kerettanterv.ofi.hukerettanterv.ofi.hu/10_melleklet_nemzetisegi/horvat/10.4... · Web viewPisanje,...
Transcript of kerettanterv.ofi.hukerettanterv.ofi.hu/10_melleklet_nemzetisegi/horvat/10.4... · Web viewPisanje,...
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST(Narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave materinskog jezika i dvojezična
narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave jezika)1.–4. razred
Prvenstveni cilj nastavnog predmeta hrvatskog jezika i književnosti u nižim razredima osnovne škole je razvijanje komunikacijskih sposobnosti na materinskom jeziku i postavljanje temelja ključnih kompetencija, sklopova vještina i sadržajnih spoznaja potrebitih za uspješno školsko usvajanje znanja. Usvajanje sposobnosti čitanja i pisanja neophodno je za samostalno učenje i za napredovanje u svakodnevnom životu. Treba postići da učenici poštuju i vole svoj materinski jezik i svoje tradicije. Daljnja važna zadaća ovog nastavnog predmeta je razvijanje sposobnosti potrebitih za usvajanje samostalnog korištenja usmene i pismene komunikacije, kontinuirano i raznovrsno uvježbavanje korištenja jezika, razvijanje sposobnosti čitanja-razumijevanja. Istaknuti zadatak odgoja na materinskom jeziku predstavlja obogaćivanje fonda riječi. Daljnji njegov zadatak je pripremanje učenika da na razini koja je sukladna njihovoj životnoj dobi uspješno rješavaju svakodnevne govorne situacije.
Razvijanjem tehnike čitanja na razinu primjene poput sredstva stvara se preduvjet za samostalno razumijevanje pisanih tekstova. Višestranim obradama štiva razvija se kritičko mišljenje, sposobnost rasuđivanja i empatija učenika. Pruža im se mogućnost za stjecanje iskustava o jednostavnim književnim oblicima, za upoznavanje tradicija hrvatskog jezika i hrvatske kulture, za formiranje ljubavi prema čitanju.
Prije stupanja u školu djeca na različitim razinama vladaju hrvatskim jezikom. Zadaci nastavnog predmeta su formiranje tog instinktivnog jezičnog znanja i razvijanje jezične svjesnosti. Zadaća književnog odgoja je razvijanje ljubavi prema čitanju, poticanje i utvrđivanje volje za čitanjem. Za postavljanje temelja sposobnosti samostalnog učenja potrebno je formiranje i poticanje samostalnog, kreativnog i samouvjerenog rješavanja zadataka učenika. Najvažnije sredstvo postizanja toga cilja je kontinuirano i povezano uključivanje diferenciranih individualnih ili grupnih tipova aktivnosti u pedagoški proces. Također je važno podržavati formiranje individualnog stila učenja učenika, te jačanje navike učenja. Treba poticati učenike na korištenje različitih izvora u okvirima nastavnog sata i van njega.
Cilj nastave pisanja-pravopisanja u ovom periodu je, sukladno životnoj dobi i zahtjevima obrazovanja, diferencirano formiranje odgovarajuće tehnike pisanja, razvijanje pisanja kao sredstva u službi učenja i pismenog samoizražavanja – s potrebom čitkog, uređenog rukopisa i pravilnog teksta.
1.–2. razred
Pri stupanju u školu učenici na različitim razinama govore svoj materinski (hrvatski) jezik. Prije početka školovanja hrvatski jezik uče u svom užem okruženju (npr. obitelj, dječji vrtić). Zadaci nastavnog predmeta su formiranje tog instinktivnog jezičnog znanja i razvijanje jezične svjesnosti. Zadaća učitelja je tijekom prvog i drugog razreda školovanja da fond riječi učenika razvije i podigne na razinu na kojoj učenik za učenje hrvatskog jezika i književnosti neće imati jezičnih prepreka. Daljnji zadatak učitelja je uvježbavanje komunikacijskih situacija i stvaranje jezičnog okoliša pogodnog za razvoj i učenje bez straha. Tom procesu doprinose vježbe samoizražavanja pomoću kojih se razvija jezična svjesnost, nijansirano samoizražavanje i sposobnost razumijevanja drugoga.
Emotivna senzibilnost i moralno promišljenje učenika dostiže bar tu razinu da je u
pročitanim djelima u stanju prepoznati osnovne životne situacije. Rado sudjeluje u vježbama samospoznaje kojima se razvijaju i kultura pokreta i osjećaj za ritam. S radošću sudjeluje u ritmičkim i pjevanim improvizacijama, lutkarskim i raznim kreativnim igrama. Okuša se u više formi djelatnosti kulture pokreta, manualnih djelatnosti i kreativne umjetnosti. Pri rješavanju zadataka na zanimanjima materinskog jezika i tijekom zajedničkih aktivnosti stječe iskustva o suradnji s vršnjacima.
Zahvaljujući vježbama kroz igru učenik usvaja i nekoliko vježbi memorije razvijanja sposobnosti koncentracije. U procesu razumijevanja pročitanog se obogaćuje njegov fond riječi. Uz pruženu pomoć prepozna svoje potrebe, zna postaviti pitanja, stječe iskustva o realnoj procjeni svog učinka i svojih sposobnosti.
Najvažniji zadatak u 1.–2. razredu je usvajanje znanja čitanja i pisanja–što predstavlja osnovu daljnjeg odgoja na materinskom jeziku. Bez znanja čitanja i pisanja na razini koja je primjerena uzrastu nezamisliv je napredak u ostalim nastavnim predmetima.
Prvi uspjesi u čitanju imaju odlučujući utjecaj na proces formiranja u čitatelja, na proces formiranja pozitivnog odnosa prema čitanju. Stoga se u prvim razredima, glede individualnih osobitosti učenika, nastava čitanja mora organizirati diferencirano – unutar toga proces i tempo napretka čitanja – a radi preventivnog sprečavanja strahova od neuspjeha u učenju.
Istaknuti zadatak odgoja materinskog jezika je razvijanje fonda riječi. U razvijanju čitanja s razumijevanjem važnu ulogu ima rad na tekstu, tijekom čega pored primarnog razumijevanja književnih tekstova, učenici uz usmjeravanje učitelja uvježbavaju analizu kojom se otkrivaju dublji sadržajni slojevi teksta.
Učenike na svjesnu i kreativnu upotrebu u svakodnevici frekventnih vrsta tekstova različitim vrstama djelatnosti treba odgajati tako da je ono bazirano na dječjoj spontanoj kreativnoj sposobnosti i na radosti koju čini igra.
Razvijanje pisanja poput sredstva započinje usvajanjem znanja/vještine pisanja. Put do automatiziranog pisanja vodi preko osvajanja formi znakova i spajanja znakova. Učenici moraju dostići takav tempo pisanja koji će udovoljiti potrebama učenja.
Pomoću usvojenih spoznaja o materinskom jeziku možemo formirati svjestan pogled na jezik i zahtjevnije korištenje materinskog jezika. U okviru njega učenici mogu steći osnovne spoznaje o sustavu hrvatskog jezika.
Uz gramatičke spoznaje se vezuje formiranje poznavanja pravila pravilnog pisanja i formiranje osnovne razine vještine pravilnog pisanja.
Učenička samokontrola i razvijanje djelatnosti ispravljanja pogrešaka su razvojni zadaci koji se paralelno odvijaju s primjenom pravila.Za postavljanje temelja samostalnog učenja je potrebito formiranje i poticanje učenika na samostalno, kreativno i samouvjereno rješavanje zadataka. Najvažnije sredstvo njegova ostvarenja je uključivanje u pedagoški proces kontinuiranih, diferenciranih, individualnih i grupnih tipova djelatnosti koje se nadovezuju jedni na druge. Također je važno podržavanje formiranja individualnih stilova učenja učenika te jačanje navika učinkovitog učenja. Treba poticati učenike na korištenje različitih izvora i izvan okvira nastavnih sati. Treba jačati svijest, upornost i zahtjevnost učenika u različitim jezičnim djelatnostima, treba im pomoći da svojom djelatnošću učenja budu u stanju upravljati u vremenskom periodu koji se postupno povećava.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Govorne sposobnosti, razumijevanje, interpretiranje i stvaranje usmenih tekstova
Fond sati 48
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Razvijanje usmenih jezičnih sposobnosti potrebitih za samoizražavanje i društveni dijalog. Razumijevanje verbalnih i neverbalnih kodova slušanog teksta. Težnja prema razumijevanju, refleksija i korekcija pogrešaka u razumijevanju.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Težnja za usvajanjem odgovarajućeg načina disanja pri govoru, artikulacije i naglašavanja u govoru.Razvijanje aktivnog fonda riječi.Samostalno stvaranje rečenica na osnovi zadanih riječi ili niza slika.Dopuna nepotpunih rečenica odgovarajućim riječima.Razgovor po parovima i u grupi.Uljudno oslovljavanje odraslih i vršnjaka te odgovarajuća primjena jezika u situacijskim igrama.Uprizorenje poznatih tekstova dramskim igrama.Poznavanje memoritera (pjesama, proznih tekstova).Isprobavanje raznih dramskih igara (npr. lutkarske igre, govorenje stihova).Prepoznavanje nekoliko elemenata neverbalne komunikacije.Vježbe samospoznaje, igre zamjene uloga.
Učenik govori razgovijetno; razumije jednostavna objašnjenja, upute i priopćenja svojih vršnjaka.
Kratko i razumno odgovara na pitanja; u predstavljanju i oslovljavanju odraslih i vršnjaka koristi prikladne jezične forme; uključuje se u zajedničke aktivnosti, prilagođava se njihovim pravilima; dobro se orijentira u sustavu veza svoje uže društvene okolice.
Prihvaća se društvenog zadatka, prepozna, cijeni i pomaže takvu djelatnost svojih vršnjaka.
Pjevanje-glazbena kultura; tjelesni odgoj i sport: pravilna tehnika disanja.
Vizualna kultura: slike, predodžbe, kompozicije slika; slikovno uprizorenje (npr. crtežom, nizom slika, fotografijom) jednostavnih radnji (npr. izmišljenih ili doživljenih), odgovarajućim zvučnim efektima (npr. praćeno šumovima, glasanjem).
Drama i ples: situacijske igre.
Moralni odgoj: ja, predstavljanje, samospoznaja.
Hrvatski narodopis: narodne igre i brojalice
Ključni pojmovi/ pojmovi
Silina tona, naglasak, stanka, tempo, ritam, mimika, držanje/stav tijela, predstavljanje, pozdravljanje, oslovljavanje, molba.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Čitanje, razumijevanje pisanog teksta – priprema za učenje čitanja
Fond sati 28
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Pripreme za učenje čitanja. Pamćenje riječi. Prepoznavanje glasova na početku riječi, u riječi i na kraju riječi.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Razvijanje fonda riječi, uvježbavanje različitih komunikacijskih situacija.(Osiguravanje sredine bez straha, te sredine koja je pogodna za motivirani razvoj.).Razvijanje sposobnosti i segmenata sposobnosti koje su potrebite za čitanje (prepoznavanje fonema, sposobnost uočavanja razlika, pozornost, tempo, ritam, fond riječi, pravila upotrebe jezika, prepoznavanje komunikacijskih sposobnosti i smjerova, relacijski fond riječi, jezična svjesnost.
Učenik (je) otvoren, motiviran i pokazuje
interes prema učenju čitanja. sposoban je prepoznati
glasove na početku riječi, u riječi i na kraju riječi.
prepozna i imenuje naučene riječi.
njegove parcijalne sposobnosti dostigle su potrebitu razinu.
Pjevanje-glazbena kultura: tempo, ritam.
Matematika: smjerovi.
Drama i ples: narodni plesovi, dječje igre.
Hrvatski narodopis: memoriziranje narodnih pričalica, brojalica
Ključni pojmovi/ pojmovi
Fonem, tekst, rečenica, riječ, glas, slovo, inetrpunkcijski znak.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Čitanje, razumijevanje pisanog teksta – usvajanje znakovnog sustava čitanja
Fond sati 38
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Usvajanje znakovnog sustava čitanja: glas i slovo, slog, riječ, sintagma, rečenica, tekst.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Razvijanje fonda riječi u svezi s čitanjem.Prepoznavanje slova, pravila identifikacije slova-glasa, fonema-grafema, automatizirane sposobnosti.Čitanje cijelih riječi, dijeljenje riječi na glasove i njihova pravilna artikulacija. Pravilno spajanje glasova, čitanje slogova i riječi, svjesna potvrda značenja riječi.Interpretativno čitanje kraćih rečenica i tekstova.Prepoznavanje i ispravljanje/korigiranje pogrešaka u tehnici čitanja.
Učenik (je) motiviran i pokazuje interes
za čitanje; poznatiskana velika i mala
slova hrvatske abecede; pozna pravila o ekvivalenciji
slovo-glas; posjeduje sigurnu sposobnost
prepoznavanja i spajanja glasova;
prepozna svoje odlike i mane u svezi s čitanjem;
raspolaže fondom riječi za čitanje i proces čitanja, njegove su spoznaje sukladne njegovom uzrastu.
Vizualna kultura: tip slova, oblik slova.
Drama i ples: narodni ples, brojalice.
Mađarski jezik i književnost: usporedba znakovnog sustava čitanja: podudarnosti i razlike.
Hrvatski narodopis: čitanje kraćih tekstova (usmene) narodne književnosti
Ključni pojmovi/ pojmovi
Fonem, slovo-glas, spajanje glasova, slog, riječ, rečenica, tekst, interpunkcijski znak, naslov, autor.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Čitanje, razumijevanje pisanog teksta – priprema čitanja razumijevanjem i razvoj čitanja razumijevanjem
teksta
Fond sati 48
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Priprema i razvoj čitanja teksta razumijevanjem, čitanje dijelova teksta, ponovljeno čitanje, retroaktivno pronalaženje informacija iz teksta.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Obogaćivanje aktivnog fonda riječi na osnovi naučenih i obrađenih tekstova.Kontinuirano vježbanje interpretativnog čitanja naglas.Vježbanje nijemog čitanja i čitanja naglas čitanjem različitih kratkih tekstova, uvažavajući pojedinačne osobitosti učenika.Razumijevanje pojma rečenice.Doslovno razumijevanje značenja jednostavnih rečenica, uvažavanjem pojedinačnih osobitosti učenika.
Učenik doslovno razumijevanje jednostavnih tekstova dokazuje sljedećim djelatnostima: povezivanje riječi i rečenica sa slikom, ilustracija značenja riječi, tekstova.
Učenik je sposoban u naučenim tekstovima, rečenicama–izbornim čitanjem, fragmentarnim čitanjem i ponovljenim čitanjem–na postavljena pitanja nastavnika za retroaktivno pronalaženje informacija.
Mađarski jezik i književnost: izborno čitanje, čitanje po dijelovima
Matematika: interpretiranje tekstualnih zadataka
Poznavanje okolice: razumijevanje pisanog i slušanog teksta.
Vizualna kultura: ilustriranje pripovijedaka.
Hrvatski narodopis:
obiteljski blagdani: Božić, Uskrs, Sv. Nikola/Djed Mraz itd., blagdani u Mađarskoj i u matičnoj državi.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Slovo, glas, fonem, tekst, rečenica, interpunkcijski znak, stavak, naslov, autor.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Pisanje, stvaranje teksta – utemeljenje tehničkih osnova pisanja
Fond sati 20
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Upoznavanje sredstava/pribora za pisanje. Razvoj psihičkih funkcija i osnovnih sposobnosti za učenje pisanja: svjesna i trajna pozornost, svijest o važnosti zadatka, diferencirano opažanje motrenjem i slušanjem, koordinacija pokreta, preciznost pokreta.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Uočavanje mjesta i dužine glasova u riječima.Izvršavanje zadataka analize i sinteze.Orijentiranje u prostoru i u ravni.Upotreba bilježnice i pribora za pisanje.Razvijanje preciznosti pokreta i koordinacije pokreta.Vježbe povlačenja crte, skiciranje i pisanje elemenata slova. Formiranje pravilnih navika pri pisanju (položaj/stav tijela, držanje pribora za pisanje, položaj/stav ruke).
Učenik(u) (je) otvoren, motiviran i pokazuje
interes za učenje pisanja; njegove ranije sposobnosti su
odgovarajuće za početak učenja pisanja;
njegova fina motorika i koordinacija očiju i ruku su na odgovarajućoj razini;
jasna osnovna funkcija pisanja u svakodnevnom životu.
Tehnika, način života i praktični rad: razvijanje preciznosti pokreta (npr. plastelinom).
Vizualna kultura: razvijanje preciznosti pokreta crtanjem, slikanjem, izradom uzoraka.
Moralni odgoj: pravila ponašanja pismene jezične komunikacije.
Pjevanje-glazbena kultura: razvijanje sluha.
Matematika: orijentacija u prostoru i u ravnini.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Crte, elementi slova, smjerovi.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Pisanje, stvaranje teksta, učenje oblika pisanih slova, vježbe koje služe za razvijanje tehnike pisanja
Fond sati 58
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Diferencirano usvajanje sustava znakova pisanja. Postavljanje temelja i razvijanje tehnike pisanja i dopadljivog i urednog rukopisa – uvažavanjem pojedinačnih sposobnosti. Pisanje velikih i malih slova. Pravilno formiranje i spajanje slova.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Pravilno pisanje i spajanje malih i velikih pisanih slova.Pisanje skupova slova i kraćih riječi.Prepisivanje s pisanog, a kasnije tiskanog uzorka teksta: pisanje riječi, sintagma, kratkih rečenica. Pisanje diktata po viđenju i slušanju riječi kraćih od šest slova.Pisanje kraćih riječi po pamćenju.Prepisivanje kratkih rečenica s pisanog i tiskanog teksta, nakon pisanja diktata i po pamćenju.Dinamično pisanje. Pravilan stav/držanje tijela, držanje pribora, pomicanje ruke.
Učenik(ov) pozna i koristi pisane oblike
hrvatske abecede; je rukopis uredan, slova
formira i spaja čitko.
Učenik pri prepisivanju ne čini
pogreške u tehnici pisanja; piše znak na početak i
završetak rečenice; na osnovi zadanog uzorka
prepozna i ispravlja svoje pogreške.
Vizualna kultura: upotreba kombinacija crta koje pomažu u promjenama smjera (svežnjevi crta, klupka crta itd.), osjećaj za prostor, precizna motorika, estetska zahtjevnost; primjena različitih tipova crta radi razvoja vještina.
Mađarski jezik i književnost: postavljanje temelja i razvoj tehnike pisanja i dopadljivog, urednog rukopisa.
Tjelesni odgoj i sport:harmonično/skladno kretanje.
Pjevanje-glazbena kultura; ples i drama: tempo, ritam.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Tiskana slova, pisana slova, mala slova, velika slova, margina, slog, riječ, rečenica.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razvijanje sposobnosti učenja Fond sati
12
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Formiranje grupnih i individualnih tehnika učenja radi stjecanja znanja o efikasnom učenju. Upoznavanje tehnika učenja kroz igru, njihovo vježbanje. Kulturno i djelotvorno korištenje knjižnice i Interneta.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Postavljanje temelja i uvježbavanje pojedinih koraka samostalnog obavljanja zadataka (posjet knjižnici, korištenje dječjih leksikona, rječnika; razgovor o ulozi, važnosti i potrebi učenja, te razgovor o pronalaženju i baratanju s informacijama potrebitih za učenje).Učenje pomoću više djelatnosti i osjetila: vježbe pamćenja i tehnike učenja teksta kombinirane s vježbama ritma i pokreta te govornim vježbama.Veze između slike i teksta.Dopunski efekti slike i teksta u ilustriranim tekstovima.Prednosti i nedostaci korištenja Interneta.Memoriteri: 2-3 priče, po 1 pjesma Đuse Šimare Pužarova i Marka Dekića, 2 brojalice ili priče iz zbirke Eci, peci, pec Đure Frankovića, 1 pjesma Luke Paljetka, 1-2 pjesme po slobodnom izboru iz hrvatske literature za djecu.
Učenik uz pomoć učitelja koristi i uvježbava različite postupke učenja kroz igru. Uči s radošću i motivirano.
Učenik je u stanju od memoritera u vjerno tekstu citirati: 2 brojalice, po 1 kratku pjesmu domaćih hrvatskih pjesnika i pjesnika iz matične države.
Mađarski jezik i književnost; matematika; poznavanje okolice: samostalno učenje.
Vizualna kultura: ilustriranje ostvarenja dječje književnosti, pripovijedaka.
Drama i ples: učenje dječjih igara, brojalica i narodnih plesova.
Moralni odgoj: kulturno ponašanje u knjižnici. Pravilno korištenje Interneta.
Hrvatski narodopis: narodne pričalice i brojalice u Mađarskoj i u matičnoj državi.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Knjižnica, leksikon, rječnici, abecedni redoslijed, kazalo/sadržaj, dječje novine, film.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Kultura na materinskom jeziku, spoznaje a materinskom jeziku hrvatske narodnosti
Fond sati 40
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Svjesna primjena gramatičkih i jezičnih spoznaja: rečenica, vrste rečenica, glas/fonem, slovo, razdvajanje na slogove.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Kontinuirano obogaćivanje aktivnog i pasivnog fonda riječi.Korištenje rječnika.Prepoznavanje razlika između hrvatskog i mađarskog jezika, njihovo formuliranje sukladno svome uzrastu.
Učenik se po potrebi prisjeća i primjenjuje naučena pravila pravopisa (glas, slovo, veliko slovo na početku rečenice, interpunkcijski znak, razdvajanje riječi na slogove).
Drama i ples: ritmičke igre na bazi narodne glazbe.
Pjevanje-glazbena kultura: ritmičke igre na udaraljkama.
Prepoznavanje i imenovanje rečenice, riječi, glasa/fonema i slova.Navođenje glasova/slova abecede.Korištenje abecednog redoslijeda u praktičnim zadacima.Podjela glasova po vrstama.Prepoznavanje samoglasnika i suglasnika, uloga slogotvornog „r“.Prepoznavanje pravila u razdvajanju riječi na slogove.Prepoznavanje priopćajne namjere govornika u izjavnim i upitnim rečenicama.Njihovo imenovanje.Označavanje velikoga slova na početku rečenice i označavanje interpunkcijskog znaka na kraju rečenice, njihova primjena u pismenim zadacima.Pravilna artikulacija glasova lj, č, ć i alternacije ije/je.
Učenik se trudi pravilno artikulirati glasove lj, č, ć i alternacije ije/je.
Učenik je u stanju prisjećajući se pravila ispravljanja pogrešaka ispraviti/korigirati svoje pogreške.
Poznavanje okolice glasovi prirode.
Mađarski jezik i književnost: podudarnosti i razlike samoglasnika i suglasnika.Prepoznavanje vrsta rečenica.
Hrvatski narodopis: prepisivanje i pisanje po diktatu kraćih tekstova iz hrvatskog narodopisa
Ključni pojmovi/ pojmovi
Glas/fonem, slovo, abeceda, samoglasnik, suglasnik, riječ, rečenica, priopćavanje, pitanje, razdvajanje, točka, upitnik.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književna kultura, interpretacija književnih djela Fond sati
26
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Postavljanje temelja i razvijanje spremnosti za prihvaćanje književnosti kao umjetnosti. Poticanje usvajanja navika čitanja.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Kontinuirano obogaćivanje fonda riječi.Upoznavanje s lirskim djelima: pjesme, priče i brojalice iz domaće hrvatske umjetničke i narodne književnosti i književnosti matične države, emotivna identifikacija s njima.Prepoznavanje i jednostavna karakterizacija strofe (broj stihova, broj slogova). Prepoznavanje ugođaja pjesme,
Učenik je u stanju na osnovi njihovih
karakteristika knviževne rste prepoznati jednostavna književna djela (npr. pripovijetke, pjesme, priče).
identificirati glavne likove pročitanog teksta.
kazivanje nekoliko pjesama priča iz domaće hrvatske narodne književnosti i iz narodne književnosti matične
Pjevanje-glazbena kultura: melodija, ritam, narodne pjesme.
Drama i ples: melodija, ritam, narodne igre, narodni plesovi.
Poznavanje okolice: znanstvenopopularni tekstovi.
utvrđivanje ritma pjesme.Čitanje kraćih epskih djela (priče i pripovijetke umjetničke i narodne domaće književnosti i književnosti matičnog naroda).Identifikacija glavnih likova pročitanih djela.Nastojanje identifikacije mjesta i vremena radnje djela.Konstatiranje razlika po formi između proznog teksta i pjesama.Upoznavanje djela domaće (usmene) narodne književnosti i (usmene) narodne književnosti matičnog naroda (narodne pripovijetke, narodne pjesme, brojalice, pitalice, zagonetke).Narodne igre, dramatizirane forme (npr. pripovijetke, lutkarske igre, plesne igre itd.)
države.Učenik je u stanju uočiti razlike između pripovijedaka i znanstvenopopularnih tekstova.
Mađarski jezik i književnost: pjesma i proza.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Pjesma, priča, brojalica, pitalica, narodna pjesma, narodna igra, pripovijetka, znanstvenopopularni tekst, dramatizacija, predavanje.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Razvijanje osjećaja za prosuđivanje, razvijanje moralne, estetskei povijesne senzibilnosti
Fond sati 6
Predznanje Zrelost za školu.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Jednostavne prosudbe likova pročitanih i poslušanih književnih djela. Rješavanje konflikata, razvijanje sposobnosti samostalnog stjecanja spoznaja.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Pojmovi lijepog i ružnog, dobrog i lošeg u razgovoru u svezi sa svakodnevnim doživljajima.Jednostavne prosudbe likova pripovijedaka, pjesama, likova pročitanih i poslušanih književnih djela.Usporedba pouka upoznatih pripovijedaka i priča sa svojim iskustvima i vlastitim doživljajima.Adekvatna primjena jednostavnih poslovica i izreka za one životne situacije i moralna pitanja koja su uobličena/formulirana u književnim djelima. Doživljaj
Učenik je u stanju zauzeti stav u najosnovnijim
moralnim pitanjima. razlikovati dobro i zlo, lijepo i
ružno. Pojmove zna i interpretirati.
pomoću dramskih i dramatiziranih igara doživjeti svakodnevne konflikte te ih riješiti na razini svoga uzrasta.
Drama i ples: sudjelovanje u dramatiziranim igrama.
Vizualna kultura: vizualno izražavanje doživljenog, zamišljenog ili čitanog događaja.
Moralni odgoj: članovi moje obitelji, ljubav, prijateljstvo (doživljaj konfliktnih situacija preko igara).
svakodnevnih konflikata u dramskim i dramatiziranim igrama (npr. lutkarsko kazalište).
Poznavanje okolice: upoznavanje čovjeka oblici ponašanja, pravila, norme ponašanja); okoliš i održivost/održivi razvoj.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Konflikt, pouka, poslovica.
Očekivani razvojni rezultati
na kraju dvogodišnjeg
ciklusa
Govor učenika neka bude čist i razgovijetan.Neka razumije jednostavna objašnjenja i upute učitelja i informacije svojih vršnjaka. Neka na jednostavna pitanja daje suvisle i razumne odgovore.Pri predstavljanju, pozdravljanju, oslovljavanju i iskazivanju molba neka koristi jezične forme uljudnog ponašanja.Neka svoj fond riječi aktivira u zadacima stvaranja teksta.Neka prepozna naučene tehnike i različite postupke kroz igru koji su potrebiti za učinkovito učenje.Neka posjeduje fond riječi potrebit za čitanje i za proces čitanja.Neka pozna pisana i tiskana slova.Neka se trudi točno i izražajno čitati uvježbane riječi, skupove riječi, rečenice i kratke tekstove.Pomoću postavljenih pitanja učitelja, odnosno pridruživanjem riječi, rečenice i skupa riječi uz sliku neka je u stanju potvrditi razumijevanje uvježbanih riječi, rečenica i kratkih tekstova.Neka se trudi tečno i precizno čitati.Uz pomoć učitelja neka istakne/izdvoji bit pročitanog.Memoritere neka interpretira vjerno tekstu.Neka mu je jasna osnovna funkcija pisanja.Neka pozna i sa sigurnošću koristi slova hrvatske abecede.Rukopis neka mu bude uredan i precizan.Svoje pogreške neka ispravi samokontrolom.Kod pisanja uvježbanih riječi neka po potrebi prepozna i primijeni naučena pravopisna pravila.Neka je u stanju diktatom napisati pravilno 20-30 riječi (c, č, ć, lj, ije/je).Neka pravilno razdvaja riječi.Neka mu je jasan osnovni cilj učenja.Neka je svjestan prednosti dvojezičnosti koja mu pomaže u formiranju realne predodžbe o narodu i narodnosti.Neka je u stanju zauzeti stav u osnovnim moralnim pitanjima.Neka zna interpretirati pojmove dobar-loš, lijep-ružan.Neka njegova razvijenost parcijalnih sposobnosti materinskog jezika bude u skladu/harmonična, neka se razvija harmonično.
Usvajanje sposobnosti čitanja i pisanja neophodno je za samostalno učenje, a zatim za napredovanje u svakodnevnom životu. Treba postići da učenici poštuju i vole svoj materinski jezik te da njeguju nasljeđe materinskog jezika i svoje tradicije. Neka sposobnost usmenog
izražavanja učenika bude razgovijetna i tehnički ispravna, stoga je kontinuirana zadaća učitelja razvijanje vještine govora, razumijevanja usmenih tekstova i interpretacije usmenih tekstova. Posebno je važno postavljanje temelja kulturnog jezičnog ponašanja, kontinuiranog razvoja fonda riječi te njegovo aktiviranje kroz zadatke stvaranja teksta. Daljnji zadatak učitelja je pripremanje učenika da na razini koja je sukladna njihovojm uzrastu uspješno rješavaju svakodnevne govorne situacije.
Razvijanjem tehnike čitanja na razinu primjene poput sredstva stvaraju se preduvjeti za samostalno razumijevanje pisanih tekstova. Višestranim obradama štiva razvija se kritičko mišljenje, sposobnost rasuđivanja i empatija učenika. Pruža im se mogućnost za stjecanje iskustava o jednostavnim književnim oblicima, za upoznavanje tradicija hrvatskog jezika i hrvatske kulture, za formiranje ljubavi prema čitanju.
Usvajanje pravila pismenog stvaranja tekstova ostvaruje se obradom štiva različitih tema i tipova tekstova. Oni će služiti kao uzorci pri pisanju sastavaka učenika.Formiranje sposobnosti samostalnog učenja povezano s razvijanjem sposobnosti čitanja s razumijevanjem u službi su intenzivnog razvoja stjecanja spoznaja. Važno je stvaranje navikai tehnika učenja, upoznavanje mogućnosti i granica prikupljanja informacija, mogućnosti i ograda korištenja informacija, selekcija, te razvijanje sposobnosti usporedbe i kritičke obrade.
Cilj nastave pisanja-pravopisanja u 3.–4. razredu je, sukladno uzrastu i zahtjevima obrazovanja, diferencirano formiranje odgovarajuće tehnike pisanja, razvijanje učenja i pismenog samoizražavanja kao sredstva–s potrebom čitkog, uređenog rukopisa i pravilnog teksta.
Usvajanjem iskustveno utemeljenih gramatičkih spoznaja osnovne razine započinje proces formiranja svjesnog jezičnog nazora. Pokreće se razvoj pozornosti usmjeren na jezično izražavanje, sposobnost samovrednovanja, kritički osjećaj i nastojanje za zahtjevno, raznovrsno i izražajno jezično izražavanje u različitim komunikacijskim situacijama.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Govorne sposobnosti, razumijevanje, interpretiranje i stvaranje usmenih tekstova
Fond sati 40
PredznanjePravilno artikulira glasove, govor mu je razgovijetan. Kratko odgovara na postavljena pitanja. Koristi jezične forme uljudnog predstavljanja, pozdravljanja i postavljanja pitanja.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Intenzivno razvijanje govora i razumijevanja govora te fonda riječi. Formiranje jezičnog ponašanja koje je prilagođeno govornom partneru i govornoj situaciji.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Pravilna artikulacija glasova, pravilno disanje i pravilan izgovor u različitim komunikacijskim situacijama, npr. čitanje naglas, dijalog.Prepoznavanje i pravilno korištenje različitih rečenica prilikom čitanja naglas ili govorenja teksta–sukladno priopćajnoj namjeri (molba, iskazivanje želje, pitanje).
Učenik koristi jezične
obrate/leksemske veze koje su prilagođene sugovorniku i govornoj situaciji.
svoje misli izražava razumljivo.
sudjeluje u grupnim razgovorima, raspravama, skupnim stvaranjima i procjenama priča.
Poznavanje okolice: priopćavanje informacija, iskustava i doživljaja u nekoliko povezanih rečenica.
Mađarski jezik i književnost: pravilna artikulacija glasova, pravilno disanje u različitim
Priopćavanje doživljaja, misli, emocija i mišljenja u nekoliko kratkih, suvislih i povezanih rečenica.Uprizorenje poznatih tekstova različitim dramskim formama (lutkarske igre, igre sjene, nijeme igre itd.).Evociranje i govorenje sadržaja štiva.Pozornost u odnosu na sugovornika.Jezično ponašanje koje je prilagođeno govornom partneru i govornoj situaciji.Tekstu vjerno govorenje memoritera.
tijekom govorenja memoritera pravilna mu je artikulacija, naglasak i izgovor.
Tijekom dramskih uprizorenja poznatih tekstova koristi uvježbana neverbalna sredstva (pogled, stav tijela, izraz lica).
komunikacijskim situacijama.
Hrvatski narodopis: navođenje sadržaja tekstova iz narodopisa
Ključni pojmovi/ pojmovi
Naglasak, ton, silina tona, pogled, stav/držanje tijela.
Tematska jedinica/Razvojni ciljevi Čitanje, razumijevanje pisanog teksta Fond sati
108
PredznanjeDoslovno razumijevanje jednostavnih tekstova. Uzrastu sukladne spoznaje o čitanju i razumijevanju teksta. Na postavljena pitanja učitelja retroaktivno pronalaženje informacija u kratkim tekstovima.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Pomoć u formiranju tehnike tečnog čitanja naglas i čitanja u sebi, razvijanje čitanja s razumijevanjem, razumijevanje i usporedba tekstova različitih razina.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Obogaćivanje aktivnog fonda riječi naučenim i obrađenim tekstovima.Formiranje sposobnosti sigurnog čitanja. Samostalno prepoznavanje i kontinuirano ispravljanje poteškoća i pogrešaka tehnike čitanja.Upoznavanje s frazama i jezičnim obratima karakterističnim za hrvatski jezik. Samostalno razumijevanje tekstova nijemim čitanjem. Formuliranje sadržaja štiva u 4-5 jednostavnih, povezanih rečenica, na osnovi slike, odnosno skice–korištenjem riječi i izričaja iz teksta.
Učenik je motiviran i iskazuje interes za
čitanje. posjeduje tečnu i
automatiziranu tehniku čitanja, i pri čitanju naglas i pri nijemom čitanju.
sukladno svom uzrastu jasne su mu njegove vrline i mane na poljima tehnike čitanja i razumijevanja teksta.
prepozna i ispravlja svoje pogreške.
razumije i interpretira fond riječi, jezične obrate, informacije i misli tekstova različitih tipova koji su
Mađarski jezik i književnost: poznavanje i primjena tehnika i strategija čitanja.
Upoznavanje okolice:samostalno razumijevanje pročitanih tekstova.
Vizualna kultura: ilustriranje pripovijedaka i djela dječje književnosti.
Hrvatski narodopis:
Predstavljanje glumom ili vizualno predstavljanje sadržaja tekstova. Formuliranje mišljenja u 1-2 rečenice o likovima teksta, o njihovim djelima i o njihovom ponašanju. Upoznavanje beletrističkih i znanstvenopopularnih tekstova koji su sukladni uzrastu učenika te njihovo razumijevanje primjenom različitih strategija čitanja (pregledno čitanje, čitanje s pretraživanjem). Prisjećanje na ranije spoznaje, doživljaje i iskustva u svezi s pročitanim.
sukladni njegovom uzrastu. samostalno razumijevanje kraćih tekstova iz hrvatskog narodopisa
Ključni pojmovi/ pojmovi
Rečenica, tekst, razumijevanje teksta, pitanje, odgovor, uloga, čitanje, predavanje, ilustriranje.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Pisanje i stvaranje teksta Fond sati
78
Predznanje
Dopadljiv, uredan rukopis. Prepisivanje riječi, skupa riječi i kratkih rečenica s pisanih /tiskanih uzoraka, pisanje riječi diktatom. Usmeno i pismeno stvaranje rečenica. Pravilno korištenje različitih rečenica. Usmeno stvaranje priče.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Upoznavanje normi pismenosti hrvatskog materinskog jezika, tehnika pisanja koja je u skladu s uzrastom učenika, čitki oblici slova, estetski prihvatljiv rukopis. Podizanje pisanja na razinu sredstva, povećanje tempa pisanja. Pisanje riječi, skupa riječi, rečenice i teksta diktatom i po pamćenju. Uvježbavanje raščlanjivanja tekstova. Daljnje razvijanje usmenog i pismenog stvaranja teksta.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Razvijanje tehnike pisanja, utvrđivanje pravilnih navika pisanja (stav/držanje tijela, držanje pribora za pisanje, pomicanje ruke).Jačanje zamaha i tempa pisanja.Pisanje niza riječi i rečenica prepisivanjem, diktatom i namjernim pisanjem.Formiranje individualnog pisanja sa zahtjevom urednog, čistog i čitkog rukopisa. Po potrebi poboljšanje čitkosti rukopisa.
Usmeno i pismeno stvaranje
Učenik je sposoban za korištenje pisanja kao sredstva, zna ekonomično urediti tekst.
Učenik(ov) tijekom pisanja sastavka
koristi naučene spoznaje o pisanju sastavaka.
rukopis je čitak i dinamičan. Bilježnice su mu uredne i čiste.
koristeći spoznaje o pisanju sastavaka napiše priču uopsegu od otprilike jedne stranice.
Mađarski jezik i književnost: usmeno stvaranje tekstova, čitko, dopadljivo vođene bilježnice.
Matematika; poznavanje okolice: uređeno i ekonomično vođenje bilježnica.
Vizualna kultura: vizualno ostvarenje jednostavne radnje nizom slika.
teksta. Spajanje rečenica, uzorci tekstova, točke gledišta, izbor teme. Načini prikupljanja materijala: zapažanje, sjećanje, čitanje, mašta.Postavljanje naslova, sređivanje i uređivanje materijala.Stvaranje kratkih tekstova (npr. opis, priča, karakterizacija). Uvježbavanje raščlanjivanja tekstova. Primjena naučenih gramatičkih i pravopisnih spoznaja u kratkim sastavcima.Uz pomoć učitelja:
izrada pismenih sastavaka u formi priče.
pisanje kratkih opisa predmeta, biljaka i životinja.
kratka karakterizacija čovjeka.
pisanje pisma, adresiranje pisma, formuliranje kratkih tekstualnih poruka.
uvježbavanje kratkih informativnih tekstova svakodnevnog života (npr. pozivnica, sms).
ispravak sastavaka primjenom naučenih spoznaja o sastavcima.
Uređen rukopis.
pri naznaci teme sastavka koristi odgovarajuće riječi i izričaje.
a zadanoj ili izabranoj temi, koristeći naučene spoznaje o pisanju sastavaka, napiše opis od 8-10 rečenica.
početke sadržajnih cjelina označava stavcima.
obraća pozornost na redoslijed predstavljanja i na korištenje jezičnih sredstava.
na osnovi uputa učitelja ispravlja svoje pravopisne pogreške i pogreške u sastavku.
Poznavanje okolice:opis upoznatih životinja.
Hrvatski narodopis: pisanje tekstova iz hrvatskog narodopisa po sjećanju.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Pisanje, stvaranje teksta, čitkost, davanje/odabir naslova, stavak, uvod, razrada, završetak/zaključak, ispravak, izbor teme, prikupljanje materijala, skica, priča, opis, pozivnica, sms.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razvijanje sposobnosti učenja Fond sati
14
PredznanjeFormiranje grupnih i individualnih tehnika učenja igrom radi stjecanja znanja o efikasnom učenju. Odgovarajuća razina samospoznaje. Kulturno i djelotvorno korištenje knjižnice i Interneta.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Daljnje unapređenje grupnih i individualnih tehnika potrebnih za učenje kroz igru, stjecanje i obradu znanja potrebitih za učinkovito učenje.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Uloga i način učenja. Jednostavne strategije i načini učenja. Upoznavanje pojedinih koraka procesa samostalnog učenja: moj način lakog učenja, što mi predstavlja problem/poteškoće.Vježbe memorije kombinirane vježbama ritma, kretnje i govornim vježbama.Prikupljanje i korištenje informacija. Svrsishodni načini prikupljanja i sistematizacije podataka i informacija. Različiti nosači podataka u školskoj knjižnici i u mjesnoj knjižnici. Knjižnica kao informativno središte, baza za učenje i mjesto gdje pomažu učenje. Upoznavanje časopisa. Promatranje/uočavanje kataloga. Uloga kataloga u traženju knjiga i drugih izvora podataka.
Učenik (je) poznaje postupke koji
pomažu u učenju (jednostavno traženje podataka, skica, rječnik, hrvatski slikovni rječnik.
sposoban samostalno učiti. poznaje karakteristike svoga
procesa učenja i karakteristike svojih sposobnosti.
iskazuje interes za učenje. vjerno tekstu navodi sljedeća
djela beletristike, odnosno njihove fragmente: M. Dekić: Majka mi je, Đ. Š. Pužarov: Igra, L. Paljetak: Novosti, S. Blažetin: Vrabac i lastavica, Antun Mihanović: Himna, 2-3 pjesme po slobodnom izboru iz dječje književnosti matičnog naroda.
Mađarski jezik i književnost: postupci koji pomažu u učenju: rječnik, enciklopedije, leksikoni itd.
Poznavanje okolice:prikupljanje informacija.
Vizualna kultura: pronalaženje slikovnih analogija uz naučene tekstove.
Strani jezik: različiti nosači informacija u mjesnoj i školskoj knjižnici
Ključni pojmovi/ pojmovi
Učenje, znanje, skica, rezimiranje, informacija, rječnik, knjižnica.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Kultura na materinskom jeziku, spoznaje o materinskom jeziku
Fond sati 48
Predznanje Primjena do sada naučenih gramatičkih spoznaja i spoznaja o jezičnoj pravilnosti.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Jezična svjesnost i širenje leksičkih spoznaja. Utemeljenje jezičnog i gramatičkog pojmovnog sustava zasnovanog na iskustvu. Upoznavanje razlika u pravopisu između hrvatskog i mađarskog jezika. Razvijanje pravopisnih sposobnosti.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Prepoznavanje razlika između hrvatskog i mađarskog jezika, njihova uzrastu primjerena formulacija (npr. hrvatski se kaže …), upoznavanje razlika u pravopisu (npr. pisanje etnika, naziva ustanova, razdvajanje riječi).Kontinuirano obogaćivanje aktivnog i pasivnog fonda riječi vježbama. Učenik slijedi
Učenik prepozna i imenuje naučene
gramatičke pojmove, koristi pravila.
prepozna, imenuje i na odgovarajući način označava vrste rečenica.
u tekstu prepozna i imenuje naučene vrste riječi i u njihovom obliku s nastavcima.
Mađarski jezik i književnost: prepoznavanje razlika između dvaju jezika.
Poznavanje okolice: pronalaženje hrvatskih zemljopisnih naziva na zemljovidu. Pravilno pisanje naziva naših hrvatskih blagdana.
zahtjevni jezični uzorak u govoru. Vježbe stvaranja teksta s uvažavanjem individualnih osobitosti učenika, na jezičnim područjima koja su primjerena uzrastu. Prepoznavanje vrsta rečenica i njihova pravilna primjena u govoru i pismu.Prepoznavanje različitih radnji i događanja koja se odigravaju u različitim vremenima. Pravilno korištenje glagola u govoru i u pismu. Odvojeno pisanje glagola i pomoćnog glagola. Pravilno pisanje upitne čestice li. Imenovanje vrsta imenica, njihovo svrstavanje po rodovima i brojevima. Tvorba množine imenica.Upoznavanje vrsta vlastitih imenica: imena osoba, životinja, zemljopisni nazivi, nazivi ustanova, nazivi proizvoda/brenda, adrese.Poznavanje uloge pridjeva u jezičnoj uporabi.Pravilno korištenje brojeva u govoru i u pismu.Razumijevanje uloge zamjenica i njihovo korištenje u rečenicama.Primjena pravopisnih pravila u različitim djelatnostima pisanja.Pravilna artikulacija i pisanje glasova lj, č, ć, đ, odnosno alternacije ije/je.
sukladno tekstualnom kontekstu koristi glagolska vremena i pomoćne glagole.
njegove spoznaje o materinskom jeziku naučene u nižim razredima su sistematizirane.
Učenik sa sigurnošću primjenjuje
naučena pravopisna pravila. njegovi pismeni radovi su
uređeni i čitki. svoj pravopis preispituje i po
potrebi korigira/ispravlja.
Matematika: pravilno pisanje brojeva.
Strani jezik: vrste rečenica, pravilna uporaba glagolskih vremena u govoru i pismu
Ključni pojmovi/ pojmovi
Vrste riječi, imenice, muški rod, ženski rod, srednji rod, opća imenica, vlastita imenica, imena osoba, imena životinja, zemljopisni nazivi, nazivi ustanova, blagdani, etnici, glagoli, glagolska vremena, konjugacija, pridjevi, brojevi, zamjenice.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Književna kultura, interpretacija književnih djela Fond sati 26
Predznanje
Prepoznavanje jednostavnih književnih vrsta na osnovi njihovih književnih karakteristika. (pripovijetka, pjesma, priča) Poznavanje karakterističnih jezičnih obrata pripovijetke. Prepoznavanje rima na kraju pjesama. Ritam pjesme.
Odgojno-razvojni Pružanje pomoći za doživljavanje radosti koje se doživljavaju
ciljevi tematske jedinice
usvajanjem književnog djela. Prepoznavanje, usporedba i razumijevanje karakterističnih izražajnih formi književnosti. Upoznavanje karakteristika književnih vrsta. Upoznavanje s autorima i djelima hrvatske književnosti. Iskustveno usvajanje književnih spoznaja.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Prepoznavanje nekoliko osnovnih književnih tema i životnih situacija u pročitanim djelima.Grupiranje štiva čitanke, uočavanje kriterija grupiranja. Identifikacija tema štiva, usporedba štiva istih tema. Upoznavanje karakteristika književnih rodova i književnih vrsta.Čitanje kraćih epskih djela (priče, pripovijetke, narodne pripovijetke dječji roman–fragmenti iz domaće hrvatske književnosti i književnosti matičnog naroda). Identifikacija glavnih likova pročitanih djela. Nastojanje za identifikacijom mjesta i vremena radnje/događaja. Utvrđivanje redoslijeda događaja.Prepoznavanje početnih i završnih obrata, skupova riječi i motiva koji se ponavljaju i koji su karakteristični za priče. Uočavanje nekoliko osobitosti pjesničkog izraza. Prepoznavanje ritma, rime, strofe i refrena u lirskim djelima. Jednostavna karakterizacija strofe (broj redaka, broj slogova, dužina). Samostalno čitanje znanstvenopopularnih tekstova (obitelj, blagdani, zdravlje, način života, zaštita prirode i okoliša, regije gdje žive Hrvati u Mađarskoj, škola, kulturni život i mediji), na pitanja nastavnika retroaktivno pronalaženje informacija iz teksta.
Učenik imenuje autore, likove i
osobine likova svojih štiva, objasni njihove postupke.
identificira mjesto i vrijeme radnje, početak i krajnju točku radnje, redoslijed radnje.
u konkretnim slučajevima prepozna obrate, skupove riječi i one osobine koje su karakteristične za priču.
u više povezanih rečenica i u kronološkom redoslijedu prepriča sadržaj priča i pripovijedaka s jednostavnom strukturom.
Po formi razlikuje prozne tekstove i pjesme.Usvoji pojmove: ritam, rima, refren.
Mađarski jezik i književnost: proza, pjesma, karakteristike književnih rodova i književnih vrsti.
Poznavanje okolice: štiva čija je tema priroda, zaštita okolice i zaštita prirode.
Pjevanje-glazbena kultura: tekstovi narodnih pjesama (izražajna sredstva, slike prirode).
Vizualna kultura; drama i ples: Analiza i primjena izražajnih sredstava koja su prilagođena i temi i sadržaju.Prepoznavanje razlika u tekstovima koji su objavljeni u izvjesnim medijima (tipovi televizijskih programa, animirani filmovi, serije) kroz prisjećanje na svoje medijske doživljaje i svoje neposredne primjere (npr. zamjena uloga).
Spajanje kretanja i govorenja teksta. Iskustveno upoznavanje
Vizualna kultura; drama i ples:
jednostavnijih dramskih konvencija i temelja kazališnog jezičnog standarda (prizor, čin, početak i kraj, kulisa, scena, maska, pribor, zvučni i svjetlosni efekti). Korištenje naučenog u razgovorima o svojoj produkciji, lutkarskoj predstavi, kazališnoj predstavi. Čitanje fragmenata djela domaćih hrvatskih književnika i književnika matične države uz usmjeravanje učitelja.Ivana Brlić Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Dvije kozeMato Lovrak: Vlak u snijegu,Stjepan Jakševac: Zaljubljeni svijet, Antun Mihanović: Hrvatska himna, M. Dekić: Majka mi je, Domovini (fragment) S. Blažetin: Pahuljice padaju, Zečja sudbina, Mura
Usporedba i obrada priča i djela književnosti za djecu s njihovim animiranim i filmskim adaptacijama. Likovno ostvarenje (npr. crtežom, montažom) doživljaja koji se vezuju uz pročitane tekstove i prikazane adaptacije.Jednostavne relacije mjesta i vremena koje se pojavljuju u različitim medijskim tekstovima.
Hrvatski narodopis: navođenje pjesama domaćih hrvatskih autora i autora iz Hrvatske.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Znanstvenopopularni tekst, beletristički tekst, pjesma, proza, pitalica, izreka, pripovijetka, roman, glavni lik.
Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi
Razvijanje osjećaja za prosuđivanje, razvijanje moralnog, estetskog i povijesnog osjećaja
Fond sati 10
Predznanje Formiranje svog suda u jednostavnim situacijama. Prepoznavanje drukčijih kultura na osnovi beletrističkih djela.
Odgojno-razvojni ciljevi tematske
jedinice
Formiranje svog suda u jednostavnim situacijama, na osnovi beletrističkih djela. Formuliranje svoga mišljenja u svakodnevnoj komunikaciji. Razvijanje sposobnosti rješavanja konflikata.
Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije
Primjena pouka upoznatih u beletrističkim djelima u svakodnevnim situacijama. Formuliranje svoga mišljenja u svakodnevnoj komunikaciji. Sposobnost doživljavanja stajališta koje odstupa od svog. Prihvaćanje i razumijevanje tuđeg mišljenja, spremnost na kompromis tijekom rasprave. Usporedba mišljenja, uočavanje, prepoznavanje i kritika sličnosti i
Učenik je u stanju zauzeti stav,
argumentirati, druge uvjeriti o osnovnim moralnim i estetskim pitanjima.
je u stanju predstaviti i stavove drugih osoba.
pomoću dramskih i dramatskih igara je u stanju doživjeti konflikte svakodnevice–i iz svog i iz tuđeg aspekta, u stanju ih je
Poznavanje okolice: stanje prirodnih sustava, održivost/održivi razvoj.
Mađarski jezik i književnost: doživljavanje svakodnevnih konflikata dramskim igrama (situacijske
razlika mišljenja.Doživljaj lijepoga u prirodnom okolišu, u uzrastu primjerenim predmetima svakodnevice i u nekoliko umjetničkih djela različitih umjetničkih grana.
riješiti sukladno svome uzrastu.
igre, lutkarsko kazalište).
Moralni odgoj: kolektivni odnosi/veze, prijateljstvo. Samostalno donošenje sudova o društvenim, moralnim i estetskim pitanjima.
Hrvatski narodopis: navođenje hrvatskih narodnih dramskih igara.
Ključni pojmovi/ pojmovi
Mišljenje/stav, rasprava/diskusija, konflikt, pouka.
Očekivani razvojni rezultati
na kraju dvogodišnjeg
ciklusa
Neka učenik svoje misli izrazi jednostavno i razgovijetno. Neka koristi jezične obrate koji su prilagođeni govornom partneru i koji su u skladu s govornom situacijom.Njegov stil govora neka je prilagođen govornom partneru. Neka se uključi u grupne razgovore o zajedničkim doživljajima i aktivnostima.Svoj stav neka razloži precizno.Poznate tekstove nakon pripreme neka pročita tečno i razgovijetno. Svome uzrastu primjerene tekstove neka razumije i nijemim čitanjem. Neka je sposoban za usmenu i pismenu primjenu shvaćenog–od rješavanja elementarnih zadataka do razgovora.Neka zna i primijeni nekoliko strategija čitanja.Memoritere neka navede vjerno tekstu.Neka o zadanoj ili izabranoj temi, korištenjem naučenih znanja o pisanju sastavaka, napiše sastavak od 6-8 rečenica.Neka njegove spoznaje o materinskom jeziku, naučene u nižim razredima, budu sistematizirane.Neka sa sigurnošću prepozna naučene vrste riječi.Pri pisanju neka koristi naučena pravopisna pravila.Pismeni radovi učenika neka budu uređeni i čitki.Svoj pravopis neka kontrolira samoprovjerom i po potrebi ga ispravi/korigira.