· Web view samo za integraciju i reurbanizaciju grada i građana, nego i za kvantni skok u...

Click here to load reader

  • date post

    24-Dec-2019
  • Category

    Documents

  • view

    0
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of · Web view samo za integraciju i reurbanizaciju grada i građana, nego i za kvantni skok u...

Zašto vaš grad želi sudjelovati u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture?

Godine 2024. navršit će se 555 godina od kada se grad Mostar prvi put spominje pod ovim imenom. Ime je dobio po mostu i mostarima, čuvarima mostova (most=bridge, mostar=bridge keeper). Najznačajniji simbol grada je Stari most, koji već stotinama godina spaja dvije gradske obale i premoštava Neretvu, koja protječe njegovim središtem. U ratnom vihoru devedesetih godina prošloga stoljeća, bio je srušen ne samo Stari most, nego i ostalih šest mostarskih mostova. Svi su oni nakon rata obnovljeni i Neretva ponovno višekratno premoštena. Iako su mostovi obnovljeni, a ratne crte razdvajanja ukinute, mentalne barijere kod mnogih građana Mostara još uvijek nisu premoštene.

Premda statut grada iz 2004. godine definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu i premda je od tada administrativno ujedinjen, posljedice ratnih podjela i dalje su vidljive i prisutne na mnogim razinama funkcioniranja grada. Odbor za svjetsku baštinu, predlažući Stari most i staru gradsku jezgru za upis na UNESCO-v popis kulturne baštine 2005. godine, prepoznao je potencijal pomirenja koji donosi obnova mosta: „…sa 'renesansom' Starog mosta, simbolična snaga i značenje grada Mostara – kao izuzetnog i univerzalnog simbola suživota zajednice različitog kulturnog, etničkog i religijskog porijekla – učvršćena je i ojačana." Iako smo do sada obnovili svih sedam u ratu porušenih mostarskih mostova, pred nama je još uvijek nedovršeni proces izgradnje onog najvažnijeg - osmog - mosta koji povezuje i spaja građane i gradske strukture, mosta koji premoštava naše društvene, etničke, kulturne i političke razlike, te ih natkriljuje zajedničkim gradskim identitetom.

Stoga je slogan naše kandidature za europsku prijestolnicu kulture: „Sve se može premostiti“. Ovaj slogan izraz je našeg dubokog uvjerenja ali i jake odlučnosti da sebi i drugima na vlastitom primjeru pokažemo kako se „sve može premostiti“, nadvladati, nadići, pa i duboke ratne traume i podjele. Kada su u pitanju podijeljeni gradovi, smatramo kako je najbolji način njihove integracije izgradnja zajedničke kulturne infrastrukture koja je dovoljno jaka i složena da može prihvatiti i nositi sve bitne kulturne specifičnosti interkulturnoga grada. Sigurni smo da se spomenuta kulturna infrastruktura može izgraditi kroz titulu europske prijestolnice kulture, te da takvu priliku ne smijemo i nećemo propustiti.

Premda je Mostar poznat i kao grad zamrznute demokracije, u kojem je posljednji saziv gradskog vijeća raspušten 2012. godine, i koji već šest godina funkcionira bez zakonodavnog tijela, ni takva situacija nije mogla zaustaviti kulturne i društvene procese koji su se spontano otvorili i pokrenuli u gradu. Oni se prije svega ogledaju u pojačanoj interakciji mladih i kreativnih ljudi, otvaranju kulturnih institucija prema građanima, zajedničkim, ranije nezamislivim, koprodukcijama kulturnih institucija i u porastu broja kulturnih programa i inicijativa. U politički disfunkcionalnom društvu, počeli smo razvijati modele povezivanja neovisne kulturne scene s institucionalnom kulturom, te nove modele institucionalne kulturne suradnje, premoštavajući etničke barijere i političke podjele. Mostar više nego ikad prije ima potrebu ponovno postati gradom ugodnog i skladnog življenja. Taj njegov specifični, višestoljetni sklad njegova je autentičnost. Mostar, grad-mozaik, prožet je orijentalnim, mediteranskim i srednjoeuropskim identitetima i u njemu se interkulturalnost oduvijek isticala kao glavno obilježje. Pomoću nove društvene i kulturne infrastrukture koju ćemo izgraditi kroz proces i naslov europske prijestolnice kulture, premostit ćemo naše unutarnje podjele te ratom podijeljen, fragmentiran i disfunkcionalan grad kulturom pretvoriti u mozaično složenu ali integriranu i funkcionalnu društvenu i urbanu cjelinu. Naslov europske prijestolnice kulture tako će postati snažna alatka za društvenu transformaciju i integraciju, te ubrzanu reurbanizaciju Mostara i njegovih građana.

Sam proces kandidature grada za EPK ujedinio je mostarsku političku i kulturnu scenu kao nijedan do sada, dobivši jednoglasnu podršku 11 političkih stranaka koje djeluju na području grada, svih gradskih institucija kulture i cjelokupne neovisne kulturne scene. Mi, gradska uprava i predstavnici kulturne scene i građana, ujedinjeni u Forum Mostar 2024, u namjeri da vratimo Mostar na kulturnu mapu Europe i razvijamo ga u pravcu otvorenog, interkulturalnog, vibrantnog i pametnog Grada, snažno podržavamo kandidaturu našega grada za EPK i u naslovu EPK vidimo svoju milenijsku priliku ne samo za integraciju i reurbanizaciju grada i građana, nego i za kvantni skok u novi, europski Mostar. Naš uspjeh bit će primjer cijeloj Europi kako se - ako imamo jasnu viziju i hrabrost da viziju pokušamo pretvoriti u stvarnost - sve naše unutarnje razlike i specifičnosti mogu premostiti i ugraditi u zajednički europski okvir i identitet.

Planira li vaš grad uključiti svoju okolicu? Pojasnite izbor.

Grad Mostar oduvijek je bio cestovno sjecište i kulturno, obrazovno, zdravstveno, ekonomsko i političko središte Hercegovine. Posljednji sukobi etnički su podijelili i administrativno decentralizirali Hercegovinu u tri županije i regiju istočne Republike Srpske. Mostar je glavni grad Hercegovačko-neretvanske županije, jedine višenacionalne županije u Hercegovini, u kojoj su zastupljeni većinski Bošnjaci i Hrvati, te manjinski Srbi. Omeđen je monoetničkim teritorijama, sa zapada i sjeverozapada županijama s hrvatskom većinom, sa sjevera županijom s bošnjačkom većinom, a na istoku teritorijem Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom.

U jedinstvenoj regiji Hercegovine, u kojoj zajednički baštinimo prirodne i kulturne resurse, neporecivo smo upućeni jedni na druge. Pored toga što ćemo poticati kvalitetniju suradnju i veću mobilnost unutar županije koje je Mostar glavni grad, namjeravamo kroz kulturu premostiti i administrativne i etničke barijere u Hercegovini. Ono što karakterizira Hercegovinu je i susret mediteranskog načina života sa kontinentalnim, kao i obilje voda i rijeka jadranskog sliva. Stoga smo se povezali s gradovima starih mostova, Livnom, Trebinjem, te Konjicom, kao rubnim točkama hercegovačke regije, u cilju uvezivanja pokidanih veza i iscrtavanja novih kulturnih transverzala. Tako uvezana Hercegovina dalje će lakše surađivati na polju kulture sa našim najvećim gradovima, Sarajevom i Banja Lukom. Želimo promovirati kulturu kao mostogradnju prekinutih prirodnih žila kucavica, nasilno i nelogično presječenih administrativnim i političkim odlukama.

Ukratko opišite općeniti kulturni profil vašeg grada.

U Mostaru djeluje 14 ustanova kulture: Arhiv Hercegovine, Narodna knjižnica HNŽ, Biblioteka-dječji odjel, muzej Hercegovine, Simfonijski orkestar, Muzički centar Pavarotti, Narodno pozorište, Hrvatsko narodno kazalište, Lutkarsko kazalište, Pozorište lutaka, Centar za kulturu, Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, Dom kulture Blagaj i Kulturni centar Potoci.

Sve navedene ustanove financiraju se iz proračuna Grada Mostara, osim Arhiva Hercegovine i Narodne knjižnice HNŽ, kojima je osnivač HNŽ, koja ih u potpunosti financira, te Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta, u kojima Grad Mostar i HNŽ imaju podijeljena osnivačka prava i financiranje.

Knjižničarska djelatnost odvija se u tri objekta dobro pozicionirana u gradu, a jedan od objekata namijenjen je isključivo mlađem uzrastu, od predškolskog do srednjoškolskog.

Muzej Hercegovine ima 3 zbirke, arheološku, etnografsku i književnu. Djeluje u četiri objekta smještena u zoni Starog mosta: centralni objekt se arheologijom i etnografijom, muzej Stari most, posvećen izgradnji i obnovi mosta, Interpretacijski muzej MUM, Spomen kuća Alekse Šantića, jednog od najznačajnijih mostarskih pjesnika.

Glazbena djelatnost odvija se kroz djelovanje Simfonijskog orkestra i Muzičkog centra Pavarotti, koji u svom sastavu, pored radionica glazbene terapije, ima i studio za snimanje, te projekt Rock škole. Ova djelatnost upotpunjena je postojanjem dvije glazbene škole I. i II. stupnja, te studija glazbe na Sveučilištu u Mostaru.

Mostar ima četiri teatarske kuće, dva lutkarska i dva dramska kazališta. Svako kazalište ima svoju scenu, sa 536 sjedećih mjesta u dramskim i 310 mjesta u lutkarskim kazalištima. U ovoj djelatnosti uposlen je 71 djelatnik.

Četiri kulturna centra vrlo su dobro pozicionirana u gradskom prostoru, dva u središtu grada i dva u rubnim područjima na sjeveru i jugu. Prigradski centri za kulturu namijenjeni su zadovoljenju kulturnih potreba tih dijelova grada, od edukacije, folklora, društvenih igara, do pučkih zabava. Centar za kulturu, smješten uz sami Stari grad, okružen parkom stećaka s područja Hercegovine, ima galerijsku, plesnu, prezentacijsku djelatnost, lokalnu radijsku postaju, kao i Hrvatski dom HSK, čija galerija je organizirana kao zasebna jedinica unutar centra, sa vlastitom kolekcijom i redovitom izlagačkom djelatnošću. Na istoj lokaciji nalazi se i manji galerijski prostor koji koristi Društvo hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH.

Ove institucije godišnje realiziraju oko 570 programa, ne uključujući redovite aktivnosti arhiva, muzeja i knjižnica.

Najveći je broj spomenutih ustanova nastao 50-ih godina XX. stoljeća i razvijao se do rata 1992-95. godine. Nakon 1995. godine, izgrađeni su objekti Muzičkog centra Pavarotti, Centra za kulturu, Hrvatskog narodnog kazališta, biblioteke, Lutkarskog kazališta, muzeja Stari most i Interpretacijskog muzeja MUM.

U Mostaru djeluju i dvije javne visokoškolske ustanove, s Likovnom