· Web viewKZ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na...

Poštovana gospodo predstavnici naroda Republike Srpske,

U svjetlu sramne presude Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Nasera Orića, smatramo se obaveznim da apelujemo i tražimo od vas, predstavnika naroda Republike Srpske, oštru reakciju i reagovanje da se stane na put stigmatizaciji i progonu srpskog stanovništva, te da se zauzmete za poštovanje slova zakona u punom kapacitetu.

Od momenta osnivanja Suda Bosne i Hercegovine svjedoci smo da u predmetima ratnih zločina postoji jasna selektivnost usmjerena isključivo u pravcu da se srpski narod prikaže monstruoznim, zločinačkim i u krajnjoj mjeri genocidnim, te da snese sav teret proteklog rata, a što bi u konačnici dovelo u pitanje i samo postojanje Republike Srpske. Dugo smo ukazivali da je taj isti sud, svjesno i sa krajnjom zlom namjerom prema Srbima, primjenjivao pogrešne zakone, a samo sa ciljem da se izriču što teže i duže kazne zatvora. I pored svih naših ukazivanja na ovo pravno nasilje, zaštitu nismo pronašli u domaćim sudovima, domaćem zakonodavstvu i institucijama, već je oštar „šamar“ morao da uputi Sud za ljudska prava u Strazburu. Za takvo kršenje zakona iz Suda BiH niko nije ni odgovarao niti snosio bilo kakve konsekvence.

Kakav je to Sud i pravosuđe u kojem se jedan narod osuđuje na hiljadugodišnje kazne zatvora, dok se drugima sudi samo sporadično, koji uvažava iznuđene iskaze i svjedočenja, lažne dokaze i vještačenja, koji sudi samo na osnovu najobičnijih pretpostavki i nagađanja. Postoje brojni dokazi koje smo dostavljali i javnosti, a i tom istom Sudu, da su iznuđivani iskazi u pojedinim predmetima koji su direktno uticali na donošenje osuđujućih presuda, da su vještačenja fingirana, a svjedočenja lažna. Međutim, niti je Sud to htio da uvaži, niti je javnost na to reagovala.

Objektivnost u suđenju i donošenju presuda najblaže rečeno ne postoji. Štaviše, jasno je izražena pristrasnost na štetu srpskog naroda, a što se posebno ogleda u broju podignutih optužnica i donesenih presuda protiv Srba. Da li je moguće i očekivati bilo kakvu objektivnost i nepristrasnost od sudija kao što su Šaban Maksumić ili Davorin Jukić za koje se zna da su imali udjela u zlostavljanju srpskih zarobljenika u ratnom periodu. Njihova pristrasnost se ogleda ne samo u „progonu“ srpskog naroda, već i u naporima da se pripadnici druga dva naroda u što je moguće manjoj mjeri optuže i osude. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, nakon odluke Suda u Strazburu u slučaju Damjanović-Maktouf, Srbe najviše optužuje da su počinili zločin protiv čovječnosti, što Sud svesrdno odobrava, a samo iz prostog razloga da bi im se mogle izreći kazne od preko 20 godina zatvora. Predmet protiv Nasera Orića je samo posljednji u nizu eklatantnih primjera na koji način postupa pravosuđe na nivou Bosne i Hercegovine.

Bitno je i napomenuti rad srpskih sudija u Sudu BiH, nismo od njih očekivali da budu na strani optuženih srba, ali smo itekako od njih očekivali pravdu i pravičnost koju nismo dobili.

Na sva ova „nakaradna“ postupanja i brojne propuste u radu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine smo ukazivali i u ranijim periodima u više navrata. Nažalost, i dalje ne postoje nikakvi vidljivi pozitivni pomaci.

Smatramo, a i tražimo, da Republika Srpska mora preduzeti konkretne poteze i korake da se zaustavi ovo pravno nasilje u predmetima ratnih zločina. Neophodno je formirati pravni tim koji bi omogućio da se u predmetima ratnih zločina pruži stručna pomoć, a koji bi ujedno i izvršio reviziju donesenih odluka, jer

postoje brojni propusti koji bi sigurno prouzrokovali drugačije odluke na bilo kojem drugom sudu. Takođe, potrebno je da se omogući entitetskim sudovima da preuzmu sve predmete ratnih zločina koji se nalaze pred Sudom BiH, jer smatramo da bi se na taj način postigla puno veća objektivnost i zaštita osnovnih prava. Nadalje, neophodno je iskoristiti i sva ostala moguća pravna sredstva da se konačno stane na put ovakvom postupanju Suda Bosne i Hercegovine, koji svojim odlukama je narušio sve pravne postulate na kojima treba da počiva bilo koja država, a koje dovode do stigmatizacije srpskog naroda, što će imati nesagledive posljedice i uticaje na Republiku Srpsku i njen narod u cjelini.

Dana 16.10.2017. godine

S poštovanjem,

Porodice osuđenih Srba pred Sudom BiH za djela ratnih zločina

OSUĐENI SRBI PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE ZA DJELA RATNIH ZLOČINA

ADAMOVIĆ MARKO I DRUGI

Optuženi: Marko Adamović i Lukić Boško

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 21. novembra 2014. otpremilo je trećestepenu presudu od 18. septembra 2014.godine kojom se djelimično uvažavaju žalbe branilaca optuženih Marka Adamovića i Boška Lukića, te se drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 08.11.2013. godine preinačava u dijelu odluke o kazni, tako da se optuženi Boško Lukić za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona BIH (KZ BiH) u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH za koje je oglašen krivim, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina, a optuženi Marko Adamović za krivično djelo zločini protiv čovječnosti za koje je oglašen krivim, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, dok se u ostalom dijelu žalbe branilaca optuženih odbijaju i drugostepena presuda potvrđuje.

http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3285/show

AŠKRABA ĐORĐISLAV

Optuženi: Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja i Aškraba Đorđislav

Dana 18. marta 2011. godine, vijeće Apelacionog odjeljenja Suda otpremilo je drugostepenu presudu u predmetu Ratko Bundalo i dr. (X-KRŽ-07/419) kojom je prvostepena presuda Suda, od 21. decembra 2009. godine, preinačena. Prvostepena presuda preinačena je na način da se optuženi Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja oglašavaju krivim da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom. S tim u vezi, Ratko Bundalo osuđen je na 22 godine dugotrajnog zatvora, a Neđo Zeljaja na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U odnosu na optuženog Đorđislava Aškrabu, prvostepena presuda se ukida u dijelu kojim je optuženi oslobođen po tački 3. izreke prvostepene presude i u tom dijelu određuje održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem Odjela I za ratne zločine Suda. Dana 5. oktobra 2011. godine počeo je pretres pred Apelacionim vijećem u ovom predmetu. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, nakon održanog pretresa, izreklo je 18. aprila 2012. godine drugostepenu presudu kojom se Đorđislav Aškraba oglašava krivim da je radnjama opisanim u izreci presude počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav (1) Krivičnog zakona SFRJ koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. i 24. istog Zakona, te mu je istom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH otpremilo je 18. juna 2013. godine trećestepenu presudu u predmetu Đorđislav Aškraba kojom se odbijaju kao neosnovane žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i žalba branioca optuženog Đorđislava Aškrabe izjavljenje protiv drugostepene presude, te se ista potvrđuje.http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2463/show

BABIĆ SAVO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 12. marta 2015.godine drugostepenu presudu u predmetu Savo Babić kojom je optuženi Babić oslobođen optužbi da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172., stav 1., tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (progon) u vezi s tačkama a), e), f) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i u vezi s odredbama člana 180. stav 1. i 2. istog zakona. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena.


BABIĆ ZORAN I DRUGI

Optuženi: Zoran Babić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Dušan JankovićiŽeljko Stojnić

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 21. decembra 2010. godine prvostepenu presudu kojom su Zoran Babić, Milorad Škrbić, Dušan Janković i Željko Stojnić oglašeni krivim da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) u vezi sa tačkama a) (ubijanje), d) (prisilno preseljenje stanovništva) i h) (pljačka) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, sve u vezi sa članom 180. stav 1. (individualna krivična odgovornost) KZ BiH. Zoran Babić i Milorad Škrbić osuđeni su na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 22 godine , Dušan Janković osuđen je na dugotrajnu kaznu zatvora u trajanju od 27 godina, dok je optuženi Željko Stojnić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Optuženi Milorad Radaković oslobođen je optužbe zbog nedostatka dokaza da je počinio krivično djelo za koje se optužuje.


BARIČANIN SAŠA

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održane sjednice, donijelo je i 05. juna 2012. godine otpremilo drugostepenu presudu kojom se odbacuje, kao neblagovremena, žalba optuženog, odbijaju kao neosnovane žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog, te se potvrđuje prvostepena presuda. Prvostepenom presudom optuženi je oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka a), u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te tačke c) i g) istog člana KZ BiH, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.


BAŠIĆ VELjKO

Dana 3. jula 2008. godine počeo je glavni pretres, te je Sud donio rješenje o razdvajanju predmeta Predrag Bastah i dr. (X-KR-05/122). Od sada će se ovaj predmet u odnosu na optužene Predraga Bastaha i Gorana Viškovića voditi pod oznakom Predrag Bastah i dr. (X-KR-05/122), dok će se u odnosu na optuženog Veljka Bašića predmet voditi pod oznakom Veljko Bašić (X-KR-05/122-1).Predmet Predrag Bastah i dr.http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2551/show

BASTAH PREDRAG

Optuženi: Veljko Bašić,Predrag Bastah i Goran Višković

Dana 5. februara 2010. godine, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom je optužene Predraga Bastaha i Gorana Viškovića oglasio krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, te osudio optuženog Predraga Bastaha na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine, a optuženog Gorana Viškovića na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Sud je donio rješenje o produženju pritvora optuženom Predragu Bastahu kojim je pritvor produžen za devet mjeseci i može trajati do 5.

novembra 2010. godine. Sud je optuženom Goranu Viškoviću odredio pritvor u trajanju od devet mjeseci, koji prema ovom rješenju može trajati do 5. novembra 2010. godine.


BOGDANOVIĆ VELIBOR

Sud je dana, 12. oktobra 2015. godine u predmetu Velibor Bogdanović otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 21. juna 2012. godine preinačava u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluke o kazni, pa se optuženi Velibor Bogdanović osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.


BOŠKIĆ MARKO

Dana 19. jula 2010., Sud Bosne i Hercegovine je, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i optuženog Marka Boškića, izreklo presudu kojom je optuženi Marko Boškić oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa stavom 1. tačka a), a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. istog Zakona. Sud je optuženom Marku Boškiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina .


BOŠKOVIĆ SREĆKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 16. marta 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 25. januara 2016. godine u predmetu Srećko Bošković kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i djelimično uvažena žalba branioca optuženog Srećka Boškovića, te je prvostepena presuda od 03. jula 2015. godine preinačena u pogledu odluke o kazni na način da je optuženi Srećko Bošković osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim.


BOŽIĆ ZDRAVKO I DRUGI

Dana 6. novembra 2008. godine Sud je donio prvostepenu presudu kojom je Mladen Blagojević oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju odsedam (7) godina. Optuženi Zdravko Božić, Zoran Živanović i Željko Zarić oslobođenisu svih tačaka optužnice koja ih je teretila za krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


BUNDALO RATKO I DRUGI

Optuženi: Bundalo Ratko, Zeljalja Neđo i Aškraba Đorđislav

Apelaciono vijeće nalazi da kazna zatvora u 104 X-KRŽ-07/419 28 Januar .2011 trajanju od 15 godina za optuženog Zeljaju predstavlja adekvatnu krivičnu sankciju. Stoga, izrečena kazna u kontekstu preinačene presude predstavlja adekvatnu i srazmjernu kaznu.

Apelaciono vijeće nalazi da krivična sankcija koja je izrečena u prvostepenoj presudi nije adekvatna. Obzirom na preinačenje prvostepene presude, Apelaciono vijeće je primijenivši prethodno obrazložene kriterije i konkretne okolnosti, našlo da u odnosu na optuženog Bundala jedina adekvatna krivična sankcija jeste dugotrajni zatvor i to u trajanju od 22 godine.


ČETIĆ LjUBIŠA

Sudeće vijeće je dana 18. marta 2010. godine ,nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Četić Ljubiše, izreklo presudu kojom je optuženi Četić Ljubiša oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), d), e) i k), a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH). Sudeće vijeće je s tim u vezi optuženom Četić Ljubiši izreklo kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

Sud je 09. aprila 2012. godine donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne presude, u pogledu odluke o kazni, i to presuda Suda BiH od 18. marta 2010. godine i presuda Okružnog suda Banja Luka od 28. januara 2010. godine, te se Četić Ljubiša osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina i 6 mjeseci.


ĆIRKOVIĆ MILIVOJE

Sud Bosne i Hercegovine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Milovoja Ćirkovića, izrekao je 28. septembra 2010. godine, presudu kojom je optuženi Ćirković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka a) (lišenje druge osobe života) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. KZ BiH. S tim u vezi, optuženi Ćirković je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina .


ČIVČIĆ PETAR I DRUGI

Optuženi: Petar Čivčić,Branko Topola, Marinko Ljepoja, Saša Zečević i Radoslav Knežević

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, objavilo je 28. juna 2012. godine, prvostepenu presudu kojom su optuženi Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja oglašeni krivim za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te su osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 23 godine.Čivčić i Topola su oslobođeni.


CRNOGORAC DRAGAN

Dana 13. maja 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dragana Crnogorca, Sud je u predmetu Dragan Crnogorac (S1 1 K 005805 11 KrI) izrekao presudu kojom je optuženi Crnogorac oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženog Crnogorca osudio na kaznu zatvora u trajanju od13 godina .


CVETKOVIĆ ALEKSANDAR

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 02. jula 2015. godine presudu kojom je optuženi Aleksandar Cvetković oslobođen optužbe za krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), a sve u vezi sa članom 29. istog zakona.


DAMJANOVIĆ DRAGAN

Sud je optužnicu protiv Dragana Damjanovića potvrdio 29. marta 2006. godine. Na ročištu za izjašnjenje o krivnji održanom 14. aprila 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Sudeće vijeće je 15. decembra 2006. godine izreklo prvostepenu presudu kojom je Dragan Damjanović oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda je 13. juna 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu kojom je preinačilo kaznu izrečenu u presudi sudećeg vijeća sa 20 godina zatvora na 20 godina dugotrajnog zatvora.


DAMJANOVIĆ GORAN I DRUGI

Optuženi: Damjanović Goran i Damjanović Zoran

Ustavni sud BiH je na sjednici od 27. septembra 2013. godine usvojio apelaciju br. AP 325/08 Zorana Damjanovića, osuđenog pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo presude Suda BiH br. X-KR-05/107 od 18.6.2007. godine i X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sudsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je dana, 04. oktobra 2013. godine, donijelo rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana, a uz primjenu odredbe člana 332. stav 2. ZKP BiH i u odnosu na osuđenog Damjanović Zorana, završenog

presudama ovog suda broj X-KR-05/107 od 18.6.2007. godine i X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine i određuje se novi glavni pretres. Prvostepenom presudom ovog suda broj X-KR-05/107 od 18.06.2007. godine, odnosno drugostepenom presudom broj X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine, optuženi Damjanović Goran oglašen je krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH, i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina. Istom presudom Damjanović Zoran oglašen je krivim za isto krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i 6 (šest) mjeseci. Imajući u vidu da je presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) od 18.7.2013. godine utvrđeno kršenje odredbe člana 7. stav 1. EKLjP (Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda) prema osuđenom Damjanović Goranu, obzirom da su se u postupku protiv optuženog umjesto kaznenih odredaba KZ BiH iz 2003. godine, trebale primijeniti odredbe KZ SFRJ iz 1976. godine, Sud je našao da su ispunjeni uslovi iz člana 327. stav 1. tačka f) ZKP BiH za ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana. Presuda Evropskog suda za ljudska prava od 17. 07.2013. godineSaopštenje za javnost Evropskog suda za ljudska prava Nalazeći da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana postoje i u odnosu na saoptuženog Damjanović Zorana koji zahtjev nije ni podnio, a temeljem odredbe člana 332. stav 2. ZKP BiH, Sud je postupio po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji. Slijedom odredbe iz člana 332. stav 3. ZKP BiH, a uzimajući u obzir prava osuđenog na suđenje u razumnom roku i pravo na suđenje bez odlaganja, a slijedom odredbe iz člana 6. EKLjP, Vijeće je zakazalo novi glavni pretres. Sud će u ponovljenom postupku postupiti u skladu sa članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ponovni glavni pretres u ovom predmetu počeo je 21. novembra 2013. godine. U ponovljenom postupku u predmetu Damjanović Goran i Zoran, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH izreklo je dana, 13. decembra 2013. godine prvostepenu presudu kojom je djelimično stavilo van snage presude ovog Suda broj X-KR-05/107 od 18. juna 2007. godine (prvostepena presuda) i broj X-KRŽ-05/107 od 19. novembra 2007. godine (drugostepena presuda), i to u dijelu odluke o primjeni krivičnog zakona i u pogledu odluke o kazni. Slijedom navedenog, prvostepenom presudom u ponovljenom postupku, optuženi su oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142.(1) Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) (mučenje) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) i osuđeni, i to: optuženi Damjanović Goran na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 mjeseci, a optuženi Damjanović Zoran na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina. Sjednica apelacionog vijeća održana je 6. marta 2014. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 12. marta 2014. godine presudu od 06. marta 2014. godine u predmetu Goran Damjanović i dr. kojom su kao neosnovane odbijene žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i branilaca optuženih Gorana Damjanovića i Zorana Damjanovića izjavljene protiv presude Suda BIH od 13. decembra 2013. godine kojom su djelimično stavljene van snage presude ovog Suda broj X-KR-05/107 od 18. juna 2007. godine i broj X-KRŽ-05/107 od 19. novembra 2007. godine, u pogledu primjene krivičnog zakona na način da su optuženi Goran Damjanović i optuženi Zoran Damjanović oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) (mučenje) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo), kao i u pogledu odluke o kazni na način da je optuženi Goran Damjanović osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 mjeseci, a optuženi Zoran Damjanović na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.


ĐOKIĆ DRAGAN

Dakle, razmotrivši odluku o kaznenopravnoj sankciji povodom žalbe branioca osuđenog Đokića, ovo vijeće nalazi da je izrečena kazna zatvora u cijelosti primjerena kako težini i okolnostima pod kojima je djelo počinjeno, tako i stepenu krivične odgovornosti i ličnosti osuđenog. Stoga su po ocjeni ovog vijeća, a suprotno žalbenim tvrdnjama branioca, ispravno cijenjene sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti na strani osuđenog, i u tom smislu izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina odgovara svrsi kažnjavanja, kako sa aspekta generalne, tako i sa aspekta specijalne prevencije, predviđene odredbama člana 6. i 39. KZ BiH, te je sve žalbene navode valjalo odbiti kao neosnovane.


ĐORĐIĆ RADIVOJE

Sud je 09. jula 2015. godine u predmetu Radivoje Đorđić donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Radivoja Đorđića obustavlja zbog smrti optuženog.


DRAGIČEVIĆ ZORAN

Pretresno vijeće Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 22. novembra 2013. godine prvostepenu presudu kojom se optuženi Zoran Dragičević oglašava krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) KZ BiH, i osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od11 godina. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3042/show

DRAGIČEVIĆ LUKA I DRUGI

Optuženi: Dragičević Luka, Inđić Boban, Poluga Obrad, Poluga Novak, Šekarić Dragan, Krsmanović Oliver, Inđić Petko, Ristić Radojica, Ratković Vuk i Mitrašinović Miodrag.

Predmet u toku.

http://sudbih.gov.ba/predmet/3448/show

DRLjAČA MLADEN

Dana 23. aprila 2008. godine, ovaj predmet je spojen sa predmetom Gojko Kličković i dr.


DRONjAK RATKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 11. februara 2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Ratko Dronjak kojom se presuda Suda od 21. februara 2013. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni tako što se radnje opisane u tačkama III-5, III-6, III-7, III-8, III-9, III-10, III-11, III-12, III-13, III-14 za koje je Ratko Dronjak navedenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona SFRJ, te se optuženi osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od15 godina. U preostalom dijelu presuda Suda BiH od 21. februara 2013. godine ostaje neizmijenjena. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena.


ĐUKIĆ NEDELjKO

U predmetu Nedeljko Đukić (S1 1 K 016964 14 KrI) Sud je 9. decembra 2014. g. donio rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Nedeljka Đukića prenosi na Okružni sud u Banja Luci, kao mjesno nadležan sud.


ĐUKIĆ NOVAK

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 17. juna 2014. godine presudu u predmetu Novak Đukić, kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine, dok se žalba branioca optuženog Novaka Đukića djelimično uvažava, pa se presuda Suda od 12. juna 2009. godine preinačava u pogledu primjene krivičnog zakona, na način da se djelo za koje je optuženi Novak Đukić oglašen krivim pravno kvalifikuje kao krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ, te u pogledu odluke o kazni, tako da se optuženi, na osnovu navedenog zakonskog propisa, te članova 38. i 41. KZ SFRJ, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.


ĐURIĆ GORDAN

Dana 10. septembra 2009. godine, Sud je prihvatio sporazum o priznanju krivnje sa Tužilaštvom BiH i izrekao presudu kojom se Gordan Đurić oglašava krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, te mu izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam godina.


FUŠTAR DUŠAN

Dana, 22. aprila 2008. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dušana Fuštara, Sud je izrekao presudu kojom je Dušan Fuštar oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, te kažnjen sa 9 (devet) godina zatvora.


GAJIĆ PAVLE

Dana 16. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Pavla Gajića, sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, izreklo je presudu kojom je optuženi Gajić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a), u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i osuđen na kaznu zatvora u trajanju odsedam godina .


GRUJIĆ SLOBODAN

Pretresno vijeće Odjela I Suda Bosne i Hercegovine, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 14. februara 2013. godine prvostepenu presudu u predmetu Slobodan Grujić, kojom je optuženi Slobodan Grujić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Optuženi je oslobođen optužbe iz razloga što nije, van razumne sumnje, dokazano da je počinio krivično djelo za koje se optužuje.


IVANOVIĆ ŽELjKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, nakon održanog pretresa pred apelacionim vijećem, koji je vođen povodom odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine od 28. marta 2014. godine, kojom je ukinuta presuda ovog Suda od 17. juna 2013. godine, dana 18. juna 2014. godine donijelo je, a dana 19. juna 2014. godine javno objavilo drugostepenu presudu kojom je optuženi Željko Ivanović oglašen krivim za krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (preuzeti KZ SFRJ), u vezi sa članom 24. istog Zakona (pomaganje), te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.


JAKOVLjEVIĆ SLOBODAN I DRUGI

Optuženi: Trifunović Milenko, Džinić Brano, Radovanović Aleksandar, Jakovljević Slobodan, Maksimović Velibor, Živanović Dragiša, Medan Branislav i Matić Milovan

Sud je 29. jula 2008. godine donio prvostepenu presudu i oglasio 6 optuženih krivim za krivično djelo genocida. Milenka Trifunovića, Branu Džinića i Aleksandra Radovanovića osudio je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset i dvije (42) godine, optužene Miloša

Stupara, Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset (40) godina. Optuženi Velibor Maksimović, Dragiša Živanović i Milovan Matić su istom presudom oslobođeni po svim tačkama optužnice. Presudom od 9. septembra 2009. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine preinačilo je prvostepenu presudu od 29. jula 2008. godine u smislu kazne, pa je drugostepenom presudom optuženi Milenko Trifunović osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 33 godine, optuženi Brano Džinić na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine, optuženi Aleksandar Radovanović na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 32 godine, optuženi Slobodan Jakovljević na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina, te optuženi Branislav Medan na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 28 godina, dok je prvostepena oslobađajuća presuda u odnosu na Milovana Matića potvrđena. Istom presudom u odnosu na optuženog Miloša Stupara ukinuta je prvostepena presuda i određen pretres pred Apelacionim vijećem Odjela I za ratne zločine Suda. Nakon što je Ustavni sud BiH na sjednicama od 22. oktobra 2013. godine usvojio apelaciju broj AP 4100/09 Milenka Trifunovića i apelaciju br. AP 4065/09 Slobodana Jakovljevića, Aleksandra Radovanovića, Branislava Medana i Brane Đinića, osuđenih pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanata iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH X-KRŽ-05/24 od 9. septembra 2009. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je dana, 18. novembra 2013.godine donijelo rješenje kojim se obustavlja izvršenje kazne zatvora sljedećim optuženima: Slobodanu Jakovljeviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina za krivično djelo genocid, Aleksandru Radovanoviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine za krivično djelo genocid, Branislavu Medanu osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina za krivično djelo genocid, Brani Džiniću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine za krivično djelo genocid i Milenku Trifunoviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 33 godine za krivično djelo genocid. Ukidanjem drugostepene presuda Suda BiH od strane Ustavnog suda BiH prestao je da postoji zakonski osnov za dalje izdržavanje kazne zatvora osuđenih lica. Sjednica apelacionog vijeća održana je 23. januara 2014. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 29. aprila 2014. godine presudu u predmetu Slobodan Jakovljević i dr., kojom se žalbe branilaca optuženih Milenka Trifunovića, Brane Džinića, Aleksandra Radovanovića, SlobodanaJakovljevića iBranislava Medana djelimično uvažavaju, pa se presuda Suda od 29. jula 2008. godine preinačava u pogledu pravne kvalifikacije na način da se optuženi oglašavaju krivim za krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog Zakona, te se optuženi Milenko Trifunović, Brane Džinić, Aleksandar Radovanović, Slobodan Jakovljević i Branislav Medan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po20 godina.


JANKOVIĆ GOJKO

Apelaciono vijeće donijelo je 19. novembra 2007. godine pravosnažnu presudu u predmetu Gojko Janković, kojom se djelimično uvažava žalba branioca optuženog, te se prvostepena presuda Suda BiH od 16. februara 2007. godine preinačava u pravnoj ocjeni radnji izvršenja krivičnog djela zločina protiv čovječnosti za koje je sudeće vijeće optuženog oglasilo krivim. U ostalom dijelu presuda sudećeg vijeća ostaje neizmijenjena, tako da je postala pravosnažna i kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 34 godine, koju je optuženom izreklo pretresno vijeće.


JANKOVIĆ ZORAN

Glavni pretres je započeo 26. marta 2007. godine. 19. juna 2007. godine Sud je izrekao prvostepenu presudu u ovom predmetu, kojom je Zoran Jankovićoslobođensvih tačaka optužnice.


JEVIĆ DUŠKO I DRUGI

Optuženi: Jević Duško, Đurić Mendeljev, Marković Goran i Ikonić Neđo

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, nakon održane sjednice, donijelo je i 16. augusta 2013. godine otpremilo drugostepenu presudu. Ovom presudom, prvostepena presuda Suda BiH od 25.05.2012. godine preinačena je u dijelu odluke o kazni, tako da je optuženi Jević Duško za krivično djelo genocid, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine. Optuženi Đurić Mendeljev je za krivično djelo genocid, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.


JOVIČIĆ MIĆO

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, vijeće Odjela I za ratne zločine Krivičnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 16. novembra 2016. godine, javno objavilo presudu kojom je optuženi Mićo Jovičić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1., u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina.


KENjALO STOJAN I DRUGI

Optuženi: Kenjalo Stojan, Kenjalo Zoran i Balaban Dragan

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, Sud Bosne i Hercegovine je dana, 09. juna 2016. godine izrekao presudu kojom su optuženi Kenjalo Stojan, Kenjalo Zoran i Balaban Dragan oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a) (lišenje osobe života), d) (prisilno preseljenje) i f) (mučenje) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 29., a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine te je Sud izrekao optuženom Kenjalo Stojanu i Balaban Draganu kaznu zatvoru u trajanju od po 7 (sedam) godina, a optuženom Kenjalo Zoranu kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.


KLIČKOVIĆ GOJKO I DRUGI

Optuženi: Gojko Kličković, Jovan Ostojić i Mladen Drljača

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je 07. maja 2013. godine drugostepenu presudu kojom se optuženi Gojko Kličković i Mladen

Drljača oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH) u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH. Optuženi Kličković i Drljača su oslobođeni optužbe jer nije dokazano van razumne sumnje da su učinili krivično djelo za koje se optužuju.


KNEŽEVIĆ RADOSLAV

Predmet Saša Zečević i drugi

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 17. septembra 2013. godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbijaju kao neosnovane žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i žalba optuženog Radoslava Kneževića, dok se žalba branioca optuženog Kneževića djelimično uvažava, te se prvostepena presuda preinačava u odluci o kazni na način da se optuženom Kneževiću za krivično djelo zločini protiv čovječnosti utvrđuje kazna dugotrajnog zatvora od 23 godine, te se uzimajući kao utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina izrečenu presudom Okružnog suda u Banja Luci od 17. novembra 2005. godine i presudom Vrhovnog suda RS od 18. aprila 2006. godine, optuženi Radoslav Knežević osuđuje na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 23 godine.


KOMAD MILAN

U predmetu Milan Komad Sud je 03. novembra 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Milana Komada prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu.


KORNjAČA MILUN

Nakon održanog javnog pretresa pred Vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, Apelaciono vijeće je dana 06. avgusta 2015. godine javno objavilo drugostepenu presudu kojom je optuženi Milun Kornjača oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka (h) (progon) u vezi sa tačkom (e) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, sve u vezi sa odredbom člana 180. stav 1. KZ BiH i člana 29. istog Zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Milunu Kornjači izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, te uzimajući kao utvrđenu ranije izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina za počinjeno krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) KZ BiH u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i članom 29. KZ BiH, po presudi Suda BiH broj S 1 1 K 003541 10 Kri od 21. maja 2014. godine, potvrđenoj u osuđujućem dijelu presudom vijeća Apelacionog odjeljenja broj S1 1 K 003541 14 Krž 12 od 10. marta 2015. godine, Sud je optuženom Milunu Kornjači izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina.


KOS FRANC I DRUGI

Optuženi: Kos Franc, Kojić Stanko, Golijan Vlastimir i Goronja Zoran

Sud je u predmetu Kos Franc i dr. (S1 1 K 003372 13 Krž), dana 26. aprila 2013.godine otpremio drugostepenu presudu kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva BiH dok se žalbe branilaca optuženih Kos Franca, Kojić Stanka, Golijan Vlastimira i Goronja Zorana djelimično uvažavaju, te se presuda Suda od 15. juna 2012. godine preinačava u odluci o krivičnoj sankciji, na način da se za krivično djelo zločini protiv čovječnosti optuženim izriču slijedeće kazne dugotrajnog zatvora, i to: Kos Franc 35 godina, Kojić Stanko 32 godine, Golijan Vlastimir 15 godina i Goronja Zoran 30 godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.


KOVAČEVIĆ NIKOLA

Sud je potvrdio optužnicu 5. januara 2006. godine, a na ročištu održanom 20. januara 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Glavni pretres u ovom predmetu je otvoren 20. aprila 2006. godine. Dana 3. novembra 2006. godine, Nikoli Kovačeviću je izrečena prvostepena presuda kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti te osuđen na 12 godina zatvora. Apelaciono vijeće je 22. juna 2007. godine izreklo pravosnažnu presudu u ovom predmetu kojom je odbilo žalbe Tužilaštva BiH, osuđenog i njegove odbrane, te potvrdilo prvostepenu presudu.


KOVAČEVIĆ PETAR

Nakon okončanog glavnog pretresa, vijeće Odjela I za ratni zločin Suda Bosne i Hercegovine je dana, 02. novembra 2015. godine donijelo i javno objavilo presudu kojom je optuženi Petar Kovačević oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), progon ubistvom iz tačke (a), zatvaranjem iz tačke (e), prisiljavanjem druge osobe na seksulani odnos (silovanje) iz tačke (g), a sve u vezi sa sa članom 180. KZ BiH. S tim u vezi, Sud mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina.


KRSMANOVIĆ MILENKO

Sud je dana, 11. marta 2015. godine, u predmetu Milenko Krsmanović (S1 1 K 018265 15 Kro) donio rješenje kojim se prihvata prijedlog Tužilaštva BiH, te se vođenje krivičnog postupka protiv optuženog Milenka Krsmanovića prenosi na mjesno nadležni Okružni sud u Istočnom Sarajevu.


KRSMANOVIĆ OLIVER

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 31. augusta 2015. godine presudu kojom je optuženi Oliver Krsmanović oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), e), f), i) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa članovima 29. i 31. KZ BiH, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH. Sud BiH je optuženom Oliveru Krsmanoviću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 18 (osamnaest) godina.


KUJUNDžIĆ PREDRAG

Sud je 28. januara 2011. godine otpremio drugostepenu presudu kojom je prvostepena presuda Suda od 30. oktobra 2009. godine potvrđena u oslobađujućem dijelu, a preinačena u osuđujućem dijelu kao i u dijelu krivično-pravne sankcije. Drugostepenom presudom, Predrag Kujundžić oglašen je krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina .


KULjIĆ NEĐELjKO

Dana, 3. decembra 2014. godine Sud je donio rješenje kojim se krivični postupak obustavlja iz razloga smrti optuženog.


KUŠIĆ ZORAN

Dana 11. marta 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Zorana Kušića, Sud je izrekao presudu kojom je optuženi Kušić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od pet godina .


KUVELjA BOŽIDAR

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 11. januara 2013. godine, prvostepenu presudu kojom je optuženi Božidar Kuvelja oglašen krivim da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) u vezi sa tačkama a) (ubistvo) i d) (prisilno preseljenje stanovništva), a sve u vezi sa članom 29. istog zakona, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od20 godina.


LALOVIĆ RADOJE

Optuženi: Lalović Radoje i Soniboj Škiljević

Dana 11. jula 2011. godine, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je drugostepenu presudu u predmetu Radoje Lalović i Soniboj Škiljević kojom su oslobođeni optužbi da su počinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


LALOVIĆ SLAVKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, donijelo je drugostepenu presudu, koja je otpremljena 06. aprila 2012. godine, a kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH, dok se žalba branioca optuženog Lalović Slavka djelimično uvažava, pa se prvostepena presuda od 29. augusta 2011. godine preinačava u pravnoj ocjeni i pravnoj kvalifikaciji, te primjeni zakona, na način da se radnje pod tačkama 1. i 2. a) i b) izreke prvostepene presude, za koje je optuženi oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni KZ Republike Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, i u vezi sa članom 24. istog zakona, te se optuženi, primjenom člana 38. i 41. KZ SFRJ, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.


LAVRNIĆ RATKO

Dana 13. januara 2012. godine, u predmetu Ratko Lavrnić (S1 1 K 008388 11 Kro) Sud je potvrdio optužnicu koja Ratka Lavrnića tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Nema više informacija o predmetu.


LAZAREVIĆ SRETEN I DRUGI

Optuženi: Sreten Lazarević, Dragan Stanojević, Mile Marković i Slobodan Ostojić

Sud je 29. septembra 2008. godine izrekao presudu kojom je optužene Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića, Mileta Markovića i Slobodana Ostojića oglasio krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ih osudio na kaznu zatvora, i to: Sretena Lazarevića na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, Dragana Stanojevića na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, Mileta Markovića i Slobodana Ostojića na kaznu zatvora od po pet godina.

Dana 21. augusta 2009. godine, održana je sjednica Apelacionog vijeća Suda. Dana 8. septembra 2009. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine uvažilo je žalbe advokata optuženih, te donijelo rješenje kojim se ukida prvostepena presuda u njenom osuđujućem dijelu, te se određuje održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda, izreklo je 22. septembra 2010. godine drugostepenu presudu kojom su Sreten Lazarević, Dragan Stanojević i Slobodan Ostojić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH). S tim u vezi izrečena im je kazna zatvora u trajanju od devet godina za Lazarevića, sedam godina za Stanojevića i pet godina za Ostojića. Optuženi Lazarević je oslobođen komandne odgovornosti zato što Sud iz prezentiranih dokaza, i pored činjenice da je nesumnjivo utvrdio položaj optuženog Lazarevića kao de facto zamjenika upravnika zatvora, nije mogao sa sigurnošću utvrditi postojanje njegove efektivne kontrole u odnosu na ostale optužene-stražare u zatvoru, što je neophodno za egzistiranje ovog vida odgovornosti. Optuženi Lazarević oslobođen je i jedne tačke optužbe obzirom da, po ocjeni Vijeća, Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo njegovu krivnju za tu inkriminaciju. Iz istih razloga oslobođen je optužbi i optuženi Mile Marković. Ustavni sud BiH je na sjednici od 15. aprila 2015. godine usvojio apelaciju br. AP 717/11 Lazarević Sreten i dr., osuđenih pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanata iz člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 7. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH broj: X-KRŽ-06/243 od 22.09.2010. i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-717/11 od 15.aprila 2015. godine, nakon ročišta pred vijećem Apelacionog odjeljenja u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona, vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je i dana, 09. juna 2015. godine, javno objavilo presudu kojom se radnje optuženih Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića i Slobodana Ostojića utvrđene presudom Suda BiH broj: X-KRŽ-06/243 od 22.09.2010. godine, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. istog zakona. S tim u vezi Sud im je izrekao sljedeće kazne: Sretenu Lazareviću kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, Draganu Stanojeviću kaznu zatvora u trajanju od 5 godina, a Slobodanu Ostojiću kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci.


LELEK ŽELjKO

Apelaciono vijeće je 12. januara 2009. godine, preinačilo prvostepenu presudu Suda od 23. maja 2008. godine u dijelu odluke o kazni. Drugostepenom presudom optuženi Željko Lelek, osuđuje se na kaznu zatvora u trajanju od 16 (šesnaest) godina umjesto ranijih 13 (trinaest) godina izrečenih prvostepenom presudom za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. U ostalom dijelu prvostepena presuda se potvrđuje.


RADISAV LjUBINAC

Sud je optužnicu potvrdio 15. maja 2006. godine. Na ročištu održanom 5. juna 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Statusna konferencija održanana je 30. augusta 2006. godine. Glavni pretres je počeo 7. septembra 2006. godine. Sud BiH je 8. marta 2007. godine donio prvostepenu presudu kojom je Radisav Ljubinac oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnost i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.


MAJSTOROVIĆ LUKA

ud je dana, 10. marta 2014. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Luku Majstorovića prosljeđuje Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu na dalje postupanje.


MAKSIMOVIĆ DALIBOR

Sud Bosne i Hercegovine je dana, 15. aprila 2015.godine potvrdio optužnicu koja optuženog Dalibora Maksimovića tereti da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) i e) ubijanje, mučenje, nečovječno postupanje i povreda tjelesnog integriteta i zdravlja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

Suđenje u toku.


MAKSIMOVIĆ DRAGAN

Sud je 15. marta 2016. godine predmet Maksimović Dragan na osnovu prijedloga Tužilaštva BiHustupio Republici Srbiji.


MANDIĆ MOMČILO

1. septembra 2009. godine, na sjedinici Apelacionog vijeća Odjela I za ratne zločine na kojoj je razmotrena žalba Tužilaštva BiH, te odgovori na žalbu, Apelaciono vijeće je donijelo drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva, te se potvrđuje prvostepena presuda. Prvostepenom presudom od 18. jula 2007. godine, Momčilo Mandić je oslobođen optužbi da je počinio krivična djela zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.


MARIĆ NIKOLA

Nakon okončanog pretresa u predmetu Nikola Marić, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 15. aprila 2016. godine presudu kojom je optuženi Nikola Marić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz čl.172. stav 1.tačka h) u vezi sa tačkom a) ubistvo, tačkom d) prisilno preseljenje stanovništva, tačkom e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje slobode, tačkom f) mučenje, tačkom i) prisilni nestanak i tačkom k) druga nečovječna djela, a sve u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Sud je optuženog Nikolu Marića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.


MARIĆ ZORAN

Dana 29. oktobra 2009. godine, pretresno vijeće Odjela I Suda, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između optuženog Marića i Tužilaštva BiH, izreklo je prvostepenu presudu kojom je optuženi Zoran Marić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U istom predmetu, Sud je donio rješenje kojim je pritvor optuženom Zoranu Mariću produžen za devet mjeseci i prema ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne po pravosnažnosti presude, a najdalje do isteka izrečene kazne.


MARJANOVIĆ PREDRAG

U predmetu Marjanović Predrag Sud je 12. februara 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Bijeljini.


MARJANOVIĆ DRAGAN I DRUGI

Optuženi: Marjanović Dragan, Saša Gavranović, Vitomir Dević, Zoran Šljuka i Dragomir Kezunović

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 26. novembra 2014. godine optužnicu koja optužene Dragana Marjanovića, Sašu Gavranovića, Vitomira Devića, Zorana Šljuku, Dragomira Kezunovića i Darija Slavuljicu tereti za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) – progon u vezi sa lišenjem života iz tačke a) istog člana, a u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Predmet u toku.


MARJANOVIĆ ZORAN

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je, dana 11. aprila 2012. godine, prvostepenu presudu kojom se optuženi Marjanović Zoran oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke e) i i) u vezi članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Optuženi Marjanović Zoran je oslobođen od optužbe iz razloga što nije dokazano, isključujući svaku razumnu sumnju, da je učinio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.


MARKOVIĆ GORAN

Dana 12. decembra 2011. godine, u predmetu Goran Marković (S1 1 K 004988 11 Kro) Sud je donio rješenje kojim se vođenje krivičnog postupka prenosi na Okružni sud Banja Luka, kao mjesno nadležan sud.


MARKOVIĆ MIODRAG

Ustavni sud BiH je na sjednici od 17. marta 2015. godine djelimično usvojio apelaciju br. AP 929/12 Marković Miodraga, osuđenog pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo presudu Suda BiH od 27. septembra 2011. i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sjednica Apelacionog odjeljenja u ponovljenom postupku održana je 9. aprila 2015. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je, odlučujući povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-929/12 od 17. marta 2015. godine, kojom je ukinuta presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S 1 1 K 003426 10 Krl (veza X-KRŽ-07/442) od 27. septembra 2011.godine, u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona dana, 15. aprila 2015. godine otpremilo presudu od 09. aprila 2015. godine kojom je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 003426 11 Krž od 27. septembra 2011. godine preinačena u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa su radnje za koje je Miodrag Marković, prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikovane kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, Sud BiH je optuženog Milorada Markovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina, u koju kaznu mu se na osnovu člana 50. KZ SFRJ ima uračunati vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru i na izdržavanju kazne po pravosnažnoj presudi Suda BiH. U preostalom dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 003426 11 Krž od 27. septembra 2011.godine ostaje neizmijenjena.


MEJAKIĆ ŽELjKO I DRUGI

Optuženi: Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Fuštar i Duško Knežević

Sud je izrekao presudu kojom je Dušan Fuštar oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, te kažnjen sa 9 (devet) godina zatvora.

Apaleaciono odjeljenje Suda je nakon održane javne sjednice 16. februara 2009 godine, donijelo drugostepenu presudu kojom je presuda Suda od 30. maja 2008. godine preinačena u pogledu pravne ocjene krivičnog djela. Drugostepenom presudom Željko Mejakić, Momčilo Gruban i Duško Knežević oglašeni su krivim po osnovu udruženog zločinačkog poduhvata za sve radnje utvrđene prvostepenom presudom. U pogledu odluke o kazni, Apelaciono vijeće je potvrdilo kaznu dugotrajnog zatvora za Željka Mejakića u trajanju od 21 godine i Dušku Kneževiću u trajanju od 31 godine, dok je Momčilu Grubanu umjesto ranije izrečenih 11 godina, kazna smanjena na sedam godina. U ostalom dijelu žalbe su odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda je potvrđena.


MILANOVIĆ MLADEN

Rješenjem Suda od 10. januara 2008. godine vođenje postupka u ovom predmetu je prenijeto na mjesno nadležan sud – Kantonalni sud u Sarajevu.


MILISAVLjEVIĆ PREDRAG I DRUGI

Optuženi: Milisavljević Predrag, Pantelić Miloš i Tasić Ljubomir

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 28. oktobra 2014. godine presudu kojom su optuženi Predrag Milisavljević i Miloš Pantelić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom a), a sve u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. S tim u vezi optuženi Predrag Milisavljević i optuženi Miloš Pantelić su osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po 20 godina. Istom presudom optuženi Predrag Milisavljević je oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom f) i g) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, dok je optuženi Miloš Pantelić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom e), f), h) i k) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Istom presudom optuženi Predrag Milisavljević, Miloš Pantelić i Ljubomir Tasić su oslobođeni optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom d) i e), u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 23. jula 2015. godine otpremilo drugostepenu presudu od 02. juna 2015. godine u predmetu Predrag Milisavljević i dr., kojom su u cijelosti odbijene kao neosnovane žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i branioca optuženog Predraga Milisavljevića, izjavljene protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 011128 12 Krl od 28. oktobra 2014. godine, dok je žalba branioca optuženog Miloša Pantelića djelimično uvažena, te je presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 011128 12 Krl preinačena u odluci o kazni na način da je optuženom Milošu Panteliću za krivično djelo zločini protiv čovječnosti izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.


MILOVANOVIĆ RADOSAV

U predmetu Milovanović Radosav Sud je 5. marta 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Bijeljini.


MITRAŠINOVIĆ MIODRAG

Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. juna 2016. godine. Predmet u toku.


MITROVIĆ PETAR

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 29. aprila 2014. godine presudu u predmetu Petar Mitrović kojom se žalba branilaca optuženog Petra Mitrovića djelimično uvažava, pa se presuda Suda od 29. jula 2008. godine preinačava u pogledu pravne

kvalifikacije na način da se optuženi Petar Mitrović oglašava krivim za krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog Zakona, te se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.


MLAĐENOVIĆ NAJDAN I DRUGI

Optuženi: Mlađenović Najdan i Živković Savo

Suda Bosne i Hercegovine izreklo je presudu kojom je prvooptuženi Najdan Mlađenović oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. istog zakona i s tim u vezi osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci. Istom presudom optuženi Najdan Mlađenović po određenim tačkama optužnice oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), u vezi sa tačkama a), d), e), i), f) i k), Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog Zakona. Optuženi Savo Živković oslobođenje optužbe da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke e) i k) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2992/show

MUČIBABIĆ MILKO

Sud je 27. januara 2011. godine donio rješenje kojim se krivični postupak u odnosu na optuženog Milka Mučibabića obustavlja, iz razloga smrti optuženog .


NEŠKOVIĆ DRAGAN I DRUGI

Optuženi: Nešković Dragan i Ilić Zoran

Dana 3. oktobra 2012. godine, Sud je u predmetu Dragan Nešković i dr. (S1 1 K 002995 11 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom su optuženi Dragan Nešković i Zoran Ilić oslobođeni optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti.


NIKAČEVIĆ MIODRAG

Sud je 1. decembra 2010. godine otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažavaju žalbe Tužilaštva BiH, optuženog Nikačevića i njegovih branitelja, pa se presuda Suda od 19. februara 2009. godine preinačava na način da se optuženi Miodrag Nikačević oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav (1) tačka e) (zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode suprotno pravilima međunarodnog prava) KZ BiH. Prvostepena presuda Suda preinačena je i u odluci o krivično-pravnoj sankciji, tako da je optuženi Nikačević oglašen krivim

za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka g) (silovanje) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju oddeset godina.


PALIJA JADRANKO

Sudeće vijeće je 28. novembra 2007. godine izreklo prvostepenu presudu kojom je optuženi Jadranko Palija oglašen krivim za krivična djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od28 godina.


PAUNOVIĆ DRAGOJE

Glavni pretres je počeo 31. oktobra 2005. godine. Pretresno vijeće je 26. maja 2006. godine izreklo prvostepenu presudu optuženom kojom ga je oglasilo krivim za krivično djelo Zločina protiv čovječnosti i osudilo ga na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od dvadeset godina. Vijeće Apelacionog odjeljenja je 27. oktobra donijelo odluku kojom se odbijaju kao neosnovane žalbe Tužilaštva BiH, optuženog i njegovih branilaca, te se potvrđuje prvostepena presuda.


PEKEZ MIRKO I DRUGI

Optuženi: Mirko Pekez i Milorad Savić

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 17. januara 2014. godine presudu od 16. decembra 2013. godine u predmetu Mirko (Mile) Pekez kojom je, povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 22.oktobra 2013. godine, djelimično uvažena žalba branioca optuženog i prvostepena presuda Suda BiH od 15.aprila 2008. godine preinačena u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog djela i u pogledu odluke o kazni, te je optuženi Mirko (Mile) Pekez oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) i s tim u vezi istom je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. Miloradu Saviću kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina .


PELEMIŠ MOMIR I DRUGI

Optuženi: Pelemiš Momir i Slavko Perić

Slavko Perić oglašen krivim pravno kvalifikuje kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog zakona, te u pogledu odluke o kazni na način da se optuženi za navedeno krivično djelo osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 13. juna 2013. godine, presudu u predmetu Momir Pelemiš kojom je optuženi Pelemiš oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo genocid. Optuženi Pelemiš oslobođen je optužbi da je naredio i nadzirao pripadnike 1. bataljona Zvorničke brigade koji su učestvovali u ubijanju i nanošenju teških tjelesnih i duševnih povreda zarobljenim Bošnjacima. S tim u vezi oslobođen je optužbe da je, zajedno sa drugim pripadnicima vojnog i civilnog vrha Republike Srpske, pomogao u djelimičnom istrebljenju grupe Bošnjaka kao nacionalne, vjerske i etničke skupine čime bi počinio krivično djelo genocid.


PERIĆ MILAN I DRUGI

Optuženi: Perić Milan, Doder Spasoje, Terzić Predrag i Cerovina Aleksandar

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH je nakon održanog pretresa u predmetu Milan Perić i dr. dana, 12. novembra 2013.godine izreklo presudu kojom se optuženi Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić i Aleksandar Cerovina oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) ( progon) u vezi sa tačkom e) ( nezakonito zatvaranje), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Optuženi Milan Perić i Aleksandar Cerovina oslobođeni su i optužbe da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke a), e) i f), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Istovremeno su odbijene pojedine tačke optužbe u odnosu na optužene Spasoja Dodera i Predraga Terzića.


PERKOVIĆ STOJAN

24. decembra 2009. godine, pretresno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje,izreklo je prvostepenu presudu kojom je optuženi Stojan Perković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 12 godina.


POPOVIĆ GORAN

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 30. aprila 2015. godine presudu kojom je optuženi Goran Popovićoslobođen optužbe za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama e), k) i g) Krivičnog zakona BiH.


POPOVIĆ JOVAN

Nakon okončanog glavnog pretresa u predmetu Jovan Popović, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 4. maja 2016. godine presudu kojom je optuženi Jovan Popović oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama e), k) i g) KZ BiH i krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka f) a sve u vezi sa članom 29. i 180. KZ-a BiH.


PROŠIĆ PREDRAG

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 12. juna 2013. godine presudu kojom je optuženi oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. S tim u vezi Sud BiH osudio ga je na kaznu zatvora u trajanju odtri godine.


PUSTIVUK SRPKO

Dana 20. decembra 2011. godine, Sud je u predmetu Srpko Pustivuk (S1 1 K 003345 10 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi Srpko Pustivuk oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


RACKOVIĆ VITOMIR

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 25. marta 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 08. februara 2016. godine u predmetu Vitomir Racković kojom je djelimično uvažena žalba branioca optuženog Vitomira Rackovića te je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 1 K 014365 14 Kri od 11. maja 2015. godine, preinačena u odluci o kazni, pa je optuženi Vitomir Racković za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa tačkama e), g) i k), vezi sa članom 180. stav 1. i 29. istog zakona, za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina, dok je žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine odbijena kao neosnovana.


RADOJKOVIĆ DEJAN

Dana 7. septembra 2012. godine, u predmetu Dejan Radojković (S1 1 K 0010091 12 Kro) nije održano izjašnjenje o krivnji, zato što je rješenjem Suda vođenje postupka protiv optuženog Dejana Radojkovića preneseno na nadležni Okružni sud u Bijeljini.


RAŠEVIĆ MITAR I DRUGI

Optuženi: Mitar Rašević i Savo Todović

Apelaciono vijeće je 6. novembra 2008. godine donijelo drugostepenu presudu kojom se prvostepena presuda preinačava u pogledu pravne ocjene krivičnog djela na način da se optuženi Rašević i Todović oglašavaju krivim da su radnjama opisanim u izreci prvostepene presude učinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), c), d), e), f) i,) i k) a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1 KZ BiH. Također, apelaciono vijeće je preinačilo prvostepenu presudu u dijelu odluke o kazni u odnosu na optuženog Raševića, tako da se optuženi Rašević za krivično djelo zločin protiv čovječnosti za koje je oglašen krivim osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena. Savo Todović osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina i 6 (šest) mjeseci.


RODIĆ DRAGAN

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dragana Rodića, izreklo je 26. oktobra 2010. godine presudu kojom je Dragan Rodić oglašen krivim za krivična djela zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), e), f), i) i k) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) i b) KZ BiH, sve u vezi sa članom 180. stav 1. i 2. KZ BiH. U skladu sa navedenim, sudeće vijeće osudilo je optuženog Rodića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju odosam godina.


SAMARDžIĆ NEĐO

Dana, 13. decembra 2006. godine Apelaciono vijeće je izreklo presudu kojom je Neđo Samardžić oglašen krivim za krivično djelo Zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 24 godine.


SAMARDžIJA MARKO

23. oktobra 2008. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda donijelo je drugostepenu presudu kojom je optuženi Marko Samardžija oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.


SARIĆ GORAN

Nakon održanog pretresa, vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 20. novembra 2014. godine izreklo drugostepenu presudu kojom je optuženi Goran Sarić oslobođenoptužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i to tačkom 1) zatvaranjem i prisilnim preseljenjem stanovništva, tačkom 2a) prisilnim preseljenjem stanovništva, tačkom 2b) zatvaranjem i tačkom 2c) ubistvom, zatvaranjem i prisilnim preseljenjem stanovništva, sve u vezi sa članom 29. KZ BiH.


SAVIĆ KRSTO

Dana 11. aprila 2011. godine, u predmetu Krsto Savić (X-KRŽ-07/400) Sud je izrekao drugostepenu presudu kojom je optuženi Savić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od17 godina .


SAVIĆ MOMIR

Sjednica Apelacionog vijeća Odjela I za ratne zločine Suda, održana je 19. februara 2010. godine. Sud je 17. maja 2010. godine otpremio drugostepenu presudu, kojom se prvostepena presuda od 3. jula 2009. godine preinačava tako što se optuženi Momir Savić oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom g) KZ BiH. Prvostepena presuda preinačava se i u odluci o krivičnopravnoj sankciji tako što se optuženi Savić osuđuje na kaznu zatvora zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), d), e), f) i) i k) KZ BiH, u trajanju od 17 godina.


SAVIĆ SLAVKO

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 29. juna 2015. godine presudu kojom je optuženi Slavko Savić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ). Primjenom navedenih zakonskih odredbi i primjenom odredbi člana 142. stav 1. KZ SFRJ i člana 285. Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH), uz primjenu odredbi članova 33., 38. i 41. KZ SFRJ, Sud BiH je optuženom Slavki Saviću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.


ŠEKARIĆ DRAGAN

Sud je dana, 28. decembra 2015. godine u predmetu Dragan Šekarić otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažava žalba Tužilaštva BiH, pa se presuda Suda od 13. februara 2015.

godine preinačava u dijelu koji se odnosi na krivičnopravnu sankciju na način da se optuženi Dragan Šekarić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina dok se žalba optuženog Dragana Šekarića odbija kao neosnovana, pa prvostepena presuda u ostalom dijelu ostaje neizmijenjena. U odnosu na optuženog Dragana Šekarića, Sud je donio rješenje o produženju pritvora koji po ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne.


ŠEVARIKA RANKO

Optuženi: Ševarika Ranko i Ševarika Radomir

Dana, 28. januara 2016. godine, Sud je u predmetu Ranko Ševarika i dr. donio rješenje kojim se vođenje postupka prenosi na mjesno nadležan Okružni sud u Banja Luci.


ŠIMŠIĆ BOBAN

Optužnica je potvrđena 8. jula 2005. godine. Glavni pretres je počeo 14. septembra 2005. godine. Dana 11. jula 2006. godine, Bobanu Šimšiću je izrečena prvostepena presuda kojom je optuženi proglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Apelaciono vijeće je 5. januara 2007. godine, donijelo odluku po žalbama stranaka kojom se uvažavaju žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog, te se ukida presuda sudećeg vijeća. Istom odlukom određeno je održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem koje je 14. augusta 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu. Ovom presudom, Boban Šimšić je oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na 14 godina zatvora.


SLAVULjICA DARIJO

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje i održanog ročišta za izricanje krivične sankcije, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je i dana, 29. februara 2016. godine, javno objavilo presudu kojom je optuženi Dario Slavuljica oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženom Dariju Slavuljici izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam (8) godina.


SOLDAT DRAGOMIR I DRUGI

Optuženi: Soldat Dragomir, Đurić Velemir i Babić Zoran

Sud je 27. marta 2014. godine u predmetu Dragomir Soldat i dr. (S1 1 K 011967 13 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom su optuženi: Dragomir Soldat, Velemir Đurić i Zoran Babić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženim Dragomiru Soldatu i Velemiru Đuriću izrekao kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 21 godinu. U odnosu na optuženog Zorana Babića utvrđena je kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 godinu, dok se

uzima kao ranije utvrđena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine izrečena pravosnažnom presudom Suda BiH od 15. februara 2013.godine, pa mu se izriče jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina.

SOLDO RADIVOJA

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je dana, 03. novembra 2015. godine donijelo i javno objavilo presudu kojom je optuženi Radivoje Soldo oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ). S tim u vezi, Sud je optuženog Radivoja Soldu osudio na kaznu zatvora u trajanju od5 (pet) godina .


STANKOVIĆ RADOVAN

Glavni pretres u predmetu Radovan Stanković je započeo 22. maja 2006. godine. Sud BiH je 14. novembra 2006. godine izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 16 godina. Apelaciono vijeće je 28. marta 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu kojom je preinačilo kaznu zatvora izrečenu u presudi sudećeg vijeća sa 16 na 20 godina dugotrajnog zatvora. Ovom presudom pravosnažno je okončan prvi predmet koji je ustupljen vlastima BiH na dalje postupanje od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.


STEVANOVIĆ MILADIN

Presudom Apelacionog vijeća od 9. novembra 2009. godine, potvrđena je prvostepena presuda od 29. jula 2008. godine, kojom je optuženi Miladin Stevanović oslobođen po svim tačkama optužnice.


STJEPANOVIĆ NOVAK

Optuženi se nalazi u bjekstvu.


STJEPANOVIĆ VLADO

Optuženi: Vlado Stjepanović, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladena Krajišnik, Savo Mršić, Milivoj Čobić i Milan Marković

Predmet u toku.


STUPAR MILOŠ

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je pravosnažnu presudu kojom je optuženi Miloš Stuparoslobođenoptužbi da je počinio krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) u vezi sa članom 180. stav 2. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Apelaciono vijeće je oslobodilo optuženog optužbi iz razloga što nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.


TANASKOVIĆ NENAD

Apelaciono vijeća Odjela I za ratne zločine Suda je 26. marta 2008. godine donijelo presudu kojom je preinačilo prvostepenu presudu u dijelu odluke o kazni, tako da se optuženi Nenad Tanasković za krivično djelo zločin protiv čovječnosti osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina .


TODOROVIĆ MIRKO I DRUGI

Optuženi: Mirko Todorović i Miloš Radić

Žalbeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 17. februara 2009. godine odluku kojom je djelimično preinačena prvostepena presuda, a optuženi Mirko Todorović i Miloš Radić oglašeni krivima za zločini protiv čovječnosti. Žalbeno vijeće je osudilo optuženog Mirka Todorovića na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina, a optuženog Miloša Radića na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.


TODOROVIĆ VASO

Dana 22. oktobra 2008. godine, Sud je nakon prihvatanja sporazumao priznanju krivnje, oglasio Vasu Todorovića krivim za pomaganje u ubistvima, deportaciji i prisilnom preseljenju kao zločinu protiv čovječnosti počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine i osudio ga na zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina.


TOMIĆ LjUBO I DRUGI

Optuženi: Ljubo Tomić i Krsto Josić

Dana 27. maja 2011. godine Apelaciono vijeće donijelo je drugostepenu presudu kojom su optuženi Ljubo Tomić i Krsto Josić oslobođeni od optužbe.


TRBIĆ MILORAD

Dana 16. oktobra 2009. godine, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženog Milorada Trbića oglasio krivim za krivično djelo genocid i osudio ga na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina . Dana 17. januara 2011. godine, vijeće Apelacionog odjeljenja donijelo je i otpremilo drugostepenu presudu kojom se odbijaju, kao neosnovane, žalbe Tužilaštva BiH, branioca optuženog Trbića i oštećenih, te se prvostepena presuda od 16. oktobra 2009. godine potvrđuje u cjelosti. Ustavni sud BiH na sjednici održanoj 6. novembra 2014. godine usvojio je apelaciju br. AP 1240/11 osuđenog Milorada Trbića, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH X-KRŽ-07/386 od 21. oktobra 2010. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sjednica apelacionog vijeća u ponovljenom postupku održana je 19. januara 2015. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je, odlučujući povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-1240/11 od 06.11.2014. godine, kojom je ukinuta drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: X-KRŽ-07/386 od 21.10.2010. godine, u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona, dana, 03. februara 2015. godine otpremilo presudu od 19. januara 2015. godine kojom je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KRŽ-07/386 od 21. oktobra 2010. godine preinačena u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluku o kazni, pa su radnje za koje je Milorad Trbić, prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikovane kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) istog Zakona. Slijedom navedenog, Sud je navedenu presudu preinačio i u dijelu odluke o kazni, te optuženog Milorada Trbića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, u koju kaznu mu se na osnovu člana 50. KZ SFRJ ima uračunati vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru i na izdržavanju kazne po pravosnažnoj presudi Suda Bosne i Hercegovine. U preostalom dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KRŽ-07/386 od 21.10.2010. godine ostaje neizmijenjena.


TRIPKOVIĆ NOVICA

Dana 07. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom se optuženi Novica Tripković osuđuje na kaznu zatvora u trajanju odosam godina zbog počinjenja krivičnog djela zločini protiv čovječnosti.


VASIĆ DRAGOMIR I DRUGI

Optuženi: Vasić Dragomir, Zoljić Danilo i Pantić Radomir

Predmet u toku.


VESELINOVIĆ RADE

Sud je dana 30. juna 2009. godine, nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje po izmijenjenoj optužnici Tužilaštva BiH, izrekao presudu kojom je Rade Veselinović oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi Sud ga je osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina i šest mjeseci.


VLAČIĆ BLAGOJA

U predmetu Blagoja Vlačić (S1 1 K 016253 14 Krl) Sud je 28. novembra 2014. godine donio rješenje kojim se postupak protiv Blagoja Vlačića prenosi na mjesno nadležan Okružni sud u Istočnom Sarajevo.


VLAČO BRANKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 27. aprila 2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Branko Vlačo, kojom se žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine odbija kao neosnovana protiv presude Suda BiH od 04. jula 2014.godine, dok se žalba optuženog Branka Vlače djelimično uvažava, pa se navedena presuda u osuđujućem dijelu preinačava u pogledu pravne ocjene djela, na način da se radnje optuženog navedene u osuđujućem dijelu pobijane presude pravno kvalifikuju kao krivično djelo zločini protiv čovječnosti (progonom) iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona BiH (KZBiH), u vezi sa članom 180. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH) i u pogledu odluke o kazni, tako što se optuženi Branko Vlačo za navedeno krivično djelo uz primjenu odredbi iz člana 39., 42., 48. KZ BiH, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 13 (trinaest) godina, u koju kaznu mu se, na osnovu člana 56.KZ BiH, uračunava vrijeme provedeno u pritvoru. U preostalom osuđujućem dijelu, kao i nepobijajućem oslobađajućem i odbijajućem dijelu prvostepena presuda ostaje nepromijenjena.


VLAHOVIĆ VESELIN

Sud je u predmetu Veselin Vlahović (S1 1 K 004659 13 Krž) otpremio drugostepenu presudu 13. juna 2014. godine kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva BiH, te se presuda Suda od 29. marta 2013. godine u oslobađajućem dijelu potvrđuje, dok se djelimično uvažava žalba branilaca optuženog Veselina Vlahovića, te se presuda Suda preinačava u osuđujućem dijelu, na način da se optuženi Veselin Vlahović oslobađa od optužbe u jednoj tački pobijane presude za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH i u odluci o krivičnopravnoj sankciji, na način da se optuženi Veselin Vlahović za radnje opisane u tačkama izreke prvostepene presude za koje je oglašen krivim zbog krivičnog djela zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav (1) tačka h) Krivičnog zakona BiH osuđuje na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine.


VRANjEŠ LjUBIŠA I DRUGI

Optuženi: Marković Goran, Vranješ Ljubiša i Milić Mladen

U postupku odlučivanja povodom odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine od 12. siječnja 2016.godine kojom je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine, ukinuta u dijelu primjene materijalnoga prava u odnosu na kazneno djelo ratni zločin protiv civilnoga stanovništva iz članka 173. stavak 1. točka c) Kaznenoga zakona Bosne i Hercegovine, nakon održane javne sjednice, vijeće Apelacijskoga odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 15. ožujka 2016. godine otpremilo drugostupanjsku presudu od 10. ožujka 2016. godine kojom je presuda Suda BiH broj: S 1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine, preinačena u dijelu primjene kaznenoga zakona i odluke o kazni, tako da su radnje, za koje je Ljubiša Vranješ prvostupanjskom presudom oglašen krivim, pravno kvalificirane kao kazneno djelo ratni zločin protiv civilnoga stanovništva iz članka 142. stavak 1. Kaznenoga zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je preuzet temeljem Zakona o primjeni Kaznenoga zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenoga zakona SFRJ, u svezi s člankom 24. istoga zakona, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Vrijeme koje je osuđenik proveo u pritvoru, kao i na izdržavanju kazne po pravomoćnoj presudi Suda Bosne i Hercegovine uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora. U preostalome dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S 1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine ostala je neizmijenjena. Dana, 4. januara 2017. godine, Sud je u predmetu Ljubiša Vranješ i dr. donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne presude u dijelu odluke o kazni, i to: Suda BiH od 10. marta 2016. godine i Osnovnog suda u Banja Luci od 1. jula 2016. godine pa se Ljubiša Vranješ osuđuje na jedinstvenu kaznu u trajanju od sedam godina i tri mjeseca.


VUJOVIĆ GORAN I DRUGI

Optuženi: Vujović Goran, Duka Miroslav i Ilić Željko

Nakon okončanog glavnog pretresa vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 08. jula 2016. godine izreklo prvostepenu presudu kojom su optuženi Goran Vujović, Miroslav Duka i Željko Ilić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istoga zakona, a optuženi Vujović Goran i u vezi s članom 21. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. S tim u vezi Sud je optuženog Gorana Vujovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina, Miroslava Duku na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, a optuženog Željka Ilića na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.


VUKOVIĆ RADMILO

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda donijelo je dana 13. augusta 2008. godine presudu kojom se optuženi Radmilo Vuković oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


VUKOVIĆ RADOMIR

Sud je dana, 22. decembra 2015. godine u predmetu Radomir Vuković otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 25. januara 2012. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa se radnje za koje je Radomir Vuković navedenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona SFRJ i osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.


VUKOVIĆ RANKO I DRUGI

Optuženi: Ranko Vuković i Rajko Vuković

Dana 1. jula 2009. godine, Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, izreklo je drugostepenu presudu kojom se optuženi Ranko i Rajko Vuković oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


ŽIVKOVIĆ MILORAD I DRUGI

Optuženi: Živković Milorad i Tadić Duško

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 12. aprila 2013. godine prvostepenu presudu kojom je optuženi Milorad Živković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju odšest godina. U odnosu na optuženog Duška Tadića sudeće vijeće je donijelo presudu kojom se optužba odbija za krivično djelo Zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) KZ BiH i to po dva osnova, zbog odustajanja Tužilaštva BiH od optužbe za jednu tačku optužnice i iz razloga što je u odnosu na ovog optuženog za ovo djelo krivični postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu već pravosnažno okončan. Sud je 25. marta 2014. godine otpremio drugostepenu presudu kojom se potvrđuje prvostepena presuda.


Podaci iz marta 2017. godine sa web stranice Suda Bosne i Hercegovine.

OSUĐENI MUSLIMANI PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE ZA DJELA RATNIH ZLOČINA

ŠEFIK ALIĆ

Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je trećestepenu presudu od 22. septembra 2014. godine kojom je presuda od 20. januara 2011. godine preinačena u pogledu primjene krivičnog zakona na način da je optuženi Šefik Alić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. u vezi sa članom 22. i članom 30. Krivičnog zakona Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, kao i u pogledu odluke o kazni tako što je optuženi Alić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. U navedenu kaznu optuženom Aliću će se uračunati vrijeme koje je proveo u pritvoru i vrijeme koje je proveo na izdržavanju kazne zatvora.


ALIŠPAGO ZULFIKAR

Dana 7. jula 2010. godine ovaj predmet je spojen sa predmetom Mensur Memić i dr.


BALIĆ REDŽO

Dana, 20. maja 2015. godine Sud je donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv optuženog Redže Balića prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Mostaru.


BEGIĆ HUSEIN I DRUGI

Sud je 5. aprila 2013. godine, u predmetu Husein Begić i dr. (S1 1 K 011475 13 Kro), donio rješenje kojim se krivični postupak prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Bihaću na dalje postupanje.


BJELIĆ VEIZ

Dana, 28. marta 2008. godine došlo je do razdvajanja postupka, tako da se postupak protiv Ferida Hodžića nastavlja pod oznakom X-KR-07/430, dok predmet u odnosu na optuženog Bjelića nosi oznaku X-KR-07/430-1. Razlog razdvajanja jeste prihvaćanje sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Veiza Bjelića i Tužilaštva BiH. Sud je optuženog Bjelića oglasio krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) godina.


BOJADŽIĆ NIHAD

Dana 21. maja 2010. godine, ovaj predmet je spojen sa predmetom Mensur Memić i dr.


BRKAN OSMAN

Sudsko vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 06.decembra 2013. godineprvostepenu presudu u predmetu Osman Brkan, kojom se Osman Brkan oslobađa od optužbe za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH.


BUKVIĆ SAFET

30. juna 2009. godine, po pravosnažnosti rješenja Suda od 17. juna 2009. godine, predmet je proslijeđen mjesno nadležnom sudu u Mostaru.


ČAUŠEVIĆ MELVEDIN

Sud je 15. decembra 2014. u predmetu Elmedin Čaušević (S1 1 K 014205 14 Kro) donio rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Elmedina Čauševića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


ĐELIBAŠIĆ ŠABAN

Vijeće Krivičnog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenih između optuženih Šabana i Elvira Đelilbašića i Tužilaštva BiH, izreklo je 22. juna 2012. godine presudu kojom su optuženi oglašeni krvim da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. KZ BiH. Sudeće vijeće im je za navedeno krivično djelo izreklo kaznu zatvora u trajanju od po šest godina.


DEMIROVIĆ IBRAHIM

Dana 5. novembra 2014. godine, Sud BiH donio je rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Demirović Ibrahima spaja sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv optuženih Ćurić Enesa i dr. u jedinstven postupak koji će se provesti pod brojem S1 1 K 017146 14 Kro.


DULIĆ DŽEVAD

Nakon okončanog glavnog pretresa pred Odjelom I za ratne zločine, Sud Bosne i Hercegovine je 11. septembra 2015. godine donio i javno objavio presudu kojom je optuženi Dževad Dulić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništa iz člana 173. stav 1. tačka e) Krivičnog zakona BiH u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona.


DŽAMBEGOVIĆ HEDIN

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 06. januara 2015. godine optužnicu koja optuženog Hedina Džambegovića tereti za počinjenje krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog

stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona. Dana 12. februara 2015. godine, Sud je donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv optuženog Džambegović Hedina prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Goraždu.


DŽEKO EDIN

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 12. februara 2015.godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba branioca optuženog Edina Džeke, a djelimično uvažava žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te se prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 06.06.2014. godine preinačava u dijelu odluke o jedinstvenoj kazni, tako da se optuženi Edin Džeko za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. istog zakona, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina, na osnovu navedenih zakonskih odredaba, te odredaba člana 33. i 48. istog zakona, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 (trinaest) godina, dok u preostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmjenjena.


HABIBOVIĆ HARIZ

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 12. novembra 2014. godine presudu kojom je optuženi Hariz Habibović oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) u vezi sa članom 180. stav 1. u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH.


HAKALOVIĆ SEAD

Rješenjem Suda od 20. aprila 2010. godine vođenje postupka u ovom predmetu je prenijeto na mjesno nadležan sud – Kantonalni sud u Mostaru.


HANDANOVIĆ RASEMA

Sud je 19. marta 2012 godine potvrdio optužnicu koja Rasemu Handanović tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, Sud je 30. aprila 2012. godine izrekao presudu kojom je optužena Rasema Handanović oglašena krivom za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. S tim u vezi, Sud je optuženoj izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2918/show

HANDŽIĆ ENES

Dana 25. maja 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Enesa Handžića, Sud je izrekao presudu kojom je Enes Handžić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona BiH u vezi sa članom 180. stav 2. (komandna odgovornost) KZ BiH, odnosno za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka f) KZ BiH u vezi sa članom 180. stav 1. (individualna odgovornost) KZ BiH. Sudeće vijeće optuženog Handžića je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od osam godina .


HODŽIĆ FERID

Dana 29. juna 2009. godine Sud je izrekao presudu kojom je Ferida Hodžića oslobodio optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.


HODŽIĆ NEDŽAD

Optužnica tereti Nedžada Hodžića za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. KZ BiH u vezi sa članom 29. (saučesnici) i članom 180. stav 1. KZ BiH (individualna krivična odgovornost).



IBROVIĆ AZEM

Optuženi: Ibrović Azem, Maksumić Enes i Hindić Jusuf

Sud je dana, 17. januara 2014. godine donijelo rješenje kojim se prihvata prijedlog Tužilaštva BiH te se krivični postupak protiv optuženih prenosi na mjesno nadležni sud – Kantonalni sud Mostar.


IČANOVIĆ HASAN

U predmetu Hasan Ičanović (S1 1 K 016489 14 Kro) Sud je 1. decembra 2014. donio rješenje kojim se postupak protiv optuženog Hasana Ičanovića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Bihaću .


JAKUPOVIĆ ELVIR

Sud je 14. oktobra 2010. godine, odlučujući po prijedlogu odbrane za nepravo ponavljanje postupka u predmetu Elvir Jakupović, donio presudu kojom se odluke o kazni, prema pravomoćnim presudama Suda BiH od 23. augusta 2010. godine i Osnovnog suda u Prijedoru od 4. septembra 2009. godine preinačavaju, te se Elvir Jakupović osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest godina.


KAPIĆ SUAD

Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 14. oktobra 2014. trećestepenu presudu od 09. septembra 2014. godine kojom je presuda od 11. septembra 2009. godine preinačena u pogledu primjene krivičnog zakona na način da je optuženi Suad Kapić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144.

Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i u pogledu odluke o kazni tako što je optuženi Kapić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. U navedenu kaznu optuženom Kapiću će se uračunati vrijeme koje je proveo u pritvoru i vrijeme koje je proveo na izdržavanju kazne zatvora.


KARAJIĆ SULJO

Sud je 11. marta 2016. godine u predmetu Suljo Karajić otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 28. novembra 2011. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa se radnje za koje je Suljo Karajić navedenom presudom oglašen krivim pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. preuzetog KZ SFRJ, te se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.


KOČIĆ ESAD

Optuženi: Esed Kočić, Miralem Čolić, Fikret Mrkonjić i Mirza Dedić

Sud je 27. januara 2014. godine donio rješenje o prebacivanju predmeta na drugi sud.


KUKAVICA MUSAJB

Optuženi: Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda BiH izreklo je dana, 18. decembra 2013. godine presudu u predmetu Nisvet Gasal i dr. kojom su optuženi Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), te su s tim u vezi Nisvet Gasal i Musajb Kukavica osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po 4 (četiri) godine, a Senad Dautović na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina .


KURTOVIĆ ZIJAD

25. marta 2009. godine Sud Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda preinačilo je prvostepenu presudu u pravnoj ocjeni i pravnoj kvalifikaciji djela. S tim u vezi, Sud je

optuženog Zijada Kurtovića oglasio krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i krivično djelo uništavanje kulturnih i historijskih spomenika iz Krivičnog zakona SFRJ i izrekao mu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 godina.


LALIČIĆ ZAJIM

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je dana, 04. decembra 2015. godine drugostepenu presudu od 23. oktobra 2015.godine kojom je žalba optuženog Zaima Laličića izjavljena preko njegove braniteljice protiv presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 1 K 017982 15 Kri od 25. maja 2015. godine, djelimično uvažena i prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine preinačena u dijelu odluke o kazni na način da je optuženi Zaim Laličić za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u vezi sa odredbom člana 11. stav 1. istog zakona, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.


MACIĆ ESO

Sudje dana, 24. aprila 2015. godine, u predmetu EsoMacić otpremiodrugostepenupresudukojom se presudaSuda od 21. oktobra 2010. godinepreinačava u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluku o kazni, pa se radnje za koje je Eso Macić prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva izčlana 142. stav 1. Krivičnogzakona SFRJ I osuđujenakaznuzatvora u trajanju od 11 godina.


MACIĆ IBRO

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 17. aprila 2015. godine presudu kojom je optuženi Ibro Macić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a u vezi sa članom 22. istog Zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Ibri Maciću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3074/show

MEMIĆ MENSUR

Optuženi: Mensur Memić, Dževad Salčin, Senad Hakalović, Nihad Bojadžić i Nedžad Hodžić

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 01. septembra 2015. godine presudu kojom su optuženi Mensur Memić i Nedžad Hodžić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), u vezi sam članom 22. istog zakona, optuženi Nihad Bojadžić oglašen je krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SFRJ.


MUJČINOVIĆ ZURAHID

Optuženi: Mujčinović Zurahid i Hrustić Sulejman

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, izreklo je dana 2. oktobra 2012. godine, prvostepenu presudu, kojom je optuženi Zurahid Mujčinović oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Optuženi Sulejman Hrustić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


MUJKIĆ REŠAD

U predmetu Rešad Mujkić (S1 1 K 009363 14 Kro) Sud je dana, 1. decembra 2014. godine donio rješenje kojim se postupak protiv optuženog Rešada Mujkića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Odžaku.


NOVALIĆ ĆERIM

Sud Bosne i Hercegovine donio je 14. juna 2011. godine presudu kojom se djelimično preinačava prvostepena presuda od 21. maja 2010. godine u pogledu odluke o kazni, tako da se optuženi osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina i 6 (šest) mjeseci. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.


OSMIĆ ALIJA

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je 27. juna 2012. godine drugostepenu presudu kojom je optuženi Alija Osmić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na

osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona SFRJ, i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine.


PLANINČIĆ FIKRET

Optuženi: Planinčić Fikret, Menzil Sead, Vatrač Mirsadi Lišančić Rasim

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 04. februara 2016.godine izreklo drugostepenu presudu kojom je optuženi Fikret Planinčić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest (11) godina zatvora. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2855/show

PRCIĆ FARUK

17. decembra 2009. godine, Sud je donio rješenje o obustavljanju postupka.


RAMIĆ NISET

Činjenični osnov optužnice: Prema navodima optužnice, optuženi je za vrijeme oružanog sukoba između Teritorijalne odbrane (TO) Republike BiH i Vojske Srpske Republike BiH, kao pripadnik diverzantske čete u sastavu 2. odreda Opštinskog štaba TO Visoko, postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata iz 1949. godine. Optužnica navodi da je optuženi 20. juna 1992. godine u naselju Hlapčevići naredio grupi od oko osam vojnika da opkole tri kuće mještana srpske nacionalnosti. Prema navodima, optuženi je potom, zajedno sa vojnicima, iz kuća izveo šest lica srpske nacionalnosti te iste zarobio. Nakon ovoga, optuženi je zarobljene civile navodno uputio u pravcu Omladinskog doma u mjestu Hlapčevići. Optužnica navodi da je na putu do doma optuženi zarobljene zaustavio da bi potom prozvao jedno lice da izađe iz vrste tražeći informacije gdje se nalazi skriveno oružje i minska polja. Nakon što mu ovo lice nije dalo odgovor, optuženi je navodno pucao u njega rafalnom paljbom. Optuženi se zatim, prema navodima optužnice, okrenuo prema ostalim zarobljenim civilima i otvorio rafalnu paljbu u njihovom pravcu. Optužnica navodi da su, kao rezultat ovog, četiri civila umrla a dvoje ranjeno.

Tačke optužnice:

Optužnica tereti Niseta Ramića za krivično djelo Ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. Krivičnog zakona BiH u vezi sa sljedećim tačkama: a) napad na civilno stanovništvo, naseljem pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smrću, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim narušenjem zdravlja ljudi ic) ubijanje, mučenje, nečovječno postupanje itd, u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona.

Tok postupka: Sud je optužnicu potvrdio 10. oktobra 2006. godine. Na ročištu održanom 27. oktobra 2006.godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Glavni pretres je započeo 18. decembra 2006. godine. Sud je 17. jula 2007. godine izrekao prvostepenu presudu u ovom predmetu, kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina. Apelaciono vijeće donijelo je 21. novembra 2007. godine pravosnažnu presudu u predmetu Niset Ramić, kojom se kao neosnovane odbijaju žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog Niseta Ramića, te se potvrđuje prvostepena presuda Suda BiH od 17. jula 2007. godine kojom je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.


RAMIĆ SUAD

Sud je 23. novembra 2015. godine u predmetu Suad Ramić donio rješenje kojim se vođenje krivičnog postupka prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Novom Travniku.


SADIKOVIĆ AZEMIN

Dana 22. februara 2013. godine, Sud je donio rješenje kojim se prihvaća prijedlog Tužilaštva BiH, te se vođenje postupka protiv optuženog Azemina Sadikovića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Sarajevu.


SALČIN DŽEVAD

Nakon okončanog glavnog pretresa vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je dana, 21. januara 2016. godine izreklo presudu kojom je optuženi Dževad Salčin oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije (2) godine. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3117/show

SALKIĆ MURADIF

Sud je dana, 6. januara 2015. godine, u predmetuMuradifSalkićdoniorješenjekojim se postupak u odnosunaoptuženogMuradifaSalkićaprenosinanadležnopostupanjeKantonalnomsudu u Tuzli.


ŠEGO OSMAN

Dana 08. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog, Sud je izrekao presudu kojom se optuženi Osman Šego osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet god ina zbog počinjenja krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


SELIMOVIĆ MEHURA

Optuženi: Mehura Selimović, Adil Ružnić iEmir Mustafić

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je danas, 04. marta 2015. godine, donijelo i javno objavilo drugostepenu presudu u predmetu Mehura Selimović i drugi kojom su optuženi Adil Ružnić i Emir Mustafić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u odnosu na optuženog Adila Ružnića i u vezi sa članom 22. istog zakona. Za navedeno krivično djelo su optuženi Adil Ružnić i Emir Mustafić osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.Nasuprot tome, a na osnovu člana 284. tačka c) Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, optuženi Mehura Selimović, oslobođen je optužbe da je počinio radnjama opisanim u tačkama I.1, I.2, I.3a), I.4 i I.5 izreke oslobađajućeg dijela presude krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i pod tačkom I.3.b) krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona, a Adil Ružnić da je radnjama opisanim u tački II.2 izreke oslobađajućeg dijela presude počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. istog zakona. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2595/show

ŠIJAK MIRSAD

Optuženi: Bašić MuhidiniŠijak Mirsad

Sud je 10. aprila 2014.godine u predmetu Muhidin Bašić i dr. otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažava žalba branioca optuženog Muhidina Bašića, pa se presuda Suda od

18. januara 2013. godine preinačava u dijelu koji se odnosi na pravnu kvalifikaciju krivičnog djela, na način da su optuženi Muhidin Bašić i Mirsad Šijak oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) istog zakona, te se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po sedam godina. Sud je 24. decembra 2014. godine donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne odluke izrečene protiv optuženog Šijak Mirsada, te se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 godina i 11 mjeseci. Sjednica Apelacionog vijeća u ponovljenom postupku u odnosu na Šijak Mirsada održana je 11. marta 2015. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je dana, 17.03.2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Mirsad Šijak, kojom je žalba osuđenog Šijak Mirsada djelimično uvažena, te je presuda Suda BiH od 24.12.2014. godine preinačena u odluci o jednistvenoj kazni, tako što je Mirsad Šijak, na osnovu odredbe člana 53. stav 2. tačka b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina i 9 (devet) mjeseci, a u koju kaznu mu je, na osnovu člana 56. KZ BiH, uračunato vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora izrečene presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 070-0-KŽK-08-000016 od 02.04.2009. godine, koja je postala pravosnažna dana, 27.01.2010. godine, u trajanju od 1 (jedne) godine, te do sada izdržana kazna zatvora po presudi Suda BiH, broj: S1 1 K 007209 12 Kri od 18.01.2013. godine, pravosnažna dana, 15.11.2013. godine.


SIPIĆ IDHAN

Dana 11. decembra 2012. godine, Sud je u predmetu Idhan Sipić (S1 1 K 011667 12 Kv1), odlučujući o zahtjevu osuđenog Idhana Sipića za nepravo ponavljanje postupka, donio presudu kojom se Idhan Sipić osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina i dva mjeseca .

http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2466/showSMAJIĆ IZET

Sud je 18. juna 2009. godine dostavio spis nadležnom Kantonalnom sudu u Tuzli, u skladu s rješenjem Suda o prenosu vođenja postupka na mjesno nadležan Sud.


SUBOTIĆ VEHID

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 07. novembra 2014. godine presudu kojom je optuženi Vehid Subotićoglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništa iz člana 142. stav

1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) a u vezi sa članom 22. istog zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Subotiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.


TAHIROVIĆ MIRSAD

Sud je 20. januara 2015. godine donio rješenje o prenosu postupka na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


TERZIĆ ALBINA

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 24. septembra 2013. godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i djelimično uvažava žalba branioca optužene Albine Terzić te se prvostepena presuda preinačava u pogledu primjene krivičnog zakona na način da se krivično djelo kvalificira kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te u pogledu odluke o kazni na način da se optuženoj Terzić izriče kazna zatvora u trajanju od tri (3) godine.


TURAJLIĆ IBRO

Dana, 4. decembra 2014. godine, Sud je u predmetu Ibro Turajlić (S1 1 K 017175 14Kro) donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Ibru Turajlića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


VATRAČ MIRSAD

Dana 21. decembra 2011. godine, Sud je u predmetu Fikret Planinčić i dr. (S1 1 K007511 11 KrI) donio rješenje o spajanju sa predmetom Mirsad Vatrač (S1 1 K 007946 11 KrI), te će se predmet ubuduće u odnosu na optužene, Fikreta Planinčića, Rasima Lišančića, Seada Menzila i Mirsada Vatrača voditi pod oznakom Fikret Planinčić i dr. (S1 1 K007511 11 KrI).


VEJZOVIĆ KAHRO

Sud je dana, 8. jula 2013. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Kahru Vejzovića spaja sa postupkom u predmetu Safet Mujčinović i drugi, te će se ubuduće voditi pod oznakom Safet Mujčinović i dr. (S1 1 K 012159 13 KrI).


ŽILIĆ RAMO

Optuženi: Žilić Ramo i Gakić Esad

Sud je dana, 5. novembra 2014. godine, u predmetu Žilić Ramo i dr. donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optužene prenosi na nadležno postupanje Kantonalnom sudu u Mostaru.


I dva predmeta muslimanima okončana su u toku postupka zbog smrti optuženih.

Podaci iz februara 2017. godine sa web stranice Suda Bosne i Hercegovine.

OSUĐENI MUSLIMANI PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE ZA DJELA RATNIH ZLOČINA

- SUDIJE U PREDMETIMA U KOJIMA JE SUDJENO MUSLIMANIMA (OBRATITE PAZNJU NA SRPSKE SUDIJE KAKO SUDE MUSLIMANIMA PO SFRJ ZAKONU I NE IZDVAJAJU MISLJENJE DA SU PREGLASANI KAKO TVRDE, POSEBNO NA PRESUDU ALBINE TERZIC GDJE SU 2 „SRBINA“ BILA U VIJEĆU MIRKO BOŽOVIĆ I DR DRAGOMIR VUKOJE)

ŠEFIK ALIĆ

Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je trećestepenu presudu od 22. septembra 2014. godine kojom je presuda od 20. januara 2011. godine preinačena u pogledu primjene krivičnog zakona na način da je optuženi Šefik Alić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. u vezi sa članom 22. i članom 30. Krivičnog zakona Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, kao i u pogledu odluke o kazni tako što je optuženi Alić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. U navedenu kaznu optuženom Aliću će se uračunati vrijeme koje je proveo u pritvoru i vrijeme koje je proveo na izdržavanju kazne zatvora.

Prvostepeno vijeće: sudije Minke Kreho kao predsjednice vijeća, te sudija Roland Dekkers-a i Tore Lindsteh-a kao članova vijeća

Drugostepeno vijeće: sudija Hilmo Vučinić, predsjednik vijeća sudija dr. Miloš Babić, član sudija Phillip Weiner, član

Trećestepeno vijeće: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Redžib Begić, izvjestilac sudija Tihomir Lukes, član


ALIŠPAGO ZULFIKAR

Dana 7. jula 2010. godine ovaj predmet je spojen sa predmetom Mensur Memić i dr.


BALIĆ REDŽO

Dana, 20. maja 2015. godine Sud je donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv optuženog Redže Balića prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Mostaru.


BEGIĆ HUSEIN I DRUGI

Sud je 5. aprila 2013. godine, u predmetu Husein Begić i dr. (S1 1 K 011475 13 Kro), donio rješenje kojim se krivični postupak prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Bihaću na dalje postupanje.


BJELIĆ VEIZ

Dana, 28. marta 2008. godine došlo je do razdvajanja postupka, tako da se postupak protiv Ferida Hodžića nastavlja pod oznakom X-KR-07/430, dok predmet u odnosu na optuženog Bjelića nosi oznaku X-KR-07/430-1. Razlog razdvajanja jeste prihvaćanje sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Veiza Bjelića i Tužilaštva BiH. Sud je optuženog Bjelića oglasio krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) godina.

Prvostepeno vijeće: u vijeću sastavljenom od sudije Tihomira Lukesa kao predsjednika vijeća, Elizabeth Fahey i Carol Peralte kao članova vijeća


BOJADŽIĆ NIHAD


Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Željka Marenić, predsjednik vijeća sudija Vesna Jesenković, član vijeća sudija Staniša Gluhajić, član vijeća


BRKAN OSMAN

Sudsko vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 06.decembra 2013. godine prvostepenu presudu u predmetu Osman Brkan, kojom se Osman Brkan oslobađa od optužbe za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH.

Prvostepeno vijeće: Predsjednik Vijeća sudija: DAVORIN JUKIĆ Član sudija: Darko Samardžić Član sudija: Jasmina Kosović

Drugostepeno: Pred vijećem Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija Božović Mirko, predsjednik vijeća sudija Jusufović Mirza sudija Lukes Tihomir


BUKVIĆ SAFET

30. juna 2009. godine, po pravosnažnosti rješenja Suda od 17. juna 2009. godine, predmet je proslijeđen mjesno nadležnom sudu u Mostaru.


ČAUŠEVIĆ MELVEDIN

Sud je 15. decembra 2014. u predmetu Elmedin Čaušević (S1 1 K 014205 14 Kro) donio rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Elmedina Čauševića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


ĐELIBAŠIĆ ŠABAN

Vijeće Krivičnog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenih između optuženih Šabana i Elvira Đelilbašića i Tužilaštva BiH, izreklo je 22. juna 2012. godine presudu kojom su optuženi oglašeni krvim da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. KZ BiH. Sudeće vijeće im je za navedeno krivično djelo izreklo kaznu zatvora u trajanju od po šest godina.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Darko Samardžić, presjednik vijeća sudija Davorin Jukić sudija Jasmina Kosović


DEMIROVIĆ IBRAHIM

Dana 5. novembra 2014. godine, Sud BiH donio je rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Demirović Ibrahima spaja sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv optuženih Ćurić Enesa i dr. u jedinstven postupak koji će se provesti pod brojem S1 1 K 017146 14 Kro.


DULIĆ DŽEVAD

Nakon okončanog glavnog pretresa pred Odjelom I za ratne zločine, Sud Bosne i Hercegovine je 11. septembra 2015. godine donio i javno objavio presudu kojom je optuženi Dževad Dulić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništa iz člana 173. stav 1. tačka e) Krivičnog zakona BiH u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mediha Pašić, predsjednik vijeća sudija Mira Smajlović, član vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća

Drugostepeno vijeće: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sudija Tihomir Lukes, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović, član vijeća sudija Meddžida Kreso, član vijeća


DŽAMBEGOVIĆ HEDIN

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 06. januara 2015. godine optužnicu koja optuženog Hedina Džambegovića tereti za počinjenje krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona. Dana 12. februara 2015. godine, Sud je donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv optuženog Džambegović Hedina prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Goraždu.


DŽEKO EDIN

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 12. februara 2015.godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba branioca optuženog Edina Džeke, a djelimično uvažava žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te se prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 06.06.2014. godine preinačava u dijelu odluke o jedinstvenoj kazni, tako da se optuženi Edin Džeko za krivično djelo ratni zločin protiv

ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. istog zakona, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina, na osnovu navedenih zakonskih odredaba, te odredaba člana 33. i 48. istog zakona, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 (trinaest) godina, dok u preostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmjenjena.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Maksumić Šaban, predsjednik vijeća sudija Jesenković Vesna sudija Gluhajić Staniša

Drugostepeno vijeće: Pred apelacionim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović kao predsjednik vijeća, sudija Redžib Begić kao sudija izvjestilac, sudija Tihomir Lukes kao član vijeća


HABIBOVIĆ HARIZ

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 12. novembra 2014. godine presudu kojom je optuženi Hariz Habibović oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) u vezi sa članom 180. stav 1. u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jesenković Vesna, predsjednik vijeća sudija Gluhajić Staniša, član vijeća sudija Maksumić Šaban, član vijeća


HAKALOVIĆ SEAD

Rješenjem Suda od 20. aprila 2010. godine vođenje postupka u ovom predmetu je prenijeto na mjesno nadležan sud – Kantonalni sud u Mostaru.


HANDANOVIĆ RASEMA

Sud je 19. marta 2012 godine potvrdio optužnicu koja Rasemu Handanović tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, Sud je 30. aprila 2012. godine izrekao presudu kojom je optužena Rasema Handanović oglašena krivom za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. S tim u vezi, Sud je optuženoj izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci.

Prvostepeno: Sudija za prethodno saslušanje: Sudija Jasmina Kosović


HANDŽIĆ ENES

Dana 25. maja 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Enesa Handžića, Sud je izrekao presudu kojom je Enes Handžić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona BiH u vezi sa članom 180. stav 2. (komandna odgovornost) KZ BiH, odnosno za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka f) KZ BiH u vezi sa članom 180. stav 1. (individualna odgovornost) KZ BiH. Sudeće vijeće optuženog Handžića je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od osam godina .

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Davorin Jukić, predsjednik vijeća sudija Darko Samardžić sudija Patricia Ann Whalen


HODŽIĆ FERID

Dana 29. juna 2009. godine Sud je izrekao presudu kojom je Ferida Hodžića oslobodio optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Prvostepeno vijeće: Pred Pretresnim vijećem u sastavu: Sudija Tihomir Lukes, predsjedavajući Sudija Carol Peralta Sudija David Re

Drugostepeno: Vijeće u sastavu sudija Dragomir Vukoje kao predsjednik vijeća, sudija Phillip Weiner, kao član sudija Hilmo Vučinić, kao član


HODŽIĆ NEDŽAD

Optužnica tereti Nedžada Hodžića za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. KZ BiH u vezi sa članom 29. (saučesnici) i članom 180. stav 1. KZ BiH (individualna krivična odgovornost).


Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 01. septembra 2015. godine presudu kojom su optuženi Mensur Memić i Nedžad Hodžić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), u vezi sam članom 22. istog zakona, optuženi Nihad Bojadžić oglašen je krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SFRJ. Sjednica Apelacionog vijeća održana je 07. novembra 2016. godine. Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 29. decembra 2016. godine drugostepenu presudu od 07. novembra 2016. godine kojom su žalbe branilaca optuženih Mensura Memića, Nedžada Hodžića i Nihada Bojadžića odbijene kao neosnovane, te je prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 01.septembra 2015. godine u osuđujućem dijelu potvrđena.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Željka Marenić, predsjednik vijeća sudija Vesna Jesenković, član vijeća sudija Staniša Gluhajić, član vijeća


IBROVIĆ AZEM

Optuženi: Ibrović Azem, Maksumić Enes i Hindić Jusuf

Sud je dana, 17. januara 2014. godine donijelo rješenje kojim se prihvata prijedlog Tužilaštva BiH te se krivični postupak protiv optuženih prenosi na mjesno nadležni sud – Kantonalni sud Mostar.


IČANOVIĆ HASAN

U predmetu Hasan Ičanović (S1 1 K 016489 14 Kro) Sud je 1. decembra 2014. donio rješenje kojim se postupak protiv optuženog Hasana Ičanovića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Bihaću .


JAKUPOVIĆ ELVIR

Sud je 14. oktobra 2010. godine, odlučujući po prijedlogu odbrane za nepravo ponavljanje postupka u predmetu Elvir Jakupović, donio presudu kojom se odluke o kazni, prema pravomoćnim presudama Suda BiH od 23. augusta 2010. godine i Osnovnog suda u Prijedoru od 4. septembra 2009. godine preinačavaju, te se Elvir Jakupović osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest godina.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Senadina Begtaševića kao predsjednika vijeća, te sudija Mire Smajlović i Mitje Kozamernika kao članova vijeća


KAPIĆ SUAD

Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 14. oktobra 2014. trećestepenu presudu od 09. septembra 2014. godine kojom je presuda od 11. septembra 2009. godine preinačena u pogledu primjene krivičnog zakona na način da je optuženi Suad Kapić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i u pogledu odluke o kazni tako što je optuženi Kapić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. U navedenu kaznu optuženom Kapiću će se uračunati vrijeme koje je proveo u pritvoru i vrijeme koje je proveo na izdržavanju kazne zatvora.

Prvostepeno: od sudija Davorina Jukića, kao predsjednika vijeća, te sudija Lars Folke Bjur Nystrom-a i Patricia-e Whalcn, kao članova vijeća

Drugostepeno: Vijeće u sastavu: sudija Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija John Fields sudija Hilmo Vučinić

Trećestepeno: Pred Trećestepenim vijećem u sastavu: sudija Lukes Tihomir, predsjednik vijeća sudija Miletić Azra sudija Božović Mirko


KARAJIĆ SULJO

Sud je 11. marta 2016. godine u predmetu Suljo Karajić otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 28. novembra 2011. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa se radnje za koje je Suljo Karajić navedenom presudom oglašen krivim pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. preuzetog KZ SFRJ, te se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Davorin Jukić, predsjednik vijeća sudija Darko Samardžić sudija Patricia Whalen

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Dr Dragomir Vukoje, kao predsjednik vijeća sudija Redžib Begić, kao član vijeća sudija Mirza Jusufović, kao član vijeća


KOČIĆ ESAD

Optuženi: Esed Kočić, Miralem Čolić, Fikret Mrkonjić i Mirza Dedić

Sud je 27. januara 2014. godine donio rješenje o prebacivanju predmeta na drugi sud.


KUKAVICA MUSAJB

Optuženi: Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda BiH izreklo je dana, 18. decembra 2013. godine presudu u predmetu Nisvet Gasal i dr. kojom su optuženi Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), te su s tim u vezi Nisvet Gasal i Musajb Kukavica osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po 4 (četiri) godine, a Senad Dautović na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina .

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Davorin Jukić, predsjednik vijeća sudija Darko Samardžić sudija Patricia Ann Whalen

Drugostepeno: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sudija Hilmo Vučinić, predsjednik vijeća sudija Redžib Begić sudija Mirko Božović

Trećestepeno vijeće: Pred trećestepenim vijećem u sastavu: sudija Mirza Jusufović, predsjednik vijeća sudija Tihomir Lukes, izvjestilac sudija Dr. Miloš Babić, član


KURTOVIĆ ZIJAD

25. marta 2009. godine Sud Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda preinačilo je prvostepenu presudu u pravnoj ocjeni i pravnoj kvalifikaciji djela. S tim u vezi, Sud je optuženog Zijada Kurtovića oglasio krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog

stanovništva i krivično djelo uništavanje kulturnih i historijskih spomenika iz Krivičnog zakona SFRJ i izrekao mu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 godina.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudija Minke Kreho kao predsjednice vijeća, te sudija Tore-a Lindseth-a i Roland-a Dekkers-a

Drugostepeno vijeće: Vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija Dragomir Vukoje kao predsjednik vijeća sudija Azra Miletić, sudija izvjestilac sudija Phillip Weiner, član


LALIČIĆ ZAJIM

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je dana, 04. decembra 2015. godine drugostepenu presudu od 23. oktobra 2015.godine kojom je žalba optuženog Zaima Laličića izjavljena preko njegove braniteljice protiv presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 1 K 017982 15 Kri od 25. maja 2015. godine, djelimično uvažena i prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine preinačena u dijelu odluke o kazni na način da je optuženi Zaim Laličić za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u vezi sa odredbom člana 11. stav 1. istog zakona, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.

Prvostepeno vijeće: Predsjednik Vijeća sudija: Jasmina Kosović Član sudija: Darko Samardžić Član sudija: Davorin Jukić

Drugostepeno vijeće: Vijeće u sastavu: sudija Meddžida Kreso, predsjednik vijeća sudija Senadin Begtašević, izvjestilac sudija Mirza Jusufović, član


MACIĆ ESO

Sudje dana, 24. aprila 2015. godine, u predmetu EsoMacić otpremiodrugostepenupresudukojom se presudaSuda od 21. oktobra 2010. godinepreinačava u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluku o kazni, pa se radnje za koje je Eso Macić prvostepenom presudom oglašen krivim,

pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva izčlana 142. stav 1. Krivičnogzakona SFRJ I osuđujenakaznuzatvora u trajanju od 11 godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jasmina Kosović, predsjednica vijeća sudija Darko Samardžić sudija Davorin Jukić

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mr Dragomir Vukoje, kao predsjednik vijeća sudija Redžib Begić, kao sudija izvjestilac sudija Mirza Jusufović, kao član vijeća


MACIĆ IBRO

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 17. aprila 2015. godine presudu kojom je optuženi Ibro Macić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a u vezi sa članom 22. istog Zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Ibri Maciću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Davorin Jukić predsjednik vijeća sudija Darko Samardžič član vijeća sudija Jasmina Kosović član vijeća

Drugostepeno: Vijeće u sastavu: sudija Meddžida Kreso, predsjednica vijeća sudija Tihomir Lukes, izvjestilac sudija Mirko Božović, član


MEMIĆ MENSUR

Optuženi: Mensur Memić, Dževad Salčin, Senad Hakalović, Nihad Bojadžić i Nedžad Hodžić

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 01. septembra 2015. godine presudu kojom su optuženi Mensur Memić i Nedžad Hodžić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), u vezi sam članom 22. istog zakona, optuženi Nihad Bojadžić oglašen je krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SFRJ.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Željka Marenić, predsjednik vijeća sudija Vesna Jesenković, član vijeća sudija Staniša Gluhajić, član vijeća


MUJČINOVIĆ ZURAHID

Optuženi: Mujčinović Zurahid i Hrustić Sulejman

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, izreklo je dana 2. oktobra 2012. godine, prvostepenu presudu, kojom je optuženi Zurahid Mujčinović oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Optuženi Sulejman Hrustić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Davorin Jukić, predsjednik vijeća sudija Jasmina Kosović, član vijeća sudija Darko Samardžić, član vijeća

Drugostepeno vijeće: Vijeće u sastavu: sudija Hilmo Vučinić, predsjednik vijeća sudija Senadin Begtašević, izvjestilac sudija dr. Miloš Babić, član


MUJKIĆ REŠAD

U predmetu Rešad Mujkić (S1 1 K 009363 14 Kro) Sud je dana, 1. decembra 2014. godine donio rješenje kojim se postupak protiv optuženog Rešada Mujkića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Odžaku.


NOVALIĆ ĆERIM

Sud Bosne i Hercegovine donio je 14. juna 2011. godine presudu kojom se djelimično preinačava prvostepena presuda od 21. maja 2010. godine u pogledu odluke o kazni, tako da se optuženi osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina i 6 (šest) mjeseci. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.

Prvostepeno vijeće: u vijeću sastavljenom od sudije Staniše Gluhajića kao predsjednika vijeća, sudija Vesne Jesenković i Davida Re-a, kao članova vijeća

Drugostepeno vijeće: Vijeće u sastavu: sudija Azra Miletić, predsjednica vijeća sudija Tihomir Lukes, izvjestilac sudija Carol Peralta, član


OSMIĆ ALIJA

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je 27. juna 2012. godine drugostepenu presudu kojom je optuženi Alija Osmić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona SFRJ, i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

Prvostepeno vijeće: u vijeću sastavljenom od sudije Gluhajić Staniše kao predsjednika vijeća, sudija Jesenković Vesne i Maksumić Šabana

Drugostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sutkinja Azra Miletić, predsjednica vijeća sudija Tihomir Lukes, član vijeća sudija Mirko Božović, član vijeća


PLANINČIĆ FIKRET

Optuženi: Planinčić Fikret, Menzil Sead, Vatrač Mirsadi Lišančić Rasim

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 04. februara 2016.godine izreklo drugostepenu presudu kojom je optuženi Fikret Planinčić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest (11) godina zatvora.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Lubomir Kitić, predsjednik vijeća sudija Minka Kreho sudija Željka Marenić

Drugostepeno vijeće: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: Dr. Vukoje Dragomir, predsjednik vijeća sudija Senadin Begtašević, član vijeća sudija, Mirza Jusufović, član vijeća http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2855/show

PRCIĆ FARUK

17. decembra 2009. godine, Sud je donio rješenje o obustavljanju postupka.


RAMIĆ NISET

Prema navodima optužnice, optuženi je za vrijeme oružanog sukoba između Teritorijalne odbrane (TO) Republike BiH i Vojske Srpske Republike BiH, kao pripadnik diverzantske čete u sastavu 2. odreda Opštinskog štaba TO Visoko, postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata iz 1949. godine. Optužnica navodi da je optuženi 20. juna 1992. godine u naselju Hlapčevići naredio grupi od oko osam vojnika da opkole tri kuće mještana srpske nacionalnosti. Prema navodima, optuženi je potom, zajedno sa vojnicima, iz kuća izveo šest lica srpske nacionalnosti te iste zarobio. Nakon ovoga, optuženi je zarobljene civile navodno uputio u pravcu Omladinskog doma u mjestu Hlapčevići. Optužnica navodi da je na putu do doma optuženi zarobljene zaustavio da bi potom prozvao jedno lice da izađe iz vrste tražeći informacije gdje se nalazi skriveno oružje i minska polja. Nakon što mu ovo lice nije dalo odgovor, optuženi je navodno pucao u njega rafalnom paljbom. Optuženi se zatim, prema navodima optužnice, okrenuo prema ostalim zarobljenim civilima i otvorio rafalnu paljbu u njihovom pravcu. Optužnica navodi da su, kao rezultat ovog, četiri civila umrla a dvoje ranjeno.

Tačke optužnice: Optužnica tereti Niseta Ramića za krivično djelo Ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. Krivičnog zakona BiH u vezi sa sljedećim tačkama: a) napad na civilno stanovništvo, naseljem pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smrću, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim narušenjem zdravlja ljudi ic) ubijanje, mučenje, nečovječno postupanje itd, u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona.

Tok postupka: Sud je optužnicu potvrdio 10. oktobra 2006. godine. Na ročištu održanom 27. oktobra 2006.godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Glavni pretres je započeo 18. decembra 2006. godine. Sud je 17. jula 2007. godine izrekao prvostepenu presudu u ovom predmetu, kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina. Apelaciono vijeće donijelo je 21. novembra 2007. godine pravosnažnu presudu u predmetu Niset Ramić, kojom se kao neosnovane odbijaju žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog Niseta Ramića, te se potvrđuje prvostepena presuda Suda BiH od 17. jula 2007. godine kojom je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.

Prvostepeno vijeće: u vijeću sastavljenom od sudija Hilme Vučinića, kao predsjednika vijeća, sudija Paul M. Brilmana i Shireen Avis Fisher, kao članova vijeća

Drugostepeno vijeće: sastavljenom od sudije Azre Miletić kao predsjednice vijeća, te sudija Almiro Rodriguesa i Finna Lynghjema


RAMIĆ SUAD

Sud je 23. novembra 2015. godine u predmetu Suad Ramić donio rješenje kojim se vođenje krivičnog postupka prenosi na mjesno nadležni Kantonalni sud u Novom Travniku.


SADIKOVIĆ AZEMIN

Dana 22. februara 2013. godine, Sud je donio rješenje kojim se prihvaća prijedlog Tužilaštva BiH, te se vođenje postupka protiv optuženog Azemina Sadikovića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Sarajevu.


SALČIN DŽEVAD

Nakon okončanog glavnog pretresa vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je dana, 21. januara 2016. godine izreklo presudu kojom je optuženi Dževad Salčin oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije (2) godine.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jasmina Kosović, predsjednik vijeća sudija Darko Samardžić sudija Mediha Pašić

Drugostepeno vijeće: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sutkinja Meddžida Kreso, predsjednica vijeća sudija Mirko Božović, član vijeća sudija Senadin Begtašević, član vijeća http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3117/show

SALKIĆ MURADIF

Sud je dana, 6. januara 2015. godine, u predmetuMuradifSalkićdoniorješenjekojim se postupak u odnosu na optuženog Muradifa Salkića prenosi na nadležno postupanje Kantonalnom sudu u Tuzli.


ŠEGO OSMAN

Dana 08. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog, Sud je izrekao presudu kojom se optuženi Osman Šego osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet god ina zbog počinjenja krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Ljubomira Kitića kao predsjednika vijeća, i sudija Minke Kreho i Željke Marenić kao članova vijeća


SELIMOVIĆ MEHURA

Optuženi: Mehura Selimović, Adil Ružnić iEmir Mustafić

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je danas, 04. marta 2015. godine, donijelo i javno objavilo drugostepenu presudu u predmetu Mehura Selimović i drugi kojom su optuženi Adil Ružnić i Emir Mustafić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u odnosu na optuženog Adila Ružnića i u vezi sa članom 22. istog zakona. Za navedeno krivično djelo su optuženi Adil Ružnić i Emir Mustafić osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.Nasuprot tome, a na osnovu člana 284. tačka c) Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, optuženi Mehura Selimović, oslobođen je optužbe da je počinio radnjama opisanim u tačkama I.1, I.2, I.3a), I.4 i I.5 izreke oslobađajućeg dijela presude krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i pod tačkom I.3.b) krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. istog zakona, a Adil Ružnić da je radnjama opisanim u tački II.2 izreke oslobađajućeg dijela presude počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. istog zakona. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Željka Marenić, predsjednik vijeća sudija Minka Kreho, član vijeća sudija Ljubomir Kitić, član vijeća

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, kao predsjednik vijeća sudija Redžib Begić, kao sudija izvjestilac sudija Senadin Begtašević, kao član vijeća http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2595/show

ŠIJAK MIRSAD

Optuženi: Bašić MuhidiniŠijak Mirsad

Sud je 10. aprila 2014.godine u predmetu Muhidin Bašić i dr. otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažava žalba branioca optuženog Muhidina Bašića, pa se presuda Suda od 18. januara 2013. godine preinačava u dijelu koji se odnosi na pravnu kvalifikaciju krivičnog djela, na način da su optuženi Muhidin Bašić i Mirsad Šijak oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) istog zakona, te se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po sedam godina. Sud je 24. decembra 2014. godine donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne odluke izrečene protiv optuženog Šijak Mirsada, te se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 godina i 11 mjeseci. Sjednica Apelacionog vijeća u ponovljenom postupku u odnosu na Šijak Mirsada održana je 11. marta 2015. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je dana, 17.03.2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Mirsad Šijak, kojom je žalba osuđenog Šijak Mirsada djelimično uvažena, te je presuda Suda BiH od 24.12.2014. godine preinačena u odluci o jednistvenoj kazni, tako što je Mirsad Šijak, na osnovu odredbe člana 53. stav 2. tačka b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina i 9 (devet) mjeseci, a u koju kaznu mu je, na osnovu člana 56. KZ BiH, uračunato vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora izrečene presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 070-0-KŽK-08-000016 od 02.04.2009. godine, koja je postala pravosnažna dana, 27.01.2010. godine, u trajanju od 1 (jedne) godine, te do sada izdržana kazna zatvora po presudi Suda BiH, broj: S1 1 K 007209 12 Kri od 18.01.2013. godine, pravosnažna dana, 15.11.2013. godine.

Prvostepeno: Pred sudskim Vijećem u sastavu: sudija Mira Smajlović, predsjednik Vijeća sudija Zoran Božić, član Vijeća sudija Enida Hadžiomerović, član Vijeća

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Tihomir Lukes, kao predsjednik vijeća sudija Dragomir Vukoje, kao sudija izvjestilac sudija Senadin Begtašević, kao član vijeća


SIPIĆ IDHAN

Dana 11. decembra 2012. godine, Sud je u predmetu Idhan Sipić (S1 1 K 011667 12 Kv1), odlučujući o zahtjevu osuđenog Idhana Sipića za nepravo ponavljanje postupka, donio presudu kojom se Idhan Sipić osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina i dva mjeseca .

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Kreho Minke kao predsjednice vijeća, te sudija Rolanda Dekkersa i Marijana Pogačnika, kao članova vijeća


SMAJIĆ IZET

Sud je 18. juna 2009. godine dostavio spis nadležnom Kantonalnom sudu u Tuzli, u skladu s rješenjem Suda o prenosu vođenja postupka na mjesno nadležan Sud.


SUBOTIĆ VEHID

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 07. novembra 2014. godine presudu kojom je optuženi Vehid Subotićoglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništa iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) a u vezi sa članom 22. istog zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Subotiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina.

Prvostepeno: Pred sudskim Vijećem u sastavu: predsjednik vijeća, sudija Božić Zoran I član vijeća, sudija Smajlović Mira II član vijeća, sudija Hadžiomerović Enida

Drugostepeno vijeće: Vijeće u sastavu: sudija mr. Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović, izvjestilac sudija Hilmo Vučinić, član vijeća


TAHIROVIĆ MIRSAD

Sud je 20. januara 2015. godine donio rješenje o prenosu postupka na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


TERZIĆ ALBINA

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 24. septembra 2013. godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i djelimično uvažava žalba branioca optužene Albine Terzić te se prvostepena presuda preinačava u pogledu primjene krivičnog zakona na način da se krivično djelo kvalificira kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te u pogledu odluke o kazni na način da se optuženoj Terzić izriče kazna zatvora u trajanju od tri (3) godine.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Maksumić Šaban, predsjednik vijeća sudija Jesenković Vesna, član vijeća sudija Gluhajić Staniša, član vijeća

Drugostepeno vijeće: Vijeće u sastavu: sudija Senadin Begtašević sudija Mirko Božović sudija Dragomir Vukoje


TURAJLIĆ IBRO

Dana, 4. decembra 2014. godine, Sud je u predmetu Ibro Turajlić (S1 1 K 017175 14Kro) donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Ibru Turajlića prenosi na mjesno nadležan Kantonalni sud u Mostaru.


VATRAČ MIRSAD

Dana 21. decembra 2011. godine, Sud je u predmetu Fikret Planinčić i dr. (S1 1 K007511 11 KrI) donio rješenje o spajanju sa predmetom Mirsad Vatrač (S1 1 K 007946 11 KrI), te će se predmet ubuduće u odnosu na optužene, Fikreta Planinčića, Rasima Lišančića, Seada Menzila i Mirsada Vatrača voditi pod oznakom Fikret Planinčić i dr. (S1 1 K007511 11 KrI).


VEJZOVIĆ KAHRO

Sud je dana, 8. jula 2013. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Kahru Vejzovića spaja sa postupkom u predmetu Safet Mujčinović i drugi, te će se ubuduće voditi pod oznakom Safet Mujčinović i dr. (S1 1 K 012159 13 KrI).


ŽILIĆ RAMO

Optuženi: Žilić Ramo i Gakić Esad

Sud je dana, 5. novembra 2014. godine, u predmetu Žilić Ramo i dr. donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optužene prenosi na nadležno postupanje Kantonalnom sudu u Mostaru.


I dva predmeta muslimanima okončana su u toku postupka zbog smrti optuženih.

Podaci iz februara 2017. godine sa web stranice Suda Bosne i Hercegovine.

OSUĐENI SRBI PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE ZA DJELA RATNIH ZLOČINA

- OZNAČENO CRVENOM BOJOM SU VIJEĆA U KOJIMA SU SE NALAZILE „SRPSKE“ SUDIJE;- PRVO SU PRVOSTEPENA VIJECA, A DRUGO DRUGOSTEPENA;- PRESUDE SU IZ DRUGOSTEPENIH POSTUPAKA (MALA JE RAZLIKA PRVOSTEPENIH I

DRUGOSTEPENIH PRESUDA).

ADAMOVIĆ MARKO I DRUGI

Optuženi: Marko Adamović i Lukić Boško

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 21. novembra 2014. otpremilo je trećestepenu presudu od 18. septembra 2014.godine kojom se djelimično uvažavaju žalbe branilaca optuženih Marka Adamovića i Boška Lukića, te se drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 08.11.2013. godine preinačava u dijelu odluke o kazni, tako da se optuženi Boško Lukić za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona BIH (KZ BiH) u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH za koje je oglašen krivim, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina, a optuženi Marko Adamović za krivično djelo zločini protiv čovječnosti za koje je oglašen krivim, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, dok se u ostalom dijelu žalbe branilaca optuženih odbijaju i drugostepena presuda potvrđuje.

Prvostepeno Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jasmina Kosović, presjednik vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća sudija Mitja Kozamernik, član vijeća

Pred trećestepenim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Mirza Jusufović sudija Redžib Begić


AŠKRABA ĐORĐISLAV

Optuženi: Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja i Aškraba Đorđislav

Dana 18. marta 2011. godine, vijeće Apelacionog odjeljenja Suda otpremilo je drugostepenu presudu u predmetu Ratko Bundalo i dr. (X-KRŽ-07/419) kojom je prvostepena presuda Suda, od 21. decembra 2009. godine, preinačena. Prvostepena presuda preinačena je na način da se optuženi Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja oglašavaju krivim da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom. S tim u vezi, Ratko Bundalo osuđen je na 22 godine dugotrajnog zatvora, a Neđo Zeljaja na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U odnosu na optuženog Đorđislava Aškrabu, prvostepena presuda se ukida u dijelu kojim je optuženi oslobođen po tački 3. izreke prvostepene presude i u tom dijelu određuje održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem Odjela I za ratne zločine Suda. Dana 5. oktobra 2011. godine počeo je pretres pred Apelacionim vijećem u ovom predmetu. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, nakon održanog pretresa, izreklo je 18. aprila 2012. godine drugostepenu presudu kojom se Đorđislav Aškraba oglašava krivim da je radnjama opisanim u izreci presude počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav (1) Krivičnog zakona SFRJ koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. i 24. istog Zakona, te mu je istom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH otpremilo je 18. juna 2013. godine trećestepenu presudu u predmetu Đorđislav Aškraba kojom se odbijaju kao neosnovane žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i žalba branioca optuženog Đorđislava Aškrabe izjavljenje protiv drugostepene presude, te se ista potvrđuje.

Prvostepeno: Sud Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudije Staniše Gluhajića, kao predsjednika vijeća, sudija Mire Smajlović i Carol Peralte

Pred trećestepenim vijećem u sastavu: Sudija Redžib Begić, predsjednik vijeća Sudija Dragomir Vukoje, izvjestilac Sudija Hilmo Vučinić , član.


BABIĆ SAVO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 12. marta 2015.godine drugostepenu presudu u predmetu Savo Babić kojom je optuženi Babić oslobođen optužbi da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172., stav 1., tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (progon) u vezi s tačkama a), e), f) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i u vezi s odredbama člana 180. stav 1. i 2. istog zakona. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena.


BABIĆ ZORAN I DRUGI

Optuženi: Zoran Babić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Dušan JankovićiŽeljko Stojnić

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 21. decembra 2010. godine prvostepenu presudu kojom su Zoran Babić, Milorad Škrbić, Dušan Janković i Željko Stojnić oglašeni krivim da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) u vezi sa tačkama a) (ubijanje), d) (prisilno preseljenje stanovništva) i h) (pljačka) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, sve u vezi sa članom 180. stav 1. (individualna krivična odgovornost) KZ BiH. Zoran Babić i Milorad Škrbić osuđeni su na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 22 godine , Dušan Janković osuđen je na dugotrajnu kaznu zatvora u trajanju od 27 godina, dok je optuženi Željko Stojnić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Optuženi Milorad Radaković oslobođen je optužbe zbog nedostatka dokaza da je počinio krivično djelo za koje se optužuje.

Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Tihomir Lukes, član vijeća sudija Redžib Begić, član vijeća


BARIČANIN SAŠA

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održane sjednice, donijelo je i 05. juna 2012. godine otpremilo drugostepenu presudu kojom se odbacuje, kao neblagovremena, žalba optuženog, odbijaju kao neosnovane žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog, te se potvrđuje prvostepena presuda. Prvostepenom presudom optuženi je oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka a), u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te tačke c) i g) istog člana KZ BiH, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Enida Hadžiomerović, presjednik vijeća sudija Mira Smajlović, član vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Hilmo Vučinić, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović sudija Senadin Begtašević


BAŠIĆ VELjKO

Dana 3. jula 2008. godine počeo je glavni pretres, te je Sud donio rješenje o razdvajanju predmeta Predrag Bastah i dr. (X-KR-05/122). Od sada će se ovaj predmet u odnosu na optužene Predraga Bastaha i Gorana Viškovića voditi pod oznakom Predrag Bastah i dr. (X-KR-05/122), dok će se u odnosu na optuženog Veljka Bašića predmet voditi pod oznakom Veljko Bašić (X-KR-05/122-1).Predmet Predrag Bastah i dr.


BASTAH PREDRAG

Optuženi: Veljko Bašić,Predrag Bastah i Goran Višković

Dana 5. februara 2010. godine, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom je optužene Predraga Bastaha i Gorana Viškovića oglasio krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, te osudio optuženog Predraga Bastaha na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine, a optuženog Gorana Viškovića na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Sud je donio rješenje o produženju pritvora optuženom Predragu Bastahu kojim je pritvor produžen za devet mjeseci i može trajati do 5. novembra 2010. godine. Sud je optuženom Goranu Viškoviću odredio pritvor u trajanju od devet mjeseci, koji prema ovom rješenju može trajati do 5. novembra 2010. godine.

Prvostepeno: Sud Bosne i Hercegovine u vijeću sastavljenom od sudija Božić Zorana, kao predsjednika vijeća, te sudija Kosović Jasmine i Kozamernik Mitje

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Azra Miletić, kao predsjednica vijeća sudija Tihomir Lukes, kao sudija izvjestilac sudija Carol Peralta, kao član


BOGDANOVIĆ VELIBOR

Sud je dana, 12. oktobra 2015. godine u predmetu Velibor Bogdanović otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 21. juna 2012. godine preinačava u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluke o kazni, pa se optuženi Velibor Bogdanović osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.


BOŠKIĆ MARKO

Dana 19. jula 2010., Sud Bosne i Hercegovine je, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i optuženog Marka Boškića, izreklo presudu kojom je optuženi Marko Boškić oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa stavom 1. tačka a), a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. istog Zakona. Sud je optuženom Marku Boškiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina .


BOŠKOVIĆ SREĆKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 16. marta 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 25. januara 2016. godine u predmetu Srećko Bošković kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i djelimično uvažena žalba branioca optuženog Srećka Boškovića, te je prvostepena presuda od 03. jula 2015. godine preinačena u pogledu odluke o kazni na način da je optuženi Srećko Bošković osuđen na kaznu zatvora u trajanju

od 8 (osam) godina za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SFRJ za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim.


BOŽIĆ ZDRAVKO I DRUGI

Dana 6. novembra 2008. godine Sud je donio prvostepenu presudu kojom je Mladen Blagojević oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju odsedam (7) godina. Optuženi Zdravko Božić, Zoran Živanović i Željko Zarić oslobođenisu svih tačaka optužnice koja ih je teretila za krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


BUNDALO RATKO I DRUGI

Optuženi: Bundalo Ratko, Zeljalja Neđo i Aškraba Đorđislav

Apelaciono vijeće nalazi da kazna zatvora u 104 X-KRŽ-07/419 28 Januar .2011 trajanju od 15 godina za optuženog Zeljaju predstavlja adekvatnu krivičnu sankciju. Stoga, izrečena kazna u kontekstu preinačene presude predstavlja adekvatnu i srazmjernu kaznu.

Apelaciono vijeće nalazi da krivična sankcija koja je izrečena u prvostepenoj presudi nije adekvatna. Obzirom na preinačenje prvostepene presude, Apelaciono vijeće je primijenivši prethodno obrazložene kriterije i konkretne okolnosti, našlo da u odnosu na optuženog Bundala jedina adekvatna krivična sankcija jeste dugotrajni zatvor i to u trajanju od 22 godine.

Prvostepeno: Sud Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudije Staniše Gluhajića, kao predsjednika vijeća, sudija Mire Smajlović i Carol Peralte.

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Tihomir Lukes, kao predsjednik vijeća sudija Azra Miletić, kao sudija izvjestilac sudija Patricia A. Whalen, kao sudija član vijeća


ČETIĆ LJUBIŠA

Sudeće vijeće je dana 18. marta 2010. godine ,nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Četić Ljubiše, izreklo presudu kojom je optuženi Četić Ljubiša oglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), d), e) i k), a sve u vezi sa članom 180. stav 1.

Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH). Sudeće vijeće je s tim u vezi optuženom Četić Ljubiši izreklo kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

Sud je 09. aprila 2012. godine donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne presude, u pogledu odluke o kazni, i to presuda Suda BiH od 18. marta 2010. godine i presuda Okružnog suda Banja Luka od 28. januara 2010. godine, te se Četić Ljubiša osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina i 6 mjeseci.


ĆIRKOVIĆ MILIVOJE

Sud Bosne i Hercegovine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Milovoja Ćirkovića, izrekao je 28. septembra 2010. godine, presudu kojom je optuženi Ćirković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka a) (lišenje druge osobe života) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. KZ BiH. S tim u vezi, optuženi Ćirković je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina .


ČIVČIĆ PETAR I DRUGI

Optuženi: Petar Čivčić,Branko Topola, Marinko Ljepoja, Saša Zečević i Radoslav Knežević

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, objavilo je 28. juna 2012. godine, prvostepenu presudu kojom su optuženi Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja oglašeni krivim za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te su osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 23 godine.Čivčić i Topola su oslobođeni.

Prvostepeno: Pred sudskim Vijećem u sastavu: sudija Jesenković Vesna, predsjednik vijeća sudija Gluhajić Staniša sudija Mašović Hasija

Drugostepeno Vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija Hilmo Vučinić, sudija izvjestilac sudija Senadin Begtašević, član


CRNOGORAC DRAGAN

Dana 13. maja 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dragana Crnogorca, Sud je u predmetu Dragan Crnogorac (S1 1 K 005805 11 KrI) izrekao presudu kojom je optuženi Crnogorac oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženog Crnogorca osudio na kaznu zatvora u trajanju od13 godina .

Prvostepeno: sudije Minke Kreho kao predsjednika vijeća te sudija Ljubomira Kitića i Željke Marenića


CVETKOVIĆ ALEKSANDAR

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 02. jula 2015. godine presudu kojom je optuženi Aleksandar Cvetković oslobođen optužbe za krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), a sve u vezi sa članom 29. istog zakona.


DAMJANOVIĆ DRAGAN

Sud je optužnicu protiv Dragana Damjanovića potvrdio 29. marta 2006. godine. Na ročištu za izjašnjenje o krivnji održanom 14. aprila 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Sudeće vijeće je 15. decembra 2006. godine izreklo prvostepenu presudu kojom je Dragan Damjanović oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda je 13. juna 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu kojom je preinačilo kaznu izrečenu u presudi sudećeg vijeća sa 20 godina zatvora na 20 godina dugotrajnog zatvora.


DAMJANOVIĆ GORAN I DRUGI

Optuženi: Damjanović Goran i Damjanović Zoran

Ustavni sud BiH je na sjednici od 27. septembra 2013. godine usvojio apelaciju br. AP 325/08 Zorana Damjanovića, osuđenog pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo presude Suda BiH br. X-KR-05/107 od 18.6.2007. godine i X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sudsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je dana, 04. oktobra 2013. godine, donijelo rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana, a uz primjenu odredbe člana 332. stav 2. ZKP BiH i u odnosu na osuđenog Damjanović Zorana, završenog presudama ovog suda broj X-KR-05/107 od 18.6.2007. godine i X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine i određuje se novi glavni pretres. Prvostepenom presudom ovog suda broj X-KR-05/107 od 18.06.2007. godine, odnosno drugostepenom presudom broj X-KRŽ-05/107 od 19.11.2007. godine, optuženi Damjanović Goran oglašen je krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH, i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina. Istom presudom Damjanović Zoran oglašen je krivim za isto krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i 6 (šest) mjeseci. Imajući u vidu da je presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) od 18.7.2013. godine utvrđeno kršenje odredbe člana 7. stav 1. EKLjP (Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda) prema osuđenom Damjanović Goranu, obzirom da su se u postupku protiv optuženog umjesto kaznenih odredaba KZ BiH iz 2003. godine, trebale primijeniti odredbe KZ SFRJ iz 1976. godine, Sud je našao da su ispunjeni uslovi iz člana 327. stav 1. tačka f) ZKP BiH za ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana. Presuda Evropskog suda za ljudska prava od 17. 07.2013. godineSaopštenje za javnost Evropskog suda za ljudska prava Nalazeći da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka u korist osuđenog Damjanović Gorana postoje i u odnosu na saoptuženog Damjanović Zorana koji zahtjev nije ni podnio, a temeljem odredbe člana 332. stav 2. ZKP BiH, Sud je postupio po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji. Slijedom odredbe iz člana 332. stav 3. ZKP BiH, a uzimajući u obzir prava osuđenog na suđenje u razumnom roku i pravo na suđenje bez odlaganja, a slijedom odredbe iz člana 6. EKLjP, Vijeće je zakazalo novi glavni pretres. Sud će u ponovljenom postupku postupiti u skladu sa članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ponovni glavni pretres u ovom predmetu počeo je 21. novembra 2013. godine. U ponovljenom postupku u predmetu Damjanović Goran i Zoran, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH izreklo je dana, 13. decembra 2013. godine prvostepenu presudu kojom je djelimično stavilo van snage presude ovog Suda broj X-KR-05/107 od 18. juna 2007. godine (prvostepena presuda) i broj X-KRŽ-05/107 od 19. novembra 2007. godine (drugostepena presuda), i to u dijelu odluke o primjeni krivičnog zakona i u pogledu odluke o kazni. Slijedom navedenog, prvostepenom presudom u ponovljenom postupku, optuženi su oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142.(1) Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) (mučenje) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) i osuđeni, i to: optuženi Damjanović Goran na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 mjeseci, a optuženi Damjanović Zoran na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina. Sjednica apelacionog vijeća održana je 6. marta 2014. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 12. marta 2014. godine presudu od 06. marta 2014. godine u predmetu Goran Damjanović i dr. kojom su kao neosnovane odbijene žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i branilaca optuženih Gorana Damjanovića i Zorana Damjanovića izjavljene protiv presude Suda BIH od 13. decembra 2013. godine kojom su djelimično stavljene van snage presude ovog Suda broj X-KR-05/107 od 18. juna 2007. godine i broj X-KRŽ-05/107 od 19. novembra 2007. godine, u pogledu primjene krivičnog zakona na način da su optuženi Goran Damjanović i optuženi Zoran Damjanović oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) (mučenje) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo), kao i u pogledu odluke o kazni na način da je optuženi Goran Damjanović osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 6 mjeseci, a optuženi Zoran Damjanović na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina.


ĐOKIĆ DRAGAN

Dakle, razmotrivši odluku o kaznenopravnoj sankciji povodom žalbe branioca osuđenog Đokića, ovo vijeće nalazi da je izrečena kazna zatvora u cijelosti primjerena kako težini i okolnostima pod kojima je

djelo počinjeno, tako i stepenu krivične odgovornosti i ličnosti osuđenog. Stoga su po ocjeni ovog vijeća, a suprotno žalbenim tvrdnjama branioca, ispravno cijenjene sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti na strani osuđenog, i u tom smislu izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina odgovara svrsi kažnjavanja, kako sa aspekta generalne, tako i sa aspekta specijalne prevencije, predviđene odredbama člana 6. i 39. KZ BiH, te je sve žalbene navode valjalo odbiti kao neosnovane.


ĐORĐIĆ RADIVOJE

Sud je 09. jula 2015. godine u predmetu Radivoje Đorđić donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Radivoja Đorđića obustavlja zbog smrti optuženog.


DRAGIČEVIĆ ZORAN

Pretresno vijeće Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 22. novembra 2013. godine prvostepenu presudu kojom se optuženi Zoran Dragičević oglašava krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) KZ BiH, i osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od11 godina. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/3042/show

DRAGIČEVIĆ LUKA I DRUGI

Optuženi: Dragičević Luka, Inđić Boban, Poluga Obrad, Poluga Novak, Šekarić Dragan, Krsmanović Oliver, Inđić Petko, Ristić Radojica, Ratković Vuk i Mitrašinović Miodrag.

Predmet u toku.


DRLJAČA MLADEN

Dana 23. aprila 2008. godine, ovaj predmet je spojen sa predmetom Gojko Kličković i dr.


DRONJAK RATKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 11. februara 2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Ratko Dronjak kojom se presuda Suda od 21. februara 2013. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni tako što se radnje opisane u tačkama III-5, III-6, III-7, III-8, III-9, III-10, III-11, III-12, III-13, III-14 za koje je Ratko

Dronjak navedenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. Krivičnog zakona SFRJ, te se optuženi osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od15 godina. U preostalom dijelu presuda Suda BiH od 21. februara 2013. godine ostaje neizmijenjena. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Minka Kreho, presjednik vijeća sudija Željka Marenić sudija Ljubomir Kitić

Drugostepeno: Vijeće u sastavu sudija Tihomir Lukes kao predsjednik vijeća sudija Mirko Božović kao sudija izvjestilac sudija Azra Miletić kao član vijeća


ĐUKIĆ NEDELjKO

U predmetu Nedeljko Đukić (S1 1 K 016964 14 KrI) Sud je 9. decembra 2014. g. donio rješenje kojim se krivični postupak protiv optuženog Nedeljka Đukića prenosi na Okružni sud u Banja Luci, kao mjesno nadležan sud.


ĐUKIĆ NOVAK

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 17. juna 2014. godine presudu u predmetu Novak Đukić, kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine, dok se žalba branioca optuženog Novaka Đukića djelimično uvažava, pa se presuda Suda od 12. juna 2009. godine preinačava u pogledu primjene krivičnog zakona, na način da se djelo za koje je optuženi Novak Đukić oglašen krivim pravno kvalifikuje kao krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ, te u pogledu odluke o kazni, tako da se optuženi, na osnovu navedenog zakonskog propisa, te članova 38. i 41. KZ SFRJ, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Minka Kreho, presjednik vijeća sudija Željka Marenić sudija Ljubomir Kitić

Drugostepeno PREDSJEDNIK VIJEĆA Sudija: Dragomir Vukoje


ĐURIĆ GORDAN

Dana 10. septembra 2009. godine, Sud je prihvatio sporazum o priznanju krivnje sa Tužilaštvom BiH i izrekao presudu kojom se Gordan Đurić oglašava krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, te mu izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam godina.


FUŠTAR DUŠAN

Dana, 22. aprila 2008. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dušana Fuštara, Sud je izrekao presudu kojom je Dušan Fuštar oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, te kažnjen sa 9 (devet) godina zatvora.


GAJIĆ PAVLE

Dana 16. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Pavla Gajića, sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, izreklo je presudu kojom je optuženi Gajić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a), u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina .


GRUJIĆ SLOBODAN

Pretresno vijeće Odjela I Suda Bosne i Hercegovine, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 14. februara 2013. godine prvostepenu presudu u predmetu Slobodan Grujić, kojom je optuženi Slobodan Grujić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Optuženi je oslobođen optužbe iz razloga što nije, van razumne sumnje, dokazano da je počinio krivično djelo za koje se optužuje.


IVANOVIĆ ŽELjKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, nakon održanog pretresa pred apelacionim vijećem, koji je vođen povodom odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine od 28. marta 2014. godine, kojom je ukinuta presuda ovog Suda od 17. juna 2013. godine, dana 18. juna 2014. godine donijelo je, a dana 19. juna 2014. godine javno objavilo drugostepenu presudu kojom je optuženi Željko Ivanović oglašen krivim za krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (preuzeti KZ SFRJ), u vezi sa članom 24. istog Zakona (pomaganje), te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Prvostepeno: pred sudskim vijećem u sastavu sudija Darko Samardžić, presjednik vijeća sudija Davorin Jukić sudija Jasmina Kosović

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Redžib Begić, kao predsjednik vijeća sudija Tihomir Lukes, kao član vijeća sudija Mr Dragomir Vukoje, kao član vijeća


JAKOVLJEVIĆ SLOBODAN I DRUGI

Optuženi: Trifunović Milenko, Džinić Brano, Radovanović Aleksandar, Jakovljević Slobodan, Maksimović Velibor, Živanović Dragiša, Medan Branislav i Matić Milovan

Sud je 29. jula 2008. godine donio prvostepenu presudu i oglasio 6 optuženih krivim za krivično djelo genocida. Milenka Trifunovića, Branu Džinića i Aleksandra Radovanovića osudio je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset i dvije (42) godine, optužene Miloša Stupara, Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset (40) godina. Optuženi Velibor Maksimović, Dragiša Živanović i Milovan Matić su istom presudom oslobođeni po svim tačkama optužnice. Presudom od 9. septembra 2009. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine preinačilo je prvostepenu presudu od 29. jula 2008. godine u smislu kazne, pa je drugostepenom presudom optuženi Milenko Trifunović osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 33 godine, optuženi Brano Džinić na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine, optuženi Aleksandar Radovanović na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 32 godine, optuženi Slobodan Jakovljević na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina, te optuženi Branislav Medan na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 28 godina, dok je prvostepena oslobađajuća presuda u odnosu na Milovana Matića potvrđena. Istom presudom u odnosu na optuženog Miloša Stupara ukinuta je prvostepena presuda i određen pretres pred Apelacionim vijećem Odjela I za ratne zločine Suda. Nakon što je Ustavni sud BiH na sjednicama od 22. oktobra 2013. godine usvojio apelaciju broj AP 4100/09 Milenka Trifunovića i apelaciju br. AP 4065/09 Slobodana Jakovljevića, Aleksandra Radovanovića, Branislava Medana i Brane Đinića, osuđenih pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanata iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH X-KRŽ-05/24 od 9. septembra 2009. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je dana, 18. novembra 2013.godine donijelo rješenje kojim se obustavlja izvršenje kazne zatvora sljedećim optuženima: Slobodanu Jakovljeviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina za krivično djelo genocid, Aleksandru Radovanoviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine za krivično djelo genocid, Branislavu Medanu osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina za krivično djelo genocid, Brani Džiniću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine za krivično djelo genocid i Milenku Trifunoviću osuđenom na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 33 godine za krivično djelo genocid. Ukidanjem drugostepene presuda Suda BiH od strane Ustavnog suda BiH prestao je da postoji zakonski osnov za dalje izdržavanje kazne zatvora osuđenih lica. Sjednica apelacionog vijeća održana je 23. januara 2014. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 29. aprila 2014. godine presudu u predmetu Slobodan Jakovljević i dr., kojom se žalbe branilaca optuženih Milenka Trifunovića, Brane Džinića, Aleksandra Radovanovića, SlobodanaJakovljevića iBranislava Medana djelimično uvažavaju, pa se presuda Suda od 29. jula 2008. godine preinačava u pogledu pravne kvalifikacije na način da se optuženi oglašavaju krivim za krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog Zakona, te se optuženi Milenko Trifunović, Brane Džinić, Aleksandar Radovanović, Slobodan Jakovljević i Branislav Medan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po20 godina.

U Apelacionom vijeću u sastavu: sudija Lukes Tihomir, predsjednik vijeća sudija Miletić Azra, sudija izvjestilac sudija Mirko Božović, član


JANKOVIĆ GOJKO

Apelaciono vijeće donijelo je 19. novembra 2007. godine pravosnažnu presudu u predmetu Gojko Janković, kojom se djelimično uvažava žalba branioca optuženog, te se prvostepena presuda Suda BiH od 16. februara 2007. godine preinačava u pravnoj ocjeni radnji izvršenja krivičnog djela zločina protiv čovječnosti za koje je sudeće vijeće optuženog oglasilo krivim. U ostalom dijelu presuda sudećeg vijeća ostaje neizmijenjena, tako da je postala pravosnažna i kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 34 godine, koju je optuženom izreklo pretresno vijeće.


JANKOVIĆ ZORAN

Glavni pretres je započeo 26. marta 2007. godine. 19. juna 2007. godine Sud je izrekao prvostepenu presudu u ovom predmetu, kojom je Zoran Jankovićoslobođensvih tačaka optužnice.


JEVIĆ DUŠKO I DRUGI

Optuženi: Jević Duško, Đurić Mendeljev, Marković Goran i Ikonić Neđo

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, nakon održane sjednice, donijelo je i 16. augusta 2013. godine otpremilo drugostepenu presudu. Ovom presudom, prvostepena presuda Suda BiH od 25.05.2012. godine preinačena je u dijelu odluke o kazni, tako da je optuženi Jević Duško za krivično djelo genocid, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine. Optuženi Đurić Mendeljev je za krivično djelo genocid, za koje je oglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mira Smajlović, predsjednik vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća sudija Mitja Kozamernik, član vijeća

Drugostepeno: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Tihomir Lukes, član sudija Redžib Begić, član


JOVIČIĆ MIĆO

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, vijeće Odjela I za ratne zločine Krivičnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 16. novembra 2016. godine, javno objavilo presudu kojom je optuženi Mićo Jovičić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1., u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina.


KENJALO STOJAN I DRUGI

Optuženi: Kenjalo Stojan, Kenjalo Zoran i Balaban Dragan

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, Sud Bosne i Hercegovine je dana, 09. juna 2016. godine izrekao presudu kojom su optuženi Kenjalo Stojan, Kenjalo Zoran i Balaban Dragan oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a) (lišenje osobe života), d) (prisilno preseljenje) i f) (mučenje) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 29., a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine te je Sud izrekao optuženom Kenjalo Stojanu i Balaban Draganu kaznu zatvoru u trajanju od po 7 (sedam) godina, a optuženom Kenjalo Zoranu kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.


KLIČKOVIĆ GOJKO I DRUGI

Optuženi: Gojko Kličković, Jovan Ostojić i Mladen Drljača

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je 07. maja 2013. godine drugostepenu presudu kojom se optuženi Gojko Kličković i Mladen Drljača oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH) u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH. Optuženi Kličković i Drljača su oslobođeni optužbe jer nije dokazano van razumne sumnje da su učinili krivično djelo za koje se optužuju.


KNEŽEVIĆ RADOSLAV

Predmet Saša Zečević i drugi

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine dana, 17. septembra 2013. godine otpremilo je drugostepenu presudu kojom se odbijaju kao neosnovane žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine i žalba optuženog Radoslava Kneževića, dok se žalba branioca optuženog Kneževića djelimično uvažava, te se prvostepena presuda preinačava u odluci o kazni na način da se optuženom Kneževiću za krivično djelo zločini protiv čovječnosti utvrđuje kazna dugotrajnog zatvora od 23 godine, te se uzimajući kao utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina izrečenu presudom Okružnog suda u Banja Luci od 17. novembra 2005. godine i presudom Vrhovnog suda RS od 18. aprila 2006. godine, optuženi Radoslav Knežević osuđuje na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 23 godine.

Prvostepeno: Pred sudskim Vijećem u sastavu: sudija Jesenković Vesna, predsjednik vijeća sudija Gluhajić Staniša sudija Mašović Hasija

Drugostepeno: Sudija Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija Hilmo Vučinić, sudija izvjestilac sudija Senadin Begtašević, član


KOMAD MILAN

U predmetu Milan Komad Sud je 03. novembra 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Milana Komada prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu.


KORNJAČA MILUN

Nakon održanog javnog pretresa pred Vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, Apelaciono vijeće je dana 06. avgusta 2015. godine javno objavilo drugostepenu presudu kojom je optuženi Milun Kornjača oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka (h) (progon) u vezi sa tačkom (e) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, sve u vezi sa odredbom člana 180. stav 1. KZ BiH i člana 29. istog Zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Milunu Kornjači izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, te uzimajući kao utvrđenu ranije izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina za počinjeno krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) KZ BiH u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH i članom 29. KZ BiH, po presudi Suda BiH broj S 1 1 K 003541 10 Kri od 21. maja 2014. godine, potvrđenoj u osuđujućem dijelu presudom vijeća Apelacionog odjeljenja broj S1 1 K 003541 14 Krž 12 od 10. marta 2015. godine, Sud je optuženom Milunu Kornjači izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina.


KOS FRANC I DRUGI

Optuženi: Kos Franc, Kojić Stanko, Golijan Vlastimir i Goronja Zoran

Sud je u predmetu Kos Franc i dr. (S1 1 K 003372 13 Krž), dana 26. aprila 2013.godine otpremio drugostepenu presudu kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva BiH dok se žalbe branilaca optuženih Kos Franca, Kojić Stanka, Golijan Vlastimira i Goronja Zorana djelimično uvažavaju, te se presuda Suda od 15. juna 2012. godine preinačava u odluci o krivičnoj sankciji, na način da se za krivično djelo zločini protiv čovječnosti optuženim izriču slijedeće kazne dugotrajnog zatvora, i to: Kos Franc 35 godina, Kojić Stanko 32 godine, Golijan Vlastimir 15 godina i Goronja Zoran 30 godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mira Smajlović, presjednik vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća sudija Mitja Kozamernik, član vijeća

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Redžib Begić, kao predsjednik vijeća sudija Azra Miletić, kao sudija izvjestilac sudija Dragomir Vukoje, kao sudija član vijeća


KOVAČEVIĆ NIKOLA

Sud je potvrdio optužnicu 5. januara 2006. godine, a na ročištu održanom 20. januara 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Glavni pretres u ovom predmetu je otvoren 20. aprila 2006. godine. Dana 3. novembra 2006. godine, Nikoli Kovačeviću je izrečena prvostepena presuda kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti te osuđen na 12 godina zatvora. Apelaciono vijeće je 22. juna 2007. godine izreklo pravosnažnu presudu u ovom predmetu kojom je odbilo žalbe Tužilaštva BiH, osuđenog i njegove odbrane, te potvrdilo prvostepenu presudu.


KOVAČEVIĆ PETAR

Nakon okončanog glavnog pretresa, vijeće Odjela I za ratni zločin Suda Bosne i Hercegovine je dana, 02. novembra 2015. godine donijelo i javno objavilo presudu kojom je optuženi Petar Kovačević oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), progon ubistvom iz tačke (a), zatvaranjem iz tačke (e), prisiljavanjem druge osobe na seksulani odnos (silovanje) iz tačke (g), a sve u vezi sa sa članom 180. KZ BiH. S tim u vezi, Sud mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina.


KRSMANOVIĆ MILENKO

Sud je dana, 11. marta 2015. godine, u predmetu Milenko Krsmanović (S1 1 K 018265 15 Kro) donio rješenje kojim se prihvata prijedlog Tužilaštva BiH, te se vođenje krivičnog postupka protiv optuženog Milenka Krsmanovića prenosi na mjesno nadležni Okružni sud u Istočnom Sarajevu.


KRSMANOVIĆ OLIVER

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 31. augusta 2015. godine presudu kojom je optuženi Oliver Krsmanović oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), e), f), i) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), u vezi sa članovima 29. i 31. KZ BiH, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH. Sud BiH je optuženom Oliveru Krsmanoviću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 18 (osamnaest) godina.


KUJUNDŽIĆ PREDRAG

Sud je 28. januara 2011. godine otpremio drugostepenu presudu kojom je prvostepena presuda Suda od 30. oktobra 2009. godine potvrđena u oslobađujućem dijelu, a preinačena u osuđujućem dijelu kao i u dijelu krivično-pravne sankcije. Drugostepenom presudom, Predrag Kujundžić oglašen je krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina .

Vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija Hilmo Vučinić, sudija izvjestilac sudija Phillip Weiner, član


KULJIĆ NEĐELjKO

Dana, 3. decembra 2014. godine Sud je donio rješenje kojim se krivični postupak obustavlja iz razloga smrti optuženog.


KUŠIĆ ZORAN

Dana 11. marta 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Zorana Kušića, Sud je izrekao presudu kojom je optuženi Kušić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od pet godina .


KUVELJA BOŽIDAR

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 11. januara 2013. godine, prvostepenu presudu kojom je optuženi Božidar Kuvelja oglašen krivim da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) u vezi sa tačkama a) (ubistvo) i d) (prisilno preseljenje stanovništva), a sve u vezi sa članom 29. istog zakona, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jasmina Kosović, predsjednik vijeća sudija Darko Samardžić, član vijeća sudija Davorin Jukić, član vijeća

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Miloš Babić, predsjednik vijeća sudija Azra Miletić, sudija izvjestilac sudija Dragomir Vukoje, član vijeća


LALOVIĆ RADOJE

Optuženi: Lalović Radoje i Soniboj Škiljević

Dana 11. jula 2011. godine, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je drugostepenu presudu u predmetu Radoje Lalović i Soniboj Škiljević kojom su oslobođeni optužbi da su počinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


LALOVIĆ SLAVKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, donijelo je drugostepenu presudu, koja je otpremljena 06. aprila 2012. godine, a kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH, dok se žalba branioca optuženog Lalović Slavka djelimično uvažava, pa se prvostepena presuda od 29. augusta 2011. godine preinačava u pravnoj ocjeni i pravnoj kvalifikaciji, te primjeni zakona, na način da se radnje pod tačkama 1. i 2. a) i b) izreke prvostepene presude, za koje je optuženi oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni KZ Republike Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, i u vezi sa članom 24. istog zakona, te se optuženi, primjenom člana 38. i 41. KZ SFRJ, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od pet godina. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.


LAVRNIĆ RATKO

Dana 13. januara 2012. godine, u predmetu Ratko Lavrnić (S1 1 K 008388 11 Kro) Sud je potvrdio optužnicu koja Ratka Lavrnića tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Nema više informacija o predmetu.


LAZAREVIĆ SRETEN I DRUGI

Optuženi: Sreten Lazarević, Dragan Stanojević, Mile Marković i Slobodan Ostojić

Sud je 29. septembra 2008. godine izrekao presudu kojom je optužene Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića, Mileta Markovića i Slobodana Ostojića oglasio krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ih osudio na kaznu zatvora, i to: Sretena Lazarevića na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, Dragana Stanojevića na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, Mileta Markovića i Slobodana Ostojića na kaznu zatvora od po pet godina. Dana 21. augusta 2009. godine, održana je sjednica Apelacionog vijeća Suda. Dana 8. septembra 2009. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine uvažilo je žalbe advokata optuženih, te donijelo rješenje kojim se ukida prvostepena presuda u njenom osuđujućem dijelu, te se određuje održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda, izreklo je 22. septembra 2010. godine drugostepenu presudu kojom su Sreten Lazarević, Dragan Stanojević i Slobodan Ostojić oglašeni krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH). S tim u vezi izrečena im je kazna zatvora u trajanju od devet godina za Lazarevića, sedam godina za Stanojevića i pet godina za Ostojića. Optuženi Lazarević je oslobođen komandne odgovornosti zato što Sud iz prezentiranih dokaza, i pored činjenice da je nesumnjivo utvrdio položaj optuženog Lazarevića kao de facto zamjenika upravnika zatvora, nije mogao sa sigurnošću utvrditi postojanje njegove efektivne kontrole u odnosu na ostale optužene-stražare u zatvoru, što je neophodno za egzistiranje ovog vida odgovornosti. Optuženi Lazarević oslobođen je i jedne tačke optužbe obzirom da, po ocjeni Vijeća, Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo njegovu krivnju za tu inkriminaciju. Iz istih razloga oslobođen je optužbi i optuženi Mile Marković. Ustavni sud BiH je na sjednici od 15. aprila 2015. godine usvojio apelaciju br. AP 717/11 Lazarević Sreten i dr., osuđenih pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanata iz člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 7. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH

broj: X-KRŽ-06/243 od 22.09.2010. i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-717/11 od 15.aprila 2015. godine, nakon ročišta pred vijećem Apelacionog odjeljenja u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona, vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je i dana, 09. juna 2015. godine, javno objavilo presudu kojom se radnje optuženih Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića i Slobodana Ostojića utvrđene presudom Suda BiH broj: X-KRŽ-06/243 od 22.09.2010. godine, pravno kvalifikuju kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. istog zakona. S tim u vezi Sud im je izrekao sljedeće kazne: Sretenu Lazareviću kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, Draganu Stanojeviću kaznu zatvora u trajanju od 5 godina, a Slobodanu Ostojiću kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2461/show

LELEK ŽELjKO

Apelaciono vijeće je 12. januara 2009. godine, preinačilo prvostepenu presudu Suda od 23. maja 2008. godine u dijelu odluke o kazni. Drugostepenom presudom optuženi Željko Lelek, osuđuje se na kaznu zatvora u trajanju od 16 (šesnaest) godina umjesto ranijih 13 (trinaest) godina izrečenih prvostepenom presudom za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. U ostalom dijelu prvostepena presuda se potvrđuje.

Drugostepeno: u vijeću Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, sastavljenom od sudija Mirze Jusufovića kao predsjednika vijeća, te sudija Dragomira Vukoja i Johna Fieldsa


RADISAV LJUBINAC

Sud je optužnicu potvrdio 15. maja 2006. godine. Na ročištu održanom 5. juna 2006. godine optuženi se izjasnio da nije kriv. Statusna konferencija održanana je 30. augusta 2006. godine. Glavni pretres je počeo 7. septembra 2006. godine. Sud BiH je 8. marta 2007. godine donio prvostepenu presudu kojom je Radisav Ljubinac oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnost i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.


MAJSTOROVIĆ LUKA

ud je dana, 10. marta 2014. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog Luku Majstorovića prosljeđuje Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu na dalje postupanje.


MAKSIMOVIĆ DALIBOR

Sud Bosne i Hercegovine je dana, 15. aprila 2015.godine potvrdio optužnicu koja optuženog Dalibora Maksimovića tereti da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) i e) ubijanje, mučenje, nečovječno postupanje i povreda tjelesnog integriteta i zdravlja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

Suđenje u toku.


MAKSIMOVIĆ DRAGAN

Sud je 15. marta 2016. godine predmet Maksimović Dragan na osnovu prijedloga Tužilaštva BiHustupio Republici Srbiji.


MANDIĆ MOMČILO

1. septembra 2009. godine, na sjedinici Apelacionog vijeća Odjela I za ratne zločine na kojoj je razmotrena žalba Tužilaštva BiH, te odgovori na žalbu, Apelaciono vijeće je donijelo drugostepenu presudu kojom se odbija kao neosnovana žalba Tužilaštva, te se potvrđuje prvostepena presuda. Prvostepenom presudom od 18. jula 2007. godine, Momčilo Mandić je oslobođen optužbi da je počinio krivična djela zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.


MARIĆ NIKOLA

Nakon okončanog pretresa u predmetu Nikola Marić, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 15. aprila 2016. godine presudu kojom je optuženi Nikola Marić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz čl.172. stav 1.tačka h) u vezi sa tačkom a) ubistvo, tačkom d) prisilno preseljenje stanovništva, tačkom e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje slobode, tačkom f) mučenje, tačkom i) prisilni nestanak i tačkom k) druga nečovječna djela, a sve u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Sud je optuženog Nikolu Marića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mediha Pašić sudija Mira Smajlović sudija Zoran Božić

Drugostepeno: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sudija Redžib Begić, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović, član vijeća sudija Tihomir Lukes, član vijeća


MARIĆ ZORAN

Dana 29. oktobra 2009. godine, pretresno vijeće Odjela I Suda, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između optuženog Marića i Tužilaštva BiH, izreklo je prvostepenu presudu kojom je optuženi Zoran Marić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U istom predmetu, Sud je donio rješenje kojim je pritvor optuženom Zoranu Mariću produžen za devet mjeseci i prema ovom

rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne po pravosnažnosti presude, a najdalje do isteka izrečene kazne.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Minke Kreho kao predsjednice vijeća i sudija Željke Marenić i Ljubomira Kitića


MARJANOVIĆ PREDRAG

U predmetu Marjanović Predrag Sud je 12. februara 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Bijeljini.


MARJANOVIĆ DRAGAN I DRUGI

Optuženi: Marjanović Dragan, Saša Gavranović, Vitomir Dević, Zoran Šljuka i Dragomir Kezunović

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 26. novembra 2014. godine optužnicu koja optužene Dragana Marjanovića, Sašu Gavranovića, Vitomira Devića, Zorana Šljuku, Dragomira Kezunovića i Darija Slavuljicu tereti za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) – progon u vezi sa lišenjem života iz tačke a) istog člana, a u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Predmet u toku.


MARJANOVIĆ ZORAN

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je, dana 11. aprila 2012. godine, prvostepenu presudu kojom se optuženi Marjanović Zoran oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke e) i i) u vezi članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Optuženi Marjanović Zoran je oslobođen od optužbe iz razloga što nije dokazano, isključujući svaku razumnu sumnju, da je učinio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.


MARKOVIĆ GORAN

Dana 12. decembra 2011. godine, u predmetu Goran Marković (S1 1 K 004988 11 Kro) Sud je donio rješenje kojim se vođenje krivičnog postupka prenosi na Okružni sud Banja Luka, kao mjesno nadležan sud.


MARKOVIĆ MIODRAG

Ustavni sud BiH je na sjednici od 17. marta 2015. godine djelimično usvojio apelaciju br. AP 929/12 Marković Miodraga, osuđenog pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo presudu Suda BiH od 27. septembra 2011. i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sjednica Apelacionog odjeljenja u ponovljenom postupku održana je 9. aprila 2015. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je, odlučujući povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-929/12 od 17. marta 2015. godine, kojom je ukinuta presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S 1 1 K 003426 10 Krl (veza X-KRŽ-07/442) od 27. septembra 2011.godine, u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona dana, 15. aprila 2015. godine otpremilo presudu od 09. aprila 2015. godine kojom je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 003426 11 Krž od 27. septembra 2011. godine preinačena u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa su radnje za koje je Miodrag Marković, prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikovane kao krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, Sud BiH je optuženog Milorada Markovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina, u koju kaznu mu se na osnovu člana 50. KZ SFRJ ima uračunati vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru i na izdržavanju kazne po pravosnažnoj presudi Suda BiH. U preostalom dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 003426 11 Krž od 27. septembra 2011.godine ostaje neizmijenjena.


MEJAKIĆ ŽELjKO I DRUGI

Optuženi: Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Fuštar i Duško Knežević

Sud je izrekao presudu kojom je Dušan Fuštar oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, te kažnjen sa 9 (devet) godina zatvora.

Apaleaciono odjeljenje Suda je nakon održane javne sjednice 16. februara 2009 godine, donijelo drugostepenu presudu kojom je presuda Suda od 30. maja 2008. godine preinačena u pogledu pravne ocjene krivičnog djela. Drugostepenom presudom Željko Mejakić, Momčilo Gruban i Duško Knežević oglašeni su krivim po osnovu udruženog zločinačkog poduhvata za sve radnje utvrđene prvostepenom presudom. U pogledu odluke o kazni, Apelaciono vijeće je potvrdilo kaznu dugotrajnog zatvora za Željka Mejakića u trajanju od 21 godine i Dušku Kneževiću u trajanju od 31 godine, dok je Momčilu Grubanu umjesto ranije izrečenih 11 godina, kazna smanjena na sedam godina. U ostalom dijelu žalbe su odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda je potvrđena.


MILANOVIĆ MLADEN

Rješenjem Suda od 10. januara 2008. godine vođenje postupka u ovom predmetu je prenijeto na mjesno nadležan sud – Kantonalni sud u Sarajevu.


MILISAVLJEVIĆ PREDRAG I DRUGI

Optuženi: Milisavljević Predrag, Pantelić Miloš i Tasić Ljubomir

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 28. oktobra 2014. godine presudu kojom su optuženi Predrag Milisavljević i Miloš Pantelić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom a), a sve u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. S tim u vezi optuženi Predrag Milisavljević i optuženi Miloš Pantelić su osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po 20 godina. Istom presudom optuženi Predrag Milisavljević je oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom f) i g) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, dok je optuženi Miloš Pantelić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom e), f), h) i k) u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Istom presudom optuženi Predrag Milisavljević, Miloš Pantelić i Ljubomir Tasić su oslobođeni optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom d) i e), u vezi sa članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 23. jula 2015. godine otpremilo drugostepenu presudu od 02. juna 2015. godine u predmetu Predrag Milisavljević i dr., kojom su u cijelosti odbijene kao neosnovane žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i branioca optuženog Predraga Milisavljevića, izjavljene protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 011128 12 Krl od 28. oktobra 2014. godine, dok je žalba branioca optuženog Miloša Pantelića djelimično uvažena, te je presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 1 K 011128 12 Krl preinačena u odluci o kazni na način da je optuženom Milošu Panteliću za krivično djelo zločini protiv čovječnosti izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Jesenković Vesna, predsjednik vijeća sudija Maksumić Šaban sudija Gluhajić Staniša

Drugostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Mirza Jusufović, član vijeća sudija Redžib Begić, član vijeća


MILOVANOVIĆ RADOSAV

U predmetu Milovanović Radosav Sud je 5. marta 2015. godine donio rješenje kojim se postupak u odnosu na optuženog prosljeđuje mjesno nadležnom Okružnom sudu u Bijeljini.


MITRAŠINOVIĆ MIODRAG

Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. juna 2016. godine. Predmet u toku.


MITROVIĆ PETAR

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 29. aprila 2014. godine presudu u predmetu Petar Mitrović kojom se žalba branilaca optuženog Petra Mitrovića djelimično uvažava, pa se presuda Suda od 29. jula 2008. godine preinačava u pogledu pravne kvalifikacije na način da se optuženi Petar Mitrović oglašava krivim za krivično djelo genocid iz člana

141. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog Zakona, te se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

U Apelacionom vijeću u sastavu: sudija Miletić Azra, predsjednik vijeća sudija Lukes Tihomir, sudija izvjestilac sudija Mirko Božović, član


MLAĐENOVIĆ NAJDAN I DRUGI

Optuženi: Mlađenović Najdan i Živković Savo

Suda Bosne i Hercegovine izreklo je presudu kojom je prvooptuženi Najdan Mlađenović oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. istog zakona i s tim u vezi osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci. Istom presudom optuženi Najdan Mlađenović po određenim tačkama optužnice oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), u vezi sa tačkama a), d), e), i), f) i k), Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog Zakona. Optuženi Savo Živković oslobođenje optužbe da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke e) i k) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. http://www.sudbih.gov.ba/predmet/2992/show

MUČIBABIĆ MILKO

Sud je 27. januara 2011. godine donio rješenje kojim se krivični postupak u odnosu na optuženog Milka Mučibabića obustavlja, iz razloga smrti optuženog .


NEŠKOVIĆ DRAGAN I DRUGI

Optuženi: Nešković Dragan i Ilić Zoran

Dana 3. oktobra 2012. godine, Sud je u predmetu Dragan Nešković i dr. (S1 1 K 002995 11 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom su optuženi Dragan Nešković i Zoran Ilić oslobođeni optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti.


NIKAČEVIĆ MIODRAG

Sud je 1. decembra 2010. godine otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažavaju žalbe Tužilaštva BiH, optuženog Nikačevića i njegovih branitelja, pa se presuda Suda od 19. februara 2009. godine preinačava na način da se optuženi Miodrag Nikačević oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav (1) tačka e) (zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode suprotno pravilima međunarodnog prava) KZ BiH. Prvostepena presuda Suda preinačena je i u odluci o krivično-pravnoj sankciji, tako da je optuženi Nikačević oglašen krivim

za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka g) (silovanje) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset godina.

Drugostepeno: Sudija Dragomir Vukoje


PALIJA JADRANKO

Sudeće vijeće je 28. novembra 2007. godine izreklo prvostepenu presudu kojom je optuženi Jadranko Palija oglašen krivim za krivična djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od28 godina.

Drugostepeno: PREDSJEDNIK VIJEĆA S U D I J A Dragomir Vukoje


PAUNOVIĆ DRAGOJE

Glavni pretres je počeo 31. oktobra 2005. godine. Pretresno vijeće je 26. maja 2006. godine izreklo prvostepenu presudu optuženom kojom ga je oglasilo krivim za krivično djelo Zločina protiv čovječnosti i osudilo ga na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od dvadeset godina. Vijeće Apelacionog odjeljenja je 27. oktobra donijelo odluku kojom se odbijaju kao neosnovane žalbe Tužilaštva BiH, optuženog i njegovih branilaca, te se potvrđuje prvostepena presuda.


PEKEZ MIRKO I DRUGI

Optuženi: Mirko Pekez i Milorad Savić

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 17. januara 2014. godine presudu od 16. decembra 2013. godine u predmetu Mirko (Mile) Pekez kojom je, povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 22.oktobra 2013. godine, djelimično uvažena žalba branioca optuženog i prvostepena presuda Suda BiH od 15.aprila 2008. godine preinačena u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog djela i u pogledu odluke o kazni, te je optuženi Mirko (Mile) Pekez oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) i s tim u vezi istom je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. Miloradu Saviću kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina .

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudija Zorana Božića, kao predsjednika vijeća, te sudija Marjana Pogačnika i Elizabeth Fahey

Drugostepeno: sudija Mr. Dragomir Vukoje, predsjednik vijeća sudija Hilmo Vučinić sudija Redžib Begić


PELEMIŠ MOMIR I DRUGI

Optuženi: Pelemiš Momir i Slavko Perić

Slavko Perić oglašen krivim pravno kvalifikuje kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i KZ SFRJ, u vezi sa članom 24. (pomaganje) istog zakona, te u pogledu odluke o kazni na način da se optuženi za navedeno krivično djelo osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina. Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 13. juna 2013. godine, presudu u predmetu Momir Pelemiš kojom je optuženi Pelemiš oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo genocid. Optuženi Pelemiš oslobođen je optužbi da je naredio i nadzirao pripadnike 1. bataljona Zvorničke brigade koji su učestvovali u ubijanju i nanošenju teških tjelesnih i duševnih povreda zarobljenim Bošnjacima. S tim u vezi oslobođen je optužbe da je, zajedno sa drugim pripadnicima vojnog i civilnog vrha Republike Srpske, pomogao u djelimičnom istrebljenju grupe Bošnjaka kao nacionalne, vjerske i etničke skupine čime bi počinio krivično djelo genocid.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Kitić Ljubomir, predsjednik vijeća sudija Maksumić Šaban sudija Jesenković Vesna

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Mirko Božović, kao predsjednik vijeća sudija kao Azra Miletić, kao član vijeća sudija Tihomir Lukes, kao član vijeća


PERIĆ MILAN I DRUGI

Optuženi: Perić Milan, Doder Spasoje, Terzić Predrag i Cerovina Aleksandar

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH je nakon održanog pretresa u predmetu Milan Perić i dr. dana, 12. novembra 2013.godine izreklo presudu kojom se optuženi Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić i Aleksandar Cerovina oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) ( progon) u vezi sa tačkom e)

( nezakonito zatvaranje), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Optuženi Milan Perić i Aleksandar Cerovina oslobođeni su i optužbe da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke a), e) i f), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Istovremeno su odbijene pojedine tačke optužbe u odnosu na optužene Spasoja Dodera i Predraga Terzića.


PERKOVIĆ STOJAN

24. decembra 2009. godine, pretresno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje,izreklo je prvostepenu presudu kojom je optuženi Stojan Perković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 12 godina.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Mire Smajlović, kao predsjednika vijeća, te sudija Senadina Begtaševića i Zorana Božića


POPOVIĆ GORAN

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je dana, 30. aprila 2015. godine presudu kojom je optuženi Goran Popovićoslobođen optužbe za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama e), k) i g) Krivičnog zakona BiH.


POPOVIĆ JOVAN

Nakon okončanog glavnog pretresa u predmetu Jovan Popović, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 4. maja 2016. godine presudu kojom je optuženi Jovan Popović oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama e), k) i g) KZ BiH i krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka f) a sve u vezi sa članom 29. i 180. KZ-a BiH.


PROŠIĆ PREDRAG

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 12. juna 2013. godine presudu kojom je optuženi oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. S tim u vezi Sud BiH osudio ga je na kaznu zatvora u trajanju odtri godine.


PUSTIVUK SRPKO

Dana 20. decembra 2011. godine, Sud je u predmetu Srpko Pustivuk (S1 1 K 003345 10 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi Srpko Pustivuk oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


RACKOVIĆ VITOMIR

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 25. marta 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 08. februara 2016. godine u predmetu Vitomir Racković kojom je djelimično uvažena žalba branioca optuženog Vitomira Rackovića te je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 1 K 014365 14 Kri od 11. maja 2015. godine, preinačena u odluci o kazni, pa je optuženi Vitomir Racković za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) (progon) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa tačkama e), g) i k), vezi sa članom 180. stav 1. i 29. istog zakona, za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina, dok je žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine odbijena kao neosnovana.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Božić Zoran, predsjednik vijeća sudija Smajlović Mira, član vijeća sudija Pašić Mediha, član vijeća

Drugostepeno vijeće: Pred Apelacionim vijećem u sastavu: sudija Mirko Božović, predsjednik vijeća sudija Tihomir Lukes, sudija izvjestilac sudija Mirza Jusufović, član vijeća


RADOJKOVIĆ DEJAN

Dana 7. septembra 2012. godine, u predmetu Dejan Radojković (S1 1 K 0010091 12 Kro) nije održano izjašnjenje o krivnji, zato što je rješenjem Suda vođenje postupka protiv optuženog Dejana Radojkovića preneseno na nadležni Okružni sud u Bijeljini.


RAŠEVIĆ MITAR I DRUGI

Optuženi: Mitar Rašević i Savo Todović

Apelaciono vijeće je 6. novembra 2008. godine donijelo drugostepenu presudu kojom se prvostepena presuda preinačava u pogledu pravne ocjene krivičnog djela na način da se optuženi Rašević i Todović oglašavaju krivim da su radnjama opisanim u izreci prvostepene presude učinili krivično djelo zločin

protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), c), d), e), f) i,) i k) a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1 KZ BiH. Također, apelaciono vijeće je preinačilo prvostepenu presudu u dijelu odluke o kazni u odnosu na optuženog Raševića, tako da se optuženi Rašević za krivično djelo zločin protiv čovječnosti za koje je oglašen krivim osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena. Savo Todović osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina i 6 (šest) mjeseci.

PREDSJEDNIK VIJEĆA SUDIJA: Dragomir Vukoje


RODIĆ DRAGAN

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dragana Rodića, izreklo je 26. oktobra 2010. godine presudu kojom je Dragan Rodić oglašen krivim za krivična djela zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), e), f), i) i k) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) i b) KZ BiH, sve u vezi sa članom 180. stav 1. i 2. KZ BiH. U skladu sa navedenim, sudeće vijeće osudilo je optuženog Rodića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju odosam godina.


SAMARDŽIĆ NEĐO

Dana, 13. decembra 2006. godine Apelaciono vijeće je izreklo presudu kojom je Neđo Samardžić oglašen krivim za krivično djelo Zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 24 godine.


SAMARDŽIJA MARKO

23. oktobra 2008. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda donijelo je drugostepenu presudu kojom je optuženi Marko Samardžija oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.


SARIĆ GORAN

Nakon održanog pretresa, vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je dana, 20. novembra 2014. godine izreklo drugostepenu presudu kojom je optuženi Goran Sarić oslobođenoptužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i to tačkom 1) zatvaranjem i prisilnim preseljenjem stanovništva, tačkom 2a) prisilnim preseljenjem stanovništva, tačkom 2b) zatvaranjem i tačkom 2c) ubistvom, zatvaranjem i prisilnim preseljenjem stanovništva, sve u vezi sa članom 29. KZ BiH.


SAVIĆ KRSTO

Dana 11. aprila 2011. godine, u predmetu Krsto Savić (X-KRŽ-07/400) Sud je izrekao drugostepenu presudu kojom je optuženi Savić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od17 godina .

Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Dragomir Vukoje, presjednik vijeća sudija Azra Miletić sudija Phillip Weiner


SAVIĆ MOMIR

Sjednica Apelacionog vijeća Odjela I za ratne zločine Suda, održana je 19. februara 2010. godine. Sud je 17. maja 2010. godine otpremio drugostepenu presudu, kojom se prvostepena presuda od 3. jula 2009. godine preinačava tako što se optuženi Momir Savić oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom g) KZ BiH. Prvostepena presuda preinačava se i u odluci o krivičnopravnoj sankciji tako što se optuženi Savić osuđuje na kaznu zatvora zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkama a), d), e), f) i) i k) KZ BiH, u trajanju od 17 godina.

Prvostepeno: u vijeću sastavljenom od sudije Šabana Maksumića kao predsjednika vijeća, te sudija Snezhane Botusharove-Doicheve i Ljubomira Kitića

Drugostepeno: Vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija dr. Miloš Babić, predsjednik vijeća sudija Azra Miletić, sudija izvjestilac sudija Carol Peralta, član


SAVIĆ SLAVKO

Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 29. juna 2015. godine presudu kojom je optuženi Slavko Savić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ). Primjenom navedenih zakonskih odredbi i primjenom odredbi člana 142. stav 1. KZ SFRJ i člana 285. Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH), uz primjenu odredbi članova 33., 38. i 41. KZ SFRJ, Sud BiH je optuženom Slavki Saviću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.


ŠEKARIĆ DRAGAN

Sud je dana, 28. decembra 2015. godine u predmetu Dragan Šekarić otpremio drugostepenu presudu kojom se djelimično uvažava žalba Tužilaštva BiH, pa se presuda Suda od 13. februara 2015. godine preinačava u dijelu koji se odnosi na krivičnopravnu sankciju na način da se optuženi Dragan Šekarić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina dok se žalba optuženog Dragana Šekarića odbija kao neosnovana, pa prvostepena presuda u ostalom dijelu ostaje neizmijenjena. U odnosu na optuženog Dragana Šekarića, Sud je donio rješenje o produženju pritvora koji po ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Mira Smajlović, presjednik vijeća sudija Zoran Božić, član vijeća sudija Mediha Pašić, član vijeća

Drugostepeno: sudija Redžib Begić, predsjednik vijeća sudija Dr. Dragomir Vukoje, član vijeća sudija Meddžida Kreso, član vijeća


ŠEVARIKA RANKO

Optuženi: Ševarika Ranko i Ševarika Radomir

Dana, 28. januara 2016. godine, Sud je u predmetu Ranko Ševarika i dr. donio rješenje kojim se vođenje postupka prenosi na mjesno nadležan Okružni sud u Banja Luci.


ŠIMŠIĆ BOBAN

Optužnica je potvrđena 8. jula 2005. godine. Glavni pretres je počeo 14. septembra 2005. godine. Dana 11. jula 2006. godine, Bobanu Šimšiću je izrečena prvostepena presuda kojom je optuženi proglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Apelaciono vijeće je 5. januara 2007. godine, donijelo odluku po žalbama stranaka kojom se uvažavaju žalbe Tužilaštva BiH i branioca optuženog, te se ukida presuda sudećeg vijeća. Istom odlukom određeno je održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem koje je 14. augusta 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu. Ovom presudom, Boban Šimšić je oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na 14 godina zatvora.

Prvostepeno vijeće: Sud Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudija: Dragomira Vukoje, kao predsjednika vijeća, Richard-a Gebelein-a i Georges-a Reniers-a

Drugostepeno Azra Miletic


SLAVULJICA DARIJO

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje i održanog ročišta za izricanje krivične sankcije, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je i dana, 29. februara 2016. godine, javno objavilo presudu kojom je optuženi Dario Slavuljica oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženom Dariju Slavuljici izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam (8) godina.


SOLDAT DRAGOMIR I DRUGI

Optuženi: Soldat Dragomir, Đurić Velemir i Babić Zoran

Sud je 27. marta 2014. godine u predmetu Dragomir Soldat i dr. (S1 1 K 011967 13 KrI) izrekao prvostepenu presudu kojom su optuženi: Dragomir Soldat, Velemir Đurić i Zoran Babić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi, Sud je optuženim Dragomiru Soldatu i Velemiru Đuriću izrekao kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 21 godinu. U odnosu na optuženog Zorana Babića utvrđena je kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 godinu, dok se uzima kao ranije utvrđena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine izrečena pravosnažnom presudom Suda BiH od 15. februara 2013.godine, pa mu se izriče jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina.

Prvostepeno vijeće: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Smajlović Mira, predsjednik vijeća sudija Božić Zoran, član vijeća sudija Hadžiomerović Enida, član vijeća

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Senadin Begtašević, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović, izvjestilac sudija Redžib Begić, član vijeća


SOLDO RADIVOJA

Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je dana, 03. novembra 2015. godine donijelo i javno objavilo presudu kojom je optuženi Radivoje Soldo oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ). S tim u vezi, Sud je optuženog Radivoja Soldu osudio na kaznu zatvora u trajanju od5 (pet) godina .


STANKOVIĆ RADOVAN

Glavni pretres u predmetu Radovan Stanković je započeo 22. maja 2006. godine. Sud BiH je 14. novembra 2006. godine izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi oglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 16 godina. Apelaciono vijeće je 28. marta 2007. godine donijelo pravosnažnu presudu kojom je preinačilo kaznu zatvora izrečenu u presudi sudećeg vijeća sa 16 na 20 godina dugotrajnog zatvora. Ovom presudom pravosnažno je okončan prvi predmet koji je ustupljen vlastima BiH na dalje postupanje od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.


STEVANOVIĆ MILADIN

Presudom Apelacionog vijeća od 9. novembra 2009. godine, potvrđena je prvostepena presuda od 29. jula 2008. godine, kojom je optuženi Miladin Stevanović oslobođen po svim tačkama optužnice.


STJEPANOVIĆ NOVAK

Optuženi se nalazi u bjekstvu.


STJEPANOVIĆ VLADO

Optuženi: Vlado Stjepanović, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladena Krajišnik, Savo Mršić, Milivoj Čobić i Milan Marković

Predmet u toku.


STUPAR MILOŠ

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog pretresa, izreklo je pravosnažnu presudu kojom je optuženi Miloš Stuparoslobođenoptužbi da je počinio krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) u vezi sa članom 180. stav 2. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Apelaciono vijeće je oslobodilo optuženog optužbi iz razloga što nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.


TANASKOVIĆ NENAD

Apelaciono vijeća Odjela I za ratne zločine Suda je 26. marta 2008. godine donijelo presudu kojom je preinačilo prvostepenu presudu u dijelu odluke o kazni, tako da se optuženi Nenad Tanasković za krivično djelo zločin protiv čovječnosti osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina .


TODOROVIĆ MIRKO I DRUGI

Optuženi: Mirko Todorović i Miloš Radić

Žalbeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 17. februara 2009. godine odluku kojom je djelimično preinačena prvostepena presuda, a optuženi Mirko Todorović i Miloš Radić oglašeni krivima za zločini protiv čovječnosti. Žalbeno vijeće je osudilo optuženog Mirka Todorovića na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina, a optuženog Miloša Radića na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

Vijeće u sastavu: sudija Dragomir Vukoje kao predsjednik vijeća sudija Almiro Rodrigues sudija Azra Miletić


TODOROVIĆ VASO

Dana 22. oktobra 2008. godine, Sud je nakon prihvatanja sporazumao priznanju krivnje, oglasio Vasu Todorovića krivim za pomaganje u ubistvima, deportaciji i prisilnom preseljenju kao zločinu protiv čovječnosti počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine i osudio ga na zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina.


TOMIĆ LJUBO I DRUGI

Optuženi: Ljubo Tomić i Krsto Josić

Dana 27. maja 2011. godine Apelaciono vijeće donijelo je drugostepenu presudu kojom su optuženi Ljubo Tomić i Krsto Josić oslobođeni od optužbe.


TRBIĆ MILORAD

Dana 16. oktobra 2009. godine, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženog Milorada Trbića oglasio krivim za krivično djelo genocid i osudio ga na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina .

Dana 17. januara 2011. godine, vijeće Apelacionog odjeljenja donijelo je i otpremilo drugostepenu presudu kojom se odbijaju, kao neosnovane, žalbe Tužilaštva BiH, branioca optuženog Trbića i oštećenih, te se prvostepena presuda od 16. oktobra 2009. godine potvrđuje u cjelosti. Ustavni sud BiH na sjednici održanoj 6. novembra 2014. godine usvojio je apelaciju br. AP 1240/11 osuđenog Milorada Trbića, utvrdio povredu prava apelanta iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, ukinuo drugostepenu presudu Suda BiH X-KRŽ-07/386 od 21. oktobra 2010. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Sjednica apelacionog vijeća u ponovljenom postupku održana je 19. januara 2015. godine. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je, odlučujući povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-1240/11 od 06.11.2014. godine, kojom je ukinuta drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: X-KRŽ-07/386 od 21.10.2010. godine, u dijelu koji se odnosi na primjenu blažeg krivičnog zakona, dana, 03. februara 2015. godine otpremilo presudu od 19. januara 2015. godine kojom je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KRŽ-07/386 od 21. oktobra 2010. godine preinačena u odnosu na primjenu krivičnog zakona i odluku o kazni, pa su radnje za koje je Milorad Trbić, prvostepenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikovane kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. (saizvršilaštvo) istog Zakona. Slijedom navedenog, Sud je navedenu presudu preinačio i u dijelu odluke o kazni, te optuženog Milorada Trbića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, u koju kaznu mu se na osnovu člana 50. KZ SFRJ ima uračunati vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru i na izdržavanju kazne po pravosnažnoj presudi Suda Bosne i Hercegovine. U preostalom dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KRŽ-07/386 od 21.10.2010. godine ostaje neizmijenjena.

Drugostepeno vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: sudija Redžib Begić, presjednik vijeća sudija Mr Dragomir Vukoje sudija Phillip Weiner


TRIPKOVIĆ NOVICA

Dana 07. juna 2011. godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom se optuženi Novica Tripković osuđuje na kaznu zatvora u trajanju odosam godina zbog počinjenja krivičnog djela zločini protiv čovječnosti.


VASIĆ DRAGOMIR I DRUGI

Optuženi: Vasić Dragomir, Zoljić Danilo i Pantić Radomir

Predmet u toku.


VESELINOVIĆ RADE

Sud je dana 30. juna 2009. godine, nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje po izmijenjenoj optužnici Tužilaštva BiH, izrekao presudu kojom je Rade Veselinović oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi Sud ga je osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina i šest mjeseci.


VLAČIĆ BLAGOJA

U predmetu Blagoja Vlačić (S1 1 K 016253 14 Krl) Sud je 28. novembra 2014. godine donio rješenje kojim se postupak protiv Blagoja Vlačića prenosi na mjesno nadležan Okružni sud u Istočnom Sarajevo.


VLAČO BRANKO

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je 27. aprila 2015. godine drugostepenu presudu u predmetu Branko Vlačo, kojom se žalba Tužilaštva Bosne i Hercegovine odbija kao neosnovana protiv presude Suda BiH od 04. jula 2014.godine, dok se žalba optuženog Branka Vlače djelimično uvažava, pa se navedena presuda u osuđujućem dijelu preinačava u pogledu pravne ocjene djela, na način da se radnje optuženog navedene u osuđujućem dijelu pobijane presude pravno kvalifikuju kao krivično djelo zločini protiv čovječnosti (progonom) iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona BiH (KZBiH), u vezi sa članom 180. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH) i u pogledu odluke o kazni, tako što se optuženi Branko Vlačo za navedeno krivično djelo uz primjenu odredbi iz člana 39., 42., 48. KZ BiH, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 13 (trinaest) godina, u koju kaznu mu se, na osnovu člana 56.KZ BiH, uračunava vrijeme provedeno u pritvoru. U preostalom osuđujućem dijelu, kao i nepobijajućem oslobađajućem i odbijajućem dijelu prvostepena presuda ostaje nepromijenjena.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Minka Kreho, predsjednik vijeća sudija Željka Marenić, član vijeća sudija Ljubomir Kitić, član vijeća

Drugostepeno vijeće u sastavu: sudija Redžib Begić, predsjednik vijeća sudija Mirko Božović, izvjestilac sudija, Mirza Jusufović član vijeća


VLAHOVIĆ VESELIN

Sud je u predmetu Veselin Vlahović (S1 1 K 004659 13 Krž) otpremio drugostepenu presudu 13. juna 2014. godine kojom se kao neosnovana odbija žalba Tužilaštva BiH, te se presuda Suda od 29. marta 2013. godine u oslobađajućem dijelu potvrđuje, dok se djelimično uvažava žalba branilaca optuženog Veselina Vlahovića, te se presuda Suda preinačava u osuđujućem dijelu, na način da se optuženi Veselin Vlahović oslobađa od optužbe u jednoj tački pobijane presude za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH i u odluci o krivičnopravnoj sankciji, na način da se optuženi Veselin Vlahović za radnje opisane u tačkama izreke prvostepene presude za koje je oglašen krivim zbog krivičnog djela zločini protiv čovječnosti iz

člana 172. stav (1) tačka h) Krivičnog zakona BiH osuđuje na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 42 godine.

Prvostepeno: Pred sudskim vijećem u sastavu: sudija Zoran Božić, predsjednik vijeća sudija Mira Smajlović, član vijeća sudija Enida Hadžiomerović, član vijeća

Drugostepeno: Apelaciono vijeće sudija Dr Miloš Babić sudija Hilmo Vučinić sudija Azra Miletić


VRANJEŠ LJUBIŠA I DRUGI

Optuženi: Marković Goran, Vranješ Ljubiša i Milić Mladen

U postupku odlučivanja povodom odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine od 12. siječnja 2016.godine kojom je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine, ukinuta u dijelu primjene materijalnoga prava u odnosu na kazneno djelo ratni zločin protiv civilnoga stanovništva iz članka 173. stavak 1. točka c) Kaznenoga zakona Bosne i Hercegovine, nakon održane javne sjednice, vijeće Apelacijskoga odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 15. ožujka 2016. godine otpremilo drugostupanjsku presudu od 10. ožujka 2016. godine kojom je presuda Suda BiH broj: S 1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine, preinačena u dijelu primjene kaznenoga zakona i odluke o kazni, tako da su radnje, za koje je Ljubiša Vranješ prvostupanjskom presudom oglašen krivim, pravno kvalificirane kao kazneno djelo ratni zločin protiv civilnoga stanovništva iz članka 142. stavak 1. Kaznenoga zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je preuzet temeljem Zakona o primjeni Kaznenoga zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenoga zakona SFRJ, u svezi s člankom 24. istoga zakona, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Vrijeme koje je osuđenik proveo u pritvoru, kao i na izdržavanju kazne po pravomoćnoj presudi Suda Bosne i Hercegovine uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora. U preostalome dijelu presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: S 1 1 K 002735 12 Krž3 od 23. travnja 2012. godine ostala je neizmijenjena. Dana, 4. januara 2017. godine, Sud je u predmetu Ljubiša Vranješ i dr. donio presudu kojom se preinačavaju pravosnažne presude u dijelu odluke o kazni, i to: Suda BiH od 10. marta 2016. godine i Osnovnog suda u Banja Luci od 1. jula 2016. godine pa se Ljubiša Vranješ osuđuje na jedinstvenu kaznu u trajanju od sedam godina i tri mjeseca.


VUJOVIĆ GORAN I DRUGI

Optuženi: Vujović Goran, Duka Miroslav i Ilić Željko

Nakon okončanog glavnog pretresa vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 08. jula 2016. godine izreklo prvostepenu presudu kojom su optuženi Goran Vujović, Miroslav Duka i Željko Ilić oglašeni krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istoga zakona, a optuženi Vujović Goran i u vezi s članom 21. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. S tim u vezi Sud je optuženog Gorana Vujovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina, Miroslava Duku na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, a optuženog Željka Ilića na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina.


VUKOVIĆ RADMILO

Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda donijelo je dana 13. augusta 2008. godine presudu kojom se optuženi Radmilo Vuković oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.


VUKOVIĆ RADOMIR

Sud je dana, 22. decembra 2015. godine u predmetu Radomir Vuković otpremio drugostepenu presudu kojom se presuda Suda od 25. januara 2012. godine preinačava u dijelu primjene materijalnog zakona i odluke o kazni, pa se radnje za koje je Radomir Vuković navedenom presudom oglašen krivim, pravno kvalifikuju kao krivično djelo genocid iz člana 141. Krivičnog zakona SFRJ i osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

SUDIJA Hilmo Vučinić, predsjednik vijeća SUDIJA dr. Miloš Babić, član vijeća SUDIJA Philip Weiner, član vijeća


VUKOVIĆ RANKO I DRUGI

Optuženi: Ranko Vuković i Rajko Vuković

Dana 1. jula 2009. godine, Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, izreklo je drugostepenu presudu kojom se optuženi Ranko i Rajko Vuković oslobađaju optužbe da su počinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti.


ŽIVKOVIĆ MILORAD I DRUGI

Optuženi: Živković Milorad i Tadić Duško

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 12. aprila 2013. godine prvostepenu presudu kojom je optuženi Milorad Živković oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju odšest godina. U odnosu na optuženog Duška Tadića sudeće vijeće je donijelo presudu kojom se optužba odbija za krivično djelo Zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) KZ BiH i to po dva osnova, zbog odustajanja Tužilaštva BiH od optužbe za jednu tačku optužnice i iz razloga što je u odnosu na ovog optuženog za ovo djelo krivični postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu već pravosnažno okončan. Sud je 25. marta 2014. godine otpremio drugostepenu presudu kojom se potvrđuje prvostepena presuda.


Podaci iz marta 2017. godine sa web stranice Suda Bosne i Hercegovine.

· Web viewKZ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na...

Documents

Transcript of · Web viewKZ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) koji je preuzet na...