokalne glazbe InterVox 2013. novoosnovani je festival Odsjeka za
glazbenu umjetnost, koji se sastoji od nekoliko iznimnih glazbenih događanja
− međunarodno natjecanje mladih pjevača Lav Mirski (u sklopu festivala vokalne glazbe
InterVox), na kojem sudjeluju mlade pjevačice i pjevači iz zemalja regije i šire
− zajednički projekt Muzeja Slavonije i Umjetničke akademije u Osijeku, Osječka muzejska
glazbena srijeda (OMG), čija je osnovna ideja da se koncertima klasične glazbe obogati kulturni
život grada i ožive muzejski prostori
− sudjelovanje i na Festivalu znanosti, Osječkom ljetu kulture i Osječkom ljetu mladih s bogatim
programima u kojima sudjeluju studenti sva tri Odsjeka
− svakog listopada obilježavaju se Dani Umjetničke akademije u Osijeku, a u obilježavanju istih
sudjeluju profesori i studenti sa sva tri Odsjeka
− edukativno-prezentacijski projekt Susreti u knjižnici omogućuje dodatno upoznavanje s
područjima rada Umjetničke akademije u Osijeku, kroz sadržaje kao što su: glazbene slušaonice,
projekcije filmova, razgovori s povodom, tematska predavanja i slično
− zajednički projekt Umjetničke akademije u Osijeku i Akademije umetnosti iz Novog Sada,
Panonski put umjetnosti – osnaživanje suradnje i umrežavanja institucija za visoko obrazovanje
73
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
na području umjetnosti i ekologije, prepoznat i financiran od strane EU, rezultirat će
postavljanjem land art instalacija uz biciklističku stazu Panonski put mira.
Kreativnim i različitim pristupom umjetničkom stvaralaštvu naši profesori i asistenti
pridonose i razvoju znanosti na području umjetnosti. Na tome tragu inicirana je i izdavačka
djelatnost Akademije, u suradnji sa zagrebačkim nakladničkom kućom Leykam International. U
biblioteci Ars academica trenutno je objavljeno pet naslova autora: Vladimira Rismonda, Andreja
Mirčeva, Sanje Nikčević, Bore Stjepanovića i Zdravka Drenjančevića. U sljedećim akademskim
godinama Umjetnička akademija kao umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta nastojat će i
dalje razvijati vrhunsko umjetničko stvaralaštvo kroz svoje studije. Kroz različite umjetničke
sadržaje i dalje će realizirati nastavne programe i projekte, kojima će promicati i prezentirati
interdisciplinarne kulturološke, umjetničke i regionalne posebnosti naše Akademije.
Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku
Postojeći studijski program nastavit će se primarno razvijati u pravcu brendiranja
Akademije kao prepoznatljivog mjesta njegovanja lutkarske umjetnosti, i to lutkarstva kao
scenske umjetnosti koja nije isključivo ograničena na dječju populaciju, nego je po svojim
umjetničkim potencijalima vrijedna prihvaćanja, recepcije i popularizacije i od strane tzv. „zrele”
ili odrasle publike.
U kontekstu brendiranja svakako treba istaknuti i to da Odsjek za kazališnu umjetnost
produciranjem mladoga glumačkoga i lutkarskoga kadra značajno definira Umjetničku akademiju
u Osijeku kao rasadnik kompetentnih i talentiranih glumaca i lutkara, koji se po završetku studija
disperziraju po tržištu i potom uspješno profesionalno angažiraju te zapaženo pridonose kvaliteti i
svježini hrvatskoga glumišta, kao i kazališnoj, lutkarskoj i filmskoj produkciji.
Specifični ciljevi:
1. Pokretanje poslijediplomskog specijalističkog studija tzv. „ art ” ili kreativnih terapija u
suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Osijek i Medicinskim fakultetom u Osijeku: takav studij
predstavljao bi novitet u hrvatskom znanstveno-umjetničkom korpusu i definitivno bi pridonio
unikatnosti i atraktivnosti Akademije na hrvatskoj i regionalnoj sveučilišnoj sceni. Pretpostavka
je kako bi se educiranjem kadra za terapeutski rad pomoću glazbe, likovnosti, glume, plesa i
umjetnosti općenito polaznicima toga studija otvorila značajna perspektiva za uspješno
pronalaženje svoga mjesta u jednoj od, djelatnički nezasićenoj, „niša“ na tržištu rada. A pri tome
74
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
bi se izišlo u susret potrebama zajednice za takvom vrstom kompetentnih i senzibiliziranih
profesionalaca u prakticiranju naprednih terapeutskih tehnika. U tom kontekstu već su stvoreni
inicijalni kontakti s akademijom u Ulmu, koja u svom programu uvelike provodi studij kreativnih
i art-terapija.
2. Pokretanje umjetničkog doktorskog studija, čime bi se zaokružio obrazovni proces glumaca i
lutkara na Akademiji: a ujedno bi se otvorila mogućnost da glumci i lutkari iz drugih sredina u
želji za dodatnim obrazovanjem izaberu upravo Umjetničku akademiju u Osijeku kao mjesto
dodatnoga usavršavanja i kao relevantnu referencu svoje profesionalne biografije.
3. Pokretanje preddiplomskog i diplomskog studija Kazališnog oblikovanja u suradnji s
Likovnim odsjekom: Odsjek za kazališnu umjetnost ocjenjuje pokretanje takvog studija iznimno
važnim za Akademiju, ali i za kazališnu umjetnost u Hrvatskoj, budući da visokog obrazovanja iz
područja kazališne likovnosti u hrvatskom visokom obrazovanju nema. Stoga se na studiju
Kazališnog oblikovanja predlaže kombinacija kolegija kojih, u Hrvatskoj, a i u širem području
regije, nema u takvoj sveobuhvatnosti. Obuhvaćao bi kostimografiju, scenografiju i rekvizitu te
oblikovanje lutaka i maski.
4. U dugoročnijim planovima ovoga Odsjeka želja je pokrenuti i studij Lutkarske režije : čime bi
se nastavilo brendiranje i profiliranje Akademije lutkarskim programima obrazovanja, za razliku
od ostalih glumačkih akademija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
5. Pokretanje ljetne škole glume i performing arta : kao programa koji također nije prisutan u
obrazovnom programu RH. Spomenuta škola bila bi realizirana u suradnji s Teresom Brayshaw s
Leeds Metropolitan Universityja u Velikoj Britaniji.
Odsjek za likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku
Odsjek za likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku kreativno je žarište
okupljanja, educiranja i razvijanja mladih ljudi koji bi trebali činiti umjetničku budućnost Europe.
Upoznajući se kroz studijske programe sa svim relevantnim poglavljima umjetničkoga
stvaralaštva tradicije i suvremenosti, uključujući i strip i dizajn, mladi umjetnici u formiranju
spajaju talent s mogućnostima izbora za svoj umjetnički put. Kao dinamično fluktuacijsko
središte, te umjetničke energije u stasavanju, Odsjek za likovnu umjetnost UAOS-a postaje sve
relevantniji diseminacijski punkt s kojega se mlada kreativnost odašilje u razne sredine radi
kulturnoga oplemenjivanja tih prostora.
75
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Specifični ciljevi:
1. Pokretanje novih studijskih programa prediplomskog studija Ilustracije i prediplomskog i
diplomskog studija Kazališnog oblikovanja (u suradnji s Odsjekom za kazališnu umjetnost) te
programa cjeloživotnog obrazovanja: Odsjek će pokretati nove studijske programe u skladu s
potrebama tržišta rada, ali i suradnje sa stranim sveučilištima. Studijski programi kontinuirano će
se poboljšavati, osuvremenjivati i prilagođavati u skladu s potrebama tržišta rada, iskazanim
interesima potencijalnih ciljnih skupina studenata i praćenjem kurikuluma na srodnim
institucijama u zemlji i inozemstvu.
2. Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te znanstvenog i istraživačkog rada: Odsjek će
svojim umjetničkim stvaralaštvom i intelektualnim uslugama biti značajan čimbenik u stvaranju
kulturne prepoznatljivosti grada Osijeka i regije, kao i poticanju razvoja kulturnog turizma i
kulturne industrije. Cilj je nastaviti razvijati nezavisnu (izvaninstitucionalnu) kulturu kroz
pokretanje scene za mlade i podupiranje alternativnih umjetničkih izričaja te razvijanje
umjetničkog stvaralaštva kroz različite projekte s domaćim i stranim institucijama; sudjelovati u
projektima prezentacije kulturnog nasljeđa u europskom kontekstu te poticati kreativni razvoj
kulture grada kroz aktivno sudjelovanje studenata i djelatnika Odsjeka u domaćim i europskim
projektima kulturne suradnje.
3. Osijek − centar umjetnosti za 21. stoljeće: težnja je Odsjeka oformiti izložbeni prostor otvoren
isključivo suvremenim umjetničkim praksama koji bi se u nekoj od doglednih razvojnih faza
okrunio osnivanjem Muzeja suvremene umjetnosti. S obzirom na prostorni kapacitet Kampusa i
ljudske resurse s njihovim umjetničko-stvaralačkim potencijalom, i ima li se u vidu da UAOS
okuplja studentsku populaciju umjetničkih afiniteta, u planu je izlagačka galerija u kojoj bi dio
galerije bio prodajni (npr. da studenti osmisle suvenire grada Osijeka, da se prodaju veće naklade
grafika, grafičke mape itd.) te studentski izložbeni prostor unutar Kampusa (nešto poput Galerije
SC). Dječji muzej također bi bio zanimljiv projekt za realizaciju.
4. Kulturna reafirmacija urbanistički mrtvog kapitala: Odsjek podržava i želi inicirati prenamjenu
i adaptaciju gradskog prostora koji nije u funkciji (napuštene tvornice, škole) u atelje (po uzoru
na Cite des arts Paris ili zagrebačke ateljee Žitnjak). Takav tip ateljea može imati i prostor za
rezidencije i gostujuće inozemne umjetnike. Unutar takvog prostora mogu se ponuditi razni
sadržaji: dani otvorenih vrata, prostor za kulturnu razmjenu, radionice sa suvremenim
umjetnicima itd.
76
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Odsjek za glazbenu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku
Umjetničko obrazovanje u Osijeku osobito je unaprijeđeno osnivanjem Umjetničke
akademije 2004. godine. Usustavljivanje umjetničkog glazbenog obrazovanja na sveučilišnoj
razini stvorilo je preduvjet za obogaćivanje glazbenog života regije, budući da je doprinijelo
zadržavanju mladih glazbenika na području Slavonije te na taj način osnažilo ponudu glazbenih
sadržaja i unaprijedilo njihovu dotadašnju kvalitetu.
Važno je istaknuti najznačajnije umjetničke manifestacije kojima je nositelj Odsjek za
glazbenu umjetnost: INTERVOX – međunarodni festival vokalne glazbe (svibanj), Međunarodno
pjevačko natjecanje Lav Mirski (svibanj), GLAZBOS − Glazbene božićne svečanosti (prosinac).
Specifični ciljevi:
1. Razvijanje ideje o stvaranju prepoznatljivosti Grada Osijeka kao sinonima za vokalnu glazbu
na široj međunarodnoj glazbenoj sceni: prezentiranje kvalitetnih glazbenih, domaćih i inozemnih
ostvarenja, premijerno izvođenje festivalskog programa, premijerno izvođenje vokalno-scenskih
djela, intenzivna glazbena naobrazba, kao i umjetnička podrška pjevačima za njihove daljnje
karijere. Proljetna manifestacija InterVox odlična je glazbena ponuda svim ljubiteljima glazbe
koji će tijekom trajanja festivala moći uživati u raznim vokalnim žanrovima: solo pjesmama,
kantatama, operama i zborovima. Pokretanje ovakvog festivala dodatno je kulturno obogatilo
ovaj dio Hrvatske, afirmiralo brojne umjetnike i organizacije, decentraliziralo glazbenu scenu i
približilo ju širem krugu publike. U sklopu Festivala organizira se i Smotra pjevačkih zborova i
ansambala iz regije, kao i atraktivnih gostiju iz inozemstva. Slavonska regija i grad Osijek
oduvijek su bili prepoznatljivi kao prostor dobrih zborova i dobrog pjevanja, a posljednjih godina
ta se kvaliteta sve više prepoznaje u zemlji i u inozemstvu.
2. Afirmacija mladih vokalnih umjetnika: natjecanje Lav Mirski ima za cilj pomagati mladim
glazbenicima u njihovoj umjetničkoj afirmaciji i razvoju kroz uočavanje i angažiranje u
profesionalnim izvedbama ili prilikom zaposlenja. Također, ovakva umjetnička manifestacija teži
glazbenoj izvrsnosti i kompetitivnosti te podiže nivo glazbene kvalitete Osijeka. Natjecanje je i
dobar promotivni brend grada, o čemu svjedoče i brojni natjecatelji, ali i međunarodni članovi
žirija koji svojim doprinosom obogaćuju kvalitetu ovog značajnog proljetnog glazbenog
događaja.
77
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
3. Otvaranje sadržaja Odsjeka prema interesima šire javnosti i mladima: za sve projekte Odsjeka
prisutan je osobit interes publike pa se pružanjem uvida javnosti u programe obrazovanja mladih
umjetnika otvara mogućnost evaluacije i procjene potrebitosti.
Rok: do 2020.
7.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
I prije izrade Strategije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera (2011.), u akademskoj je
zajednici prepoznata potreba novih, u odnosu na tržište rada, ciljanih studijskih programa u
području društvenih i humanističkih znanosti. Polazeći od potreba današnjice, mahom okrenutih
prema informacijskim i komunikacijskim znanostima u provedbi, ali i činjenice da na tržištu rada
uopće nisu postojali visokoobrazovani profili koji se profesionalno bave medijima,
komunikacijom informacije i kulturalnim menadžmentom, 2009./2010. osnovan je prvi
sveučilišni Odjel u interdisciplinarnom području društvenih i humanističkih znanosti – Odjel za
kulturologiju, a potom u akademskoj 2010./2011. godini i prva Doktorska škola u
interdisciplinarnom području društvenih i humanističkih znanosti na osječkom Sveučilištu.
U akademskoj 2013./2014. izvjesno je da će grad Osijek dobiti okvirno 60 diplomiranih
kulturologa sa smjerova Medijske kulture, Kulturalnog menadžmenta ili Knjižničarstva. Krajem
kalendarske 2014. g. mogu se očekivati i prvi doktori znanosti iz istih područja.
Doprinos Odjela za kulturologiju u Strategiji razvoja kulture grada Osijeka je vrlo
konkretan, u smislu na vrijeme osiguranog stručnog kadra za provođenje ključnih strateških
ciljeva kulturnog razvoja, očuvanja baštine i čuvanja identiteta ovih prostora. Izobrazba kadrova s
ciljanim kompetencijama može značiti stručni temelj svim već postojećim, ali i Strategijom
zacrtanim aktivnostima u kulturi grada i županije, a s vremenom i šire. Taj najmlađi odjel u
okviru osječkog sveučilišta jedinstven je po svojem interdisciplinarnom modelu studija
kulturologije – prvom sveučilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom i diplomskom studiju s
tri programska smjera: kulturalni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo. Uz
interdisciplinarnost, takav otvoreni model nastoji promovirati stjecanje teorijskih znanja u
različitim analitičkim diskurzima (teorija medija, teorija informacijskih znanosti, teorija nacije,
teorija obrazovanja, kulturalna antropologija, kulturalni studiji, dekonstrukcija, novi historizam,
78
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
rodni studiji, ekologija, postkolonijalni studiji, subkulturne teorije i dr.) koji se neposredno
isprepleću u struci s praksom.
Tako se nastoje aplicirati suvremeni i inovativni modeli učenja – prilagođeni studentima
na svim smjerovima – koji praktičnim dijelom nastave u formi obveznih radionica omogućuju i
stručno osposobljavanje. Nastava se ostvaruje u suradnji s raznorodnim kulturnim institucijama i
stručnjacima iz prakse te se premješta izvan učionica Odjela kako bi studenti u izravnom susretu
s raznorodnim kulturnim djelatnostima stekli posebne kompetencije i vještine potrebne za aktivno
sudjelovanje na tržištu rada. Nastava metodologijski počiva na promjeni nastavne paradigme od
“istraživanja nakon učenja” prema “učenju preko istraživanja” i razvija svijest studenata o
važnosti socijalne participacije u lokalnom okruženju grada Osijeka, istočne i cijele Hrvatske.
Opći cilj: Odjel će se pokretanjem interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih projekata
(nacionalnih i međunarodnih) u okviru Sveučilišta etablirati kao središnje mjesto za
interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja. Uz znanstveno-istraživačku djelatnost
kontinuirano će promovirati i umjetničku djelatnost, uvoditi različite programe stručnog
usavršavanja u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, poticati stručno i poslijedoktorsko
usavršavanje nastavnika, mobilnost i interkulturalnu komunikaciju u raznim područjima znanosti
i umjetnosti.
7.2.1.6. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek
Početkom školske godine 1902./1903. u Osijeku je postojala Ženska stručna škola za šiće,
za krojačenje, za glađenje, za umjetničke radnje i za trgovački tečaj. Godine 1994. škola postaje
suvremeno opremljena europska škola. Zbog slabog interesa učenika za tekstilna zanimanja,
Škola otvara nove programe i prerasta u umjetničku školu, a 2012. mijenja naziv u Škola
primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. To je jedina škola u regiji koja nudi srednjoškolsko
obrazovanje u području likovne umjetnosti i dizajna te kao takva ima jedinstven profil
prepoznatljiv i cijenjen u istoj mjeri od učenika i roditelja, kao i od struke i lokalne zajednice.
Budući da nijedna škola do Zagreba ne nudi obrazovanje u ovom području, gravitiraju joj učenici
likovnog senzibiliteta i talenta iz svih pet županija ovoga dijela Republike Hrvatske. Pa tako, od
350 učenika koji se trenutno obrazuju u ovom području, najmanje trećina nije iz Osječko-
baranjske županije, a ostali su iz svih dijelova naše županije. Škola učenicima nudi na izbor
79
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
sedam različitih smjerova: aranžersko-scenografski dizajn, dizajn odjeće, dizajn tekstila, dizajn
unutrašnje arhitekture, grafički dizajn, kiparski dizajn i slikarski dizajn.
Učenici tijekom četverogodišnjeg obrazovanja imaju kvalitetan i stručan nastavni
program u izvođenju kvalitetnog kadra, kao i sve potrebne materijalne uvjete na raspolaganju,
mogućnost sudjelovanja u mnogobrojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima i
projektima, terensku nastavu te učenje i stvaranje po modelu i uzoru. Škola polaže izuzetnu
vrijednost u promociju učeničkih radova i poticanje poduzetništva kod učenika. Dokazi za to su
mnogobrojni: učenički radovi redovito pronalaze svoja mjesta na plakatima, zidovima,
izložbama i priredbama; u trgovinama, internetskim stranicama, časopisima i sl. Velik korak u
poticanju učeničkog poduzetništva i osvješćivanju važnosti tržišne konkurentnosti učinjen je
osnivanjem i pokretanjem Učeničke zadruge LUD (Likovna umjetnost i dizajn). U okviru
Zadruge učenici izrađuju unikatne umjetničke predmete, ukrasne i uporabne, a mnogi od njih
mogli bi izvrsno poslužiti kao suveniri grada Osijeka.
Opći cilj : trajno unapređivati srednje umjetničko obrazovanje mladih te oplemenjivanje , širenje i
funkcionalno iskorištavanje prostora škole.
Specifični ciljevi:
1. Umjetnost u javnome prostoru: profesori škole osmislili su niz projekata, kao što je
postavljanje skulptura učenika škole u budućem botaničkom vrtu na lijevoj obali Drave (Park
skulptura) te instalaciju velike staklene kugle na središnjemu osječkom trgu za vrijeme zimskih
mjeseci koja bi sadržavala kulturne znamenitosti Osijeka (Snježna kugla).
2. Oplemenjivanje grada: oslikane ploče postavljene na određene lokacije u gradu koje bi
slikovito prikazivale osječku povijest i značajne osobe (Oslikane table), predstavljanje
industrijske baštine grada u prostorima bivših tvornica i njihova prenamjena za kulturne sadržaje
(Osijek – nekadašnji industrijski grad), oslikavanje zidova u gradu, rad na kreaciji suvenira i
drugih promidžbenih materijala grada kroz kreativne radionice za učenike i građanstvo.
3. Razvijati kreativnost mladih kroz interdisciplinarne i suradničke projekte: Osječki mjuzikl
projekt je koji integrira tri umjetnosti te zahtijeva suradnju s Umjetničkom akademijom (u tom
smislu sklopljen je i pisani Sporazum), a počiva na ideji stvaranja hrvatskih (osječkih) inačica
broadwayskih mjuzikala, odnosno igranih predstava Disneyeve produkcije. Škola primijenjene
umjetnosti i dizajna Osijek obrazuje učenike usmjerenja kiparskog, slikarskog i grafičkog
dizajna, kao i dizajnere odjeće te aranžersko-scenografske dizajnere i dizajnere unutrašnje
80
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
arhitekture. Iz ovog popisa jasno se zaključuje kako se sintezom ovih usmjerenja može osigurati
čitav vizualni identitet jednog kompleksnog projekta kao što je izrada mjuzikla, a u suradnji s
Umjetničkom akademijom, odnosno dramskim i glazbenim odsjekom, taj se projekt zaokružuje i
izvedbom. Učenička likovna inicijativa je već postojeći projekt u kojemu učenici predlažu i
realiziraju vizualna rješenja za obnavljanje i uljepšavanje zapuštenih pročelja zgrada i prolaza u
svrhu oživljavanja pojedinih četvrti grada.
4. Unaprijediti prostorne kapacitete škole radi stvaranja boljih uvjeta razvoja umjetničkog
obrazovanja i kreativnog izražavanja: zgrada Škole okružena je velikom travnatom površinom na
kojoj bi se mogao izgraditi park koji bi u toplim mjesecima mogao poslužiti i kao prostor za
odvijanje izvanučioničke nastave, osobito iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Radni
prostori, koji bi bili natkriveni sjenicama i opremljeni fiksiranim stolovima, klupama i
sjedalicama, poslužili bi kao otvoreni ateljei za nastavu i koji bi se vremenom pretvorili u park
skulptura, mozaika i ostalih učeničkih uradaka pogodnih za boravak u eksterijeru. Ove izmjene
prostora mogu poslužiti za održavanje likovnih radionica otvorenih za javnost. Osim ovih
izmjena, na tom prostoru mogla bi se postaviti i pozornica za odvijanje predstava, performansa,
koncerata i modnih revija. Škola posjeduje kvalitetan izložbeni prostor koji bi se mogao
priključiti pod upravu Gradskih galerija pa bi se time dodatno oživjela kulturna događanja u
ovom dijelu grada. Uz taj izložbeni prostor nalazi se neiskorišteni tavanski prostor čijim bi se
uređenjem dobilo mjesto pogodno za stalni postav najkvalitetnijih učeničkih radova i prostor za
pohranjivanje istih (depo).
U Školi se nalazi i prostor pogodan za uređenje multimedijalne učionice opremljene
projektorom, računalom, fotoaparatom i kamerom, a sve u svrhu ostvarivanja teorijske i praktične
nastave novih medija (fotografija, video, animacija), ali i javnih projekcija raznih filmova
umjetničkog žanra.
Rok: do 2020.
7.2.1.7. Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku
Glazbeno školstvo pokrenuto je u Osijeku 1831. godine, osnutkom glazbene škole koja je
djelovala s povremenim kraćim prekidima do 1921. godine. Kontinuirano glazbeno obrazovanje
u gradu Osijeku od 1921. provodi Glazbena škola Franje Kuhača, tada pod nazivima: Muzička
81
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
škola, Gradski konzervatorij i Gradska glazbena škola. Od 1961. škola nosi ime prvog hrvatskog
glazbenog povjesničara, muzikologa i etnomuzikologa Franje Kuhača.
U razdoblju od 1977. do 1985., integracijom s osječkim gimnazijama, škola je djelovala
kao radna jedinica u okviru Centra za usmjereno obrazovanje Braća Ribar Osijek, a 1985.
ponovno se osamostalila kao Centar za glazbeno i plesno obrazovanje Franjo Kuhač Osijek. Pod
sadašnjim nazivom Glazbena škola Franje Kuhača Osijek djeluje od 1993. godine. Svake se
školske godine u Glazbenu školu, u programe osnovne glazbene i plesne i srednje glazbene škole,
upiše oko 400 učenika. S njima predano i kvalitetno radi 30-ak redovno zaposlenih nastavnika i
do 7 nastavnika vanjskih suradnika, a rezultati uloženog truda i rada svake se godine dokazuju i
oživotvoruju brojnim nagradama osvojenim na regionalnim (županijskim), državnim i
međunarodnim natjecanjima. S brojkom od preko 500 nagrada, punim se pravom mogu ponositi
učenici i brojni bivši i sadašnji nastavnici ove škole. Škola ostvaruje uspješnu i plodnu suradnju s
Hrvatskom glazbenom mladeži iz Osijeka, Hrvatskom glazbenom scenom mladih, Hrvatskim
narodnim kazalištem u Osijeku, HPD-om Lipa, Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića u Osijeku
te brojnim osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima u Osijeku. Posebno se njeguje suradnja
s glazbenim školama sa šireg područja Slavonije i Baranje: iz Vinkovaca, Đakova, Županje,
Donjeg Miholjca, Vukovara, Nove Gradiške, Požege, Slavonskog Broda, Valpova, Našica,
Virovitice, Slatine, Daruvara, Novske, Belog Manastira i Pakraca. S prijateljskim glazbenim
školama – Glazbenom školom Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke, Glazbenom školom
Vatroslava Lisinskog iz Zagreba, Muzičkom školom iz Subotice i Muzičkom školom Isidor Bajić
iz Novog Sada Škola tradicionalno i redovito razmjenjuje gostovanja i nastupe.
Osim sudjelovanja na natjecanjima i održavanja tradicionalnih koncerata u okviru
Glazbenog tjedna, Dana škole, Uskrsa i Božića, učenici i profesori Glazbene škole tijekom svake
školske godine ostvaruju veliki broj javnih nastupa u gradu i široj okolici. Takvih nastupa bude
stotinjak, a vezani su uz otvaranje izložbi, promocije knjiga, književno-poetske večeri; razne
skupove i simpozije, posjete uglednih osoba, obilježavanja raznih obljetnica i druge slične
prigode. Škola je bila domaćin nekoliko županijskih i državnih natjecanja učenika glazbe. 1999.
godine škola je bila organizator i domaćin prvog EPTA međunarodnog natjecanja mladih
pijanista (EPTA – European Piano Teachers Association). Nakon uspješno organiziranog i
provedenog natjecanja, Glazbenoj školi Franje Kuhača ponuđeno je da postane trajni domaćin
82
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
navedene međunarodne manifestacije, čime je grad Osijek dobio svoje stalno mjesto na
pijanističkoj karti svijeta. Dosad je održano ukupno 8 EPTA natjecanja.
Osim svoje redovne djelatnosti, Glazbena škola proteklih je godina bila i jedan od glavnih
nositelja koncertnog života u gradu Osijeku, a od samih početaka Memorijala Darko Lukić i
Franjo Krežma najuže je povezana s njihovom organizacijom i održavanjem.
Glazbena škola Franje Kuhača Osijek je srednja umjetnička škola koja u okviru svoje
djelatnosti izvodi nastavni plan i program: 1. osnovnog glazbenog školstva za programe: klavir,
violina, viola, violončelo, kontrabas, gitara, flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, rog, truba,
trombon, harmonika, tambura, suvremeni ples, pripremni programi za osnovno umjetničko
školovanje (početnički solfeggio); a organizira i tečajeve suvremenog plesa za polaznice uzrasta
od 6 do 9 godina; 2. srednjeg školstva u području rada glazbene umjetnosti za programe
glazbenik (klavirist, violinist, violist, violončelist, kontrabasist, gitarist, flautist, klarinetist,
oboist, fagotist, saksofonist, rogist, trubač, trombonist, tubist, pjevač i teorijski smjer).
Opći cilj: trajno unapređivati i proširivati mogućnosti umjetničkog obrazovanja mladih.
Specifični ciljevi:
1. Zadržati domaćinstvo EPTA natjecanja i kontinuirano ga osnaživati.
2. Kvalitetnom nastavom doprinositi razvoju mladih glazbenika vrhunske kvalitete.
Rok: trajno.
7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo
7.2.2.1. Dramska umjetnost i scenski pokret
7.2.2.1.1. Umjetnička organizacija Teatar 054
Osječke glumice Petra Cicvarić i Sanja Dodig osnovale su 2011. umjetničku organizaciju
Teatar 054. 14. listopada 2011. održale su vrlo uspješnu premijeru predstave Gospodin Foka
(prema tekstu srpskog autora Gordana Mihića), čime je Teatar 054 službeno započeo s radom.
Nekoliko izvedbi održano je i u Barutani uz veliki interes publike, stoga kulturni krugovi imaju
velika očekivanja od ovog umjetničkog dvojca, a Grad Osijek prepoznao je njihovu kvalitetu i
kontinuirano ih podupire.
83
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Opći cilj: doprinijeti razvoju suvremene i nezavisne kazališne scene u Osijeku.
Specifični ciljevi :
1. Razviti snažnu i neovisnu alternativnu (treću) kazališnu scenu u Osijeku, s barem 5 novih
produkcija godišnje u 2019. i 2020.: od 2014. do 2017., pretežito uz potporu Grada Osijeka,
Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture RH i sponzora iz gospodarske sfere uspostaviti
stabilno financiranje novih kazališno-scenskih projekata. Paralelno se uključivati u financiranje
putem EU programa i fondova te u 2018. postići 50 % financiranja iz EU fondova i programa.
2. Ojačati stručne umjetničke kadrovske kapacitete organizacije: do 2019. postići da organizacija
ima 5 stalno zaposlenih visokokvalitetnih umjetnika i 10 – 20 povremenih suradnika, uz potporu
studenata Studija glume i lutkarstva Umjetničke akademije u Osijeku. Kroz Zakladu Kultura
Nova može se dobiti financiranje zapošljavanja do 100 000kn godišnje.
Rok: do 2020.
7.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana / Novo kazalište Barutana
S obzirom na dugu kazališnu tradiciju u Osijeku, a posebice na popularnost ne tako davno
pokrenute i ne baš slavno ugasle nezavisne kazališne scene oko 2000. (Neovisna umjetnička
scena Barutana − Zlatko Bourek, Saša Anočić), itekako je razvidno da postoji potreba
za osnivanjem i treće kazališne scene namijenjene publici sklonijoj suvremenoj neovisnoj sceni.
Takva bi neovisna scena uključivala vlastite produkcije, produkcije umjetničkih organizacija,
udruga i ustanova iz Osijeka, ali i gostovanja neovisnih produkcija iz cijele Hrvatske. Ova scena,
naravno, ne bi bila ograničena samo na dramski izričaj, nego bi uključivala sve suvremene
umjetničke izričaje kao što su performansi, instalacije te ostale vizualne, glazbene i plesne
scenske produkcije. Riječ je o sceni koja bi propitivala suvremene forme i sadržaje, pratila
europske trendove i bila otvorena za umjetničku progresivnost. Uz ostalo, tu bi se mogle
prikazivati i lutkarske predstave za mlade, a također i programi Lutkokaza (ispitne predstave
studenata UAOS-a, gostujuće inozemne predstave mladih lutkara, „burza“ talenata; predavanja,
okrugli stolovi, konferencije, izložbe i radionice).
Opći cilj: razviti i ojačati neovisnu umjetničku scenu u Osijeku (izvedbene umjetnosti).
Specifični ciljevi:
84
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1. Uspostaviti čvrste prostorne, kadrovske i financijske temelje razvoja neovisne scene
izvedbenih umjetnosti u Barutani : dovršiti uređenje zgrade Barutane (uvesti grijanje, dograditi
garderobe), oformiti tim koji će osmišljavati i provoditi programe te stvarati nove produkcije
(barem 1 stalno zaposlena osoba, više vanjskih suradnika).
Rok: do 2018.
2. Razviti snažnu suradničku mrežu: snažno se povezati kroz projekte umrežavanja i zajedničkih
produkcija s umjetničkim organizacijama, udrugama i ustanovama iz Hrvatske, jugoistočne šire
regije i EU. Početi od većim dijelom uspostavljene međunarodne kulturne suradnje sa subjektima
gradova-prijatelja grada Osijeka.
Rok: do 2018.
7.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku
Dramski studio (pod vodstvom glumica Lidije Helajz i Arete Ćurković): redoviti se rad
odvija tijekom školske godine, a sastoji se od umjetničko-pedagoške nastave te rada na pripremi
nastupa i predstava za javnost. Polaznici uživaju u dramskim igrama, vježbama zamišljanja i
izmišljanja, igrama kontakta i komunikacije, scenskim improvizacijama, vježbama glasa i
govora, glumi i recitiranju. Zadatak je Dramskog studija kroz scenski odgoj pomoći djeci u
razvijanju kreativnosti i oslobađanju spontanosti. Audicija se ne održava pa su aktivnosti svih
varijanti studija za djecu i mlade dostupne svoj djeci koja žele glumiti i dolaziti na probe. U radu
se analiziraju određene situacije, likovi, postupci i karakteri; uočavaju se manjkavosti i strahovi
kojih se djeca vremenom oslobađaju te se potiče kreativnost i otkrivaju njihovi potencijali.
Gledajući predstave uče odrediti svoj stav prema kazališnoj umjetnosti te samim time razvijaju
govornu i glazbenu kulturu, razvijaju umjetničke sklonosti i osvješćuju svoje stvaralačke
mogućnosti.
Dramski studio za srednjoškolce (voditelj: Ivan Kristijan Majić): prelazak iz osnovne u
srednju školu donosi i velike promjene. Zato Kazalište mladima nudi kreativan način provođenja
slobodnog vremena. Dramski studio zabavan je i kreativan način da kroz puno rada na sebi mladi
steknu 3 velike S-vrline koje jednako dobro koriste i na sceni i izvan nje: Samopouzdanje,
Snalažljivost i Suradnju. Na satovima se radi na govoru, pokretu, improvizacijama, mimici;
igraju se različite igre i vježbe suradnje i povjerenja, a grupa priprema i završnu predstavu.
85
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Baletni studio (koreografkinja i voditeljica: Štefanija Heller): okuplja pedesetak
djevojčica podijeljenih u četiri skupine koje marljivo vježbaju dva puta tjedno u baletnoj dvorani
Kazališta i pripremaju program za godišnju produkciju koju tradicionalno izvode polovinom
lipnja. Svake godine male balerine zaplesat će odlomke baleta Orašar; najmlađe polaznice
predstavit će se plešući polku iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi; polaznice starije skupine
plesat će na glazbenu temu iz crtića Pink Panther, a gledatelji će moći uživati i gledajući njihovu
izvedbu na glazbeni broj iz filma Prljavi ples.
Početnica (voditeljica: Aleksandra Colnarić): djeluje već pet godina kao igraonica koja
okuplja djevojčice uzrasta od 4 do 6 godina. Godišnje ima oko 30 članica, malih Početnica koje
su se prvi put upisale na neku plesnu aktivnost. Djevojčice u Početnici vježbaju motoriku i
koordinaciju te osnovne i pripremne pokrete za jednostavne plesne cjeline koje njihovi roditelji
imaju priliku vidjeti na javnom satu sredinom prosinca. Konkretniji nastup je koncem svibnja,
kada se odvija završna produkcija svih polaznica. Starija skupina Početnice, njih 20 koje polaze
drugu ili treću godinu, ima nastupe i izvan Kazališta pa ih se može vidjeti na Cvjetnom korzu,
Sajmu vjenčanja i Dječjem sajmu.
Op ć i cilj : kroz profesionalni rad u Kazali š tu njegovati rad s mladima i pro š iriti ga: uz postojeći
Dramski i Baletni studio, te plesnu igraonicu Početnicu, osnovan je i Dramski studio za
srednjoškolce. Dječje kazalište Branka Mihaljevića svoju ulogu vidi i u pružanju prilike za rad s
mladim i obrazovanim kadrovima, budući da unazad 7 godina u Osijeku djeluje i Umjetnička
akademija. Želja je uspostaviti čvršću suradnju sa sva tri odsjeka (glazbeni, likovni, gluma), a
posebno sa Studijem glume i lutkarstva, jedinstvenim u ovom dijelu Europe.
Specifi č ni cilj : odr ž ati rad dramskih i baletnih studija te kontinuirano unapre đ ivati tehnike rada s
djecom i mladima .
7.2.2.1.4. Udruge koje njeguju suvremeni ples
Plesni studio Shine djeluje devet godina i okuplja više od 200 članova: djece i mladih,
rekreativnih, početnih i naprednih plesača. Prvenstveno se bavi promicanjem kulture plesa i
plesnih pokreta različitih plesnih stilova. U studiju rade plesni pedagozi višeg obrazovanja i
dugogodišnjeg plesnog iskustva. Organiziraju razne seminare i plesače uče raznim stilovima,
86
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
prvenstveno njegujući jazz dance, ali i balet, hip-hop, break, funky jazz te moderni i suvremeni
ples.
Plesni klub BROADWAY osnovan je u veljači 2007. u svrhu promicanja plesne kulture i
sporta na području grada Osijeka i okolice. Djeluje kroz nekoliko plesnih izražaja kao što su
standardni i latinoamerički plesovi, jazz dance, modern dance te razne dječje plesne radionice i
rekreacijske skupine (tae bo, aerobik). Svojim osnivanjem i dosadašnjim radom okupio je oko
200 plesača i plesačica.
Plesni klub D&D bavi se plesanjem sportskih standardnih, latinoameričkih plesova, salse,
argentinskog tanga i zumbe. 15 godina plesnog iskustva i 20 naslova državnih prvaka u sportskim
standardnim i latinoameričkim plesovima jamac su kvalitetnog rada.
Športsko-plesna udruga Feniks već 20 godina njeguje raznovrsni plesni izričaj:
formacijski show plesovi, salsa, sportski standardni i latinoamerički plesovi, jazz dance i break
dance.
Mažoretkinje grada Osijeka već punih 20 godina predstavljaju svoj grad i županiju
diljem Hrvatske i Europe te postižu izvrsne rezultate na državnim i europskim natjecanjima.
U Osijeku je aktivan još i Plesni klub Bolero.
7.2.2.2. Glazbena djelatnost
Glazbena scena u Osijeku izuzetno je aktivna i bogata još od 2. polovine 19. stoljeća.
Osnivala su se i djelovala mnoga glazbena društva tradicijskog i građanskog usmjerenja, a većina
njih opstala su i do danas. Glazbeni život Osijeka karakterizira različitost glazbenih pravaca i
izričaja, isprepletenost sadržaja profesionalnih ansambala te vrlo aktivna amaterska glazbena
društva. Osobita pažnja usmjerena je na kvalitetno umjetničko obrazovanje budućih glazbenika.
Usustavljivanje umjetničkog glazbenog obrazovanja na sveučilišnoj razini stvorilo je preduvjet za
obogaćivanje glazbenog života regije, budući da je doprinijelo zadržavanju mladih glazbenika na
području Slavonije, na taj način osnažilo ponudu glazbenih sadržaja i unaprijedilo njihovu
dotadašnju kvalitetu. Najznačajniji je glazbeni subjekt regije operni ansambl Hrvatskog
narodnog kazališta u Osijeku koji u redovima solista, orkestra i opernog pjevačkog zbora
zapošljava preko 100 profesionalnih glazbenika. Opera godišnje u prosjeku pripremi najmanje 3
operna/glazbena premijerna naslova. Osobito važno mjesto u glazbenom životu regije zauzimaju
87
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
pjevačka društva s iznimno uspješnim pjevačkim zborovima. Osobito je važno istaknuti
posljednjih godina vidljiv napredak pjevačkog, zborskog pokreta na svim razinama i u svim
oblicima pjevačkih zborova od dječjih, osnovnoškolskih, srednjoškolskih, mješovitih amaterskih
do visokoškolskih i umjetničkih ansambala, koji su prepoznati kao predvodnici novih glazbenih
trendova u zborskoj umjetnosti. Važnu ulogu u glazbenom životu Slavonije ima i tradicijska
glazba, osobito područje tamburaške glazbe koje je afirmiralo Osijek kao tamburaško središte
Hrvatske. Osječka vokalna scena (koja uključuje zborove i ansamble različitih dobi i profila)
uistinu je osječki brend.
Specifični ciljevi:
1. Osijek – grad zborske glazbe; slavonski dvorci – koncertni hramovi. Osnivanje Međunarodnog
regionalnog centra za zborsku glazbu u Osijeku pri Umjetničkoj akademiji u Osijeku: projekt
obuhvaća povezivanje i suradnju nevladinih udruga, umjetničkih i visokoškolskih institucija
regije iz četiri zemlje sudionika (Hrvatska, Srbija, Mađarska, Bosna i Hercegovina). Uz to se
veže prilagodba i adaptacija postojećih gradskih prostora u koncertne prostore te uključivanje
slavonskih dvoraca kao koncertnih prostora. Regionalna suradnja s Vojvodinom djelomično je
utemeljena i na toliko već izrečenom apelu otvaranja sveučilišnog studija Tambure.
Rok: do 2020.
2. Osnivanje novih glazbenih festivala u onim programskim područjima u kojima to još nije
učinjeno (zborska glazba, opera, opereta, plesna umjetnost, moderno višeglasje).
Rok: 2020.
3. Proširivanje glazbene scene od jazza do mjuzikla: afirmacija i popularizacija postojećih
glazbenih sadržaja i umjetnika putem osnivanja zajedničkog koordinacijskog i promidžbenog
sustava te afirmacija postojećih glazbenih manifestacija u širem europskom kontekstu. U suradnji
sa Sveučilištem ulaganje u osnivanje novih poslijediplomskih studija izvedbenih umjetnosti i
kulturnog menadžmenta. U suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom djelovanje na
području unapređenja kvalitete crkvene glazbe. Ulaganje u sustave žanrovski različitih glazbenih
radionica za djecu i mlade (jazz, umjetnička glazba, mjuzikl, opera, pop, rock i tradicijska
glazba). Jačanje urbane i alternativne glazbene scene mladih te jazz-scene. Osnivanje novih
glazbenih festivala u onim programskim područjima u kojima to još nije učinjeno (zborska
glazba, opera, opereta i plesna umjetnost). UAOS bi kroz biennale kanila izbaciti jedan mjuzikl
(možda otvoriti i studij mjuzikla).
88
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Rok: 2020.
7.2.2.2.1. Hrvatsko pjevačko društvo Lipa
Hrvatsko pjevačko društvo Lipa Osijek osnovano je 1876. godine i djeluje kao najstarija
kulturna udruga grada Osijeka s hrvatskim imenom. U imenu HPD-a Lipa sadržani su program i
sudbina pjevačkog društva, tijesno povezani s tradicijom, kulturom i sudbinom svoga naroda.
Lipa je kroz povijest postojanja imala svoj tamburaški sastav, literarnu sekciju, kazališnu družinu
i knjižnicu. Ispod njezine krošnje izašli su: Hrvatska građanska čitaonica Osijek (1884.), Hrvatski
Sokol (1904.), Hrvatsko narodno kazalište kao drugo samostalno glumište Hrvatske (1907.),
Klub hrvatskih književnika i umjetnika Osijek (1909.) i Narodna muzička škola za gitaru, klavir,
harmoniku i solo pjevanje (1961.) koja je 1987. godine brojila 1644 učenika. Kao pjevački zbor,
Lipa je ostvarila veliki broj nastupa, tkajući duhovno zajedništvo naših ljudi i krajeva među
vertikalama Osijeka, na širinama Slavonije i Baranje i diljem Hrvatske samostalnim koncertima,
regionalnim, republičkim i državnim smotrama i natjecanjima, a unazad 20 godina i brojnim
gostovanjima i natjecanjima u inozemstvu. Gostovala je u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj,
Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj, Malti i Nizozemskoj, gdje je uz zapažene nastupe primila i veliki broj
nagrada i priznanja te je na taj način bila „promotor“ i „veleposlanik“ grada Osijeka na najbolji
mogući način.
Opći cilj: Hrvatsko pjevačko društvo Lipa osnovano je sa svrhom njegovanja i unapređivanja
zbornoga pjevanja i kulturnog druženja. Opstalo je na navedenom temelju pod svojim imenom i
djelovalo u navedenom duhu isključujući svaku politiku. Kulturno druženje, lijepa umjetnost,
glazba i pjesma plodovi su po kojima se Lipa prepoznaje. Temeljni je cilj čuvati, štititi, poticati i
razvijati autentičnu kulturu svoje domovine te ju povezivati s drugim kulturama, a unazad 138
godina postojanja ostvarivan je mnogim vrijednim inicijativama koje su obilježavale svoje doba
šireći prostore slobode stvaranja, ljepote življenja i kulturnog druženja.
Specifični cilj: u skladu s temeljnim odrednicama društva Lipa planira, u razdoblju od 2014. do
2020. i nadalje, organizirati javne nastupe i samostalne koncerte u gradu Osijeku i šire,
uključujući koncertne projekte i sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima
pjevačkih zborova. Vrijedno je istaknuti sudjelovanje HPD-a Lipa na natjecanju 8th World Choir
Games, poznatom i pod nazivom „Svjetska olimpijada zborova“, najbrojnijem svjetskom
89
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
natjecanju zborova, koje će se 2014. održati u latvijskoj prijestolnici Rigi, europskom gradu
kulture 2014. Na tom prestižnom natjecanju sudjelovat će više od 450 zborova iz cijeloga svijeta:
preko 60 nacija i više od 1200 sudionika natjecanja. Kroz sve to ostvarit će se značajna
multikulturalna povezivanja. U 2015. u planu je sudjelovanje na međunarodnom zborskom
festivalu Europa Cantat u prijateljskom gradu Pečuhu s kojim Lipa unazad 10 godina ostvaruje
uspješne zajedničke nastupe i projekte. U 2016. godini HPD Lipa obilježit će 140. godišnjicu
svoga postojanja. U toj godini planiraju se višednevne aktivnosti koje uključuju Lipine koncerte,
ali i koncerte prijateljskih zborova iz Hrvatske i inozemstva s kojima je u povijesti ostvarila
bliske kontakte.
Rok: do 2016.
7.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih Polifonija Osijek
Vokalni ansambl Brevis međunarodno je priznati ženski ansambl, osnovan 1995. godine.
Prepoznatljiv je po inovativnosti u umjetničkom izrazu i mogućnostima velike vokalno-
interpretativne transformativnosti koja se očituje u projektima najrazličitijih glazbenih žanrova,
od umjetničkih do popularnih. Zbog originalnosti i progresivnosti u umjetničkom djelovanju,
zbor je predvodnik trendova u zborskoj glazbi te svojim repertoarom i oblicima izvedbe često
služi kao uzor drugim ansamblima regije. Za svoj su rad zbor i voditelji nagrađeni mnogim
međunarodnim nagradama i priznanjima.
Opći cilj: doprinijeti daljem razvoju i izvrsnosti zborske glazbe u Osijeku.
Specifični ciljevi:
1. Pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone: zbor u umjetničkom smislu ima kapacitete za
pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone. Za koncept postoji i odličan interes publike.
Potrebno je stvoriti produkcijske uvjete: prostorne, tehničke i financijske.
Rok: do 2018.
2. Međunarodno brendiranje grada Osijeka kao grada zborskog pjevanja: zbor održava brojne
međunarodne kontakte, izuzetno je aktivan na inozemnoj zborskoj sceni te svojim utjecajem želi
afirmirati Osijek kao zborsku prijestolnicu Hrvatske. U tom smislu, zbor je zbog svoje
prepoznatljivosti i atraktivnosti odličan medij za promociju ideje i njenu širu kulturnu i medijsku
afirmaciju. Postoje i organizacijski kapaciteti za pripremu međunarodnih zborskih događanja u
90
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
gradu. Potrebno je poboljšati postojeće produkcijske uvjete: prostorne, tehničke i financijske. S
tim u vezi: proširenje djelatnosti, broja članova, uređenje novih mogućih prostora za izvođenje,
priprema novih glazbenih i glazbeno-scenskih projekata, festivala, smotri i natjecanja.
Rok: do 2020.
Dječji zbor Osječki zumbići osnovan je 1989. godine i od tada rapidno doprinosi razvoju
glazbene, primarno zborske scene Osijeka kao svojevrstan inkubator umjetničkih talenata. Kroz
edukativne sadržaje i aktivnosti zbora prošlo je više tisuća djece od kojih je velik dio u
mladenačkoj i odrasloj dobi nastavio njegovati umjetničke vrijednosti stečene u zboru i na taj
način unapređivati kulturu i umjetnost grada. Zbor i voditelji za svoj su rad primili brojne
nacionalne i međunarodne nagrade.
Specifični ciljevi:
1. Stvaranje edukativnog centra za voditelje dječjih pjevačkih zborova: udruga ima kapacitete
razvoja u edukativni centar za voditelje dječjih pjevačkih zborova (biblioteka partitura, stručni
voditelji, ansambli na raspolaganju, kontakti i informiranost).
2. Intenzivirati suradnju s drugim pjevačkim zborovima: u ozračju suradnje stvarati sustav
podrške novim glazbenim projektima osječkih ansambala. Suradnja sa školskim zborovima i
zborovima predškolskih institucija te posredno njihova afirmacija u zajednici. Međunarodna
suradnja sa sličnim zborskim udruženjima gradova-prijatelja Osijeka (Maribor, Pforzheim, Pecs,
Tuzla i dr.) kroz razmjenu pjevača i voditelja te rad na zajedničkim projektima.
Rok: do 2020.
7.2.2.2.3. Glazbena mladež u Osijeku
Ova udruga osnovana je još 1954. godine kao Društvo prijatelja glazbe, zatim je
promijenila naziv u Muzička omladina, a danas djeluje pod imenom Hrvatska glazbena mladež,
čiji je ogranak i Glazbena mladež u Osijeku. Današnja koncertna i kazališna publika upoznavala
se s umjetnošću u kazalištima, koncertnim dvoranama, galerijama, narodnim sveučilištima,
školama i đačkim domovima upravo kroz članstvo u ovoj udruzi. Djelatnost Hrvatske glazbene
mladeži jest obrazovanje mladih kroz kulturu i umjetnost. HGM organizira kulturnu suradnju
između škola i glazbenih pedagoga s kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe
prilagođene mladima te edukaciju mladih glazbenika u Međunarodnom kulturnom centru HGM
91
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Grožnjan, svjetskom mjestu susreta glazbene mladeži. HGM je član Međunarodne udruge
glazbenih mladeži (Jeunesses Musicales International, JMI), koja djeluje u okviru i pod
pokroviteljstvom UNESCO-a. Glazbena mladež u Osijeku tijesno surađuje s Glazbenom školom
Franje Kuhača te je osnivač i organizator dvaju izuzetno značajnih i kvalitetnih, sada već
tradicionalnih memorijala: gudačkog memorijala Franjo Krežma i pijanističkog Darko Lukić.
Opći ciljevi: upoznavanje mladih s kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom; poticanje, promicanje
i njegovanje glazbenog stvaralaštva mladih te čuvanje hrvatske glazbene baštine i promicanje
suvremenog domaćeg glazbenog stvaralaštva, kao i razvijanje međunarodne suradnje u području
glazbe.
Specifični ciljevi:
1. Očuvati tradiciju i visoku kvalitetu oba glazbena memorijala, koji su već 40-ak godina
svojevrsni glazbeni 'brand' grada Osijeka. Pribavljanjem više financijskih sredstava preko EU
fondova, zaklada, kulturnih fondacija i sponzora mogla bi se unaprijediti organizacijska shema
oba memorijala – produžiti trajanje i omogućiti brojnija gostovanja stranih umjetnika.
2. Obrazovati mlade kroz kulturu i umjetnost i njegovati suradnju škola i glazbenih pedagoga s
kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe prilagođene mladima.
3. Afirmirati, promicati i podupirati mlade osječke glazbenike i mlade talente.
Rok: trajno.
7.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe
Argus Jazz Band osnovali su Vjekoslav Miling i Davor Kuzmanović 1992. g.
Intenzivno sviraju isključivo swing bebop. Argus je jedan od najdugovječnijih jazz-sastava u
Hrvatskoj, a najstariji u Slavoniji, odnosno u Osijeku. Redovito su nastupali na Hrvatskom Jazz
Saboru u B. P. Clubu. Nastupali su diljem cijele Hrvatske, u Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i
Italiji. Prvi CD izdali su 2011. − Groovin' at Funky Palma u izdanju Croatia Recordsa. Od 2007.
osnivači su i organizatori vrlo kvalitetnog i zapaženog Spring Jazz Festivala u Osijeku, s
međunarodnim karakterom.
Opći cilj: promicati i popularizirati jazz-glazbu, graditi mostove među susjednim državama kroz
jezik glazbe i umjetnosti te promicati kulturno-turističku suradnju među njima.
Specifični cilj:
92
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1. Očuvati tradiciju i unaprijediti koncepciju Spring Jazz Festivala : festival je svakako nužno
očuvati, a osiguranjem više financijskih sredstava preko EU fondova, zaklada, kulturnih
fondacija i sponzora mogao bi se i unaprijediti sam festival – produžiti njegovo trajanje i
omogućiti brojnija gostovanja stranih umjetnika.
Rok: do 2020.
7.2.2.2.5. Kulturno-umjetnička udruga Art klub Osijek, Big band
Udruga koja se bavi jazz-glazbom i provodi program Gradski ton – organiziraju redovite i
vrlo posjećene koncerte u jazz-klubu Oxygen.
Opći cilj : doprinijeti razvoju i popularizaciji jazz- glazbe.
Specifični ciljevi:
1. Pokrenuti provedbu niza promenadnih jazz -koncerata na otvorenom.
2. Pokrenuti glazbene radionice za mlade: radionice s ciljem popularizacije jazz-glazbe i
dodatnog rada s mladim sviračima puhačkih instrumenata kako bi se ojačalo ovo, već niz godina
deficitarno, zanimanje i slaba karika orkestra osječkog HNK-a.
Rok: od 2014. nadalje.
7.2.2.2.6. Pjevačko društvo svetog Josipa Osijek
Društvo s oko 40 članova njeguje i promiče crkvenu glazbenu baštinu i zborno
pjevanje. Sudjeluje na crkvenim i kulturnim manifestacijama te na smotrama i susretima zborova.
7.2.2.2.7. Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo „Zrinski”
Muški zbor koji njeguje pjevačku i glazbenu kulturu, a društvo skrbi o osnovnoj poduci u
sviranju instrumenata.
7.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel
Vokalni izričaj ovoga, relativno mladoga glazbenog sastava je specifičan: „moderno
višeglasje“. To je izričaj malih vokalnih sastava. Osječka vokalna scena (koja uključuje zborove i
93
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
ansamble različitih dobi i profila) uistinu je osječki 'brand'. Sastav ima puno kontakata ostvarenih
sa sličnim sastavima u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Italiji te bi ih željeli ugostiti u svome
gradu.
Opći cilj: razvijati i osnaživati vokalni izričaj modernog višeglasja malih vokalnih sastava.
Specifični cilj: doprinijeti osnivanju festivala zborske glazbe u Osijeku koji bi uključivao i
moderno višeglasje, tj. male vokalne sastave.
Rok: 2017.
7.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu
HUZUK kulturna je udruga-organizacija koja se još od 2003. godine bavi glazbom,
kulturno-scenskom umjetnosti, kreativnim izražajem, a ponajviše stjecanjem i širenjem znanja,
pri tom se trudeći približiti Hrvatsku europskom i svjetskom kulturološkom standardu. Od 2005.
svake godine organiziraju dva vrlo značajna glazbena festivala: Međunarodni gala blues festival i
Međunarodni jazz festival s nizom koncerata domaćih i svjetskih umjetnika, približavajući ovu
vrstu glazbe prvenstveno mladim ljudima, ali i ostalim ljubiteljima kvalitetne glazbe. 2012. ova
su dva festivala spojena u jedan zbog otežanog financiranja uzrokovanog dugotrajnom i teškom
gospodarskom krizom.
Opći cilj: doprinos razvoju i popularizaciji jazz i blues glazbe.
Specifični cilj: očuvati i dalje razvijati Međunarodni jazz&blues festival kroz intenzivnu
međunarodnu suradnju sa sličnim organizacijama iz cijeloga svijeta.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis
Kino Europa urbanističko je i arhitektonsko djelo hrvatske moderne arhitekture, nastalo
1939. godine i podignuto u samom srcu grada Osijeka. Važno je naglasiti da kino Europa već
dugo ne služi u javne svrhe i postaje još jedan u nizu devastiranih objekata u Osijeku. To se
nastoji promijeniti organizacijom koncerata u prostoru kina. Smjer djelovanja je obogatiti
kulturni život grada i neprestano podsjećati građane na bogatu povijest, tradiciju, duhovnu i
kulturnu baštinu. U zadnje dvije godine pojavio se i veliki problem „izumiranja“ centra grada,
94
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
dok se organizacijom glazbenih programa postiže da kino Europa i centar grada opet
predstavljaju kulturno dobro grada Osijeka i postaju mjesto gdje cirkuliraju građani.
Kinematografi d.d. i agencija Luminis u kinu Europa do sada su u proteklih 13 mjeseci
organizirali desetak koncerata regionalnih izvođača, s usmjerenjem prema podizanju kvalitete i
ponude tih događaja. Provedbom navedenoga nastoji se senzibilizirati javnost za problem
zapostavljanja kulturne scene grada Osijeka te ponuditi raznovrsne kulturne sadržaje.
Op ć i cilj : uvo đ enje bogate i raznolike ponude kulturnih doga đ anja i stvaranje navike zajednice
da sudjeluju u ponu đ enim doga đ anjima .
Specifični cilj: razviti i ojačati projekt Kino Europa : održati kontinuitet i kvalitetu koncerata
suvremene urbane glazbe te organizirati više koncerata i događanja. Cilj je postići lokalni
glazbeno-umjetnički razvoj i podići svijest građana o kulturnim događanjima takve vrste.
Rok: od 2014. pa nadalje.
7.2.2.3. Knjižna i nakladnička djelatnost
7.2.2.3.1. Matica hrvatska Ogranak Osijek
Matica hrvatska djeluje od 1842. godine, a najvažniji je i najveći nakladnik knjiga i
časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima, uključujući i osječki, objavljuje više od stotinu
knjiga svake godine. Matica hrvatska već dugi niz godina jednakim intenzitetom sveprisutnosti u
kulturi Osijeka i Osječko-baranjske županije produbljuje suradnju s drugim hrvatskim
ustanovama kulture i njeguje posebno plodnu suradnju s Maticom hrvatskom u Vinkovcima,
Slavonskom Brodu i Požegi. Međunarodna suradnja ostvaruje se u suradnji s katedrama za
hrvatski jezik u inozemstvu, s Maticom hrvatskom u Bosni i Hercegovini, Maticom u Subotici,
Pečuhu i Tuzli. Grad Osijek i nadalje podupire tiskanje Književne revije koja u ovoj godini bilježi
54. godinu kontinuiranog izlaženja; dio probranih izdavačkih programa, tradicionalnu
manifestaciju Dani Matice hrvatske, anonimni natječaj za novi prozni rukopis, književne večeri i
djelovanje Odjela za hrvatski jezik. Osim izdavačke djelatnosti, osječki ogranak Matice hrvatske
priređuje ili organizacijski sudjeluje u obilju najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija:
od predstavljanja knjiga preko znanstvenih simpozija i okruglih stolova do stručnih predavanja i
95
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
rasprava. Osječki ogranak objavljuje relevantni časopis Književna revija i stimulira književnu
produkciju natječajem za najbolju prozu.
Opći cilj: trajno promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog,
znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života.
7.2.2.3.2. Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Osijek
Društvo hrvatskih književnika utemeljeno je 22. travnja 1900. u Zagrebu. Pod tim
nazivom djeluje do 1945. Od 1945. do 1990., zbog političke prisile, djelovalo je pod nazivom
Društvo književnika Hrvatske. Godine 1990. vraća svoj izvorni naziv. Društvo hrvatskih
književnika sudjeluje u čuvanju i obogaćivanju autentične kulture svoga naroda, a okuplja
književnike i dramske pisce koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj i književnike koji žive izvan
Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada korpusu hrvatske književnosti. Uvjet je da su
objavili minimalno 3 književna djela nedvojbene književne vrijednosti, uz uvjet da su doživjela
ozbiljnu kritičku recepciju, a za dramske pisce da su im izvedena tri djela. Društvo hrvatskih
književnika, Ogranak Osijek, već 8. godinu u nizu organizira natječaj za Hrvatsku književnu
nagradu Anto Gardaš, što od početka podupire i Grad Osijek. Nagrada Anto Gardaš dodjeljuje se
za najbolje djelo s područja književnosti za djecu i mlade.
Opći ciljevi: zauzimati se za razvitak i stalni napredak hrvatske književnosti; poticati suvremeno
književno stvaralaštvo i vrednovanje hrvatske književnosti; razvijati, njegovati i promicati
hrvatski jezik; unapređivati i štititi slobodu književnog stvaralaštva i djelovanja.
Specifični ciljevi:
1. Očuvati i unaprijediti manifestaciju Hrvatske književne nagrade Anto Gardaš : na taj način
trajno podupirati održanje visoke razine kvalitete književnog izričaja za djecu i mlade.
2. Podupirati i promicati djelovanje hrvatskih književnika, prvenstveno s područja grada Osijeka i
okolice.
Rok: trajno.
7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izložbena djelatnost
7.2.2.4.1. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek (HDLU)
96
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
HDLU trenutno broji oko 70 članova i strukovna je udruga koja okuplja likovne
umjetnike, omogućavajući potporu i afirmaciju njihovu stvaralaštvu te umrežavanje i prostor
realizacije njihove stvaralačke energije. Sinergijski projekti HDLU-a čine njegove članove
vidljivima i prepoznatljivima u percepciji javnosti. HDLU također osigurava i popratne,
logističke poslove u životu i radu umjetnika kao što su razvoj kvalitete programskih sadržaja,
međunarodne izložbe i razmjene međunarodnih izložbi.
Opći ciljevi: postaviti koncepcijske i organizacijske standarde predstavljanja vizualne umjetnosti
u RH, Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji; razviti visoko specijaliziranu i primjerenu stručnu
udrugu koja će na suvremen način provoditi i prezentirati suvremenu vizualnu umjetnost te
razvijati prava svojih članova; brigu o statusu svojih članova; poticanje umjetničkog stvaralaštva;
osmišljavanje i provođenje dinamičnog izložbenog programa i suradnje; promociju lokalne i
regionalne kulturno-umjetničke scene; reviziju i dodjelu statusa relevantnih izložbenih prostora u
Republici Hrvatskoj.
Specifični ciljevi:
1. Osnivanje nove ustanove u kulturi grada − Doma HDLU-a kao izložbenog, radnog i
obrazovnog središta: koje će koristiti članovi HDLU–a, ali i drugi umjetnici i građani. Dom će
služiti za realizaciju mnogovrsnih likovnih projekata, održavanje likovnih seminara, suradnje s
obrazovnim ustanovama te omogućiti populariziranje likovne umjetnosti i njezinih tehnika kroz
stalne tečajeve za sve slojeve građanstva.
Rok: 2020.
2. Osnivanje grafičkog centra: htijenje HDLU-a je razvijanje centra s temeljnom grafičkom
radionicom, i kao takav jedinstvenog na području Hrvatske. U planu je pokretanje aktivne
suradnje i razmjene sa sličnim međunarodnim grafičkim radionicama u inozemstvu (naročito s
grafičkim ateljeima s kojima pojedini članovi HDLU-a već surađuju), što bi omogućilo
organiziranje različitih aktivnosti međunarodnog karaktera.
Rok: 2016.
3. Osnivanje Rezidencijalnog centra Julije Knifer : HDLU namjerava razviti rezidnecijalni
program posvećen jednom od najvećih umjetnika s prostora Slavonije, Juliju Kniferu. Namjera je
povezati se s centrima u Francuskoj gdje je Julije Knifer djelovao kao umjetnik te
uspostavljanjem kontakata napraviti razmjenu umjetnika na obostranu korist. Umjetnici iz
97
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Osijeka dobili bi mogućnost odlaska na rezidencijalne programe u Francusku (Pariz, Marseille...)
i ostale međunarodne centre, dok bi francuski umjetnici program ostvarivali u Osijeku i na taj
način stvorili kulturnu suradnju. Prvi koraci k tome su već uspostavljeni kroz kontakte s
umjetničkim centrima u Francuskoj. U projekt bi također bio uključen i Likovni odsjek
Umjetničke akademije u Osijeku s težnjom da i studenti, kao budući članovi HDLU-a Osijek,
budu u procesu umjetničke rezidencije u sklopu Rezidencijalnog centra Julije Knifer.
Rezidencijalni centar podrazumijevao bi objekt s prostorom za umjetnički atelje, stambeni
prostor za umjetnika na rezidenciji te galerijski prostor.
Rok: 2020.
4. Razvoj ljudskih potencijala i kvalitete programskih sadržaja (međunarodne izložbe, razmjene
međunarodnih izložbi): stvaranje i unapređenje znanja, širenje znanja među pojedincima;
rezidencije, radionice, stipendiranje mladih kustosa, uvođenje pedagoško-muzeološkog rada te
aktivne suradnje sa obrazovnim ustanovama.
Rok: 2016.
5. Organizacija i provođenje rezidencijalnog programa za članove HDLU-a: Boltzen (Italija),
Dusseldorf (Njemačka) i Pečuh (Mađarska).
Rok: 2016.
7.2.2.4.2. Umjetnička organizacija POPUP
Samoorganiziranjem pretežito mlađe umjetničke populacije u 2012. godini nastao je novi
značajan faktor neovisne kulturne scene grada Osijeka. Aktivnosti provode prvenstveno u
području likovne i multimedijalne djelatnosti. 2012. i 2013. organizirali su nekoliko angažiranih
projekata, prvenstveno izložbi u napuštenim poslovnim prostorima u središtu Osijeka, s
namjerom skretanja pozornosti na problem zapuštenih gradskih prostora, ali i oživljavanja tih
prostora i zamrlog središta grada. U prosincu 2012. organizirali su u napola napuštenom
trgovačkom centru Esseker skupnu izložbu Odbiennale, koji nije bio samo još jedna izložba
radova, već protest protiv ustaljenosti, uljuljanosti u sigurnost i strah od (ne)uspjeha i odbijanja.
Postav ove izložbe činili su radovi nekih umjetnika koji su odbijeni na natječaju za sudjelovanje
na Slavonskom biennalu, radovi umjetnika koji uopće nisu željeli pristupiti natječaju i svih ostalih
98
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
koji svojim djelovanjem podržavaju načela Odbiennala. 2013. POPUP je pokrenuo i
eksperimentalne glazbene programe.
Opći cilj: proširiti svijest o suvremenoj umjetnosti u alternativnim izlagačkim prostorima.
Specifični ciljevi:
1. Oživjeti 40-ak napuštenih prostora u širem središtu Osijeka te ih privremeno prenamijeniti u
jednokratne kulturno-umjetničke centre.
2. Razvijati nekonvencionalni, propitivački, angažirani, kritički i eksperimentalni umjetnički
izraz: kroz programe koji su suprotnost okoštalim i konzervativnim programima etabliranih
kulturnih institucija poput HNK, Galerije likovnih umjetnosti ili Osječkog ljeta kulture.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu Slama
U ljeto 2006. osnovana je kiparska kolonija SLAMA. Pred drugi saziv kolonije osnovana
je i istoimena udruga koja se bavi koordinacijom i promidžbom svega oko Umjetnosti i Slame.
Moto udruge glasi: poticanje umjetničke svijesti u društvu. Taj cilj ostvaruju kroz organizaciju
land art festivala, vođenje kreativnih radionica za sve uzraste na festivalima i u školama,
gostovanja na sajmovima i izložbama, a izrađuju i skulpture po narudžbi lokalnih zajednica,
tvrtki i privatnih osoba. Udruga od 2006. organizira posebnu vrstu manifestacije – u početku je to
bila kiparska kolonija koja ubrzo prerasta u land art festival SLAMA. 2007. kolonija postaje
međunarodna, a 2008. prerasta u land art festival. Prvih 6 kiparskih kolonija i land art festivala
SLAMA održali su se na njivi obiteljskog gospodarstva Fallerovi Dvori u Lugu, Baranja. 2012.
umjetnik i pokretač kolonije/festivala, Nikola Faller, premjestio je festival u sam grad Osijek, u
Perivoj kralja Tomislava. Iste godine pokrenuo je i kiparske aktivnosti u gradu prilagođene
materijalima dostupnim u različita godišnja doba: zimske (kreiranje skulptura od snijega i leda) i
jesenske (kreiranje oblika od otpalog lišća).
Opći cilj: poticanje i razvoj umjetničke svijesti u društvu.
Specifični cilj: osnažiti i dalje razvijati Land Art Festival SLAMA .
Rok: kontinuirano.
7.2.2.4.4. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera Likar
99
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera (HDLUA) utemeljeno je 1976. Društvo
njeguje likovni izričaj svojih članova kroz mnogobrojne izložbe i slikarske kolonije.
Tradicionalno svake godine u svibnju Udruga organizira međunarodne kolonije slikara na
području Osječko-baranjske županije, uz promociju ruralnog i kulturnog turizma kraja.
Organiziraju godišnje izložbe slika članova Udruge uz obilježavanje Dana grada, likovne
kolonije lokalnog karaktera za članove same Udruge i udruga na razini Županije, prigodne
kreativne radionice (Valentinovo, Uskrs, Božić), ekoradionice − reciklaža u umjetnosti te
humanitarne aukcije slika.
Opći i specifični ciljevi:
1. Proširivanje međudržavne suradnje sa slikarima susjednih zemalja i zemalja gradova-prijatelja
(kroz EU fondove).
2. Suradnja i izlaganje na Hrvatskom saboru kulture.
3. Nastavak i proširenje humanitarnog rada s udrugama prijateljima i podržavanje humanitarnih
aukcija slika.
Rok: do 2020.
7.2.2.4.5. Društvo arhitekata grada Osijeka
Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) strukovna je udruga arhitekata, organizirana na
temelju Zakona o udrugama građana, ali jedina organiziran snaga koja sustavno promiče
arhitekturu. Veže se uz dugogodišnju tradiciju strukovnog djelovanja arhitekata (postoje
dokumenti o postojanju Kluba graditelja iz 1919. g.) u kojem je značajno mjesto zauzimalo
zalaganje za unapređenje arhitekture u smislu promicanja struke kao čimbenika izgradnje i
razvoja grada, prvenstveno pitanja kulture kvalitetnog korištenja prostora. U današnje vrijeme
djelatnost Društva je kontinuirana, s redovnim godišnjim skupštinama i uz stručne rasprave o
svim bitnim pitanjima urbanističkog razvoja grada i izgradnje svih značajniih arhitektonskih
objekata. Posebno obuhvaća izložbenu djelatnost kojom se Članstvo, ali i šira javnost izvješćuje o
značajnim arhitektonskim pitanjima i urbanističkim planovima te realizacijama značajnih
arhitektonskih objekata. Pri tome se arhitektonska djelatnost prvenstveno promovira kao
suvremena i konkretna umjetnička praksa svakodnevnog djelovanja u našem gradu.
100
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Dugogodišnja inicijativa i zalaganje Društva arhitekata Osijek je osnivanje
Arhitektonskog fakulteta kao sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, što
Grad Osijek u potpunosti podržava.
7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost
7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d.
Kinematografi Osijek d.d. raspolažu dvjema atraktivnim zgradama: kinima Urania i
Europa, obje zaštićene kao spomenici kulture s dugom poviješću i tradicijom prikazivanja
filmova. Prva kinematografska predstava u novoizgrađenom gornjogradskom kinu Urania
prikazana je 1912. godine! Obje kinodvorane prestale su sa stalnim projekcijama u jesen 2012.,
nakon što je zgrada kina Urania proslavila stotu godišnjicu.
Opći cilj: Reanimacija kina: uprava planira ponovno pokrenuti stalan rad kina Urania. U tom je
smislu osmišljen projekt retrospektive starijih filmskih naslova, ciklusa nagrađivanih filmova,
prikazivanje filmova s filmskih festivala, art, alternativnih, dokumentarnih i amaterskih filmova,
te na taj način ostvariti kontinuitet prikazivanja manje komercijalnih sadržaja tijekom cijele
godine. Ovaj cilj ostvaren je u jesen 2013. i kino Urania ponovno razvija i postupno širi svoju
djelatnost.
Specifični ciljevi:
1. Ustrojiti rad kina Urania u skladu s konceptom CinemaCabaret & Art kino Urania : u kinu bi
se, osim klasičnog filmskog programa, održavale tematske večeri, kazališne i lutkarske predstave
i sl., odnosno, stvorila bi se alternativna scena za sve kreativne skupine i pojedince koji
trenutačno nemaju gdje nastupati.
2. Multikulturalno kino: osmišljen je i program Cool-tour, koji bi predstavljao kulture drugih
naroda i zemalja, ne samo kroz prikazivanje filmova nego i kroz dodatne programe poput
koncerata i predstavljanja knjiga, a u svrhu poticanja multikulturalnosti i tolerancije. Program
predstavljanja kulture određene zemlje trajao bi mjesec dana, tako da bi se tijekom jedne
kalendarske godine prezentiralo 12 zemalja u suradnji s njihovim veleposlanstvima.
101
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
3. Dinamizacija kina: projekti Kino kultura, Modern silence film festival, Čarobni svijet mašte,
Učenje medijske kulture, In &Out, Cinema Jazz Festival, Teatro Tempo, In Memoriam,
CoolTour; Program učenja medijske kulture, 100 godina kina Urania, programi namijenjeni
djeci i filmski festivali samo su neki od predloženih od strane uprave tvrtke, a u svrhu
oživljavanja kinoprojekcija i same zgrade kina Urania u središtu Osijeka.
Rok: od 2014. nadalje
7.2.2.5.2. Fotoklub Osijek
Fotoklub Osijek već 75 godina u kontinuitetu okuplja fotografske umjetnike i entuzijaste
koje svojim programskim sadržajima na najbolji način promovira, ali i nastoji, u okviru
raspoloživih financijskih i materijalnih sredstava, zadovoljiti građane i njihove dosege te
predstaviti-afirmirati grad Osijek kroz fotografiju u zemlji i svijetu. Fotoklub Osijek je, kao prvi u
Hrvatskoj, organizator svjetske izložbe Hrvatski međunarodni salon digitalne fotografije Osijek,
već sedam puta održane u Galeriji Kazamat. Uz ovu izložbu, Fotoklub Osijek organizira skup i
druženje fotografskih umjetnika Hrvatske i okolnih zemalja upoznajući ih s turističkim ljepotama
i znamenitostima našeg kraja, što nastoje dopuniti nizom izvanrednih fotografskih aktivnosti,
izložbi, radionica i predavanja. Fotoklub Osijek njeguje izuzetno bogatu međunarodnu suradnju,
posebice s Mecseki Fotoklubom iz Pečuha.
Opći cilj: promicati i razvijati fotografsko stvaralaštvo i umjetnost u gradu Osijeku i okolici
intenzivnijim kulturnim prikazom isključivo fotografskog umjetničkog stvaralaštva.
Specifični ciljevi:
1. Osnovati Fotoart Galeriju Fotokluba Osijek − Galerija U prolazu : uređenje izložbenog prostora
za komorne autorske i klupske izložbe jer to u ovom trenutku predstavlja najveći problem Kluba i
fotografske umjetnosti u gradu. Galerija bi omogućila autorske izložbe svojih autora, značajnijih
hrvatskih i inozemnih autora te klubova prijatelja iz zemlje i inozemstva. Ukupno 12, pa i više
izložbi godišnje, omogućilo bi paritetnu razmjenu kolekcija naših fotoumjetnika i Kluba s drugim
renomiranim autorima i klubovima diljem svijeta. To je najbolji način za poticanje i promicanje
fotografskog stvaralaštva i fotografske umjetnosti u našem gradu te za podizanje fotografske i
opće kulture građana, posebno mladeži.
2. Osigurati kadrovske uvjete održanja i napretka Kluba: osigurati profesionalnog tajnika-
domaćina za stručno vođenje Kluba.
102
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
3. Osnovati Studio sa svim pratećim uređajima, kako za obuku tako i za individualno umjetničko
stvaralaštvo, koji može biti i na nekoj drugoj lokaciji jer u Klubu nema mjesta.
Rok: 2020.
7.2.2.5.3. Videoklub Mursa
Udruga je usmjerena na širenje filmske kulture kod svih uzrasta, na način da
prezentacijama i obrazovanjem djeluje na djecu i odrasle. Djelatnost udruge obuhvaća filmsko
stvaralaštvo i produkciju, rad s djecom i mladima (obrazovne radionice) te organizaciju
prezentacija i manifestacija. S obzirom na tradiciju od 40 godina, udruga je prepoznatljiva u
svom gradu, ali i šire. U sklopu njegovanja tradicije ima stalni postav izložbe kamera i projektora
koji prikazuju razvitak tehnika u području kino i videotehnike. Udruga nastoji održati kontakt i s
bivšim članovima te organizira povremena druženja. Od 2003. godine udruga organizira Gastro
film fest, festival kratkometražnih filmova na temu gastronomije u trajanju do 15 minuta.
7.2.2.5.4. Udruga Novi film
Udruga je započela s radom krajem 2009. godine te je organizirala pedagoško-filmske
radionice s djecom u Osijeku, Zadru i Tanzaniji; filmske projekcije, predstavljanje filmskih
publikacija, snimanje kratkometražnih igranih i dokumentarnih filmova i brojne druge
projekte. Osnivači su Krešo i Luka Pejić, mladi filmaši iz Osijeka, dvostruki dobitnici Zlatne
motorke za najbolji SF na Trash Film Festivalu u Varaždinu 2007. i 2008. Dosad su ostvarili
suradnju s Klubom mladih Paklena naranča (GISKO), Brezom – udrugom za rad s mladima,
Udrugom Trash, Klubom Mini Teatar, Kinematografima Osijek, Hrvatskim filmskim savezom,
Hrvatskim udruženjem profesora engleskog jezika, Srednjoškolski đačkim domom Osijek,
Filozofskim fakultetom u Osijeku i mnogim drugim udrugama i ustanovama. Filmski uradci
članova udruge prikazivani su i nagrađivani na međunarodnim festivalima i revijama. Kroz
višegodišnje iskustvo produkcija udruge Novi Film okušala se u radu brojnih i raznolikih filmskih
103
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
formata, od kratkometražnih žanrovskih filmova do promotivnih videouradaka i glazbenih
spotova.
Opći cilj: promicanje amaterskog filmaštva i filmske kulture.
Specifični ciljevi:
1. Razvoj neovisne suvremene filmske scene u Osijeku – rad na produkciji kratkometražnih
filmova.
2. Pokretanje besplatnih filmskih za djecu i mlade (filmaonice).
3. Pokretanje filmskih revija.
Rok: od 2014. kontinuirano.
7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura
7.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova Stripos
Udruga Stripos osnovana je u travnju 2009. godine. Do sada broji preko 160 članica i
članova. Ciljevi su Udruge: populariziranje kulture stripa, izdavaštvo, kolekcionarstvo, razmjena,
istraživački rad na polju stripa i poticanje (prvenstveno mlađe) populacije na kreativno
stvaralaštvo u domeni stripa. Udruga redovito objavljuje strip-časopis te svake godine organizira
manifestaciju Dani stripa u Osijeku. Magazin StripOs u svojim brojevima, osim što predstavlja
rezime rada udruge u periodima između izdavanja istog, nudi priliku mladim autorima i
autoricama za objavljivanje svojih stripova i čitanje istih. Cilj je da svatko (čiji rad odiše trudom i
voljom) ima svoj prostor između korica ili pak i na samim koricama.
Dani stripa u Osijeku: Udruga StripOs u suradnji s partnerima provodi svake godine, od
veljače do travnja, akciju crtanja stripova u 60-ak osnovnih škola Osječko-baranjske i
Vukovarsko-srijemske županije. Na zadanu temu (omiljeni lik ili priča iz bajke, pripovijetke,
basne i sl.) učenici i učenice od prvog do osmog razreda crtaju strip-table koji se potom izlažu u
Galeriji Kazamat u Osijeku za vrijeme manifestacije. Tijekom manifestacije Dani stripa u
Osijeku 2013. – Knjiga i ja u stripu postavili su izložbu s 1100 uradaka. Svi sudionici su
nagrađeni za trud strip-albumima.
Opći cilj: promicati i njegovati strip-izričaj, očuvati bogatu osječku strip-tradiciju.
Specifični ciljevi:
104
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
1. Očuvati i osnažiti manifestaciju Dani stripa u Osijeku .
2. Očuvati i osnažiti projekt Magazin StripOs .
Rok: kontinuirano.
7.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača 100lica
Neprofitna i nevladina udruga građana 100 lica osnovana je 2008. Djelatnost udruge
pretežito je posvećena međusobnom povezivanju i okupljanju afirmiranih i neafirmiranih
umjetnika i kreativnih ljudi s područja djelovanja Udruge te njihovo predstavljanje široj publici.
Udruga redovito organizira manifestaciju Pechakucha Night. Koncept ove manifestacije je da se
publici predstavi desetak kreativnih ljudi, neovisno o području djelovanja. Oni publici pričaju što
rade i čime se bave pomoću 20 slajdova i u 20 sekundi, tj. ukupno 6 minuta i 40 sekundi po
osobi, nakon čega na red stiže sljedeći kreativac. U skladu s praksom u drugim zemljama gdje se
program održava, za svako izdanje PechaKuche traži se novi prostor. U proteklih 5 godina
organizirali su i mnoge druge zanimljive alternativne projekte: 100 lica 100lica, 100lica blog, film
i dokumentarac.
Opći cilj: promicanje i unapređenje urbane i alternativne kulture i umjetnosti.
Specifični cilj: razvijati alternativne kulturne manifestacije i projekte (Pechakucha Night).
Rok: trajno.
7.2.2.6.3. Udruga M-art
Udruga M-art bavi se suvremenim alternativnim multimedijalnim umjetničkim izričajima.
Najvažnija manifestacija koju udruga organizira još od 2001. godine je Performance Art Festival
u Osijeku. Do sada je na festivalu predstavljeno oko četrdeset izvedbi autora s hrvatske i
međunarodne umjetničke scene. Prve je festivale (2001. – 2005.) vodio medijski umjetnik i
eksperimentalno-filmski autor Ivan Faktor, a nakon njega kustosi su festivala bili: Leonida Kovač
(2006.), Vladimir Stojstavljević (2007.), Goran Sergej Pristaš (2008.), Slaven Tolj (2009.), Darko
105
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Fritz (2010.) i Saša Božić (2011.). Sastavni dio festivala nisu samo performansi, nego i predstave,
suvremeni ples te video i filmski izričaji, ali i publika sama sudionik je u ovim performansima i
izvedbama.
7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina
U gradu Osijeku, uz većinski hrvatski narod, žive i pripadnici 22 nacionalne manjine koji
čine oko 10 % ukupnog stanovništva grada. Okupljaju se u brojnim manjinskim udrugama koje
vrijedno djeluju u očuvanju i promidžbi svoje tradicije i kulturne baštine.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina određeno je da u jedinicama
samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5
% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, odnosno u jedinicama lokalne samouprave na
čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, pripadnici svake takve
nacionalne manjine mogu izabrati svoje vijeće. U slučaju kada nije ispunjen navedeni uvjet za
izbor vijeća nacionalne manjine, a na području lokalne samouprave živi najmanje 100 pripadnika
nacionalne manjine, za područje ovakve jedinice samouprave bira se predstavnik. Pet najvećih
nacionalnih manjina u gradu Osijeku imaju svoja vijeća (Srbi, Albanci, Mađari, Nijemci i
Slovaci).
7.2.2.7.1. Mađarsko kulturno društvo Népkör
Mađarsko kulturno društvo Népkör iz Osijeka jedno je od najstarijih mađarskih kulturnih
društava, ne samo u gradu Osijeku i regiji već i u Republici Hrvatskoj. Prema službenim
dokumentima osnovano je 15. ožujka 1946. godine pod nazivom Magyar Népkör, što u
slobodnom prijevodu znači Mađarski narodni klub. Najvažnija manifestacija koju ovo društvo
organizira su već tradicionalni Dan Mađara u Osijeku, pod pokroviteljstvom Grada Osijeka i
od 1999., tijekom rujna, redovno se organizira na glavnom trgu u središtu grada. U aktivnostima
Društva značajnu ulogu ima Mješoviti pjevački zbor, koji od osnutka 1986. slovi kao
106
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
najkvalitetniji mađarski zbor u RH, s brojnim nastupima u domovini i inozemstvu (zadnji nastup
u nizu imali su 1. siječnja 2014. u Budimpešti na Novogodišnjem gala koncertu pred 30 000
gledatelja), zatim Radionica s učenjem mađarskog jezika, kulture i običaja za najmlađi uzrast
koja djeluje već 11 godina te knjižnica s preko 2500 knjiga. Udruga je razvila izuzetnu suradnju s
Prosvjetno kulturnim centrom Mađara u Osijeku, s Katedrom za mađarski jezik na Filozofskom
fakultetu, s Vijećem mađarske nacionalne manjine Grada Osijeka te Reformiranom kršćanskom
Kalvinskom crkvom čije zdanje pripada zaštićenim spomenicima kulture 0. kategorije. Ostali
važni projekti Udruge jesu:
− Retfalačke uspomene − tradicionalna manifestacija koja se od 1999. organizira svake godine u
prostorijama Népköra. Riječ je o izložbi raznih predmeta vezanih za život, rad i običaje Mađara
iz Retfale.
− Proslava Spasova u Népköru − od 2000. svake godine u svojim prostorijama organizira se
tradicionalno druženje članova, ali i ostalih gostiju povodom crkvenog goda mađarske Retfale –
Spasova.
− Večer mađarskih pjesama Danko Pište koja također spada među tradicionalne manifestacije
(organizira se redovno od 2004.) i svake godine okuplja preko stotinu ljubitelja mađarskih
pjesama, ne samo iz Osijeka već i iz slavonsko-baranjskih mjesta gdje žive Mađari.
− Berbene i pokladne zabave već se dugi niz godina nalaze na programu MKD-a Népkör i svake
godine okupljaju više od stotinu posjetitelja. Na ovim tradicionalnim manifestacijama prisjećaju
se nekadašnjih običaja koji se i danas njeguju u sredinama gdje žive Mađari. U programu
sudjeluju članovi dramske i literarne sekcije te članovi zbora Népköra.
− Šarana jaja bojama grada − na inicijativu Népköra, a u organizaciji Grada Osijeka 2000.
godine u središtu grada (na Trgu A.Starčevića) po je prvi put održan festival bojanja uskršnjih
jaja na kojem su sudjelovala djeca predškolske i školske dobi iz 15 mađarskih sela, Muzej
Slavonije iz Osijeka i jedan slovački ansambl.
− Božični, odnosno Adventski koncert također je postao tradicionalan zahvaljujući redovnom
gostovanju komornog orkestra Muzičke akademije iz Győra iz Mađarske, koji izvodi djela
Bacha, Vivaldija, Mozarta, Francka, Sarasatea, Liszta i drugih skladatelja klasične glazbe.
Opći cilj: očuvanje tradicije, kulture, jezika i običaja Mađara u Osijeku i okolici te suradnja i
razvijanje prijateljskih odnosa i međusobne tolerancije u multinacionalnoj okolini, ali isto tako i
sa susjedima izvan naših granica.
107
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Specifični ciljevi:
1. Širenje jezika, kulture i običaja putem rada u Društvu i kontinuitetom održavanja
tradicionalnih kulturnih manifestacija (Dan Mađara u Osijeku održan je 15 puta).
2. Jačanje prekogranične kulturne suradnje (sudjelovali su u tri EU projekta).
3. Putem medija i političkih predstavnika manjine lobirati za nastavak financiranja obnove
Reformirane kršćanske Kalvinske crkve koja je obustavljena.
Rok: trajno.
7.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, pododbor Osijek
Udruga djeluje u području amaterske i profesionalne kulture srpske nacionalne manjine.
Poslovni prostor ujedno je i likovno-književni salon. Organizira književne susrete, likovne
izložbe, tribine i okrugle stolove.
7.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo Sveti Sava Tenja
Udruga djeluje u području očuvanja i izučavanja kulture, jezika i pisma Srba na području
grada Osijeka. Promicanje kulture i običaja srpskog naroda daje doprinos gradu Osijeku na
unapređenju njegove multietničnosti i multikulturalnosti. Udruga već 5 godina provodi projekt
Folklorni susreti nacionalnih manjina grada Osijeka.
7.2.2.7.4. Matica slovačka Osijek
Matica slovačka Osijek osnovana je 1993. godine, a promovira nacionalni i kulturni
identitet slovačke narodnosti na polju umjetničkog i duhovnog stvaralaštva. U skladu s Ustavnim
zakonima RH te Statutom MS Osijek reprezentira kulturu svojih predaka, njeguje i unapređuje
jezik, nacionalnu kulturu i običaje. Razvija suradnju s lokalnim vlastima i drugim udrugama radi
njegovanja svoje nacionalne kulture, ali i zbližavanja i razvijanja prijateljske suradnje naroda RH
i SR. Do danas je u MS bilo učlanjeno 180 članova.
Opći cilj: raditi na očuvanju slovačkog jezika, običaja i kulture te zbližavati kulture .
108
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Specifični cilj: razvijati dosadašnje manifestacije; organizirati radionice starih zanata; istražiti te
prezentirati život i rad poznatih Slovaka koji su živjeli i radili u Osijeku.
Rok: trajno.
7.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek
U prepoznavanju važnosti očuvanja nacionalnog identiteta početkom devedesetih godina
prošlog stoljeća, među skupinom entuzijasta, pripadnika makedonske nacionalne manjine u
Osijeku, rodila se ideja o pokretanju aktivnosti koje će doprinositi razvoju i njegovanju
specifičnosti njihove kulture i običaja. Ideja je realizirana 22. listopada 1994. u Osijeku
osnivanjem Makedonskog kulturnog društva (MKD) Braća Miladinovci. MKD Braća
Miladinovci jedno je od ukupno šest društava koje djeluje kao segment u okviru Zajednice
Мakedonaca u Republici Hrvatskoj i svojim programima 20 godina obogaćuju kulturni život
grada Osijeka i šire. Organizirani su brojni koncerti, znanstveni skupovi, izložbe, promocije
knjiga, projekcije filmova i sl. U sastavu udruge postoje pjevačka skupina – zbor Vardarki,
folklorna Tanec, instrumentalna T'ga za jug, dječja Biserčinja i etno-kulinarska Vezilki.
Opći cilj: promicanje, razvitak, unapređenje i očuvanje kulturnih i duhovnih vrijednosti
makedonske nacije, makedonskog jezika, njegovanja i razvijanja makedonske kulture,
književnosti, glazbe, umjetnosti, folklora, kao i njegovanje i razvijanje hrvatsko-makedonskih
kulturnih i duhovnih veza.
Specifični ciljevi:
1. Izučavanje makedonskog jezika, održavanje literarne sekcije, izdavaštvo i daljnji rad na
manifestacijama Dani makedonske kulture , Dani makedonskog filma , Makedonska večer i Dani
braće Miladinov .
2. Susreti kulturnih identiteta: manifestacija Dani makedonske kulture bogat je višednevni
program u kojem se štovatelji makedonske kulture imaju priliku upoznati s različitim kulturnim
sadržajima, naslovima knjiga makedonskih pisaca, izložbama makedonskih slikara, koncertima
ozbiljne glazbe, prikazivanjem filmova i gastronomskom ponudom.
109
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Rok: trajno.
7.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku
Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz djeluje u Osijeku od 2006. godine i svojim
aktivnostima prenosi slovenski jezik i kulturu petstotinjak pripadnika manjine koji žive u gradu
Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.
Opći i specifični ciljevi:
1. Širenje jezika, tradicije i kulture: društvo već pet godina ima besplatnu školu slovenskog jezika
i u tom ju smislu planira, osim odraslih, proširiti i na djecu. Dani slovenske kulture i ostale
manifestacije zasad nemaju dovoljnu medijsku pozornost pa su te aktivnosti većini građana
nepoznate. Osim već spomenute škole slovenskog jezika, u planu je i proširenje knjižnice koja
broji 300 knjiga. U planu je i izdavanje časopisa i publikacije koja bi bila dvojezična i napravila
iskorak prema prema boljem razumijevanju ove manjine. U tu svrhu već je izdan Priručnik za
komunikaciju HR-SLO. Društvo je uključeno i u inicijativu Isusovačke Crkve oko postavljanja
spomen-ploče na Gajevom trgu, gdje je 1948. uništena građevina Svetišta Srca Isusova,
projektirana od strane znamenitog i poznatog slovenskog arhitekta Jože Plečnika.
2. Multikulturalna zbližavanja: u planu je za buduće razdoblje razvijati i pojam multikulturalnosti
te ponuditi građanima otvorene programe koji mogu posjećivati i oni, ali i druge manjine.
Društvo spaja gradove-prijatelje Maribor i Osijek (npr. kroz zajednički koncert Mariborskog
okteta i HPD Lipa), te je s tim u vezi potrebno razviti suradnju s gradskom i županijskom
upravom kako bi se ponovno oživjeli prijateljski odnosi ta dva grada.
Rok: trajno.
7.2.2.7.7. Njemačka zajednica Hrvatske – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u
Hrvatskoj
Udruga je osnovana 1992. godine sa svrhom očuvanja njemačke i austrijske tradicije, običaja
i jezika, ostvarivanja prava Nijemaca i Austrijanaca kao nacionalnih manjina u Hrvatskoj i
njihovih potomaka te očuvanja manjinskog identiteta. Njemačka zajednica Osijek udruga je
Nijemaca, Austrijanaca i njihovih potomaka u Republici Hrvatskoj. Zalaže se za očuvanje i
110
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
njegovanje njemačkog jezika, njemačke i austrijske kulture i tradicije snažno prisutne već gotovo
200 godina na prostoru grada Osijeka, od 1945. godine pa sve do 90-ih godina sustavno
prešućivane. Djelatnosti udruge:
− izdavačka djelatnost u okviru koje četiri puta godišnje izlazi dvojezični časopis Njemačka
riječ/Deutsches Wort za sve Nijemce i Austrijance u Hrvatskoj
− znanstveni skup Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu okuplja uvažene hrvatske
znanstvenike, povjesničare i stručnjake koji u svojim istraživanjima rasvjetljavaju dugo zatirane
povijesne činjenice o doprinosu Nijemaca i Austrijanca hrvatskoj kulturi, znanosti i umjetnosti, a
održava se kontinuirano više od 20 godina
− svake godine objavljuje se i zbornik radova sa znanstvenog skupa Nijemci i Austrijanci u
hrvatskom kulturnom krugu – DG Jahrbuch
− svake godine objavljuje se i jedna knjiga od dokumentarne važnosti za Nijemce i Austrijance
na području Hrvatske
− Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku okuplja amaterske kazališne grupe svih
uzrasta (od vrtića preko osnovnih i srednjih škola do studenata) koje rade na njemačkom jeziku, a
dolaze iz Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Vojvodine te cijele Hrvatske i održava se
kontinuirano već duže od 10 godina
− pjevački zbor Brevis-Donau koji kroz svoj repertoar njeguje njemačku pjesmu.
Opći cilj: očuvati njemački jezik, kulturni identitet i naslijeđe te doprinositi razvoju skladnih
veza među različitim kulturama.
Specifični ciljevi:
1. Osigurati kontinuitet održavanja različitih kulturnih događanja (festival, koncerti, izložbe,
izleti i druge manifestacije).
2. Njegovati i poticati učenje njemačkog jezika od najranije dobi – kroz predškolski program u
vrtićima te dvojezičnu nastavu u OŠ Svete Ane, ali i kroz program provedbe Subotnje škole
njemačkog jezika (Deutsche Samstagsschule) koja se održava od 2012. za djecu uzrasta od 6 do
10 godina.
3. Kulturna memorija: u udruzi smatraju kako prošlost treba objektivno istražiti i interpretirati.
Inzistiranje na objektivnom prikazu povijesnih događanja nakon II. svjetskog rata i u
poslijeratnom razdoblju.
111
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
4. Očuvati njemačku jezičnu baštinu na prostoru grada Osijeka koja se očitovala u snažno
zastupljenom esekerskom govoru do 1945. godine: esekersko narječje je i službeno priznato
narječje njemačkog jezika. Jezični, ali i multikulturalni identitet grada Osijeka najbolje je
predstavljen kroz esekersko narječje jer je njegova glavna odlika stalni jezični kontakt, mješavina
karakteristika više etničkih skupina, više jezika i više kultura – od osnove koja je razgovorni
njemački jezik austrijske varijante kojim je govorio obrazovaniji dio gradskog stanovništva i
jezik austrijske administracije, a tek zatim hrvatskim, srpskim i mađarskim. Intenzivni kontakti
više njemačkih narječja s negermanskim jezicima na uskom gradskom području doveli su do
nastanka specifičnog osječkog njemačkog idioma s primjesama jezika u dodiru. Njime su govorili
prije svega pripadnici nižih društvenih slojeva njemačkog dijela osječkog stanovništva, ali su ga
razumjeli i povremeno koristili i pripadnici drugih nacionalnosti. Po svoj prilici, višejezični
govornici nisu bili u stanju držati jezične sustave odvojeno pa je u međusobnoj komunikaciji u
istom govornom činu često dolazilo do preklapanja jednog jezičnog sustava u drugi. Njemačka
zajednica, kroz 15 godina svoga djelovanja u Osijeku i više publikacija, nastoji u kontinuitetu
sačuvati ostatke te bogate jezične baštine pa je dosad objavljeno više knjiga i izdanja u kojima je
u pismenoj i audioformi sačuvan esekerski jezik (Velimir Petrović: Essekerski rječnik, 2009;
Velimir Petrović: Esekerski tekstovi, 2011., Ljerka Antonić: Klamerica esekerska, 2013. itd.)
Rok: trajno.
7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek
Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek osnovano je u svrhu njegovanja i poticanja suradnje
između Hrvatske i Austrije u području znanstvenih, kulturnih, športskih i drugih djelatnosti.
Područje djelovanja Društva je Osječko-baranjska županija, posebno grad Osijek.
Opći cilj: očuvati austrijski kulturni identitet i naslijeđe te učvršćivati veze među kulturama.
Specifični ciljevi:
1. Očuvati i razviti vrlo zapaženu manifestaciju Dani austrijske kulture u Osijeku : Austrija je
povijesno i kulturno usko povezana s Osijekom i njegovim ljudima. Dani susreta, koje Austrijski
kulturni forum u Hrvatskoj organizira zajedno s mnogobrojnim partnerima, odražavaju
raznovrsnost kulturnog zajedništva i prenose suvremenu sliku naše današnje Europe.
112
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
2. Promidžba Osijeka kao grada susreta, dijaloga i kulture: podsjetiti na stoljetnu
multikulturalnost i multietničnost njegovih građanki i građana, ukazati na povezanost na području
arhitekture, likovnih umjetnosti i književnosti između Osijeka, Austrije i Europe.
3. Promidžba austrijske kulture: predstaviti presjek i svojevrstan festival suvremene kulturne
scene Austrije čiji se program odvija tri dana. Od Gustava Mahlera do Ödöna von Horvatha, od
likovne radionice za djecu do studentskog kazališnog projekta.
Rok: trajno.
7.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji
Ova udruga razvija hrvatsko-talijansko prijateljstvo te priprema i održava kreativne
radionice za djecu iz područja likovne umjetnosti, radionice prezentiranja i upoznavanja
talijanske kulture i tradicije. Udruga je sudjelovala u organiziranju Dana talijanske kulture u
Osijeku sredinom studenog 2013., u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu. Prikazano je 9
velikih filmskih naslova slavnog talijanskog redatelja Federica Fellinija, ali i ostali sadržaji
drugih kulturno-umjetničkih izričaja.
Opći cilj: promicati talijansku kulturu i jezik i njegovati hrvatsko-talijansko prijateljstvo.
Specifični cilj: osnažiti projekte i programe udruge (kreativne radionice s djecom, Dani
talijanske kulture u Osijeku).
Rok: trajno.
7.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osječko-baranjske županije
Zajednica Albanaca OBŽ nastala je kao sinteza DSARH i DHD Majka Terezija i jedna je
od najstarijih udruga albanske nacionalne manjine u RH, osnovana još 1993. Dobitnica je Pečata
Grada Osijeka za uspješno promicanje multikulturalnosti, vjerske i međunacionalne tolerancije i
to putem kulturnih manifestacija, obilježavanjem raznih obljetnica, književno-povijesnih tribina,
folklornih gostovanja kulturno-umjetničkih društava iz RH, R Albanije, R Kosova, kao i mnogih
drugih događaja. Zajednica obavlja sljedeće djelatnosti: promiče i štiti manjinska prava;
organizira besplatne savjetodavne usluge za svoje članove (pravne, ekonomske, organizacijske i
113
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
dr.); promiče vjerske slobode i međuetničku toleranciju kao i zaštitu prava žena, djece, mladeži i
starih osoba; organizira priredbe i manifestacije; unapređuje izdavačke i prevodilačke aktivnosti
te inicira otvaranje knjižnica i škola na albanskom jeziku i promiče upoznavanje s nacionalnom
kulturom, običajima i tradicijom Albanaca.
Opći cilj: očuvanje nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije albanske nacionalne manjine
u RH te promicanje multikulturalnosti, vjerske i međunacionalne tolerancije.
Specifični ciljevi:
1. Zbližavanje kultura s hrvatskim i drugim narodima, promicanje nacionalne i vjerske
tolerancije, izgradnja mostova suradnje s matičnim zemljama i promicanje prijateljstva sa svim
ljudima dobre volje.
2. Detaljnije povijesno istraživanje prvih značajnijih dolazaka pripadnika albanske nacionalne
manjine na prostorima Srijema, Slavonije i grada Osijeka (papinska Bula posvećena nadbiskupu
Mihaelu Summi − Muzej Slavonije u Osijeku, nadbiskupova bista na kripti u crkvi Sv. Križa −
Franjevački samostan u Tvrđi, promicanje vrijednosti proizašlih iz života i djela Blažene Majke
Terezije i drugo).
Rok: trajno.
7.2.2.7.11. Židovska općina Osijek
Prvi Židovi na teritoriju današnjeg Osijeka spominju se još u vrijeme antičke Murse u 3.
stoljeću, a njihova prisutnost poznata je i u vrijeme Osijeka pod vlasti Turaka. Židovi se trajno
naseljavaju u Osijeku dolaskom austrijske vojske u 18. stoljeću, najprije kao pojedinci u službi
austrijske vojske, zatim kao obitelji, i konačno kao jaka etnička i vjerska zajednica. Zajednica je
od početka pa do danas zadržala etničko i vjersko obilježje. Osnovala je groblja, sagradila
sinagoge i školu, imala zapažene kulturne, sportske, religiozne, društvene i političke aktivnosti.
Židovska općina osnovana je i neprekidno djeluje od 1849., osim prekida u vrijeme Drugog
svjetskog rata. U razdoblju Holokausta od 1941. do 1945. zajednica je gotovo potpuno uništena.
Oko 100 Židova, koliko ih je bilo ostalo u Osijeku nakon što se polovica preživjelih iselila 1948.
114
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
u Izrael, uspjela je i danas uspijeva brinuti se o svojim članovima i kulturnom naslijeđu svojih
predaka. Zajednica je dala razmjerno velik broj utjecajnih pojedinaca na području umjetnosti,
kulture, ekonomskog razvoja, prava i medicine. Židovska općina Osijek nagrađena je 2003.
Grbom grada Osijeka za doprinos multietničkom i multikulturalnom obilježju grada kojem su
Židovi uvijek davali europski karakter. U sastavu Židovske općine djeluju Plesna skupina i
Nedjeljna škola, a redovno se izdaje i tiskovina Menora. Plesna skupina Židovske općine Osijek
osnovana je 1998. brojeći u početku svega nekoliko članova, a danas ih je 20-ak. Članovi su
podjednako djeca i odrasli, a podijeljeni su u dvije grupe: početničku i naprednu. Repertoar se
sastoji od izraelskog folklora, premda plešu i plesove izvan te kategorije. Pod pojmom izraelskog
folklora podrazumijeva se mnoštvo različitih vrsta plesova, od kojih su neki biblijski, pustinjski,
izraelski (nastali nakon osnivanja države Izrael) i dr. Nedjeljna škola djeluje u Židovskoj općini
Osijek od 9. 1. 2005. Ideja je nastala nakon dječjeg kampa u Pirovcu u ljeto 2004. Održava se
svake nedjelje od 17h u prostorijama Židovske općine Osijek i okuplja djecu uzrasta od 5 do 17
godina. Naglasak je na učenju židovskih običaja, tradicije, proučavanju biblijskih legendi,
židovskih praznika, junaka iz židovske povijesti, učenju pjesmica na hebrejskom jeziku i učenju
tradicionalnih, ali i modernih židovskih plesova. Naglasak je i na druženju, zabavi, razvijanju
opće kulture, poticanju kreativnosti, kao i na kontaktima i susretima s djecom iz drugih židovskih
općina iz Hrvatske, ali i izvan nje. Općina redovito izdaje i tiskovinu Menora, Glasilo Židovske
općine Osijek.
7.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na području grada Osijek
Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo Lesja Ukrajinka
Udruga je osnovana 2009. sa svrhom čuvanja, razvijanja i promicanja ukrajinskog
kulturnog identiteta, integracije i suradnje s hrvatskim narodom. Iste godine pristupili su
Ukrajinskoj Zajednici Republike Hrvatske u kojoj djeluje još sedam ukrajinsko-prosvjetnih
društava s područja RH. Udruga organizira Manifestaciju Ukrajinskog kulturnog prosvjetnog
društva Lesja Ukrajinka Osijek pod nazivom Na krilima pjesme. Manifestacija je posvećena
poznatoj ukrajinskoj spisateljici Lesji Ukrajinki, a cilj je tematski, kroz pjesmu, ples i poeziju,
prikazati život i djelatnost ove spisateljice.
115
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Kulturno-umjetničko društvo Rusina Osijek
Društvo je osnovano 1998. i svake godine organizira tradicionalne kulturno-zabavne
večeri te likovne kolonije, sudjeluje na središnjoj manifestaciji Rusina i Ukrajinaca Republike
Hrvatske i organizira susrete pjevačkih skupina Rusina i Ukrajinaca RH pod nazivom Dravski
valovi.
Opći cilj: očuvanje jezika, običaja i kulture te njegovanje folklora i rusinko-ukrajinskih pjesama.
Demokratska zajednica Mađara
Zajednica radi na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Mađara, ne samo u Osijeku
već i u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj.
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj osnovan je Uredbom o
osnivanju Vlade Republike Hrvatske od 1. travnja 1999. Djelatnost je Centra odgoj i naobrazba
na mađarskom jeziku za pripadnike mađarske nacionalne manjine: njega, odgoj i naobrazba te
skrb o djeci predškolske dobi i osnovno i srednjoškolsko školovanje. Centar također obavlja i
neke kulturne, športske, gospodarske i druge djelatnosti.
Savez Nijemaca i Austrijanaca
Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske je udruga nacionalnih manjina Nijemaca i
Austrijanaca u Hrvatskoj, osnovana u kolovozu 1990. Sjedište Saveza je u Osijeku, a od 20.
ožujka 2004. Savez je član Narodne grupe Podunavskih Švaba (Volksgruppe der
Donauschwaben) iz Stuttgarta, krovnoj udruzi za tu zajednicu.
Nacionalna zajednica Albanaca Slavonije i Baranje
Djelatnosti: jačanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih građana na području
Osječko-baranjske županije; očuvanje nacionalnog identiteta albanske nacionalne manjine;
širenje i gajenje kulture, tradicije, povijesti, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda;
116
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
promicanje i zaštita manjinskih prava; promicanje vjerskih sloboda i međuetničke tolerancije;
promocija zaštite prava žena, mladeži i starijih osoba.
Udruga Albanaca Osječko-baranjske županije
Djelatnosti: promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji žive i rade na prostoru
Osječko-baranjske županije na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i
promicanja međuetničke tolerancije, očuvanja identiteta, kulture i tradicije albanskog naroda;
širenje i gajenje prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda i svih građana na području
Osječko-baranjske županije.
Zajednica Albanaca Grada Osijeka
Djelatnosti: promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji žive i rade u gradu
Osijeku i prigradskim naseljima, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i
promicanja međuetničke tolerancije, jačanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih
građana na području županije, očuvanje identiteta albanske nacionalne manjine, širenje i gajenje
kulture, tradicije, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda, promocija zaštite ljudskih,
manjinskih i vjerskih prava pojedinaca albanske nacionalnosti.
Zajednica makedonskih Albanaca Hrvatske Naim Frashri
Djelatnosti: zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa
makedonskih Albanaca koji žive u Osijeku/Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog identiteta;
razvijanje i podupiranje dobrih odnosa između albanskog i hrvatskog naroda; ravnopravno
sudjelovanje albanske nacionalne manjine u javnom životu lokalne zajednice; očuvanje i
održavanje jezika i kulture; razvijanje i suradnja sa svim ostalim zajednicama i udrugama
nacionalnih manjina; suradnja s kulturnim i znanstvenim institucijama, ustanovama, nevladinim
organizacijama; razvijanje svijesti o nacionalnom identitetu, pogotovo kod mlađih naraštaja, te
ostale djelatnosti.
Udruga Albanaca branitelja Hrvatske u domovinskom ratu za Istočnu Hrvatsku
Djelatnosti: zaštita statusnih prava i interesa Albanaca hrvatskih branitelja; zalaganje za
socijalnu i pravnu zaštitu Albanaca hrvatskih branitelja; promicanje tjelesne kulture.
117
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Crnogorsko kulturno društvo Croatica Montenegrina
Očuvanje i njegovanje kulturnog nasljeđa i tradicije crnogorske nacionalne manjine u
Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa Repulike Hrvatske i
Republike Crne Gore, promicanje kulturnih vrijednosti, tolerancije prema različitostima, razvoj
programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore
Zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa crnogorske
nacionalne manjine u Osijeku i Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog identiteta; razvijanje i
podupiranje dobrih odnosa između crnogorskog i hrvatskog naroda; ravnopravno sudjelovanje
crnogorske nacionalne manjine u javnom životu lokalne zajednice.
Nacionalna zajednica Bošnjaka OBŽ
Djelatnosti: zaštita, razvijanje i promicanje etničkih i nacionalnih prava i interesa
Bošnjaka u Republici Hrvatskoj; suradnja s državnim organima i institucijama Republike
Hrvatske; suradnja s nacionalnim, kulturnim i znanstvenim institucijama, ustanovama,
organizacijama i udrugama u RH.
Demokratski savez Bošnjaka Slavonije i Baranje
Djelatnosti: razvijanje i promicanje nacionalnih prava i interesa Bošnjaka u RH; zaštita,
razvijanje i promicanje kulturnih i socijalnih prava kao interesa Bošnjaka u RH.
Hrvatsko-makedonsko kulturno društvo Narodno ruvo
Udruga je osnovana 11. 8. 2011.
Opći cilj: očuvanje i njegovanje kulturnog nasljeđa i folklora makedonske nacionalne manjine u
Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa Repulike Hrvatske i
Republike Makedonije, promicanje kulturnih vrijednosti, poticanje tolerancije prema
različitostima, razvoj programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.
Nacionalna zajednica Arapa
118
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Nacionalna zajednica Arapa Hrvatske osnovana je u srpnju 2011. u Osijeku. Okuplja
građane RH arapske nacionalnosti, njeguje arapski jezik, kulturu, tradiciju i običaje, upoznaje s
njima širu javnost te nastoji jačati gospodarsku suradnju Hrvatske i arapskog svijeta.
Opći cilj: očuvanje, promicanje, razvoj i unapređivanje arapske tradicije i kulture Nacionalne
zajednice Arapa Hrvatske (NZAH).
Udruga češke nacionalne manjine
29. ožujka 2014. osnovana je udruga pripadnika češke nacionalne manjine Češka beseda,
koja će prostore za njegovanje češke kulture dijeliti s Maticom slovačkom.
7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u području kulture
To su udruge koje mogu značajno doprinijeti budućim programima Osijeka kao Europske
prijestolnice kulture 2020. i na koje Grad Osijek računa u predlaganju i provođenju projekata i
programa i u fazi pripreme manifestacije, ali ponajviše u samoj 2020. Najviše smo pozornosti
poklonili udrugama koje rade s djecom i mladima.
7.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima Breza i Dokkica
Udruga za rad s mladima Breza djeluje od 2001. s ciljem pomaganja djeci i mladima bez
obiteljske podrške u njihovu odrastanju, osamostaljivanju i integraciji u društvo kroz kreativnost i
stvaralaštvo s drugom djecom i zajednicom u cjelini. Udruga je dobitnik: Državne nagrade za
volontiranje 2007., Zlatne plakete Grb Grada Osijeka 2008. za osobita ostvarenja u području
socijalne skrbi i jedinstven primjer kreativnog i volonterskog rada s djecom i mladima te
Nagrade Osječko-baranjske županije za iznimna postignuća na području Osječko-baranjske
županije u 2011.
Međunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenuli su
2004. u Osijeku na inicijativu štićenika, a isti je veoma brzo od manifestacije prerastao u najveći
festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se održava svake godine. Cilj je projekta
neformalno učenje kreativnih i umjetničkih stvaralačkih vještina kojima se potiče međunarodna
interkulturalna suradnja, umrežavanje institucija i udruga u lokalnoj zajednici i šire, a sve u svrhu
119
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih, promocije kreativnosti i originalnosti u
pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je naglasak stavljen na uključivanje djece i osoba s
poteškoćama i onih koji ne žive u svojoj obitelji. Udruga je 2012. pokrenula i niz kreativnih
intervencija i akcija na javnim mjestima u gradu u suradnji s Dječjom osječkom kreativnom
kućicom – Dokkicom. Organizira zanimljive i neobične kreativne intervencije i akcije na javnim
mjestima kojima ističe važnost očuvanja okoliša, promoviranja zdravog života i kulturne
vrijednosti grada te obilježava važnije datume u godini. Dosad su ostvarene sljedeće akcije i
intervencije:
− Proljeće Budi(M) Grad, 2012. i 2013.: obilježavanje proljeća u suradnji s osječkim dječjim
vrtićima i osnovnim školama te udruženjima, društvima i klubovima na kreativan i jedinstven
način kao urbana intervencija djece grada Osijeka
− Kreativna intervencija u prostoru − kip Bajs: Osijek je grad biciklista pa je zahvaljujući
suradnji Breze i Policijske uprave Osječko-baranjske županije na kružnome toku Đakovština
postavljena ekološka obitelj bicikala kao trajna i unikatna instalacija. Bicikli su izrađeni od
ekoloških materijala nađenih na području Parka prirode Kopački rit
− Skulptura − Čuvar dječjih snova: prema minijaturi skulpture koju je izradila djevojčica bez
roditeljske podrške, inače štićenica Stambene zajednice Breza, osječki kipar Nikola Faller i
slovensko-švicarska kiparica Lučka Koščak izradili su skulpturu Čuvar dječjih snova. Djeca
grada Osijeka, prije završne obrade skulpture, utisnula su svoje prste na skulpturu kako bi njihovi
snovi i želje ostali zauvijek sačuvani u toj jedinstvenoj skulpturi postavljenoj u dvorištu Udruge
Breza u središtu grada
− Obilježavanje Svjetskoga dana ptica − učenici osnovnih škola grada Osijeka iscrtali su na
osječkoj Promenadi 298 ptica, koliko ih je 2013. zabilježeno u Kopačkom ritu
− Osječki globus − jedinstvena promotivno-turistička skulptura koju svako dijete može obilježiti
svojim motivom
− Zvijezda koja nedostaje − Akcija za ulazak Hrvatske u EU − osmišljena kao edukativno-
zabavna igra za roditelje i djecu i to kroz 28 europskih kućica koje svojim kreativnim motivima
simboliziraju zemlje članice Europske unije
− Osijek – Grad dobrih poruka inicijativa je mladih s ciljem skupljanja što većeg broja osobnih,
pozitivnih i inspirativnih poruka osmišljenih od građana Osijeka (bez obzira na dob) i potom
ispisane na osječkoj Promenadi te na gradskim tramvajima i pročeljima. Projekt Osijek – Grad
120
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
dobrih poruka provodio se u sklopu programa Mladi na djelu te je financiran sredstvima
Europske komisije i Grada Osijeka.
Dječja osječka kreativna kućica – Dokkica započela je s radom 2008. kao projekt udruge
Breza, a 2012. odvojila se u samostalnu udrugu koja i dalje intenzivno surađuje s Brezom.
Projekt je bio osmišljen kao preventivni program rada s djecom i mladima kroz različite
aktivnosti (pomoć u učenju, organizacija slobodnoga vremena, psihoemocionalna pomoć i
podrška djeci i mladima s različitim poteškoćama, kreativne radionice, igraonice, pomoć u
obiteljskom odgoju i sl.), a sve u skladu s Nacionalnom strategijom prevencije poremećaja u
ponašanju djece i mladih od 2008. do 2012. Najvažnije su aktivnosti ove nove udruge
organiziranje i provođenje kreativnih i edukativnih radionica za djecu predškolskog i
osnovnoškolskog uzrasta (od 3 do 14 godina).
Opći cilj : osposobljavanje djece i mladih za samostalni život te učenje novih vještina.
Specifični ciljevi:
1. Promicanje interesa djece i mladih u postupku uključivanja u društvenu zajednicu.
2. Pomoć u zadovoljenju stambenih potreba, potreba za radom te kulturnim potrebama.
3. Osposobljavanje za samostalan život u zajednici, a u svrhu postizanja što više razine osobne i
kolektivne kvalitete življenja djece i mladih.
4. Poticanje međunarodne suradnje na području odgoja, obrazovanja i kulture djece i mladih.
Rok: trajno.
7.2.2.8.2. Društvo za kulturnu suradnju - Francuska alijansa Osijek
Udruga se prvi put spominje 1897. u dnevnom listu Die Drau, kada je grupa uglednih
građana Osijeka osnovala Francuski klub. Kao takav, osječki Francuski klub, odnosno od 2009.
Francuska Alijansa Osijek, najstarije je društvo francusko-hrvatskog prijateljstva u Hrvatskoj te
jedna od najstarijih udruga u Osijeku. Nakon 113 godina postojanja pod imenom Društvo za
kulturnu suradnju Francuski Klub – Cercle français Osijek, osječko društvo frankofona i
ljubitelja frankofonskih jezika i kultura primljeno je u Međunarodnu udrugu Francuskih Alijansi
u srpnju 2009. Zahvaljujući velikom zalaganju članova i volontera te potpori Grada Osijeka i
Veleposlanstva Francuske, Osijek je, po uzoru na druge hrvatske gradove kao što su Zagreb,
Split, Rijeka i Dubrovnik, dobio Francusku Alijansu. Pored ponude već tradicionalnog kulturnog
121
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
programa i jezičnih radionica, osječka Francuska Alijansa postat će platforma za posredništvo i
komunikaciju između građana i institucija Osijeka i Francuske.
Kroz program Dana frankofonije koji se u kontinuitetu održava od 1997., udruga
sustavno pridonosi približavanju Osječana konceptu europskog građanstva. Udruga je 2012.
pokrenula Kino-klub Francuske Alijanse te na taj način do sada nekomercijalno prikazala preko
50 naslova frankofone kinematografske baštine. Francuska Alijansa postala je platformom za
posredništvo i komunikaciju između građana i institucija Osijeka i frankofonih država te je
svojom dugom tradicijom i ugledom na lokalnoj i nacionalnoj razini postala referencom glede
francuskog jezika i frankofonih kultura.
Opći cilj: promidžba i popularizacija francuskog jezika i kulture te održanje i razvijanje
francusko-hrvatskog prijateljstva i suradnje.
Specifični ciljevi :
1. Prepoznavanje udruge kao „udruge u lokalnoj zajednici“, odnosno javnog prostora i
okupljališta ljubitelja svih oblika umjetnosti i kulture kroz obrazovne, kulturno-umjetničke i
druge programe.
2. Umrežavanje s frankofonom Europom: jačanje partnerskih odnosa s jedinicama lokalne
samouprave, srodnim udrugama u regiji i šire, s međunarodnim partnerima (teritorijalni kolektivi
u Francuskoj, kantoni, odnosno gradovi u Švicarskoj itd.) te s privatnim sektorom kroz povećanje
broja projekata u koje se udruga uključuje u svojstvu partnera ili suradnika (na regionalnoj/
prekograničnoj i nacionalnoj razini).
Rok: kontinuirano.
7.2.2.8.3. Udruga Pannonian
Pannonian Challenge predstavlja vodeće natjecanje u ekstremnim sportovima koje grad
Osijek dugi niz godina čini epicentrom najboljih urbanih sportaša, no pored sportskog programa
svjetske klase događaj čini i drugi dio urbane kulture, a to su glazbeni koncerti, glazbene
radionice, foto i videoizložbe, natjecanje u modernom break danceu te crtanje grafita. Dolaskom
preko 20 000 posjetitelja svake godine i nevjerojatnim rastom posjeta, noćenja i same urbane
kulture, projekt Pannonian Challenge čini jedinstven i prepoznatljiv brend regije Slavonije i
Baranje. Brz napredak i želja za napretkom dovode do jačanja odnosa sa susjedima gdje se
122
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
pokreće suradnja s osnivačima festivala EXIT te zajedničko pristupanje fondovima EU s
glazbenim festivalom Summer3p iz Subotice pa to utječe na daljnji plan projekta Pannonian
Challenge. Dugoročni cilj projekta jest pozicioniranje na vrhu liste sportsko-glazbenih festivala u
jugoistočnoj Europi, razvoj mladih subkultura, mentoriranje mladih te značajan utjecaj na
gospodarsku sliku grada Osijeka prihodovanjem iz turizma, sporta, glazbe i internacionalnih
kompanija.
7.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj Slap
Udruga za kreativni razvoj Slap nastala je 2000. s ciljem pronalaska odgovora na pitanje
kako omogućiti ljudima da rade ono što vole i da od svog rada pristojno žive. Tijekom više od 10
godina djelovanja udruge, kao jedno od rješenja nametnulo se socijalno poduzetništvo: nov način
gledanja na poslovanje koji društvenu dobrobit stavlja ispred kapitala, gdje pojedinac ima pravo
glasa i gdje se cijeni rad kao aktivnost stvaranja nove vrijednosti. Promocija i prakticiranje
takvog načina razmišljanja, kao poluge društvenog razvoja temelj je svih Slapovih projekata.
Kroz te projekte, kao partneri i korisnici, prošle su mnoge organizacije i pojedinci. Među
mnogobrojnim projektima ističe se projekt Ethno-Brand koji je promicao i tradicijske kulturne
vrijednosti (razvoj turističkih potencijala Slavonije i Baranje kroz jačanje mreže socijalnog
poduzetništva, uključujući i proizvodnju rukotvorina).
Opći cilj: razvoj ljudskih resursa i jačanje socijalnog kapitala u cilju društvenog i gospodarskog
razvoja regije kroz edukaciju i podršku potencijalnim nositeljima razvoja te kroz jačanje
partnerskih modela suradnje sva tri sektora civilnoga društva.
Specifični ciljevi:
1. Nastaviti stvarati i realizirati obrazovne programe iz područja djelovanja organizacija civilnog
društva (upravljanje projektnim ciklusom − pisanje i provedba projekata, održivost udruga,
marketing i odnosi s javnošću neprofitnih organizacija i dr.), društvene odgovornosti poslovnog
sektora (osmišljavanje i realizacija modela društveno odgovornog poslovanja) i međusektorske
suradnje.
2. Razvijati i unapređivati programe edukacije i konzultacija za pokretanje ili prelazak na
organsku poljoprivrednu proizvodnju.
Rok: trajno.
123
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek nevladina je organizacija, tj. udruga
građana. Trenutno ima 11 zaposlenih. Centar za mir nastao je kao odgovor na stradanja i ratno
nasilje tijekom Domovinskog rata početkom 1992., u vrijeme kada su žitelji Osijeka i tisuće
prognanika/ca sklonjeni u Osijek bili izloženi svakodnevnim razaranjima i ratnom nasilju.
Tijekom 22 godine svoga djelovanja, članice/ovi Centra za mir te mnogobrojni volonteri/ke iz
Osijeka, Hrvatske i svijeta nastojali su pridonositi zaustavljanju rata i nasilja u ratu, završetku
rata putem mirovnog procesa (posebno u provedbi mirne integracije Podunavlja) te oporavku
povrijeđenih pojedinaca/ki i razorenih zajednica kako bi se aktivno uključili u napore izgradnje
održivog mira – društva utemeljenog na kulturi mira. Tu svoju misiju Centar za mir provodi
osnaživanjem pojedinaca/ki, inicijativa i udruga civilnog društva za odgovorno sudjelovanje u
pozitivnim društvenim promjenama nenasilnim putem. Udruga priprema i novi projekt Zalog za
budućnost – ljudi grade mir − zapis o građanskom mirovnom djelovanju civilnoga društva, čiji je
cilj popisati, izlučiti i učiniti dostupnom arhivsku građu o mirovnim nastojanjima za vrijeme
Domovinskog rata i u ranom poslijeratnom razdoblju u istočnoj Hrvatskoj, posebno o doprinosu
građana (u velikoj većini žena) ostvarivanju mirne integracije Podunavlja.
Opći cilj: izgradnja društva utemeljenog na kulturi mira.
Specifičan cilj: održati i stvarati nove projekte na tragu već postojećih, poput Monitoring
stambenog zbrinjavanja na području hrvatskog Podunavlja, Besplatna pravna pomoć,
Mirotvorstvo, Mi u zajednici, Zagovaranje, Praćenje suđenja za ratne zločine.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.8.6. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek samostalna je, nestranačka i neprofitna
udruga građana osnovana 1995. u Osijeku, s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i
okoliša te unapređenju kvalitete življenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu ekološki
opravdanih tehnologija i održivog razvoja. Udruga ima 60-ak članova, od kojih je petnaest
volontera i pet stalno zaposlenih osoba.
124
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Opći cilj: zaštita prirode i okoliša, javno zagovaranje i poticanje sudjelovanja javnosti u
procesima odlučivanja, organiziranje predavanja, javnih prezentacija, izložbi, okruglih stolova,
konferencija; produkcija tiskanih i videomaterijala, edukacija za zaštitu prirode i okoliša,
promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, poticanje ekoturizma kao
održivog modela upravljanja prirodnim resursima, umrežavanje s drugim organizacijama i
institucijama koje se zalažu za iste ili slične vrijednosti u Hrvatskoj i svijetu.
Specifični cilj: Panonski put umjetnosti : projekt osmišljen u suradnji s Umjetničkom
akademijom u Osijeku, kao nositeljem, te Akademijom umetnosti iz Novoga Sada, kao
partnerom. Edukativan projekt u kojemu se nadopunjuju ekologija i umjetnost u svrhu održivoga
razvoja, a predviđeno je i širenje projekta na područje cijele županije s početnom točkom u gradu
Osijeku.
Rok: trajno.
7.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno poučavanje
PRONI centar nevladina je udruga s djelatnosti pretežno usmjerenoj na mlade, nastojeći
poticati suradnju i razumijevanje među ljudima. PRONI Centar želi osposobiti mlade ljude u cilju
preuzimanja odgovornosti za sebe i razvitak društva kojeg su dio, društva u kojem su njihove
potrebe prepoznate i nailaze na odgovor na svim razinama. Cilj je ove udruge pomoći mladima u
poboljšanju kvalitete življenja, u stvaranju društva u kojem aktivno sudjeluju u procesima
donošenja odluka koje ih se tiču i na taj način preuzimaju odgovornost u procesu društvene
promjene. Stoga poticanje sudjelovanja mladih ljudi i njihovo samoosnaživanje čini okosnicu
rada udruge.
PRONI centar osnivač je Infocentra za mlade, tj. Infocentar je dio projekta Šalter PRONI
centra. S obzirom na strateške odrednice Nacionalnog programa djelovanja za mlade, glavna su
područja toga programa: obrazovanje i informatizacija, zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna
politika prema mladima, zdravstvena zaštita i reprodukcijsko zdravlje, aktivno sudjelovanje
mladih u društvu, kultura mladih i slobodno vrijeme te mobilnost, informiranje i
savjetovanje. Infocentar za mlade pruža i usluge komplementarne osnovnom informiranju i
savjetovanju, kao što su obrazovanje o različitim temama, pomoć pri organizaciji i provedbi
projekata i slično.
125
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek
Volonterski centar Osijek neprofitna je udruga otvorena svim građanima, a njezino je
djelovanje utemeljeno na načelima solidarnosti, humanosti, nenasilja, uvažavanja različitosti,
suradnje, odgovornosti, transparentnosti i ekonomičnosti te samostalnosti i neovisnosti.
Volonterski centar nastoji biti inovativan u svom djelovanju, imati ulogu promotora pozitivnog
djelovanja pojedinca u zajednici te stvarati prostor i mogućnosti iskustvenog učenja i razvoja.
Opći cilj: biti inspiracija i podrška aktivnom sudjelovanju građana, razvoju volonterstva i
civilnoga društva.
Specifični ciljevi:
1. Poticati razvoj zajednice kroz jačanje socijalnog kapitala koji počiva na građanskom
angažmanu, povezanosti, uzajamnosti i povjerenju.
2. Podržati organizirano djelovanje pojedinaca i grupa građana i aktivno sudjelovanje u razvoju
lokalne zajednice kroz inicijative i akcije za opću dobrobit.
3. Doprinijeti izgradnji održive infrastrukture za razvoj civilnog društva i volonterstva.
4. Utjecati na javne politike koje doprinose razvoju demokracije i građanskog društva.
5. Promovirati i zagovarati vrijednosti civilnog društva i volonterstva.
6. Biti odgovorno vođena, učinkovita i utjecajna organizacija koja kontinuirano radi na
unapređenju svoga djelovanja.
Rok: trajno.
7.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris
Udruga Gloria Maris, uz pomoć Grada Osijeka i Turističke zajednice grada Osijeka,
predstavlja javnosti Izložbu vodenog svijeta − prirodoslovnu zbirku mekušaca koja sadrži preko
milijun primjeraka. Zbirku je pomno skupljao predsjednik udruge, Vladimir Filipović, punih
pedeset godina. Ova jedinstvena zbirka u ovome dijelu Europe vrijedan je doprinos turizmu
našega grada, a služi i obrazovanju djece i mladih. Na Izložbi vodenog svijeta mogu se vidjeti
predstavnici kopnenih i slatkovodnih mekušaca s našeg područja (Drava, Dunav, Kopački rit),
126
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
fosilni ostaci Panonskog mora te školjke, puževi, glavonošci, zvjezdače, ježinci, spužve, koralji,
neobične ribe i morski psi iz raznih mora svijeta.
Udruga kontinuirano provodi aktivnosti odgojno-obrazovnog karaktera, kao što su
predavanja, edukativne radionice, izložbe i sl. Programi imaju za cilj popularizaciju prirodnih
znanosti i razvoj prirodoznanstvene kulture. Posebne programe Udruga provodi za djecu i odrasle
s posebnim potrebama, kao i za pacijente osječke bolnice.
7.2.2.8.10. Teatar To Go
Teatar To Go registrirana je neprofitna udruga, osnovana 2013., s ciljem promicanja
kazališne vrijednosti i izvornosti kroz kulturno-umjetničko stvaralaštvo mladih akademskih
glumaca i lutakara. Udruga svojim djelovanjem stvara preduvjete za rad mladih umjetnika koji će
obogatiti kulturnu scenu grada Osijeka. Djelatnosti su Udruge produkcija kazališnih predstava i
umjetničkih projekata te organiziranje radionica za djecu i pedagoge. Svojim djelovanjem
Udruga doprinosi jačanju kulturnog identiteta grada putem kazališne djelatnosti s posebnim
naglaskom na lutkarstvo.
Opći cilj: sustavno raditi na razvoju i promicanju scenske kulture te popularizirati lutkarstvo
među djecom, mladima i odraslima.
Specifični ciljevi:
1. Osuvremeniti i aktualizirati lutkarsku djelatnost predstavljanjem lutkarskih tehnika iz cijelog
svijeta, odabirom suvremenih tema, upoznavanjem publike s elementima lutkarskog zanata te
pokretanjem internetske platforme o lutkarstvu.
2. Organizirati radionice o lutkarstvu za pedagoge u vrtićima i osnovnim školama.
3. Pokrenuti suradnju s obrazovnim ustanovama.
4. Stvoriti preduvjete za rad mladih umjetnika s novim, inspirativnim i izazovnim idejama.
5. Pokrenuti suradnju s umjetničkim organizacijama, ustanovama u kulturi i udrugama kako bi se
napravio program visokog umjetničkog dometa.
7.2.2.8.11. Uljudbena udruga Žuri polako
127
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Udruga je osnovana je 2000., iako djeluje od 1996. i broji oko stotinjak članova. Svrha
djelovanja Udruge je promicanje kulture življenja, za što je 1999. g. nagrađena Pečatom grada
Osijeka.
Najpoznatija je aktivnost Udruge organiziranje Susreta ugode, koji se održavaju već
osamnaestu godinu, a održano je više od 160 susreta s uglednim sugrađanima koji promiču rad,
odricanje i strpljenje kao put do uspjeha. Održano je nekoliko multikulturalnih susreta pod
nazivom Grad i svijet na kojima gosti stranci u Osijeku i Osječani u svijetu uspoređuju kulturu
življenja u svojoj sredini s našom. Od ostalih aktivnosti za istaknuti je izdavanje i predstavljanje
knjiga, organiziranje koncerata, umjetničkih izložbi te nekoliko izleta, npr. 2008. g. put u Rim.
Udruga je organizirala više kazališnih predstava u suradnji s Hrvatskim kazalištem iz Pečuha.
Predstave Zašto sam vam lagala i Klošari održane su 2002. u suradnji s Gradskom četvrti
Industrijska četvrt u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Osijeku. Treća predstava, Kvaka s
vratima, realizirana je 2003. s Maticom hrvatske Osijek, a upriličena u Dječjem kazalištu.
Opći i specifični ciljevi: poticanje, promicanje i sudjelovanje u razvitku kulture življenja; bolje
iskorištavanje ljudskih potencijala kroz okupljanje i razmjenu znanja i iskustva članova;
promicanje tradicionalnih vrednota življenja (rad, poštenje, strpljenje i dr.); promicanje mira i
tolerancije među ljudima te pomoć mladima u razvoju i obrazovanju.
7.2.2.8.12. Udruga turističkih vodiča Osijek
Udruga turističkih vodiča Osijek servis je za oko 50 aktivnih vodiča koji predstavljaju
grad i njegovu okolicu, vrši booking marketing, fakturiranje i obračune dohotka te pruža
konzalting emitivnim agencijama i predlaže programe posebnim zahtjevima i upitima za grupe
posjetitelja. Uz servisne usluge vodičima, infoservise i suradnju s medijima, Udruga vodi računa i
o stalnom doobrazovanju vodiča u cilju razvitka kulturnog turizma, kao njegovog jedinog
održivog vida. U tom smislu, uz potporu Grada i Turističke zajednice, organizira inovativne
edukativne programe u suradnji s kulturnim institucijama i istaknutim znanstvenicima.
Sastavnice su djelovanja Udruge: 1. služba turističkih vodiča (uključujući i Sastav evidencija
turističkih posjeta) te uspostavu turističkog prijamnog centra (gradskog, županijskog i
regionalnog) za što postoji kapacitet s obzirom na brojnost i stručnost članstva te širokog
područja djelovanja; 2. programi edukacija na teme kulturnog turizma za turističke djelatnike
128
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
koje Udruga uz potporu Grada i Turističke zajednice kontinuirano provodi od 2007. (najnoviji:
Muzej i uloga muzeja u kulturnom turizmu) i 3. osnivanje i rad sekcije kulturnog turizma pri
HGK ŽKO-u.
Udruga ističe i sljedeće projekte:
− brendiranje grada i Slavonije (suveniri: Hrastovina, Osječka žigica, Osječki Višnjevac te
projekt očuvanja nematerijalne baštine: Švapski čikl i dr.)
− kulturno-turističke manifestacije (Sajam zaboravljenih jela − Muzej u loncu, Dani višnje u
Višnjevcu, Sveučilišna regata)
− uvijek dostupna e-adresa i mobitel, turistički web-infoservis na osam stranih jezika te
informacije za inozemne novinare i potencijalne goste na jezičnim Facebook grupama
− sustav evidencija turističkih posjeta i korištenje kulturno-turističkih sadržaja
− parni vlak Slavonija − Baranja (rekonstrukcija parne lokomotive i prometovanje turističkog
parnog vlaka između odredišta u Slavoniji te povezivanje s Pechom).
7.2.2.8.13. Osječka Scenska Asocijacija (OSA)
U travnju 2014. osnovana je Osječka Scenska Asocijacija − OSA koju sačinjavaju
kulturne, scenske, kazališne, produkcijske i glazbene organizacije, agencije i udruge s preko 2000
članova. Među njima istaknuto mjesto po broju članova imaju OGI OS (pravni sljedbenik
osječkog Udruženja glazbenika) te HGU podružnica Osijek.
Kratak sažetak o članovima asocijacije:
1. OGI OS − Organizacija Glazbeno-estradnih izvođača Osijek
Osnovna svrha postojanja udruge je okupljanje svih glazbeno-scenskih izvođača te njihova
edukacija i afirmacija u društvu; socijalno i kulturno djelovanje u smislu pružanja pomoći pri
afirmaciji naših korisnika u društvu; izvaninstitucijalno obrazovanje i promidžba tradicionalnih
kulturnih vrijednosti. Pravni je sljedbenik Udruženja muzičara Osijek koje djeluje od 1958. i uz
Zagreb najstarije je udruženje na području države. Unazad 17 godina udruga je uspješno provela i
provodi niz projekata koji imaju pozitivan učinak na cjelokupnu zajednicu.
2. HGU − Hrvatska glazbena unija, podružnica Osijek
Hrvatska glazbena unija dobrovoljna je, neprofitna strukovna udruga u kulturi u koju se
učlanjuju glazbenici-izvođači i drugi glazbeni i glazbeno-scenski djelatnici koji nalaze svoj
129
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
interes u djelovanju Unije, uglavnom iz područja narodne, etno, zabavne, pop, rock i jazz glazbe.
Osječka podružnica postoji od 1994. i okuplja 698 članova.
3. Koncertna udruga Golf
Udruga je osnovana radi okupljanja glazbenika i svih ostalih umjetnika u cilju promicanja,
razvitka, unapređenja i organiziranja kulturnih sadržaja grada Osijeka, s posebnim naglaskom na
promicanje glazbenih pravaca globalnog značenja koji su donijeli novine u glazbenu kulturu:
rock, pop-rock, soul, funk, hard rock i punk. Udruga u Osijeku djeluje od 2009. te je dosad
organizirala ili bila realizator brojnih koncerata različitih glazbenih pravaca.
4. Koncert d.o.o.
Svrha postojanja je promicanje, razvitak, unapređenje i organiziranje javnih nastupa,
koncerata i drugih javnih manifestacija, kao i podizanje kvalitete svih kulturnih sadržaja i
događanja grada Osijeka.
5. Udruga MTL − glazba, tehnika i rasvjeta (Music, Technics & Lightning)
Udruga je osnovana početkom 2013. s ciljem da kroz razne radionice i volontiranje nauče mlađe
generacije organiziranju raznih kulturnih događanja. Radionice obuhvaćaju glazbu, rasvjetu,
tehniku i sve popratne stvari koje prate ovaj oblik organizacije.
6. Udruga Otvoreno kazalište Osijek (OKOS)
Udruga je osnovana 20. 11. 2011. sa svrhom promicanja i njegovanja kazališne kulture,
govora i tradicije kroz razne vidove kazališnog stvaralaštva.
7. Udruga Edukacija
Udruga je nastala s ciljem razvoja i promicanja kulture, umjetnosti te ekološke svijesti kao
jednim od temeljnih postavki za održivi razvoj društva.
8. Claritas d.o.o.
Claritas d.o.o. je tvrtka osnovana prije dvadeset dvije godine u Osijeku. Tvrtka se bavi
organizacijom događanja, proizvodnjom medijskih sadržaja, zakupom medija te vrlo širokim
područjem usluga audioprodukcije (radiospotovi, televizijski voice over-i, produkcija poruka za
telefonske kontakt-centre, produkcija tonskih podloga za reportaže, filmove i sl.).
9. Paradigma d.o.o.
Paradigma d.o.o. je produkcijska kuća osnovana 1997. u Osijeku, a specijalizirana je za
videosnimanje mobilnom višekanalnom AV režijom u SD ili HD formatu.
10. Teatar 054
130
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Umjetnička organizacija Teatar 054 osnovana je u Osijeku u studenom 2010. i registrirana pri
Ministarstvu kulture RH, a djeluje u području filmskog i kazališnog umjetničkog stvaralaštva i to
kroz: pripremanje i izvođenje kazališnih predstava te glazbeno-scenskih djela i filmskih
projekata.
11. Luminis − obrt za organizaciju događanja i usluge
Luminis je specijalizirana agencija koja se bavi organizacijom svih vrsta događanja. Organizira
koncerte, festivale, poslovna i ostala događanja, u vlastitoj produkciji i/ili kao konzultant i
organizator na već postojećim manifestacijama. Agencija vodi brigu o i angažiranju izvođača te
promociji i produkcji događanja.
12. Tobler d.o.o.
Tvrtka Tobler d.o.o. dugi se niz godina bavi ozvučenjem i rasvjetom te posjeduje izuzetno
kvalitetnu opremu.
Na temelju dosadašnjeg bogatog i raznovrsnog iskustva, članice Osječke Scenske Asocijacije
planiraju dinamične aktivnosti i mnogobrojna scenska, a posebice rock-događanja u pripremi
kandidiranja grada Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture.
7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku
7.2.3.1. Osječko ljeto kulture
Osječko ljeto kulture (OLJK) najveći je kulturni događaj u istočnoj Hrvatskoj, koji od
2001. svojim građanima nudi kvalitetne kulturne programe tijekom ljeta, s ciljem oživljavanja
grada, posebice njegove barokne jezgre, Tvrđe. OLJK je pokrenulo tadašnje Gradsko
poglavarstvo Grada Osijeka kao sastavni dio plana revitalizacije stare gradske jezgre, Tvrđe.
Ovoj manifestaciji prethodila su Ljeta u Tvrđi, zametak današnjeg OLJK-a. Ova kulturna
manifestacija održava se u lipnju i srpnju i traje dva tjedna. Organizatori su Dječje kazalište
Branka Mihaljevića i HNK u Osijeku, uz potporu Odsjeka za kulturu Grada Osijeka. U programu
sudjeluju osječke ustanove i udruge u kulturi, pojedinačni umjetnici i brojni gostujući izvođači.
Cilj je manifestacije zadovoljenje kulturnih potreba Osječana te građana cijele istočne Hrvatske i
turista. Namjera organizatora i sudionika je da Osijek ovim događanjem postane prepoznatljiv na
kulturnom i festivalskom zemljovidu Hrvatske. Dugoročni je cilj da OLJK kao festival postane i
131
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
dio srednjoeuropske kulturno-turističke ponude. Na Osječkom ljetu kulture ostvaruje se 40-ak
dramskih, glazbenih, plesnih, likovnih, književnih i filmskih programa visoke kulturne razine
koje prati oko 11 000 gledatelja. Uvijek se traži, ne samo stolac više nego i mjesto za stajanje. Taj
veliki broj zadovoljnih gledatelja najbolji je znak uspješnosti OLJK-a.
7.2.3.2. Krležini dani
Krležini dani su kazališno-teatrološka manifestacija koja se održava od 1987. g. kada je
postavljen monumentalni spomenik Miroslava Krleže, rad akademske kiparice Marije Ujević. No
tek se od 1990. g. ostvaruju Krležini dani kao kazališna smotra i znanstveno savjetovanje s
tematikom iz hrvatske dramske književnosti i kazališta. Od 1990. Krležini dani održavaju se
svake godine početkom prosinca. Organizatori su Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Odsjek
za teatrologiju Zavoda za književnost i teatrologiju HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog
kazališta i glazbe HAZU iz Zagreba te Filozofski fakultet iz Osijeka. Jedan od trajnih
pokrovitelja ove manifestacije je Grad Osijek.
7.2.3.3. SLUK
SLUK je smotra recentnog lutkarskog stvaralaštva koje u nas redovito organizira domaćin,
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Grada Osijeka. Nacionalni lutkarski festival SLUK nastao je iz ideje da se
hrvatskim profesionalnim lutkarskim kazalištima pruži prilika pokazati na jednome mjestu svoja
najbolja ostvarenja te razmjena iskustva ansambala u organiziranim razgovorima i neobveznom
druženju. U pratećim programima SLUK-a održavaju se izložbe, teorijske diskusije i okrugli
stolovi, a izlaze i prigodne festivalske tiskovine.
7.2.3.4. EPTA
Od 1999. godine Glazbena škola Franje Kuhača bila je organizator i domaćin prvog
EPTA međunarodnog natjecanja mladih pijanista. European Piano Teacherss Association −
Europska udruga klavirskih pedagoga (EPTA) okuplja svoje članove u 37 zemalja Europe, a
132
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
jedna od njih je i Republika Hrvatska. Međunarodni projekti u organizaciji hrvatske EPTE
održavaju se pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Uz pokroviteljstvo Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, manifestaciju su kao supokrovitelji omogućili
i pomogli Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.
7.2.3.5. Koncertni ciklus – Osječka muzejska glazbena srijeda
Najvažniji klasični koncertni glazbeni događaji u gradu Osijeku obuhvaćeni su
Koncertnim ciklusom grada – ciklusom glazbenih gostovanja eminentnih hrvatskih i inozemnih
solista i ansambala. Koncertni ciklus grada je ciklus s tradicijom dugom desetljećima. U zadnje
dvije godine nedostaju kadrovski uvjeti za organizaciju koncerata pa su Umjetnička akademija u
Osijeku i Muzej Slavonije Osijek s velikim entuzijazmom, svježinom i uspjehom preuzeli tu
djelatnost. Osim gostovanja eminentnih stranih glazbenika i onih iz ostalih dijelova Hrvatske,
Osječka muzejska glazbena srijeda promiče i potiče mlade osječke umjetnike koji su završili
studij ili su studenti Umjetničke akademije.
7.2.3.6. Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe
U Osijeku se u svibnju svake godine održava Festival hrvatske tamburaške glazbe, a ove
godine to će biti već 37. festival. Na festivalu svake godine sudjeluje oko 30 tamburaških
orkestara, zborova i malih sastava iz svih dijelova RH, Slovenije, Austrije i Srbije. Koncerti se
održavaju u Osijeku, Vukovaru, Belišću, Donjem Miholjcu, Našicama, Feričancima, Duboševici,
Starom Petrovom Selu, Vinkovcima (na području triju slavonskih županija) te u Somboru u
Srbiji, u Pečuhu u Mađarskoj i Parndorfu u Austriji. Jedan od trajnih pokrovitelja ove
manifestacije je Grad Osijek.
7.2.3.7. Memorijal Franjo Krežma
Ovaj memorijal je međunarodno violinističko natjecanje mladih talentiranih violinista koji
se održava bijenalno od 1968., u čast genijalnom osječkom violinisti Franji Krežmi. Memorijal
133
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
uključuje višednevni programski rad i ima nacionalni značaj u promidžbi hrvatske kulturne
baštine. Okuplja vrhunske mlade violiniste od srednjoškolskog uzrasta do diplomiranih
umjetnika. Osnovni je programski koncept tri koncertne večeri kroz koje publika ima priliku čuti
trenutno najbolje učenike i studente iz Hrvatske i inozemstva te u završnoj večeri jednog ili dva
istaknuta mlada violinista. Jedan od trajnih pokrovitelja memorijala je Grad Osijek.
7.2.3.8. Memorijal Darko Lukić
Ovaj se memorijal održava tradicionalno i biennalno od 1977. g. u spomen velikog
pijanista Darka Lukića. Okuplja mlade talente iz čitave Hrvatske i Europe te donosi glazbeno
kvalitetan vikend uz vrhunske klaviriste u svojoj kategoriji. Osnovni je programski koncept tri
koncertne večeri kroz koje publika ima priliku čuti trenutno najbolje učenike i studente iz
Hrvatske i inozemstva te u završnoj večeri jednog ili dva istaknuta mlada umjetnika. Jedan od
trajnih pokrovitelja memorijala je Grad Osijek.
7.2.3.9. Jazz Spring Festival
Jazz-band Argus održao je već 5 ovih festivala koji se sastoje od niza koncerata s ciljem
kulturnog i edukativnog promicanja jazz-glazbe. U organizaciji Udruge Argus i pod
pokroviteljstvom Grada Osijeka u ožujku ili travnju u Old bridge pubu u Osijeku održava se
Spring jazz festival koji od 2009. ima i međunarodno obilježje (2009. − gosti iz Pečuha, 2010. −
gosti iz Vojvodine).
7.2.3.10. Međunarodni jazz & blues festival Osijek
Međunarodni jazz festival se u Osijeku održava od 2005. u organizaciji Hrvatske udruge
za znanost, umjetnost i kulturu. U vrijeme održavanja festivala Osijek ugošćuje najveće svjetske
jazz-glazbenike. Jedan od pokrovitelja festivala je Grad Osijek.
7.2.3.11. Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz
134
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Umjetnička akademija u Osijeku (UAOS), na čelu s dekanicom izv. prof. dr. sc. Helenom
Sablić Tomić, te Katedrom za glumu i lutkarstvo, pod vodstvom Roberta Raponje, organiziraju
međunarodni festival pod nazivom Dionizijev festival od 2008. g.
Inicijatori festivala žele afirmirati kazališni medij u prostorima gdje teatar rijetko zalazi, a
zagovaraju zaigranost, inventivnost, komunikativnost i otvorenost teatarskog čina. Do sada imaju
već veliko iskustvo u kreaciji i organizaciji kazališnih događanja i teatarskih svečanosti, kao i u
pedagoškom radu. Također, imaju uvid u europsku kazališnu produkciju te u rad europskih
umjetničkih akademija. U organizaciju i kreiranje Dionizijeva festivala, osim profesora, uključeni
su i studenti studija glume i lutkarstva UAOS-a. Osim osječke akademije, na festivalu sudjeluju
studenti i profesori dramskih akademija iz Zagreba, Novog Sada, Sibiua (Rumunjska) i
Bratislave. U okviru festivala održavaju se profesionalne i studentske predstave, a na UAOS-u se
održavaju seminari i radionice koje vode ugledni kazališni pedagozi. Festival također sadržava
natjecateljski dio pod nazivom Mojih pet minuta za studente koji pripremaju svoj originalni
petominutni nastup na temu Dionizijeve suze. Osim umjetničkog i natjecateljskog dijela, festival
uključuje i natjecanje u sportovima između akademija-sudionika, kao i između ekipa gostiju koji
prate festivalska događanja.
Cilj je festivala izlaženje kazališnog medija iz zatvorenog akademskog prostora,
povezivanje ove regije s ostalim regijama Europe, pružanje prilike mladim ljudima da upoznaju
rad drugih akademija pa im je to ujedno i prilika da se prezentiraju javnosti. Projekt – Dionizijev
festival, međuprostori kazališne igre želi se nametnuti na ležeran, jednostavan i neposredan
način, u nadi da će zaživjeti i prerasti u jedinstven i prepoznatljiv međunarodni kazališni festival.
7.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetničke akademije u Osijeku od značaja za grad
Još je nekoliko relativno mladih, ali vrlo značajnih manifestacija koje je pokrenula
osječka Umjetnička akademija. Od kazališno-scenskih manifestacija izdvajamo još i Lutkokaz,
međunarodnu reviju lutkarstava. Od glazbenih manifestacija ističemo GLAZ-B-OS i
Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski, a od likovnih Umjetničku koloniju Jarčevac.
Istaknuli bismo i jednu novu inicijativu pod nazivom 2014. godina Julija Knifera: Vijeće
Umjetničke akademije u Osijeku donijelo je odluku da se godina 2014. proglasi godinom Julija
Knifera (Osijek, 23. travnja 1924. − Pariz, 7. prosinca 2004.) povodom devedesete obljetnice
135
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
rođenja i desete obljetnice njegove smrti. U obilježavanju Kniferove godine sudjelovat će sva tri
Odsjeka Umjetničke akademije u suradnji s HDLU-om, Akademijom likovnih umjetnosti u
Zagrebu i veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj. Upriličit će se niz umjetničkih
zbivanja na temu meandra, npr. prikladno obilježavanje rodne kuće Julija Knifera u Vukovarskoj
ulici, iniciranje naziva ulice Julija Knifera i uvođenje motiva meandra u gradske prostore, osobito
na promenadi uz Dravu.
Festival InterVox kulturna je manifestacija koja predstavlja bogatstvo i raznovrsnost
vokalne umjetnosti, talenta i kreativnosti umjetnika svih generacija. U sklopu festivala publici će
se predstaviti domaći i inozemni umjetnici kroz niz koncerata, od solističkih do simfonijskih,
opernih i operetnih predstava, seminara i radionica. Oko 500 pjevača, glazbenika i organizatora
sudjeluje u pripremi i izvedbi Festivala.
Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski pokazalo se prijeko potrebnom
manifestacijom na glazbenom polju. Natjecatelji pristižu iz sljedećih zemalja: Mađarske, Bosne i
Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Irske, Italije i mnogih drugih, a
riječ je o studentima, učenicima i završenim školovanim umjetnicima. Oko 100 mladih
glazbenika nastupa na Natjecanju i nastoji izboriti najbolji plasman.
GLAZBOS − glazbene božićne svečanosti Umjetničke akademije u Osijeku: kulturna
manifestacija, uključuje organizaciju koncerata, predavanja i radionica na temu povezanosti
glazbene umjetnosti s idejom sličnih predbožićnih blagdanskih manifestacija srednjoeuropskog
okružja.
7.2.3.13. Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku
U Osijeku se, u organizaciji Njemačke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge
Podunavskih Švaba, već sedam godina zaredom održava Međunarodni festival na njemačkom
jeziku. Na festivalu sudjeluju kazališne skupine iz Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i drugih
europskih zemalja, a posjetitelji mogu sudjelovati i na kazališnim radionicama koje drže iskusni
domaći i strani kazališni pedagozi. Jedan od pokrovitelja festivala je Grad Osijek.
7.2.3.14. Slavonski biennale
136
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Izložba Slavonski biennale tradicionalna je likovna manifestacija koju već više od 40
godina organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i šire (npr. 20. i 23. slavonski biennale
uključilo je istovremeno više izložbenih prostora). Započela kao izložba Slavoncima, no s
vremenom se profilira dajući pravo svima koji se prijavljuju po zadanim kriterijima. Na
Slavonskom biennalu zastupljene su sljedeće likovne discipline: slikarstvo, kiparstvo, grafika,
multimedija, video, fotografija i druge suvremene umjetničke prakse. Ovo je jedina manifestacija
u regiji koja uključuje ulogu kustosa i žirija − detektirajući tijekove suvremene umjetničke
prakse.
7.2.3.15. Dani grafike
Likovna manifestacija koju organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, a posvećena
je grafičkoj umjetnosti u nivou regije, hrvatskoj grafičkoj sceni, ali i u međunarodnoj panorami
(V. dani grafike u suradnji s Ljubljanom), njezinoj revitalizaciji, boljem razumijevanju i
popularizaciji: izložbe grafika, grafičke radionice, predavanja na temu grafičke umjetnosti,
predstavljanja edicija posvećenih grafici i sl. Dani grafike u Osijeku održavaju se od 2004.
godine.
7.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića - Triennale medaljerstva i male plastike
Muzej likovnih umjetnosti organizira Memorijal Ive Kerdića, nacionalnu smotru koja
trijenalno predstavlja hrvatsko medaljerstvo i malu plastiku – dvije vrlo specifične, uske likovne
discipline unutar umjetnosti kiparstva, kojima se u Hrvatskoj bavi razmjerno mali broj umjetnika.
Ova umjetnička priredba s respektabilnom tradicijom od preko trideset godina postojanja
zamišljena je kao reprezentativan pregled suvremenog recentnog stvaralaštva na toj specifičnoj
umjetničkoj sceni. Sukladno izložbenom konceptu i dosadašnjoj praksi, Memorijal Ive Kerdića
sastoji se od selekcije suvremenog medaljerstva i male plastike te zasebne tematske izložbe iz
hrvatske kiparske suvremenosti ili baštine, također u oblicima kiparske minijature. Izbor radova
koji se prikazuju na memorijalima rezultat su ocjene posebno formiranog Umjetničkog savjeta.
7.2.3.17. Dani Matice hrvatske
137
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Matica hrvatska, Ogranak Osijek svake godine priređuje bogat kulturni program povodom
Dana Matice hrvatske, koji obuhvaća ne samo književna događanja nego i događanja s područja
ostalih kulturnih djelatnosti. Svake godine ova se manifestacija ostvaruje u okviru međunarodne
suradnje s Maticom hrvatskom iz gradova susjednih zemalja koji su ujedno i gradovi-prijatelji
Grada Osijeka: Pečuh, Subotica i Tuzla. Manifestacija najčešće obuhvaća književne večeri,
tribine i okrugle stolove, predstavljanja književnih izdanja, književne rasprave, pjesničke večeri,
ali i koncerte te izložbe.
7.2.3.18. Međunarodna radionica umjetničke grafike – HDLU Osijek
Međunarodna radionica umjetničke grafike odvija se u radionicama likovnog odsjeka
Umjetničke akademije u Osijeku opremljenim po profesionalnim standardima. Manifestacija traje
deset dana u srpnju svake godine, a do sada su s velikim uspjehom realizirane dvije radionice što
pokazuju reakcije publike i struke prilikom izložbi održanih u Osijeku i Zagrebu. Svaki saziv
Međunarodne radionice umjetničke grafike popraćen je izložbom radova sudionika čiji veći dio
pripada zbirkama grafike u zemlji, a manji sponzorima ili je namijenjen tržištu. Time se otvara i
mogućnost dodatnog sufinanciranja projekta. U organiziranju i vođenju međunarodnih aktivnosti
radionice grafike sudjeluju HDLU Osijek, Umjetnička akademija te gospodin Stanislav
Marijanović, koji je vodio i Međunarodnu grafičku ljetnu školu Vrbničke grafičke akademije, a
kao potpredsjedniku međunarodnog udruženja grafičara Torben Bo Halbirk u Parizu, na
raspolaganju mu stoje bogate datoteke i kontakti.
7.2.3.19. Zemlja bez granica
Međunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenut je
na inicijativu štićenika 2004. godine u Osijeku, ali je vrlo brzo od manifestacije prerastao u
najveći festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se održava svake godine. Cilj je
projekta neformalno učenje kreativnih i umjetničkih stvaralačkih vještina kojima se potiče
međunarodna interkulturalna suradnja, umrežavanje institucija i udruga u lokalnoj zajednici i šire,
a sve u svrhu prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih, promocije kreativnosti i
138
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
originalnosti u pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je naglasak stavljen na uključivanje
djece i osoba s poteškoćama i onih koji ne žive u svojoj obitelji. Zemlja bez granica održavala se
devet godina u gradu Osijeku uz potporu Grada Osijeka, pokroviteljstvo Predsjednika RH,
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, veleposlanstava i brojnih
sponzora, i to krajem kolovoza pod različitim manifestacijskim nazivima: 2004. Na mostu; 2005.
Ja mogu; 2006. Svijetlit' u mraku; 2007. Letjeti; 2008. Kao oblak; 2009. Sanjam; 2010. Čudesne
ulice i 2010. Grad beskrajnih ljudi (održana u Zadru); 2011. ... I …; 2012. Mjesto za mene; 2014.
Nevidljive ptice.
Tijekom devet festivalskih godina sudjelovale su 23 zemlje iz Europe i svijeta, 279
umjetnika, 523 pedagoška djelatnika, 903 volontera te 16 000 djece i mladih, a održano je 302
radionice. Cijelo događanje nije natjecateljskog tipa, već nastoji ohrabriti svako dijete i mladog
čovjeka na učenje novih vještina. Festival osmišljavaju umjetnici i pedagoški djelatnici, vođeni
idejama djece iz područja glazbe, plesa, slikarstva, multimedije, kazališta, kiparstva, odjevnog
dizajna, zanatskih vještina i sl. Za se vrijeme festivala stari dio grada, Tvrđa (parkovi, ulice,
trgovi), pretvara u svijet mašte gdje tisuće djece i mladih interaktivno radi na zadanu temu. Svaku
večer i tijekom dana u gradu se odvijaju različiti performansi, izvedbe koje su neočekivana
kreativna intervencija na javnim površinama i u prostorima koji okupljaju veliki broj ljudi, a što
inače nije ustaljena praksa. Posljednju noć festivala otvara se Bezgranična zemlja koja predstavlja
dječje i umjetničke snove, a posjetitelji ovu beskrajnu zemlju stvaralaštva mogu doživjeti samo
jednom. Bezgranična zemlja sinteza je stvaranja i zajedništva, bogatstvo različitosti, preplitanje
brojnih kultura i naslijeđa utkanih u njezino središte oslobođeno predrasudama. Na ovaj način
povezujemo sve generacije.
S obzirom na međunarodni karakter Festivala, svake godine kao gosti sudjeluju i
veleposlanici zemalja iz kojih umjetnici dolaze. Do sada su Zemlju bez granica posjetila sljedeća
veleposlanstva: Italija, Slovenija, Japan, Rumunjska, Makedonija, Nizozemska, Srbija te Bosna i
Hercegovina. Uz njih, Festival posjećuju i odgojno-obrazovne ustanove iz drugih županija, ali i
inozemstva.
U vrijeme pripreme i za vrijeme održavanja festivala svi lokalni, ali i nacionalni mediji
najavljuju i objavljuju događanja Zemlje bez granica, o čemu svjedoči više od 200 različitih
reportaža, tematskih emisija i sl. Od 2005. partner Festivala je Grad Osijek, a kao donatori ili
sponzori podržavaju ga privatna ili javna poduzeća te druge organizacije. Festival ujedno promiče
139
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
i kreativni turizam u Osijeku i široj regiji pa je 2011. manifestacija predstavljena na iznimno
popularnoj promotivno-turističkoj internetskoj stanici TOURISTAR.
(http://touristar.tv/hr/events/world-without-borders-osijek/).
7.2.3.20. Landart festival SLAMA
Akademski kipar Nikola Faller pokrenuo je 2006. posebnu vrstu umjetničke manifestacije
– kolonija koja je ubrzo prerasla u landart festival SLAMA. 2007. Faller i njegova obitelj osnivaju
udrugu pod nazivom SLAMA koja koordinira organizaciju kolonije, kasnije festivala. Iste godine
kolonija postaje međunarodna, a 2008. prerasta u landart festival. Prvih 6 kiparskih kolonija i
landart festivala SLAMA održali su se na njivi obiteljskog gospodarstva Fallerovi Dvori u Lugu,
Baranja. 2012. umjetnik i pokretač kolonije/festivala, Nikola Faller, premjestio je festival u sam
grad Osijek, u Perivoj kralja Tomislava. Slama se pokazala kao izvrstan i autentičan kiparski
materijal kojeg u ravnici ima u izobilju, poput bijela kamena na moru. Svojstva slame dopuštaju
brzu i laku intervenciju, monumentalnu dimenziju, izuzetno su kratkog vijeka trajanja i
podrazumijeva se potpuna ekološka reciklaža.
Dvije osnovne namjere pri organizaciji ovog projekta su poticanje suvremenog kiparskog
izričaja u materijalu slama i oživljavanje jednog davno usnulog rituala žetvenih svečanosti.
7.2.3.21. Međunarodni salon digitalne fotografije Osijek
U okviru međunarodne suradnje Fotokluba Osijek i Mecseki Fotokluba Pečuh organizira
se svjetska izložba Hrvatski međunarodni salon digitalne fotografije Osijek, koji se već sedam
puta održao u Galeriji Kazamat. Izložba se organizira po pravilnicima i s licencama FIAP (La
Fédération Internationale de l'Art Photographique), Hrvatskog fotosaveza, PSA (Photographic
Society of America), britanskog RPS (The Royal Photographic Society), UPI (United
Photographers International) i ISF (Image Sans Frontiere) pa je stoga privukla 500 autora iz 65
zemalja sa svih kontinenata. Oni se natječu po tim pravilima i pod patronatom tih međunarodnih
društava i federacija. Redoviti pokrovitelj ove izložbe je Grad Osijek.
140
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.2.3.22. Ostale manifestacije od značaja za kulturni identitet i promidžbu grada
Istaknut ćemo još nekoliko značajnih manifestacija od značaja za Osijek:
Urban Fest Osijek – UFO: festival urbane glazbe koji okuplja mlade neafirmirane glazbenike, a
kao gosti festivala nastupaju njihovi afirmirani kolege. Sredinom lipnja, u četiri dana trajanja
festivala, osječka publika i svi osječki dragi gosti imaju priliku uživati u zvucima pop-rock,
metal, rap, hip-hop i zvucima elektroničke glazbe koje samo za njih proizvodi oko 35 izvođača iz
Hrvatske i Europe.
Dani frankofonije: Društvo za kulturnu suradnju – Francuska alijansa organizira Dane
frankofonije u Osijeku u kontinuitetu od 1997. Svake godine u okviru ovog festivala predstavlja
se 5 do 10 kulturnih i umjetničkih događanja. Međunarodni dan Frankofonije obilježava se 20.
ožujka, a posvećen je francuskom jeziku i multikulturalnoj zajednici koju čini preko 220 milijuna
govornika u svijetu. Ovaj dan slavi se na svih pet kontinenata kroz različita događanja koja
oslikavaju bogatstvo kultura, običaja i vrijednosti Frankofonije. 2014. organizira se po 10. put
pod nazivom Mjesec Frankofonije, a uključuje koncerte klasične i suvremene glazbe, reviju
frankofonih filmova, predavanja, radionice i igraonice te predstavljanje francuske gastronomije.
Dan Mađara u Osijeku: tradicionalna manifestacija pod pokroviteljstvom Grada Osijeka,
a od 1999. redovno ju organizira Mađarsko kulturno društvo Népkör tijekom mjeseca rujna na
glavnom trgu u središtu grada. Ova manifestacija kulturnog amaterizma i tradicije mađarske
nacionalne manjine u istočnoj Hrvatskoj održava se u Osijeku već 15 godina zaredom. Svake
godine na ovoj manifestaciji sudjeluju i gosti iz gradova-prijatelja Pečuha i XIII. okruga
Budimpešte.
Dani austrijske kulture: Ovu manifestaciju organizira Austrijski kulturni forum u Zagrebu s
potporom Veleposlanstva Republike Austrije u RH, zajedno s Hrvatsko-austrijskim društvom u
Osijeku i Gradom Osijekom. Održana je četiri puta u Osijeku te polako postaje tradicijom. Svake
godine na programu su raznolika kulturna događanja, a bliske povijesno-kulturne veze između
Austrije i Slavonije upravo su do danas vidljive u Osijeku i ovoj regiji. Manifestacija se sastoji od
koncerata, revije filmova, književnih susreta, izložbi i ostalih kulturnih događanja.
141
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Dani makedonske kulture, Dani slovenske kulture, Dani albanske kulture (u lipnju): dotične
udruge nacionalnih manjina svake godine organiziraju prezentaciju svojih kultura, tradicija i
kulturnog naslijeđa.
Dani talijanske kulture održali su se u Osijeku po prvi puta 2013. u organizaciji Talijankog
instituta za kulturu iz Zagreba, Kinematografa Osijek d.d. i Udruge Talijana i Hrvata u Slavoniji
uz potporu Grada Osijeka. Nadamo se da je to početak jedne zanimljive manifestacijske tradicije
i suradnje.
Pannonian challenge: najraširenije tradicionalno natjecanje u ekstremnim sportovima u regiji, a
održava se od 1999. Kako se u sastavu ove manifestacije odvijaju i kulturna događanja mladih
(koncerti, izložbe, videoprojekcije), ovu manifestaciju možemo uvrstiti i među kulturne. Održava
se u Osijeku krajem kolovoza, a profilirala se kao vodeća manifestacija za ljubitelje ekstremnih
sportova i subkulture mladih. Dokaz tomu je međunarodni karakter i sudjelovanje vrhunskih
natjecatelja i izvođača iz cijeloga svijeta, te velika posjećenost. Natjecatelji se natječu u
ekstremnom biciklizmu, koturaljkanju i vožnji skatea u osječkom skate parku te u šumi na lijevoj
obali Drave (MTB 4X i BMX dirt session). Tijekom natjecanja održavaju se koncertne večeri s
izvođačima iz zemlje i inozemstva, zabave, videoprojekcije, izložbe itd. Grad Osijek je
tradicionalno pokrovitelj ove manifestacije.
Manifestacija Noć muzeja: manifestacija s ciljem popularizacije muzeja koja se u Osijeku
organizira od 2007. godine. Za Noć muzeja svi muzeji i galerije u Osijeku daruju publici
besplatan ulaz i posebne programe (obično različite kreativne radionice, ali i koncerti, kraće
predstave i slično) te ostaju otvoreni do kasno u noć.
Sajam antikviteta: održava se tijekom cijele godine, svake prve subote u mjesecu na Trgu Sv.
Trojstva u Tvrđi. Sajam se održava u organizaciji Glasa Slavonije d.d., uz suorganizaciju
Turističke zajednice grada Osijeka i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.
Šarana jaja bojama grada: Grad Osijek u suradnji s ustanovama kulture, udrugama nacionalnih
manjina i građanskim udrugama te osnovnim školama, Centrom za predškolski odgoj i Centrom
za odgoj i obrazovanje Ivan Štark priređuje tradicionalnu preduskrsnu manifestaciju koja
prikazuje raznolikost i bogatstvo korizmenih i uskrsnih običaja hrvatskog naroda i nacionalnih
manjina našega grada.
142
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
*Svakako valja naglasiti kako, zbog prostornih razloga, nismo u mogućnosti obuhvatiti sve
manifestacije u gradu Osijeku, što ni u kom slučaju ne znači da su ostale manje manifestacije i
manje važne.
7.3. Međunarodna kulturna suradnja
Dugi niz godina Grad Osijek uspostavlja živu međunarodnu kulturnu suradnju. Još od
1973. Grad Osijek intenzivno radi na razvoju međunarodne suradnje, posebice na području
kulture i sporta. Tako je dosad razvio mrežu od 10 gradova-prijatelja: Pečuh, Pforzheim, Maribor,
Tuzla, Ploiesti, Lausanne, Nitra, XIII. okrug Budimpešte, Prizren i Subotica. Izgledno je i
skorašnje potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s gradom Vicenzom iz Italije.
Suradnja Osijek – Pečuh
Osijek i Pečuh su gradovi-prijatelji od 1973. Povelja prijateljstva obnovljena je na 30.
obljetnicu. Suradnja u području društvenih djelatnosti odvijala se u vidu razmjena i zajedničkih
projekata. Grad Osijek pružio je potporu pri nominaciji Pečuha za europski grad kulture 2010.
Tom je prigodom dogovorena jednomjesečna prezentacija projekata europski grad kulture u
Osijeku tijekom OLJK-a 2010.
Dosadašnja suradnja, naročito tijekom 2009. u smislu pripreme za Europski grad kulture
2010., pokazuje zajednički realizirane projekte u kulturi i prosvjeti:
− složena kulturno-turistička suradnja Osječko-baranjske županije (Co-Cu-Co), Županije
Baranja, Grada Osijeka i Grada Pečuha 2004. − 2006.
− koprodukcija oratorija Izaija, Davora Bobića, u izvedbi Panonske filharmonije Pečuh,
Umjetničke akademije u Osijeku i Polifonije. Oratorij je izveden u Bazilici u Pečuhu 18. travnja
2009., u Konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku, 19. travnja 2009. i u Katedrali u Varaždinu 21.
travnja 2009.
− Meeting point Arad biennale 2007. rezultat je suradnje izložbi članova HDLU-a u Pečuhu i
velike izložbe Victor Vasarely 2002. u Izložbenoj dvorani Waldinger
− kviz – Kulturna baština danas i sutra 2008.
− Jazz spring festival: sudjeluju jazz-ansambli Osijeka i Pečuha
143
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
− Dječje kazalište u Osijeku i Hrvatsko kazalište u Pečuhu realizirali su zajedničku predstavu
Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara. Redatelj predstave istaknuti je mađarski umjetnik Janos
Szikora, a kostimografkinja je Barbara Bourek. Autorsku ekipu i glumački ansambl činili su
umjetnici iz Hrvatske i Mađarske, a predstava je izvedena u sklopu programa Pecs2020.
Suradnja s Gradom Pforzheimom iznjedrila je 2. međunarodni festival amaterskih dramskih
skupina mladih u Dječjem kazalištu Osijek (danas nosi naziv Međunarodni kazališni festival na
njemačkom jeziku). Isto tako, mladi umjetnici-amateri iz Osijeka sudjeluju na Međunarodnim
danima amaterskih kazališta.
Suradnja s fondacijom Balkan Peace Project i XIII. okrugom Budimpešte odvela je izložbu
Samouka umjetnost Osijeka u nizozemski grad Haarlem i u Budimpeštu; dok je suradnja s
veleposlanstvom Kraljevine Španjolske i Talijanskim institutom za kulturu dovela u Osijek
izložbu Pabla Picassa Faksimili skica za Guernicu i reprezentativnu izložbu talijanskoga
slikarstva devedesetih – Projekt esencije. Zahvaljujući plodnoj međunarodnoj suradnji na
području kulture, partneri iz Haarlema darovali su bibliobus Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici
Osijek. Suradnja s mađarskim Ravnateljstvom Županijskih muzeja Baranje obilježila je kraj
2002. presjekom umjetničkih radova Victora Vasarelyja u Izložbenoj dvorani Waldinger.
Suradnja sa Suboticom:
− 2006.: razmjena likovnih izložbi umjetnika Osijeka i Subotice
− 2011.: IV. Jazz Spring Festival u suradnji s Gradom Pečuhom, Suboticom i Novim Sadom, a
nositelj organizacije bila je udruga Argus Osijek. Suradnja s Gradom Suboticom dugi se niz
godina odvija i na programu Dužijanca; izložbi i radionicama Slame Nikole Fallera i Likovnoj
koloniji HDLUA Likar Osijek
− Matica Hrvatska: Dani MH – osječki ogranak surađuje je sa svojim pandanima u Subotici (i
Tuzli i Pečuhu): suradnja kroz festival MH i druge manifestacije MH te posebice kroz
suizdavaštvo knjiga
− Dječje Kazalište Branka Mihaljevića je do sada intenzivno surađivalo s gradom Suboticom
razmjenom gostujućih predstava u Subotici, a Subotica je gostovala u gradu Osijeku na SLUK-u i
Osječkom ljetu kulture. Posebice je za pohvalu pomoć Grada Osijeka i Dječjeg kazališta u
144
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
realizaciji premijernog naslova Ždribac zlatne grive (početak djelovanja dječje scene uz pozorište
Subotica). Svake godine Grad Osijek i Dječje kazalište ugošćavaju 50-ak učenika-recitatora na
hrvatskom jeziku u Gradu i Kazalištu kao nagradu učenicima, profesorima, a posebno voditeljici
projekta Katarini Čeliković za njegovanje književnosti i hrvatskog jezika
− Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ima dugogodišnju i plodnu suradnju s kazalištem u
Subotici, posebice u razmjeni kazališnih gostovanja. Dužijanca Josipa Andrića gostovala je 1993.
u Baji i Subotici za mnogobrojnu publiku hrvatske manjine u Vojvodini. Dosadašnja suradnja u
pojedinačnoj potpori umjetnika: redatelja, scenografa i kostimografa u realizaciji predstava u
HNK-a u Osijeku i Pozorištu u Subotici nastavit će se kroz konkretni dogovor o redateljskoj
postavi iz Subotice na osječkom dramskom projektu Ukleta kuća
− Muzej Slavonije Osijek intenzivno surađuje s Muzejom grada Subotice u razmjeni izložbi te uz
suradnju Grada Osijeka i u programima čuvene manifestacije Dužijance
− HFTG ostvaruje u okviru svoga cjelokupnog programa i jednu koncertnu večer tamburaške
glazbe u Subotici .
Izuzetno dobru međunarodnu suradnju u zadnjih nekoliko godina razvila je Umjetnička
akademija u Osijeku s Akademijom umetnosti iz Novog Sada, a kruna te suradnje ogleda se u
zajedničkom EU projektu Panonski put umjetnosti, kojega akademije provode u sklopu EU IPA
programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija.
Grad Osijek je početkom 2014. ponovno oživio suradnju s Gradom Somborom i njegovim
ustanovama u kulturi. Nakon posjeta gradonačelnika Sombora, Nemanje Delića, Gradu Osijeku
sredinom veljače 2014., osječka je delegacija, predvođena zamjenikom gradonačelnika
Vladimirom Hamom, boravila u radnom posjetu Gradu Somboru u ožujku.
Predstavnici osječkih kulturnih ustanova posjetili su somborske ustanove u kulturi (Gradskog
muzeja, Galerije Milan Konjović, Gradske biblioteke, Kulturnog centra, Istorijskog arhiva,
Narodnog pozorišta) te je dogovorena kulturna razmjena koja će donijeti gostovanje somborskog
Narodnog pozorišta na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture, te gostovanje osječkog HNK-a s
opernom predstavom u Somboru. Dogovorene su razmjene i drugih, likovnih i književnih
sadržaja.
Grad Osijek je i član AVEC-a (Mreže europskih kulturnih gradova) te je namjera i nadalje
njegovati i razvijati partnerstvo među gradovima-članovima mreže.
145
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020.
U 2013. počele su intenzivnije pripreme za kandidaturu grada Osijeka za Europsku
prijestolnicu kulture 2020. koje će se nastaviti i kroz cijelu 2014. godinu. Strategija kulturnog
razvitka Grada Osijeka 2014.-2020. izrađena je kroz suradnju Umjetničke akademije u Osijeku,
Upravnog odjela za društvene djelatnosti i Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje na
temelju prijedloga i glavnih smjernica razvoja stručnog tima Umjetničke akademije te strateških
planova ustanova i udruga u kulturi s područja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrđena je
konačna verzija strategije, koja je proslijeđena Gradskome vijeću Grada Osijeka na usvajanje.
Grad Osijek ima čvrstu namjeru kandidirati se za naslov Europske prijestolnice kulture jer
želi čvršće pozicionirati i promicati Osijek u okviru Europske unije. Također, želja je i snažnije
razviti kulturne djelatnosti u gradu, posebice nezavisnu scenu. Kandidatura može znatno
doprinijeti promidžbi i 'brendiranju' grada, ali i zbog povezivanja i stvaranja sinergije unutar
samog kulturnog sektora (povezivanje i umrežavanje svih kulturnih sudionika na području grada,
snažnija međusektorska suradnja, npr. povezivanje kulture i turizma, umrežavanje ustanova u
kulturi i umjetničkih udruga i društava u nacionalne i međunarodne mreže, valorizacija
multietničke i multikonfesionalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine te zaštita i
valorizacija spomeničke te industrijske i obrtničke baštine, poticanje razvoja kreativnih industrija
u gradu, preusmjeravanje kulturnog sektora dijelom na nove mogućnosti financiranja projekata u
kulturi iz EU fondova). Ovim procesom želi se potaći razvoj kreativnosti i inicijative pomalo
uspavanoga kulturnog sektora u gradu (posebice kod obećavajućeg mladog naraštaja umjetnika i
kulturnjaka koji se školuju na Umjetničkoj akademiji i Odjelu za kulturologiju), ali i
samopreispitivanje vlastitih vrijednosti.
Ovaj proces trebao bi predstavljati unificirajuću snagu grada, proces kulturnog razvitka
koji za sobom vuče i turistički i ekonomski razvitak, ali sve treba ići u istom smjeru sa
zajedničkim ciljem jedinstva i napretka. Manifestacija pruža prigodu za jačanje suradnje u
području kulture i promidžbu trajnog interkulturalnog dijaloga na europskoj razini. Ona mora
naglasiti zajednička obilježja i različitosti europskih kultura. Obvezatna sastavnica ove
manifestacije je „europska dimenzija”, što podrazumijeva:
a) poticati suradnju među kulturnim djelatnicima, umjetnicima i gradovima iz dotičnih država
članica i drugih država članica u svim kulturnim sektorima
146
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
b) istaknuti bogatstvo kulturne raznolikosti u Europi
c) istaknuti zajedničke aspekte europskih kultura.
U veljači 2014. donesena je Odluka Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja
akcija Unije za Europske prijestolnice kulture za razdoblje 2020. − 2033. i definiraju aktivnosti
izbora i provedbe projekta Europske prijestolnice kulture − EPK (Decision of the European
Parliament and of the Council establishing a Union action for the European Capitals of Culture
for the years 2020. to 2033.) s popisom zemalja čiji bi gradovi mogli dobiti priliku za kandiranje
za Europsku prijestolnicu kulture od 2020. godine nadalje. Usvajanje ove Odluke otvara
mogućnost da titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine ponesu jedan hrvatski i jedan
irski grad. Ministarstvo kulture je 11. lipnja 2014. objavilo Poziv za podnošenje prijava za
inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu.
Važno je istaknuti kako cjelokupne pripreme za ovaj opsežan projekt traju jako dugo.
Riječ je o pothvatu koji zahtijeva ulaganje iznimno puno truda, vremena i volje, ali će njegovi
dugoročni doprinosi za grad i regiju, a u konačnici i za cijelu Hrvatsku, biti iznimno značajni.
Njega se ne smije promatrati samo s aspekta kulture, već i kroz utjecaje na gospodarski razvoj,
socijalnu uključenost, turizam i druge sektore. Jedan od primarnih ciljeva projekta je održivost,
što znači da sve aktivnosti koje će on uključivati ostave utisak i na budući razvoj grada i njegove
okolice i kada godina Europske prijestolnice kulture završi.
Sljedeći koraci u postupku kandidiranja:
1. Predložiti Strategiju kulturnog razvitka grada Osijeka 2014. − 2020. Gradskom vijeću Grada
Osijeka na usvajanje.
2. Predložiti Gradskom vijeću Grada Osijeka kandidiranje Osijeka za EPK 2020. godine.
3. Osnovati odbore za osmišljavanje kandidature i programa Osijeka za EPK 2020.
4. Na temelju prijedloga odbora iz točke 3. te ustanova, udruga i organizacija u kulturi pristiglih
na javni poziv formirat će se prijedlog programa za kandidaturu Osijeka za EPK 2020. Zatim će
se popunjavati obrazac za prijavu u svim sastavnim elementima (osnovna načela, struktura
programa, organizacija, financiranje, gradska infrastruktura, komunikacijska strategija, evaluacija
i nadzor).
5. Osnovati Upravni odjel za kulturu, a unutar njega Odsjek za Europsku prijestolnicu kulture.
6. Osnovati agenciju za operativno provođenje projekta EPK, nakon što budu poznati rezultati 2.
kruga natječaja tijekom 2017.).
147
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
7. Definirati načine i postupke evaluacije svih faza projekta.
7.3.2. Korištenje fondova Europske unije
Zajednički zaključak većine sudionika kulturnog života grada Osijeka koji su sudjelovali
na okruglom stolu/javnom dijalogu održanog 19. 9. 2013. u kinu Urania, s temom Razvoj i
financiranje projekata u području kreativnih industrija, sinergiji s gospodarskim djelatnostima,
njihovoj međuovisnosti i mogućnostima jačanja korištenjem EU fondova, glasio je: „Jedna od
osnovnih prepreka je nepostojanje dijaloga na svim razinama, nespremnost i nedovoljna
kompetentnost za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU programa te nedostatni
vlastiti kapaciteti organizacija, udruga i institucija koje je nužno jačati jer su kapaciteti ključ
uspješne pripreme i provedbe projekata. Kroz izvaninstitucionalno umrežavanje potrebno je
stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz EU fondova.“ Iz ovih
zaključaka jasno proizlazi da je nužno bolje pripremiti kulturnu zajednicu na privlačenje novoga
izvora financiranja putem raznih fondova EU.
Grad Osijek svake godine sufinancira obrazovne programe Pučkog otvorenog učilišta
Osijek koji su od interesa za Grad Osijek. Jedan od njih je i Program usavršavanja za poslove
menadžera za izradu i provedbu EU projekata. Grad djelatnicima Grada Osijeka i ustanova
kojima je Grad osnivač financira cijelu obuku. Dosada je obuku prošlo 30-ak službenika Grada
Osijeka i samo 2 kulturna djelatnika. Nužno je staviti veći naglasak na obuku djelatnika u kulturi
kroz ovaj program te bi u sljedeće 2 − 3 godine trebalo stvoriti kritičnu masu obučenih
menadžera EU projekata, koji će biti predvodnici novog načina upravljanja financijskim
resursima u kulturi.
Gradsko vijeće Grada Osijeka na svojoj je 6. sjednici održanoj 10. prosinca 2013. donijelo
odluku o osnivanju Upravnog odjela za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo, koji
će koordinirati sve poslove vezane uz praćenje i prijavljivanje na natječaje Europske unije te
voditi projekte sufinancirane iz različitih programa i fondova Europske unije. Ovaj odjel upravo
je u postupku ekipiranja.
7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi
148
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. dostupno nam je
korištenje sredstava strukturnih i kohezijskog fonda sa sredstvima znatno izdašnijim nego u
predpristupnom razdoblju. Upravo je već 1. srpnja 2013. Europska komisija odobrila sredstva iz
Kohezijskog fonda za Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku (projekt proširenja i
poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku i izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda) u
ukupnom iznosu od 72.508.560,00€. Taj projekt prijavili su gradska tvrtka Vodovod Osijek d.o.o.
i Grad Osijek uz pomoć Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje (RRA SiB). RRA SiB,
čiji suosnivač je Grad Osijek, provela je izuzetno mnogo EU projekata u predpristupnom
razdoblju te je po svojim rezultatima jedan od vodećih čimbenika u povlačenju sredstava
Europske unije u cijeloj Hrvatskoj. Stoga smatramo da smo dobro pripremljeni za izradu i
provedbu projekata za strukturne i kohezijski fond te da ćemo u financijskoj perspektivi 2014. −
2020. moći realizirati sve planirane projekte (koji su kao priotiteti navedeni i u ovoj strategiji) te s
obzirom na dosadašnje rezultate i na provođenje nedavno uvedenih mjera koje doprinose tom
cilju (provedba obuke službenika Grada Osijeka, gradskih tvrtki i ustanova kroz Program
usavršavanja za poslove menadžera za izradu i provedbu EU projekata te osnivanje i ekipiranje
novoga Upravnog odjela za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo).
7.3.2.2. Programi Europske unije: Kreativna Europa 2014. − 2020., Europa za građane i
Erasmus +
Program Europske unije Kreativna Europa 2014. – 2020. sedmogodišnji je program
namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru. U okviru tog programa postoje dva
potprograma: Kultura i MEDIA. Potprogram Kultura predstavlja nastavak prethodnih, uspješnih
programa Europske unije Kultura 2000 i Kultura 2007. – 2013.
Potprogram Kultura pruža mogućnost potpore projektima kulturnih i kreativnih
organizacija koji sadrže europsku dimenziju i/ili promiču prekograničnu i transnacionalnu
suradnju te kolanje umjetničkih djela van granica matične države, ali i mobilnost samih
umjetnika. Taj potprogram predviđa potpore kroz shemu 4 vrste natječaja: Potpora europskim
projektima suradnje, Potpora projektima književnih prijevoda, Potpora europskim mrežama i
Potpora europskim platformama.
149
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Potprogram MEDIA namijenjen je europskoj audiovizualnoj industriji, a omogućuje
potporu europskim filmskim djelatnicima u razvoju novih filmova, traženju partnera i pronalasku
publike izvan nacionalnih granica. Potprogram MEDIA omogućuje sufinanciranje filmova manjih
producentskih tvrtki koje teže pronalaze nove izvore financiranja (sufinanciranje razvoja i
distribucije tisuću filmova godišnje − igrani i dokumentarni filmovi, televizijske dramske serije i
nove medijske vrste), sufinanciranje radionica usavršavanja namijenjenih mladim i već
afirmiranim filmskim djelatnicima te novih tehnologija i platformi za isporuku audiovizualnoga
sadržaja. U potprogram MEDIA sudjeluju 33 zemlje, a ostvaruje važan doprinos u poticanju
kulturne raznolikosti i prekograničnoga razumijevanja drugih kultura (npr. podupire stotinjak
europskih filmskih festivala).
Koordinacija programa Kreativna Europa na nacionalnoj je razini u nadležnosti
Ministarstva kulture, čiji je Desk Kreativne Europe izravno zadužen za koordinaciju
potprograma Kultura, dok je Desku Kreativne Europe, pri Hrvatskom audiovizualnom centru,
povjerena koordinacija potprograma MEDIA s mogućim sudjelovanjem u europskim projektima
vezanim isključivo uz sektor audiovizualne djelatnosti.
Projekti civilnog društva ugovoreni u okviru programa Europske unije za 2014. godinu:
Program Europa za građane je program Europske unije, od listopada 2007. otvoren i za
Hrvatsku, a ima za cilj promicanje suradnje među zemljama sudionicama Programa u različitim
područjima vezanima zajedničkim politikama. Ured Vlade RH za udruge imenovan je
koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu kontakt-točke za program
Europa za građane. Svrha je programa poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem
financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i
pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija
napretka. Programom se također nastoji osnaživati interkulturalni dijalog na europskoj razini
povezivanjem građana i poticanjem suradnje organizacija civilnoga društva diljem zemalja
članica Programa.
Program Erasmus + je novi program Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. koji
obuhvaća područje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus + zamijenio je sedam
dosadašnjih programa: Program za cjeloživotno učenje (s potprogramima Erasmus, Leonardo da
Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus
150
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima).
Erasmus + uvodi i podršku području sporta.
Ova tri programa Unije centraliziranog su tipa te se odobravaju i provode preko Izvršne agencije
za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike (Education, Audiovisual and Culture Executive
Agency − EACEA).
Svi ovi programi nude mnogo mogućnosti sufinanciranja raznih projekata, bilo isključivo
kulturnih i umjetničkih (Kreativna Europa) bilo onih kulturne tematike u širem smislu riječi (npr.
interkulturalni dijalog ili projekti vezani uz promicanje društvenog i međukulturalnog angažmana
na razini Unije, promicanje kulture mira te demokratskog angažmana i građanskog sudjelovanja
kroz program Europa za građane), ali i s područja cjeloživotnog obrazovanja (Erasmus +) što je
također izuzetno značajno za unapređenje vještina i znanja svih sudionika s područja kulture.
Nužno je potaći sve kulturne sudionike na intenzivnije korištenje mogućnosti ovih programa, ne
samo zbog sufinanciranja projekata već i zbog povezivanja i umrežavanja sa sudionicima u
području kulture i civilnog društva na europskoj razini.
Stoga je nužno dalje obučavati kulturne djelatnike ustanova kojima je Grad Osijek
osnivač, ali i poticati djelatnike/članove udruga u kulturi da se dodatno obrazuju i informiraju o
ovim programima. Kako, nažalost, naše udruge u kulturi nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta za
pripremu ovakvih projekata, Grad Osijek će im osigurati dodatne informativne radionice vezane
za ove programe, sve moguće materijale i savjetodavnu potporu Upravnog odjela za projekte i
programe Europske unije i gospodarstvo te Odsjeka za kulturu Upravnog odjela za društvene
djelatnosti Grada Osijeka (budućeg Upravnog odjela za kulturu). Također, uputit će se udruge na
vrlo korisnu mogućnost korištenja sredstava nacionalne Zaklade Kultura nova, čiji je glavni cilj
potpora udrugama i umjetničkim organizacijama na području suvremene kulture i umjetnosti.
Zaklada pruža stručnu i financijsku podršku programima organizacija civilnog društva u kulturi u
cilju stabilizacije i razvoja organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i
umjetnosti. Zaklada od osnivanja 2011. u programu podrške sadrži i mjeru Operativna podrška za
programski razvoj (Programsko područje 1/PP1), koja je namijenjena za operativne troškove kao
što su naknade za rad, financijsko-administrativni troškovi, troškovi najma ureda, režijski
troškovi, troškovi komunikacije itd. Time omogućuje udrugama i umjetničkim organizacijama
sredstva za jačanje ljudskih kapaciteta. Zaklada također podupire i: Osmišljavanje i priprema
151
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
novih projekata/programa (PP2), Razvoj suradničkih platformi (PP3) te od 2013. i Pilot program
— Razvoj suradničkih platformi u Jugoistočnoj Europi (PP4).
7.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru programa EU
Ministarstvo kulture RH od 2012. g. pruža potporu u vidu sufinanciranja dijela troškova
projekata koji ostvare sufinanciranje EU programa Kultura (Pravilnik o sufinanciranju projekata
odobrenih u okviru programa za kulturu Europske unije Kultura 2007. – 2013.) Uskoro se
očekuje i novi pravilnik vezan za novi program Kreativna Europa 2014. − 2020.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske također sufinancira dio sudjelovanja u
projektima programa Kultura i Kreativna Europa, Erasmus + i Europa za građane udrugama
civilnog društva putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata
organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije za 2014. godinu.
Po uzoru na navedene modele sufinanciranja projekata koje su osmislili u Ministarstvu
kulture i Uredu za udruge Vlade RH, Grad će Osijek tijekom 2014. razraditi modele
sufinanciranja projekata koji su ostvarili potporu iz EU programa, tj. izraditi pripadajuće
pravilnike. Potom će se osigurati sredstva za sufinanciranje tih projekata, počevši sa sredstvima u
Proračunu za 2015.
7.4. Međusektorska suradnja
Svakako je nužno u Osijeku poboljšati međusektorsku suradnju – nužno je snažnije
povezati prvenstveno različite kulturne djelatnosti, a potom cijeli sektor kulture s obrazovnim,
znanstvenim, turističkim i gospodarskim sektorom kroz zajedničke projekte.
Aktivnosti koje treba provesti da bi doprinijele boljoj međusektorskoj suradnji:
1. Dodatno poraditi na otvorenosti ustanova prema građanima i posjetiteljima, a time i na
boljoj iskorištenosti kulturnih institucija u obrazovanju djece i mladih u cilju podizanja
kulturne svijesti. Danas svaka ustanova u kulturi u Osijeku ima neku vrstu obrazovnog
programa koji redovno provodi, a obje muzejske ustanove imaju i stalno zaposlenoga
muzejskog pedagoga. Ovakve suradnje treba i dalje njegovati i poticati kroz Javne
programe Grada Osijeka i za područje kulture i za područje obrazovanja.
152
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
2. Čvršće povezati ustanove kulturnog i umjetničkog obrazovanja s ustanovama i udrugama
u kulturi: kulturno i umjetničko obrazovanje u Osijeku ima dugu tradiciju i vrlo dobro je
razvijeno. Najdužu tradiciju umjetničkog obrazovanja ima Glazbena škola Franje Kuhača
u Osijeku, osnovana davne 1831. od kada je radila s povremenim prekidima, a od 1921.
radi neprekidno skoro već punih 100 godina. Ostale ustanove za kulturno i umjetničko
obrazovanje mnogo su mlađe (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek od 1994.
uvodi umjetničku izobrazbu te 2012. postaje isključivo umjetnička škola, Umjetnička
akademija osniva se 2004., a Odjel za kulturologiju 2009.), ali su također izuzetno aktivne
i zapažene na osječkoj kulturnoj sceni. Unazad zadnjih nekoliko godina, a najviše
zalaganjem i aktivnošću Umjetničke akademije u Osijeku, ove su se obrazovne ustanove
znatno povezale s ustanovama u kulturi, koje su još u nedavnoj prošlosti bile izuzetno
zatvorene za druge inicijative, posebice za one koje nisu dolazile iz istih kulturnih ili
umjetničkih krugova. Ove umjetničke obrazovne ustanove razvijaju vrlo plodnu
suradnju i s raznim udrugama u kulturi, ali i ostalim udrugama civilnog društva (najbolji
primjer je suradnja Umjetničke akademije i udruge Zeleni Osijek). Prvi konkretan projekt
različitih sudionika u kulturi grada Osijeka proizašao iz ovakve suradnje je zajednički
projekt Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, Muzeja likovnih umjetnosti
Osijek, Kinematografa Osijek d.d. i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Kultura na
kotačima, financiran iz zajedničkog programa Ministarstva kulture RH i Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta RH; i Ruksak pun kulture, čija je svrha poticanje djece i
mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije
povezanim područjima Republike Hrvatske.
3. Koordinirati kulturna događanja te ih po mogućnosti i povezivati: iz čestih kolizija
termina kulturnih događanja razvidan je nedostatak koordinacije kulturnih aktivnosti i
događanja, ali i nedostatak međusobne komunikacije i suradnje među kulturnim
sudionicima.
4. Podići razinu svijesti građanstva o vrijednosti nepokretne kulturne baštine grada te
provesti turističku valorizaciju kulturnih dobara i spomenika kulture te kulturno-
turističkim potencijalima kulturne baštine.
5. Jače povezivanje kulture i turizma: nužno je jače umrežiti kulturne i turističke ustanove i
sudionike kako bi zajednički osmišljavali projekte, događanja i manifestacije te tako
153
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
razvili snažne kulturno-turističke brendove grada (Tvrđa s funkcionalnim kulturnim
sadržajima i proširenom muzejskom ponudom, Secesijski niz s predvrtovima, ostatci
rimske Murse i sl.).
6. Poticanje razvoja kreativnih industrija u gradu Osijeku – kroz umjetničke inkubatore i
radionice starih zanata poticati razvoj samostalnih obrta i tvrtki čije će područje
poslovanja biti kreativne industrije (ateljei, primijenjene umjetnosti − radionice ukrasnih
upotrebnih umjetnina i predmeta, dizajn, grafičko oblikovanje, medijske i grafičke
djelatnosti − oglašavanje, filmske i fotografske radionice te druge audiovizualne
djelatnosti, arhitektonski i dizajnerski studiji, modne/krojačke/kostimografsko-
scenografske radionice itd.).
8. Akcijski plan
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka za razdoblje 2014. − 2020. planski je
dokument kulturnog razvoja grada Osijeka u kojem je kulturni razvoj percipiran kao važan dio
društveno-gospodarskog potencijala te, sukladno tome, Strategija kulturnog razvitka grada
Osijeka i Strategija razvoja grada Osijeka predstavljaju kompatibilne dokumente u kojima su
ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka integrirani u Strategiju razvoja grada Osijeka.
Strategija kulturnog razvitka predstavlja institucionalno utemeljenje prijavi grada Osijeka
za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Misija Gradske uprave Grada Osijeka, sukladno Strategiji, jest razviti Osijek kao
europsku metropolu s utjecajem na cjelokupnu makroregiju i s kvalitetom modernog života
ugrađenog u kulturu istočne (panonske) Hrvatske.
Kao konkretizaciju predložene vizije grada Osijeka po kojoj je „Osijek grad zadovoljnih
ljudi u kojem je ugodno živjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima održivog razvoja i
društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveučilišno i kulturno snažno središte Osječko-
baranjske županije i istočne Hrvatske koji je integriran u suvremene europske trendove” vidljivi
su glavni strateški ciljevi Strategije razvoja grada Osijeka:
− raditi zajedno (poduzetnički grad, inteligentan grad)
− učiti zajedno (grad znanja, virtualan grad)
− živjeti zajedno (atraktivan grad za življenje, grad mladih).
154
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Strategija kulturnog razvitka je predložila tri opća strateška cilja jednake važnosti:
Cilj 1.: Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu
lokaciju za poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu kulture
2020.
Cilj 2.: Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na
regionalnom Sveučilištu, te razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne,
izvaninstitucionalne kulturne scene u Osijeku i regiji.
Cilj 3.: Osnažiti veze i modele suradnje među razvojnim sudionicima različitih sektora
(gospodarstvo, uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamične i
perspektivne sredine atraktivne za život i ostanak mladih ljudi.
STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE
Cilj 1: Pozicionirati Osijek
kao otvoren i napredan
grad, središte šire regije i
atraktivnu lokaciju za
poduzetništvo i
zapošljavanje
kandidiranjem za
Europsku prijestolnicu
Prioritet 1.1.
Stvaranje uvjeta za pozitivnu
poduzetničku klimu,
uključujući i poduzetništvo u
kreativnom sektoru.
Mjera 1.1.1. Osmisliti
modele potpore/olakšica za
samozapošljavanje
umjetnika u prostorima
Umjetničkog inkubatora.
Mjera 1.1.2. Osmisliti
modele potpore/olakšica za
poslovanje malih i srednjih
poduzeća te obrta u
kreativnom sektoru.
Prioritet 1.2. Promidžba
grada Osijeka kao lokacije
pogodne za ulaganja,
uključujući ulaganja u
kreativnu industriju, te
kao vibrantnog kulturnog
središta šire regije.
Mjera 1.2.1. Razvijati
brendove grada ('kulturno
brendiranje'): Osijek kao
grad nobelovaca i
značajnih znanstvenika te
kao grad europski/svjetski
značajnih umjetnika.
Mjera 1.2.2. Snažnije
povezati kulturu s turizmom
155
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
kulture 2020. i drugim vidovima
gospodarske djelatnosti te
kroz kulturni turizam
promicati grad i
mogućnosti ulaganja na
području grada.
Mjera 1.2.3. Kreirati i
distribuirati informativnu
knjižicu o mogućnostima i
pogodnostima ulaganja u
kreativnu industriju na
području grada Osijeka.
Mjera 1.2.4. Snažnije
uključiti resurse Grada
Osijeka u programe zaštite
kulturne graditeljske i
spomeničke baštine.
Mjera 1.2.5. Promicati
potencijale grada te projekte
i aktivnosti vezane za
kandidaturu za EPK 2020.
putem internetske stranice
Osijek – grad kulture.
Prioritet 1.3. Izgradnja,
uređenje i revitalizacija
društvene infrastrukture.
Mjera 1.3.1. Revitalizirati
staru baroknu jezgru grada,
Tvrđu, novim kulturnim i
turističkim sadržajima te
unapređenjem postojećih i
prijaviti ju na UNESCO-vu
listu svjetske baštine.
Mjera 1.3.2. Dovršiti i
156
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
staviti u funkciju
Multifunkcionalni kulturni
centar Eurodom.
Mjera 1.3.3. Obnoviti i
urediti postojeće kulturne
infrastrukture (objekte
postojećih ustanova u kulturi
i neiskorištene prostore u
sklopu objekata graditeljske
i industrijske baštine).
Mjera 1.3.4. Obnoviti i
revitalizirati javne gradske
prostore.
Prioritet 1.4. Potpore
kreativnom stvaralaštvu.
Mjera 1.4.1. Razviti
rezidencijalni program za
umjetnike
Mjera 1.4.2. Omogućiti
umjetnicima prostore za
kreativno djelovanje −
urediti radionice i ateljee za
umjetnike.
Mjera 1.4.3. Poduprijeti
promidžbu osječkih
umjetnika na nacionalnoj i
međunarodnoj razini –
potpore za odlazak na
rezidencijalne programe, za
izložbe ili realizaciju
projekata u inozemstvu.
Prioritet 1.5. Jačanje Mjera 1.5.1. Nastaviti
157
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
međunarodne kulturne
suradnje ustanova i udruga u
kulturi.
povezivati Grad Osijek i sve
sudionike u kulturi te u
ostalim područjima gradskog
života sa sudionicima iz
drugih regija i država –
podupirati takva povezivanja
i umrežavanja.
Mjera 1.5.2. Ojačati
kulturnu suradnju s
gradovima-prijateljima i
nekim gradovima u Europi
koji su nosili titulu Europske
prijestolnice kulture
(npr. Plzen, Aarhus, Graz).
Mjera 1.5.3. Promicati
kulturu nacionalnih manjina
s područja grada Osijeka i
okolice i na taj način osnažiti
kontakte s njihovim
matičnim državama
Prioritet 1.6. Kandidatura
Osijeka za Europsku
prijestolnicu kulture 2020.
Mjera 1.6.1. Osnovati
odbore za osmišljavanje
kandidature i programa
Osijeka za EPK 2020.,
izraditi plan i program
manifestacije za prijavnicu
Ministarstvu kulture te plan
promidžbe i komunikacije.
Mjera 1.6.2. Osnovati
agenciju za operativno
provođenje projekta EPK,
158
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
nakon što budu poznati
rezultati 2. kruga natječaja
(tijekom 2017.).
Mjera 1.6.3. Definirati
načine i postupke evaluacije
svih faza projekta.
Cilj 2. Kreirati uvjete i
potaknuti razvoj
kreativnosti i inovativnosti,
osobito na regionalnom
Sveučilištu, te razvijati
sektor kreativne industrije i
nezavisne,
izvaninstitucionalne
kulturne scene u Osijeku i
regiji.
Prioritet 2.1: Stvaranje
uvjeta i pružanje snažnije
potpore razvoju inovativnosti
i kreativnosti na Sveučilištu.
Mjera 2.1.1. Razvijati nove
projekte, manifestacije i
natječaje kao poticaj
studentima za
stvaralački rad.
Mjera 2.1.2. Osmisliti nove
kreativne radionice i posjete
kvalitetnih europskih
umjetnika i pedagoga na
području umjetnosti, s
posebnim naglaskom na
primijenjene
umjetnosti koje su temelj
razvoja kreativnih industrija.
Prioritet 2.2. Adekvatnija
valorizacija i potpora
izvaninstitucionalnoj
kulturnoj i općenito
društvenoj sceni u Osijeku.
Mjera 2.2.1. Razraditi
sustav i kriterije ostvarivanja
potpora za udruge i
organizacije u kulturi
koje stvaraju nezavisne
umjetničke projekte i
programe.
Mjera 2.2.2. Osnažiti
udruge i organizacije
nezavisne kulturne scene za
korištenje sredstava EU
159
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
programa Kreativna Europa,
Erasmus + i Europa za
građane, te domaće
zaklade Kultura nova,
organiziranjem seminara,
radionica i pružanjem
savjetodavnih usluga.
Cilj 3. Osnažiti veze i
modele suradnje među
razvojnim dionicima
različitih sektora
(gospodarstvo, uprava,
akademska zajednica,
civilno društvo) radi
stvaranja dinamične i
perspektivne sredine
atraktivne za život i
ostanak mladih ljudi.
Prioritet 3.1. Osnaživanje
uloge gradske uprave kao
pokretača međusektorske
suradnje
Mjera 3.1.1.
Institucionalizirati dijalog
sudionika različitih sektora –
umrežavanje i povezivanje
svih sektora gradskog života.
Mjera 3.1.2. Osnovati
Upravni odjel za kulturu kao
novo upravno tijelo Gradske
uprave
Mjera 3.1.3. Poticati razvoj
suradnje među različitim
sudionicima gradskog života
kroz potpore projektima
međusektorske suradnje.
Mjera 3.1.4. Ekonomizirati
funkcije javne uprave
korištenjem e-uprave.
Prioritet 3.2. Osnaživanje
djelatnika ustanova, udruga i
organizacija u kulturi novim
znanjima i vještinama
Mjera 3.2.1. Omogućiti
potpore postojećim
kulturnim djelatnicima za
dodatno obrazovanje vezano
za komunikaciju i marketing
u kulturi (seminari,
usavršavanja i
160
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
poslijediplomski studiji).
Mjera 3.2.2. Osnažiti i
proširiti postojeće programe
potpora mladim talentima,
stipendiranja darovitih
studenata i subvencioniranja
kamata korisnicima
studentskih kredita.
Prioritet 3.3.
Institucionaliziranje dijaloga
s civilnim društvom po
ključnim pitanjima
društvenog života grada
Osijeka.
Mjera 3.3.1. Otvoriti javne
rasprave o svim ključnim
pitanjima društvenog života
grada.
Mjera 3.3.2. Razvijati i
provoditi strateške planove,
programe i projekte u
suradnji i koordinaciji s
civilnim društvom.
Prioritet 3.4.
Značajnije uključivanje
sveukupnog građanstva u
kulturne i umjetničke
projekte.
Mjera 3.4.1. Decentralizirati
umjetnost i kulturno-
umjetnički amaterizam
putem umjetničkih
radionica u gradskim
četvrtima i mjesnim
odborima.
Mjera 3.4.2. U suradnji s
udrugama i ustanovama
razvijati suradnju među
različitim skupinama
građana kroz umjetnički i
kreativni izričaj – vratiti
161
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
zajedništvo među
građanstvo.
Mjera 3.4.3. Učiniti kulturu
dostupnijom svim građanima
grada Osijeka osnivanjem
novog područnog odjela
Gradske i sveučilišne
knjižnice Osijek u
novouređenom Paviljonu
Gradski vrt.
162
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
Prioritet 3.5.
Potpora i promidžba suradnje
kulturno-umjetničkog
obrazovanja s
ustanovama i udrugama u
kulturi.
Mjera 3.5.1. Snažnije
uključiti ustanove i udruge u
kulturi u obrazovanje djece i
mladih u cilju podizanja
kulturne svijesti.
Mjera 3.5.2. Razviti modele
potpore umjetničkog
obrazovanja.
Mjera 3.5.3. Poticati razvoj
novih interdisciplinarnih
programa i izbornih kolegija
na Sveučilištu J. J.
Strossmayera u Osijeku.
Mjera 3.5.4. Osmisliti
obrazovne i informativne
programe upoznavanja
kulturne baštine grada
u suradnji s ustanovama i
udrugama s područja kulture.
163
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 13A od 30. rujna 2014.
9. Provedba strategije i praćenje provedbe
Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka (ubuduće će to
biti Upravni odjel za kulturu) jednom godišnje podnosit će izvješće o ispunjavanju ciljeva
Strategije Gradskom vijeću Grada Osijeka. U pripremi godišnjeg izvješća o ispunjavanju ciljeva i
ostvarivanju mjera Strategije sudjelovat će sa svojim stručnim mišljenjem i Kulturno vijeće
Grada Osijeka te Upravni odjel za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo koji će
izraditi pregled prijavljenih i/ili odobrenih EU projekata iz područja kulture ili vezane za kulturu i
kulturni turizam.
Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka može
Gradskom vijeću predložiti izmjene i/ili dopune pojedinih ciljeva, ako se ustanovi da se oni zbog
bitno promijenjenih financijskih ili drugih značajnih okolnosti ne mogu ostvariti. Spomenute
izmjene i/ili dopune također uključuju i mogućnost predlaganja Odsjeka za kulturu Upravnog
odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka novih specifičnih ciljeva Gradskom vijeću, ali samo
ako isti nisu u suprotnosti s temeljnim vrijednostima, načelima i općim ciljevima kulturne
politike Grada Osijeka navedenima u ovoj Strategiji. Izmijene i/ili dopune Strategije od strane
Gradskog vijeća u velikoj će mjeri ovisiti i o rezultatu kandidature Grada Osijeka za Europsku
prijestolnicu kulture 2020. godine.
Klasa: 610-01/14-01/13Urbroj: 2158/01-01-14-26Osijek, 29. rujna 2014.
Predsjednik Gradskoga vijeća
Anto Đapić, dipl.iur., v.r.
164