WAll LIBRARY - scholarspace.manoa.hawaii.edu · dias amigu. Na'an-hu u susteteni este i ladera...
Transcript of WAll LIBRARY - scholarspace.manoa.hawaii.edu · dias amigu. Na'an-hu u susteteni este i ladera...
f 1hftvr f Cof/
~f-1 '!'l'I.~ $'f SiL'J£STit~ l~UEL \)~.'
~~,:
~~b.Ai\1) II.;La'\'J &Tj.~ 'lr--o '!>Y ':Dat1J.~ L. ~u~~~'L~
JUNE'79
These pilot materials were produced pursuant to a Grant f rom the U.S. Office of Education, Department of Health, education and Welfare. However, the opinions expressed herein do not necessarily reflect the positions or policy of the U. S . Office of Education, and no official endorsement by the U.S. Office of Education should be inferred .
This preliminary publication was produced with funds provided by the Bilingual Education Act, Title VII o f the Elementary and Secondary Education Act of 1965, as amended by Public Law 93.380 .
Produced By PACIFIC AREA LANGUAGES MATERIALS DEVELOPMENT CENTER SOCIAL SCIENCE RESEARCH INSTITUTE 2424 Maile Way,Porteus 713,University of Hawaii at Hanoa Honolulu, Hawaii 96822
Pr oduced in cooperat i on with t he Ma rianas Islanrlc:; Culture and Language Pr ogram, ESAA Title Vil I , Dept. of Educ a tion. Saipan, CM %950
'Et Toi
~
,....,-~
Un dia annai masisir
inai, ha li'e' si pale' r
guatu gi direksion-na. r ya ha tihong-na
pues ha essalaogue
Kao sina un Pale'.
tampe
s i pal
go' ter
este i tihong sa' u gupu
ya bai hu famalagque godc
Ti manman si pale' fl
falaggue si Pedro auatu
fino'-na. Pues, annai
si pale' i tihong,ma'pos 1
lot materials were produced pursuant to a Grant U.S. Office of Education, Department of Health,
and Welfare. However, the opinions expressed e not necessarily reflect the positions or f the U.S. Office of Education, and no official
r
nt by the U.S. Office of Education should be
iminary publication was produced with funds by the Bilingual Education Act, Title VII of
entary and Secondary Education Act of 1965, as y Public Law 93. 380.
By REA LANGUAGES MATERIALS DEVELOPMENT CENTER IENCE RESEARCH INSTITUTE e Way,Porteus 713,University of Hawaii at Hanoa
Hawaii 96822
ed in cooperation with the Marianas Islanr'c; re and Language Program, ESAA Title VIII, Dept. ucation, Saipan, CM %950
Un dia annai masisinek si Pedro qi
inai, ha li'e' si pale' na mamomokkat
guatu gi direksion-na. Ha hakot gotoe tihong-na ya ha
pues ha essalaogue
Pale'. Kao sina un
tampe i take'-na,
si pale ' , "Pale''
go'ten naihon ha'
este tihong sa' u gupu este i paluma
ya ba i hu fa ma l aggue god de."
Ti manman si pale' ma9ahet sa' ha
falaggue s i Pedro auatu n i ti mafakpo'
i fino'-na. Pues, annai est a ha qo'te
s i pale' ti hong, ma' pos s i Pedro. 1
Gi kasi ennao i bente pasu mo ' na sumaga
si Pedro ya ha essalaogue ta'lo tatte si
Pale', "Gof adahi pot fabot pale' na un
baba i tihong sa' un na'gupu i paluma."
Gi annai esta guaha ma5 ki una ora
desde ki ma'pos si Pedro, sigi si pale'
di ha konsidera hafa yuhi na klasen
paluma i kinenne'-na si Pedro na ni para
u mali'e' ti sina. Despues n i para u
kalamten lokkue' i paluma. "Ilek-hu na
yanggen hu baba ha' di di de' i tihong ya
u go'te gotpe, ti u gupu, II hinasso-na
si pale'. Pues, sigi di ha baban
adumidide' i tihong ayu nai ha na' gotpe halom i kannai-na gi papa' tuhbng.
Enlugat di pilu,osino tahtaotao paluma
mohon u go'te, fina'manana' na kosa ni
kulang fache'.
2
'l$'fotn
Un dia annai malolof
yan i kabayu-~a, ha sodda
kulang mohon ha susteteni kanton chalan. Esta i ta todu sa' gof maipe lokkue
"Buenas dias amigu. Hafa
ni ennao i ladera?" mamai ga i kabayu.
3
> i bente pasu mo'na sumaga
1a essalaogue ta'lo tatte si
1dahi pot fabot pale' na un
sa' un na'gupu i paluma."
esta guaha mas ki una ora
ios si Pedro, sigi si pale'
~ra hafa yuhi na klasen
~nne'-na si Pedro na ni para
sina. Despues ni para u
:ue' i paluma. "Ilek-hu na
tba ha' didide' i tihong ya
~. ti u gupu," hinasso-na
Jes, sigi di ha baban
ti hong ay u n a i ha n a ' got p e ti-na gi papa' tuhong.
· l u, o s i no ta ht a o tao pal um a
~. fina'manana' na kosa ni
2
Un dia annai maloloffan un taotao
yan i kabayu-~a. ha sodda' un taotao na
kulang mohon ha susteteni i ladera gi
kanton chalan. Esta i taotao masahalcm
todu sa' gof maipe lokkue' i semnak. "Buenas dias amigu. Hafa bidada-mu ni ennao i ladera?" mamaisen i taotao ni gai kabayu.
3
"Buenas dias amigu. Na'an-hu
si Pedro ya u susteteni este i ladera
sa' kumeke poddong," manoppe si Pedro .
Magahet na kulang mohon para u poddong
i ladera sa' ume'eg0eng. Pues, ha
alulayi i taotao guatu para u ayuda si
Pedro. Esta sumisiha i dos pa'go
gumogo'te i ladera.
"Amigu, ti apmam siempre yayas hit
ya si~a ha' poddong este ya ha chaouno'
hit na dos," ilek-na si Pedro.
"Hafa pa'go para ta cho'gue?"
mamaisen i taotao. 4
"Bai hu famalague ay
un na'ayao yo' ni kabayu
Pedro.
"Sa' pot hafa na ti
fabot lalachaddek magi,"
taotao. "O, cha'-mu lilihan
hit ha' magi." Pues, ma'
si Pedro gi kabayu ya ma'
esta guaha lokkue mas ki
ki humanao si Pedro, nina
esta i taotao.
5
dias amigu. Na'an-hu
u susteteni este i ladera
•oddong," manoppe si Pedro.
ul~ng mohon para u poddong
ume'egoeng. Pues, ha
otao guatu para u ayuda si
sumisiha i dos pa'go
ladera.
ti _apmam siempre yayas hit
poddong este ya ha chaouno'
ilek-na si Pedro.
a'go para ta cho'gue?"
aotao. 4
"Bai hu famalague ayudu komu sina
un na'ayao yo' ni kabayu-mu," manoppe si Pedro.
"Sa' pot hafa na ti sina, lao, pot
fabot lalachaddek magi," ineppe ni
tao tao.
"O, cha'-mu lilihan amigu, un ratutu
hit ha' magi." Pues, ma'udai magahet
si Pedro gi kabayu ya ma'pos. Annai
esta guaha lokkue mas ki una ora desde
ki humanao si Pedro, nina'chachathinasso
esta i taotao.
5
"Hafa si Pedro dumiteteni na ti
mafatto?" Pues, ha chagi sumottan
adumidide' i un kannai. Ti kalamten
ladera. Annai ha sotta i otro kannai,
ti kalamten ha' ta' lo ladera. "Magahet
na kaduku yo''. Fuera di u fa'baba yo',
ha konne' hanao i ga' -hu kabayu."
6
1:4''0'
I"" ~
Gi un tiempo guaha
bunita. "Taya' ni un la
haga-hu." Ilek-na si Ra
Pues magahet ni uri 1
lumi'e' i haga-na. Mang
siha gi as Rai.
Un dia umaposta si
taotao para hayi finene'
Rai. Anc:.i umading~ i rlo
para i gima-na ya duru d
taimanu ni para u fangga
Pedro ha hasso hafa oara
hula' gi fatachong-na.
gao alunan yan chininan
ha sodda' siha i pr(sisu
nina pues ha po'luyi hal
111apot.ye' 11ct pctlct0 1 dn, ay
gi kanton i trankan i pa
esta para u fanagu ha'. 7
Pedro dumiteteni na ti
s, ha chagi sumottan
n kannai. Ti kal amten i
ha sotta i otro kannai,
' ta' lo ladera. "Magahet
Fuera di u fa' baba yo',
o i ga'-hu kabayu."
,:
G i u n ti em po <Ju ah a tin Ra i n a q a i hag a
bunita. "Taya' ni un lahi siiia lumi'e' i
haga-hu." Ilek-na si Rai.
P u e s m a g a h e t n i u ri 1 1 n 1.: h r ' n a l a h i c: i i1 a
lumi'e' haga-na. Mangqef ma'anao i lalahi
siha gi as Rai.
Un dia umaposta s·i Pedro r1alas yan un
taotao para hayi finene'na u li 'e' i hagan
Rai. Anai urnadingu i rlos, humanao si Pedro
para i gima-na ya duru di ha hassuyi hafa
taimanu ni para u fangganna. Gotpe ha' si
Pedro ha hasso ha.fa oara u rho'gue ya pechao
hulo ' gi fata~hong-na. Ma'pos para u fanali-
gao alunan yan chininan palao'an. Anai esta
ha sodda' siha i prfsisu-na, ha hatme i chi
nina pues ha po'luyi halom ni alunan kado'
111dµotye' 11d pctici01 dn, ayu nai humanao guatu
gi kanton trankan i palasyo ya ha fa'ayu i
esta para u fanagu ha' . 6 7
• · ------- --
' '1
'1
l '. ·. .,, .
• "If,,:,.( .. .... '
~}/(' Ir.:~ .. ·~
Anai ma li'e', makonne' halom gi palasyo.
Sigi lokkue' si Pedro di umessalao kado' esta
ha' para u huyong i neni. I taotao siha gi
halom palasyo ma a'atan ha' anai ma esgagaihon
guatu para un kuatto. I hagan rai lokkue' anai
ha hungok i buruka duru di malagu guatu para U l i I e I •
Gi anai esta mana'halom gi kuatto ya
mana' asson gi hi lo' kattre, ha li 'e' guatu
si rai na uma'adingan yan i haga-na. "Tata,
malago' yo' pumulan este na palao'an sa' taya'
nai hu chagi muna'fanagu." Ilek-na i haga-na.
6
"Maolek haga-hu." r · "Esta lokkue' bente (20) i
mafanagu guini na palasyo
lokkue' ennao. Pues yang!
'an sangangani yo' huyong
kampana sinko biahi. Pa'~
baio dandan dies bai hi. "Esta hu li'e' i hagc
Pedro nu guiya. "Hafa ta·
huyong-hu guini na kuatto .
, makonne' halom gi palasyo.
dro di umessalao kado' esta
i neni. I taotao siha gi
'atftn ha' anai ma esgagaihon
to. I hagan rai lokkue' anai
duru di malagu guatu para
mana'halom gi kuatto ya
o' kattre, ha li'e' guatu
gan yan i haga-na. "Tata,
n este na palao'an sa' taya'
fanagu." Ilek-na i haga-na.
8
"Maolek haga-hu." Ilek-na si rai.
"Esta lokkue' bente (20) anos desde ki guaha
mafanagu guini na palasyo. Sumen maolek ha'
lokkue' ennao. Pues yanggen managu ya palao
' an sangangani yo' huyong ya bai-hu dandan
kampana sinko biahi. Pa'go yanggen lahi
baio dandan dies baihi. "Esta hu li 'e' i hagan rai ," ilek-na si
Pedro nu guiya. "Hafa taimanu pa'go para
huyong-hu guini na kuatto."
f . ii
I
Anai esta tatalo' :.uengi ya todudu lokkue'
esta manmamaigo', umekakat hulo' si Pedro sa' ha tungo' ha' na siempre mapuno'
sigiente dia yanggen magacha'.
yanggen malagu ha' yo' pa'go ni
gue' gi
"Maolekna
hohomhom sa' sina gai chansa yo' didide'," Ha hasson maisa gue' ta'lo.
Ensigidas ha pula' i chininan palao'an
ni ha u'usa yan i alunan, despues ha na'na'.
Anai ume'ekakat esta huyong gi petta ya para
u upos ha' lokkue' esta i prinsesa, sumaga ya
ha atan ta'lo para i uttemu biahi. Lao, anai
ha a'atan i prlnsesa binense ni bunita-na ya
~ ~
humatguatu para u chiku.
i prinsesa, makmata ya E
'han-na sa' estaba dankol
Ensegidas umessalao hulo'
un dankolon lahi, un dan~
Esta nina' pechao he maigo'-na, ya sikera u fc
i kampana ya ha dandan di
hayan, ensigidas ha' lok~
11
alo' ~ uengi ya todudu lokkue'
umekakat hulo' si Pedrosa'
iempre mapuno' gue' gi
en magacha'. "Maolekna
yo' pa'go ni hohomhom sa'
' didide' ," Ha hasson
)Ula' chininan palao'an
ilunan, despues ha na'na'.
:a huyong gi petta ya para
esta i prinsesa, sumaga ya
i uttemu biahi. Lao, anai
;a binense ni bunita-na ya
10
humatguatu para u chiku. Gigon ha chiku fason
i prinsesa, makmata ya esta mumatalak ni lini
'han-na sa' estaba dankolon lahi gi me'na-na.
Ensegidas umessalao hulo'. "Tata, tata sa'
un dankolon lahi, un dankolon lahi."
Esta nina' pechao ha' hulo' si rai gi
maigo'-na, ya sikera u fanhasso, malagu para
i kampana ya ha dandan dies biahi. Anai mon
hayan, ensigidas ha' lokkue' guatu gi haga-na.
11
"Mangge haga-hu, mangge haga-hu."
Ume'essalao guatu si rai. Lao, anai ha baba
si rai i petta, ha li'e' na taigue esta ayu
palao'an, taya' patgon lahi, yan lalangu i
haga-na.
Si Pedro esta lokkue' gaige gi hiyong
kuatto na uma'atok. Anai esta d~ru i taotao di
manadulalak guatu gi kuatto ni gaige si rai
yan i haga-.na, fotmat si · PeG1r~o. :1okkue' mamokkat
h u yo n g k u l a n g mo h o n . t a y·a"' h d. fer • b i d a - n a . Ma n a -
'a'upos ha' yan taotao halom palasyo lao t i
ma ripapara gue'. Anai humuyong esta gi
hiyong palasyo, duru di chakka' chalek-na sa' t i ma g a c ha ' . ;>ROPERTY ·-·
~ ......___
12
P~OPEttrY f>Pt
Cl-i~OQO IJUff1 .. i ;uc SCHOOl SY )AIP•N, M, 96950
·hu, mangge haga-hu."
si rai. Lao, anai ha baba
1 li'e' na taigue esta ayu i
1tgon lahi, yan lalangu i
1 lokkue' gaige gi hiyong
: . Anai esta dµru i taotao di
gi kuatto ni gaige si rai . t •
: ma t s i Pe ci r .o . :1 o k k u e ' ma mo k k a t
, n . t a y·a" h i1 f'a· • b i d a - n <J. • Ma n a -
1otao halom palasyo lao t i
Anai humuyong esta gi
1ru di chakka' chalek-na sa'
12
PROPERTY C»Pt
CM~OUOlll. C At Plt98 ''; 1uC SCHOOl SYSTEM )AIP4N. M~ 96950
r.-,'-PL c; 2'1S
• Z-77 Il.l7
l'1.7C,