WAll LIBRARY - scholarspace.manoa.hawaii.edu · dias amigu. Na'an-hu u susteteni este i ladera...

16
UNIVEPSITY oi:: Hl\WAll LIBRARY

Transcript of WAll LIBRARY - scholarspace.manoa.hawaii.edu · dias amigu. Na'an-hu u susteteni este i ladera...

UNIVEPSITY oi:: Hl\WAll LIBRARY

f 1hftvr f Cof/

~f-1 '!'l'I.~ $'f SiL'J£STit~ l~UEL \)~.'

~~,:

~~b.Ai\1) II.;La'\'J &Tj.~ 'lr--o '!>Y ':Dat1J.~ L. ~u~~~'L~

JUNE'79

These pilot materials were produced pursuant to a Grant f rom the U.S. Office of Education, Department of Health, education and Welfare. However, the opinions expressed herein do not necessarily reflect the positions or policy of the U. S . Office of Education, and no official endorsement by the U.S. Office of Education should be inferred .

This preliminary publication was produced with funds provided by the Bilingual Education Act, Title VII o f the Elementary and Secondary Education Act of 1965, as amended by Public Law 93.380 .

Produced By PACIFIC AREA LANGUAGES MATERIALS DEVELOPMENT CENTER SOCIAL SCIENCE RESEARCH INSTITUTE 2424 Maile Way,Porteus 713,University of Hawaii at Hanoa Honolulu, Hawaii 96822

Pr oduced in cooperat i on with t he Ma rianas Islanrlc:; Culture and Language Pr ogram, ESAA Title Vil I , Dept. of Educ a tion. Saipan, CM %950

'Et Toi

~

,....,-~

Un dia annai masisir

inai, ha li'e' si pale' r

guatu gi direksion-na. r ya ha tihong-na

pues ha essalaogue

Kao sina un Pale'.

tampe

s i pal

go' ter

este i tihong sa' u gupu

ya bai hu famalagque godc

Ti manman si pale' fl

falaggue si Pedro auatu

fino'-na. Pues, annai

si pale' i tihong,ma'pos 1

lot materials were produced pursuant to a Grant U.S. Office of Education, Department of Health,

and Welfare. However, the opinions expressed e not necessarily reflect the positions or f the U.S. Office of Education, and no official

r

nt by the U.S. Office of Education should be

iminary publication was produced with funds by the Bilingual Education Act, Title VII of

entary and Secondary Education Act of 1965, as y Public Law 93. 380.

By REA LANGUAGES MATERIALS DEVELOPMENT CENTER IENCE RESEARCH INSTITUTE e Way,Porteus 713,University of Hawaii at Hanoa

Hawaii 96822

ed in cooperation with the Marianas Islanr'c; re and Language Program, ESAA Title VIII, Dept. ucation, Saipan, CM %950

Un dia annai masisinek si Pedro qi

inai, ha li'e' si pale' na mamomokkat

guatu gi direksion-na. Ha hakot gotoe tihong-na ya ha

pues ha essalaogue

Pale'. Kao sina un

tampe i take'-na,

si pale ' , "Pale''

go'ten naihon ha'

este tihong sa' u gupu este i paluma

ya ba i hu fa ma l aggue god de."

Ti manman si pale' ma9ahet sa' ha

falaggue s i Pedro auatu n i ti mafakpo'

i fino'-na. Pues, annai est a ha qo'te

s i pale' ti hong, ma' pos s i Pedro. 1

Gi kasi ennao i bente pasu mo ' na sumaga

si Pedro ya ha essalaogue ta'lo tatte si

Pale', "Gof adahi pot fabot pale' na un

baba i tihong sa' un na'gupu i paluma."

Gi annai esta guaha ma5 ki una ora

desde ki ma'pos si Pedro, sigi si pale'

di ha konsidera hafa yuhi na klasen

paluma i kinenne'-na si Pedro na ni para

u mali'e' ti sina. Despues n i para u

kalamten lokkue' i paluma. "Ilek-hu na

yanggen hu baba ha' di di de' i tihong ya

u go'te gotpe, ti u gupu, II hinasso-na

si pale'. Pues, sigi di ha baban

adumidide' i tihong ayu nai ha na' gotpe halom i kannai-na gi papa' tuhbng.

Enlugat di pilu,osino tahtaotao paluma

mohon u go'te, fina'manana' na kosa ni

kulang fache'.

2

'l$'fotn

Un dia annai malolof

yan i kabayu-~a, ha sodda

kulang mohon ha susteteni kanton chalan. Esta i ta todu sa' gof maipe lokkue

"Buenas dias amigu. Hafa

ni ennao i ladera?" mamai ga i kabayu.

3

> i bente pasu mo'na sumaga

1a essalaogue ta'lo tatte si

1dahi pot fabot pale' na un

sa' un na'gupu i paluma."

esta guaha mas ki una ora

ios si Pedro, sigi si pale'

~ra hafa yuhi na klasen

~nne'-na si Pedro na ni para

sina. Despues ni para u

:ue' i paluma. "Ilek-hu na

tba ha' didide' i tihong ya

~. ti u gupu," hinasso-na

Jes, sigi di ha baban

ti hong ay u n a i ha n a ' got p e ti-na gi papa' tuhong.

· l u, o s i no ta ht a o tao pal um a

~. fina'manana' na kosa ni

2

Un dia annai maloloffan un taotao

yan i kabayu-~a. ha sodda' un taotao na

kulang mohon ha susteteni i ladera gi

kanton chalan. Esta i taotao masahalcm

todu sa' gof maipe lokkue' i semnak. "Buenas dias amigu. Hafa bidada-mu ni ennao i ladera?" mamaisen i taotao ni gai kabayu.

3

"Buenas dias amigu. Na'an-hu

si Pedro ya u susteteni este i ladera

sa' kumeke poddong," manoppe si Pedro .

Magahet na kulang mohon para u poddong

i ladera sa' ume'eg0eng. Pues, ha

alulayi i taotao guatu para u ayuda si

Pedro. Esta sumisiha i dos pa'go

gumogo'te i ladera.

"Amigu, ti apmam siempre yayas hit

ya si~a ha' poddong este ya ha chaouno'

hit na dos," ilek-na si Pedro.

"Hafa pa'go para ta cho'gue?"

mamaisen i taotao. 4

"Bai hu famalague ay

un na'ayao yo' ni kabayu­

Pedro.

"Sa' pot hafa na ti

fabot lalachaddek magi,"

taotao. "O, cha'-mu lilihan

hit ha' magi." Pues, ma'

si Pedro gi kabayu ya ma'

esta guaha lokkue mas ki

ki humanao si Pedro, nina

esta i taotao.

5

dias amigu. Na'an-hu

u susteteni este i ladera

•oddong," manoppe si Pedro.

ul~ng mohon para u poddong

ume'egoeng. Pues, ha

otao guatu para u ayuda si

sumisiha i dos pa'go

ladera.

ti _apmam siempre yayas hit

poddong este ya ha chaouno'

ilek-na si Pedro.

a'go para ta cho'gue?"

aotao. 4

"Bai hu famalague ayudu komu sina

un na'ayao yo' ni kabayu-mu," manoppe si Pedro.

"Sa' pot hafa na ti sina, lao, pot

fabot lalachaddek magi," ineppe ni

tao tao.

"O, cha'-mu lilihan amigu, un ratutu

hit ha' magi." Pues, ma'udai magahet

si Pedro gi kabayu ya ma'pos. Annai

esta guaha lokkue mas ki una ora desde

ki humanao si Pedro, nina'chachathinasso

esta i taotao.

5

"Hafa si Pedro dumiteteni na ti

mafatto?" Pues, ha chagi sumottan

adumidide' i un kannai. Ti kalamten

ladera. Annai ha sotta i otro kannai,

ti kalamten ha' ta' lo ladera. "Magahet

na kaduku yo''. Fuera di u fa'baba yo',

ha konne' hanao i ga' -hu kabayu."

6

1:4''0'

I"" ~

Gi un tiempo guaha

bunita. "Taya' ni un la

haga-hu." Ilek-na si Ra

Pues magahet ni uri 1

lumi'e' i haga-na. Mang

siha gi as Rai.

Un dia umaposta si

taotao para hayi finene'

Rai. Anc:.i umading~ i rlo

para i gima-na ya duru d

taimanu ni para u fangga

Pedro ha hasso hafa oara

hula' gi fatachong-na.

gao alunan yan chininan

ha sodda' siha i pr(sisu

nina pues ha po'luyi hal

111apot.ye' 11ct pctlct0 1 dn, ay

gi kanton i trankan i pa

esta para u fanagu ha'. 7

Pedro dumiteteni na ti

s, ha chagi sumottan

n kannai. Ti kal amten i

ha sotta i otro kannai,

' ta' lo ladera. "Magahet

Fuera di u fa' baba yo',

o i ga'-hu kabayu."

,:

G i u n ti em po <Ju ah a tin Ra i n a q a i hag a

bunita. "Taya' ni un lahi siiia lumi'e' i

haga-hu." Ilek-na si Rai.

P u e s m a g a h e t n i u ri 1 1 n 1.: h r ' n a l a h i c: i i1 a

lumi'e' haga-na. Mangqef ma'anao i lalahi

siha gi as Rai.

Un dia umaposta s·i Pedro r1alas yan un

taotao para hayi finene'na u li 'e' i hagan

Rai. Anai urnadingu i rlos, humanao si Pedro

para i gima-na ya duru di ha hassuyi hafa

taimanu ni para u fangganna. Gotpe ha' si

Pedro ha hasso ha.fa oara u rho'gue ya pechao

hulo ' gi fata~hong-na. Ma'pos para u fanali-

gao alunan yan chininan palao'an. Anai esta

ha sodda' siha i prfsisu-na, ha hatme i chi­

nina pues ha po'luyi halom ni alunan kado'

111dµotye' 11d pctici01 dn, ayu nai humanao guatu

gi kanton trankan i palasyo ya ha fa'ayu i

esta para u fanagu ha' . 6 7

• · ------- --

' '1

'1

l '. ·. .,, .

• "If,,:,.( .. .... '

~}/(' Ir.:~ .. ·~

Anai ma li'e', makonne' halom gi palasyo.

Sigi lokkue' si Pedro di umessalao kado' esta

ha' para u huyong i neni. I taotao siha gi

halom palasyo ma a'atan ha' anai ma esgagaihon

guatu para un kuatto. I hagan rai lokkue' anai

ha hungok i buruka duru di malagu guatu para U l i I e I •

Gi anai esta mana'halom gi kuatto ya

mana' asson gi hi lo' kattre, ha li 'e' guatu

si rai na uma'adingan yan i haga-na. "Tata,

malago' yo' pumulan este na palao'an sa' taya'

nai hu chagi muna'fanagu." Ilek-na i haga-na.

6

"Maolek haga-hu." r · "Esta lokkue' bente (20) i

mafanagu guini na palasyo

lokkue' ennao. Pues yang!

'an sangangani yo' huyong

kampana sinko biahi. Pa'~

baio dandan dies bai hi. "Esta hu li'e' i hagc

Pedro nu guiya. "Hafa ta·

huyong-hu guini na kuatto .

, makonne' halom gi palasyo.

dro di umessalao kado' esta

i neni. I taotao siha gi

'atftn ha' anai ma esgagaihon

to. I hagan rai lokkue' anai

duru di malagu guatu para

mana'halom gi kuatto ya

o' kattre, ha li'e' guatu

gan yan i haga-na. "Tata,

n este na palao'an sa' taya'

fanagu." Ilek-na i haga-na.

8

"Maolek haga-hu." Ilek-na si rai.

"Esta lokkue' bente (20) anos desde ki guaha

mafanagu guini na palasyo. Sumen maolek ha'

lokkue' ennao. Pues yanggen managu ya palao­

' an sangangani yo' huyong ya bai-hu dandan

kampana sinko biahi. Pa'go yanggen lahi

baio dandan dies baihi. "Esta hu li 'e' i hagan rai ," ilek-na si

Pedro nu guiya. "Hafa taimanu pa'go para

huyong-hu guini na kuatto."

f . ii

I

Anai esta tatalo' :.uengi ya todudu lokkue'

esta manmamaigo', umekakat hulo' si Pedro sa' ha tungo' ha' na siempre mapuno'

sigiente dia yanggen magacha'.

yanggen malagu ha' yo' pa'go ni

gue' gi

"Maolekna

hohomhom sa' sina gai chansa yo' didide'," Ha hasson maisa gue' ta'lo.

Ensigidas ha pula' i chininan palao'an

ni ha u'usa yan i alunan, despues ha na'na'.

Anai ume'ekakat esta huyong gi petta ya para

u upos ha' lokkue' esta i prinsesa, sumaga ya

ha atan ta'lo para i uttemu biahi. Lao, anai

ha a'atan i prlnsesa binense ni bunita-na ya

~ ~

humatguatu para u chiku.

i prinsesa, makmata ya E

'han-na sa' estaba dankol

Ensegidas umessalao hulo'

un dankolon lahi, un dan~

Esta nina' pechao he maigo'-na, ya sikera u fc

i kampana ya ha dandan di

hayan, ensigidas ha' lok~

11

alo' ~ uengi ya todudu lokkue'

umekakat hulo' si Pedrosa'

iempre mapuno' gue' gi

en magacha'. "Maolekna

yo' pa'go ni hohomhom sa'

' didide' ," Ha hasson

)Ula' chininan palao'an

ilunan, despues ha na'na'.

:a huyong gi petta ya para

esta i prinsesa, sumaga ya

i uttemu biahi. Lao, anai

;a binense ni bunita-na ya

10

humatguatu para u chiku. Gigon ha chiku fason

i prinsesa, makmata ya esta mumatalak ni lini­

'han-na sa' estaba dankolon lahi gi me'na-na.

Ensegidas umessalao hulo'. "Tata, tata sa'

un dankolon lahi, un dankolon lahi."

Esta nina' pechao ha' hulo' si rai gi

maigo'-na, ya sikera u fanhasso, malagu para

i kampana ya ha dandan dies biahi. Anai mon­

hayan, ensigidas ha' lokkue' guatu gi haga-na.

11

"Mangge haga-hu, mangge haga-hu."

Ume'essalao guatu si rai. Lao, anai ha baba

si rai i petta, ha li'e' na taigue esta ayu

palao'an, taya' patgon lahi, yan lalangu i

haga-na.

Si Pedro esta lokkue' gaige gi hiyong

kuatto na uma'atok. Anai esta d~ru i taotao di

manadulalak guatu gi kuatto ni gaige si rai

yan i haga-.na, fotmat si · PeG1r~o. :1okkue' mamokkat

h u yo n g k u l a n g mo h o n . t a y·a"' h d. fer • b i d a - n a . Ma n a -

'a'upos ha' yan taotao halom palasyo lao t i

ma ripapara gue'. Anai humuyong esta gi

hiyong palasyo, duru di chakka' chalek-na sa' t i ma g a c ha ' . ;>ROPERTY ·-·

~ ......___

12

P~OPEttrY f>Pt

Cl-i~OQO IJUff1 .. i ;uc SCHOOl SY )AIP•N, M, 96950

·hu, mangge haga-hu."

si rai. Lao, anai ha baba

1 li'e' na taigue esta ayu i

1tgon lahi, yan lalangu i

1 lokkue' gaige gi hiyong

: . Anai esta dµru i taotao di

gi kuatto ni gaige si rai . t •

: ma t s i Pe ci r .o . :1 o k k u e ' ma mo k k a t

, n . t a y·a" h i1 f'a· • b i d a - n <J. • Ma n a -

1otao halom palasyo lao t i

Anai humuyong esta gi

1ru di chakka' chalek-na sa'

12

PROPERTY C»Pt

CM~OUOlll. C At Plt98 ''; 1uC SCHOOl SYSTEM )AIP4N. M~ 96950

r.-,'-PL c; 2'1S

• Z-77 Il.l7

l'1.7C,

-C:ISL'[;) ,.