Zašto vaš grad želi sudjelovati u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture?Godine 2024. navršit će se 555 godina od kada se grad Mostar prvi put spominje pod ovim imenom. Ime je dobio po mostu i mostarima, čuvarima mostova (most=bridge, mostar=bridge keeper). Najznačajniji simbol grada je Stari most, koji već stotinama godina spaja dvije gradske obale i premoštava Neretvu, koja protječe njegovim središtem. U ratnom vihoru devedesetih godina prošloga stoljeća, bio je srušen ne samo Stari most, nego i ostalih šest mostarskih mostova. Svi su oni nakon rata obnovljeni i Neretva ponovno višekratno premoštena. Iako su mostovi obnovljeni, a ratne crte razdvajanja ukinute, mentalne barijere kod mnogih građana Mostara još uvijek nisu premoštene. Premda statut grada iz 2004. godine definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu i premda je od tada administrativno ujedinjen, posljedice ratnih podjela i dalje su vidljive i prisutne na mnogim razinama funkcioniranja grada. Odbor za svjetsku baštinu, predlažući Stari most i staru gradsku jezgru za upis na UNESCO-v popis kulturne baštine 2005. godine, prepoznao je potencijal pomirenja koji donosi obnova mosta: „…sa 'renesansom' Starog mosta, simbolična snaga i značenje grada Mostara – kao izuzetnog i univerzalnog simbola suživota zajednice različitog kulturnog, etničkog i religijskog porijekla – učvršćena je i ojačana." Iako smo do sada obnovili svih sedam u ratu porušenih mostarskih mostova, pred nama je još uvijek nedovršeni proces izgradnje onog najvažnijeg - osmog - mosta koji povezuje i spaja građane i gradske strukture, mosta koji premoštava naše društvene, etničke, kulturne i političke razlike, te ih natkriljuje zajedničkim gradskim identitetom. Stoga je slogan naše kandidature za europsku prijestolnicu kulture: „Sve se može premostiti“. Ovaj slogan izraz je našeg dubokog uvjerenja ali i jake odlučnosti da sebi i drugima na vlastitom primjeru pokažemo kako se „sve može premostiti“, nadvladati, nadići, pa i duboke ratne traume i podjele. Kada su u pitanju podijeljeni gradovi, smatramo kako je najbolji način njihove integracije izgradnja zajedničke kulturne infrastrukture koja je dovoljno jaka i složena da može prihvatiti i nositi sve bitne kulturne specifičnosti interkulturnoga grada. Sigurni smo da se spomenuta kulturna infrastruktura može izgraditi kroz titulu europske prijestolnice kulture, te da takvu priliku ne smijemo i nećemo propustiti. Premda je Mostar poznat i kao grad zamrznute demokracije, u kojem je posljednji saziv gradskog vijeća raspušten 2012. godine, i koji već šest godina funkcionira bez zakonodavnog tijela, ni takva situacija nije mogla zaustaviti kulturne i društvene procese koji su se spontano otvorili i pokrenuli u gradu. Oni se prije svega ogledaju u pojačanoj interakciji mladih i kreativnih ljudi, otvaranju kulturnih institucija prema građanima, zajedničkim, ranije nezamislivim, koprodukcijama kulturnih institucija i u porastu broja kulturnih programa i inicijativa. U politički disfunkcionalnom društvu, počeli smo razvijati modele povezivanja neovisne kulturne scene s institucionalnom kulturom, te nove modele institucionalne kulturne suradnje, premoštavajući etničke barijere i političke podjele. Mostar više nego ikad prije ima potrebu ponovno postati gradom ugodnog i skladnog življenja. Taj njegov specifični, višestoljetni sklad njegova je autentičnost. Mostar, grad-mozaik, prožet je orijentalnim, mediteranskim i srednjoeuropskim identitetima i u njemu se interkulturalnost oduvijek isticala kao glavno obilježje. Pomoću nove društvene i kulturne infrastrukture koju ćemo izgraditi kroz proces i naslov europske prijestolnice kulture, premostit ćemo naše unutarnje podjele te ratom podijeljen, fragmentiran i disfunkcionalan grad kulturom pretvoriti u mozaično složenu ali integriranu i funkcionalnu društvenu i urbanu cjelinu. Naslov europske prijestolnice kulture tako će postati snažna alatka za društvenu transformaciju i integraciju, te ubrzanu reurbanizaciju Mostara i njegovih građana. Sam proces kandidature grada za EPK ujedinio je mostarsku političku i kulturnu scenu kao nijedan do sada, dobivši jednoglasnu podršku 11 političkih stranaka koje djeluju na području grada, svih gradskih institucija kulture i cjelokupne neovisne kulturne scene. Mi, gradska uprava i predstavnici kulturne scene i građana, ujedinjeni u Forum Mostar 2024, u namjeri da vratimo Mostar na kulturnu mapu Europe i razvijamo ga u pravcu otvorenog, interkulturalnog, vibrantnog i pametnog Grada, snažno podržavamo kandidaturu našega grada za EPK i u naslovu EPK vidimo svoju milenijsku priliku ne

samo za integraciju i reurbanizaciju grada i građana, nego i za kvantni skok u novi, europski Mostar. Naš uspjeh bit će primjer cijeloj Europi kako se - ako imamo jasnu viziju i hrabrost da viziju pokušamo pretvoriti u stvarnost - sve naše unutarnje razlike i specifičnosti mogu premostiti i ugraditi u zajednički europski okvir i identitet. Planira li vaš grad uključiti svoju okolicu? Pojasnite izbor. Grad Mostar oduvijek je bio cestovno sjecište i kulturno, obrazovno, zdravstveno, ekonomsko i političko središte Hercegovine. Posljednji sukobi etnički su podijelili i administrativno decentralizirali Hercegovinu u tri županije i regiju istočne Republike Srpske. Mostar je glavni grad Hercegovačko-neretvanske županije, jedine višenacionalne županije u Hercegovini, u kojoj su zastupljeni većinski Bošnjaci i Hrvati, te manjinski Srbi. Omeđen je monoetničkim teritorijama, sa zapada i sjeverozapada županijama s hrvatskom većinom, sa sjevera županijom s bošnjačkom većinom, a na istoku teritorijem Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom.U jedinstvenoj regiji Hercegovine, u kojoj zajednički baštinimo prirodne i kulturne resurse, neporecivo smo upućeni jedni na druge. Pored toga što ćemo poticati kvalitetniju suradnju i veću mobilnost unutar županije koje je Mostar glavni grad, namjeravamo kroz kulturu premostiti i administrativne i etničke barijere u Hercegovini. Ono što karakterizira Hercegovinu je i susret mediteranskog načina života sa kontinentalnim, kao i obilje voda i rijeka jadranskog sliva. Stoga smo se povezali s gradovima starih mostova, Livnom, Trebinjem, te Konjicom, kao rubnim točkama hercegovačke regije, u cilju uvezivanja pokidanih veza i iscrtavanja novih kulturnih transverzala. Tako uvezana Hercegovina dalje će lakše surađivati na polju kulture sa našim najvećim gradovima, Sarajevom i Banja Lukom.Želimo promovirati kulturu kao mostogradnju prekinutih prirodnih žila kucavica, nasilno i nelogično presječenih administrativnim i političkim odlukama.

Ukratko opišite općeniti kulturni profil vašeg grada.U Mostaru djeluje 14 ustanova kulture: Arhiv Hercegovine, Narodna knjižnica HNŽ, Biblioteka-dječji odjel, muzej Hercegovine, Simfonijski orkestar, Muzički centar Pavarotti, Narodno pozorište, Hrvatsko narodno kazalište, Lutkarsko kazalište, Pozorište lutaka, Centar za kulturu, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, Dom kulture Blagaj i Kulturni centar Potoci.Sve navedene ustanove financiraju se iz proračuna Grada Mostara, osim Arhiva Hercegovine i Narodne knjižnice HNŽ, kojima je osnivač HNŽ, koja ih u potpunosti financira, te Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta, u kojima Grad Mostar i HNŽ imaju podijeljena osnivačka prava i financiranje.Knjižničarska djelatnost odvija se u tri objekta dobro pozicionirana u gradu, a jedan od objekata namijenjen je isključivo mlađem uzrastu, od predškolskog do srednjoškolskog.Muzej Hercegovine ima 3 zbirke, arheološku, etnografsku i književnu. Djeluje u četiri objekta smještena u zoni Starog mosta: centralni objekt se arheologijom i etnografijom, muzej Stari most, posvećen izgradnji i obnovi mosta, Interpretacijski muzej MUM, Spomen kuća Alekse Šantića, jednog od najznačajnijih mostarskih pjesnika.Glazbena djelatnost odvija se kroz djelovanje Simfonijskog orkestra i Muzičkog centra Pavarotti, koji u svom sastavu, pored radionica glazbene terapije, ima i studio za snimanje, te projekt Rock škole. Ova djelatnost upotpunjena je postojanjem dvije glazbene škole I. i II. stupnja, te studija glazbe na Sveučilištu u Mostaru.Mostar ima četiri teatarske kuće, dva lutkarska i dva dramska kazališta. Svako kazalište ima svoju scenu, sa 536 sjedećih mjesta u dramskim i 310 mjesta u lutkarskim kazalištima. U ovoj djelatnosti uposlen je 71 djelatnik.Četiri kulturna centra vrlo su dobro pozicionirana u gradskom prostoru, dva u središtu grada i dva u rubnim područjima na sjeveru i jugu. Prigradski centri za kulturu namijenjeni su zadovoljenju

kulturnih potreba tih dijelova grada, od edukacije, folklora, društvenih igara, do pučkih zabava. Centar za kulturu, smješten uz sami Stari grad, okružen parkom stećaka s područja Hercegovine, ima galerijsku, plesnu, prezentacijsku djelatnost, lokalnu radijsku postaju, kao i Hrvatski dom HSK, čija galerija je organizirana kao zasebna jedinica unutar centra, sa vlastitom kolekcijom i redovitom izlagačkom djelatnošću. Na istoj lokaciji nalazi se i manji galerijski prostor koji koristi Društvo hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH.Ove institucije godišnje realiziraju oko 570 programa, ne uključujući redovite aktivnosti arhiva, muzeja i knjižnica.Najveći je broj spomenutih ustanova nastao 50-ih godina XX. stoljeća i razvijao se do rata 1992-95. godine. Nakon 1995. godine, izgrađeni su objekti Muzičkog centra Pavarotti, Centra za kulturu, Hrvatskog narodnog kazališta, biblioteke, Lutkarskog kazališta, muzeja Stari most i Interpretacijskog muzeja MUM.U Mostaru djeluju i dvije javne visokoškolske ustanove, s Likovnom akademijom i studijem glazbe, kao i dvije privatne, koje skupa broje 14.000 studenata.Kulturna scena za mladež organizirana je kroz udruge Omladinski kulturni centar Abrašević, koji se financira kroz projekte, te Studio za izvedbene umjetnosti, koji se financira iz gradskog proračuna.U gradu djeluju 33 kulturna društva namijenjena tradicijskoj, plesnoj, glazbenoj, književnoj, likovnoj i arhitektonskoj djelatnosti, te tri strukovne udruge - povjesničara umjetnosti, likovnih umjetnika i književnika, koje su regionalnog karaktera. Nacionalna kulturna društva Hrvata /Matica hrvatska i Napredak/, Bošnjaka /Preporod/, Srba /Prosvjeta/ važan su čimbenik u općoj kulturnoj slici grada, kao i postojanje Francuskog i Turskog kulturnog centra te Američkog kutka.Najznačajnija događanja su regionalni Teatarski festival komedije Mostarska liska, međunarodni Mostar Blues&Rock Festival, regionalne Šantićeve večeri poezije i Šantićev festival djece pjesnika, međunarodni festival Mostarsko proljeće - Dani matice hrvatske, međunarodni festival Mostarsko ljeto, međunarodni Street Art Festival, regionalni književni festival Poligon, regionalni Mostar Summer Fest, regionalni Dani filma. Neka od ovih događanja imaju tradiciju trajanja i 40-ak godina, dok Street Art Festival traje sedam godina.

Pojasnite koncept programa koji bi bio pokrenut ako grad bude proglašen europskom prijestolnicom kulture.Slogan naše kandidature za europsku prijestolnicu kulture je „Sve je premostivo“. Ovaj slogan izraz je našeg dubokog uvjerenja ali i čvrste odlučnosti da sebi i drugima na vlastitom primjeru pokažemo kako se „sve može premostiti“, nadvladati, nadići - pa i duboke ratne traume i podjele. Ovaj optimistični i motivirajući slogan na više razina je povezan s Mostarom i situacijom u kojoj se naš grad nalazi: Sve je preMOSTivo – MOST je u imenu grada (MOSTar); dvije gradske obale povezuje sedam mostova. Sve je PREMOSTIVO – PREMOŠTAVANJE je ključni pojam cijele kandidature. Premoštavanje kao nadvladavanje i nadilaženje, kao povezivanje, kao spajanje razdvojenog, kao umrežavanje u više dimenzija:

- Prostornoj - interno: dijelovi grada (četvrti i gradski blokovi) unutar sebe i s drugim dijelovima grada; lijeva obala s desnom obalom rijeke; eksterno: grad s regijom Hercegovina; grad s Europom i svijetom (gradovi nositelji naslova EPK, gradovi-prijatelji Mostara, gradovi u kojima živi mostarsko iseljeništvo…)

- Vremenskoj - most prema prošlosti, tradiciji, nasljeđu; most prema željenoj budućnosti- Psihološkoj - premoštavanje emocionalnih i mentalnih barijera među građanima kao

pojedincima- Društvenoj - premoštavanje razlika i rascjepa među narodima, identitetskim zajednicama i

skupinama

Osnovni element premoštavanja pri tom jeste kultura u najširem smislu, odnosno, kulturna infrastruktura sastavljena od projekata, procesa, programa i sadržaja koje realiziraju kako kulturne institucije, tako i pojedinci i neovisna kulturna scena. Sastavni dijelovi i elementi te kulturne infrastrukture su, naravno, publika i svi građani Mostara.SVE je premostivo – kao parafraza narodne izreke „sve se može, kad se hoće“, naš slogan naglašava voluntarističku dimenziju kao preduvjet svake uspješne akcije i zrači zaraznim optimizmom koji inspirira i motivira sve sudionike procesa.Koncept premoštavanja i povezivanja provlači se kroz glavne tematske odrednice naših programa u sklopu naslova EPK: reurbanizacija, migracije, multi/inter-kulturalnost i kreativne inovacije, a one su prevedene u četiri naziva programskih linija koje simboliziraju četiri razine premoštavanja i komunikacije:

- međusobnog odnosa građana i njihovog odnosa prema gradu kao zajedničkoj identitetskoj odrednici - Reurbanizacija / Urbana sinapsa;

- grada s onima koji su se u njega doseljavali kao i s onima koji su iz njega odselili – Migracije / Mostar u kuferu;

- grada s hercegovačkom regijom; Mostar kao Hercegovina u malom; interkulturalni Mostar u multikulturnoj Hercegovini – Multi/Inter-kulturalnost / Svjetlost Hercegovine; i

- grada sa suvremenošću i željenom budućnošću – Kreativne inovacije / Kvantni skok.

1. Doprinos dugoročnoj kulturnoj strategiji1.1. Kulturna strategija za grad kandidat koja obuhvaća inicijativu i planove za podupiranje kulturnih aktivnosti i nakon godine naslova postoji već prilikom njegove prijaveGrad Mostar jedan je od dva bosanskohercegovačka grada koji imaju strategiju kulturnog razvoja. Njena izrada temelji se na svim raspoloživim razvojnim dokumentima BiH. Strategija integriranog razvoja Grada Mostara 2017-2026 sukladna je strategijama i politikama viših razina vlasti i dokumentima međunarodnih institucija, nužnih za njeno formuliranje i opredjeljenja.Na Strategiju integriranog razvoja Grada Mostara 2017-2026 naslanja se Strategija kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje razdvojenosti (Bridging over).Strategija kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje, utemeljena je na anketi među građanima Mostara koji su kazali da Grad nema dovoljno kulturnih događaja, posebice za mlade uzrasta 18-25 godina. Na temelju niza diskusija, on-line ankete i rasprava na radionicama, građani Mostara utvrdili su sljedeću viziju razvoja: Mostar će do 2026. biti kulturno vibrantan, prosperitetan i prestižan grad za življenje, djelovanje i posjećivanje. Viziju su građani pretvorili u sljedeće ciljeve njenog ostvarenja:

1. Jačati kulturu u javnom prostoru2. Poticati inovativan razvoj kulture3. Jačati prepoznatljivost kulture

Vrijednosti na kojima su utemeljeni vizija i ciljevi čine 3P: poštivanje, pristup i partnerstvo. Radi se o poštivanju multikulturalnosti, demokratizaciji kulture (osiguranju pristupa kulturnim dobrima stanovništvu grada) i partnerstvu javnog, privatnog i civilnog sektora u proizvodnji i potrošnji kulturnih dobara.Ključni faktori uspjeha Strategije su: efikasnost javnih institucija, podrška građana, obrazovanje građana, ulaganja u kulturu i kolegijalnost umjetnika.

1.2. Planovi za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, uključujući razvoj dugoročnih veza između kulturnog, gospodarskog i društvenog sektora grada kandidata

Mostar ima bogatu kulturnu raznovrsnost, što je izvrsna osnova za razvoj kreativnih djelatnosti, jer multikulturalizam potiče kreativnost.

Polazeći od tog gledišta, želimo razvijati kreativan i inovativan grad koji će biti privlačan talentima Mostara tako da ostanu u svom gradu, a drugima da dođu živjeti i raditi u Mostaru i u njemu razvijati svoj talent. Posebice želimo postati vodeća snaga BiH u poticanju inovativnosti i kreativnosti kod djece i mladeži kroz razvoj estetskih predmeta, poduzetništva i inovatorstva na svim razinama obrazovanja.

Nizom kulturnih i kreativnih projekata želimo građanima približiti pojam 'promjene' kao temelja za izgradnju zdrave društvene zajednice. Grad će u tom smislu postati vibrantna sredina, poželjna i dostupna za istraživanje i duhovni rast.

Razvijat će se suradnja kreativnog sektora s mostarskim sveučilištima i sektorom IT u Mostaru koji se ubrzano razvija, te uz sudjelovanje građana osmišljavati i realizirati projekti koje vode razvoju digitalnog i inkluzivnog grada, grada znanja.

Tablica 1: Programi i projekti jačanja inovativnog razvoja kulture u Mostaru u razdoblju 2018-2026. godine; Mostar, 2018. godine

Aktivnost Akcija Program Projekti

Podržati prijenos najmodernijih znanja, proizvodnje kulturnih dobara i razvijati infrastrukturu za njenu proizvodnju

- Organizirati konferencije i izložbe te utemeljiti centar suvremene produkcije

- Organizirati radionice i slične forme radi provođenja evaluacije, benčmarkinga, promicanja dobrih praksi i povećanja kompetentnosti

- Inicirati uvođenje odgovarajućih studija na sveučilištima i programa u srednjim školama

Prijenos suvremenih praksi

1. Konferencija suvremenih umjetničkih i kustoskih praksi

2. Centar suvremene produkcije3. Festival arhitekture s ljetnom

školom4. Transhumanistic Odyssey on

the River Neretva – izložba digitalnih kolaža

5. Monument in visit6. Suvremena likovnost7. Štreka, kulturno-sportski

centar8. Nama-Muzej Hercegovine

Podržati prijenos inovativne teatarske umjetnosti

- Unaprijediti suradnju s inozemnim umjetničkim i kulturnim zajednicama, naročito s onima iz iseljeništva

- Organizirati gostovanje renomiranih teatara, naročito 2024. god.

- Razviti sustav

Gostujući teatarski festivali

9. Specijalno izdanje festivala MESS u Mostaru

10. Specijalno izdanje Dani Matice hrvatske - Mostarsko proljeće11. Europski teatarski most – novi međunarodni festival12. San europske noći/Balkan express-međunarodna teatarska koprodukcija

mentorstva13. Grad je čovjek, a čovjek je drama-kazališni serijal

Jačati inovatorstvo i klasterizetništvo kreativnog sektora

- Jačati digitalizaciju kreativnog sektora

- Povećati stupanj kompetentnosti umjetnika i operatora kulture

- Osigurati dodatnu potporu umjetnicima koji stvaraju sadržaje i proizvode iznadprosječne kvalitete

Createch

14. ReConnect - uvezivanje mostarskih umjetnika15. Festival inovacija Obale budućnosti16. Hologramski most17. Festival svjetla18. Zeleni grad19. Mostarska ljetna škola

kulturnog menadžmenta

U sklopu planova razvoja dugoročnih veza između kulturnog, gospodarskog i društvenog sektora, posebnu pozornost pridajemo utemeljenju i razvoju Centra mostarstva.

Anketa proizvođača kulturnih i kreativnih dobara Mostara pokazuje da gotovi svi (preciznije, 94% njih) bezrezervno podržavaju ideju osnivanja centra za kulturne i kreativne industrije.1

Imajući u vidu rezultate ankete među građanima, koju je proveo Grad Mostar za potrebe izrade Strategije kulturnog razvoja 2018-20262, prema kojoj su tradicionalni skokovi sa Staroga mosta i Red Bull skokovi, koji se organiziraju u Mostaru već 4 godine, „najvažniji pojedinačni turistički resurs na području HNŽ/K“, nametnula se ideja o centru kulturnih i kreativnih djelatnosti na temu mostarstva.

Centar mostarstva namjeravamo realizirati kao projekt javno-privatnog partnerstva, pri čemu će grad pripremiti studiju izvedivosti na temelju koje će se privatnim partnerima pružiti prilika za uključenje u projekt.

U cilju jačanja kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora nužno je ojačati upravljanje kulturom Grada, razviti njegovu kulturnu i poduzetničku infrastrukturu te razviti financijske mehanizme za podršku proizvodnji kulturnih dobara.

Tablica 2: Programi i akcije jačanja upravljanja kulturom GradaR. br. Program Akcije

1. Uspostava mehanizama boljeg upravljanja kulturom Grada

Utemeljiti grupu kulturnog liderstva Grada Podržati rad Foruma 24 Ojačati kapacitete Gradske uprave za održivo upravljanje

kulturom Grada Unaprijediti sustav odabira, realizacije, monitoringa i evaluacije

1 Za potrebe Projekta HIVES (High – Level Innovation for a Value – Driven Exploitation of a Joint S3 in the Adriatic Area) iz programa Jadranske prekogranične suradnje 2007-2013. iz sklopa Europske strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (2016.) proveo je tijekom listopada i studenoga 2016. istraživanje o modelima utemeljenja Centra kulturnih i kreativnih industrija (CKKI). 2 Upitnik se nalazi na stranici http/www.mostar2024.ba

projekata kulture Razviti sustav istraživanja potreba građana i djelatnika u

kulturno-kreativnim sektorima

2.Jačanje kulturno-poduzetničke infrastrukture

Povećati prostorne kapacitete za razvoj i prezentaciju kulturnog i kreativnog stvaralaštva

Stvoriti radne prostore koje si umjetnici i mikro umjetničke organizacije mogu priuštiti, kako bi se razvio umjetnički i kreativni rad u Gradu jednako važan kao onaj koji se razvija kroz projekte koji koriste opeke i žbuku

Razviti centre i inkubatore umjetničkih, kulturnih i kreativnih djelatnosti u mnogim zapuštenim gradskim objektima

Razviti kreativnu tvornicu talenata

3.Jačanje organizacija kulturnog sektora

Razviti sustav mentorstva uspostavom jake suradnje kulturnih ustanova s udrugama, umjetnicima i umjetničkim organizacijama

Privlačiti i zadržati umjetnike u Gradu Ojačati kulturnu suradnju i umrežavanje Osigurati dodatnu potporu umjetnicima koji stvaraju sadržaje i

proizvode iznadprosječne kvalitete Jačati međusektorsku i unutarsektorsku suradnju radi sinergije u

stvaranju različitih kulturno-turističkih proizvoda

4.

Razvoj financijskih mehanizma za podršku proizvodnji kulturnih dobara

Razviti dopunske mehanizme financiranja kreativnih i kulturnih djelatnosti (osnovati zakladu)

Razviti partnerstvo privatnog i javnog sektora po načelu da će javni sektor osiguravati objekte i infrastrukturne priključke, a privatni sektor kapital i dr.

Osigurati podršku za start-upove u kreativnim tvornicama i izvan njih putem osiguranja paketa podrške (prostorije, savjet, kapital i sl.).

1.3. Kako se akcija europska prijestolnica kulture uklapa u ovu strategiju?Kandidatura Grada Mostara za europsku prijestolnicu kulture utkana je u Strategiju kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026 – Premoštavanje.Strategija obuhvaća cjelokupno razdoblje relevantno za europsku prijestolnicu kulture 2024: počevši od toga da obuhvaća razdoblje pripremnih radnji za nominaciju, preko razmatranja europskih vrijednosti i izbor onih najrelevantnijih za stanovništvo grada Mostara, pa do dizajniranja projekata od značaja za kulturni razvoj grada koji su i u funkciji realiziranja aktivnosti u godinama poslije izbora europske prijestolnice kulture 2024. god.Strategije obuhvaća dvije europske vrijednosti: (i) poštivanje i razvoj suživota u multikulturnom društvu (premoštavanje razlika, što je moto Strategije) i (ii) mostarstvo kao graditeljski, tehnološki, transportni, socijalni, ekonomski i kulturni fenomen razvidan na lokalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Mostarstvo vidimo kao fenomenom koji ćemo razvijati na lokalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini, a koji se manifestira izgradnjom socijalnih mostova i socijalnom kohezijom na temelju zajedničke proizvodnje i potrošnje kulturnih i kreativnih dobara.

Mostarstvo na lokalnoj razini znači uspostavljanje mostova između lokalnih zajednica (preciznije, 43 mjesne zajednice, grupirane u šest gradskih područja) i etno-nacionalnih skupina (bošnjačkih, hrvatskih, srpskih i ostalih) Mostara i tim putem postizanja veće socijalne kohezije grada.

Mostarstvo na regionalnoj razini vidimo s jedne strane kao povezivanje kultura i kulturnih događaja regije Hercegovine s jedne i Zapadnog Balkana s druge strane. Festival humora Mostarska liska je već postojeća manifestacija ovog pristupa.

Mostarstvo na europskoj i globalnoj razini vidimo kao ekonomski, turistički, obrazovni, tehnološki, socijalni, zabavni itd. aspekt vezan za djelovanje centra mostarstva.

1.4. Predviđeni dugoročni kulturni, društveni i gospodarski učinak, uključujući urbani razvoj, koji bi na grad kandidat imao naslov.Višestruki su i dugoročni učinci koje bi naslov imao na Grad. Najprije želimo istaknuti spontano i neformalno djelovanje građana Mostara. S tim u vezi ističemo formiranje i djelovanje Foruma 2024, neformalnog tijela iz civilnog sektora koje uglavnom okuplja umjetnike i kreativce Mostara, na čiju inicijativu se Grad i uključio u aktivnosti kandidature i koji je aktualni savjetodavac Grada u procesu kandidature. Nadalje valja istaknuti nevladinu organizaciju Studio za izvedbene umjetnosti, koja je tehnički nositelj procesa kandidature. Grad želi poduprijeti daljnji razvoj ovih inicijativa i tijela, pa će ih, ako osvoji naslov, poduprijeti projektima javno-privatnog partnerstva i njihove članove uključiti u tijela koja Grad planira utemeljiti i razvijati u slučaju dobivanja naslova.Dobivanje naslova nesumnjivo će pridonijeti povećanju proizvodnje kulturnih dobara i povećanju njihove kvalitete i daljnjem razvoju kulturnog i kreativnog sektora Grada. Time će Grad postati dugoročna kulturna prijestolnica BiH i važan kulturni i umjetnički centar jugoistočne Europe.Dobivanje naslova uvelike bi olakšalo stvaranje ambijenta za realizaciju niza projekata u području proizvodnje i potrošnje kreativnih dobara, počevši od formiranja kreativnog distrikta pa do utemeljenja centara suvremene produkcije u sada zapuštenim i nefunkcionalnim objektima koji bi poslužili kao prostorna sidra za ekonomski sadržaj (formiranju klastera i lanaca vrijednosti proizvodnje kreativnih dobara), koji bi ne samo omogućio stvaranje i djelovanje mnogih novoutemeljenih mikro i malih poduzeća nego i privlačenju građana, posjetitelja i turista.Jedan od ciljeva Strategije kulturnog razvoja Mostara je jačanje umjetnosti u javnom prostoru. U sklopu realizacije tog cilja obnovit će se određeni javni prostori i dodat će im se određeni umjetnički sadržaji koji će omogućiti izravnu i najširu komunikaciju umjetnika i građana.

1.5. Planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja naslova na grad kandidat te za objavljivanje rezultata evaluacije.Grad Mostar planira provoditi internu i eksternu evaluaciju utjecaja naslova. Za eksternu evaluaciju Grad će imati eksternog evaluatora i eksterno savjetodavno tijelo.

Eksterno savjetodavno tijelo bit će sastavljeno od predstavnika istraživačkih timova gradova europskih prijestolnica kulture s prostora jugoistočne Europe (Maribor, Rijeka, Novi Sad, Elefsina, Temišvar i Plovdiv). Ovo tijelo pružat će podršku Gradu Mostaru te internom i eksternom evaluatoru.

Eksterni evaluator bit će sačinjen od eksternih eksperata koji će ocjenjivati ostvarivanje vizije, ciljeva i projekata Strategije i projekata od značaja za naslov. Eksterni evaluator bit će odabran na temelju javnog tendera, nacrti njegovih izvješća bit će objavljivani na internetskoj stranici Grada Mostara, kritički će ih procjenjivati građani Mostara i druge zainteresirane strane i u konačnom obliku bit će objavljivani kao posebna izdanja.

Interni evaluator bit će sastavljen od predstavnika Grada Mostara, Foruma 24 i drugih tijela (predstavnici četiriju sveučilišta koja djeluju u Mostaru) te neovisnih stručnjaka.

Timovi za evaluaciju pratit će proces provedbe u skladu s projektom kandidature, strategijom kulture i akcijskim planovima. Proces će uključivati različite parametre evaluacije. S jedne strane ocjenjivat će se kvaliteta programa, učinak na kvalitetu života, aktivno sudjelovanje građana i odgovaranje na njihove potrebe, dok će se s druge strane mjeriti opipljiviji učinci u vidu rasta ulaganja, prihoda, povećanom broju produkcija, partnerstava, osposobljavanja i educiranja stručnog kadra, broju međusektorskih partnerstava i sl. Posebno će se procjenjivati učinak naslova na političku klimu i društvenu transformaciju/koheziju, nadilaženje (posljedica) podijeljenosti i otklanjanje negativnog imidža. Mogući pozitivni učinci na podijeljen grad mogu biti predmet zanimanja mnogih, podijeljenih gradova i same Europe, te će se procjenjivati s posebnom pozornošću. Rezultati ove evaluacije mogu biti posebno predstavljeni na međunarodnoj konferenciji, javnoj prezentaciji, online, te u posebnim publikacijama.

2. Kulturni i umjetnički sadržaj

2.1. Jasna i skladna umjetnička vizija i strategija kulturnog programa

Most, integracija i svjetlost riječi su koje najbolje sažimlju viziju programa Mostara 2024. Izgradnja veza u društvenom tkivu Mostara koje nedostaju, premoštavanje i povezivanje kulturom izgradit će zdraviju, novu i u svakom smislu integriranu zajednicu.Vrijedi se prisjetiti da je grad nastao od mosta, koji mu je dao i ime. Na vječitom raskrižju putova, putnika, kultura i civilizacija, Mostar je razvijao svoju autohtonu kulturu upravo premoštavajući različitosti. Suvremena umjetnička vizija govori o repliciranju postupaka tog premoštavanja. Umjetnički i kulturni proizvod koji nastaje u radionici Mostara služi njegovim građanima – kao oruđe integracije i napretka zajednice; no, također, služi i mnogo šire, cijeloj Europi kao primjer i putokaz za nadilaženje podijeljenosti. Mostar to radi u koncentričnim krugovima, povezujući razdijeljeni grad unutar sebe, rascjepkanu Hercegovinu, povezuje se sa iseljenim Mostarom i Europom, s jasnim pogledom u budućnost. Mostar tako postaje europskim epicentrom za povezivanje na prostornom, vremenskom i društvenom planu gdje se isprepleću prošlost i budućnost, tradicija, tehnologija i suvremena umjetnost. Svijest o etičkom, iskustvo znanja, te znanje kao estetsko iskustvo i „most“ koji ih povezuje bit će nit vodilja umjetničke vizije. Kako je Mostar prepoznat kao grad svjetlosti, svjetlost kao tema utkana je u umjetničke programe putem odgovarajućih medija.

Pojedinačne programske linije međusobno su povezane i proistječu jedna iz druge:

- „Urbana sinapsa“ kreće od bijelih mrlja na stvarnoj i simboličkoj karti grada, te, ispunjavajući ih umjetničkim djelovanjima, funkcionira kao vezivno tkivo mikrozajednica.

- No, budući da je nemoguće previdjeti razlog i razmjere degradacije grada – nastale u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, s posljedicama koje nikad do kraja nisu otklonjene – nemoguće je među bijelim mrljama ne uočiti i veliki dio gradskog stanovništva koji je emigrirao, odnoseći sa sobom mnogo elemenata fine i neponovljive urbane strukture, kao što je nemoguće ne uočiti i prekinutu nit gradske memorije. Stoga druga programska linija – „Mostar u kuferu“ – radi na rasvjetljivanju skrivene gradske memorije i sa emigrantima, ili, kako se obično naziva, dijasporom iz Mostara. Neophodno je ispričati intimne priče koje su emigranti odnijeli sa

sobom, afirmirati stvaralaštvo iseljenih mostarskih umjetnika u cilju jačanja veza s dijasporom, čije djelovanje je već sastavni dio europskog kulturnog kruga.

- Teško je spoznati puni značaj i smisao Mostara bez konteksta Hercegovine. Tema „Svjetlost Hercegovine“ želi rasvijetliti različitosti i sličnosti materijalne i nematerijalne baštine etničkih i vjerskih skupina na prostoru Hercegovine, afirmirati i umjetnički tematizirati ogromno bogatstvo grada i regije, prepoznatljive po svjetlosti. Uspostavljanjem zajedničkih projekata s drugim gradovima u regiji, proširuje se „uži zavičaj“, inspiracije i teme kulturnog stvaralaštva i društveno uvezuje cijela regija bez obzira na političku rascjepkanost.

- Konačno – četvrta programska linija – „Kvantni skok“ – donosi ideju o onome što bi trebalo biti ishodište jedne europske kulturne prijestolnice 2024: beskompromisno propitivanje suvremenih umjetničkih jezika, izvjesno premoštavanje svih povijesnih kašnjenja i nedostataka do kojih je došlo i dolazi u kulturnoj povijesti našeg grada i zemlje. Unatoč tome što je pozicija kulture u našim prilikama ponekad anakrona, programom EPK ćemo napraviti taj „kvantni skok“, koji teži da prije svega mlade, buduće konzumente kulture, kao i buduće umjetnike, senzibilizira za ono što je najsuvremeniji umjetnički izraz u likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, digitalnim umjetnostima i mnogobrojnim novim i hibridnim umjetničkim formama.

Program Mostar 2024 sastoji se od programa jačanja kapaciteta i četiri programske linije koje predstavljaju simboličke mostove koji povezuju ljude u prostoru i vremenu.

VJEŽBANJE/WORKOUT

Svjesni smo da se tom povezivanju moramo učiti, stoga će se od trenutka dobivanja kandidature do godine naslova raditi na jačanju kapaciteta. To je svakako i jedan od strateških ciljeva Mostara, da grad stvori jaku kulturnu scenu koja će se moći nositi sa izazovima europske prijestolnice kulture ali i ići ukorak s europskim kulturnim praksama. Startamo na dobrim temeljima FENOMENa i Foruma 2024, koji su po prvi put nakon mnogo godina okupili oko istog stola kulturne djelatnike, umjetnike, građane s obje strane mosta i gradsku administraciju. Kako bismo mnogobrojne zajedničke programe pripremili za 2024. godinu, naš program započet ćemo "Vježbanjem" – programom jačanja kapaciteta koji će dionicima institucionalne i neovisne scene pomoći steći nova znanja i iskustva na poljima kulturnog menadžmenta, produkcije, razvoja publike, kulturnih politika... Ovaj program objedinit će i resurse oba javna sveučilišta kao ključnih partnera edukativnih programa, na taj način ujediniti znanje kroz organiziranje konferencija, ljetnih škola i specijaliziranih programa s ciljem jačanja jedinstvenog kulturnog sektora Mostara, te spremno dočekati izazove europske prijestolnice kulture, sa imperativom razvijanja znanja nakon godine naslova.

Mostarska ljetna škola kulturnog menadžmenta od 2020. do 2024. provodit će edukaciju iz područja kulturni i projektni menadžment, europski kulturni projekti, strateški menadžment u kulturi, festivalski menadžment, europske kulturne politike, razvoj publike, kulturne industrije, europske prijestolnice kulture, financijski menadžment europskih projekata, menadžment destinacija pod zaštitom UNESCO-a, kulturni turizam, marketing kulturnih institucija, digitalizacija – skupno financiranje (crowdfunding) i novi poslovni modeli, kulturno nasljeđe i sudjelovanje građana. Ostatak godine škola će djelovati kao savjetodavno, konzultantsko tijelo za razvoj pojedinih projekata.

(Nositelj: Desk Kreativna Europa BiH, partneri: Sveučilište u Mostaru, Univerzitet „Džemal Bijedić” u Mostaru)

Konferencija gradova svjetske baštine Mostar 2022 – Regionalni ured za južnu Europu i Mediteran

OWHC (Organization of World Heritage Cities - Organizacija gradova svjetske baštine) je međunarodna neprofitna nevladina organizacija, stvorena kako bi pomogla gradovima članicama prilagoditi i poboljšati svoje metode upravljanja kulturnom baštinom u odnosu na specifične zahtjeve upisa na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Grad Mostar pripada regionalnom uredu OWHC-a sa sjedištem u Cordobi.

Ono što smo naslijedili želimo i moramo unaprijediti i ostaviti naraštajima koje dolaze, te ih naučiti da je snaga kulturnog identiteta karika koja nas veže za budućnost.

Mostar planira organizaciju Regionalne konferencije OWHC-a za 2022. godinu, a također se želi kandidirati za održavanje Kongresa OWHC-a 2023. godine. Zaštita kulturne baštine i njen kontekst u razvojnoj slici grada je strateška odrednica i stalni izazov na koji Mostar želi odgovoriti stručno i kvalitetno.

Grad Mostar aktivno sudjeluje na konferencijama OWHC-a i već je bio domaćin jedne Regionalne konferencije OWHC-a 2012. godine.

Cilj nam je ovakvim programima podržati promidžbu, prepoznavanje i razvoj kulturne baštine, ali i stvaranje korelacije kulturne baštine sa ostalim razvojnim granama gospodarstva, posebno turizma. Ekonomsko korištenje baštine treba voditi u pravcu njene održivosti.

Organizacija ovakvih događaja dodatno će pomoći razvoju ljudskih resursa u svim nabrojanim područjima, a osobito u području zaštite, prezentacije i promidžbe kulturno-povijesne i spomeničke baštine Mostara i regije. U tom procesu oslanjamo se na već poznate pojedince iz našeg Regionalnog ureda OWHC-a.

(Nositelji: Grad Mostar, OWHC - Regionalni ured u Cordobi, Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine, agencija „Stari grad“, Muzej Hercegovine)

Konferencija suvremenih umjetničkih i kustoskih praksi ima za cilj jačanje kapaciteta institucija i neovisne scene na području suvremene umjetničke prakse. Prva međunarodna konferencija suvremenih umjetničkih i kustoskih praksi održat će se 2021. godine, a svake godine okupljat će stručnjake iz europskih institucija i NVO-a koji će kroz ciljane tematske radionice, diskusije i predavanja ojačati lokalne kulturne dionike i prenijeti vrijedna znanja s područja produkcije kulturnih događaja. (Nositelj: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije iz Mostara, regije i Europe, umjetničke organizacije i platforme)

Centar suvremene produkcije je platforma za promišljanje i generiranje novih ideja i vrijednosti i poticanje razvoja kreativnih i kulturnih industrija. CSP je mjesto novih praksi, učenja i razmjene, društvenog i umjetničkog istraživanja i eksperimentiranja koje ističe umjetnost kao vještinu socijalnog kontakta. Naglasak će se staviti na nove, (ne)verbalne, plesne i suvremene teatarske prakse, fotografiju i film, video-art, instalacije, site-specific radove, umjetničke rezidencije, kolaborativne i

interdisciplinarne projekte, zatim tematske, svjetlosne instalacije, te značajne suvremene umjetnike i umjetničke skupine. Ova platforma dionika mostarske kulturne scene bit će mjesto prenošenja znanja. (Nositelj: Grad Mostar, partneri: galerija Kraljice Katarine Kosača Mostar, udruga ADA-Centar za arhitekturu, dijalog i umjetnost Mostar, Udruženje za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti FORA Mostar, Galerija VIRUS Mostar; Omladinski kulturni centar Abrašević Mostar, udruge likovnih umjetnika i povjesničara umjetnosti)

Kroz ove programe educirat će se dvjestotinjak producenata, kustosa, kulturnih menadžera i ostalih aktivnih sudionika kulturne scene Mostara i regije koji će spremno dočekati 2024. godinu.

MOST NA DAR

Ceremonija otvaranja referirat će se na kraj Goetheovog Fausta, čija duhovna lutanja i moral bivaju spašeni osvijetljenim anđelima koji se uzdižu u nebo, obasipaju Fausta laticama ruža i izvode ga iz ponora.

Otvorenje će biti u proljeće, kada je Mostar prožet mirisima. Svi sudionici programa ali i posjetitelji bit će odjeveni u bijelo kao simbol čistoće i novog rađanja grada, što će osloboditi novu energiju i biti preduvjet nove memorije. Grad će biti odjeven u bijelo svijetlo, osvijetljen posebnim reflektorima sa svih brda koja okružuju Mostar. Novi pogled na grad učitat će i novu memoriju. Želimo pokazati kako smo kao društvo prošli katarzu i zapravo obredno svjedočiti da smo spremni za novi grad pun mirisa, svjetlosti, čistoće i dobre energije.

Svjetlost koju trenutačno vidimo već je prošlost, istodobno, svjetlost je i fluid koji se najbrže kreće u budućnost, poput ljudske ideje.

Dan otvaranja bit će pun svjetla, trajat će 24 sata, doslovno ćemo odagnati noć iz Mostara. Grad, smješten u kotlini, sa okolnih panorama izgledat će kao živi pulsirajući organizam. Svjetlost koja dominira gradom 24 sata simbolizira i 2024 godinu u kojoj želimo Mostar – europsku prijestolnicu kulture. To je ujedno i prijelomna točka rođenja Mostara budućnosti.

Most koji nam danas nedostaje, most među ljudima, most pomirenja i zajedništva, simbolički ćemo izgraditi; spajanjem Starog mosta, najvrjednijeg spomenika kojeg imamo, i interaktivne instalacije suvremenih umjetnika. Dovodeći u suodnos arhitektonsko remek-djelo iz XVI. stoljeća i suvremenu umjetničku instalaciju, uz interakciju publike, povezat ćemo naoko nespojivo i iskoračiti u postmodernu. Ovim činom simbolički ćemo izbrisati granicu podjele i iz Mostara poslati poruku Bridgeablinga; uz aktivno sudjelovanje građana, programom kojem je cilj povezati grad, regiju i Europu. U tom trenutku, svi mostovi u Mostaru i Hercegovini zasvijetlit će nekim novim svjetlima. Svih sedam mostarskih mostova bljesnut će pod novim osvjetljenjem, a mostovi Hercegovine (u Livnu, Konjicu i Trebinju – projekt u nastavku programa) upalit će se u isto vrijeme i na taj način obilježiti naslov ravnopravno s Mostarom. Na isti način, prijestolnicu ćemo zatvoriti izgradnjom novog mosta koji će simbolički predstavljati cjelogodišnju akciju povezivanja. Radi se o hologramskom mostu koji će se projicirati na mjestu gdje je u vrijeme austro-ugarske uprave planirana gradnja mosta princa Rudolfa, koja nikad nije otpočela zbog izbijanja Prvog svjetskog rata. Projekcija će se realizirati kombinacijom postojećih nacrta nikad izgrađenog mosta, a hologram će biti dopunjen video dokumentacijom sačinjenom za EPK od 2018. do 2024. godine. Ovim činom želimo pokazati da se grad može povezati/premostiti bez obzira na ratove koji su nam uskratili mostove ili ih pretvorili u mjesta razdora.

BUDUĆNOST LEŽI NA 4 „MOSTA“ Ovako ih gradimo:

Kroz 4 programske linije povezat ćemo Mostar na društvenom, prostornom i vremenskom planu sa samim sobom, s regijom, s Europom i s budućnošću. Putovat ćemo u prošlost, popravljati konekcije, osvijetliti mostove prema Europi, otvoriti vrata budućnosti. Na kraju, svima ćemo dati primjer da je sve premostivo, bez obzira na političke, etničke i vjerske razlike.

2.1.1. URBANA SINAPSA

Mostar stoljećima živi na rijeci i njenim obalama. Korito rijeke Neretve krasi Mostar, a istodobno dijeli Mostar na dvije obale. U ratu koji je trajao od 1992. do 1995. godine, grad je podijeljen na bošnjačku lijevu i hrvatsku desnu stranu. Ta fizička podjela utjecala je da se Mostar podijeli društveno, etnički, kulturno i na svakoj drugoj razini. Prekinuta je nit i kontinuitet jednog grada, njegovog prostora, društva i narativa. Odlaskom velikog broja građana u ratu, ostale su nepopunjene praznine, a nastali novi prostori kretanja i komunikacije. Niz razrušenih objekata podsjeća na podjele koje su godinama iscrtavale neke nove fizičke i mentalne mape građana. Mentalne podjele su i danas žive i vidljive i reflektiraju se u naraštajima mladih Mostaraca odraslih bez međusobnog kontakta.

Želimo to promijeniti!

Mostar je, uz Atenu, grad s najvećim brojem sunčanih dana u Europi, što uvelike određuje način života i navike Mostaraca u javnom prostoru.

Interakcija čovjeka i prostora dodatno se stvara angažmanom prostora u području kulture. To u mostarskom društvu ima posebnu važnost, jer takav angažman prostora i interakcije briše crte, prepreke i pomaže proces revitalizacije društvenih veza pokidanih ratom.

Javni prostor kao jedinica društvenog uređenja postaje mjesto susreta, razmjene kreativne energije i stvaranja novih vrijednosti Mostara.

Po definiciji, sinapsa predstavlja mjesto komunikacije dva neurona. Interpretirana u urbanom kontekstu, sinapsa je mjesto interakcije prostora, čovjeka i društva. U tom smislu, Urbana sinapsa postaje mjesto komunikacije na više razina, pa joj definiramo prostornu, društvenu i vremensku dimenziju. Na prvoj razini, to je regeneracija postojećeg urbanog tkiva kojem će novi koncepti omogućiti prostorni kontinuitet. Prostori doživljene fizičke regeneracije postaju sinapse koje na drugoj razini kohezijski djeluju na društvo. Tako revitalizirana prostorna i društvena dimenzija omogućuje proživljavanje i nadogradnju memorije mjesta i stvaranja novog narativa u suvremenom kontekstu grada.

Sinapse

Kulturno-sportski centar ŠTREKA Štreka predstavlja jednu novu sinapsu/točku u središnjoj zoni i premoštava nedostatak kulturne i sportske infrastrukture i sadržaja. Modernog i multifunkcionalnog dizajna, Štreka će ugostiti kulturne, sportske i obrazovne sadržaje, a bit će dostupna i za osobe s invaliditetom i umanjenim sposobnostima. Prostor će koristiti 19 srednjih škola, 24 osnovne škole i 4 sveučilišta, 12 ustanova kulture, tridesetak kulturnih udruga građana, te naravno sportski klubovi. U Štreki će se otvoriti novi prostor za izvedbene djelatnosti poput plesa, kao i suvremene produkcije na polju vizualnih i digitalnih

umjetnosti. Štreka svoj naziv duguje kolokvijalnom nazivu za prugu, uskotračnicu kojom je do 1966. godine prolazio popularni vlak Ćiro, kada je željeznički promet prešao na novi kolosijek. Ćiro je jedan od rijetkih izraza koji se održao u gradskom slengu kao sinonim za sporost i sigurnost, desetljećima je povezivao Hercegovinu sa Europom, kakvim se čini i naš put integracije u europsku zajednicu. Izgradnja sportske dvorane započela je još prije rata ali nikad nije završena, a novim je projektom potpuno osuvremenjena. Objekt je u fazi izgradnje, te će kulturni segment pod nazivom Centar za suvremenu produkciju sadržavati ateljee, plesnu dvoranu i multifunkcionalni prostor, prvenstveno za izlagačku djelatnost. To će biti mjesto novih praksi, učenja i razmjene, mjesto društvenog i umjetničkog eksperimentiranja i istraživanja koje će se baviti produkcijom, poticati razvoj kreativnih i kulturnih industrija i kulturne klastere (CREATECH).

(Nositelj projekta: Grad Mostar, partner: Sportski savez Grada Mostara i kulturne ustanove, strukovne umjetničke udruge )

Glazbeni vrtoviOvim programom želimo animirati i glazbenike i publiku donoseći klasičnu glazbu u javne prostore grada, i time premostiti predrasude da je ona rezervirana samo za uski krug ljudi s glazbenom naobrazbom. Na mostarskim otvorenim pozornicama, trgovima, u vrtovima, parkovima, redovito će se čuti zvuci klasične glazbe, koji će oplemeniti javne prostore i građanima omogućiti nove percepcije glazbenog stvaralaštva. Ispred obnovljene Muzičke škole, učenici će redovito imati sate na otvorenom, na trgu Musala, koji će, sa svoja tri arhitektonska spomenika iz austro-ugarskog razdoblja, biti revitaliziran kao važna kulturna sinapsa grada.

(Nositelj: Studij glazbene umjetnosti FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru, partneri: glazbene škole, MC Pavarotti, Simfonijski orkestar, amaterski zborovi, orkestri, pojedinci)

Spomenici Dva su najprepoznatljivija i najznačajnija spomenika kulture u Mostaru danas. Jedan je čuveni Stari most, remek-djelo osmanlijske mostogradnje iz 1566. godine, upisan na UNESCO-v popis kulturnih dobara univerzalnog značaja kao spomenik pomirenja, tolerancije i suživota. Drugi je Partizansko spomen-groblje, remek-djelo memorijalne arhitekture XX. stoljeća, ostvarenje velikog jugoslavenskog arhitekta Bogdana Bogdanovića, koji ga je smatrao svojim najznačajnijim djelom, nazivajući  ga replikom grada, njegovim idealnim dijagramom. Oba spomenika u ratu su devastirana. Partizansko spomen-obilježje, od 2006. godine je spomenik kulturne baštine Bosne i Hercegovine. I jedan i drugi spomenik imaju svoje priče i kontroverze vezane uz njih. Slika rušenja Starog mosta obišla je svijet, a zanemarivanje Partizanskog groblja simptomatično je za ovdašnji odnos prema prošlosti. Dva umjetnika-renomirana redatelja, ispričat će i interpretirati, svaki na svoj način, priče o ova dva spomenika i tako propitati kolektivni odnos prema povijesti i što taj odnos govori o nama danas.

(Nositelji: Narodno pozorište Mostar, partneri: Hrvatsko narodno kazalište Mostar, jedan teatar iz regije i jedan iz Europe)

Gastro prijestolnica / Gastro CapitalMobilna gastroprijestolnica je svojevrsni restoran na kotačima koji na svakom događanju predstavlja jednu naciju/kulturu/zemlju kroz hranu i kulturni program na različitim javnim lokacijama u gradu i šire. Zajednička priprava i konzumacija hrane, osim zadovoljstva, pruža i neposredan doživljaj različitih kultura i tradicija. Naši su krajevi posebno poznati po izuzetnoj druželjubivosti (conviviality) i nesebičnom gostoprimstvu (hospitality) i te ovdašnje vrijednosti želimo utkati u ovaj pothvat. U

našoj mobilnoj gastro-prijestolnici pripremat ćemo jela različitih zemalja i kultura, s posebnim naglaskom na gastronomske tradicije manjinskih nacionalnih skupina u Mostara (romska, češka, mađarska, poljska, turska i dr.), kao i stranih građana nastanjenih u Mostaru, te ih uz prigodan kulturni program (glazba, ples, ručni rad, izložba, projekcija) podijeliti sa građanima i posjetiteljima. Također ćemo pozvati druge gradove nositelje naslova EPK da svoju kulturu i gastronomiju predstave u našoj prijestolnici. Povezat ćemo se sa Ugostiteljskom školom iz Derryja/Londonderryja i ugostiteljskim školama u Mostaru, kako bismo učenicima pružili priliku za praktičan rad, razmjenu i usavršavanje. Također, kroz suradnju sa Kućom na pola puta, pružit ćemo priliku štićenicima zainteresiranim za ugostiteljstvo da steknu prva radna iskustva koja će im omogućiti bolje snalaženje na tržištu rada i izvjesniju tranziciju u svijet odraslih, samostalnih osoba. Mjesta na kojima će se gastro-prijestolnica zaustavljati postat će mjesta druženja, dijeljenja ukusnih zalogaja i priča, ali i mjesta učenja o drugim kulturama. (Nositelj: Omladinski kulturni centar Abrašević Mostar, partneri: udruga Poligon Mostar, srednje ugostiteljske škole Mostar, ugostiteljska škola Derry/Londonderry - Sjeverna Irska, udruge nacionalnih manjina, Our kids Mostar-Kuća na pola puta)

Kvartovska liga – liga društvenih igara U namjeri da se podsjetimo na „komšiluk“ (NB: način višestoljetnog interkulturalnog življenja stanovnika u Mostaru) i na to kako se u Mostaru ranije živjelo i socijaliziralo, organizirat ćemo niz kvartovskih događaja i Ligu društvenih igara. U ligi će se natjecati generacijski mješoviti timovi u aktivnostima zaboravljenih dječjih igara na otvorenom te sadašnjih igara u virtualnom prostoru. Kroz ovaj program premoštavat ćemo međugeneracijski jaz te poboljšati informatičku pismenost starijih i socijalnu interakciju mladih Mostaraca.

(Nositelj: Studio za izvedbene umjetnosti Mostar, partneri: mjesne zajednice, gradske udruge i neformalne udruge građana)

Mediteranska kuća Predrag Matvejević Projektom „Mediteranska kuća Predrag Matvejević“ (autor Mediteranskog brevijara), smještanjem njegovog legata u obiteljsku kuću, Mostar dobiva vrijedan kulturni sadržaj jednako privlačan kulturnim i obrazovnim radnicima, studentima i turistima. Smještena na Bulevaru, bivšoj crti podjele, Mediteranska kuća, osim što je hommage jednom od najvećih intelektualaca naših prostora i Europe, uglednom filozofu i književniku koji je predavao na sveučilištima „Sorbonne" i „La Sapienza", obrazovanom u Mostaru, bit će mjesto književnih rezidencija, mjesto susreta mladeži, suradnje autora i prezentacije kreatora i događaja, te će predstavljati važnu sinapsu u novoj kulturnoj zoni grada. (Nositelj projekta: Grad Mostar, partneri: obitelj Matvejević, kulturne institucije, La Sapienza Roma, La Sorbonne Paris, pojedinci i udruge)

Share Mostar – urbana igraGlavna ideja iza ovog projekta jeste obračunati se s idejom o podjeli Mostara, na Mostarcima svojstven način, samoironijom i liskalukom (NB: mostarska kultura humora, otud potječe i ime teatarskog festivala komedije). Stoga smo ga nazvali „Podijelimo Mostar“, aludirajući na lokalne podjele. Umjesto na uobičajena dva, mi ćemo grad podijeliti na onoliko dijelova koliko je stanovnika grada, tj. 105.797 dijelova, tako da svaki stanovnik dobije „svoj Mostar.“ Na višednevnom javnom događaju, u gradskom prostoru bit će postavljena slagalica od 105.797 dijelova sačinjenih od slike grada, gdje će građani moći doći i uzeti „svoj“ dio. Mostarci u dijaspori i u odsutnosti mogu također

dobiti „svoj“ dio. Građani koji su uzeli dio slagalice trebaju napisati svoju viziju i vratiti je u sliku grada. Oni to mogu uraditi na određenim punktovima, poštom, u digitalnom ili pisanom obliku. Od prikupljenih dijelova sklopit ćemo različite vizije u sliku današnjeg Mostara. Sve vizije ćemo skupiti na jednu digitalnu platformu, kako bi bile dostupne svima koji žele doznati kako Mostar vide njegovi građani i kakav grad žele. (Nositelj: Grad Mostar, partneri: obrazovne institucije, Sportski savez, ustanove i udruge u Mostaru, udruge u dijaspori)

Mislim grad

Ova se ambijentalna predstava događa na nekoliko lokacija u gradu, a kombinira vanjske i unutarnje prostore u „kazalište postaja“ u kojem je glavni lik sam Grad. U redateljskoj poetici kazališnog i filmskog redatelja Bobe Jelčića, Mostarca sa zagrebačkom adresom, autora uspješnog filma Obrana i zaštita, čija se radnja odvija u Mostaru, Mislim Grad je putovanje kroz urbane točke Mostara koje publici nudi jedan specifičan teatarski doživljaj. Prostor je u ovakvom konceptu inkluzivna pozornica na kojoj je tanka crta između dokumentarnog i fikcije. Jednako je važno uspostaviti relaciju s prošlošću i sa sadašnjošću, odnosno sinkronizirati svijet sjećanja s trenutačnim stanjem. Zbog specifičnih lokacija neizbježno je da prostor kreira publiku – putnici namjernici, prolaznici, turisti – svi oni mogu postati dionici ovog projekta. Izbor lokacija je širok – od velikih javnih prostora, trgova, ulica, bulevara, do intimnih sobica u koje može ući tek nekoliko gledatelja.

(Nositelj: Hrvatsko narodno kazalište, partneri: Narodno pozorište Mostar, Lutkarsko kazalište Mostar, Pozorište lutaka Mostar)

Festival arhitekture

Festival arhitekture okuplja renomirane i inovativne arhitekte i urbaniste iz Europe, studente, institucije i zainteresiranu javnost. Cilj je predstaviti nova postignuća i trendove u arhitekturi i urbanom planiranju i uključiti studente (u Mostaru djeluju dva građevinska fakulteta i jedan arhitektonsko-urbanistički), učenike i građane u tematiziranje aktualne urbanističke slike Mostara. Festival arhitekture je svoje prvo izdanje imao 2017. godine, a 2024. će se organizirati posebno izdanje posvećeno europskim prijestolnicama kulture. Festival organizira i Ljetnu školu arhitekture na kojoj studenti, među ostalim, dizajniraju javne i privremene kulturne prostore, kao što su paviljoni, štandovi i dr. Kako bi pitanje zajedničkog prostora i njegove izgradnje približili najmlađima, za djecu i mlade održat će se niz interaktivnih radionica i izložbi, a izradit ćemo i multimedijalnu slikovnicu Arhitektura i umjetnost u slici i riječi (partneri: Alisa Teletovic Colorscapes, Emily Gunzburger Makas, University of Charlotte, Spark Mostar). Ova publikacija za djecu predškolskog i školskog uzrasta ima za cilj otkriti štaočini značajna arhitektonska i umjetnička djela na teritoriju Europe, od starih civilizacija do danas. Izradit će se i digitalna aplikacija u vidu igrokaza i kviza putem koje će djeca moći provjeriti usvojeno znanje.

(Nositelj: ADA-Centar za arhitekturu, dijalog i umjetnost Mostar, partneri: Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača Mostar, europske arhitektonske organizacije i studiji arhitekture)

Urbani kod Urbani kod usmjeren je na povratak javnih površina građanima s ciljem dotjerivanja postojećih prostora i njihovog otvaranja za socijalni kontakt, odmor i interakciju. S građanima ćemo, osluškujući

njihove potrebe, osmisliti kvalitetan i zanimljiv vizualni sadržaj javnog prostora, kao što su npr. klupe za sjedenje, štandovi za bicikla, paneli za plakate, površine za skateboard, košare za otpad, autobusna stajališta i dr. Prostor koji su kreirali i građani rezultirat će odgovornijim odnosom prema zajedničkom javnom prostoru, te će zasigurno biti osmišljen za ugodnije i intenzivnije korištenje, čime će se gradu vratiti nekadašnji običaj, izgubljen modernim životom i poslijeratnim neredom, a to je zajedničko provođenje vremena vani, u „susjedstvu", a na prikladnim točkama bit će stvoreni prostori za okupljanja i kulturne događaje na razini naselja, ulice, dvorišta. Poseban dio posvetit ćemo zelenilu koje je nekad krasilo grad. Na području cijelog grada, a posebno u središnjoj zoni, timovi umjetnika, agronoma i građana pokrenut će društvene vrtove, eko parkove, zelene krovove i druge projekte koji imaju za cilj zaštitu životne sredine i poticanje građana na društvenu angažiranost. Kroz kružnu, inovacijsku Platformu Green Design promovirat će se zeleni, elastičan, otporan grad sutrašnjice i inovacije u održivom razvoju. Centar za Green Design je u suradnji s gradom osigurao inicijalni prostor u južnoj gradskoj zoni, što će stvoriti dodatnu društvenu i kulturnu dinamiku u južnom, rubnom dijelu grada. Platforma je mjesto gdje se pojam „zeleni grad“ istražuje, razvija, primjenjuje i komunicira sa stanovnicima, studentima, posjetiteljima i industrijom. Najmlađi se stanovnici grada educiraju kroz program ReciklirajMo! u suradnji s mostarskim odgojnim i kulturnim institucijama.

(Nositelj: Grad Mostar, partneri: Udruženje za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti FORA Mostar, galerija Virus Mostar, ADA-Centar za arhitekturu, umjetnost i dijalog Mostar, Centar za Green Design, Studio za izvedbene umjetnosti)

2.1.2. MOSTAR U KUFERU

Ova programska linija želi rasvijetliti skrivenu prošlost grada i ojačati veze Mostara sa svojim iseljeništvom. Bavit ćemo se memorijom grada, ljudima koji su ga stvarali, a posve su zaboravljeni iz raznih razloga, bavit ćemo se ranjivim Mostarom i njegovom djecom rasutom po svijetu. Brojni su ljudi u prošlosti došli u Mostar na rad ili u službu, donoseći sa sobom nova znanja i kulture, dok su drugi odlazili i odnosili Mostar u nove sredine. Bilo da su u njega dolazili ili iz njega odlazili, obilježavao ih je kufer s tajnama i važnim uspomenama. Kroz ovu programsku liniju otvaramo prašnjave kufere s tavana i zavirujemo u skrivenu, ponekad zabranjenu prošlost, reinterpretiramo postojeće teme.Suočeni s rušenjima kroz povijest, različitim razdobljima razvoja grada i s nemogućnošću obnove svih objekata i baštine, povlačimo se u predio nematerijalne prošlosti i njenih tragova koje želimo sačuvati danas.Prema neslužbenim procjenama, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, bježeći od rata 1992-1995. godine, trajno se iselilo više od 20% stanovnika Mostara, a samo u posljednjih 5 godina, zemlju je napustilo preko 180.000 osoba, pretežno mladih. Iseljeni su Mostarci dobro integrirani u nova okruženja ali su zadržali osjećaj pripadnosti gradu. Posebnu skupinu među njima čine oni koji su se u novim sredinama etablirali u umjetničkom i kulturnom smislu. Oni su ambasadori Mostara u gradovima u kojima žive. Mostarska dijaspora predstavlja svojevrsni “rezervoar” zanimljivih iskustava, znanja i kontakata.

U vremenu globalizacije i društvenih mreža, sve veća cirkulacija ljudi donosi mnogo više mogućnosti za iskorištavanje potencijala migracija i njihovo stavljanje u funkciju razvoja. U prvom redu, jačat ćemo povoljni ambijent za naše umjetnike u svijetu koji su uvijek voljni predstaviti se Mostaru, promovirati nas i zajedno s nama podržati razvoj grada u sferi kulture. U cilju dvosmjerne suradnje, koristeći njihove kontakte i utjecaj koji imaju u sredinama u kojima žive, osigurat ćemo mostarskim umjetnicima i institucijama uspostavljanje suradnje sa sličnim institucijama u europskim državama.

Kuferi

Muzej uspomenaMuzej uspomena omogućuje svim Mostarcima da s drugima podijele svoje uspomene, ali i da vide priče ostalih. Dijeleći jedni s drugima sve naše identitete i priče, brišemo granice između onih koji su ovdje i onih koji su otišli. Svakom stanovniku Mostara bit će omogućeno da bude kustos vlastite izložbe o nekom dijelu svog života za koji je posebno emotivno vezan, a koji ima određenu vrijednost za širu zajednicu. To je, primjerice, sjećanje na neke davne Bajrame, Božiće, kupanje na Neretvi, mostarske vrtove, djetinjstvo, anegdote, tradicionalnu mostarsku kuhinju, itd. popraćeno fotografijama i sl. Muzej uspomena bit će otvoren za sve one koji žele donijeti svoje predmete koji ih vežu za neka prošla vremena u Mostaru (fotografije, pisma, kukičani milje, pjesma iz spomenara, ulaznica sa utakmice ili koncerta, šalica iz starog servisa za kavu…). Tako će nostalgični Mostarci moći ostaviti prošlost u Muzeju i krenuti u budućnost. Muzej uspomena će imati svoju digitalnu platformu na internetu, kao i svoju fizičku postavku u okviru novog Muzeja Hercegovine u zgradi Nama. Tu će obični ljudi moći ostaviti svoje predmete za koje su posebno vezani ili koje smatraju posebno značajnima. Posjetitelji muzeja uspomena fizički i internetske web platforme imat će priliku istinski upoznati Mostar, njegove ljude, temperament, sjećanja i sve njegove identitete.

(Nositelj: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije, udruge građana u gradu i dijaspori)

Talking cities, invisible storiesProjekt ima za cilj istražiti mostarsku vezu s Europom i njen utjecaj na grad, te način na koji je mostarska kultura putovala u europske zemlje migracijom svojih građana. Fokusira se na interakciju lokalnih i europskih jezika i kultura tako što povezuje sadašnje građane grada sa sugrađanima u dijaspori. Njihova će iskustva biti polazišna točka europskim umjetnicima koji će istražiti aktualne teme poput multikulturalizma i interkulturalizma, migracija, granica, identiteta, kao i osjećaj pripadnosti iz različitih perspektiva. Umjetnici će kreirati niz multidisciplinarnih i višejezičnih projekata i performansa na različitim lokacijama u Mostaru 2024. godine.

(Nositelj: ADA-Centar za arhitekturu, umjetnost i dijalog Mostar, partneri: Mala Cherga Theatre, UK; Alisa Teletovic Colorscapes Australija/BiH, duo Kocka Neba, Bohemian Collective (Fr/Bugarska), Abu Jafar, Bangladeš/UK, Paper Smokers Italija/London, Samouprava Sarajevo)

Most of Sevdah

Sevdah je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kulturnih izvoznih proizvoda kojim se ova zemlja u najboljem svjetlu predstavlja svjetskoj publici. Često ga nazivaju i fadom Balkana. Mostar je u prošlosti, kao i danas, prepun glazbenika koji se bave sevdahom, a grupa Mostar Sevdah Reunion poznata je širom Europe. Projektom Most of Sevdah želimo u Mostar dovesti vrhunske etno glazbenike iz cijele Europe koji će, boraveći na rezidenciji u Mostaru imati priliku upoznati se s ovom specifičnom glazbom, te, inspirirani njome, stvarati nove etno hibride koji će spojiti Mostar i Europu kroz glazbu. Godine 2024. održat će se veliki etno festival koji će okupiti brojne glazbenike koji njeguju svoju kulturu kroz glazbu. Također, kroz programe koji će trajati cijelu godinu naslova prijestolnice, promoviramo Mostar kao epicentar i pozornicu sevdaha izvođenog na autentičnim prostorima sevdaha (stara gradska jezgra) i na novim lokacijama, sa originalnim i novim narativima i aranžmanima.

Nositelj: Muzički centar Pavarotti Mostar, Porto Etno festival Rijeka)

Nevidljiva prošlost Mostara

Projekt se bavi obilježavanjem povijesti Mostara koja je na prvi pogled neuhvatljiva i velikoj većini građana najčešće nepoznata, a zauvijek je obilježila duh ovoga grada. Mapirat ćemo i istaknuti nevidljivu prošlost kroz vidljiva obilježja objekata i ljudi koji su utjecali na razvoj grada. U okviru projekta tretirat će se ostatci objekata, objekti koji su potpuno izbrisani iz katastarskih čestica, te ljudi i događaji koji su obilježili povijest grada, dok o njima nema vidljive naznake na lokacijama koje su obilježili. Neke od aktivnosti su ploče/panoi s nazivima i osnovnim informacijama o osobi/događaju/ objektu, brošure sa svim informacijama i anegdotama, dokumentarni film kojim će se promovirati određene osobe/objekti/događaji, mobilna aplikacija s mapom uvrštenih kategorija i javne rasprave.

(Nositelj: udruga „Glosar“, partneri: Muzej Hercegovine i Arhiv Hercegovine)

Aleksa Šantić - obilježavanje stogodišnjice smrti 2024. godineŠantić je poznati mostarski pjesnik (uvršten u sve obrazovne programe u cijeloj regiji), studirao je i putovao po Europi i u Mostar donosio europski duh i vrijednosti. Promovirao je i živio zajedništvo i suradnju. Mostar i Aleksa Šantić su sinonimi u literaturi ali i općenito u društvenim odnosima.

Godine 2024. obilježava se stogodišnjica njegove smrti. Tim povodom, u Mostaru će se okupiti ponajbolji regionalni i europski pjesnici koji će javnim čitanjima i poetsko-glazbenim performansima ponovno prenijeti Šantićevu viziju zajedništva.

(Nositelj: MC Pavarotti, Muzej Hercegovine, partneri: SPKD Prosvjeta, udruga Musers, kulturne, obrazovne, odgojne i socijalne ustanove i udruge osoba s posebnim potrebama)

ReConnect

Program ReConnect usmjeren je na okupljanje mostarskih umjetnika i kulturnih djelatnika s adresom u Mostaru i izvan njega. Kroz platformu ReConnect, od 2020. do 2023. godine povezivat će se Mostarci na fizičkoj i digitalnoj razini razmjenjujući iskustva, povezujući lokalne i europske kulturne institucije, NVO-e, a 2024. godine taj rad rezultirat će konkretnim umjetničkim produkcijama. Cilj je da ova platforma nastavi djelovati i nakon godine naslova, kako bi se kroz Mostar nastavio protok novih umjetničkih praksi utemeljenih na jakim europskim koprodukcijama.

(Nositelj: Grad Mostar, partneri: kulturne institucije i udruge, kulturne udruge građana u dijaspori)

2.1.3. SVJETLA HERCEGOVINE

"Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svjetlost. To znam iz iskustva. Svjetlost me je dočekala pri dolasku u Mostar, pratila za vrijeme mog boravka od jutra do večeri, a docnije, po odlasku, ostajala u meni kao glavna karakteristika moga sjećanja na Mostar. Uvijek mi se činilo da je to što sija nad ovim od prirode povlaštenim gradom, i što prožima sve u njemu, neka naročita svjetlost, izuzetna po jačini i kakvoći. Uvijek sam mislio da sa njom mora da ulaze u čovjeka ljubav za život, hrabrost i vedrina, smisao za mjeru i stvaralački rad...." (Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine)

Hercegovina, susret Orijenta i srednje Europe na Mediteranu, pokazala se gostoljubivom kućom za sve, za careve i redikule, fratre i mujezine, smokvaru i Marmorkuchen. Ono što Hercegovinu objedinjuje je prije svega rijeka Neretva, koja svojim tokom i njegovim pritokama predstavlja žilu kucavicu ove regije u doslovnom i metaforičkom smislu. Početkom XX. stoljeća, pa sve do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća, Hercegovina je uskotračnom prugom bila povezana s Dubrovnikom i Crnom Gorom ali i s Budimpeštom i Bečom. Pruga je prolazila kroz centar Mostara, duž današnjeg Bulevara i predstavljala je važan segment ekonomskog, društvenog i kulturnog razvoja, a za stanovnike Hercegovine, vlak Ćiro značio je bliskost i povezanost sa Europom i svijetom. Njena dionica Mostar-Čapljina-Ravno-Trebinje-Dubrovnik-Zelenika bila je posebno značajna za razvoj ovog područja i danas je posebno zanimljiva kulturno-turistička i biciklistička ruta. Preko Hutovog blata, ornitološkog rezervata, i prve špilje po bioraznolikosti u svijetu, Vjetrenice, do plodnog Popovog polja, korita bivše najveće svjetske ponornice Trebišnjice, ruta pruža obilje prirodnih i kulturno-povijesnih ljepota. U današnjoj, administrativno izdijeljenoj Hercegovini, jedino je još Andrićevo svjetlo ostalo zajedničko svima.

Mostar, nekadašnji stvarni, administrativni i kulturni centar Hercegovine, kao europska prijestolnica kulture će kroz nekoliko velikih projekata inicirati istraživanje sličnosti i razlika u dosad slabo poznatom bogatstvu kulturno-povijesne baštine, običajima i načinu života, te gastronomiji čitavoga prostora Hercegovine. U bogatstvu i običajima koji se nalaze u pravoslavnim i katoličkim crkvama i samostanima, džamijama, tekijama i medresama, bogatijim ili skromnijim kućama od Mostara, Konjica, Livna, Ljubuškog, Širokog Brijega, Čapljine, do Neuma i Trebinja i drugih gradova i sela Hercegovine, otkrivat će se brojne različitosti, ali i sličnosti nastale zbog povezanosti sa zajedničkim prostorom i zajedničkom tradicijom. One će se ne samo prezentirati, nego će se reinterpretirati kroz suvremenu umjetničku produkciju.

Svjetla

NAMA, Muzej HercegovineMuzej Hercegovine je središnja hercegovačka institucija muzejskog tipa. Zbog problema s prostorom koji mu onemogućuju da se uključi u suvremene muzejske prakse, usvojen je prijedlog obnove porušenog objekta graditeljskog nasljeđa u centru grada u svrhu smještanja i preoblikovanja Muzeja. Radi se o zgradi Vojne komande iz austro-ugarskog razdoblja, popularno nazvanoj NAMA u vrijeme kada je bila robna kuća sedamdesetih godina XX. stoljeća, a projektirao ju je ugledni austro-ugarski arhitekt Josip Vancaš 1900. godine. Godine 1992. zgrada je teško oštećena i djelomično je izgorjela. Svojim značajem i položajem u kontaktnoj zoni Staroga grada i u neposrednoj blizini kulturnih institucija, Narodnoga pozorišta, Muzičkog Centra Pavarotti, biblioteke i spomen kuća, obnovljena NAMA postaje još jedna točka kulturne sinapse stare gradske jezgre ali i cijele Hercegovine.

Sadržaji postojećih muzejskih zbirki reinterpretirat će se novom muzejskom koncepcijom osmišljenom tako da se razvija u tri linije. Sve tri linije oblikovane su tako da prikazuju karakter prostora Hercegovine, a pažljivim oblikovanjem koncepta, sadržaja i načina prezentacije moguće je stvoriti i povijesni narativ, odnosno provući pojedinu ideju kroz vrijeme, od njene prve pojave do danas.

Linija Kamen: prikazuje obilježja tla Hercegovine koja je čine pravim primjerom europskog krša, karakteristike reljefa (škrape, vrtače, sedra), prikazat će tradicionalni način gradnje suhozida, te prezentirati arhitektonska ostvarenja u rasponu od megalitskih građevina, rimskih vila, srednjovjekovnih utvrda, osmanlijske gradnje, do uporabe kamena na socijalističkim spomeničkim obilježjima (lokaliteti: Daorson, Mogorjelo, bazilika u Cimu, Počitelj, Stolac). U ovu liniju uklopit će se i postojeća arheološka zbirka sadašnjeg muzeja.

Linija Voda: bit će predstavljen reljef niske Hercegovine, sa Neretvom kao središtem, te njenim pritokama, karakteristike ponornica, specifičnih spilja i slapova. Voda će se tretirati kao pojam oko kojeg su nastala prva veća naselja u Hercegovini, razvile se određene životne navike - prve javne česme, šadrvani, fontane; postojeći dio etnografske zbirke bit će prikazan u ovoj liniji.

Linija Svjetlost: razvija temu pismenosti u Hercegovini, od grčkog alfabeta na novčiću ilirskog plemena Daorsi, preko rimske kapitale i bosančice, natpisa sa stećaka do prvih obrazovnih ustanova, tiskarstva i nakladništva. Postojeće zbirke fotografija Antuna Zimola i Ćirila Ćire Raića, koje prikazuju Mostar i Hercegovinu u razdoblju od 1900. do 2000. godine, reinterpretirati će se u ovoj liniji, te prikazati tehnološki razvoj fotografije. Zbirku „Zimolo“ čine i fotografije poznatih osoba s početka XX. stoljeća, a mnoštvo fotografija koje su slikane u ateljeu majstora fotografa predstavlja etnografske raritete. Zbirka „Ćiro“ djelo je najpoznatijeg suvremenog mostarskog fotografa, koji je u razdoblju od 1960. do 2000. godine radio u regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika. Njegova kolekcija fotografija spomeničke građe Hercegovine i Mostara najvrjednija je zbirka koja predstavlja razvoj zaštite spomenika na području Hercegovine. Također, sačuvani su i stakleni negativi zbirke „Zimolo“ pa ćemo uz pomoć novih tehnologija izraditi fotografije, te dobiti cjelokupnu zbirku i u digitalnoj verziji. Jedan dio fotografija je nestao ili uništen u ratu, te bismo projektom osigurali pristup i tim fotografijama.

U ovoj liniji bit će razvijena i tema povezivanja-mostarstva-bridgeinga, a Mostar će postati mjesto gdje se o njemu najviše zna i stvara, te uživa u temi povezivanja - kamena koji nad vodom gradi novo svjetlo za sve nas.

Namjera je da se muzejska postavka kompletira digitaliziranjem građe koja je dislocirana i nemoguće ju je prezentirati u Mostaru. Suvremeno osmišljen i obnovljen muzej omogućit će pristup sadržajima osobama s poteškoćama u kretanju te osobama s vidnim i slušnim oštećenjima.

U dosadašnjem centralnom muzejskom prostoru ostavljamo i proširujemo dio zbirke koja tematizira Mostar u razdoblju socijalizma. Već postojeću spomen-sobu Džemala Bijedića, najznačajnijeg Mostarca iz razdoblja socijalizma, koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju Hercegovine, proširit ćemo postavkom o drugim važnim događajima i osobama toga vremena. Osim spomen-sobe, bit će osuvremenjena i postojeća kino dvorana sa 50 mjesta.

(Nositelji: Grad Mostar i Muzej Hercegovine, partneri: Livno, Arhiv HNŽ, muzejske ustanove iz Livna, Trebinja i Konjica, strukovne udruge književnika, povjesničara umjetnosti i likovnih umjetnika u Mostaru)

Mostovi Hercegovine Kroz program Mostovi Hercegovine želja je povezati Mostar, Livno, Konjic i Trebinje u jednu jedinstvenu kulturnu rutu koja će povezati ove gradove koji imaju svoje kulturne specifičnosti. U svakom od navedenih gradova postoji most (Mostar XVI. stoljeće, Konjic XVII. stoljeće, Livno XVII. stoljeće i Trebinje XVI. stoljeće), koji će obrađivati jedan ili četiri vizualna umjetnika putem suvremene umjetničke intervencije u javnom prostoru. Time će se stvoriti jedna zajednička ali prostorno disperzirana umjetnička priča koja će tvoriti jednu cjelinu i stalno reinterpretirati temu razdvajanja i spajanja. Posjetitelji će putovanjem u svaki grad dobiti komad jedne zajedničke izložbe koja povezuje ove gradove. Ovim projektom premostit će se entitetske, županijske i etničke podijeljenosti.

(Nositelj: Mostar, partneri: Livno, Konjic, Trebinje)

CaFest Bosna i Hercegovina je, po istraživanjima, deseta po količini kave koja se konzumira po glavi stanovnika godišnje. Ispijanje kave izuzetan je kulturološki fenomen, a kod nas u Bosni i Hercegovini tradicionalni ritual. Uz kavu se dogovaraju poslovi, upoznaju novi ljudi, uz kavu se slavi i uz kavu se tuguje, pa su tako ljudi dali i nazive ispijanju kava u pojedinim prigodama – pije se dočekuša (kava dobrodošlice), razgovoruša (razgovor nakon jela) i sikteruša (kava pred odlazak). Ispijanje kave podrazumijeva sjedenje i razgovor, a izuzetno zadovoljstvo koje taj ritual pričinjava zovemo ćeifom.

Kroz program CaFesta pojedina mjesta u Hercegovini spojit ćemo s europskim središtima kave, te tako ispreplesti različite rituale ispijanja kave, razmijeniti načine pripreme kave u Europi, pronaći gdje se još proriče iz šalice kave, razmijeniti džezve i ostale posude za pripremu ovog napitka, prezentirati najtipičnije šalice za ispijanje kave u pojedinoj europskoj zemlji i na taj način podijeliti taj zajednički svjetski fenomen kave, koji pronalazimo u gotovo svim zemljama svijeta. Ovim projektom započet ćemo niz interkulturnih dijaloga, na najbolji mogući način, uz kavu.

Kava je ono što nas povezuje!

(Nositelj: Centar za kulturu, partneri: gradovi iz Europe)

Old is the new new (Staro je novo novo) U Mostaru je u osmanlijsko doba postojalo trideset različitih udruga zanatlija kao što su pekari, krojači, obućari, kožari, tkalci, zlatari (kujundžije), kovači, štavljači ili tabadžije, kazandžije, brijači, zidari. U Livnu je 1550. godine postojalo 27 vrsta obrta, a posebno mjesto među njima zauzima livanjski vez srebrnom žicom u drvetu. Njime su se ukrašavali rukohvati štapova, držaci noževa, škrinje, itd. Livno je također bilo poznato po zlatarima, kantardžijama, sedlarima, samardžijama, krojačima, tabadžijama, zvonarima. Od starih zanata, u Konjicu je danas najustrajnije drvorezbarstvo, koje je uvršteno i na UNESCO-v popis nematerijalne baštine, a brend „Rukotvorine“ (obiteljski obrt) objedinjuje suvremeni dizajn na najvišoj razini sa zanatskim tehnikama drvorezbarske i stolarske proizvodnje. Vrijednost proizvoda rađenog ručno, starim tehnikama, prepoznata je i na međunarodnoj razini, jer je obrt „Rukotvorine“ nagrađivan na svjetskom sajmu namještaja.

Kroz program povezivanja kulturnih industrija, novih tehnologija i starih zanata, želimo ovim pomalo zaboravljenim i napuštenim vrednotama dati novi sjaj. Putujuća radionica upcyclinga, odnosno umjetničkog i zanatskog preoblikovanja već korištenih predmeta dovela bi u Livno i Konjic mlade kreativce iz cijele Europe (produkt dizajnere, arhitekte, modne dizajner,...), da zajedno sa starim zanatlijama stvaraju dizajnerske predmete ukorijenjene u tradiciji livanjskog veza i konjičkog drvorezbarsva. Ove radionice poslužile bi i jačanju ponude turističkih suvenira.

(Nositelji: Livno, Konjic, udruga Zanart, Art Kuća Mostar)

Književni Mo-Lab „Književni Mo-Lab“ je cjelogodišnji klasterski program uvođenja književnosti u svakodnevni život Mostara i Hercegovine s idejom „književnost za sve i svakoga.“ Aktivnosti predviđaju održavanje književnog sveučilišta i rezidencija s popratnim događajima: predavanjima, javnim čitanjima, tematskim i multidisciplinarnim programima; književni sajam MoExpo, te uvezivanje sa drugim

spomen-kućama književnika i rezidencijama na području Hercegovine, kao što su Dučićev legat u Trebinju ili kuća Zuke Džumhura u Konjicu. Jedan dio događaja i sadržaja „Književnog Mo-Laba“ odnosi se na širu populaciju, dok je drugi dio ciljano usmjeren na uži i određeni dio populacije (na primjer, u pravcu dodatnog obrazovanja mladeži, cjeloživotnog obrazovanja starijih dobnih skupina, specijaliziranog obrazovanja osoba s invaliditetom, integracije manjina i marginaliziranih u književnu scenu, te posebnog studijskog obrazovanja).

(Nositelj: udruga Poligon, dr. Selma Raljević, partneri: kulturne, obrazovne i odgojne institucije i udruge, Narodna knjižnica, Dječja biblioteka, Muzej Hercegovine-odjel književnosti, kulturne institucije i udruge u Hercegovini, Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe BiH)

Sakralna umjetnost u Hercegovini Izložbom će se obraditi i prikazati arhitektura, skulptura, slikarstvo, te primijenjena umjetnost muslimana, katolika, pravoslavaca i pripadnika židovske zajednice koja se nalazi na prostoru Hercegovine. Arhitektura i monumentalna umjetnost (kamena plastika, zidno slikarstvo, crkveni namještaj) prikazat će se fotografijom ili digitaliziranim prikazima s uvođenjem multimedijalnih načina prezentacije, a štafelajno slikarstvo, knjige, predmeti umjetničkog obrta, bit će izloženi s originalnim primjercima. Postojanje, neometano djelovanje, stvaranje u najistaknutijem području - umjetnosti, različitih, često suprotstavljenih etničkih ili vjerskih skupina dokaz su postojanja europske ideje multietničnosti i multikonfesionalnosti na našim prostorima već jako dugo vremena. Također, u pojedinim razdobljima, neke od vjerskih zajednica na našem prostoru intenzivno su komunicirale s drugim europskim i mediteranskim prostorima, čijim su dijelom bile ili su željele biti. Tako na ovom području postoje umjetnine pristigle iz Italije, njemačkih zemalja i Mađarske, Rusije i Grčke, čitavog istočnog Mediterana... Predstavljanjem takvog materijala, pokazat će se kako je ovaj prostor oduvijek bio sastavni dio šireg europskog i mediteranskog prostora.

(Nositelji: Grad Mostar, Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine, Muzej Hercegovine, partneri: vjerske zajednice )

2.1.4. KVANTNI SKOK

Ovu programsku liniju temeljimo na viziji budućnosti i razvoju grada kroz nove umjetničke trendove i tehnologije. Kvantni skok podrazumijeva eksperimentalne, suvremene interpolacije / instalacije u javni prostor, digitalizaciju kulture, spajanje različitih umjetničkih izraza i trendova i dr.Kvantni skok je naša posljednja linija; cilj prethodno pređenih stuba, od Urbane sinapse preko Mostara u kuferu i Svjetla Hercegovine; to bi trebao biti skok koji će nas približiti suvremenoj europskoj kulturnoj produkciji.U okviru ove programske linije građanima ćemo, nizom umjetničkih projekata, približiti i afirmirati pojam „promjene“ kao osnove za izgradnju zdrave društvene zajednice. Grad bi u tom smislu postao vibrantna sredina, poželjna i dostupna za „istraživanje“ i duhovni rast. Također, u ovoj liniji, kroz suradnju s mostarskim sveučilištima i sektorom IT u Mostaru koji se ubrzano razvija, te uz sudjelovanje građana, osmišljavamo i realiziramo projekte koji vode u smjeru razvoja digitalnog, inkluzivnog, modernog grada.

Skokovi

„Obale budućnosti“ - inovacije i nove tehnologije u kulturi

Obale budućnosti jedinstven je događaj u Mostaru kroz koji će grad pokazati snagu svojih kreativnih timova, te inovativne načine na koje kultura i tehnologija mogu donijeti napredak. Događaj organizira grupacija Spark, čiji je osnivač NSoft, informatičko poduzeće s najbržim rastom na području jugoistočne Europe. Obale budućnosti omogućuju natjecanje start-up timova u rješavanju problema jednog grada i okupit će stručnjake mentore iz drugih europskih gradova, čime ćemo omogućiti razmjenu znanja. Događaj Obale budućnosti traje tjedan dana i sastoji se od tri dijela: međunarodne konferencije na temu inovacija i pametnih gradova; hackathona na temu Mostar - pametni grad; natjecanja najboljih inovatora na području informacijskih tehnologija. (Nositelj: Spark business park, partneri: Grad Mostar, Fakultet informacijskih tehnologija Mostar, Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike, hubovi i akceleratori, Bit Alliance, Mostar Software City, Ministarstvo gospodarstva HNŽ, udruge i poduzeća u različitim industrijama, udruge za očuvanje tradicija grada)

Festival svjetlaRiječ je o festivalskom konceptu fokusiranom na umjetničke svjetlosne instalacije u javnom prostoru, te osvjetljavanje pojedinih građevina i javnih prostora u Mostaru. Jedan od naših prioritetnih ciljeva je jačanje kulture u javnom prostoru i popunjavanje „bijelih mrlja“ u strukturi grada. U projekt će biti uključeni arhitekti i konceptualni umjetnici koji će propitivati javni prostor i gradske priče, te na temelju toga raditi umjetničke intervencije. Zamišljen je kao mjesečni program u sklopu kojeg će se na ulicama grada vršiti umjetničke intervencije, performansi i glazbeni sadržaji na temu svjetlosti. Festival će ujedno predstavljati i novu turističku atrakciju u našem gradu i doprinijet će umjetničkoj sceni grada kojoj nedostaje sličnih sadržaja iz domene novih medija i umjetnosti u javnom prostoru grada. (Nositelj: programa: vizualni umjetnik Dalibor Nikolić i galerija Rondo, partneri: Agencija lokalne demokracije - LDA Mostar, Street Arts Festival Mostar, Grad Mostar, LUCI Association, ILO – International Light Festival Organization)

Transhumanistic Odyssey on the River Neretva – izložba digitalnih kolaža Projekt tematski izvire iz transhumanističke ideje napretka u suvremenom digitaliziranom svijetu. Jedna od transhumanističkih struja utemeljena je na sedam načela i svaki će se kolaž referirati na neki od njih. U njima se istražuje odnos tehnologije i društvenih promjena, sučeljavajući transhumanizam i posttranzicijsko društvo. U javnom prostoru bit će kreirano sedam umjetničkih instalacija koje koriste suvremene tehnologije. Ovim projektom izgradit će se most prema budućnosti. (Nositelj projekta: akademska grafičarka Ana Bilić Prskalo, europski umjetnici)

Monument in visitKoncept programa predviđa privremeno, virtualno, ugošćavanje značajnih europskih skulptura na različitim javnim lokacijama u gradu, dok na njihovo upražnjeno mjesto odlazi virtualna skulptura Mostar 2024. Tako bi u dogledno vrijeme instalacija Mostar 2024 obišla dobar dio Europe (bivše europske prijestolnice kulture) i samim tim reklamirala naš grad stvarajući poveznicu sa sredinom u kojoj se nalazi. Aktivnosti programa su također i mapiranja putovanja skulptura, projekcije filma, predavanja, te radionice, ljetne škole i rezidencije sa domaćim i europskim umjetnicima.

(Nositelji: Grad Mostar, gradovi europske prijestolnice kulture i drugi europski gradovi, galerija Kraljice Katarine Kosača, umjetnici i organizacije umjetnika)

Suvremena likovnostProjekt je osmišljen kao iskorak u odnosu na postojeće izlagačke prakse, kako bi Mostar u navedenom razdoblju postao relevantna, respektabilna destinacija svjetski priznatih suvremenih umjetnika. Navedeni živući autori bi u predviđenom vremenu trajanja izložbe predstavili svoje opuse, te kroz prezentacije i panel diskusije educirali širi krug likovne publike u Mostaru.2021: Izložba skulptura Dušana Džamonje na javnom prostoru praćena predavanjima i radionicama2022: Retrospektivna multimedijalna izložba Toma Gotovca popraćena dokumentarnim filmovima i predavanjima2023: Aeneas Wilder, Site-specific skulptura, instalacija2024: Site-specific instalacije Nancy Rubins i Cai Guo Qiang u hangaru KuK na Heliodromu i Izložba suvremene umjetnosti FRA YU KULT Fra Yu kult predstavlja vrijednu zbirku jugoslavenske umjetnosti iz razdoblja od 70-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća koja pripada kolekciji slika Franjevačke galerije Široki Brijeg. U vrijeme kada su svi odbacivali pojedina djela kao provokativna (posebno 80-ih godina) i kada ih čak ni muzeji suvremene umjetnosti nisu prihvaćali, franjevci su otkupljivali i čuvali ova umjetnička djela koja danas predstavljaju jednu od najznačajnijih zbirki na prostoru bivše Jugoslavije.

(Nositelj: Galerija Kraljice Katarine Kosača, partneri:, Institut Tomislav Gotovac Zagreb, Udruga za zaštitu fortifikacija Werk Mostar, Galerija prijateljstva Mostar, Franjevačka galerija Široki Brijeg)

Europski teatarski most – međunarodni festival Ovaj festival bio bi koncipiran u skladu s osnovnom idejom projekta – dakle potragom za onim idejama i sadržajima koji grade duhovne i umjetničke mostove u Europi, premoštava društvene, političke, etničke procjepe, provalije između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti; također, uklapao bi se u programsku liniju Kvantnog skoka time što bi prikazivao publici one suvremene teatarske sadržaje kakvi dosad nisu bili prezentirani ni producirani u Mostaru.

Primjeri programa:- Plesna platforma Europe: najznačajnija imena suvremenog plesa (Sidi Larbi Cheroukai,

Akhram Khan, Joszef Nadj, Vilim Dočolomanski, itd.) u susretu s mladim regionalnim talentima. Suvremeni ples nikad nije bio prisutan u Mostaru, a u svijetu desetinama godina predstavlja jedan od najinteresantnijih i najvibrantnijih oblika scenskog stvaralaštva.

- Program Perforacije – Queer Festival Zagreb / New York; zahvaljujući izvrsnoj suradnju s gosp. Zvonimirom Dobrovićem, direktorom navedenih festivala, u Mostaru će se pojaviti dosad praktički nepoznata teatarska domena queer-a.

- Creda velikih majstora – nekoliko predstava najvećih svjetskih imena, a posebno izabrane one koje govore o našoj zajedničkoj domovini Europi i potrebi premoštavanja u njoj; autori kao što su Krystian Lupa, Krzysztof Warlikowski, Robert LePage, Robert Wilson, Luc Perceval, Christoph Marthaler, Eimuntas Nekrošius, Jan Fabris, itd.

(Nositelj: Studio za izvedbene umjetnosti, partneri: Hrvatsko narodno kazalište Mostar, Narodno pozorište Mostar, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača Mostar)2.2. Uključenje lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u osmišljavanje i provedbu kulturnog programa;

Od samog razmatranja ideje za kandidaturu Mostara za EPK, presudnu ulogu imali su lokalni umjetnici i dionici mostarske kulturne scene. Okupili smo lokalne umjetnike, predstavnike kulturnih, znanstveno-obrazovnih kao i turističkih vladinih i nevladinih organizacija u Forum Mostar 2024. Forum je osnovan u svibnju 2017. godine s ciljem osmišljavanja, usmjeravanja i koordinacije procesa prijave Mostara za EPK, a čini ga stotinjak pojedinaca različitih profila iz društvenog života grada. Od osnutka, Forum Mostar 2024 pokazao je kako je grad spreman za radikalne promjene u kulturi, jednoglasno podržavajući kandidaturu za EPK. Kao rezultat rada Foruma, osnovani su:

- Tim za izradu aplikacije i programski tim ;- Koordinacijski tim za usmjeravanje i korekciju procesa izrade aplikacije; - Festival nove mostarske energije (FENOMEN), kao okvir kroz koji ćemo kanalizirati

umjetničke ideje i realizirati najkvalitetnije projekte do 2024. godine.

U Forumu, odnosno timovima i tijelima, zajedno rade predstavnici grada, kulturnih institucija i NVO, redatelji, dramski glumci i lutkari, dramski pedagozi, likovni umjetnici i kustosi, arhitekti, pisci, glazbenici, projektni menadžeri, profesori, komunikolozi, medijski i turistički djelatnici, povjesničari i dr. Grad Mostar je nevladinu organizaciju Studio za izvedbene umjetnosti imenovao izvršnim tijelom pripreme kandidature.Već po osnutku, FENOMEN je dao prve rezultate. Lokalni kulturni djelatnici iz Foruma 2024, okupljeni u FENOMENU, organizirali su javni doček Nove godine prvi put nakon 8 godina (nazočilo mu je preko 8.000 građana). Organizirali smo i veliki koncert klasične i popularne glazbe pod Starim mostom sa preko 40 umjetnika i više od 5.000 građana, te umjetničke radionice o starim zanatima na kojima je sudjelovalo 20 djece i 4 umjetnika. Ovim programom smo 23.7. obilježili 14. obljetnicu obnove Starog mosta i europsku godinu kulturne baštine pod geslom „Gdje prošlost susreće budućnost“. Ova energija i zadovoljstvo postignutim uspjehom, kao i neskrivena podrška građana, pokretački su motor priče o EPK.

Vodeći se namjerom da uključimo što veći broj umjetnika u kreiranje sadržaja aplikacije, raspisali smo javni poziv za predlaganje projekata i umjetničkih sadržaja koji će biti realizirani kroz prijavu Mostara za EPK. Također, aktivnosti vezane za prijavu Mostara za EPK 2024. godine promovirane su u izravnoj komunikaciji sa građanima koju smo redovito imali kroz „Forume na šetalištu,“ putem radijskih i TV emisija, putem društvenih mreža i drugih kanala komunikacije. Rezultat toga je 65 kvalitetnih projekata koji su pristigli od lokalnih institucija kulture, desetina nevladinih organizacija, slobodnih umjetnika iz grada i dijaspore. Neki od prijavljenih projekata sastavni su dio ove prijave.

Osim predlagatelja, u realizaciju programa bit će uključeni i njihovi partneri, nevladine organizacije, slobodni umjetnici kao i zvanična tijela FORUM-a, a većina programa bazirana je na participativnom pristupu.

2.3 Generalni pregled strukture kulturnog programa, uključujući opseg i raznolikost predloženih aktivnosti/događanja koja će obilježiti godinu;

Svi programi proizašli su iz javnog poziva građanima na koji je pristiglo 65 prijava. Navedeni su samo neki primjeri onog što ćemo realizirati u godini naslova. Misao vodilja u izboru programa je bila potreba da kulturni programi postanu vezivno tkivo među građanima i upravo zbog toga nastojali smo da programi budu raznoliki za raznolike publike. Većina programa je participatorna, što znači da želimo aktivno uključiti građane i posjetitelje u kreaciju. Time želimo stvoriti grad u kojem će se

svatko osjećati kao kod kuće, u kojem će svačiji glas biti jednako važan i time na razrušenim temeljima podići novi Mostar, grad po mjeri svakog čovjeka.

Kulturnim programima zaliječit ćemo prekinute veze grada, grada i regije, grada i Europe i njima utrti put budućnosti koja počiva na zajedništvu.

Govoreći u brojkama...

U godini prijestolnice bit će organizirano preko stotinu velikih programa i događaja i više stotina manjih, specijalnih i popratnih programa i aktivnosti za sve dobne i društvene skupine.

Od glavnih programa i događaja za EPK 2024. godine izdvajamo:

INFOGRAFIKA

- Most na dar, ceremonija otvaranja i hologramski most, ceremonija zatvaranja- 5 međunarodnih koprodukcija- 3 ljetne škole (škola kulturnog menadžmenta, škola arhitekture i škola starih zanata)- 4 nova festivala: umjetnosti i zanata, kave, novog europskog teatra i svjetla- 1 nova manifestacija “Obale budućnosti” – inovacije i nove tehnologije- 2 nova programa umjetničkih rezidencija: umjetnički i književni- 5 konferencija (Pametni gradovi, Nove kustoske prakse, UNESCO, Zaštićeno nasljeđe, Bridgeing-

društvene sinapse)- 3 projekta nove kulturne infrastrukture (Nama/Muzej Hercegovine, kulturno-sportski centar Štreka,

Kuća Mediterana Predrag Matvejević)- 2 urbane igre (Share Mostar, Kvartovska liga)- preko 70 različitih edukativnih, umjetničkih i tematskih projekata, uključujući i projekte s

iseljeništvom.U Mostaru će se obilježiti i važni dani u europskom kalendaru, prvenstveno 9. svibnja - Dan Europe, ali i 21. lipnja, Dan glazbe, te drugi. Povodom 20. obljetnice obnove Starog mosta, grad će organizirati poseban događaj (partneri: Simfonijski orkestar Mostar, Zagrebačka, Beogradska i Sarajevska filharmonija, TZ HNŽ-K, turističke udruge, Univerzitet Džemal Bijedić Mostar i Sveučilište Mostar i međunarodni partneri).Središnja svečanost planirana je 23.7.2024. godine na platou ispod Starog mosta, kao svojevrsna oda mostu, gradu, ljudima koji tu žive i našim europskim prijateljima s kojima smo zajedno obnavljali most. Uspješnost rekonstrukcije Starog mosta nedvojbeno nosi simboliku povezivanja i pomirenja naroda. Ove obljetnice prilika su za studiozan pogled unatrag, pa ćemo organizirati znanstveni skup „Bridgeing-društvena sinapsa“ na temu međuljudskih odnosa.

2.4 Sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.

Kroz cijeli projekt ističemo bogatstvo i raznolikost baštine te ambiciju da je istražimo, reinterpretiramo i damo joj novu vrijednost. Pokrenut ćemo niz inovativnih i eksperimentalnih programa koji se oslanjaju na lokalne tradicije i baštinu. Tako će se, na primjer, tradicionalna glazba sevdah reinterpretirati u fuziji s novim glazbenim formama. Hercegovački i međunarodni umjetnici će istražiti zajedničko nasljeđe te kroz suvremena umjetnička djela propitati njihovu simboliku. Forme koje će umjetnici koristiti su različite instalacije, svjetlosne, zvučne, multimedijalne, site-specific, performansi, suvremeni teatar, istraživački projekti, igre i druge. Posebna će se pozornost posvetiti aktivnostima kojima je cilj promicanje starih i umjetničkih zanata i njihova revalorizacija. Oživjet

ćemo gradske vrtove i susjedstva kao društvene vrijednosti i tradicije koje su izbrisane ratom i podjelama.

Kada govorimo o najsuvremenijim umjetničkim formama koje se oslanjaju na nove tehnologije, ističemo festival svjetla, na kojem će umjetnici iz regije i Europe poznata i važna gradska mjesta reinterpretirati kroz svjetlosne i multimedijalne instalacije i projekte. A najjednostavniju, dječju formu, igru, podići ćemo na novu razinu kreiranjem niza urbanih igara koje se igraju međusobnom interakcijom u prostoru, ali i na digitalnoj platformi.

EUROPSKA DIMENZIJA

3.1 Promidžbu kulturne raznolikosti Europe, međukulturnog dijaloga i većeg međusobnog razumijevanja europskih građana

Kulturna raznolikost višestoljetna je odlika grada Mostara od samog njegovog nastanka – u značenju načina života, svakodnevnog ophođenja, životnih rituala i mikrosocijalnih struktura.

Etnička, vjerska i kulturna raznolikost zajedničkog života Hrvata (većinom katolika), Bošnjaka (većinom muslimana) i Srba (većinom pravoslavaca), manjinskog stanovništva različitih vjera (Židova, Albanaca, Čeha, Austrijanaca, Poljaka, Slovaka, Mađara, Turaka, Roma i drugih), i građana drugih europskih zemalja, koji stoljećima ostavljaju trag u kulturi Mostara, čini ga istinskim primjerom raznolikosti za Europu. Posljednjih desetljeća su prisutnost međunarodnih organizacija i institucija poput United World College, Francuskog kulturnog centra, Turskog kulturnog centra, Američkog kutka, te stranih učenika i studenata na četiri mostarska sveučilišta, dodatno obogatili mostarski kozmopolitski mozaik. U svim ćemo programima isticati kulturnu raznolikost kao europsku dimenziju grada, posebno animirajući manjinske i strane stanovnike grada da sa sugrađanima podijele svoju kulturu. Iseljeni Mostarci danas su stanovnici mnogih europskih zemalja koji se svojim primjerom interkulturalnog življenja uspješno integriraju u nova društva. Želimo čuti, i s Europom podijeliti njihova iskustva iseljeništva i integracije u nove kulture. Ovaj mozaik interkulturalnosti služi nam kao polazište za ponovno samoupoznavanje, reinterpretaciju i propitivanje identiteta kroz uvođenje novih i oživljavanje zaboravljenih dimenzija pripadnosti gradu kao jedinstvenom kulturnom prostoru.Shvaćajući Europu kao beskrajan niz različitosti povezanih zajedničkim vrijednostima, odlučili smo većinu programa našeg projekta Sve se može premostiti temeljiti na koprodukcijama. Kako među programskim linijama postoji povezanost, u svakoj od njih u određenoj mjeri potenciramo razmjenu umjetnika, ideja i dijaloga među narodima, te tražimo konsenzus o zajedničkoj niti/vrijednosti koja nas sve povezuje, a kroz niz programa promičemo teme o različitosti. Svi programi dvosmjerna su komunikacija između Mostara i Europe, na način da u projektima poput Most of Sevdah, Old is the new new ili Spomenici, dijelimo s Europom našu povijest i tradiciju i dajemo je na reinterpretaciju, dok u programima poput CaFesta i Gastro-prijestolnice, istražujemo "ono zajedničko" u Europi. Nizom koprodukcijskih programa dovest ćemo Europu u Mostar i tako sagraditi nove mostove međusobnog razumijevanja i dijaloga. Međukulturalni dijalog i razumijevanje bit će unaprijeđeni kroz zajedničke projekte i koprodukcije među mostarskim institucijama kulture, sa partnerima iz drugih gradova i partnerima iz europskih zemalja. Suradnja s regionalnim partnerima temeljena je na potrebi za regionalnim pomirenjem i dijalogom, kroz otvaranje tema o zajedničkim, europskim i univerzalnim vrijednostima kao sponom među narodima. Ove ćemo teme također otvarati i kroz suradnju sa Forumom gradova u tranziciji (Forum of Cities in Transition), kojeg je grad Mostar član, uz druge podijeljene gradove: Belfast,

Derry/Londonderry, Nikozija, Haifa, Mitrovica, Berlin, Kirkuk i dr, vodeći se motom Foruma da su podijeljena društva u najboljoj poziciji pomoći drugim podijeljenim društvima. Grad Mostar će u narednim godinama također razmatrati i prijave za članstvo u Interkulturalnim gradovima (Vijeće Europe) i za Europsku prijestolnicu mladih. Također, već postojeći kulturni sadržaji koji promoviraju kulturnu raznolikost Europe (međunarodni festival glazbe, teatra, likovnosti i književnosti „Mostarsko proljeće-Dani Matice hrvatske Mostar,“ regionalni festival komedije „Mostarska liska“, regionalni festival Interacademia, regionalni Mostar Summer Fest, međunarodni festival teatra, glazbe, književnosti i likovnosti Mostarsko ljeto, regionalne Šantićeve večeri poezije i Šantićev festival djece pjesnika, regionalni Mostar film festival, međunarodni festival murala Street Arts Festival Mostar, međunarodni Mostar Blues&Rock Festival i dr.) će u godinama koje slijede dodatno unaprijediti programe s ciljem promidžbe kulturne raznolikosti Europe i međukulturalnog dijaloga. Samo u 2017. godini, Mostar je kroz navedene festivale bio domaćin za preko 500 umjetnika iz 11 zemalja svijeta.Suradnja među mostarskim institucijama već postoji; tako je prva koprodukcija Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta Mostar ugledala svjetlo dana 2015. godine, što predstavlja prijelaznu točku od postkonfliktnih ka tranzicijskim narativima na mostarskoj kulturnoj sceni. Pojmom „Ajmo na fuka“ kao žargonskim izrazom za poziv na neformalno druženje, nazvana je predstava u kojoj su tematizirani sukobi vojske Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane u vrijeme rata 1992-95. godine. Ona govori o sudbini dvojice vojnika sa zaraćenih strana grada, ispreplićući prošlost i sadašnjost te vrlo sugestivno progovarajući o besmislu rata i razloga zbog kojih je vođen. Inspirirana ovom suradnjom, skupina mladih mostarskih informatičkih stručnjaka razvila je aplikaciju i društvenu mrežu „Ajmo na fuka“. Tamo gdje se jedan naraštaj bori sa svojim demonima prošlosti, druga vidi priliku da kroz kulturu premosti naše slabosti i odgovorno gradi budućnost. U većini će teatarskih programa mostarske teatarske institucije zajednički biti nositelji projekata i kroz projekte europske kulturne suradnje učiti, njegovati i promicati međukulturni dijalog.

3.2 Opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se naglašavaju zajednički aspekti europskih kultura, baštine i povijesti, kao i europske integracije i aktualnih europskih tema;

Može se reći da postoje tri jaka kulturološko – povijesna kruga kojima Mostar pripada svojom poviješću, baštinom i svojim kulturnim identitetom. Jedan, najstariji identitet Mostara, svakako je orijentalni. Najstariji dio grada je dio s mostom, gdje dominira orijentalno kulturno i urbanističko nasljeđe grada. Ali i navike, običaji, dakle – kultura kao način života u mnogim elementima su zadržali drevne orijentalne elemente: svakodnevno kuhamo brojna jela po starim orijentalnim receptima, igramo tavlu i koristimo turcizme u govoru. Druga komponenta naše kulture je srednjoeuropska. Veliki dio grada moderniziran je s Austro-Ugarskom, a socijalistička Jugoslavija je tu infrastrukturu samo nadopunila i osuvremenjavala u skladu s tehnološkim napretkom. Ustanove kulture kao što su javne knjižnice, kazališta, glazbene škole, simfonijski orkestar i baletne sale su struktura europskog kulturnog ustrojstva koje nam je ostavila upravo Austro-Ugarska, i održavamo ih i danas, kao i druge elemente srednjoeuropskog načina življenja, od gastronomije do posuđenica u svakodnevnom govoru. Treći krug kulturnog identiteta Mostara donijela nam je priroda, geografija i ljudska lokalna karakterologija: Mostar je oduvijek i mediteranski grad, rijeka Neretva ga prirodnim tokovima vode i vjetrova usmjerava prema Jadranskom moru, a klima nameće ljudima navike i temperamente koji nas sigurno u velikoj mjeri čine Mediterancima. Glasno pričamo, rado provodimo puno vremena na otvorenim i drugim mjestima za susrete i druženja. Nismo najtočniji na svijetu, ali smo temperamentni, dinamični, često znatiželjni, duhoviti; imamo svoje „oriđinale“, svoje „legende“, ulične heroje i junake urbanih legendi i anegdota.

Sva ova tri mostarska identiteta mogu postati osnove za priče o nadnacionalnim vezama i sličnostima sa ljudima, organizacijama i grupama stvaralaca s kojima dijelimo velike teme kulturnog nasljeđa i zajedničkog senzibiliteta. Već postoje prijateljstva i partnerstva s europskim partnerima sva tri kulturološka kruga mostarskog identiteta: uz Italiju koja je najviše pomogla obnovu ratom razrušenog mostarskog Starog grada, Turska je veoma angažirana u obnovi i životu stare gradske jezgre, a njihov kulturni centar promovira tradicije turske nematerijalne baštine. Španjolska je također dala i veliki doprinos obnovi kroz projekt obnove zgrade Gimnazije i središnjeg gradskog trga koji nosi ime Španjolski trg/Espana. Mostar ima jako razvijenu suradnju s Italijom kroz višegodišnje zajedničke projekte na polju kulture, turizma i socijalne zaštite, a naročito je dragocjena suradnja koju imamo s regijom Toscana i gradom Firenzom na području muzejske djelatnosti i turizma, a koja je omogućila otvaranje dva nova muzeja u staroj gradskoj jezgri, te povelje prijateljstva s Pescarom i Montegrotom. Hrvatska i Austrija, te ostale europske zemlje, također angažirane u obnovi stare gradske jezgre, rado su bile partneri u pojedinačnim kulturnim projektima, a sigurno bi se mogle zainteresirati za ideje i projekte koje se bave upravo zajedničkim europskim vrijednostima i baštinom. Partneri i prijatelji iz euromediteranskih zemalja pak – Španjolci, Talijani i Francuzi – godinama su bili izuzetno aktivni u neovisnom sektoru kulture u Mostaru; pokrenuli su ulični Mostarski interkulturalni festival, iz koga se razvio veliki broj projekata i inicijativa mladeži, i danas aktivnih u gradu. Ova bi se platforma, koja pokriva široki spektar kulturnih, umjetničkih i društvenih aktivnosti, mogla reaktivirati za potrebe EPK. U okviru projekta Kuća Mediterana Predrag Matvejević, euromediteranski aspekt mostarskog kulturnog identiteta će biti posebno naglašen, a u projekat će biti uključeni svi gradovi u kojima je Matvejević živio i stvarao.

Smatramo da Mostar, upravo ovakav kakav jest, sa svim svojim traumama i složenom poviješću, može odgovoriti na mnoge dileme današnje Europe. Na prvom mjestu to je propitivanje europske multikulture, a zapravo – prikladniji naziv koji bismo mogli ponuditi bio bi – interkultura. Multikultura je misao o grupama ljudi s različitim kulturnim vrijednostima koji se toleriraju, tj. u potpunosti poštuju prava, slobode i vrijednosti drugih skupina, ali ostaju živjeti i stvarati unutar svog, jasno definiranog kulturnog identiteta. Europeizam Mostara je pak interkulturnog tipa; to nije tolerancija, nego susjedstvo. Ljudi su u ovom gradu stoljećima nesmetano živjeli, moglo bi se reći, na dvije razine kulturnog identiteta: jedan je bio pripadnost vjerskoj, od polovine XIX. stoljeća definiranoj i kao nacionalnoj grupaciji. No, druga, jednako važna, a u praktičnom, svakodnevnom i ekonomskom životu možda i važnija, bila je interkulturna razina zajedništva, gdje su vrijednosti zajedničke gradu i osjećaj pripadanja jednoj urbanoj i kulturološkoj cjelini bile nadređene razlikama. U interkulturi – susjedstvu – poštivanje specifičnih vjerskih običaja i posebnosti sugrađana bilo je jednostavno civilizacijska i kulturološka vrijednost. Na taj način, stoljećima je postojalo socijalno, političko, solidarno i kulturno plodno tijelo grada kao cjeline. Upravo tako - tradicija kulture mostarskog susjedstva – interkulturalnosti, model je koji naše kulturne prakse mogu ponuditi kao putokaz Europi u njenim današnjim previranjima i dilemama.

Još jedna velika suvremena europska tema u kojoj Mostar može tematizirati ogromna iskustva grada i građana jeste tema emigracije, ratnog izbjeglištva, te integracije prognanika i emigranata u europska društva. U ratu je ogroman broj prognanika iz Mostara naselio sve europske zemlje; nakon rata, do danas, nastavlja se val ekonomske emigracije. Jedan paralelni Mostar obitava na raznim europskim usporednicima, jer preko 20.000 Mostaraca više ne živi u gradu. Tek u interakciji sa ovom pomalo zaboravljenom populacijom, Mostar dobiva pravu sliku sebe. Veliki broj izbjeglih Mostaraca i Mostarki morali su početi život ispočetka i uspjeli su izgraditi zavidne karijere u mnogim umjetničkim, tehnološkim, menadžerskim zanimanjima. Dio naše kulture su priče tih ljudi koji su bili u stanju preživjeti svoju tugu, svoju traumu, svoj gubitak i svoj trenutak beznađa, krenuti dalje i izgraditi uspješne živote u kojima, sad već s novim naraštajima rođenima u drugim zemljama, grade

europska društva kao uzorni građani, ali i obogaćuju ta društva onim svojim vrijednostima i kvalitetama koje su u srcu ponijeli iz Mostara. Ove priče ispričane gradu pomoći će zacjeljivanju ratnih rana, a ispričane Europi, biti primjer kako doseljenici iz drugih zemalja, kad im se omogući da kao i drugi građani te zemlje uče, rade, stvaraju i pridonose, čine zemlju u koju su došli samo bogatijom za nova iskustva, nove dimenzije i nove svjetove.Cjelokupni koncept programa naše kandidature tematizira važna pitanja europske današnjice, reurbanizaciju, migracije, interkulturalnost i inovacije, s ciljem približavanja aktualnoj Europi i jačanja naših kapaciteta kako bismo se nosili s problemima s kojima se ona danas suočava.

3.3 Sudjelovanje europskih umjetnika, suradnju s dionicima ili gradovima u raznim zemljama, uključujući prema potrebi gradove nositelje naslova i transnacionalna partnerstva

Naši su programi većinom koncipirani na kolaborativnom pristupu u suradnji s umjetnicima i kulturnim djelatnicima zemalja regije i Europe. Među njima se nalazi određeni broj dionika s kojima smo već imali prigodu ostvariti suradnju, a na ovaj način ćemo je dalje učvrstiti. S druge strane, uvodimo cijeli niz novih europskih aktera, čija nam iskustva i stručnost trebaju pomoći u promicanju kulturne raznolikosti, europskih vrijednosti i stjecanju novih praksi. U regiji ćemo se posebno osloniti na dva grada, Rijeku, nositelja naslova 2020. i Novi Sad, nositelja naslova 2021. godine, učeći iz njihovih iskustava u pripremi kandidature i pripremama za godinu EPK. Mostar ima dugu tradiciju uvezivanja s gradovima Europe, sklapajući prijateljstva među narodima i promičući zajedničke vrijednosti kroz niz projekata u oblasti gospodarstva, naobrazbe, kulture i sporta. Prijateljstvo Mostara sa gradovima Vejle iz Danske i Heidelberg iz Njemačke učvršćeno je kroz programe usavršavanja administracije te promicanjem ekonomije i turizma naših gradova. Naročito je prisna suradnja Mostara s talijanskim gradovima. Italija je zemlja koja je najviše pomogla poslijeratnu obnovu Mostara, a kroz projekte jačanja suradnje jadranskih gradova, razvoja zračnog prometa, suradnje u području socijalne zaštite, turizma i kulture, Mostar je razvio prijateljstva s Pescarom i Montegrotom, te regijom Toscana i gradom Firenzom. Dugogodišnje prijateljstvo i mnogi uspješno realizirani projekti iz područja kulture i sporta vežu nas i sa gradovima Kaposvar – Mađarska, Kragujevac – Srbija, Vukovar, Split – Hrvatska, Kayseri – Turska, Orkdal – Norveška, a sporazum o bratimljenju postigli smo sa Millau – Francuska, Montegrotto Terme i Arsoli – Italija, Izmir i Antalya – Turska. Naslov europske prijestolnice kulture je dodatni povod da dubinski ojačamo naše veze s navedenim gradovima kroz sudjelovanje gostujućih umjetnika, te kroz kulturnu razmjenu. Kao grad pod zaštitom UNESCO-a čija je stara gradska jezgra 2005. godine upisana na Popis svjetske kulturne baštine, pripadamo gradovima univerzalnih vrijednosti čovječanstva. Zato ćemo kao europska prijestolnica kulture organizirati konferenciju gradova svjetske baštine (OWHC) kako bismo razgovarali o problemima i odgovornostima s kojima se gradovi pod zaštitom UNESCO-a susreću u realizaciji svoje misije.Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske, član je Saveza europskih festivala (EFA – European Festival Association), a postoji mogućnost da se dvije svjetske teatarske organizacije, koje su napola zvanično formirane u bosanskohercegovačkim okvirima ali zbog raznih okolnosti zapravo nikada nisu funkcionalno zaživjele, izmjeste u Mostar. International Theatre Institute okuplja ogroman broj teatarskih profesionalaca iz cijelog svijeta. Kad bi u Mostaru bio formiran bosanskohercegovački ogranak, bilo bi prilično lako organizirati stalna gostovanja svjetskih teatarskih trupa, koje se nalaze na turneji negdje u blizini, u uvjetima smanjenih troškova.

Druga važna svjetska organizacija, koja i jeste na neki način svojedobno utemeljena kao bosanskohercegovačko središte u Mostaru jeste ASSITEJ (svjetska asocijacija kazališta za djecu i

mladež). Kada bi se članstvo u ovoj asocijaciji reaktiviralo, u suradnji Studija za izvedbene umjetnosti, Pozorišta lutaka i Kazališta lutaka, ne bi samo navedene ustanove imale ogromne koristi od umrežavanja u tu svjetsku asocijaciju, nego bi i djeca Mostara, kroz njihove festivale i susrete, sasvim sigurno imala prigodu dobiti gostovanja vrhunskih svjetskih predstava namijenjenih djeci i mladeži.

Grad Plovdiv, europska prijestolnica kulture 2019. godine, uputio je pisanu podršku kandidaturi grada Mostara kao i otvoreni poziv mostarskim kulturnim institucijama i umjetnicima da uspostave kontakt sa plovdivskim kolegama. Također, dobili smo potporu i poziv za suradnju od sljedećih gradova: Linz-Austrija (EPK 2009.), Pescara-Italija, Izmir-Turska, Dubrovnik-Hrvatska, Pečuh- Mađarska (EPK 2010.), Tallin-Estonija (EPK 2011.), Riga-Latvija (EPK 2014.), Vukovar-Hrvatska, Kotor-Crna Gora, Vejle-Danska.

3.4 Pojasnite opću strategiju za privlačenje interesa šire europske i međunarodne javnosti.S jedne strane, opća strategija oslanja se na vidljivost i međusektorsku suradnju, a s druge, na vrstu programa kojima ćemo privući međunarodnu kulturnu i umjetničku javnost za višestruko zanimljive projekte.

Mostar je često domaćin međunarodnih skupova, sajmova, manifestacija i festivala, a i turistički razvijen centar, te mislimo djelovati u sinergiji ovih platformi kako bismo privukli zanimanje šire međunarodne javnosti za program EPK 2024. Također, u zemljama širom svijeta u kojima danas živi mostarsko iseljeništvo, promovirat ćemo Mostar, prijestolnicu kulture, vibrantnu turističku i kulturnu destinaciju Europe, kako našim iseljenicima, tako i njihovim današnjim sugrađanima. Osim u europskim zemljama, naša je dijaspora najbrojnija u SAD, Kanadi i Australiji, a Irska i Njemačka su odredišta novog vala iseljavanja. Svima njima Mostar predstavlja potencijalno zanimljivo odredište na europskim putovanjima, a vodiči poput Trip Advisora, Trivaga, Lonely Planet i ostali, uvrštavaju ga posljednjih godina među top 10 turističkih destinacija.

Prvenstveno surađujući sa sektorom turizma kao najvidljivijom platformom u međunarodnoj javnosti, promovirat ćemo Mostar i Hercegovinu i kao destinaciju kulturnog turizma. Turističke organizacije Hercegovine česti su sudionici na međunarodnim sajmovima i konferencijama, a i same pokreću prekogranične projekte međusektorske suradnje. Njihov je strateški interes također poboljšanje i raznolikost ponude turistima, kako bi oni svoj inače kratkotrajan boravak produžili. Uvođenjem sadržaja kulturnog turizma, sezona bi se mogla produžiti, i u konačnici pružiti poticaj daljnjem razvoju turističkih i popratnih kapaciteta.

Stari most u Mostaru na UNESCO-vom je popisu svjetske baštine i predstavlja prepoznatljivu referentnu točku za cijelu BiH. Tradicionalni skokovi sa Starog mosta, također predloženi za UNESCO-v popis nematerijalne baštine, i natjecanje Red Bull Cliff Diving globalno su prepoznatljivi događaji. Osim toga, vjerski turizam specifičan za šire područje Hercegovine, sa milijunskim posjetima svetištima u Međugorju, jednom od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, zatim Blagaju, sa tekijom starom gotovo šest stoljeća, pravoslavnom manastiru u Žitomislićima nadomak Mostara i drugi, predstavlja potencijalnu platformu za promidžbu i privlačenje šire javnosti, posebno u domeni programa koji tematiziraju kulturnu baštinu u Hercegovini. Većina je mostarskih festivala regionalnog i međunarodnog karaktera, te ćemo iskoristiti priliku da i kroz njih zainteresiramo širu javnost za Mostar, europsku prijestolnicu kulture. Street Arts Festival, Mostar Blues&Rock Fest, Mostar Summer fest, Mostarsko ljeto, Dani Matice hrvatske - mostarsko proljeće, festival teatarske komedije Liska i drugi, svoje programe temelje na suradnji s regionalnim i europskim umjetnicima, stoga ćemo se u strategiji privlačenja šire javnosti osloniti i na mostarske festivale. Već ove godine, zahvaljujući muralima izrađenim tijekom Street Arts Festivala, Mostar

posjećuje veliki broj mladih turista iz cijeloga svijeta. Naime, mostarski murali ugrađeni su u neke od popularnih video igara, zbog čega se među gejmerskom populacijom javio interes za posjetom Mostaru.

Mostar nije grad samo festivala iz područja kulture, već i mjesto susreta gospodarstvenika. Mostarski sajam gospodarstva već je etablirana platforma za unaprjeđenje gospodarstva, ulaganja i inovacija. Godišnji susret europskih gospodarstvenika na Mostarskom sajmu bit će iskorišten za promidžbu Mostara kao europske prijestolnice kulture ali i za unaprjeđenje međusektorske suradnje i komunikacije između gospodarstva, kulture i kreativnih industrija kao generatora razvoja. Uvažavajući činjenicu da su ekonomska dobrobit i kultura međuovisni, mi ćemo kroz Međunarodni sajam gospodarstva, na kojem se svake godine predstavi više stotina izlagača iz cijeloga svijeta, jačati veze kako između ova dva sektora, tako i između nas kao domaćina i zemalja partnera i sudionica na sajmu. Svake godine sajam ima zemlju partnera koja osim svojih gospodarskih potencijala želi pokazati i svoje kulturno bogatstvo. Osim zemalja Europske unije, Hrvatske, Slovačke i drugih, Turska, Srbija i Tajvan još su neke koje su proteklih godina bile partneri mostarskog Sajma. Također, u okviru Sajma gospodarstva odvija se i Sajam turizma te Sajam knjige i grafičke industrije. Koristeći ovaj događaj kao platformu, upoznat ćemo širu europsku javnost sa našim programima i kulturnim sadržajima. U rad na privlačenju šire javnosti uključit ćemo i aktere koji već godinama čine dio mostarskog habitusa, a izvorno pripadaju drugim kulturama. U tome će svoju ulogu imati strani državljani koji su se naselili u Mostaru, kao i organizacije koje promiču kulturu zemalja iz kojih dolaze i interkulturalnu suradnju i dijalog. U prvom redu, tu su strani studenti, volonteri i kulturni radnici, te kulturni centri stranih zemalja, Francuski kulturni centar, Američki kutak i Institut Yunus Emre. Tu su i lokalne nevladine udruge s jakom komponentom interkulturalne suradnje, Nansen Dialogue Centre, LDA, Mostar Rock School i OKC Abrašević, te međunarodna obrazovna institucija United World College in Mostar, koju polaze učenici iz više od 80 zemalja svijeta. S druge strane, vrste programa i jaki potencijali koji postoje u gradu naš su drugi oslonac opće strategije privlačenja šire međunarodne javnosti, posebno za stvaranje kulturnih partnerstava. Kao što se pokazalo mnogo puta, u do sada ostvarenim programima sa mnogim imenima regionalne, europske i svjetske kulturne scene (filmskim i kazališnim redateljima, slikarima, književnicima, izvođačima, arhitektima i drugim), Mostar je idealna pozornica, a njegovi potencijali neiscrpna inspiracija. Imamo ponuditi nešto autentično, originalno i spoznajno novo, nešto što će stvarno biti izazov ambicioznim i uzbudljivim svjetskim umjetnicima. Mostar sa svojom okolinom nudi izvrsne uvjete za snimanje filmova i fotografiranje, s velikim brojem sunčanih dana i impresivnom gradskom i prirodnom scenografijom. Mnogi su prostori i dalje devastirani ili neiskorišteni i maštovitim umjetnicima i arhitektima predstavljaju kreativni izazov. Povoljna klima, obilje sunca, vjetra i vode idealni su laboratorijski uvjeti za razvoj ideja zelenih gradova, obnovljivih energija i urbane agrikulture. Sve su to koncepti koji danas intenzivno zaokupljaju maštu suvremenih arhitekata i urbanista, a čine se tako mogućim i tako logičnim u Mostaru, sa njegovim prirodnim predispozicijama. Kako je kultura izuzetno moćan alat za liječenje od traume, za pročišćenje, otvaranje teških pitanja, za ozdravljenje društvenih odnosa kroz iskrenu, stvaralačku, etički uvijek pozitivnu kreaciju, mogli bismo zainteresirati potencijalne partnere u Europi i svijetu za zajednički rad na sličnim pitanjima i iskustvima raznih zemalja.

3.5 Do koje mjere namjeravate razviti veze između vašeg kulturnog programa i programa drugih gradova nositelja naslova?

Željeli bismo naš program učiniti otvorenim i zanimljivim za mnoštvo ideja i koncepata koji se pojavljuju u drugim gradovima – europskim prijestolnicama kulture, ali također u pripremnoj fazi učiti od gradova koji su uspješno realizirali program. Vrlo je važno da uzmemo u obzir neposredna iskustva nama bliskih gradova, te su stoga razmjene sa Rijekom i Novim Sadom u procesu pripreme kandidature bile od iznimne važnosti i uvelike su pridonijele mostarskom procesu. Riječki tim je održao radionicu za aplikacijski tim Mostar 2024 i svojim iskustvom pomogao u razumijevanju i usmjeravanju procesa. Tijekom pripreme prijave, članovi tima obavili su tematske posjete gradovima nositeljima naslova EPK, Rijeci 2020. (Hrvatska) i Novom Sadu 2021. (Srbija), otvarajući vrata suradnji bez obzira na uspjeh same prijave. Mi očekujemo promjenu samim putom pređenim u procesu pripreme kandidature i stoga smo čvrstog opredjeljenja da se nastavimo razvijati kao prijestolnica kulture i ako ne uspijemo osvojiti europski naslov.

U godinama pred nama, uspostavit ćemo izravnu institucionalnu saradnju sa Rijekom (Hrvatska) i Novim Sadom (Srbija) kao gradovima nositeljima naslova EPK, kako bismo učili iz njihovih iskustava. S Rijekom se namjeravamo povezati posebno na polju edukacije, jer smatramo da Rijeka posjeduje jedan od kvalitetnijih projekata obrazovanja i razvoja publike, posebno u svjetlu postojanja studija kulturologije na riječkom sveučilištu i jake uvezanosti EPK i obrazovnog sektora. Vođeni uspjehom u otklanjanju tabua teških tema gradova Linz (Austrija) i Galway (Irska), uspostavit ćemo aktivnu suradnju kako bismo učili iz njihovih modela suočavanja s prošlošću. Također, cijenimo činjenicu da je grad Pafos, kao nositelj naslova EPK za 2017. godinu, jedan od programa temeljio na iskustvima podijeljenih gradova, uzimajući uz Jeruzalem i Nikoziju i Mostar kao primjer. Neki od mostarskih glumaca bili su sudionici/sukreatori ovog događaja, a suradnja s Pafosom na novim projektima još traje. Ugostiti Euripidove „Trojanke“ u režiji Theodorosa Terzopoulosa i produkciji Pafos 2017, logičan je slijed i novi stupanj suradnje koji bi na jedinstven način istaknuo ideju EPK, gdje do izražaja dolaze univerzalne vrijednosti europskog kulturnog prostora.Svoje načelno sudjelovanje dogovorili smo na sastanku EPK u Novom Sadu u srpnju 2018. godine, u platformama sljedećih projekata: Mamma Mia (Matera 2019.), Balkan Caravan (Plovdiv 2019.), Porto Etno (Rijeka 2020.), Balkan Agora (Eleusis 2021.), Horizont Festival (Debrecen 2023.). Svi projekti imaju jaku socijalnu komponentu i odražavaju kulturnu raznolikost Europe, dok se Balkan Agora i Balkan Caravan snažno fokusiraju i na balkanske teme.Mostar će surađivati i s drugim gradovima koji su već bili ili se planiraju kandidirati za EPK, kako bismo razmijenili iskustva, promicali mobilnost umjetnika i ideja. Posebno ćemo surađivati s gradovima od kojih možemo učiti o onim stvarima koje u Mostaru nedostaju i za koje je potrebno i dalje jačati kapacitete.Nemamo dovoljno iskustva sa inovativnim ustanovama kulture, sa umjetničkim djelovanjem u javnom prostoru, sa umjetnošću u službi socijalne promjene – što npr. podrazumijeva rad s marginaliziranim grupama stanovništva. U Mostaru, većinom kao posljedica rata, živi veliki broj osoba s invaliditetom, koje su praktično izolirane iz društvenog života, a ljudima u kolicima skoro se nemoguće kretati po gradu i uopće pristupiti ustanovama kulture. U svijetu su veoma rasprostranjene integrativne plesne radionice za osobe s invaliditetom i s motoričkim poteškoćama. Takve (para)umjetničke aktivnosti u ogromnoj mjeri poboljšavaju kvalitetu života i socijalnu integraciju tih ljudi. Također, u Mostaru postoje udruge gluhih i nagluhih osoba, udruge slijepih osoba, više udruga za ljude ometene u razvoju. Za sve te skupine ljudi u svijetu postoje metodologije kazališnog rada. Formiranje specijalnih radionica neizmjerno bi popravilo kvalitetu života tih, uglavnom izoliranih ljudi. U gradu je i dalje veliki broj ljudi oboljelih od PTSP-a, a umjetnost se za takve skupine pokazala kao moćna terapijska i integrativna alatka. Najzad, i prosječni ljudi treće dobi, obični umirovljenici, nemaju prostora za kulturno izražavanje, eventualno imaju samo mogućnost biti konzumenti kulture. Centri u kojima bi se

ljudi treće dobi mogli družiti uz kreativne aktivnosti – likovne, glazbene, teatarske sekcije – postoje u svim zapadnim zemljama. Projekt EPK mogao bi otvoriti prostore za takve aktivnosti i na taj način veliku skupinu naših sugrađana koji su silom prilika pasivizirani i socijalno ograničeni na krug obitelji i bliskih prijatelja, učinio vidljivima, aktivnima u društvu i – prije svega – sretnijim i zadovoljnijim građanima.

O svim takvim integrativnim iskustvima željeli bismo naučiti od onih gradova – bivših kulturnih prijestolnica Europe – u kojima slične ustanove i projekti već postoje, kako bismo stečena znanja primijenili na uspostavljanje aktivnosti u okviru našeg projekta EPK.

4. Doseg

4.1. Pojasnite uključivanje lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative.

Od same ideje da se grad kandidira za prijestolnicu kulture prisutna je jaka svijest o nužnosti participatornog pristupa i uključivanja građana svih kategorija u pripremu kandidature. Jedan dio građana, većinom umjetnika i lokalnih umjetničkih, kulturnih, omladinskih, obrazovnih i turističkih udruga, aktivnije se uključio kroz djelovanje u Forumu Mostar 2024. Drugi smo dio uključili na sljedeće načine:

-Ankete s obrazovnim institucijamaUrađene su ankete s nastavnim i odgojnim osobljem 3 vrtića, uključujući integrativni vrtić Sunčani most, 4 osnovne škole, 3 srednje škole, te s osobljem i studentima 2 sveučilišta. Iz odgovora smo doznali da postoji potreba za integriranjem kulture u nastavni plan i program i za promicanjem volonterstva. Poseban interes postoji za muzejske, teatarske, likovne i festivalske sadržaje. Više od pola anketiranih je do sada imalo priliku sudjelovati u partnerskim kulturnim projektima, a svi u kandidaturi Mostara vide priliku za poboljšanje obrazovanja i participacije u kulturi.

-Ankete s marginaliziranim skupinamaUrađene su ankete s 4 institucije i 16 udruga koje djeluju na polju zaštite i unaprjeđenja kvalitete života osoba sa invaliditetom i posebnim potrebama. Iz odgovora smo doznali da je njihovo sudjelovanje u kulturnom životu izuzetno nisko, zbog otežanog ili posve onemogućenog pristupa sadržaju. Oni u kandidaturi vide priliku za svoju reintegraciju u kulturni život grada.

-Javne prezentacije i predavanjaU procesu pripreme kandidature održane su tri javne prezentacije, jedna u Mostaru i dvije u prigradskim kulturnim centrima Blagaj i Potoci. Profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sci. Mile Lasić, održao je i jedno predavanje za članove timova za EPK i zainteresiranu javnost na temu Kulturološki temelji moderne Europe i Europa danas. Javnost je pozdravila novonastalu kulturnu dinamiku i kreirani prostor za zajedničko stvaranje vizije.

-Forum na šetalištuNa Forumima na Šetalištu i središnjem gradskom Španjolskom trgu, njih ukupno 9, svake srijede do kraja sezone, programom u javnom prostoru predstavilo se 14 kulturnih institucija i 4 udruge. Neki od njih su po prvi put izašli u javni gradski prostor. Kako je trg na frekventnom mjestu, u blizini šetnice i parka, veliki broj građana saznao je za EPK i kandidaturu grada, te uživao u predstavljanju Simfonijskog orkestra, Muzeja Hercegovine, gradskih knjižnica, lutkarskih kazališta i centara za kulturu, HNK i NPM, Mostar Rock škole, SIU i drugih. U izravnoj interakciji, kroz razgovore s

volonterima i članovima Foruma, građani su bili u prigodi dati svoj doprinos idejama i sugestijama te ispunjavanjem anketa, a sa svime su se detaljnije upoznali kroz promidžbene materijale. Svojom pozitivnom reakcijom i podrškom dodatno su nas uvjerili u nužnost naše kandidature.

-FenomenPod nazivom Fenomen, prvi put nakon 8 godina, u Mostaru je organizirana proslava Nove godine na otvorenom. Ta je inicijativa izašla iz Foruma Mostar 2024 i također predstavlja način da se među građanima popularizira ideja Mostara kao europske prijestolnice kulture. Tisuće građana i posjetitelja proveli su ugodnu novogodišnju noć uz koncerte mostarskih i regionalnih bendova, dječje programe i popratne sadržaje na mostarskom šetalištu. Povodom obilježavanja godišnjice obnove Starog mosta i godine Europske kulturne baštine, u srpnju je u Starom gradu održana radionica za djecu na temu kulturne baštine, sa likovnim, književno-dramskim i zanatskim sadržajima, na kojoj je sudjelovalo 20 djece starosti 10-12 godina. Ispod Starog mosta održan je koncert Simfonijskog orkestra i popularnih izvođača, koji je okupio veliki broj građana i turista. Građani su pozdravili inicijativu grada za pokretanjem ovih događaja koji obogaćuju kulturni život grada.

-Radionice za djecuS ciljem populariziranja novog željenog pristupa kulturnoj participaciji, organizirali smo i 7 likovnih radionica u mostarskim vrtićima (J.U. Ciciban, integrativni vrtić Sunčani most i J.U. Dječji vrtići Mostar), te im omogućili posjet galeriji Kosača i izložbi renomiranog bosanskohercegovačkog umjetnika Safeta Zeca. Osim u vrtićima, održana je i radionica u javnom prostoru, gradskom parku i OKC Abrašević, gdje su djeca crtala svoje crteže prijestolnice. Materijal za radionice osiguralo je privatno poduzeće Dugatehna i time pokazalo podršku mostarskoj kandidaturi. Djeca su, njih oko 180 u dobi od 4 do 6 godina, pokazala veliko zanimanje i neskriveno oduševljenje ovim načinom rada i posjetima kulturnim institucijama.

-Internetska i Facebook stranica Mostar 2024Internetska stranica Mostar2024 kreirana je kao glavna komunikacijska platforma EPK. Na stranici se građani mogu upoznati s idejom EPK, drugim prijestolnicama i fazama mostarske prijave. Na njoj su građani mogli ispuniti anketu o tome koliko su zadovoljni kulturom u gradu, a također su mogli dati i svoje ideje i prijedloge. Online anketu je ispunila ukupno 871 osoba. Oni su na istoj platformi također mogli dati svoj glas u kreiranju vizije kulturne strategije Mostara za razdoblje 2018-2026, a zanimljiva je činjenica da je više od 50% osoba koje su ispunile anketu vezanu za viziju kulturne strategije mlađe od 25 godina. Facebook stranicu prati 1.375 osoba iz Mostara i inozemstva (dijaspora). Putem internetske i Facebook stranice objavljen je i javni poziv za predlaganje projekata i programa.

-Otvoreni poziv za projekteObjavili smo javni poziv za predlaganje projekata i programa za Mostar 2024, koji je 7 tjedana bio otvoren za podnošenje prijava. Poziv je objavljen na internetskoj stranici Mostar2024, u sredstvima javnog informiranja, a posebno je bio vidljiv na društvenim mrežama, Facebooku. Poziv je također objavljen i kao džingl na lokalnoj radijskoj postaji Radio gradska mreža. Posebno smo željeli da javni poziv bude vidljiv građanima u dijaspori, u čemu je presudnu ulogu imao Facebook i nekolicina FB grupa. Poziv je upućen i izravno e-poštom prijateljima i poznanicima, Mostarcima u inozemstvu. Na poziv je pristiglo 65 projekata i većina ih je uvrštena u projekt EPK.

-Promicanje volonterstvaOdržana su dva predavanja o EPK, Mostar 2024 i načinima sudjelovanja, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Fakultetu Humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić, odakle dolaze i

naši prvi volonteri. Volonteri su, njih 16, sudjelovali u prezentacijama, pripremi i distribuciji informativnih i promidžbenih materijala, te izravno razgovarali s građanima na Forumu na šetalištu. Podijeljeno je ukupno 2500 letaka i promidžbenih materijala. Studenti su zadovoljni što su mogli pridonijeti zajedničkom projektu i spremni su na nastavak suradnje.

-Pojavljivanja u medijimaČlanovi Tima za pripremu kandidature bili su u prigodi gostovati u lokalnim medijima i predstaviti građanima ideju EPK i procesa, odnosno koraka koje poduzima tim. Održano je i 12 konferencija za medije o kandidaturi Mostara za EPK te povodom koncerata i ostalih događaja koje je organizirao Fenomen. Članovi tima EPK imali su 15 gostovanja u programima lokalnih i državnih medija (Naša tv, Mostarska panorama, City TV, FTV, BHT), a preko Federalne novinske agencije (FENA), koja je redovito pratila sve naše aktivnosti, vijesti vezane za Mostar i EPK prenijeli su svi mostarski i relevantni portali s područja FBiH (bljesak.info, Mostarska panorama, mostarski.ba, novasloboda, starmo, poskok.info, dnevnik.ba, klix.ba, faktor.ba, jabuka.tv, hercegovina.info...) te tiskani mediji (Dnevni list, Večernji list, Dnevni avaz, Oslobođenje...), Samo objavama na portalu klix.ba, koji je, prema podatcima Google Analyticsa za ožujak 2018. godine, sa više od 3 milijuna jedinstvenih posjetitelja i 65 milijuna učitavanja na internetu, te oko 120.000 aktivnih korisnika i 30 milijuna učitavanja stranica iOS i Android aplikacija, najposjećeniji informativni portal u BiH, obuhvaćen je najveći dio populacije BiH. Državna (BHT) i entitetska televizija (FTV) također su u najgledanijim terminima, u središnjim dnevnicima, objavljivali vijesti o kandidaturi Mostara za EPK.

4.2. Pojasnite stvaranje novih i održivih mogućnosti za marginalizirane skupine i osobe u nepovoljnom položaju.

Da bi se ostvario napredak u inkluziji marginaliziranih grupa građana, potrebno je prvenstveno raditi na podizanju svijesti lokalne zajednice o njihovim potrebama i socijalnoj integraciji. Mostar 2024. će pokazati da invaliditet ne mora biti prepreka za uživanje u kulturi. Isto vrijedi i za građane treće dobi i Rome, kao i druge etničke manjine. Mostar europska prijestolnica kulture vodit će računa o konceptu kulturnih sadržaja koji moraju biti prilagođeni potrebama marginaliziranih grupa i pružiti sigurnu platformu za komunikaciju i razvoj sljedećim grupama stanovništva:Mladež i djeca s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom – programi će biti  pedagoški i umjetnički prilagođeni ovim grupama. Naglasak će biti na inkluziji kroz kulturu. Razvijat ćemo odnos povjerenja u kome će navedene grupe kroz edukativne programe moći, ne samo pratiti, nego i stvarati kulturne sadržaje. Za to je potrebno uvesti tehnološka poboljšanja i prilagodbe u institucijama kulture, koje bi osobama s invaliditetom olakšale sudjelovanje u kulturnim događajima. To je prvenstveno bezbarijerni pristup zgradama, a za osobe s poteškoćama u vidu, sluhu, govoru i razvoju, razvit će se posebni programi u teatarskim i drugim kulturnim institucijama koji će im omogućiti pristup kao konzumentima ali i kao proizvođačima kulturnog sadržaja. Novim i adekvatnim pristupom interpretaciji sadržaja omogućit ćemo osobama koje se primarno oslanjaju na čula koja im ograničavaju ili onemogućavaju konzumaciju tradicionalno koncipiranih kulturnih sadržaja pristup muzejskim, galerijskim i sličnim prostorima. To su npr. audio opisi filmova i predstava za slijepe i slabovidne, prijevod predstava na znakovni jezik za gluhe i nagluhe, prisutnost Brajevog pisma u popratnim brošurama, audio opisi muzejskih sadržaja i drugi. Osim toga, naročitu pozornost ćemo posvetiti posebnim edukativnim interaktivnim programima u javnom prostoru, kojima se kroz kulturno djelovanje povećava vidljivost i socijalna integriranost marginaliziranih osoba s invaliditetom. Neki od primjera takvih aktivnosti su specijalni vrt za slijepe osobe, ispunjen mirisnim i taktilno dekorativnim biljkama, s pločicama s opisima na Brajevom pismu;

audio vodiči na turističkim info pločama, te audio vodiči za kulturne znamenitosti, tako da slijepe i slabovidne osobe mogu, na više jezika, putem elektronskog totema, čuti informacije o značajnim lokalitetima u gradu; festivali svjetla, 3D animacije fasada znamenitih objekata ili modernih zgrada, dakle suvremeni, tehnološki, kulturni događaji posebno orijentirani na gluhe i nagluhe osobe.Djeca bez roditeljskog staranja – još jedna grupa koja se nalazi na marginama društva iako lokalna ali i šira zajednica i pojedinci ulažu velike napore. Djeca bez roditeljskog staranja će se uključiti u skupine volontera i kreiranje i promoviranje sadržaja Mostar 2024. Kroz projekte i programe želimo im pružiti mogućnost da steknu nova znanja, ostvare nove kontakte i ojačaju svoje samopouzdanje. Želimo postići da djeca bez roditeljskog staranja budu tretirana kao dio grada, kao dio jedne velike obitelji i omogućiti im uspješniju integraciju u društvo i život odraslih. Stariji građani – često se starije osobe zanemaruju kao potencijalna publika upravo zbog njihove dobi. Osjećaju se zanemareno i kulturni sadržaji često nisu prilagođeni njihovim specifičnim potrebama. S jedne strane, kao prenositelji znanja i iskustva o lokalnoj prošlosti te skoro zaboravljenih vještina i zanata, oni mogu sudjelovati i u stvaranju kulturnih sadržaja, a s druge strane važe za aktivnu publiku njima sadržajno i ekonomski dostupnih sadržaja. Kroz kvartovske i druge aktivnosti želimo ih animirati da sudjeluju u kreiranju sadržaja prilagođenih njihovoj dobi. Kulturni sadržaji bi im se mogli učiniti dostupnijima uklanjanjem barijera, zvučnim prilagođavanjem, popustom ili besplatnim ulaznicama, te dovođenjem sadržaja u njihove prostorije.Etničke manjine – kandidatura grada Mostara za europsku prijestolnicu kulture prilika je za nastavak suradnje, integraciju i razvoj za etničke manjine Roma, Židova i Albanaca koji žive na području Mostara. Bogata tradicija ovih manjina biće prezentirana lokalnoj zajednici u okviru ovog projekta kroz aktivan rad na uključivanju marginaliziranih i razbijanju predrasuda koje ih prate. Cilj koji želimo postići je korištenje bogate romske, židovske i albanske tradicije u svrhu obogaćivanja kulturne scene i educiranja građana kako bi se razbile predrasude i ostvarila dugoročna integracija u kulturni i obrazovni sektor. S posebnom pozornošću želimo razviti održive programe za romsku populaciju, koja se svojim potrebama i položajem izdvaja od ostalih nacionalnih manjina. Ljudi koji boluju od psihičkih ili teških fizičkih bolesti često su izolirani iz društva. U Mostaru i dalje živi veliki broj osoba u ratu oboljelih od PTSP-a, okupljenih u udrugu koju financira grad, kao i drugih teško oboljelih osoba koje se ne smatraju sposobnima za sudjelovanje u kulturi. Program može promijeniti tu percepciju i pomoći proces njihovog oporavka i reintegracije u društvo, kako kroz posebne, terapeutske, umjetničke radionice u javnim i polu-javnim prostorima, tako i kroz podizanje svijesti o njihovom problemu kroz tematske javne događaje. Populacija LGBT još je jedna od manjina u mozaiku kulturnog života grada kojoj treba osigurati prostor i vidljivost. Program Mostar 2024 će osigurati platformu za realiziranje kulturnih i socijalnih projekata populacije LGBT u Mostaru. Osobe slabijeg imovnog stanja bit će ohrabrene i animirane za sudjelovanje u besplatnim programima, mobilnim, kvartovskim, obrazovnim i umjetničkim. Suradnjom relevantnih socijalnih i kulturnih institucija, korisnicima socijalnih usluga će se osigurati određeni broj besplatnih ulaznica za plaćene kulturne sadržaje tijekom godine. S idejom da je kultura dobro dostupno svima, želimo omogućiti inkluziju marginaliziranih skupina u društvo i podići razinu društvene svijesti o njihovom položaju i potrebama. To ćemo raditi u sinergiji sa krajnjim korisnicima, njihovim udrugama, institucijama, volonterima i građanima.

4.3. Pojasnite cjelokupnu strategiju razvoja publike, posebno veza s obrazovnim sektorom i sudjelovanje škola.

Mostarska je kultura, istina, od zadnjeg rata ozbiljno poljuljana, narušena. Čini nam se ponekad da su mnoge vrijednosti zauvijek zaboravljene i izgubljene, da lutamo u konceptima u potrazi za suvremenom kulturnom produkcijom i kontaktom sa suvremenom publikom ili potencijalnom publikom među građanima čija je socijalna struktura onakva kakva jeste, nakon višegodišnje ogromne emigracije upravo onog sloja stanovništva koji je imao najviše kulturnih potreba, a priljeva ogromnog broja stanovnika iz sredina u kojima nisu imali mogućnosti ni poželjeti niti steći potrebu za stalnim urbanim kulturnim životom.

Kulturna participacija i edukacija, odnosno razvijanje postojeće i odgoj nove publike naš je prioritet. Interaktivan pristup prema svim skupinama stvara nove mogućnosti i odgaja novu publiku. U tome treba imati na umu dva značajna čimbenika:

1. U posljednjih dvadesetak godina uočena je značajna promjena strukture stanovništva. Među velikim dijelom stanovništva ne postoji potreba za redovitim sudjelovanjem u kulturi, niti znatiželja prema nepoznatim sadržajima, dok nedostatak kontinuiteta kvalitetnog kulturnog sadržaja dovodi do stalnog osipanja postojeće, profilirane publike.

2. Nedostatak istaknutog mjesta za umjetnost i konzumiranje kulture u obrazovnom sustavu, kao i drugačiji komunikacijski prioriteti, naročito najmlađeg naraštaja (povećana uloga medija i društvenih mreža) umanjili su zanimanje djece i mladeži za kulturne sadržaje.

U pristupu rješavanju ova dva uočena problema, primjenjujemo načela inkluzivnosti, jer moramo uključiti sve građane kako bismo unaprijedili njihove kulturne potrebe i interese:

a) Pristup : Kako bismo povećali broj posjetitelja i njihovo zanimanje za različite vrste programa, potrebno je preokrenuti tradicionalni model gdje publika isključivo dolazi na događaj, te stvarati nekonvencionalne događaje koji izlaze iz uobičajenih institucijskih okvira, tj. ususret publici, u javne prostore, čime oni realiziraju svoju osnovnu svrhu platforme za javni diskurs i manifestaciju.

b) Terenski rad : Kroz rad na terenu najlakše ćemo upoznati publiku i lakše i bolje osmisliti mehanizme za obuhvat pasivnih građana. Prema zaključcima konferencije „European Audiences: 2020 and beyond“, važno je „skupiti informacije ne samo o tome 'tko dolazi' nego i 'tko NE dolazi i zašto', te staviti ovo u perspektivu prilikom odlučivanja o ciljevima publike.“

c) Sudjelovanje građana : Kako i dokument European Audiences: 2020 and beyond, definira, jedan oblik sudjelovanja je dijalog s publikom od samog početka kreativnog procesa, uključivanje u razvoj projekta i interakcija sa protagonistima kako bi se minimizirala razlika između publike i izvođača (upstream involvement). Na ovaj način i umjetnici dobivaju obrnuti ulazni doprinos koji služi kao polazište za realizaciju projekta, u mjeri u kojoj on to dopušta. Drugi oblik je onaj u kojem nakon programa slijedi dijalog između izvođača i publike (downstream engagement) pogodan za kultiviranje kritičkog mišljenja i izražavanja doživljaja kod publike. Umjesto manifestacije, traži se stvaranje iskustva, potpuno promijenjen oblik konzumacije kulture, koja tako postaje način života.

Kao odgovor na prvi problem, zadržavanje postojeće publike i smanjen odziv građana na sudjelovanje u kulturi, predviđamo stvaranje novih i zanimljivih sadržaja i unaprjeđenje metoda nagrađivanja vjernosti publike. Kao dobru praksu ističemo Hrvatsko narodno kazalište, koje je pokrenulo kampanju „HNK za studente, studenti za HNK“ gdje je podjelom godišnjih besplatnih ulaznica studentima Sveučilišta drastično povećan posjet studentske populacije kazališnim predstavama. Kao dodatne metode nagrađivanja vjernosti publike uvest ćemo raznovrsne oblike statusa „prijatelja kuće,” ponuditi abonman, uvesti institute počasnih prijatelja i dodijeliti im posebna

mjesta u sali, omogućiti posjete institucijama iznutra, edukativne i kreativne radionice za djecu i odrasle, i druge slične metode nagrađivanja i poticanja.

Razvoj postojeće mlade publike pomagat ćemo kroz jačanje i poticanje navika posjećivanja kulturnih sadržaja. Tome služe i razgovori nakon predstava, posebno prilagođeno vođenje kroz muzeje za djecu, radionice za djecu u muzejima i sl.

Stariji građani predstavljaju važan segment publike i potrebno je promijeniti stav društva prema njima. Reintegrirat ćemo ih u kulturne sadržaje kao aktivne posjetitelje i društveno i kulturno angažirane građane. Uz njihovu pomoć premostit ćemo generacijske i društvene razlike i učiti zajedno. Stariji građani će iz uloge naratora oživljavati tradiciju i stare priče, prenoseći ih i otkrivajući mladeži. Isto bi se moglo primijeniti i na neaktivne građane srednje dobi, gdje bi oni mogli biti vodiči/pratitelji mlađim posjetiteljima u kulturnim institucijama.

Etničke manjine ćemo potaknuti u tome da s lokalnom zajednicom i Europom podijele svoje tradicije i kulturne značajke. Želimo pokazati bogatstvo različitosti ali i zanimljivosti koje se kriju u običajima ovdašnjih manjinskih naroda. Većina nacionalnih manjina je integrirana, ali Romi, sa svojim specifičnim položajem i potrebama, zahtijevaju višesektorski pristup.

Turisti i posjetitelji su kategorija kojoj trebamo posvetiti posebnu pozornost kada se radi o razvoju publike. Njima su potrebni kvalitetni kulturni sadržaji koji će ih dulje zadržati u gradu, a informacije o njima trebaju biti lako dostupne i višejezične.

Drugi problem, razvoj mlade i nove publike, kod koje postoji smanjeno zanimanje za kulturne događaje, moramo rješavati u suradnji sa obrazovnim sektorom. U razgovoru s predstavnicima obrazovnog sektora, 3 vrtića, 4 osnovne škole, 3 srednje škole i 2 sveučilišta, uočili smo da postoje potrebe za intenziviranjem njihovog sudjelovanja u kulturi. Poseban interes vlada za posjete muzejima, teatarskim i likovnim sadržajima, a sebe najčešće vide kao sudionike u stvaranju i konzumente programa. Nadalje, njihovi odgovori potvrđuju potrebu za uvođenjem dodatnog kulturnog sadržaja kroz redovitije posjete kulturnim institucijama i događajima, dovođenje kulturnih programa u škole i integriranjem kulture u planove i programe obrazovanja. Više od polovice anketiranih već je sudjelovalo u partnerskim projektima na području obrazovanja i kulture, zadovoljni su ostvarenim učinkom i dalje žele razvijati slične projekte, no njihovi su kapaciteti nerazvijeni, a stopa posjeta raznovrsnim kulturnim sadržajima prilično niska. Razvoj publike kroz kulturu u obrazovanju elaborira se kao zasebna strategija i ostvaruje kroz suradnju sa obrazovnim institucijama i drugim relevantnim akterima. Ona stavlja naglasak na sljedeće skupine:

Djeca – u najranijoj dobi treba razvijati zanimanje za kulturu kroz edukativne programe predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Kultura se, u svom najširem smislu, uči od malih nogu, stoga je potrebno u najranijoj dobi razvijati interes kroz edukativne programe. I u pripremama smo veliki dio aktivnosti posvetili najmlađima - naši su timovi provodili likovne radionice u mostarskim vrtićima, te im organizirali posjete galeriji, gdje su mogli vidjeti, doživjeti i prodiskutirati izložbu velikog bosanskohercegovačkog i europskog likovnog umjetnika Safeta Zeca. Važno je naglasiti da smo posredstvom integrativnog vrtića Sunčani most i vrtića za odgoj djece s posebnim potrebama, omogućili doživljaj umjetnosti i najmlađim članovima ove populacije. Ponovno smo svjedočili dječjoj otvorenosti i važnosti neprestanog poticanja dječje znatiželje i homo ludensa u sebi i oko sebe. Njihovo ćemo zanimanje poticati kroz posebno osmišljene programe i izložbe u muzejima, npr. izložbu o djetinjstvu, igračkama, igrama i školi u XIX. stoljeću ili postavkom klasično-operetnog repertoara putem kojeg će najmlađi na duhovit i atraktivan način biti uvedeni u svijet klasične glazbe. Za osnovne škole smo osmislili program Upoznaj svih devet (umjetnosti), što podrazumijeva

upoznavanje svih vrsta umjetnosti kroz barem jedan posjet obrazovne institucije kulturnom događaju ili instituciji mjesečno, te Kulturnu putovnicu, koja će motivirati djecu da posjećuju kulturne događaje i izvan minimalnih zahtjeva. Svakim posjetom kulturnoj instituciji, događaju ili aktivnosti, djeca će dobiti potpis ili pečat u svoje putovnice, a na kraju svake godine, birat će se tri učenika/ce s najvećim brojem posjeta kulturnim aktivnostima, na razini institucije i na razini cijelog grada. Djeca će osvajati nagrade u vidu besplatnih radionica, besplatnih sezonskih ulaznica ili njima zanimljivih sitnih uređaja.

Mladež – potrebno ih je educirati o kulturi kroz obrazovni plan i program i razvijati kod njih osjećaj za umjetnost i kulturu izlazeći iz uobičajenih okvira promatranja i doživljaja umjetnosti. Potrebno je razviti i održati zanimanje mladeži, tinejdžera i adolescenata, prilagođavanjem dijela sadržaja gradskih institucija za ovaj uzrast. U okviru programa Kulturoteka, namijenjenog srednjim školama i fakultetima, uvest ćemo posjete muzeju, izložbi, galeriji, predstavi i sl. Redovitim i češćim posjetima kulturnim događajima, mladež ostvaruje nagrade u vidu sezonskih karata, besplatnih radionica i tečajeva, volontiranja i usavršavanja u kulturnoj instituciji/centru, mogućnosti susreta s izvođačima i sl. Na primjer: organizirat ćemo posjet kazalištu “iznutra”, upoznati mladež s onim što se događa iza kulisa, u muzeju organizirati izložbu o ljubavi, “udvaranju”, zabavama mladeži i vjenčanjima u tradicionalnoj hercegovačkoj kulturi, izložbu - radionicu o povijesnoj narodnoj i gradskoj odjeći i druge.

Naši partneri u pripremi i realizaciji projekta bit će odgojno-obrazovne institucije, vrtići, osnovne i srednje škole i fakulteti. Obrazovni sustav prva je instanca na kojoj se od najranije dobi razvija afinitet za kulturu kod djece i mladeži, jer predviđa, u svim uzrastima, obavezne posjete različitim kulturnim sadržajima. U situaciji kada je u nastavnom planu i programu smanjen broj sati iz umjetničkih predmeta, želimo oživjeti i intenzivirati nekadašnje tradicije odlaska u kazalište, galeriju, na izložbu, koncert klasične glazbe itd. U školama i na sveučilištima ćemo upoznati nastavni kadar s projektom prijestolnice naglašavajući potrebu za njihovim sudjelovanjem i pojašnjavajući mogućnosti za učinkovitim djelovanjem u sinergiji.

5. Menadžment

a. Financije

Gradski proračun za kulturu

- Koliki je godišnji proračun za kulturu u gradu u zadnjih pet godina (bez troškova za kandidaturu za europsku prijestolnicu kulture)? Molimo popunite tablicu:

Godina Godišnji proračun Grada Mostara (u eurima)

Godišnji proračun za kulturu (u eurima)

Godišnji proračun za kulturu u gradu (u postotcima u odnosu na cjelokupni godišnji proračun grada

2014. 22.015.828 1.191.475 5,4

2015. 24.393.922 1.343.385 5,5

2016. 29.394.852 1.471.963 5

2017. 27.876.708 1.651.244 5,92

Trenutačno 30.590.952 1.872.638 6,12

U ukupnom proračunu Grada Mostara, sredstva predviđena za kulturu iznose više od 5%, što su značajna izdvajanja s obzirom na ustroj BiH i FBiH, gdje je financiranje kulture Ustavom predviđeno na županijskoj razini. Također, nespecifično je i jedinstveno i to da je Grad Mostar osnivač 12 ustanova kulture (10 ustanova-osnivač Grad Mostar + 2 ustanove u kojima osnivačka prava dijelimo sa HNŽ u jednakim iznosima). Sredstva iz proračuna Grada Mostara predviđena za kulturu raspoređena su u stavkama Službe za kulturu, Agencije Stari grad i kapitalnih ulaganja.

Gradski proračun za kulturu jamac je stabilnosti i razvoja kulture u Mostaru. U Službi za kulturu zaposleno je 6 osoba, 3 sa visokom stručnom spremom, 2 sa višom i 1 sa srednjom stručnom spremom.

Proračun za kulturu koristi se za:

- plaće, materijalne troškove i programska sredstva za 12 ustanova kulture kojima je osnivač Grad Mostar (10 ustanova-osnivač Grad Mostar + 2 ustanove u kojima osnivačka prava i financiranje dijelimo sa HNŽ u jednakim iznosima). U ustanovama je ukupno 147 uposlenih.

- financiranje dijela programa neovisne scene i organizacija kojima Grad Mostar nije osnivač

- sredstva za kapitalna ulaganja

- sredstva za održavanje i obnavljanje kulturne baštine

Grad Mostar svake godine povećava proračunska sredstava za kulturu koja su posljednjih pet godina u stalnom porastu, s godišnjim rastom većim od 10%.

- U slučaju da grad planira koristiti fondove iz svog godišnjeg proračuna za kulturu kako bi financirao projekt europske prijestolnice kulture, molimo navedite iznos počevši od godine prijave do godine europske prijestolnice kulture.

Ukoliko Mostar postane europska prijestolnica kulture, sredstva iz gradskog proračuna za provedbu EPK bila bi odvojena od redovitog proračuna za kulturu prema rasporedu prikazanom u tablici. Za troškove programa i ostale operativne troškove u projektu europske prijestolnice kulture, Grad Mostar planira izdvojiti ukupno 4.604.550 €.

Grad Mostar je prethodnih nekoliko godina u projekte kapitalnih ulaganja u području kulture uložio 9.591.000 €. Dakle, infrastrukturne projekte koje dovršavamo u sljedećih 6 godina već smo dijelom financirali iz vlastitih sredstava. Do 2024. godine, za kapitalna ulaganja u kulturu, koja iznose ukupno 10.850.000 €, Grad Mostar namjerava izdvojiti 3.600.000 €.

Dakle, Grad Mostar će za operativne i kapitalne troškove izdvojiti ukupno 8.204.550 € vlastitih proračunskih sredstava.

Godina Kapitalna ulaganja

Operativni troškovi

2018. 303.550

2019. 358.000

2020. 700.000 578.000

2021. 700.000 590.000

2022. 700.000 625.000

2023. 800.000 750.000

2024. 700.000 1.400.000

UKUPNO 3.600.000 4.604.550

UKUPNO 8.204.550

- Koji iznos općeg godišnjeg proračuna grad namjerava potrošiti na kulturu nakon godine europske prijestolnice kulture (u eurima i postotku okvirnog godišnjeg proračuna)?

Mostar će u godini nakon EPK za kulturu, pored redovitog godišnjeg proračuna za kulturu koji će, na temelju projekcija urađenih prema pokazateljima u posljednjih 5 godina iznositi 2.434.500 € ili oko 6% godišnjeg gradskog proračuna, izdvojiti i posebna sredstva za evaluaciju i završetak projekta EPK.Predviđamo da će za troškove evaluacije i ostale neophodne poslove koje ćemo završiti 2025. godine biti potrebno 1.250.000 € a Grad će iz svoga proračuna za te potrebe izdvojiti dodatnih 625.000 €.

Operativni proračun za godinu naslova

- Prihod za pokrivanje operativnih troškova:

Molimo pojasnite okvirni operativni proračun (tj. posebno izdvojene fondove za operativne troškove). Proračun treba pokriti fazu priprema, godinu naslova, evaluaciju i provizije za postprojektne aktivnosti. Molimo također popunite tablicu.

Prihod iz javnog sektora

Kompletan iznos za pokrivanje operativnih troškova

Iz javnog sektora (u eurima)

Iz javnog sektora (u %)

Iz privatnog sektora (u eurima)

Iz privatnog sektora (u %)

11.229.550 10.229.550 91,09 % 1.000.000 8,9 %

- Koji je iznos prihoda koji će se dobiti iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova vezanih za godinu naslova? Molimo popunite tablicu:

Prihod iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova

U eurima %

Vlada BiH 1.000.000 9,77 %

Vlada FBIH 2.000.000 19.55%

Grad 5.229.550 51.12 %

Regija - Vlada HNŽ 1.000.000 9.77 %

EU (s izuzetkom nagrade Melina Mercouri)

600.000 5,86

Ostalo 400.000 3.92 %

UKUPNO 10.229.550 100 %

- Jesu li financijske vlasti (grad, regija, država) već glasovale o ili preuzele financijske obveze za pokrivanje operativnih troškova? Ako nisu, kada će?

Planovi financiranja dio su operativnih troškova Dokumenta okvirnog proračuna 2019-2021 Grada Mostara. Županijska razina vlasti i ministarstvo nadležno za kulturu dali su podršku projektu u vidu pisanog dokumenta broj 05-04-42-1644/18 od 27.7.2018. godine. Federalna razina vlasti, odnosno, nadležno federalno ministarstvo za kulturu, također podržava kandidaturu Mostara, što je vidljivo iz dokumenta broj 03-40-5384/18 od 16.8.2018. godine. Državna razina vlasti, odnosno, Ministarstvo civilnih poslova BiH, svoju podršku je iskazalo dokumentom broj 10-35-2-1771-EV/18 od 27.8.2018. godine. Sve razine vlasti su podržale kandidaturu Mostara za europsku prijestolnicu kulture, a konkretne financijske obveze moći će preuzeti ukoliko Mostar prođe prvi krug selekcije.

Prihod iz privatnog sektora

- Koja je strategija prikupljanja fondova za potporu od privatnih sponzora? Koji je plan za njihovo uključivanje?

Ukoliko Mostar osvoji naslov EPK, napravit će se detaljan plan o sponzorskim ulaganjima tako što će ponuditi model koji će biti privlačan velikim svjetskim robnim markama koje posluju u regiji, a također i poduzećima iz Hercegovine i Mostara, da postignu veću vidljivost kroz ovaj prestižni međunarodni projekt.

Turistički sektor grada, kao i Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije, uključeni su u projekt, kao i Obrtnička komora, koja okuplja gospodarstvenike, te REDAH - razvojna agencija koja djeluje na području cijele Hercegovine a u okviru koje su gospodarstvenici formirali niz strukovnih klastera.

Također, u suradnji s REDAH-om ćemo pokrenuti niz obuka za uposlene u sektoru kulture, kako bi ovladali vještinama za prikupljanje sponzorskih sredstava i izradu projekata.

Operativni troškovi:

- Molimo navedite iznos operativnih troškova popunjavanjem tablice:

Troškovi programa (u eurima)

Troškovi programa (u %)

Promidžba/ marketing(u eurima)

Promidžba/ marketing(u %)

Plaće, nadzorne /administrativne (u eurima)

Plaće, nadzorne /administrativne (u %)

Ostalo (molimo pojasniti)(u eurima)

Ostalo (molimo pojasniti) (u %)

Ukupno eura Ukupno %

8.229.500 73.28 1.350.000 12,02 1.300.000 11,57 350.000 4.25 11.229.500 100

Proračun za kapitalne troškove:

- Koji je iznos prihoda koji će se dobiti iz javnog sektora za pokrivanje kapitalnih troškova? Molimo popunite tablicu:

Prihod iz javnog sektora za pokrivanje operativnih troškova

U eurima %

Vlada BiH i FBIH 4.900.000 45,40

Grad 3.600.000 33,50

Regija - HNŽ 1.100.000 10

EU (sa izuzetkom nagrade Melina Mercouri)

50.000 0,004

Ostalo 1.200.000 11,06

UKUPNO 10.850.000 100

- Jesu li financijske vlasti (grad, regija, država) već glasovale o ili preuzele financijske obveze za pokrivanje kapitalnih troškova? Ako nisu, kada će?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 28.6.2018 godine utvrdila je Program javnih ulaganja Federacije BiH 2019-2021. To je trogodišnji dokument koji sadrži pregled ulaganja u projekte, a jedan od uvrštenih projekata je Kulturno - sportski centar „Štreka” u Mostaru, koji od svih započetih objekata u Mostaru zahtijeva najviše ulaganja.

Svi infrastrukturni projekti koji su započeti i koje namjeravamo dovršiti do 2024. godine već su sastavni dio proračuna Grada Mostara, kao i Dokumenta okvirnog proračuna 2019-2021.

Kako je ranije navedeno, sve razine vlasti su podržale kandidaturu Mostara za europsku prijestolnicu kulture, a konkretne financijske obveze moći će preuzeti ukoliko Mostar prođe prvi krug selekcije.

- Koja je vaša strategija za traženje financijske potpore iz programa/fondova Unije za pokrivanje kapitalnih troškova?

U suradnji sa DESK-om Kreativna Europa BiH, od jeseni 2017. godine započeli smo program obuke djelatnika u kulturi za stjecanje znanja i iskustava u prijavljivanju na natječaje Kreativne Europe. Ovaj program ćemo nastaviti i dalje ali on se odnosi na privlačenja sredstava za programe, a manje na kapitalna ulaganja. Zato ćemo u suradnji sa REDAH-om (Razvojnom agencijom Hercegovine) započeti obuku kako bismo stekli vještine za uspješno prijavljivanje na ostale fondove EU koji su otvoreni Bosni i Hercegovini.

Mostar također ima dugu i plodnu suradnju s gradovima iz gotovo svih zemalja EU, tako da ćemo koristiti ta iskustva i partnerstva u budućim projektima.

- Ukoliko je primjenjivo, umetnite tablicu koja detaljno navodi koji će iznosi biti utrošeni na novu kulturnu infrastrukturu u okviru godine naslova.

Mostar u svojoj kandidaturi za EPK neće ići u smjeru izgradnje novih objekata, nego izgradnje novih vrijednosti u društvu. Preoblikovanje postojećih objekata i već započete projekte izgradnje i rekonstrukcije završit ćemo u okviru projekta EPK, a povezivanjem kulturnih točaka u gradu - urbanim sinapsama, stvorit ćemo novu vrijednost koja je najveće kapitalno ulaganje u gradu.

Mostar je grad koji je u ratu pretrpio najteža razaranja, bio je najrazrušeniji grad u BiH. Proteklih 20 godina u Mostaru je obnovljen najveći dio porušenih objekata, rekonstruiran je Stari most i stara gradska jezgra koji su godinu dana nakon obnove upisani na UNESCO-v popis. Osim rekonstrukcije, imali smo i niz kapitalnih ulaganja u području komunalija, a te projekte dovršavamo ove godine, tako da se u proračunu oslobađa dio sredstava za kapitalna ulaganja koja narednih godina planiramo koristiti za ulaganja u kulturu, urbani mobilijar i uređenje javnih prostora u gradu.

Mostar je prethodnih godina u projekte kapitalnih ulaganja u području kulture uložio 9.591.000 €. Dakle, infrastrukturne projekte koje dovršavamo u sljedećih 6 godina već smo dijelom financirali iz vlastitih sredstava, a do 2024. godine, za kapitalna ulaganja u kulturi, koje ukupno iznose 10.850.000 €, Grad Mostar će izdvojiti 3.600.000 €.

Mostar ne želi otvarati nova kapitalna ulaganja, projekt europske prijestolnice kulture samo nam je vjetar u leđa da brže dovršimo već započete projekte izgradnje i rekonstrukcije. Kulturno-sportski centar „ŠTREKA“ je projekt u koji je već uloženo više od 8 milijuna eura i glavni je kapitalni projekt koji Grad Mostar planira završiti do 2024. godine. Ovaj projekt bit će realiziran kroz Program ulaganja FBiH. Kulturno-sportski centar je neophodan Mostaru, njegova gradnja je otpočela prije više od 30 godina, a bila je zaustavljena zbog rata. Kasnije je, zbog propadanja i zastarjelog projekta, porušen započeti objekt i napravljen novi projekt modernog kulturno-sportskog centra koji će biti samoodrživ i otvoren za kulturne djelatnike, sportaše i sve građane Mostara. U ovom centru, koji je smješten u središnjoj gradskoj zoni, pored sportskog dijela, predviđeni su multifunkcionalni prostori koje će koristiti budući Centar za suvremenu produkciju. To će biti mjesto novih praksi, učenja i razmjene,

mjesto društvenog i umjetničkog eksperimentiranja i istraživanja koje će se prvenstveno baviti produkcijom i poticati razvoj kreativnih i kulturnih industrija.

Paradoksalno je i da je u Mostar proteklih godina doneseno niz odličja s državnih i svjetskih natjecanja u ekipnim i pojedinačnim sportovima, a grad nema adekvatnu sportsku dvoranu. Izgradnjom KSC-a riješit ćemo taj problem.

Glazbena škola smještena u središnjoj gradskoj zoni porušena je za vrijeme rata, djelomično je rekonstruirana proteklih godina, završeni su vanjski radovi i grubi unutarnju radovi. Završetkom ove škole, u taj prostor bit će smještene dvije postojeće glazbene škole, koje su sada smještene na različitim obalama Neretve.

Republika Hrvatska i Turska iskazale su interes za financiranje završnih radova u ovoj školi kako bi se ona stavila u funkciju, a dio sredstava za tu namjenu će iz vlastitog proračuna izdvojiti i Grad Mostar.

Sve mostarske ustanove kulture, a posebno kazališta, posljednjih godina svojim radom, nizom koprodukcija i suradnjom na svim poljima na najbolji način pokazuju kako je kultura osnovni uspješni integrativni model u Mostaru. Većina ustanova djeluje u objektima koji su djelomično sanirani ali su zastarjeli i trebaju prenamjenu sukladnu današnjem vremenu i zahtjevima publike. To među ostalim podrazumijeva uklanjanje barijera za osobe s poteškoćama u kretanju kao i opremanje ustanova suvremenim tehničkim rješenjima ali i građevinske zahvate rekonstrukcije ili sanacije. Zgrada koju Mostarci popularno zovu NAMA, objekt je iz vremena austro-ugarske vladavine u Mostaru. To je reprezentativna građevina povijesne vrijednosti, a projektirao ju je Josip Vancaš, jedan od najuglednijih arhitekata Zemaljske vlade. Zgrada zbog potrebne zahtjevne i specifične rekonstrukcije do danas čeka na sanaciju. Smještena je u najužoj turističkoj zoni i dio je ambijentalne cjeline povijesne jezgre Mostara. Rekonstrukcijom ove zgrade stvorit će se prostor neophodan za tisuće vrijednih artefakata koje sadašnji Muzej Hercegovine čuva daleko od očiju javnosti jer nema adekvatne prostore za vrijedne muzejske postavke po izložbenom konceptu.

Partizansko spomen-obilježje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine u znak sjećanja na poginule mostarske partizane. Djelo je arhitekta Bogdana Bogdanovića i nacionalni je spomenik BiH. Ovo spomen-groblje jedan je od simbola grada na Neretvi i jedan od najljepših arhitektonskih projekata na području Balkana. U ratnom i poslijeratnom periodu je devastirano, a proteklih nekoliko godina saniran je dio oštećenih obilježja. Spomenik se prostire na 5.000 m2, karakteriziraju ga široke zelene površine i pogled na gotovo cijeli grad. Obnova Partizanskog spomen-groblja u Mostaru izuzetno je važna za Mostar i njegove stanovnike ali je i vrijedan turistički potencijal koji ćemo razvijati sljedećih godina.

Uređivanje javnih površina u gradu i njihovo djelomično preoblikovanje planirano je u narednim godinama. Mostar je mediteranski grad, prirodno je korištenje javnih površina za različite programe, na Mediteranu se život više odvija na vanjskim prostorima nego unutra. Započeli smo uređivanje gradskih četvrti i javnih površina i planiramo kontinuitet ovoga projekta.

Plato ispod Starog mosta, gdje se rijeka Radobolja ulijeva u Neretvu, prirodna je pozornica za programe u ljetnim mjesecima, a preko Starog mosta godišnje pređu milijuni turista. Taj prostor, koji već koristimo, osuvremenit ćemo kako bi bio dostupniji i atraktivniji za izvođenje programa i prihvat publike.

b. Organizacijska struktura

Najveća vrijednost koju je Mostar dobio idejom kandidature za EPK jeste Forum 2024, koji želimo sačuvati i izgraditi u godinama koje su ispred nas. Cijeli proces kandidature pokrenuo je Forum 2024, koji je idejni nositelj projekta, dok je tehnički nositelj nevladina organizacija Studio za izvedbene umjetnosti. Želimo sačuvati i kanalizirati sinergiju koja je pokrenula kulturni sektor u Mostaru, pa će Forum 2024 zadržati savjetodavnu ulogu u projektu. Ukoliko Mostar dobije naslov EPK, formirat ćemo novu ustanovu čiji će osnivač biti Grad Mostar, s tim da će u upravno vijeće biti imenovani predstavnici Grada Mostara i predstavnici Foruma 2024.

Ova ustanova bit će samostalna, sa zadatkom učinkovite i transparentne provedba projekta Mostar EPK 2024 u odnosu na partnere i javnost. Ustanova će poslovati tijekom čitavog razdoblja pripreme i provedbe projekta, do kraja 2025. godine. Ustanova će imati mandat za provedbu operativne, programske i komunikacijske strategije projekta Mostar EPK 2024, dok će infrastrukturne investicije voditi Grad Mostar, odnosno partneri koji su odgovorni za određeni projekt. U skladu s postojećim zakonodavstvom, ustanovu osniva Grad kao organizaciju s najvećim mogućim stupnjem neovisnosti u donošenju odluka s obzirom na program i upravljanje projektom. Ustanova je odgovorna za program (umjetnički direktor i glavni programski koordinator), komunikaciju i marketing (voditelj za komunikacijski menadžment), prikupljanje sredstava (voditelj razvoja) i upravljanje. Imenovanja na sve navedene pozicije bit će obavljena putem javnog poziva. Također, radi provođenja objektivne i neovisne evaluacije, putem javnoga natječaja angažirat će se neovisni evaluator, dok će za koordinaciju različitih aktivnosti vezanih uz evaluaciju biti zadužen koordinator za evaluaciju. Sva zapošljavanja unutar ustanove obavljat će se transparentno, putem javnog poziva, a cjeloviti plan razvoja i rada ustanove bit će detaljno razrađen na temelju iskustva dosadašnjih uspješnih europskih prijestolnica i u okviru zakonskih propisa u BiH.

c.Planiranje nepredviđenih situacija

-Koje su najjače i najslabije strane vašeg projekta? Kako namjeravate korigirati potonje?

Najjača strana našeg projekta jeste jasan imperativ i cilj da dođe do promjene. Svi uključeni, Grad, institucije, organizacije i pojedinci, predano su se obvezali na provedbu ovog projekta i dugoročne kulturne strategije koja nam daje okvir za dalje promjene u kulturi u gradu. Najslabije strane našeg projekta su političke okolnosti i nedovoljni kapaciteti javnog sektora i sektora NVO. Političke okolnosti navodimo kao nepoznanicu, jer se u Mostaru još uvijek ne naziru idući izbori, a posljednji su održani 2008. godine. I pored toga, političke stranke aktivne u Mostaru dale su svoju jednoglasnu podršku projektu EPK kroz potpisane i ovjerene izjave, tako da bez obzira na to koja od stranaka na izborima koji bi se trebali održati sljedeće godine osvoji vlast u Mostaru, realizacija projekta EPK neće doći u pitanje. Također, više razine vlasti, županijska, federalna i državna, podržavaju Mostar u kandidaturi za EPK. Kao i mostarska politička ali i kulturna scena i građani, tako i više razine vlasti u BiH prepoznaju ovaj projekt kao kariku koja nedostaje Mostaru, kroz koji će se jače i brže integrirati cijeli grad. Upravo zato vjerujemo kako će više razine vlasti, kao i prethodnih godina, u projektima koje Grad Mostar provodi svih ovih godina, amortizirati trenutno stanje u Mostaru koji funkcionira bez gradskog vijeća.Kada su u pitanju nedovoljni kapaciteti zaposlenih u području kulture, ovaj problem smo počeli rješavati putem stipendija za deficitarne kadrove u kulturnim ustanovama. Grad će od sljedeće godine, osim stipendija u oblasti glazbe, stipendirati školovanje dvoje studenata na području kulturnog menadžmenta, te dva studenta režije. Kroz projekte učenja i razmjena, naročito oslanjajući se na iskustva neovisnog kulturnog sektora i drugih EPK, namjeravamo jačati postojeće kapacitete kako bi bili u stanju iznijeti ovaj dugoročni i

opsežni projekat. Jedna od slabijih strana je također i sposobnost namicanja sredstava iz, posebno europskih, a i državnih i privatnih izvora, stoga će se ovom području pridati velika pozornost i edukativni programi će se razvijati tako da pokriju sve specifične potrebe.

d. Marketing i komunikacija

- Molimo opišite okvir planiranog gradskog marketinga i komunikacijske strategije za godinu europske prijestolnice kulture.

Naša je strategija obratila naročitu pozornost na inicijativu Europske komisije iz veljače 2018. godine, koja se odnosi na „uvođenje širokopojasnih usluga” u Bosni i Hercegovini. Trenutno, tek nešto preko 16% građana BiH koristi ove usluge.3

Gradeći „prijestolnicu kulture” odmah ćemo odgovoriti zahtjevima digitalnog doba koje je pred nama. Mostar 2024 će svojim „digitalnim kvantnim skokom“ ubrzati dolazak informatičke sfere u svakodnevni život Mostaraca. Za publiku ćemo osigurati neprestani dvosmjerni protok sadržaja u području informiranja, za umjetnike dostupnost i interaktivnost podataka u sferi planiranja, a za menadžment projekta efikasnost u sferi realizacije.Digitalni kvantni skok neće biti korišten samo kao najvažniji alat za komunikacijsko funkcioniranje prijestolnice. On je istodobno neophodan i za realizaciju naših sadržaja. Program pod nazivom: „Mostar u kuferu“, u jednom svom segmentu ima zadatak prenijeti energiju gradova Europske unije u Mostar i obratno, kroz interakciju s raseljenim Mostarcima, žiteljima gradova širom Europe. Oni će, pomoću posebno razvijenih digitalnih alata, svojim umjetničkim projektima gostovati ali istodobno biti i domaćini u Mostaru. Poduzeli smo prve korake sa domenom „mostar2024.ba“. Ovo je početak trasiranja konkretnih zadataka za socijalne i društvene kanale (Facebook, Instagram, Pinterest, Snapchat, YouTube Channel, Google +, Blog management, Twitter...), internet alate (Google, Bing…) i posebno razvijene (android, iOS, windows) aplikacije i usluge za interne, eksterne i dvosmjerne specifične potrebe prijestolnice kulture. Naš konačni doseg je da unutar mreže, širokopojasnim slobodnim pristupom i korištenjem, ponudimo vlastitu, masovnu i jeftinu komunikacijsku platformu.

Tehničku podršku osigurat će nam mobilni i mrežni operateri, jer jedan od tri najveća bosanskohercegovačka telekom operatera - Eronet, ima sjedište u Mostaru. S njim će se u kombinaciju usluga uključiti i jaka mostarska infrastruktura ostala dva operatera: BH Telecoma i M:tela . Zajedno s Gradskom upravom Mostara, tako imamo osiguranu tehnološku bazu za uspostavu otvorene gradske internetske mreže, čiji će resursi biti predviđeni prije svega za realizaciju projekta, ali i za ostale komplementarne usluge, naročito u području ekonomije/turizma. Digitalni kvantni skok sa svim potencijalima mreže bit će osnova komunikacijske strategije projekta, ali ne i jedini alat. Sfera izvan „virtualnog” i područje klasičnih oblika komunikacije bit će također važan dio naše strategije, gdje predviđamo:

- Oglašavanje i distribucija promidžbenih materijala - domaći i strani pisani, te elektronski mediji, reklamni panoi na istaknutim-najfrekventnijim mjestima u većim europskim gradovima; mediji našeg iseljeništva (Bosanska pošta Norveška; Pangea, Berlinski magazin i Plima, Njemačka; Swiss BiH, Švicarska; Glas žena BiH – Švedska; Glas dijaspore, Velika Britanija); distribucija plakata i letaka uz pomoć dijaspore po cijeloj Europi (npr. restorani, trgovine i firme naše dijaspore); - Promidžba na međunarodnim i regionalnim manifestacijama: na europskim nastupima i natjecanjima naših predstavnika, turistički sajmovi na kojima se predstavlja Turistička zajednica HNŽ (Berlin,

3 RAK/2015

London i dr.), inter-regionalne mreže kao što je ADRION (gradonačelnik Bešlić jedan je od potpredsjednika mreže);- Promidžba putem veleposlanstava, konzularnih predstavništava, te diplomatske misije BiH u Europi;- Promidžba putem postojećih međunarodnih i regionalnih natjecanja i festivala (tradicionalni skokovi sa Starog mosta, natjecanje u skokovima Red Bull, Street Arts Festival Mostar, Mostarska liska, Mostarsko proljeće i dr.);- Promidžba putem lokalnih nevladinih kulturnih organizacija i njihovih europskih partnera;- Promidžba putem osobnih kontakata (prezentacije, radionice, fokus grupe);- Promidžbeni sitni uređaji.

Kao pomoćni alat, uspostavit ćemo „energetske točke“ u gradu i regiji . To će biti mjesta fizičke komunikacije i interakcije „oči u oči“. U Mostaru, informacije koje kruže „od usta do usta“, od „uha do uha“, često imaju bržu frekvenciju dosega od sadašnjih 2100 MHz interneta. „Face/2100MHz/Face“ - kao mjesto komunikacije licem u lice, prvenstveno će se odvijati u našem posebno organiziranom sjedištu ustanove “Mostar 2024”, koje će biti smješteno u frekventnoj gradskoj zoni. Sjedište će služiti za otvorenu komunikaciju sa građanima i turistima, te poslove odnosa s javnošću i marketinga koji se odvijaju izvan “digitalnog” ili u korelaciji sa njim.Ovaj prostor će biti centralno čvorište. Predvidjeli smo i ostale, pomoćne energetske točke Face/2100MHz/Face. Njih ćemo organizirati u gradskim institucijama kulture, sjedištima nevladinog sektora, studentskim asocijacijama pri sveučilištima i “dućanu Mostar 2024”, gradskom prostoru u jezgri Starog grada.U realizaciji komunikacijske i marketinške strategije oslonit ćemo se infrastrukturno i kadrovski na gotovo neograničene mogućnosti „sveučilišnog Mostara“, jer naš grad ima dva javna sveučilišta: Džemal Bijedić i Sveučilište u Mostaru. Obje visokoškolske ustanove njeguju zavidne odsjeke i katedre za komunikologiju, elektrotehniku, dizajn, digitalno inženjerstvo i menadžment informacijskih tehnologija. Sveučilišne ustanove i njihovi timovi radit će zajedno s našim komunikacijsko-marketinškim timom i na procesu „brendiranja“ Mostara kao europske prijestolnice kulture. Komunikacijsko-marketinški tim Mostar 2024 bit će nositelj svih aktivnosti i koordinator suradnje, po okomitoj i vodoravnoj osi. Ovaj tim smo nazvali KOMARac, koristeći skraćenice za komunikaciju i marketing, simbolički mu dajući ime neuništivog kukca koji neprekidno zuji pored naših ušiju. Već od ove – 2018. godine, prve godine pripreme, glavni zadatak je privlačenje i održavanje stalne pozornosti do sada uključenih i ciljnih skupina u „događaj prijestolnice“. Ovaj proces će se razvijati sve do 2024. godine, godine realizacije, progresivno povećavajući broj uključenih i ciljnih skupina; da bi nakon toga, u godinama evaluacije i budućnosti, bio u svojoj punoj funkciji.U proračunu Grada Mostara za 2019. godinu planirana su sredstava za prvi mostarski „Festival inovacija” na kojem će se, kao jedan od glavnih zadataka, postaviti tehničko/operativno rješenje za komunikacijski sustav Mostar EPK 2024/ Strategija kulture Grada Mostara. Datumom predaje naše prijave, u listopadu 2018. godine, promovirat ćemo „zvaničnu“ video igricu kandidature „Play Mostar 2x24“, koja na četiri razine, kroz virtualnu interakciju i zabavu, upoznaje igrače s naše četiri programske linije. „Play Mostar 2x24“ pomoći će nam dosegnuti još širu publiku i istodobno biti temelj za nove marketinške kampanje. Sama kandidatura Mostara za europsku prijestolnicu kulture mijenja Mostar, što ćemo obilježiti cjelodnevnim programom pod nazivom Most October. Sadržajima otvorenima za sve građane, koncertom u Omladinskom kulturnom centru Abrašević, te izložbom dječjih radova nastalih kroz radionice Mostar 2024 u Gradskoj vijećnici, želimo naglasiti zajednički rad gradske administracije sa NVO, sinergiju struktura i kreativnih potencijala.

Razradom, planiranjem detalja i konačnom operativnošću komunikacijske i marketinške strategije, pokrenut će se marketinški procesi, informativne kampanje i dvosmjerne usluge već od predaje prijave, koristeći prestalo vrijeme do 2024. godine za usavršavanje i otklanjanje nedostataka.

Proračun komunikacije i marketinga u razdoblju od 2020. do 2025. godine procentualno se dijeli po godinama:

2020. godine - 10% 2021. godine - 15% 2022. godine - 15% 2023. godine - 20% 2024. godine - 25 % 2025. godine - 15%

- Na koji način grad planira naglasiti da je europska prijestolnica kulture akcija Europske unije?

U genetički kod „Sve se može premostiti” neizostavno su utkane vrijednosti i simbolika Europske unije. Istodobno, posebno naglašavanje uloge Europske unije u projektu Mostar 2024, planirano je: a) ugradnjom u sve vidove zvanične komunikacijeb) redovitim akcijama informiranja c) posebno kreiranim događajima, id) programima unutar prijestolnice.

Već od 2018. uspostavit ćemo redovito informiranje o tome da je projekt EPK akcija Europske unije. Segmentirat ćemo ciljane skupine koje su uključene u projekt, od publike i građana, preko umjetnika, pa sve do institucija i vlada. Planirane marketinške akcije informiranja o ulozi Unije u našoj prijestolnici kulture smatramo formom naglašavanja uloge EU. Sadržaj naglašavanja uloge EU ostvarit ćemo putem događaja i programa.S posebno kreiranim događajima krenuli smo već ove, 2018. godine, kada smo se priključili obilježavanju „Europske godine kulturne baštine“ velikim koncertom povodom obljetnice obnove Starog mosta. Činjenica da je obnovljen i sredstvima Europske Unije stavlja jak naglasak na vezu između Europske unije, Mostara i projekta „Europska prijestolnica kulture“. U narednom razdoblju, kroz projekte „Kreativne Europe“ povezat ćemo se s gradovima Balkana koji su dobili „naslov prijestolnice“: Novi Sad - 2021 i Rijeka - 2020. godine.U godinama 2019, 2021. i 2023. ostvarit ćemo suradnju i s našim partnerskim gradovima unutar Europske unije: Matera i Plovdiv 2019, Temišvar 2021. i Debrecen 2023.Istodobno, snažno ćemo naglašavati potrebu produženja projekta „Kreativna Europa“ i nakon 2020. godine, kao neophodnu interakciju EU sa zemljama koje trenutačno nisu članice.Teme naše “prijestolnice”: reurbanizacija i inovacija, a naročito interkulturanost i migracije,  oslonjene su na vrijednosti Europske unije. Kulturološka i etička dimenzija Europe ovdje naročito dolaze do izražaja. Programsku liniju Mostar u kuferu je čak nemoguće izvesti bez aktivne interakcije s europskim geografskim prostorom.U tom programu, Mostarci koji žive i rade u gradovima Europske unije dobit će i ulogu „ambasadora Mostara u EU“; s planom aktivnosti na medijskoj i institucijskoj promidžbi uloge EU u projektu Mostar 2024. U sklopu ovoga, naročita će se pozornost obratiti na europska partnerstva na poljima kulturne produkcije, gdje će se, među ostalim, značajno naglasiti uloga Europe u Mostaru. Promidžba Europske unije kroz naš projekt gradi se od prvog koraka, pristupanja prijavi, sve do konačne realizacije.

6. Sposobnost realizacije

-Molimo potvrditi i podastrijeti dokaz da imate široku i jaku političku potporu te održiv angažman lokalnih, regionalnih i državnih tijela;

Nijedna ideja u zadnjih 20 godina u Mostaru nije naišla na nepodijeljenu političku podršku kao što je slučaj sa kandidaturom Mostara za europsku prijestolnicu kulture. Sve političke stranke koje djeluju u Mostaru i koje su sudjelovale u zadnjem sazivu gradskog vijeća, na sastanku održanom 18.9.2017. godine dale su podršku projektu u vidu pisanih izjava koje su ovjerene kod mjerodavnog tijela. Na temelju suglasnosti političkih stranaka te Zaključaka Foruma djelatnika u kulturi “Mostar-Europska prijestolnica kulture” od 15.5.2017. godine, gradonačelnik je 23.10.2017. godine donio Odluku o kandidaturi Grada Mostara za “europsku prijestolnicu kulture 2024. godine” broj 02-42-13501/17.Također, županijska razina vlasti i ministarstvo nadležno za kulturu dale su podršku projektu u vidu pisanog dokumenta broj 05-04-42-1644/18 od 27.7.2018. godine. Federalna razina vlasti, odnosno nadležno federalno ministarstvo za kulturu također podržava kandidaturu Mostara, što je vidljivo iz dokumenta broj 03-40-5384/18 od 16.8.2018. godine. Državna razina vlasti, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH svoju podršku je iskazalo dokumentom broj 10-35-2-1771-EV/18 od 27.8.2018. godine. Sve razine vlasti podržale su kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture, a konkretne financijske obveze moći će preuzeti ukoliko Mostar prođe prvi krug selekcije.

- Grad kandidat ima ili će imati odgovarajuću i održivu infrastrukturu za nošenje naslova; u tom smislu, molimo odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Kratko pojasnite kako će europska prijestolnica kulture iskoristiti i/ili razviti gradsku kulturnu infrastrukturu.

Europska prijestolnica kulture u mnogome će utjecati na sve segmente razvoja kulture u gradu. Ovaj projekt zapravo je katalizator koji će ubrzati završetak svih započetih projekata. Sve ustanove kulture, njih 12, djeluju u vlastitim prostorima. Međutim, to su većinom objekti koji su rekonstruirani ili djelomično sanirani ali su zastarjeli i trebaju prenamjenu sukladnu današnjem vremenu i zahtjevima publike. To među ostalim podrazumijeva uklanjanje barijera za osobe s poteškoćama u kretanju kao i opremanje ustanova suvremenim tehničkim rješenjima ali i neke građevinske zahvate rekonstrukcije ili sanacije. Sve ove projekte Grad Mostar je planirao i prije odluke o kandidaturi za EPK ali ćemo kroz ovaj projekt, jačanjem vlastitih kapaciteta i strateškom odrednicom koja kulturu označava prioritetom u razvoju grada, brže realizirati ove planove. Grad Mostar je prethodnih godina za infrastrukturne projekte u oblasti kulture uložio oko 10 milijuna eura. Sljedećih godina ulagat će se i više, jer se oslobađaju sredstva koja smo prethodnih godina ulagali u kapitalna ulaganja u području komunalija. Također, projekt EPK potaknuo nas je na preispitivanje postojećih kapaciteta te traženje rješenja za njihovu racionalniju i kreativniju uporabu. Ustanove su potaknute na zajedničke aktivnosti u smislu koprodukcija i zajedničkog sudjelovanja na natječajima za sufinanciranje projekata. Također, otvoreni prostori sve više postaju mjesta kulture, što ćemo još više poticati sljedećih godina. Novi sadržaji će se pažljivo kreirati kako bi uzeli u obzir sve potrebe kulturnih djelatnosti. Mi prije svega želimo da Mostar bude prijestolnica svim svojim građanima, u svim segmentima gradskog života i kulture u najširem smislu. Zato smatramo kako će Mostar znati iskoristiti projekt europske prijestolnice kulture i razviti održivu kulturnu infrastrukturu dostupnu većem broju građana Mostara ali i posjetiteljima Mostara kojih je svake godine u našem gradu sve više.

2. Koje su prednosti grada u smislu dostupnosti (regionalni, državni i međunarodni promet)

Mostar je središte i važan prometni pravac preko kojeg prelaze prometnice europskog, državnog i regionalnog značaja. Prometno je čvorište magistralnih cesta i buduće autoceste na koridoru V-c. Grad je cestovno uvezan s unutrašnjošću BiH magistralom M17, na koju se lako priključiti iz bilo kojeg dijela BiH. Iz pravca Hrvatske, koja je autocestom uvezana s ostatkom Europe, nakon izlaska sa autoceste, regionalnom cestom do Mostara se stiže za najviše 45 minuta. Priključak na autocestu udaljen je 35 km od Mostara, a sljedeće godine započinje rekonstrukcija regionalne ceste Mostar-Čitluk - priključak na autocestu. Mostarska zračna luka, otvorena za promet 1998. godine, poduzeće je u većinskom vlasništvu Grada Mostara. Najčešće je funkcionirala na bazi charter linija, a posljednjih godina intenzivira svoj rad, pa su prošle godine uvedene redovite linije s Europom i svijetom (Dizeldorf, Štutgart, Amman, Zagreb, charter linije s Italijom), a u narednom razdoblju se očekuje i uvođenje novih linija. Svakodnevne redovite autobusne linije prometuju do Mostara iz gotovo svih pravaca i većih regionalnih i europskih centara. Željeznički promet je nešto manje efikasan, dvije linije dnevno idu u smjeru luke Ploče te Sarajeva, odakle je moguće nastaviti putovanje ka drugim destinacijama.

3. Koliki su gradski kapaciteti u smislu turističkog smještaja?

Mostar, kao i cijela Hercegovačko-neretvanska županija, turizam vidi kao jednu od bitnijih gospodarskih grana koje stalno unaprjeđuju.

Najatraktivniji turistički sadržaji u HNŽ su Mostar (Stari most sa starom gradskom jezgrom), Međugorje – značajno mjesto vjerskog hodočašća u svjetskim razmjerima, Neum, Blagaj – iznimna vrijednost povijesti, prirode i mjesto vjerskog hodočašća, Počitelj, parkovi prirode “Hutovo blato” i “Blidinje”, područje općine Konjic s Boračkim jezerom, spilja Vjetrenica, Mogorjelo, nekropola stećaka Radimlja, te Rujište – planinsko izletište nadomak Mostara. HNŽ danas turističkom tržištu nudi 35.000 ležajeva (procjena) u raznim vidovima i kategorijama smještaja (hoteli, moteli, mali pansioni, kućna radinost i ostalo), s tendencijom povećanja turističkih kapaciteta i značajnim godišnjim rastom turističkog prometa. Procijenjeni broj turista na ovom području kreće se oko 1.930.000.

Mostar trenutačno službeno ima registrirano 757 kreveta u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica, te 1.239 kreveta u objektima sa 2 ili 3 zvjezdice, kao i 150 kreveta u privatnom smještaju, što ukupno iznosi 2.146. kreveta.

Tijekom 2019. godine, u staroj gradskoj jezgri, na mjestu bivšeg hotela Ruža, bit će otvoren novi hotel Marriot, čija kategorizacija je 5 zvjezdica, a raspolagat će s 360 postelja. Otvaranje ovog hotela zasigurno će značajno obogatiti turističku ponudu Mostara u svakom smislu, a novu dimenziju dobit će i kongresni turizam atraktivnom kongresnim dvoranama. Također, u izgradnji je i hotel Neretva, najstariji mostarski hotel, smješten na samo obali rijeke. Ovaj hotel bit će kategoriziran sa 4 zvjezdice, a raspolagat će sa oko 160 kreveta.

Mostar godišnje bilježi milijunske turističke posjete, međutim, najčešće se radi o tzv. tranzitnom turizmu. Stoga je plan u sljedećim godinama ojačati turističke potencijale poboljšavanjem i izgradnjom novih turističkih kapaciteta, a posebna pozornost će se usmjeriti na osmišljavanju novih

turističkih sadržaja koji će privući nove i zadržati postojeće goste. Također, zbog otvaranja novih zračnih linija, u narednim godinama očekujemo značajniji priljev turista.

Mostar, kao i cijela Hercegovina, uz sve navedene lokalitete ima još čitav niz atraktivnih turističkih potencijala koji će se tek turistički valorizirati.

Ovo područje ima izuzetno značajan razvojni potencijal i mogućnosti unaprjeđenja konkurentnosti turizma na ovom području su jako dobre. U tome smislu, i projekt europske prijestolnice kulture imat će znatan utjecaj na razvoj turizma.

- U smislu kulturne, urbane i turističke infrastrukture, koji su projekti (uključujući i projekte obnove) koje vaš grad planira provesti u vezi s akcijom europska prijestolnica kulture od sad pa do godine naslova?

Grad Mostar svoj gospodarski razvoj dobrim dijelom vidi u razvoju turizma i pratećih djelatnosti, što je dugoročno gledano neodvojivo od razvoja kulture i neophodne turističke infrastrukture. Planovi razvoja kulturne infrastrukture i jačanje kulturnih industrija jedan su od prioriteta u razvoju grada sljedećih godina. Kulturu shvaćamo kao osnovni integracijski element Mostara i cijele BiH, a turizam kao djelatnost koja umnogome može pomoći ukupni gospodarski rast. Mostar i Hercegovina godišnje bilježe višemilijunske turističke posjete, međutim, za znatniji priljev sredstava iz te djelatnosti neophodna su kapitalna ulaganja. Svjesni smo te činjenice i u posljednjem desetljeću smo brojna ulaganja usmjerili u razvoj komunalne i prometne infrastrukture, koja čini temelj za daljnji razvoj turizma i kulture ali i grada kao cjeline.U završnoj fazi je nekoliko kapitalnih infrastrukturnih projekta, jedan od najznačajnijih, vrijednosti od oko 130 milijuna KM, je izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda na području Mostara. U tijeku je i niz kapitalnih projekata iz oblasti prometa (rekonstrukcija sjevernog i južnog ulaza u grad sa magistralne ceste M17, izgradnja mosta preko Neretve i rekonstrukcija mosta preko Radobolje), uređenja i rekonstrukcije javnih površina, parkova, Partizanskog groblja, sanacija društvenih domova u prigradskim naseljima (Jasenica i Potoci), te sportskih objekata u naseljima i školama. Narednih godina dovršit će se južne obilaznice grada i spoj na autocestu, a planirano je i uvođenje AUP-a (automatsko upravljanje prometom).Svi pobrojani projekti, uz privatna ulaganja u turizmu, od kojih su dva najveća skori dovršetak hotela Marriot i rekonstrukcija hotela Neretva, zasigurno će sljedećih godina podići ukupni turistički potencijal Mostara na zavidnu razinu. Gradski Kulturno-sportski centar Štreka, sa dvoranom kapaciteta 3.000 mjesta, izložbenim prostorom od 1000 m2 i ateljeima; rekonstrukcija zgrade Name u najužoj turističkoj zoni, koja podrazumijeva modernizaciju Muzeja Hercegovine, čije će bogate zbirke biti dostupne široj javnosti i adekvatno prezentirane; rekonstrukcija i uređenje postojećih objekata kulturnih ustanova, bit će dovršeni do 2024. godine.Mostar - europska prijestolnica kulture, cilj je kojem težimo. Vjerujemo da razvoj grada koji smo izabrali vodi upravo u tom smjeru.