Vrtni Katalog povrca 2010

Veliki Vrtnikatalog

Katalog HR 10:Semenarna katalog 09 10.2.18 9:44

100 GODINASeMenarna ljubljana d.d. vodeće je slovensko sjemenarsko poduzeće. U više od 100-godišnjoj tradiciji razvilo se suvremeno poduzeće s

priznatim robnim markama s kojima trgujemo po cijeloj europi. rukovodeća ideja poslovanja jest briga za kvalitetu proizvoda i usluga kojimazadovoljavamo potrebe ljubitelja vrtova, profesionalnih poljoprivrednih proizvođača, kao i vlasnika malih životinja

i kućanstava.

PONOSNI NA KVALITETUU Selekcijsko-pokusnom centru izvodimo selekciju održavanja te oplemenjivanje sorti vrtnog bilja i poljoprivrednih proizvoda. tako brinemo

za očuvanje autohtonih sjemenskih sorti i doprinosimo bogatstvu naroda. kvalitetu osiguravamo vlastitim suvremenim laboratorijem kontrole kvalitete s međunarodnom akreditacijom iSta te vlastitom doradom,

skladištenjem i pakiranjem sjemena u suvremenom proizvodnom pogonu u Celju.

ROBNE MARKEPod robnim markama SeMenarna ljubljana d.d., Valentin, terminator i Bonami, nudimo kvalitetne, prirodi naklonjene proizvode za vrt-larstvo i poljoprivredu, hranu i opremu za male životinje te proizvode za korištenje slobodnog vremena u prirodnom i zdravom životnom

prostoru. istodobno razvijamo mrežu vrtnih centara kalia i rodovita gdje kupcima nudimo cjelokupnu ponudu naših proizvoda za vrt,polje i dom.

SEMENARNA Ljubljana d.d.robna je marka za sve sjemenske proizvode, za sjeme povrća i cvijeća, krmnog bilja, smjesa za travnjake i sjemenski krumpir.

VALENTINje robna marka za sjemenske vrećice povrća i cvijeća, ukrasne lukovice i ruže te za artikle koji su nam potrebni za uređenje vrta i biljaka u domu.

BIOVALENTINje robna marka ekoloških proizvoda!

TERMINATOR Xje robna marka sredstava za zaštitu od štetočina, a neškodljiva su za čovjeka i okoliš.

BONAMIje robna marka hrane za male životinje.

KALIAVrtni centri, prodavaonice i butici cvijeća

RODOVITAPoljoprivredne trgovine

Se

Me

na

rn

a

lJ

UB

lJ

an

a

Semenarna LjubLjana S vama veĆ vIŠe OD 100 GODIna


veLIKI vrTnI KaTaLOGKatalog koji je pred vama predstavlja cjelokupnu ponudo sje-mena i drugih proizvoda naših robnih marki za proizvodnjuzdravog povrća i lijepog cvijeća. Iz naše bogate riznice znanja ukatalog smo prenijeli također praktične savjete za vrtlarenje tesavjete za očuvanje lijepe i zdrave slike naše zemlje.

OSIGuravanje KvaLITeTe SOrTI, Sjemena I PrOIZvODa

1. KvaLITeTa SOrTI - 52 vlastite sorteU SeMenarni ljubljana d. d. čuvaju se autohtone slovenske sorte,udomaćene sorte i nove sorte. na taj način čuvaju se sorte koje sutipične za naše podneblje i prehrambene navike. time također pri-donosimo bogatstvu genskog biljnog materijala. Sve sorte specifične za nas ŽiVe su što znači da ih ljudi sijemo, uzga-jajmo i jedemo. Za 52 sorte povrtnica u Ptuju uzgaja se oSnoVno SJeMe, iz kojegase razmnožava komercijalno sjeme koje se prodaje u našim vreći-cama pod robnom markom SeMenarna ljubljana i Valentin. na Ptuju uzgajamoSJeMe SloVenSkiH aUtoHtoniH Sorti• kupus ljubljanski• Salata ljubljanska ledenka• Matovilac ljubljanski• luk Ptujski crveni • luk Belokranjski• grah Ptujski maslenac (visok, kasni, žute plosnate, velike

i mesnate mahune; za mahune; Vrlo UkUSan!)• grah Jeruzalemski (visok, žute mesnate mahune; za mahune)• koraba Žuta maslena• Češnjak Ptujski jesenski• Češnjak Ptujski proljetni• repa kranjska okrugla• repa kranjska duguljasta• Mrkva ljubljanska žuta

SJeMe noViH Sorti • Salata leda (poboljšana ljubljanska ledenka)• Matovilac Žličar (listovi u obliku žličice, dobro prezimi, vrlo ukusan)• rajčica Val (tip volovskoga srca; vrlo mesnata i ukusna)• Feferoni, slatki, Ferdi (dobar urod)• Paprika anita (u tipu Šorokšari)• Paprika Magdalena (tip kurtovska kapija)• luk tera (okrugao, spljošten, tamnoljubičaste boje, ljut, dobro

podnosi sušu); lukovica i sjeme• grah SJeMenarna 22 ili SiVČek (visok, za sivo okruglo zrnje,

odličan za kuhana jela od graha)• grah Jabelski šarenac (visoki, za šareno zrnje)• grah klemen (visok, zelene široke mahune, za mahune i zrnje

(okruglo, sivo-modre boje)• grah Zorin (niski za mahune: šarena zrna koristimo svježa ili sušena) • grah Maslenac rani (poboljšani Ptujski maslenac)• grah kiro (tip “tetovec”)

SJeMe UDoMaĆeniH Sorti koJe U oSnoVi SaMi oDrŽaVaMotako Da SU Se PrilagoDile naŠiM kliMatSkiM UVJetiMa• kupus Varaždinski (klasika za kiseljenje)• kupus Futoški (za kiseljenje i svježu uporabu)• Salata Dalmatinska ledenka (tamnozelena krhkolisna)• Salata Unicum (krhkolisna s crvenim pjegama; najukusnija

među salatama)• Salata Vegorka (zimska salata, krhkolisna, slična Unicumu)• Salata Posavka (zimska salata, tamnozelena krhkolisna)• Paprika kurtovska kapija (rog paprika; dobro rodna, mesnata,

koristi se svježa, za pečenje i konzerviranje)• Paprika Sivrija (rog paprika, pogodna za korištenje svježa)• Paprika Šorokšari (babura, svijetlo/bijelo-žuta; dobar urod, aklima-

tizirana, koristi se svježa, za kiseljenje i pripremu punjenih paprika)• grah trešnjevac (šarena zrna)

Proizvodnja sjemena komercijalno sjeme koje se pakira u naše vrećice proizvodimo odvlastitog osnovnog sjemena pod strogim nadzorom u Sloveniji,Hrvatskoj, Srbiji, po europi (prije svega u njemačkoj, Francuskoj i italiji). Kupnja sjemena od svjetski poznatih sjemenarskih kućaZa postizanje široke ponude sjeme se kupuje i od svjetski poznatihsjemenarskih kuća.Kontrola kvalitete na polju i OTvOrenI DanI: SC Ptuj Uzorak svake partije sjemena sije se na našemu pokusnom polju uPtuju i tamo se prati tijekom cijeloga razdoblja rasta. na taj se načinprovjerava kvaliteta sorti sjemena. također se cijele godine orga-niziraju otvoreni dani u Ptuju na kojima se mogu razgledati povrtnicei cvijeće koje je izraslo iz sjemena iz vrećica koje su se prodavale.istodobno posjetiteljima pružamo mnogo informacija o samoj sorti,povrtnici i uzgoju, o miješanim usjevima, gnojidbi, zaštiti od bolesti ištetočina te o sadržaju hranjivih tvari. Ukratko, o svemu što pos-jetitelje zanima o nekoj biljci!

2. KvaLITeTa Sjemena

Uzorak svake partije sjemena koji dođe u kuću daje se na analizu uvlastiti iSta-in akreditirani laboratorij. Provjeravaju se kvaliteta,zdravstveno stanje, vlaga i čistoća sjemena. ako sjeme odgovarameđunarodnim normama, pakira se.

3. KvaLITeTa PrOIZvODakvaliteta dorade sjemenaZa osiguranje kvalitete sjemenavrlo je važna dorada sjemena(odgovarajuće čišćenje i sušenje)i optimalno skladištenje (odgo-varajuća temperatura i vlaga).Za sve to brinemo kod strojevaza doradu i u skladišnim pros-torima SeMenarne ljubljanad.d. u Celju.

Osiguranje kvalitete proizvodaSvakim se svojim proizvodom želimo približiti kupcu i udovoljiti nje-govim željama. naravno, proizvod mora biti napravljen u skladu smeđunarodnim standardima. Za DoBar SJeMenSki ProiZVoD PotreBni SU:• dobro organizirana evidencija, odnosno praćenje,• kvalitetno pakiranje na suvremenim i preciznim strojevima

za pakiranje. Vrlo je važno hermetično pakiranje sjemena (duljevrijeme čuva klijavost), točno doziranje optimalne količinesjemena, kvalitetno zatvaranje ambalaže da se sjeme ne raspe,jasan pečat (čitki i jasni podaci o kvaliteti sjemena)

• te odgovarajuće označeni transportni kartoni. Za ZaniMlJiV i kValitetan SJeMenSki ProiZVoD BrineMo Selijepim i suvremenim dizajnom proizvoda (slijedeći europske tren-dove, unikatno, prepoznatljivo), opremom proizvoda (iscrpne upute,dobra i lijepa slika, poštivanje slovenskih i europskih standarda i za-kona) i kvalitetnom ambalažom (kvalitetan papir, unutarnji džepić).

Se

Me

na

rn

a

lJ

UB

lJ

an

a


ureĐenOPrODajnO meSTOod ključnog je značaja za naše proizvode uređeno prodajno mjesto.U ponudi imamo različite stalke za različite tipove artikala.

SaDrŽajSeme POvrĆa 3

• kapusnjaće 3• korenasto povrće 4• Salate 7• lisnato povrće 10• lukovičasto povrće 11• Plodovito povrće 13• Mahunarke 16

ZaČInSKO bILje 18CvIjeĆe 19

• niske jednogodišnje biljke 19• Visoke jednogodišnje biljke 20• Penjačice i suho cvijeće 24• Dvogodišnjice i trajnice 25

TemaTSKe vreČICe 26• Miris i okus Mediterana 26• Duh azije u vašem vrtu 28• Božićna pšenica 29• kompletići za sijanje 29

Sjeme Za najmLaĐe 31SjemenSKI KrumPIr 32Travne SmjeSe 33Sjeme Za ZeLenu GnOjIDbu, 36Krmu I KuKuruZ

• Sjeme za zelenu gnojidbu 36• Sjeme poljoprivrednih biljaka, koje trebamo 36

za krmu domaćih životinja• krmna repa i stočni kelj 37• Sjemenski kukuruz 37

ruŽe 38uKraSne LuKOvICe 40

• lukovice, koje sadimo na proljeće 40• lukovice, koje se sade u jesen 45

eKOLOŠKO Sjeme 51eKOLOŠKO Seme Za KLICe 53eKOLOŠKa SreDSTva Za ubrZavanje 56raSTa I ZaŠTITu bILjaKaGnOjIva 57

• tvrda mineralna gnojiva 57• tekuća gnojiva 58

SuPSTraTI 59DODaTna POnuDa PrOIZvODa vaLenTIn 61Za bILjKe I vrTSreDSTva Za ZaŠTITu OD ŠTeTOČIna 62Hrana Za KuĆne LjubImCe 63

• Hrana za pse 63• Hrana za mačke 63• Hrana za glodavce 64• Hrana za ptice 64• Hrana za vanjske ptice 64S

eM

en

ar

na

l

JU

Bl

Ja

na

/

S

aD

rŽ

aJ


3

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

CvjeTaČa br. sjemenki u gramu: 250-300Količina sjemena za sjetvu:0,3 kg/ha = 3 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);0,5-1,2 kg/ha (Direktna SJetVa)Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve: ožujak-travanj(ZaŠtiĆeni ProStor);lipanj-srpanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:travanj-svibanj; srpanj-kolovoz(30-35 dana nakon sjetve)razmak među nasadima:50x60 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-listopadDobri susjedi:niski grah, celer, rajčica, facelijaSadržaj: malo kaloričnih tvari,folna kiselina, 14 različitih min-erala i mikroelemenata, 18 raz-ličitih aminokiselinaLiječenje: pomaže izlučivanjevode iz tijela, pomaže pri mršav-ljenju, pomaže kod poteškoća sbubrezima i mjehurom, važna jeza rast i obnovu stanica, pospje-šuje stvaranje crvenih krvnih zrna-ca, jača imunološki sustav i sprje-čava infekcije te snižava krvni tlak

3 - CvjeTaČa erFurTSKa

raste u humusnoj, dobro pog-nojenoj zemlji, na sunčanom izaštićenom položaju. Srednjekasna sorta (100-105) s bijelim,okruglim cvjetovima. 110 - CvjeTaČaSnjeŽna GruDa

raste u humusnoj, dobro pog-nojenoj zemlji, na sunčanom izaštićenom položaju. Srednjekasna sorta (105-115) s bijelim,okruglim cvjetovima. 2

11 - CvjeTaČa FremOnT F1

Srednje rani eUroPSki hibrid(104) s bijelim, okruglim cvje-tovima. raste u humusnoj, pog-nojenoj zemlji, na sunčanom izaštićenom položaju. 3

brOKuLa br. sjemenki u gramu: 250-350Količina sjemena za sjetvu:0,3 kg/ha = 3 g/100 m2;0,5-0,7 kg/ha Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve: ožujak-travanj(ZaŠtiĆeni ProStori);lipanj-srpanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:travanj-svibanj; srpanj-kolovoz(30-35 dana nakon sjetve)razmak među nasadima:50x60 cmvrijeme skupljanja uroda:srpanj-listopadaDobri susjedi: niski grah, celer,rajčica, facelijaSadržaj: magnezij, kalij, vita-mini a i C, vlaknaLiječenje: sprječava infekcije ijača imunološki sustav, potiče ipoboljšava probavu i metabo-lizam, djeluje antistresno, jačasrce i krvožilni sustav, pomažekod nervoze, razdražljivosti ipoteškoća sa spavanjem

13 - brOKuLa COrveT F1

Stvara sivo zeleni cvijet. kadaodrežemo glavni cvijet, pos-trani se stvaraju manji cvjetovikoje režemo do kasno u jesen.Dobri su mu susjedi rajčica iceler. 4

KuPuS I KeLjGLavaTIbr. sjemenki u gramu: 200-300Količina sjemena za sijetvu:0,3 kg/ha = 3 g/100 m2;0,4-0,6 kg/ha Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve: ožujak-travanj(ZaŠtiĆeni ProStor); svibanj-srpanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:travanj-svibanj; srpanj-kolovoza(30-35 dana po sjetvi)razmak među nasadima:50x60 cmvrijeme skupljanja uroda:lipanj-listopadDobri susjedi: niski grah, grašak,krastavci, mrkvica, facelija, cikla,salata, celer, špinat, rajčica,krumpir, endivija, poriluk, blitva,kamilica, kumin, koparSadržaj: puno vode i vlakana,svi vitamini skupine B, vitaminC, mangan, selen, cinkLiječenje: pomaže pri mršavl-jenju, pospješuje stvaranje cr-venih krvnih zrnaca i pigmentana koži i u kosi, jača imunološkisustav i sprječava infekcije, jačasposobnost koncentracije,umiruje i opušta, pomaže pripomanjkanju libida

35 - KuPuS TuCana F1

Vrlo rani hibrid (60 dana).okrugle i zbijene glave, teške1,5-2 kg koriste se svježe. Sadise 4-8 sadnica/m². 5

31 - KuPuS DITmarrana sorta (70-75 dana). Plos-nate okrugle, žutozelene glave(0,5-1 kg) koriste se svježe.Može se saditi i ukasno ljeto.6

42 - KuPuS SLava

to je srednje rana sorta (90-100dana). Ukusne plosnato okrugle,žutozelene glave koriste se sv-ježe i za kiseljenje. Srednje ranasorta koja nije zahtjevna i dajedobar prinos. 756 - KuPuS FuTOŠKI

to je srednje kasna sorta (95-100dana). Plosnato okrugle glavekoriste se svježe i za kiseljenje.osnovno sjeme uzgaja se uSloveniji! 834 - KuPuS aTrIa F1

Srednje kasna sorta (145 dana).Plosanto okrugle, sivo zelene gla-ve (4-8 kg) pogodne su za kisel-jenje, salate i skladištenje. 947 - KuPuS varaŽDInSKI

to je srednje kasna sorta (105-115 dana). Plosnato okrugle,zbijene žutozelene glave s tan-kim listovima oDliČne su zakiseljenje i skladištenje. najkva-litetniji kiseli kupus. 1061 - KuPuSKranjSKI OKruGLI

to je kasna sorta (120 dana).Uspravne, okrugle glave koristese svježe, za kiseljenje i zaskladištenje. 11

KuPuSnjaČe


4

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

69 - KuPuS LjubLjanSKI

Srednje kasna sorta (105 dana).Plosnato okrugle, svjetlozeleneglave (4 kg) koriste se za salatu,kiseljenje i skladištenje. 1272 - KuPuS CrvenIerFuTSKI ranI

Srednje rana crvena sorta (80-90 dana). glave su okrugle.Dobar za svježu uporabu. 1379 - KuPuS CrvenIHOLanDSKI KaSnI

to je kasni crveni kupus (120-125dana). izdužene okrugle, ljubičasto-crvene glave pogodne su za svje-že korištenje i za skladištenje. 1471 - KIneSKI KuPuSnaGaOKa F1

nakon 60-65 dana stvara zbijeneuspravne i široke glave. održi sena otvorenom dugo u jesen. odkraja srpnja do početka kolovozasije se na gredice u redove. kas-nije se prorjeđuje na razmak 30x 30 cm. U plodoredu usjeva sli-jedi krumpir, mrkvicu, grašak iniske mahune. ima kompaktnu,uspravnu i široku glavu. Pogo-duju mu toplejeseni. 15

101 - KeLj GLavaTIŽeLjeZna GLava

Srednje rani, nezahtjevan kelj splosnatim okruglim žutozelenimglavama, pogodnim za svježekorištenje. 16114 - KeLj GLavaTI verTuS

kasni kelj (150 dana). Plosnatookrugla, srednje velika glavaplavozelene boje, pogodna zasvježe korištenje i kiseljenje.Prezimi u toplijim krajevima. 17110 - KeLj GLavaTI TaLer F1

Srednje kasni europski HiBriD(120 dana). Plosnato okruglazelena glava pogodna je za sv-ježe korištenje i kiseljenje. Prez-imi u toplijim krajevima. 18115 - KeLj KOvrČavI LIŠČar

od kasne jeseni do proljećaskupljajte ukusne, jako zavinutelistove (od dna prema gore).Bogat je probavljivim bjelanče-vinama, vitaminima a, B1, B2 i Cte kalcijem. Zimi je važna hranabogata klorofilom, s obiljem žel-jeza koje je važno za krv. nemanikakvih osobitih zahtjeva gledepodneblja, tla i gnojidbe. 19

KeLjPuPČar br. sjemenki u gramu: 220-330količina sjemena za sjetvu:0,3 kg/ha = 3 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);0,5-0,7 kg/ha (Direktna SJetVa)Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve:ožujak-travanj (ZaŠtiĆeni Pro-Stori); svibanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:travanj-svibanj; srpanj-kolovoz(30-35 dana po sjetvi)razmak među nasadima:50x50 cmvrijeme skupljanja uroda:listopad-veljačaSadržaj: lako probavljive bjelan-čevine, karotin, tiamin (vit. B1),folna kiselina, vitamin C, man-gan, kalij, balastne tvariLiječenje: čuva duhovnu svježinui poboljšava koncentraciju, ukla-nja umor te čuva vitalnost orga-nizma, pomaže pri mršavljenju ipomaže kod izlučivanja vode,čisti crijeva i uklanja zatvor, jačaimunološki sustav, pospješujerast stanica i jača vezivno tkivo,kosu čini sjajnom, a kožu mekom

KOrabICabr. sjemenki u gramu: 250-330Količina sjemena za sjetvu:0,4-0,6 kg/ha = 4-6 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);0,8-1 kg/ha = 8-10 g/100 m2

(Direktna SJetVa)Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve: veljača-ožujak(ZaŠtiĆeni ProStori); travanj-srpanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja: travanj-kolovoz (30-35 dana po sjetvi)razmak među nasadima:25x30 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-studeni Dobri susjedi: grah, grašak,poriluk, cikla, salata, špinat,

122 - KeLj PuPČar LuneT F1

rani hibrid okruglih i čvrstih sv-jetlozelenih pupova. otporan jena mraz i truljenje. Sije se dokraja svibnja i presađuje najkas-nije do početka srpnja. 20120 - KeLj PuPČarHerKuLeS

Bolje prezimi ukoliko ga prijezime pognojimo kalijem. kasnasorta (50-80 dana) koja razvijepuno okruglih i čvrstih pupova.otporan je na mraz. otporan jena hladnoću. Zamrznut se moževrlo dugo čuvati. U zamrzivačunjegova se kvaliteta ne sman-juje, naprotiv, bolja je jer se dioškroba pretvara u šećer. 21

rajčica, celer, rotkvica, krumpirSadržaj: puno minerala (žel-jezo, magnezij, mangan, kalij),vitamin B6, niacin, pantotenskakiselina, vitamin CLiječenje: čuva zdravu kožu i li-jepu kosu, jača imunološki sus-tav, potiče i poboljšava vitalnost,jača srce, pomaže izlučivanjevode iz tijela

136 - KOrabICa beČKa bIjeLa

rana sorta (38-40 dana). Ukusnibijelo-zeleni gomolj jest plosna-to okrugao do okrugao. Mladelistove korabice možemo koris-

KOrenaSTOPOvrĆe


5

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

titi kuhane kao špinat. Bere sevrlo mlada. Pucanje se može spri-ječiti redovitim zalijevanjem! 22138 - KOrabICa beČKa PLava

rana sorta dozrijeva u 38-40 dananakon presađivanja. Ukusni go-molj jest plosnato okrugao dookrugao i plavo-ljubičast. 23161 - KOraba ŽuTa maSLena

to je žutozelena koraba s finimžutim mesom koje sadrži poprili-čno mnogo suhe tvari i imaugodan miris. Daje veliki urod.koristi se svježa za pripremuukusnih juha od povrća, a možese i uskladištavati. 24171 - KOrabaHOFFmanOva ŽuTa

to je zelenkasto-ljubičasta ko-raba sa žutim mesom koje sadržiprilično mnogo suhe tvari i imaugodan miris. Daje veliki urod.koristi se svježa za pripremuukusnih povrtnih juha, a možese i uskladištavati. 25166 - POSTrna rePaKranjSKa OKruGLa

najbolje raste u vlažnom i sjen-ovitom dijelu vrta. repa je plos-nato okrugla s nježnocrveno-ljubičastom glavom.odlična je za kiseljenje. 26167 - POSTrna rePaKranjSKa IZDuŽena

najbolje raste u vlažnom i sjen-ovitom vrtu. repa je duguljastas nježno crveno-ljubičastom gla-vom. odlična je za kiseljenje. 27168 - POSTrna rePa TOPWHITe GLObe

repa je duguljasto okrugla, bijelas crveno- ljubičastom glavom.rana sorta. Dobro uspijeva u sva-kom dovoljno vlažnom tlu. 28169 - POSTrna rePaDuGuLjaSTa meZZa LunGa

repa je duguljasta s crveno- lju-bičastim vrhom, prije svega ko-risti se svježa. Dobro uspijeva usvakom dovoljno vlažnom tlu.29

mrKvabr. sjemenki u gramu: 500-1000Količina sjemena za sjetvu:3,5 kg/ha; 40-60 g/100 m2

Sjeme klija: 20-30 danavrijeme sjetve: veljača-lipanjrazmak među nasadima:4-6x25-35 cmvrijeme skupljanja uroda:lipanj -studeni Dobri susjedi:kopar, endivija, grašak, češnjak,kupus, sjetvena grbica, poriluk,rotkvica, salata, vlasac, rajčica,luk, blitvaSadržaj: beta-karoten (vitamina), selenLiječenje: štiti od slobodnihradikala i drugih štetnih tvari,jača cjelokupnu sluznicu u tijelu,pomlađuje i zaustavlja processtarenja, poboljšava vid, jačasrce i krvotok, pospješuje rastnoktiju i kose, daje ljepotu koži,pospješuje nastajanje sperme

180 - mrKva amSTerDamSKa

Za označavanje sijemo je zajed-no s rotkvicom i koprom. Vrlorano stvara manje (13-16 cm)narančasto-crvene mrkvice. 30189 - mrKva nanTeS

Srednje rana sorta. narančasto-crvene mrkvice, cilindričnogoblika s tupim vrhom lako suprobavljive. 31198 - mrKva FLaKer

kasna sorta. U dobrim uvjetimarasta izrastu velike mrkvice kojemogu težiti i preko 200 g.Primjerene su za zimske potrebe:skladištenje i industrijsku pre-radu. 32

199 - mrKvaLjubLjanSKa ŽuTa

ima veliki (30 cm) svijetložutikorijen. Vrlo kasna mrkvapogodna za svježe korištenje,za skladištenje i prehranu do-maćih životinja. Dodanajuhama poboljšava okus. 33

PerŠInbr. sjemenki u gramu: 700-900Količina sjemena za sjetvu:3-5 kg/ha; 80-100 g/100 m2

Sjeme klija: 20-30 danavrijeme sjetve: veljača-lipanj(u posudi cijele godine)razmak među nasadima:10x20-30 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-prosinac(u posudi cijele godine)Liječenje: poboljšava apetit,regulira probavu, umiruje grčeveu probavnim organima i smiruježivce, regulira protok krvi, po-maže u liječenju reume i celulitaKoristan savjet:sije se plitko (0,5 cm duboko)

214 - PerŠIn mOOSKrauSe

ima zelene kovrčave listove kojise mogu koristiti kao ukras je-lima. Sijemo ga svake godinena drugo mjesto jer sam sebene podnosi. U jesen ga možetepresaditi u posude koje ćetepreko zime držati na kuhin-jskom prozoru. 34213 - PerŠIn LISnaTIDOmaĆI

ima glatke tamnozelene aroma-tične listove. listove odrežemou pravo vrijeme da je količinastabljika čim manja. Možemoga uzgajati u posudama. 35

PravODObna I PravILna SjeTvaSjeme za klice treba vlagu, toplinu i zrak.Sije se u pravo vrijeme. Sjeme svake povrtnice ima posebne zahtjevekoje vrijedi poštovati. Pogreške pri sjetvi su 1. sjetva u loše pripremljeno tlo2. preduboka ili preplitka sjetva3. tlo je previše suho ili previše vlažno, 4. sjeme iz domaćih zaliha jest staro i gubi klijavost, 5. zaboravlja se da neke povrtnice kliju vrlo dugo (npr. mrkvica

niče čak nakon mjesec dana).Uvijek treba izabrati pravu gustoću biljaka – razmak među redovima(obično se sije gusto u redove te se kasnije povrtnice i cvijeće naodgovarajući način prorjeđuju; gustoće su navedene na vrećicamasa sjemenjem te u različitoj literaturi o povrću i cvijeću; a pravilnugustoću možete znati i na temelju iskustva).


6

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

211 - PerŠIn berLInSKISreDnje DuGI

rodna sorta od koje koristimoaromatične zelene, pomalo sjajnelistove i krupne glatke stožastekorijene aromatičnog ukusa. ko-rijenje pohranite u trap ili podrum,a nekoliko toga možete ostavitipreko zime u vrtu jer u pravilu nesmrzavaju. koristite ih za juhe,salate i kao samostalna jela. 36

ZeLenabr. sjemenki u gramu:2.000-3.300Količina sjemena za sjetvu:0,03-0,1 kg/ha = 1 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);1,5 kg/ha (Direktna SJetVa)Sjeme klija: 20-25 danavrijeme sjetve:ožujak-travanj(ZaŠtiĆeni ProStori);svibanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:svibanj-lipanjrazmak među nasadima:25-30x25-30 cmvrijeme skupljanja uroda:rujan – studeniDobri susjedi: grah, grašak, ku-pusnjače (prije svega cvjetača),poriluk, špinat, rajčica, krastavac,kamilicaSadržaj: eterična ulja, vitamin BLiječenje: djeluje protiv bakter-ija i gljivica, uklanja probavnesmetnje, uklanja lijenost crijeva,dezinficira sluznicu, liječi upale islabost mjehura, pospješuje iz-lučivanje probavnih sokova izželučane sluznice, pomaže izlu-čivanje vode iz tijela i pomaže kodmršavljenja, jača živčani sustav teublažuje poteškoće sa živcima,brine se za zdravu kožu, oči i kosu

225 - CeLer PraŠKICeler sadimo plitko! gomolji suveliki, okrugli do plosnatookrugli. Meso je bijelo kaovrhnje i ukusno. koristimo lis-tove i gomolje. 37

CIKLaKoličina sjemena za sjetvu:12-20 kg/ha; 150-200 g/100 m2

Sjeme klija: 15 danavrijeme sjetve: travanj-lipanjrazmak među nasadima:15x30 cmvrijeme skupljanja uroda:srpanj-listopadDobri susjedi: grah, kupusnjače,koraba, češnjak, luk, tikvice itikve, krastavci, čubar, kopar,kuminSadržaj: silicij, folna kiselina,kalij, boja betanin (izlučuje seurinom!)Liječenje: izgrađuje vezivnatkiva, pozitivno utječe na ras-položenje (pridonosi većem os-jećaju sreće, optimizma i odva-žnosti), učvršćuje kožu, nokte ikosu te im daje sjaj, neutralizirai uklanja otrovne tvari, posp-ješuje rast stanica, pospješujenastanak crvenih krvnih zrnacai time poboljšava opskrbu stan-ica kisikom, pomaže izlučivanjevode i kiseline iz tijela, čisti cri-jeva od otrova i uklanja zatvorKoristan savjet: Mlade biljčicemožete presaditi ili ih kaomahune pirjati na maslacu.Prije zime, od rujna nadalje,repu pažljivo ogulite i dio sta-bljiki te lišća pohranite u po-drum, u vlažni pijesak. kuhanuje možete staviti u ocat ili zam-rznuti izrezanu na kriške.

257 - CIKLa eGIPaTSKa

nije zahtjevna, raste na polu-sunčanoj gredici. Srednje rana,pločasto okrugla, tamnocrvenasa svijetlim krugovima. 38

260 - CIKLa DeTrOIT

nije zahtjevna, raste na polu-sunčanoj gredici. rana, okrugla,tamnocrvena cikla. Sok iz sirovecrvene cikle je ljekovit. 39262 - CIKLa bIKOr

nema posebnih zahtjeva, raste napolusunčanoj gredici. Srednjerana, uspravno okrugla, izrazitotamnocrvena cikla. krvavo crvenado tamnocrvena, duguljasto ok-rugla. Primjerena za rani i kasniuzgoj. Vrlo dobro se skladišti!odlična je za konzerviranje! 40266 - CIKLa CyLInDra

nije zahtjevna, raste na po-lusunčanoj gredici i dobro pod-nosi sušu. Duguljasta cikla stamnocrvenim mesom. 41

PaSTrnjaK272 - PaSTrnjaK DuGIbIjeLI GLaTKI

Dug, stožast i bijeli korijenmožemo iskopavati cijelu zimu.

Svijetložuto do bijelo meso vrloje aromatično. Upotrebljavamoi listove. nije zahtjevan, ne pod-nosi stajsko gnojivo te dobroraste i na močvarnome tlu. 42

rOTKvICaI rOTKvaBr. sjemenki u gramu: 70-120Količina sjemena za sjetvu:50-80 kg/ha; 180-250 g/100 m2

Sjeme klija: 15 danavrijeme sjetve: siječanj-travanj(ZaŠtiĆeni ProStori),travanj-rujan (na otVorenoM)razmak među nasadima:5x15 cmvrijeme skupljanja uroda:ožujak-studeniDobri susjedi: grah, mrkvica,salata, rajčica, špinat, blitva,kupusnjače, koraba, grašak,dragoljubSadržaj: gorušičino ulje, vlakna,folna kiselina, vitamin C, selenLiječenje: dezinficira sluznicu,sprječava infekcije i jača imuno-loški sustav, štiti stanice od slo-bodnih radikala, djeluje kao pre-ventiva protiv nastajanja žučnog,bubrežnog i mokraćnog kame-naca, pomaže kod zatvora inadutosti, snižava količinu mas-noća i šećera u krvi, potiče radživčanoga sustava i mozga, dajehranjive tvari za nastanak crvenihkrvnih zrnaca i rast stanica.Koristan savjet: Vlažna tla spr-ječavaju praznoću i odrvenjelostte otklanjaju buhače. rotkviceuspijevaju u miješanim usjevima.

297 - rOTKvICa Saxa

rana sorta. rotkvice su velike,spljošteno okrugle do okrugle iintenzivno crvene boje. 43314 - rOTKvICa LeDena SvjeČa

Zemlja: rastresita, propusna,pognojena kompostom, vlažna.Duga BiJela rotkvica, ukusna isočna! 44

SjeTva na OTvOrenOmZemlja na gredici mora biti rahla, prozračna, sitne strukture, ravnom-jerno vlažna i pognojena. Dobra priprema tla se isplati.Uvijek morate sijati u pravi trenutak. termini sjetve navedeni su navrećicama sa sjemenjem. ipak, datumi nam ništa ne koriste ukolikovrijeme nije povoljno. nestrpljivi vrtlari koji siju u hladnu i previševlažnu zemlju, često su razočarani. Držimo se jednostavne upute: zaklijanje i rast biljke trebaju toplinu i vlagu.još nešto vrijedi: dok nam se vrtna zemlja lijepi za čizme,ne diramo je.Sjeme se posije, u tankome sloju prekrije zemljom i pritisne uzemlju. Važno je redovito zalijevanje. Često se krivi sjeme da je slabojer nije klijalo, a zapravo se zaboravi zalijevati. još jedan savjet: nemojte sijati previše gusto budući da tako biljkene dobivaju ni dovoljno zraka, vode ni hranjivih tvari te slabo rastu.


7

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

288 - rOTKvICa nOn PLuSuLTra

rana sorta. Ukusne i sočne rot-kvice velike su, okrugle i inten-zivno crvene boje. 45315 - rOTKvICa FrenCHbreaKFaST

Sijemo je u staklenicima, tunelimaili na otvoreno. rana atraktivnasorta dozrijeva 35-50 dana nakonsjetve. Duguljaste rotkvice svijet-locrvene su boje s bijelim vrhom.Dobri susjedi: grah, rajčica, špi-nat, kupus i mrkva. 46

SaLaTabr. sjemenki u gramu: 700-1.000Količina sjemena za sjetvu:0,5 kg/ha; 5-10 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);0,6-1 kg/ha; 15-25 g/100 m2

(Direktna SJetVa)Sjeme klija: 7-10 danavrijeme sjetve: veljača-travanj(ZaŠtiĆeni ProStori); travanj-lipanj (na otVorenoM)vrijeme presađivanja:travanj-srpanj; kolovoz-rujan(zimske salate)razmak među nasadima:25-30x30 cmvrijeme skupljanja uroda:lipanj-kolovoz; ožujak-svibanj(zimske salate)Dobri susjedi: grah, komorač,grašak, krastavci, koraba, rotkvica,rotkva, cikla, špinat, rajčicaSadržaj: voda, vlakna, magnezij,salata crvenih listova sadrži ka-rotin i folnu kiselinu

339 - rOTKvaCrna ZImSKa

Zemlja: pješčana i humusna,dobro pognojena. Crna plosnatookrugla rotkva ima bijelo mesodobrog ljutoga okusa. Dobro seuskladištava. rotkva je ljekovitajer je bogata s vitaminom C igorušičinim uljem. 47340 - rOTKva LjeTna bIjeLa

Bijele, cilindrične velike rotkvedozrijevaju već sedam tjedananakon sjetve. osobito dobropaše uz pivo. 48

Liječenje: štiti stanice od štetnihtvari kao što su slobodni radikali,povećava dotok kisika u stanice,poboljšava iskorištavanje bjelan-čevina, jača živčani sustav i po-maže kod umora, jača imunološkisustavKoristan savjet: nikad nemojtesaditi preduboko i nemojte sav-ijati korijen.

355 - SaLaTa aTraKCIja

nikako ne sadimo preduboko i nesavijamo korijenje. to je rana zele-na glavata salata MekaniH listova.Dobro podnosi transport.49

379 - SaLaTa majSKaKraLjICa

rana svijetlozelena salata Meka-niH listova s velikim tvrdim gla-vicama koje podnose i manjepovoljne uvjete. Za uzgajanje iu staklenicima. 50356 - SaLaTa braZILIjanKa

ljetna salata krHkiH listova kojadobro podnosi vrućinu i ide kasnou cvijet. glavice su velike i tvrde.listovi su sjajno zeleno-žute boje.Udomaćena sorta. 51 358 - SaLaTa LjubLjanSKaLeDenKa

ljetna krHoliSnata salata kojadobro podnosi vrućinu i kasno ideu cvijet. glavice su velike i tvrde.listovi su sjajno žute boje. 52359 - SaLaTa LeDa

ljetna krHkoliSnata salata svelikim i tvrdim žuto-zelenim gla-vicama. Dobro podnosi vrućine,kasno se razvija u cvijet. 53

361 - SaLaTa DaLmaTInSKaLeDenKa

ljetna krHoliSnata salata kojadobro podnosi vrućinu i kasnoide u cvijet. glavice su velike itvrde. listovi su zelene boje. 54370 - SaLaTa unICum

ljetna krHoliSnata salata kojadobro podnosi vrućinu i kasnoide u cvijet. glavice su velike,tvrde i UkUSne. listovi su tam-nozelene boje sa smeđimpjegama. 55380 - SaLaTa GreaT LaKeS

ljetna krHoliSnata salata kojaide kasno u cvijet. Velike glavicesu čvrste. Zeleni listovi imajunazubljene rubove. Dobro pod-nosi transport. 56381 - SaLaTaamerIČKa rjavKa

krholisnata salata, berivka s ve-likom rozetom. Crveno-smeđenaborane listove trgamo. nepodnosi transport iskladištenje. 57415 - SaLaTa berIvKa

to je ukusna salata krhkih listovakoja brzo raste. nježne listove re-žemo kad je salata visoka 15-20 cm.Vrlo je ukusna cijele godine. 58

SaLaTe


8

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

414 - SaLaTa berIvKaŠarena mjeŠavIna

Berivku sijemo više puta zare-dom u redove i režemo je dokje mlada. od proljeća do jesenidaje svjež, slastan i vitaminskiurod crvenih i zelenih listova. Umiješanome nasadu raste s ra-jčicom, rotkvicom, ciklom, ku-pusom. 59400 - SaLaTa bISTra

krHkoliSna sorta SeMenarneljubljana d.d., koja se sije u prol-jeće i u jesen (prezimi!). glava jeprilično velika, plosnato-okrugla,blijedozelene boje i čvrsta. listje mjehurast, rub lista je blagovalovit i crvenkast. 60396 - SaLaTa nanSen

Sijemo je uzastopno od 15.8.-15.9.,zato da prezimi u različitim raz-vojnim fazama. to je ZiMSka sa-lata MekaniH listova koja u prol-jeće stvara žuto-zelene glavice. 61397 - SaLaTa ZImSKa rjavKa

to je ZiMSka salata MekaniHlistova koja u proljeće stvara ve-like glavice zeleno-hrđavo-crveneboje. 62398 - SaLaTa POSavKa

Domaća zimska krholistnata salatakoja u proljeće stvara lijepe i hrs-kave žuto-zelene glavice. Prekri-jemo je da bi bolje prezimila. 63399 - SaLaTa veGOrKa

Domaća zimska krholistnata salatakoja u proljeće stvara fine, lijepei hrskave zelene glavice sasmeđim pjegama. 64

raDIČbr. sjemenki u gramu: 600-900Količina sjemena za sjetvu:8-10 kg/ha; 15 g/100 m2

Sjeme klija: 7-10 danavrijeme sjetve: ožujak-kolovoz(za rez);21.06.-10.07. (radič u glavicama)vrijeme presađivanja:srpanj-kolovozrazmak među nasadima:30x40 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-listopad (za rez); rujan-veljača (radič u glavicama)Dobri susjedi: rajčica, visoki grah,mrkvica, salataKoristan savjet: radič za rezanjesvježih listova (tržaški salatnik,Verona, treviški crveni, katalon-ski) sije se od ožujka do kolovoza.Biljke se režu kad su visoke 15-20 cm. ako sijete u srpnju i kolo-vozu u redove s razmakom od5-8 cm, radič u proljeće oblikujeokusne rozete-glavice. radič uglavicama, koji oblikuje glaviceujesen (Palla rossa, Pan di Zuc-chero i Castelfranco) ili u proljeće,ako prezime (Verona, treviškicrveni, Bianco di Milano, avertoi Palla Bianca), sije se nakon 21.lipnja, nakon najduljega dana,do oko 10. srpnja. radič za for-siranje (Verona, treviški crveni,Castelfranco) sije se u prvojpolovici svibnja u redove.

423 - raDIČ PaLLa rOSSa 2to je rana sorta koja ne prezimina otvorenom. okrugle glavice svinsko crvenim listovima odlič-noga su i pomalo gorkogaokusa. 65

426 - raDIČ POZnI PaLLarOSSa 4

kasna sorta koja prezimi naotvorenom. okrugle glavice savinsko crvenim listovima. 66425 - raDIČ PaLLa bIanCa

to je kasna sorta koja prezimi naotvorenom. okrugle glavice sazeleno-crvenim listovima. 67419 - raDIČ CaSTeLFranCO

Srednje rana sorta radiča kojioblikuje okruglu glavicu. Zelenilistovi su crveno pjegavi. os-jetljiv na hladnoću. Po zimi gamožemo siliti. Predstavlja izdašnui zdravu salatu za jesenskemjesece! 68418 - raDIČ Pan DI ZuCCHerO

Srednje rana sorta koja ne prez-imi na otvorenom. Zeleno-bijelekompaktne glavice odličnogasu i pomalo gorkoga okusa. 69422 - raDIČ bIanCODI mILanO

to je brzo rastuća sorta koja neprezimi na otvorenom. glavicesa zelenim listovima odličnogasu i pomalo gorkoga okusa. 70

420 - raDIČ TrevIŠKI CrvenI

to je rana sorta koja prezimi naotvorenom. okrugli, uski, zelenilistovi oblikuju čvrstu glavicu umaloj rozeti. gorka tvar (intybin)radiča regulira probavu, suličastilistovi primjereni su za rezanje.U jeseni oblikuje malu rozetukoja prezimi. Vrlo je UkUSan iodličan za sjetvu. 71421 - raDIČ verOna

Srednje kasna sorta koja prez-imi na otvorenom. Uzastopnimsijanjem od ožujka do kolovozacijelo su ljeto na raspolaganjusvježi, zeleni listovi. Ujesen lis-tovi pocrvene, a u proljeće ob-likuju šiljaste crvene glavice,odlična, blago gorkog okusa.Primjeren je i za forsiranje. 72424 - raDIČ TrŽaŠKISOLaTnIK

to je radič za rezanje čije ukusnesvijetlozelene listove režemo ci-jele godine. Vrlo dobro prezimi.Svježa salata od ljeta do proljeća!Svjetlozeleni, glatki i nježni lis-tovi dobro se obnavljaju. nakonprorjeđivanja razvija šiljate, ze-lene glavice. Sije se gusto kakobi listovi ostali nježni i svijetli.Dobro prezimi. 73428 - raDIČ KaTaLOnSKI

katalonski radič ili cikorija razvijauspravne srednje velike i bujnerozete uskih poput maslačkanazubljenih listova. Možemo gauzgajati ljeti i u jesen te zimi uzaštićenom prostoru. U toplimkrajevima prezimi te je pogodanza rezanje također u proljeće.Jedemo mlade listove! 74


9

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

enDIvIjabr. sjemenki u gramu: 650-750Količina sjemena za sjetvu:0,5 kg/ha; 4-5 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa); 0,6-1 kg/ha(Direktna SJetVa)Sjeme klija: 7-10 danavrijeme sjetve: lipanjvrijeme presađivanja: kolovozrazmak među nasadima:30x50 cmvrijeme skupljanja uroda:rujan-veljačaDobri susjedi: grah, komorač,grašak, krastavci, koraba, rotkvica,rotkva, cikla, špinat, rajčica

445 - enDIvIja maLan

kvalitetna (zdrava) i lijepa endi-vija koja oblikuje 40-45 cm velikeglavice (rozete) s kompaktnimsredištem žuto-zelene boje. Uz-gajamo je od ranoga proljećado kasne jeseni na otvorenome,u staklenicima i plastenicimapo zimi i u rano proljeće. 75430 - enDIvIja eSKarIOLŽuTa

treba dobro gnojeno pješčanotlo. razvije veliku zelenu i blagozdjelastu rozetu. listovi su žuto-

zeleni, srednji svjetliji. Brzo pos-vijetli. Sadi se na mjestu ranihkupusnjača, ranog krumpira,graška, niskog graha, luka, cikle.76432 - enDIvIja eSKarIOLZeLena

treba dobro gnojeno pješčanotlo. razvije veliku zelenu i blagozdjelastu rozetu. Pogodna je zakasni uzgoj i skladištenje. Sadise na mjestu ranih kupusnjača,ranog krumpira, graška, niskoggraha, luka, cikle. 77442 - enDIvIja DjeČja GLava

treba dobro gnojeno pješčano tlo.razvije rozetu sa širokim žuto-zelenim listovima. Pogodna je zauzgoj kasno ljeti i rano ujesen.78443 - enDIvIjaPanKaLIjerKa

razvije veliku blago zdjelasturozetu. listovi su nakovrčani iblago gorkoga ukusa. Svojimzanimljivim izgledom krasi je-senski vrt. 79

maTOvILaCbr. sjemenki u gramu: 700-1100Količina sjemena za sjetvu:10-12 kg/ha; 150-200 g/100 m2

Sjeme klija: 8-14 danavrijeme sjetve: kolovoz-rujanrazmak među nasadima:10x20 cm vrijeme skupljanja uroda:rujan-ožujakSadržaj: magnezij, željezo u bi-ološki optimalnom uporabnomobliku, beta-karoten (vitamin a)Liječenje: jača srce i sprječavaoštećenja srca, pospješuje me-tabolizam, povećava otpornostprotiv stresa, poboljšava vital-nost i sposobnost koncentracije,jača imunološki sustav i štitistanice, jača sluznice, pospješujestvaranje crvenih krvnih zrnacaKoristan savjet: matovilac jeotporan na niske temperature.ni temperature niže od -15 °C neštete mu, ako su smrznuti listovizaštićeni od sunca. Sije se u re-dove, rahlo ga prekrijemo zem-ljom i do klijanja ga zaklonimo.Bolje prezimi ako ga prekrijemoagrokoprenom Valentin.

458 - maTOvILaC ŽLIČarima srednje velike rozete s oval-nim tamnozelenim listovima sblago prema gore zavinutim lis-nim rubom. listovi punogaukusa su glatki, sjajni te su bezdlaka. odlično prezimi i rasteposvuda. Dugo se reže. 80

455 - maTOvILaC LjubLjanSKI

rani UkUSni matovilac. listovisrednje veliki, duguljasti, uski,glatki, sjajni, zelene boje. otpo-ran na hladnoću. autohtonaslovenska sorta. 81457 - maTOvILaC HOLanDSKI

rani ukusni matovilac. listovižuto-zeleni, dugi, široki, blagohrapavi, mat. Djelomično otpo-ran na hladnoću. 82446 - vrTna KreSaGLaTKOLISna

Vrlo brzo rastuća biljka, bogatarazličitim vitaminima (najvišeima vitamina C), kalcijem, želje-zom i jodom. ima pikantno osv-ježavajući okus jer sadrži goru-šičino ulje. Sijemo je cijele go-dine na otvorenom, po zimi jeuzgajamo u stanu na prozorskojpolici. kada izraste do 10 cm,porežemo je. Brzo ponovnoizraste. SJeMe niJe tretirano.83

PLODOreD uSjevaPlodored usjeva jest raspoređivanje povrtnica u vremenskome sli-jedu više godina. time se čuvaju plodnost tla i zdravlje vrta. U do-maćemu vrtu, na kojem se na manjim površinama izmjenjuje velikibroj povrtnica i cvijeća, plodored usjeva mora se izrađivati planski.kod plodoreda usjeva u obzir valja uzeti zahtjeve pojedinih povrt-nica s obzirom na crpenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrt-nice jako crpe tlo), utjecaj štetočina i bolesti na pojedinu povrtnicu,međusobno podnošenje povrtnica i podnošenje same sebe (npr.peršin sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugugredicu, a rajčica najbolje raste uvijek na istoj gredici). S obzirom na zahtjeve za hranjivim tvarima, povrtnice se ugrubo di-jele u tri skupine. U prvoj skupini jesu vrlo zahtjevne povrtnice kojeiziskuju puno hranjivih tvari. gredice na kojima će rasti dobro pog-nojite stajskim gnojivom ili kompostom. te povrtnice jesu: skoro svekupusnjače, krastavci, tikve, rajčice, krumpir, poriluk, celer. U drugojsu skupini zahtjevne povrtnice kao što su luk, češnjak, mrkva, cikla,salata, špinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinje, rotkva,slatki kukuruz. te povrtnice trebaju prije svega kompost. U trećoj suskupinu skromne povrtnice: grah, grašak, matovilac i većina začin-skih biljaka. njih gnojite vrlo malo.


10

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

ŠPInaTbr. sjemenki u gramu: 90-110Količina sjemena za sjetvu:15-30 kg/ha; 300 g/100 m2

Sjeme klija: 8-15 danavrijeme sjetve:ožujak-travanj i kolovoz-rujanrazmak među nasadima:10x30 cmvrijeme skupljanja uroda:listopad-lipanjSadržaj: provitamin a, vitaminiB, vitamin C, vitamin e, kalcij,magnezij, mangan, bakar, žel-jezo, kalij, vlaknaLiječenje: štiti sve tjelesne sluz-nice, jača imunološki sustav, uk-lanja lijenost crijeva i zatvor, pos-pješuje metabolizam ugljiko-hidrata, umiruje živce, potičedobro raspoloženje, uklanja umori bezvoljnost, daje ljepotu koži,kosi i noktima, pomaže kodslabovidnosti, jača kosti i zube,pomaže u nastajanju crvenihkrvnih zrnaca i poboljšava sta-nično disanje, pomaže pri izlu-čivanju vode iz tijela i pomažekod mršavljenja, jača libido tepovećava sposobnost organizmai spolnu moć, a pospješuje i stva-ranje životno važnih hormonaKoristan savjet: Preveliku koli-činu nitrata u špinatu možemoizbjeći tako da ne jedemo sta-bljike listova, koristimo ga izravnoiz vrta, a ako je kuhan da ga nepodgrijavamo te ako ga gno-jimo harmonično, tako da je utlu dovoljno kalija i klora, a nepreviše dušika.

467 - ŠPInaT maTaDOr

Brzo rastuća sorta pogodna zajesensku i proljetnu sjetvu. imavelike, tamnozelene, sjajne lis-tove bogate vitaminom C i žel-jezom. koristimo ga ili sirovogili kuhanog, neposredno iz vrta.Uspijeva na humusnim dobrimtlima s puno vlage (tlo prekri-vamo). Miris špinata odbija šte-točine zato sjemena treba sijatipo cijelome vrtu! 84

469 - ŠPInaT nOrvaK

Brzo rastuća sorta, dobro prezi-mljava. Veliki listovi sadrže punoC vitamina i željeza. 85461 - nOvOZeLanDSKIŠPInaTSjeme klija 18-24 dana u tamipri 20oC. Puzava biljka s troku-tastim listovima. Mlade izdanke(7-10 cm) beremo cijelo ljeto.86

bLITvabr. sjemenki u gramu: 50-70Količina sjemena za sjetvu:8-25 kg/ha; 120-150 g/100 m2

Sjeme klija: 12-17 danavrijeme sjetve: travanj-kolovozrazmak među nasadima:30x30 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-ožujakSadržaj: balastne tvari, kom-pleksni ugljikohidrati, kalcij, žel-jezo, magnezij, vitamin C, karotinLiječenje: potiče i daje energiju,pomaže kod nervoze, uklanjaprobavne smetnje, uklanja ot-rove iz crijeva, snižava količinumasnoća u krvi, jača imunološkisustav, srce i mišiće, štiti tjelesnusluznicu, jača kosti i zube, posp-ješuje stvaranje crvenih krvnihzrnaca i stanično disanje, posp-ješuje stvaranje hormona.

483 - bLITva SrebrnOLISna

rana, brzo rastuća blitva s tam-nozelenim naboranim listovimakoji imaju bijela rebra i mesnatebijele peteljke. Jesenska sjetva:listove režemo od proljeća dojeseni. Peteljke i rebra koristimokao šparoge, listove kao ukusnišpinat. 87485 - bLITva LISnaTaLuKuLLuS

Brzo rastuća sorta. Žuto-zelenijako naborani listovi s bijelimlisnim žilama i bijelim peteljkama.88

484 - bLITva ZeLena rICCIaverDe Da TaGLIO

Brzorastuća sorta sa zelenimnaboranim listovima i zelenimlisnatim peteljkama. režemo ihod ljeta do jeseni te ih koris-timo kao špinat. 89485 - bLITva CrvenOLISnarHubarb CHarD

Brzorastuća i dekorativna sortasa crveno-zelenim naboranimlistovima koji imaju mesnate cr-vene lisnate peteljke. režemoih od ljeta do jeseni. listove ko-ristimo kao špinat i peteljke kaošparoge. 90

ZeLena GnOjIDba, maLČIranje ili nastiranje, POvrŠInSKOKOmPOSTIranjeOsnova u povrtnjaku jest zelena gnojidba. To znači da namjen-ski posadimo biljke koje brzo rastu, svojim dubokim korijenjemrahle tlo te stvaraju velike biljne mase. Lepirnjače vežu dušik izzraka u tlo. biljke koje bujno rastu sprječavaju rast korova, zas-jenjuju tlo i tako sprječavaju ishlapljivanje vode te stvarajuugodnu mikroklimu za djelovanje mikroorganizama. neke biljkeza zelenu gnojidbu odlične su za ispašu pčela (facelija). Kadbiljke izrastu, pokosimo ih i umiješamo natrag u tlo. To možemonapraviti bilo kad, ovisno o tome što želimo sijati na određenojgredici. Tako unosimo vrlo potrebnu organsku tvar u tlo. amikroorganizmi za svoje djelovanje trebaju organsku tvar!

mjeŠavIne I bILjKe Za ZeLenu GnOjIDbu• BIOVRT• FACELIJA• Lepirnjače, koje obogaćuju tlo dušikom: djetelina, bob, grašak, grah, leća.• Krstašice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav

korijenja): gorušica (Sinapis alba), rotkva (Raphanus sativus), kupusnarepica (Brassica napus).

• Kadifica (Tagetes), koja je također zdrava za tlo (uklanja nematode)maLČIranje ili nastiranjePosebna biljka za zelenu gnojidbu jest špinat! njega posijemo ra-sutu po cijelome vrtu i na svaku praznu gredicu. Uz to što godi tlu,korijenje izlučuje saponine koji povoljno utječu na rast biljaka.Špinat za hranu režete kad je mlad. a za zdrav vrt režete ga bilo kad(korijenje ostavite u tlu) i njime prekrijte zemlju među povrtnicama. to se zove MalČiranJe ili nastiranje. osim špinata za malčiranje ko-ristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao što su pokošena trava, uvelivrtni korov, miješane ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lišće ra-jčice, gavez, lišće i još mnogo toga. Prednosti nastiranja tla jesu:• u tlu se čuva toplina i vlaga što utječe na povoljnu mikroklimu

(više mikroorganizama, više hranjivih tvari)• tla su zaštićena od pljuskova, jaka vjetra (isušivanja) i jakoga sunca• tlo ostaje rahlo pa ga ne treba toliko okopavati• budući da se korov pod zastirkom guši, treba manje plijeviti• budući da tlo ne gubi vlagu, manje zalijevajte• budući da mikroorganizmi intenzivno djeluju, možemo manje gnojiti• urod je čišćiPOvrŠInSKO KOmPOSTIranjePoznato je i takozvano površinsko kompostiranje kod kojega zelenedijelove biljaka rahlo ukopamo u tlo i time pospješimo njhovu raz-gradnju.

LISnaTO POvrĆe


11

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

LuKbr. sjemenki u gramu: 250-300Količina sjemena za sjetvu:SeMe: 5-8 kg/ha; 50-80 g/100 m2;lUČiCa: 100 kg/ha; 5 kg/100 m2

Sjeme klija: 20-30 danavrijeme sjetve:veljača-svibanj; rujan razmak među nasadima:10x35 cm vrijeme skupljanja uroda:srpanj-rujan; svibanjDobri susjedi: kopar, čubar,kamilica, krastavci, mrkvica, ra-jčica, pastrnjak, salata, cikla,jagode, rUŽeSadržaj: alicin i druge tvari kojesadrže sumpor, eterična ulja, folnakiselina, vitamin C, željezo, cinkLiječenje: štiti od infekcija, dez-inficira nosnu, usnu šupljinu iždrijelo, jača sluznicu želuca icrijeva te jača imunološki sustav,snižava krvni tlak i količinu mas-noća u krvi, pomaže kod slabeprokrvljenosti, na primjer kodhladnih nogu, povećava apetit,štiti od bolesti krvnih žila i ubla-žava bolesti vena, pospješujenastanak crvenih krvnih zrnacai važnih hormona stresa, potičelibido i poboljšava raspoloženjeKoristan savjet: kako biste izb-jegli napade lukove muhe, luk-sadite u svibnju

577 - LuK SrebrnjaKmajSKI

Plosnato okrugli zimski luk s bi-jelim, mekanim mesom blagogaokusa. U hladnijim ga krajevimamoramo preko zime pokriti (ko-prena, kukuruzovina, granje).odlično uspijeva u primorju.Vole topliju klimu, bez previšepadalina i humusno, rahlo tlo.koristimo također mlade cijelelukovice jer su bogate vita-minom C i željezom. 91

595 - LuK HOLanDSKI ŽuTI

Plosnato okrugli luk, svijetlo-smeđe boje s bijelim mesomblago ljutoga okusa. koristimotakođer cijele mlade biljke jersu listovi bogati vitaminom C iželjezom. Vole toplu klimu, bezpreviše padalina i humusno,rahlo tlo. gredice gdje raste lukne gnojimo svježim stajskimgnojem! 92596 - LuK PTujSKI CrvenI

Plosnato okrugli luk, svijetlosmeđe-purpurno-crvene boje sbijelim mesom nježno plave ni-janse. neznatno ljutog okusa.Pogodan za skladištenje. odličnaDoMaĆa aUtoHtona sorta. 93597 - LuK Tera

luk treba sunčani položaj i rahlo,pješčano i humusno tlo. noVaSloVenSka sorta. Spljoštenookrugli luk jest tamno crvenedo ljubičaste boje, na prerezu jeljubičast. otporan je na sušu! toje lJUta i vrlo aromatična sorta!DoBro Se USklaDiŠtaVa. 94600 - LuK POmPejI

rana sorta (70-80 dana), s malom,spljošteno okruglom lučicom.Meso je bijelo i slatko. Pogodanje za zimnicu. 95

LuČICa,LjuTIKa ISjemenSKIČeŠnjaKLuk, ljutika i češnjak neizo-stavne su lukovice u našojsvakodnevnoj prehrani. Zatosi ih obavezno iz lukovice uz-gojimo u našemu domaćemvrtu. na raspolaganju susljedeće sorte:

LuK HOLanDSKI ŽuTIrazvija plosnati luk sa žutosme-đim ovojnim slojevima i bijelimmesnatim slojevima. nijeslovenska sorta iako je kod nasskoro već udomaćena. Uskladištu ga morate iskoristitiprije Ptujskoga crvenog jer senešto slabije skladišti. Budućida je blažeg okusa, više odgo-vara u salatama jer gulaš iumaci nisu tako ukusni kao štobi bili da je luk ljućeg okusa.nešto je raniji od Ptujskoga cr-venog luka, a i sadržaj asko-rbinske kiseline znatno je niži.Pakiranje: 0,25 kg 1 • 0,5 kg 2LuK STurOn lukovica je prilično izdužena, ai luk je izduženo-okrugao sažućkasto-smeđom korom, bije-lim mesnatim slojevima i blažimokusom. U europi je popularanprije svega zato što se dobroskladišti, a koristi se svjež, kao iza kuhanje.Pakiranje: 0,5 kg 3LuK CenTurIOn F1 Hibrid: ujednačeniji od Sturonai oko 10 dana raniji od Sturona(tanji vrat). Veliki ovalni luk sažućkasto-smeđom korom. Mesoje sočno i »hrskavo« (»crisp«).odličan je za prijevozi skladištenje.Pakiranje: 0,5 kg 4

LuK PTujSKI CrvenIDomaća sorta. najpoznatija jeslovenska sorta luka, potječe izSlovenije. Srednje kasna sorta,luk je plosnat s crveno-smeđimovojnim ljuskama i crvenkastimmesnatim slojevima. ljutog jeokusa i odlično se skladišti.Sadrži puno askorbinske kise-line, koja širi žile i otapa koles-terol. Primjeren je prije svega zagulaš i umake, ali i kao dodatakraznim salatama od povrća.Možemo ga uzgajati iz sjemenai iz lukovice koja često nije cr-venkasta; tek kasnije meso do-bije crvenu boju.Pakiranje: 0,25 kg 5 • 0,5 kg 6LuK TeranoVa SloVenSka sorta. Plos-nato-okrugli luk tamnocrvenedo ljubičaste boje, na presjekuje ljubičast. otporan je na sušute je srednje otporan na bolestii štetočine, lJUt Je i iznimnoaromatičan!DoBro Se SklaDiŠti.Pakiranje: 0,5 kg 7LjuTIKa CrvenaCrvena ljutika red Sun izvana jevrlo slična žutoj ljutici. razlikaje gotovo neprimjetna jer jekora žućkasta. Plod je crvenkasti vrlo ukusan. Po obliku je maloplosnatija od žute ljutike. Uskladištu se bolje održi od žuteljutike.Pakiranje: 0,5 kg 8LjuTIKa ŽuTaaromatična ljutika koja daje ve-like urode. odlična je za svježuuporabu. a možemo je i skladištiti.Stvara puno manjih lukovica»kćeri«. one su bogate vitami-nom C. Primjerena za salate, ml-jeveno meso, riblja jela i različitavariva.Pakiranje: 0,5 kg 9

LuKOvIČaSTOPOvrĆe


ima srednje dug bijeli dio sta-bla koji dubokom sadnjom pro-dužimo. rana sorta, pogodnaza jesensku proizvodnju. Utoplijim krajevima prezimi. 97618 - POrILuK DOmaĆI DuGI

kasna jesenska sorta, vrlo ukusnai kvalitetna. osjetljiv na hlad-noću. Bijeli dio stabljike vrlo jedug (do 60 cm). Dobro raste smrkvicom. 98

12

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

ČeŠnjaK PTujSKI jeSenSKI

Slovenska autohtona sorta. imavelike glavice s 8-10 većih češn-jeva. ima bijele ljuskave listove ibijelo meso. Češnjak se odmahkoristi. Sadimo ga isključivo ujesen, najbolje u studenome.Pakiranje: 0,25 kg 10ČeŠnjaK PTujSKI PrOLjeTnI

Slovenska autohtona sorta. Zarazliku od jesenskog ima manjeglavice s većim brojem češnjeva.Blago je crvenkast, ima vrlo jak ikarakterističan miris i okus.Možemo ga skladištiti i više odgodinu dana. Možemo ga saditiu jesen (najbolje u studenome)i u proljeće (najbolje u ožujku).Pakiranje: 0,25 kg 11

POrILuKbr. sjemenki u gramu: 300-400Količina sjemena za sjetvu:0,7-1 kg/ha; 12-16 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa); 2 kg/ha;20 g/100 m2 (Direktna SJetVa)Sjeme klija: 15-20 danavrijeme sjetve: ožujak-lipanj vrijeme presađivanja:travanj-srpanjrazmak među nasadima:15x40 cmvrijeme skupljanja uroda:kolovoz-ožujakDobri susjedi: jagode, mrkvica,češnjak, celer, špinat, rajčica, en-divija, koraba, kupusnjače, kamilicavrijeme skupljanja uroda:kolovoz – ožujakSadržaj: alicin (sumporov spoj),koji poriluku daje miris i okus,cink, mangan, selenLiječenje: učvršćuje vezivna tkivai stjenke žila, utječe na stvaranjehormona i povećanje libida,poboljšava cjelokupni metabo-lizam, jača imunološki sustav,poboljšava prokrvlje-nost, čistiželudac i crijeva od štetnih bak-terija i gljivica, snižava količinukolesterola i masnoća u krvi,pomaže kod zatvora te sprječavanastanak hemeroida.

614 - POrILuK CarenTan

ima srednje dug bijeli dio stablakoji dubokom sadnjom produ-žimo. Preživi oštre zime i izdržina otvorenom do proljeća. Voliilovasto-pješčano tlo, humusnai bogata hranjivim tvarima. ko-ristimo i zelene listove jer sadržepuno karotina i vitamina C. 96616 - POrILuK eLeFanT

ČeŠnjaK se iskopava onda kad požuti 1/3 lisne mase i suši naprozračnom i suhome mjestu dok se lisna masa ne posuši do kraja.kod nas je to vrijeme obično nedugo nakon 20. lipnja (proljetnidozrije oko 2 tjedna kasnije nego jesenji). ako ostane predugo uzemlji, ne dobiva na težini, nego se zarazi s gljivicama iz zemlje tegljivicama koje su na zaraženom, odumirućem lišću. naime, prigodomsušenja lisne mase sokovi se pretaču po biljci u korijenje – češnjeve,a s njima putuju još i gljivice te bolesti.

ČeŠnjaK je vrLO ZDrav u vrTuSprječava napad biljnih bolesti, miševa i puževa kako u miješanimusjevima, tako i u biljnim tekućim gnojivima. Zato se sadi raštrkanopo cijelome vrtu:• među jagode, maline i ispod stabala voća,• uz rajčicu, ciklu, mrkvicu, krastavce te ostalo povrće,• među ruže, tulipane, ljiljane, a i među druge ukrasne biljke!

SjeTva I SaDnja S ObZIrOm na mjeSeCU stoljeća dugu seosku tradiciju, u brojnim državama svijeta, spadaobičaj da su prigodom sjetve gledali na položaj mjeseca. ta seoskapravila bila su duže vrijeme zaboravljena, ali danas su ih znanstvenicii vrtlari opet počeli istraživati. Prije svega antropozofkinja Maria thundesetljećima je radila različite pokuse sa sjetvom u različitim mjese-čevim mijenama i pri tome pratila put velikog noćnog sazviježđa krozživotinjski krug. Utvrdila je da postoji veza između rasta biljaka i polo-žaja planeta koji su djelovali prigodom sjetve. to znači da tko sije ilisadi u najpovoljnijoj konstelaciji između mjeseca i životinjskog krugamože očekivati obilan urod. Prema kalendaru gđe. thun bilje se dijeleu četiri skupine i svaka od njih je dio tri znaka u životinjskom krugu:1. Lisnato povrće (salata, špinat, kupus, trave, poriluk, korabica):

RIBA, RAK, ŠKORPION.2. Plodovite biljke (krastavci, grah, rajčica, grašak, jagode, voće):

OVAN, LAV, STRIJELAC.3. Korjenaste biljke (mrkva, celer, repa, cikla, rotkvica, krumpir):

BIK, DJEVICA, JARAC.4. Cvijeće odnosno cvjetne biljke (svo cvijeće):

BLIZANCI, VAGA, VODENJAK.

ako je mjesec u ribi, trebali bi sijati ili saditi lisnato povrće.ono uspijeva osobito dobro jer ima najpovoljnije kozmičko zračenje.Važno je da i kod najpovoljnije konstelacije zvijezda još jednom pog-rabljamo i „pomaknemo“ zemlju na gredici gdje ćemo sijati ili saditijer time pripremimo tla na bolje prihvaćanje povoljnih kozmičkihimpulsa. Budući da je mjesec samo jedan ili dva dana u jednomznaku životinjskog kruga, rokovi za sjetvu četiri skupine neprestanose mijenjaju. Više o sjetvi i točan mjesečev sjetveni kalendar Marie thun izađesvake godine.


rajČICabr. sjemenki u gramu: 250-400Količina sjemena za sjetvu:0,2 kg/ha; 2-4 g/100 m2 (UZgoJSaDniCa);1-2 kg/ha; 20-40 g/100 m2

(Direktna SJetVa)Sjeme klija: 10-15 danavrijeme sjetve: veljača-travanj vrijeme presađivanja: svibanjrazmak među nasadima:50x80 cm vrijeme skupljanja uroda:kolovoz-rujanDobri susjedi: niski grah,mrkvica, kupusnjače, poriluk,pastrnjak, peršin, salata, radič,celer, špinat, luk, slatki kukuruz,češnjak, dragoljubSadržaj: likopeni (posebna vrstakarotenoida), biotin (vitamin B),niacin (vitamin B3), folna kiselina,vitamin C, vitamin e, kalij, cink,vlaknaLiječenje: pospješuje probavu iuklanja probavne smetnje tepospješuje metabolizam, čuva ijača sluznicu cijeloga tijela, štitiod infekcija, djeluje ublažavajućei ljekovito, pomaže u stvaranjuzdrave kože, povećava količinušećera u krvi, potiče rad mozgai živce te pomaže kod kroničnogumora, poboljšava raspoloženjei omogućuje miran san, pomla-đuje stanice, jača srce, pomažeizlučivanje vode iz tijela i posp-ješuje izlučivanje urina, pomažeu stvaranju novih vezivnih tkivate pospješuje stvaranje hormona.Koristan savjet: najbolje uspi-jeva ako ga svake godine saditena istu gredicu.

507 - rajČICa marmanDe

Biljku sadimo koso i duboko,ostavimo do 2 izdanka. to je vi-soka sorta bujna rasta. Plodovisu plosnato okrugli, mesnati,blistave crvene boje. 99

515 - rajČICa vOLOvSKOSrCe vaL

to je visoka i bujna rajčica.Plodovi su karakterističnog »sr-colikog« oblika, mesnati, blis-tave crvene boje. oplemenjena domaća sorta. 100522 - rajČICa SaInT PIerre

Veliki, plosnato okrugli plodovi,crvene boje, vrlo su ukusni. Zbogsadržaja vitamina, minerala ivoćnih kiselina, vrlo je zdrava!osnovno se sjeme uzgaja uSloveniji. 101525 - rajČICa S. marZanO F1

Biljka treba potporu zbog viso-kog i bujnog rasta. to je sortaPelat za pripravu umaka zapizze i tjestenine. 102510 - rajČICa HeInZ 1370

niSka snažna rajčica koja netreba potporu za rast. Veliki plo-dovi (130 g) su okrugli do pljos-nato okrugli, mesnati, blistavecrvene boje.X103

528 - rajČICa SITnOG PLODareD Pear

Sadnice sadimo koso i duboko.treba rasti uz potporanj! Zemlja:humusna i dobro pognojena.rajčica ima kruškaste plodoveteške oko 20 grama. Beremo ihu šumi! Sorta je vrlo UkUSna idekorativna. 104

PaPrIKabr. sjemenki u gramu: 120-160Količina sjemena za sjetvu:0,4 kg/ha; 4-8 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);2-3 kg/ha (Direktna SJetVa)Sjeme klija: 10-14 danavrijeme sjetve: veljača-travanjvrijeme presađivanja: svibanjrazmak među nasadima:25x40 cmvrijeme skupljanja uroda:kolovoz-rujanSadržaj: kapsaicin, karotini(provitamin a), vitamin B6, vita-min C, cinkLiječenje: štiti od migrene, po-većava obranu od infekcija, po-maže kod slabe prokrvljenosti,ublažava poteškoće s venama,suženim žilama i hemeroidima,jača srce, krvožilni sustav i tje-lesnu sluznicu, poboljšava vid,pospješuje stanični metaboli-zam i metabolizam bjelančevina,jača vezivna tkiva, povećavadjelovanje žlijezda koje pospje-šuju spolnu snagu te poboljšavasposobnost koncentracije.Koristan savjet: do sredine lipnjai od početka rujna odlično rasteu tunelu natkrivenom folijom.

574 - PaPrIKa SOrOKSarI

tip babure. kasna, žuta MeS-nata paprika. Jedemo je prijesvega sirovu, mada je takođerpogodna za kiseljenje i punjenje.Povrće najbogatije vitaminomC! najbolje raste na vlažnom,stajskim gnojem pognojenomtlu i u suhom zraku. Sunčanipoložaj! Prije sjetve sjeme na-mačemo u vodi da nabubri.Udomaćena sorta. 105

569 - PaPrIKaKaLIFOrnIjSKO ČuDO

kasna (130 dana) rodna paprika:piramidni plodovi su tamnoze-leni i crveni, slatki, ukusni.Pogodni za salate, zimnicu ipunjenje. 106530 - PaPrIKa SIvrIja

Srednje rana (115 dana) dugul-jasta i vrlo rodna paprika: zelenii crveni plodovi pogodni su zasvježe korištenje i zimnicu. 107570 - PaPrIKa KurTOvSKaKaPIjaSrednje kasna (125 dana) dugu-

ljasta i vrlo rodna paprika: bočnospljošteni, zeleni i CrVeni plodovipogodni su za svježe korištenje,pečenje i zimnicu. 108551 - PaPrIKa TIP„rOTunDum“

Srednje rana paprika (110-120dana) za svježe korištenje i zazimnicu. Blijedo žuti plodovioboje se crveno kad potpunosazriju. Meso je debelo. 109

13

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

PLODOvITOPOvrĆe


564 - FeFerOnI LjuTI ŽuTI

Vrlo lJUti srednje rani (115 dana)i rodni mesnati feferon, dug8-12 cm. Žuto-zeleni i crveniplodovi pogodni su za svježekorištenje i za zimnicu. 110565 - FeFerOnI LjuTI ZeLenI

Srednje rani (115 dana) i rodnimesnati feferon, dug 8-12 cm.

tamnozeleni i crveni plodovipogodni su za svježe korištenjei za zimnicu. 111566 - FeFerOnI SLaTKI FerDI

Slatki roDni srednje rani (115dana) feferon, dug 12-15 cm.Pogodni su za svježe korištenjei za zimnicu. tamnozeleni i cr-veni plodovi. 112

PaTLIDŽan491 - PaTLIDŽan DOmaĆISreDnje DuGI

Zahtijeva stajskim gnojem pog-nojeno tlo i sunčani položaj za-štićen od vjetra. najbolje će rastiu tunelu ili stakleniku. to je ranasorta. Plod je velik, dug, blagokruškast, plave do crno ljubičasteboje jakog sjaja. Ukusno mesoje čvrsto, nježno, zeleno bijeleboje 113

KraSTavCIbr. sjemenki u gramu: 33-50Količina sjemena za sjetvu:1 kg/ha; 10 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa);3-4 kg/ha; 30-40 g/100 m2

(Direktna SJetVa)Sjeme klija: 10-12 danavrijeme sjetve: ožujak-svibanjvrijeme presađivanja: svibanjrazmak između redova:50x100 cm vrijeme skupljanja uroda:srpanj-rujanDobri susjedi: bosiljak, vlasac,kupusnjače, salata, celer, špinat,visoki grah, luk, slatki komorač,slatki kukuruz, grašak, porilukSadržaj: erepsin (enzim), punovode u kojoj su hranjive tvarirastopljene u fiziološki najprim-jerenijem obliku, malo kalorija,vitamin e, silicijLiječenje: čiste crijeva, djelujudrenažno i uklanjaju otrove,smanjuju tjelesnu težinu, jačajuimunološki sustav i sluznicu,jačaju vezivna tkiva, daju ljepotukoži i kosi, ublažavaju poteškoćes očima, pomažu kod opekotinaod Sunca, poboljšavaju iskoriš-tenost bjelančevina, olakšavajububrežne poteškoće i poteškoćes mjehurom Koristan savjet: krastavci zah-tijevaju mnogo topline (tlo pre-krivamo slamom, biljnim ostacimaili crnom folijom koja takođerpospješuje dozrijevanje), vode izaklonjenost (uzgajaju se podfolijskim tunelom ili se oko gre-dice posiju slatki kukuruz iligrašak). krastavci su po prirodipuzavci, pa im se postavlja kon-strukcija za penjanje. Možemoim rastegnuti plastičnu mreža.tako će krastavci biti manje izlo-ženi napadu plijesni i plodovi ćebiti čisti.

630 - KraSTavaC DarIna F1

rani, rodan hibrid otporan nabolesti. Veliki tamnozeleni plo-dovi ne postanu gorki. Uzgajamoih na otvorenom, pod tunelom,u stakleniku. europski hibridiznimno otporan na bolesti. 114621 - KraSTavaC marKeTer(DuGI ZeLenI)

krastavac za salatu s velikim,tamnozelenim sočnim plodovima.Uzgajamo ih na otvorenom. tloprekrijemo slamom ili crnomfolijom. 115625 - KraSTavaC DeLIKaTeS

rani, vrlo rodan krastavac zasalatu. Plodovi su svijetlozeleni,sočni i ne postanu gorki. Manjeplodove koristimo za zimnicu. 116629 - KraSTavaC eva

rodan krastavac za SalatU.Plodovi su srednje dugi, tankisa šiljatim vratom, zelen poputtrave i sočni. Male plodove ko-ristimo za zimnicu. 117662 - KraSTavaC SunČanIPOTOK (marKeTmOre)

rani salatni krastavac. tamnoze-leni plodovi ne postanu gorki.Uzgajamo ih na otvorenom,također rano u proljeće na toplimgredicama. 11814

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

KaKO Se ZaŠTITImO OD naPaDa ŠTeTOČIna I bOLeSTI TeKaKO PObOLjŠavamO raST bILjaKa bILjnIm eKSTraKTIma

• BILJNA PREVRELKA ILI BILJNA JUHA: namakanje biljaka u kišnici2-3 tjedna tako da zavrije.

• BILJNI EKSTRAKT: namakanje svježeg ili suhog bilja u hladnoj vodi i tosamo nekoliko sati jer NE smije zavrijeti.

• BILJNI ČAJ: svježe ili posušene listove prelijemo s kipućom vodom teostavimo da odstoji li ih pak namačemo 24 sata u vodi i zatim polasata kuhamo (prije škropljenja, zalijevanja procijedimo i razrijedimo).

bILjne juHe Za GnOjenjebiljna juha od koprive kao tekuće gnojivoDjeluje kompenzacijski i ljekovito, pospješuje rast i nastanak lisnatogzelenila. tla polivena s tom brozgom vole naseliti kišne gliste. S njomgnojimo osim graha, graška i luka te češnjaka svo povrće i cvijeće.Brozgu u bačvi (plastičnoj, drvenoj, glinenoj, keramičkoj) pripremimoza cijelu godinu. koristimo svježe biljke. ne smijemo koristiti biljkekoprive, koje imaju sjemena. U bačvu damo koprive te ga zalijemokišnicom te stavimo na toplo (1 kg svježih kopriva namočimo u 10 lvode); možemo ga staviti i na sunce. Svaki dan promiješamo i bačvuprekrijemo žičanom mrežom da ne idu unutra manje životinjice.Juha uvijek razvije neugodan miris zato dodajemo nekoliko šaka ka-meno kamenog brašna ili odoljenov ekstrakt. Juha je primjerena zauporabu nakon 2-3 tjedna. obavezno je prije uporabe razrijedimo(1:10 ili 1:20) ovisno o tome koliko gusta je. Biljke zalijevamo s juhom.ako sve ne upotrijebimo odmah je prekrijemo poklopcem i upotre-bljavamo duže vrijeme jer ostane učinkovita do kraja jeseni. biljna juha od gavezaSadrži mnogo dušika i kalija. Potiče rast prije svega rajčice te jemožemo miješati s juhom od koprive.

juHe Za ŠKrOPLjenjejuha od kopriveDjeluje protiv grinja i lisnih ušiju. Pripremimo je kao i za gnojenjesamo što škropimo po listovima, jače je razrijedimo. juha od gavezaUporabljamo je tako kao i juhu od koprive samo da što juha odgaveza uz dušik sadrži i mnogo kalija. Čaj od njivske preslice (Equisetum arvense)1 kg svježe ili 150 g suhe njivske preslice namačemo 24 sata u vodi izatim pol sata kuhamo na nižoj temperaturi. kada se ohladi proci-jedimo je i razrijedimo je u omjeru 1:5. Sadrži mnogo kremene kise-line sprječava napad biljnih bolesti. također jača biljke. Papratna juha iz obične paprati (Dryopteris filix-mas) i orlove pa-prati (Pteridium aquilinum)Za škropljenje protiv snijetu (gljivične bolesti biljaka).vratićeva juha (Tanacetum vulgare)Djeluje protiv štetočina.Pelinova juha (Artemisia absinthium)Djeluje protiv gusjenica i mrava.ekstrakt od rajčiceDjeluje protiv leptira i gusjenica.juha iz luka i češnjakaPovećava obrambene sposobnosti biljaka.


673 - KraSTavCIKOrnIŠOn LevIna F1

to su vrlo kvalitetni krastavci zakiseljenje. Plodovi su tamnoze-leni s malim bradavicama. obi-lato i dugo daje plodove kojeberemo zrele da bi izrasli novi.treba dobro pognojeno tlo, punotopline i vode te zavjetrinu 119637 - KraSTavCI ParIŠKIKOrnIŠOn

Zeleni krastavci s bradavicamaodlični su za zimnicu. 120

TIKvICe IvrTne TIKve(bunDeve) br. sjemenki u gramu:tikvice: 3-10; 1 sjeme tikve jecca. 2 gKoličina sjemena za sjetvu:tikvice: 1 kg/ha; 10 g/100 m2

(UZgoJ SaDniCa); 3-5 kg/ha;30-50 g/100 m2 (DirektnaSJetVa)Sjeme klija: 8-12 danavrijeme sjetve: travanj-svibanjrazmak između redova:200x300 cm vrijeme skupljanja uroda:lipanj-rujanDobri susjedi: bosiljak, grah,luk, kukuruz, cikla, kapucinaSadržaj: erepsin (enzim), mnogovode u kojoj su hranjive tvarirastopljene u fiziološkom naj-primjerenijem obliku, malokalorija, vitamin e, silicijLiječenje: čiste crijeva, djelujulaksativno i uklanjaju otrove,smanjuju tjelesnu težinu, jačajuimunološki sustav i sluznice, ja-čaju vezivna tkiva, daju ljepotukoži i kosi, ublažavaju poteškoćes očima, pomažu kod opekotinaod Sunca, poboljšavaju iskoriš-tenost bjelančevina, olakšavajupoteškoće s bubrezima i mjehuromKoristan savjet: tikvice rastuna grmičku; tikve pak na dugimizdancima odnosno vriježama

697 - TIKvICa eLITe F1

Vrlo rani, rodan i otporan hibrid.Ukusne, mramorno-zelene, sja-jne tikvice rastu na grmu (bezvriježa). redovito ih trgamo dabi stvarale nove cvjetove. 121701 - TIKvICa GreyZInI F1

Vrlo rani, rodan hibrid. tikvicesu zelenkasto bijele i ukusne.rastu u grmu. 122698 - bTIKvICa veGeTabLemarrOW ParTIm

tikvice su zelenkasto bijele iukusne. redovito ih beremo dabi stvarale nove cvjetove. rastuu grmu. najbolje uspijevaju natoplijim mjestima u zavjetrini naizdašno pognojenoj zemlji. 123699 - TIKvICa PaTIŠOn beLIOKruGLI

Zanimljiva tikvica sa zvjezdastimbijelo-zelenim plodovima. rastena grmu (nema vitice). 124700 - TIKva uCHIKI KurI(HOKKaIDO)

narančaste tikve kruškolikogoblika, težine 1,5-2,5 kg, s naran-často-crvenim mesom (karotin,vitamin B1 i balastne tvari) rastuna dugim izdancima (uz ograde,zidove ili na kompostu). tikveraspolovimo i pečemo u pećnici.

iz mesa pripremamo juhe, razli-čita jela od povrća i kruh. Možemoih dugo skladištiti (polako sušiti!).tikvice su vrlo dekorativne! 125703 - TIKva “nOĆ vjeŠTICa”SanKT marTIn F1

Bundeve su teške 4-8 kg prom-jera 25-30 cm. raste na vrlodugim vriježama. Bundeve suokruglog oblika, narančasteboje, blago rebraste. odlične suza ljudsku prehranu. Vrlo jed-nostavno ih izdubimo i upotri-jebimo za dekorativnu svjetiljkuza “noć vještica”. 126705 - ŠPaGeTI TIKvaveGeTabLe SPaGHeTTI

redovitim ubiranjem plodovaubrzamo razvoj novih cvjetova.Biljka razvija 2-3 m duge vriježe.najbolje uspijeva na toplijim,zavjetrinskim mjestima. tikveberemo kad dostignu dužinu10-15 cm. kuhaju se cijele u slanojvodi, a mogu se i peći. 127710 - TIKvaSLOvenSKa GOLICa

Biljka tjera vriježe, dobro uspi-jeva na pognojenom zemljištu.Zrele tikve žute su boje sa ze-lenim prugama. Sadržaj vrećicedovoljan je za oko 1 kg ukusnihsuhih sjemenki bez ljuske. 128

DInja750 - DInja ananaS

Srednje rana sorta (70-75 dana):dinje (1,5-2,5 kg) su žuto-mre-žaste površine s ukusnim slatkimi aromatičnim žućkastim mesom.129751 - DInja meDena rOSa

Srednje rana dinja, dozrijeva ti-jekom 110 dana. Jajoliki plodovi,teški 2-3 kg žuto su zeleni i imajuzelenkasto-bijelo ukusno meso.ima vriježe duge oko 2 m. naj-bolje raste u dubokom, humos-nom, dobro pognojenome i vlaž-nom tlu. Voli toplinu i sunce! 130

LubenICa813 - LubenICa CrImSOnSWeeT

Srednje kasna lubenica, dozri-jeva tijekom 85 dana. ovalnookrugli plodovi, teški do 5 kg,svijetlo su zeleni s tamnozele-nim prugama. Sazrele plodoveprepoznamo po specifičnoj bojii tupom zvuku nakon udarca.Slatko meso vrlo je osvježava-juće! najbolje raste u dubokom,humosnom, dobro pognojenomi vlažnome tlu.Voli toplinu i sunce! 131815 - LubenICa SuGar baby

Srednje kasna lubenica koja do-zori u približno 85 dana. ovalnookrugli plodovi, teški do 5 kg,svijetlo su zeleni s tamnozele-nim prugama. 132

15

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća


KuKuruZŠeĆeraC1300 - KuKuruZŠeĆeraC GOLD CuP F1

GraŠaKbr. sjemenki u gramu: 3-7Količina sjemena za sjetvu:100-250 kg/ha; 2,5 kg/100 m2

Sjeme klija: 8-10 danavrijeme sjetve: ožujak-lipanjrazmak među nasadima:3-5x30-60 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-rujanDobri susjedi: mrkvica, rotkvica,rotkva, salata, celer, špinat, tik-vice, kukuruz, koparSadržaj: nukleinske kiseline,bjelančevine, vlakna, magnezij,vitamin a, vitamin B1 (tiamin),vitamin B2 (riboflavin), vitaminB3 (niacin)Liječenje: djeluje pomlađujućei pospješuje rast stanica, kodsportaša djeluje anabolično(povećava mišićnu masu), djelujestimulativno (bjelančevine),jača živčani sustav i duhovnonas osvježava, pospješuje me-tabolizam, jača kosu i vezivnatkiva te poboljšava vid, pomažekod zatvora, snižava količinukolesterola i masnoća u krvi teoslobađa organizam od otrova

GraŠaK ŠeĆeraC

Visok 100-120 cm, pun žuto-ze-lenih mahuna. Slatke i ukusnemahune upotrebljavaju semlade.Pakiranje: 100 g 1GraŠaK maLI PrOvanSaLaC

to je rani i niski grašak (45-50 cm).Mahune su zelene i kratke. Vrloukusna zrna srednje su velika,glatka i okrugla.Pakiranje: 100 g 2 • 200 g 3GraŠaK KeLveDOn

to je rani i niski grašak (45-60 cm).Mahune su tamnozelene i duge.rano i često branje pospješujestvaranje novih mahuna.Pakiranje: 100 g 4 • 200 g 5200 g 6 - ValentinGraŠaK ČuDO amerIKe

niska, srednje bujna sorta. Zrnasu velika i pljosnato okrugla, svi-jetlozelene boje i veoma ukusna.Pakiranje: 100 kg 7 • 500 g 8GraH SenaTOr

Visoka sorta (80-120 cm).Mahune su srednje duge iširoke, veliko zrnje je okruglo iglatko.Pakiranje: 100 g 9 • 200 g 10

GraH TeLeFOnVisoka sorta (80-120 cm).Mahune su srednje duge iširoke, okruglo zrnje maslinastoje zeleno. Visok je 120-140 cm.Pakiranje: 100 g 11GraŠaK rOnDO

to je srednje rani i visoki grašak(90-170 cm). Mahune su zelenei srednje duge. rano i čestobranje pospješuje stvaranjenovih mahuna.Pakiranje: 200 g 12500 g 13

bObbOb aGuaDuLCe

ta je mahunarka neosjetljiva nahladnoću zato može biti prvopovrće iz vrta. Sijemo ga od vel-jače pa do sredine travnja. okusmu pojačava začin čubar zatoneka raste u njegovoj blizini.osim što tla obogaćuje dušikom,svojim ih bujnim korijenjemrahli. Svojim mirisom odbijavoluharice. konzumiramo prijesvega mlada zrna bogata bje-lančevinama i idealna suhrana za dijabetičare

i djecu. Budući da ne iziskujemnogo te je iznimno bogat bje-lančevinama i ima mnogo do-brih utjecaja, trebao bi semnogo više uzgajati u vrtu iuključivati na jelovnik.Pakiranje: 100 g 14

nISKI IvISOK GraHbr. sjemenki u gramu: 2-4Količina sjemena za sjetvu:120-180 kg/ha odnosno 0,8-1,3kg/100 m2 (niski grah);50-80 kg/ha odnosno 0,7-1,3kg/100 m2 (visoki grah)Sjeme klija: 6-10 danavrijeme sjetve: travanj-srpanjrazmak među nasadima:niski: 10x50 cm; Visoki: 20x80 cmvrijeme skupljanja uroda:svibanj-rujanSadržaj: nukleinske kiseline,bjelančevine, vlakna, mangan,molibden, željezo, kalcij, kalij,vitamin C i vitamini BLiječenje: pomaže kod poteš-koća s jetrom, bubrezima i mje-hurom, djeluje pomlađujuće nastanice, u tjelesnim stanicamapospješuje stvaranje bjelančev-ina, djeluje stimulativno, po-maže kod probavnih smetnji,pomaže izlučivanje vode iz ti-jela, jača srce i krvne žileKoristan savjet: niSki graHsadi se na otvoreno svaka 3-4tjedna od kraja travnja do krajasrpnja. U proljeće i u jesen, akoje hladno, zaštitimo ga tunelomnatkrivenim folijom ili agroko-prenom Valentin. ViSokigraH sijemo od sredine svibnjado sredine lipnja. kolci, ako sudrveni ili metalni (mogu biti vi-soki 2 m) postavljaju se u raz-maku 70 x 60, najviše 50 x 100cm. oko kolaca položite 8-10zrna u jamicu duboku 3 cm.

nISKI GraH TOP CrOP

Zelene mahune Velik, kvalitetanurod dugih i debelih, mesnatih,ukusnih »okruglih« mahuna.rano zrije. tradicio-nalna europskasorta.Pakiranje:100 g15

16

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća

maHunarKe

Zrna su vrlo slatka. od svibnjanadalje kukuruz se više putazaredom sije (treba samo 70 danaza rast i razvoj) i to u kvadratušto je potrebno zbog opraši-vanja. razmak među redovimajest 70 cm, a u redu jedno zrnodolazi na 5-10 cm. kasnije ihprorijedimo na 20-30 cm. klipoveberite kad niti na krajevimapočnu žutjeti. Zrna moraju bitijoš meka i mliječna. 133


nISKI GraH PreSenTa

rani niSki grah sa zelenimokruglim mahunama. Mahunenisu končaste i vrlo su ukusne.Bogat urod! odličan svjež, zakonzerviranje i zamrzavanje.Pakiranje: 100 g 16nISKI GraH anTea

rana i niska mahuna. Dugepljosnate mahune su bez niti.izvanredno rodna sorta.Pakiranje: 100 g 17200 g 18 - ValentinnISKI GraHSTarOZaGOrSKI

Ukusne, duge, zelene i mesnatemahune sazriju nakon 50-55dana. Dobro raste u blizini raj-čice, krastavca, cikle i celera. Pakiranje: 100 g 19 • 200 g 20500 g 21nISKI GraH berGGOLD

niski grah. Žute, okrugle ma-hune bez niti sazriju nakon 52dana. Dobro raste u blizini ra-jčice, krastavca, cikle, korabe icelera.Pakiranje: 100 g 22 • 200 g 23200 g 24 - ValentinnISKI GraHGOLDen TePee

niski grah osobitog rasta: mahu-ne rastu iznad listova zato jebranje jednostavno. Srednjerani grah. Mahune su dugačke18 cm, žute, okrugle i mesnate.Potrebna mu je sunčana pozicija,vrlo hranjiva tla i mnogo vode.Pakiranje: 100 g 25GraH maHunar nISKIPLjOSnaTI ŽuTI

Ukusne, duge, žute i mesnatemahune sazriju nakon 70 dana.Dobro raste u blizini rajčice,krastavca, cikle i celera. Blizinačubra štiti ga od napada uši. Pakiranje: 100 g 26nISKI GraH ČuDOPIemOnTa

Za šareno zrnje i mahune.odličnog okusa.Pakiranje: 200 g 27nISKI GraH eTna

niski rodni grah za šareno zrnje.Dozrijeva oko 70 dana nakonsjetve!Pakiranje: 100 g 28 • 200 g 29vISOKI GraH jabeLSKIŠarenaC

konzumiraju se zelene mahunei u zrelim crveno prošaranimmahunama šarena zrna, koja suodlična okusa. autohtona jeslovenska sorta.Pakiranje: 100 g 27vISOKI GraH LInGua DIFueGO

Visoki, srednje rani i bujno rastućigrah. Mahune su crveno-bijele,mramorne, s crveno-bijelim mra-mornim sjemenkama. Ukusangrah kod kojeg možemo konzu-mirati mlade mahune i suho zrnje.Pakiranje: 100 g 31vISOKI GraHSemenarna 22 (= SIvČeK)

Za dobivanje sivog okruglogzrnja. Za kuhana jela od graha.autohtona je slovenska sorta.Pakiranje: 100 g 32vISOKI GraH»TeTOveC« KIrO

Sjeme klija 8-10 dana. Srednjekasni, visok grah za zrnje. Sjemeje veliko, bubrežastog oblika ibijele boje. odličan za kuhanajela (grah).Pakiranje: 100 g 33vISOKI GraH HILDa(=HeLDa)

Visoki, srednje rani grah. Dugačke,plosnate mahune mesnate su iodličnog okusa. Za svježu upo-trijebu i zamrzavanje. Sijemo gau svibnju i lipnju na otvoreno.nakon 2-3 tjedna nakon klijanjaprekrijemo. Prije sjetve i osipanjapognojimo s Valentin gnojivomza povrće. grah beremo u kolo-vozu i rujnu.Pakiranje: 100 g 34

vISOKI GraH KLemen

lijepi široki grah, iskoristiv zaZelene mahune i zrnje (okruglo,sivo-modre boje). autohtona jeslovenska sorta.Pakiranje: 100 g 35vISOKI GraH jeruZaLemSKI

Srednje rani grah s mesnatimŽUtiM mahunama. Veliki urod.autohtona je slovenska sorta.Pakiranje: 100 g 36 • 200 g 37vISOKI GraH PTujSKImaSLeneC

kasno dozrijeva. Vrlo duge, širokei mesnate ŽUte mahune. Vrlobujnoga rasta. autohtona jeslovenska sorta.Pakiranje: 100 g 38vISOKI GraH ranI maSLeneC

Podvrsta Ptujskog maslenca,samo raniji. Sorta SeMenarneljubljana d.d.Pakiranje: 100 g 39GraH maHunar meravI-GLIa DI veneZIa

Visoka, srednje kasna mahunadaje obilan urod. Uz potporu(štap, mreža) posadimo 6-9 zrna4-5 cm duboko. koristimo žutepljosnate mahune.Pakiranje: 100 g 40 • 200 g 41

17

SJ

eM

e

Po

Vr

Ća


GraH maHunarneCKarGOLD

Visoka, srednje kasna mahunadaje obilan urod. Uz podporu(štap) posadimo 6-9 zrna 4-5 cmduboko. koristimo žute mesnatemahune ili samo bijelo zrnje.Pakiranje: 100 g 42vISOKI GraH CObra

nova je vrsta visokog, srednjeranog i vrlo rodnog graha. Biljkacvate ljubičasto. oko 20 cm du-gačke, okrugle mahune odličnogsu i izrazitog okusa. Možemo gagnojiti na otvorenom, u tune-lima i rasadnicima.Pakiranje: 50 g 43vISOKI GraH aneLLInOverDe

Uz podporu (štap) posadimo 6-9zrna 4-5 cm duboko. koristimozelene mahune bez niti. kasna

sorta sa sitnim smeđim zrnjem.Daje bogat urod ukusnih mahuna.Pakiranje: 200 g 44 - Valentin

TurSKI(TaLIjanSKI)GraH(Phaseolus coccineus)

nIZaK TurSKI GraH HeSTIa

nizak je turski grah koji oblikujekompaktne, 30-40 cm visokegrmove s prekrasnih velikim cr-veno-bijelim cvjetovima. Mahu-ne su približno duge 15-16 cm.Zrna su crveno-crno-mramorna.odličan je za hranu i za ukras.Pakiranje: 50 g 45TurSKI (TaLIjanSKI) GraHemerGO

Dekorativna penjačica s bijelimili crvenim cvjetovima i debelimmahunama. konzumiraju se prijesvega zrna, u varivima i salatama.Pakiranje: 100 g 46

1070 - ruKOLa (Eruca sativa)

rukola se sije od travnja dokolovoza tako da od proljeća dojeseni imamo na raspolaganjusvježe ukusne listiće. rukolaizraste do 40 cm visine. listove,kao i kod peršina, uvijek iznovarežemo. aromatična je biljkaosobitog ukusa, primjerena zarazličite salate i priloge. 11076 - bOSILjaK(Ocimum basilicum)

na hladnoću osjetljiva jednogo-dišnja biljka. iziskuje sunčano itoplo mjesto za rast. Cijelu god-inu (ljeti u vrtu i zimi u posudi)beru se svježi listovi dok su jošnježni. konzumira se uz povrće,salate, meso, umake od rajčice ikod konzerviranja krastavčića. 21077 - CrvenI bOSILjaKrubIn(Ocimum basilicum »Rubrum«)

na hladnoću osjetljiva jednogo-dišnja biljka. Uzgaja se i u posu-dama! ima intenzivno grimizno-crvene listove, brzo raste, lijepomiriše i Vrlo Je aroMatiČna!Cijelu godinu beru se svježi lis-tovi koji se dodaju riži, povrću,salatama, juhama, mesu,ribi, umacima odrajčice.3

1094 - maŽuran(Majorana hortensis)

na hladnoću osjetljiva jedno-godišnja biljka. iziskuje sunčanomjesto. Paše uz gusju guščjupečenku, divljač, jetra, variva irajčicu (kuha se s jelima). Svježje dobar za salate, juhe, jela odkrumpira. Jača živce! Uzgaja se iu posudi. 41108 - Čubar(Saturea hortensis)

Jednogodišnja biljka. iziskujepuno sunca. Dobar je za pobolj-šanje okusa i bolju probavu.kuha se s varivima, jelima odkrumpira i graha. Štiti grah odlisnih ušiju. 51101 - anIS(Pimpinella anisum)

Jednogodišnja biljka. Zrele sje-menke aromatično su slatkemirodije za peciva. Sije se prori-jeđeno, najbolje među mrkvi-com. kad sjeme dozrije, biljkepočupajte ili ih podrežite. 6

18

ZaČInSKO bILje

Za

Či

nS

ko

B

il

Je vrT Sa ZaČInSKIm bILjem

vrt se ne može zamisliti bez začinskoga bilja. To mirisno bilje tre-bamo za miješane usjeve (utječe na bolji rast i bolji okus povrća),za zaštitu od štetočina i bolesti te za ljepši izgled vrta. Svi ih koris-timo kod kuhanja zdravih i ukusnih jela. Kao i sve biljke, tako i onekoje su poznate prije svega kao mirodije, imaju ljekovita svojstva.jela koja se oplemenjuju začinskim biljem imaju osim boljegokusa i blagotvoran utjecaj na želudac, probavu, krvotok i živce.Kuhinjsko začinsko bilje može se uzgajati i kod kuće u loncima zabilje, sanducima tako da ih uvijek imamo svježe pri ruci! Iziskujusvijetao, ne prevruć prostor, vlažan zrak i zemlju koja je bogata or-ganskom tvari (npr. kompostom). Ljeti ih obavezano stavljajte naotvoreno (balkon, terasa) tako da imaju kisika i svjetlosti.

SjeTva ZaČInSKOG bILjaTrajniceZačini koji prezime. Siju se od travnja do lipnja u sanduke. kasnije setri sadnice presade u 8 cm ili 10 cm duboke posude. kad su sadnicedovoljno velike, presadite ih na otvoreno, na stalno mjesto u gredici.jednogodišnje biljkeod ožujka do travnja siju se u redove, izravno na gredicu. Možemoih već prije posijati u sanduke i kad je dovoljno toplo presadimo ih.na zimu osjetljive jednogodišnje biljkeSiju se u travnju i svibnju u posude ili u sanduke i od sredine svibnjanadalje presađuju na otvoreno. krajem svibnja možemo ih posijatiizravno u gredicu.


1116 - KOPar(Anetheum graveolens)

Jednogodišnja biljka. Sijemo gaviše puta od travnja nadalje. nepresađujemo ga! iziskuje naj-sunčanije mjesto jer mora stvoritipuno eteričnog ulja. koristimolistove (npr. u salatama) i sje-menke (začinski ocat). Povoljnoutječe na nicanje mrkve, kras-tavaca, repe, salate i luka. 71118 - KamILICa(Matricaria chamomilla)

Jednogodišnja biljka. Cvjetneglavice trgamo od svibnja dokolovoza. Sušimo ih i upotrebl-javamo za čajeve protiv upala iprehlade. Ublažava grčeve iumiruje. 81079 - bOraŽIna(Borago officinalis)

Boražina je jednogodišnje za-činsko bilje, koje mirisom pod-sjeća na krastavac, sadrži sluzavetvari, taninsku kiselinu, saponi-ne i kremenu kiselinu. koristimomlade, baršunasto mekane lis-tove i nebesko modre cvjetoveza salate i uz meso. Cijela biljkaprekrivena je bijelim, bodljikavimdlačicama zato je na dodir hra-pava. Boražina uspijeva skoro nasvakome tlu, često se sama rasije.od kupusnjača tjera štetočine idobar je susjed tikvicama. 91082 - KIm (Carum carvi)

Dvogodišnja biljka jer cvjeta i dajesjeme u drugoj godini. Biljkaizraste do 1 m visine. Sjemenkese dodaju krumpiru, kruhu, ku-pusu, juhama, siru i mesnim je-lima. Pospješuje probavu. 10

599 - LuK vLaSaC(Allium schoenoprasum)

trajnica koja sadrži puno vitam-ina C i karotina. raste na suncuili u polusjeni. Može se uzgajatii u posudi. Uvijek se koristi svjež.Za zimu zamrznite nježne listiće.111112 - majČIna DuŠICa(Thymus vulgaris)

obično je jednogodišnja biljka,ali u toplijim je krajevima tra-jnica. Svježe izdanke režite ci-jele godine, a za sušenje netomprije cvjetanja. Dobro ide uzmeso, variva, jela od krumpira.odbija lisne uši i gusjenice ku-pusnog bijelca. Može se uzga-jati i u posudama. 121120 - maTIČnjaK(Melissa officinalis)

trajnica. nježni mladi listići pašuu salatama, rajčici, skuti i biljnimumacima. Možete ih zamrznuti.Čaj smiruje i odlično gasi žeđ.Biljka daje med. 13760 - ŠParOGa(Asparagus officinalis)

trajnica. Prve i druge godinenakon sijanja izdanci se ne režu.U trećoj godini vaš je trud nap-laćen jer ćete sljedećih osamgodina svakoga proljeća uživatiu zdravim jelimaod šparoga.14

1200 - SLaTKI KOmOraČ(Foeniculum vulgare var. dulce)

Jednogodišnja biljka. ima jake,vrlo odebljane mesnate petelj-ke lišća (glava). Prerano sijanjeprijeđe u cvat zato ga sijemo ulipnju, a urod skupljamo u lis-topadu i studenom. Spada udelikatesna jela. 15

nISKe jeD-nOGODIŠnjebILjKePLava ZvjeZDICa(Ageratum mexicanum)S. sij.-tra. / C. svib-ruj.

kasnije pikiramo. ageratposadimo na gredice ili u lonce.treba hranjivi supstrat. 12086 - aLISum - bIjeLI(Lobularia (Alyssum) maritima)S. tra.-svib / C. sij.-list.

Zbog bujnog površinskog rastabiljka je pogodna za kamenjar,obrube, gredice i lonce.2

228 - CeLer rebraŠ GIanTPaSCaL

kod celera reBraŠa konzumira-mo uspravne zelene listove sdebelim stabljikama lišća. U jesenbiljke na 10-14 dana zaspemozemljom (donji dio listova) odno-sno peteljke listova povežemopapirom ili crnom folijom. 16

LjeTnO CvIjeĆeLjetno cvijeće spada u svakivrt. u usporedbi s trajnicama,koje obično cvjetaju kraćevrijeme, ljetno cvijeće uvesel-java nas od proljeća do jeseni.najljepše cvjeta ako mu uvrtu izaberete mjesto kojemu najviše odgovara. većinapotječe iz toplih zemalja sblagom klimom. Zato neka i uvrtu raste na toplom, sunča-nome mjestu, u zavjetrini. Sadnice ljetnoga cvijećamožete uzgojiti sami. S uzgo-jem počnite u rano proljeće.Tada također napravite plangdje ćete ih posaditi kako bivrt bio pun boja, zanimljiv iharmoničan.u SemenarnI Ljubljana d. d.nudimo vam u šarenim vreći-cama sjeme svih najljepšihljetnih vrsta cvijeća.

LeGenDa:S. = vrijeme sjetveC. = vrijeme cvjetanja

2402 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan)nISKa – mjeŠavIna(Callistephus chinensis)S. velj.-tra. / C. srp.-ruj.

izaberemo sunčani položaj iobičnu vrtnu zemlju. Uljepšavagredice dugom i bogatom cvat-njom. odlična je za rezano cvi-jeće. 3

19

Za

Či

nS

ko

B

il

Je

/

S

Je

Me

C

Vi

Je

Ća

CvIjeĆe


2460 - vODenIKa – mjeŠavIna(Impatiens walleriana)S. ožuj.-tra. / C. svib.-list.

Biljke vole polusjenoviti ili sjen-oviti položaj i vlažno tlo. Bogatocvjetajuća jednogodišnja biljka.Prelijepa za ukrašavanje cvjet-nih gredica, sanduka i posudana balkonima i terasama. 42583 - uKraSna PaPrIKa – mjeŠavIna (Capsicum annuum)S. velj.-tra.

izaberemo sunčano mjesto. odljeta do zime biljka je ukrašenamalim paprikama. lijepa je i kaolončanica. 53123 - aFrIČKa TraTInČICa– mjeŠavIna(Dimorphotheca aurantiaca)S. ožuj.-svib. / C. svib.-list.

Zahtjeva sunčani položaj, plodnui propusnu zemlju. lijepa je nagredicama, u posudama i buke-tima. 63138 - KIneSKI KaranFILIĆ –mjeŠavIna (Dianthus chinensis)S. velj.-trav. / C. srp.-ruj.

Jednogodišnja biljka koja ukra-šava gredice, posude i bukete.Voli sunce i pomalo vapnenatla. njime u vrtu stvarate šarenitepih u crvenoj, ružičastoj i bi-jeloj boji. 7

3470 - GaZanIja– mjeŠavIna(Gazania splendens)S. ožuj.-tra. / C. lip.-list.

Svojim šarenim cvjetovima (cr-veni, narančasti, smećkasti, lju-bičasti, bijeli, žuti) krasi sunčanegredice, balkone, kamene vrtove.Vrlo dugo cvjeta. odlično uspi-jeva u gradskim parkovima! 83788 - SnjeŽaK – mjeŠavIna(Iberis umbellata)S. ožuj.-svib. / C. srp.-ruj.

izaberemo sunčani položaj. Jed-nogodišnja biljka bogato cvate nagredicama, obrubima, škarpama,kamenjaru i u posudama. 94120 - LObeLIja, PLava(lobelia erinus)S. velj.-trav. / C. svib-ruj.

nisko, plavo cvijeće za pokrivanjetla, primjereno za rubove, niskeskupine bilja i balkone. neka zemljauvijek bude dovoljno vlažna. 104828 - PrKOS – mjeŠavIna(Portulaca grandiflora)S. trav.-svib. / C. lip.-list.

Za ljetni cvjetni pokrivač na suhimtlima i sunčanim mjestima. Čaro-ban među betonskim pločama.114830 - PrKOS DuPLI – mje-ŠavIna (Portulaca grandiflora)S. tra.-svib / C. lip.-list.

ima dvostruke cvjetove. 12

5436 - KaDIFICa nISKa– mjeŠavIna (Tagetes patula)S. tra.-svib. / C. svib.-list. 13

5438 - KaDIFICa nISKa– Crvena (Tagetes patula)S. tra.-svib. / C. svib.-list.

niske biljčice s cvjetovima blis-tavih boja. rano cvjetaju i krasenam gredice, ograde, balkone,terase do kasne jeseni. Poželjnaje u svakome vrtu jer povoljnoutječe na tlo (odbija nematode) ina povrće (sprječava razvoj para-zitskih gljivica). obilno cvjeta i nalošijemu tlu. 145889 - rOGaTa SITnOCvjeTnaLjubIČICa HeLen mOunT(Viola cornuta)

Sijemo je od ožujka do svibnjada cvjeta od srpnja do rujna teje sijemo u kolovozu i rujnu dacvjeta slijedeće godine od svib-nja do kolovoza. rogate sitno-cvjetne ljubičice sadimo u ukra-sne lonce, na gredice ili u sku-pinama na grobove. to je kom-paktna biljka visoka 10 cm. Sitnisjajni cvjetovi purpurne su bojesa žutim ili ljubičastim zonama.15

vISOKe jeD-nOGODIŠnjebILjKe2094 - CrvenI rePaTI ŠĆIr(LISIČjI reP)(Amaranthus caudatus)S. ožuj.-svib. / C. lip.-list.

repati šćir tvori dekorativne,viseće cvatove koje možemoposušiti. Voli sunce. 16

2096 - LISIČjI reP TrObOjnI(ŠĆIr) (Amaranthus tricolor)S. ožuj.-svib.

Jednogodišnja biljka koju uzga-jamo zbog listova vrlo ljepih boja.Sadimo je u lonce, na mješovitegredice u vrtu, ili pojedinačnokao atraktivnu ukrasnu biljku. 172129 - veLIKa ZIjevaLICa –mjeŠavIna (Antirrhinum majus)

S. velj.-tra. / C. lip.-list.Zijevalice su skromne jedno-godišnje biljke koje bogatocvatu. Sadimo ih na sunčana ilipolusjenovita mjesta. 182260 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan)– mjeŠavIna (Callistephuschinensis)

S. ožuj.-trav. / C. srp.-ruj.izaberemo sunčani položaj i obi-čnu vrtnu zemlju. Uljepšava gre-dice dugom i bogatom cvatnjom.odlična je za rezano cvijeće. 192261 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan)– ruŽIČaSTa(Callistephus chinensis)

S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj.lijepi ružičasti cvjetovi. 202262 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan)– Crvena (Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj.

lijepi crveni cvjetovi. 2120

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a


2362 - LIjePa KaTa nOjevOPerO – mjeŠavIna(Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj.

izražajne boje punih i nježnihcvjetova zanimljiva oblika. 222277 - aSTra PrInCeS,ruŽIČaSTa(Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj. 23

2274 - aSTra PrInCeS, bIjeLa(Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj. 24

2275 - aSTra PrInCeS,PLava (Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj. 25

2276 - aSTra PrInCeS,Crvena (Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj. 26

2404 - aSTra PrInCeS,mjeŠavIna(Callistephus chinensis)S. ožuj.-tra. / C. srp.-ruj.

Prvoklasne astre dugih peteljkis karakteristično jastučićastim

cvjetovima, koje imaju svijetlusredinu. odlične za rezano cvi-jeće. 272405 - aSTra jeDnOSTruKa,mjeŠavIna(Callistephus chinensis)S. mar.-apr. / C. jul.-sep.

Zvjezdani s lijepim jednostav-nim cvjetovima; šarene laticeraspoređene su oko žutoga cvj-etnog kruga. 282440 LIjePI DeČKO(neDIraK) – mjeŠavIna(Impatiens balsamina)

S. ožuj.-tra. / C. lip.-list.Biljke trebaju plodnu zemlju ipuno vlage. Uzgajamo ih na cvj-etnim gredicama i rubovima. 29

SjeTva jeDnOGODIŠnjIHbILjaKaJednogodišnje biljke uzgajamoiz sadnica ili ih sijemo neposre-dno na otvoreno. Jednogodišnje biljke koje sijemou travnju i svibnju neposrednona otvoreno, robusne su i brzorastu. ne štete im kasni proljetnimrazovi. U krajevima s blagomklimom možete ih sijati već udrugoj polovici ožujka, ali morateznati da sjeme klija onda kad jezemlja dovoljno topla.Cvijeće, koje sijete neposrednona otvoreno jesu: neven (Calen-dula), zečina (Centaurea), klarika(Clarkia), jednogodišnji vrtnikokotić (Delphinium ajacis),kalifornijski mak (escholtzia),godecija (godetia), snježak(iberis), stola (lavatera), vrtnimak (Papaver).

2576 - uKraSnI KeLj –mjeŠavIna (Brassica oleracea)S. ožuj.-tra.

Ukrasni je kelj pogodan kao je-senski i zimski ukras gredicama.Posadimo ga u plodno hu-musno tlo. 30

2742 - PIjeTLOva KrIjeSTa –mjeŠavIna (Celosia arg. f.cristata)S. sije.-tra. / C. svib-lip.

Cvijet je vrlo lijep ukras u vrtu,posudama te suhim i svježimbuketima. 312743 - PIjeTLOva KrIjeSTaPaHuLjaSTa – mjeŠavIna(Celosia arg. f. plumosa)S. sije.-trav. / C. svib-lip.

Zanimljiva jednogodišnja biljkaza ukrašavanje gredica i zarezanje. 322632 - neven – mjeŠavIna(Calendula officinalis)S. trav.-svib / C. lip.-list.

ljekovita i ukrasna biljka. Zlat-nožuti i narančasti cvjetovizbog svijetle boje i oblika pod-sjećaju na Sunce. neka rasteposvuda u vrtu jer svojim miri-som tjera podzemne štetočine ipuževe. 332784 - raZLIČaK– mjeŠavIna(Centaurea imperialis)

S. velj.-trav. / C. lip.-kolo.Veliki cvjetovi ukrašavajugredice i ljetne bukete. 34

2818 - LjeTna KrIZanTema(ravan) – mjeŠavIna(Chrysanthemum carinatum)S. ožuj.-svib / C. srp.-ruj.

Posebno šarena mješavina ljet-nih »krizantema«. 352926 - KLarKIja – mjeŠavIna(Clarkia elegans)S. ožuj.-svib / C. lip.-ruj.

izaberemo sunčani ili polusjen-oviti položaj. raznobojni, ružamaslični cvjetovi također su odličniza rezanje. 362932 - KLeOme – mjeŠavIna(Cleome spinosa)S. ožuj.-trav. / C. srp.-list.

Jednogodišnja biljka privlačnogi egzotičnog izgleda ukrašavagredice. 372971 - CarSKO OKO– mjeŠavIna(Coreopsis tinctoria)S. ožuj.-trav. / C. srp.-ruj.

Cvjetovi ukrašavaju gredice, po-sude i ljetne bukete. 38

21

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a

PrIPrema GreDICa Za LjeTnO CvIjeĆeZa dobar rast i bujno cvjetanje ljetno cvijeće iziskuje sunčano i toplomjesto te hranjivo, propusno i vlažno tlo. loše podnosi previševlažna tla i zadržavanje vode. gnojite umjereno jer preobilno gno-jenje potiče rast stabljike i listova na štetu cvijeća. gredice očistimo od korova, zemlju razmrvimo i zalijemo. na sredinugredice posijmo ili posadimo više cvijeće, a oko njega srednje visokocvijeće. na rubove gredica zasadimo nisko cvijeće. Visokim biljkama s krhkom stabljikom moramo pružiti potporanj.a penjačice trebaju okvir uz koji će se penjati.


2956 - uKraSnI SLaK– mjeŠavIna(Convulvulus tricolor)

S. ožuj.-trav. / C. srp.-ruj.raznobojnim cvijećem krasiposude, korita i viseće košare.Pojedini cvijet traje samo jedandan, a svaki se dan otvarajunovi cvjetovi. 392979 - KOZmeja– mjeŠavIna(Cosmos bipinnatus)

S. ožuj.-lip. / C. srp.-list.Visoka kozmeja bogato cvatetakođer na siromašnim tlima ina polusunčanoj gredici.Posebno je lijepa u cvjetnombuketu. 40

2980 - nISKa ŽuTa KOZmejaCarPeT (Cosmos sulphureus)

S. ožuj.-lip. / C. srp.-list.nisku žutu kozmeju sadimo uukrasne lonce i u skupini nagredice. oblikuje niske (30 cm),kompaktne dobro razgranategrmove. Puni sjajni cvjetovi utonovima su žute, zlatne,narančaste i crvene boje. 413045 - GeOrGIna– mjeŠavIna (Dahlia pinnata)S. velj.-trav. / C. svib-ruj.

Dalija voli sunce i plodno tlo.Sadimo je na gredice i u po-sude. Cvjetovima dalije oboga-timo svježe bukete. Morate ihčuvati od puževa. 42

3093 - jeDnOGODIŠnjIKOKOTIĆ – mjeŠavIna(Delphinium ajacis)S. sije.-trav. ali ruj.-list.C. lip.-kolov.

Uspravna biljka s cvjetovima ra-zličitih boja koji stvaraju ugodnoraspoloženje u vrtu i sobi. 43

jeDnOGODIŠnjIKaranFILČIĆIJednogodišnji karanfilčići pos-taju sve omiljeniji.Zbog ugodnog mirisa i obilnogcvjetanja šabojeve karanfilčićeubrajamo u najljepše ljetno cvi-jeće. imaju velike i pune mirisnecvjetove na jakim stabljikama.Prelijep je i hedvigov karanfil-čić, koji cvjeta.

3150 - HeDvIGOvKaranFILIĆ – mjeŠavIna(Dianthus chinensis var. hedd.)S. sije.-trav. / C. srp.-list.

Ukrašava gredice i svježe cvi-jetne bukete. 44

3225/1 - ŠabOjev Karan-FILIĆ – ruŽIČaSTI(Dianthus caryophyllus)S. sije.-trav. / C. srp.-list. 45

3225/2 - ŠabOjev Karan-FILIĆ – CrvenI(Dianthus caryophyllus)

S. sije.-trav. / C. srp.-list.Mirisni cvjetovi ukrašavaju gre-dice i svježe cvijetne bukete.463225/5 - ŠabOjevKaranFILIĆ – ŽuTI(Dianthus caryophyllus)S. sije.-trav. / C. srp.-list. 47

3225/6 - ŠabOjevKaranFILIĆ – Krem bIjeLI(Dianthus caryophyllus)S. sije.-trav. / C. srp.-list.

Zbog ugodnog mirisa i obilnogcvjetanja šabojevi karanfilčićiubrajaju se u najljepše ljetnocvijeće. imaju velike i punemirisne cvjetove na jakim sta-bljikama. 483245 - ŠabOjev KaranFILIĆ– mjeŠavIna(Dianthus caryophyllus)S. sije.-trav. / C. srp.-list.

izaberemo pomalo vapneno tloi sunčani položaj. Mirisni cvje-tovi ukrašavaju gredice i svježecvijetne bukete. 49

22

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a

raZLIČITI »PrIrODnI« naČInI Obrane OD PuŽeva u vrTuZasijemo gredice i obrobke s cvijećem koje puževi izbjegavaju:kalifornijski mak (eschscholtzia), djevojka u zelenom (nigella), dragoljub (tropaeolum), kozmeje (Cosmea),neven (Calendula), snježak (iberis), mak (Papaver), napuhnuta mrežica (Statice), gromotulja (alyssum).Puževe »skupljamo«na putiće među gredicama postavimo daske. Puževi se preko dana sakriju ispod dasaka tako da ihmožemo jednostavno uloviti i odstraniti. neke biljke privlače puževe: kadifica (tagetes sp.), hren i jas-tučićaste trajnice. Među tim ih biljkama uvijek možemo naći, nabrati i odstraniti. BUDUĆi Da Je kaDiFiCa SaStaVni Dio SVakog Vrta i Mora raSti raStreSeno Po CiJeloM VrtU,SlUŽi naM kao MaMaC Za PUŽeVe.na najugroženije gredive postavimo komade sirovog krumpira. Po noći puževi se skupe oko sirovogkrumpira jer ih vole jesti. komadi sirovog krumpira privlače i strune. tako istodobno skupljamo i puževe ištetne strune te ih odstranimo iz vrta. Spriječimo puževima do vrtaMeđu ili na gredice možemo nasuti tvari koje puževima onemogućavaju kretanje. te tvari uzrokuju dapuževi luče mnogo sline i time slabe. te tvari jesu: kameno brašno, vapneno brašno, piljevina. tvarinaspemo u širine debljine ruke oko ugroženih gredica. ali to moramo učiniti nakon svake kiše. između gredica ili na gredice pospemo bijelu gorušicu (Sinapis alba). Bijela gorušica svojim izlučevinamazadržava puževe dalje od gredica. i u vrtu vrlo je korisna: uz to da s njom tjeramo puževe, s njom uniš-tavamo i štetočine u tlu nematode, njeno korijenje rahli tla, bujna zelena masa sprječava rast korovu.odlična je biljka za zeleno gnojenje. Sadimo je tijekom godine na svaku praznu gredicu ili je pak sijemo uredu uz gredice. Brzo i bujno raste. obično je režemo prije cvjetanja. između gredica pospemo dijelove biljaka koji svojim mirisima tjeraju puževe. to su dijelovi paprati,bazga, vratića (tanacetum sp.), preslice, hajdučke trave i iglice tuja (thuja sp.).Klopke za puževePivo privlači puževe sve dok nije razrijeđeno. U zemlju zakopamo plastičnu posudicu ili lončić tako da jevrh izravnan sa zemljom. lončić napunimo pivom. Pivo puževe privlači tako da se u njemu utope. Pivo sene smije razrijediti zato zakopane posudice i čašice uvijek ponovno punimo, a iznad njih možemonapraviti improvizirani krov.Prirodni neprijateljnaš najveći neprijatelj i njihov najveći neprijatelj je jež: ne samo da jede ličinke kukaca, nego i temeljitopospremi također puževe. ostale korisne životinje su još: krastače, trčci i gušteri.


3330 - KaLIFOrnIjSKI maK(eŠOLCIja) – mjeŠavIna(Eschscholtzia californica)

S. ožuj.-lip. / C. lip.-list.Sije se neposredno na otvoreno.nježna je i nezahtjevna jedno-godišnja biljka s ružičastim,žutim ili narančastim cvjetovima.najbolje raste na suncu i nasuhome tlu. 503423 - GaILarDIja – mjeŠavIna(Gaillardia aristata)S. trav.-srp. / C. lip.-ruj.

Slikovita biljka voli sunce. Uspi-jeva također na siromašnim isuhim tlima. lijepi cvjetoviukrašavaju gredice i svježebukete. 513540 - GODeCIja – mjeŠavIna(Godetia grandiflora)S. ožuj.-tra. / C. lip.-ruj.

Jednogodišnja biljka koja volisunce, ali raste i u laganoj sjeni.Ukrašava ljetne bukete i cvijet-ne gredice. 523665 - ŠLajer jeDnOGODIŠnjI– bIjeLI (gypsophila elegans)S. ožuj.-lip. / C. lip.-ruj.

Jednogodišnja biljka ima malebijele cvjetove koji ukrašavajugredice i ljetne bukete. Već šesttjedana nakon sijanja oblikujevelike cvjetove. 53

3695 - uKraSnI SunCOKreT– mjeŠavIna(Helianthus annuus)S. trav.-svib / C. srp.-ruj.

Veliki cvjetovi u šareno žutimtonovima. odlična je za stvaranjesvijetlih pejzaža, živica. nezaht-jevan visoki cvijet, otporan navrućinu i sušu. Uspjeva i u većimposudama. 543702/2 - uKraSnISunCOKreT nISKI – ŽuTI(Helianthus anuus)S. trav.-svib / C. srp.-ruj.

Cvjetne čaške daju vrtu živost.Može rasti pojedinačno ili ucvatućoj živici. Visoka je 60-70 cm.553696 - uKraSnI SunCOKreTnISKI – ŽuTI(Helianthus annuus)S. trav.-srp. / C. srp.-list.

niski suncokret koji oblikujemnogo žutih jednostavnih cvj-etova. Cvjeta približno 3-4tjedna. Prikladan je za sadnju uskupinama, u ukrasne posude ikorita te na gredice. raste nasuncu ili u polusjeni. 563830 - LjeTnI ČemPreS(Kochia scoparia)S. ožuj.-trav.

Veliki, okrugli grmić s finim lis-tovima koji u jesen pocrvene.odličan za oblikovanje živica iprelijep u posudama za cvijeće.57

3890 - LavaTera– mjeŠavIna(Lavatera trimestris)S. ožuj.-trav. / C. srp.-list.

Bogato cvjeta (bijelo i roza). Pri-kladna je za oblikovanje visokihcvjetnih gredica i za rezano cvi-jeće. odlično podnosi loše vri-jeme. 583895 - CrvenI Lan (Linum sp.)S. trav.-svib. / C. lip.-ruj.

nježna, hitro rastuća jedno-godišnja biljka. Živahni crvenicvjetovi tamni su u sredini. na-jbolje joj odgovara laka i postnapodloga te sunčana ili polusunčana mjesta. 593920 - LjubIČIna– mjeŠavIna(Matthiola bicornis)S. ožuj.-trav. / C. svib-lip.

Jednogodišnja biljka s mirisnimsvijetloroza i bijelim cvjetovimakoji su otvoreni samo po noći.odlična je za ukras gredica ibalkona. 603933 - LjeTnI ŠebOj –mjeŠavIna (Matthiola incana)

S. stud.-lip. / C. lip.-kolov.Jednogodišnja biljka koja je ci-jenjena za oblikovanje mirisnihcvijetnih gredica i buketa. 61

4320 - nOČuraK (nOČnaDama) – mjeŠavIna(Mirabilis jalapa)S. ožuj.-trav. / C. srp.-list.

Mirisna jednogodišnja biljkakoja je vrlo lijepa u grupnimnasadima i u cvjetajućim živimogradama. 624396 - uKraSnI DuHan –mjeŠavIna (Nicotiana affinis)S. velj.-ožuj. / C. lip.-list.

Mirisno i iznimno lijepo cvijećekoje u skupinama obogaćujegredice, balkone. Cvjeta cijeloljeto. Dobro podnosi vrućinu. 634450 - DjevOjKa u ZeLenOm –mjeŠavIna (Nigella damascena)S. ožuj.-trav. / C. lip.-ruj.

Biljka je lijepa na gredici te u sv-ježim i suhim buketima. Za ob-likovanje suhih buketa omiljenesu zelene ili suhe glavice sa sje-menkama koje se režu netomprije dozrijevanja sjemenki. 644504 - vrTnI maK– mjeŠavIna (Papaver sp.)S. ožuj.-svib / C. lip.-kolov.

Sije se neposredno na otvoreno.kako bi se što duže održale uvazi, režu se još zatvoreni cvj-etni pupoljci.65

23

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a


4570 - PeTunIja – mjeŠavIna(Petunia hybrida)S. velj.-ožuj. / C. trav.-ruj.

Šareni ljevkasto oblikovani cvj-etovi cijelo ljeto krase rubove,gredice i cvjetne posude nabalkonima i terasama. 664710 - PLamenaC – mjeŠavIna(Phlox drummondi)S. ožuj.-svib / C. lip.-ruj.

Plamenka bogato cvate u razli-čitim bojama. Za vrijeme sušezalijevamo. 675110 - rICInuS – mjeŠavIna(Ricinus communis)S. ožuj.-trav. / C. ruj.-list.

Bujna jednogodišnja biljkaraširi se u grm. 685124 - PuPavICa – mjeŠavIna(Rudbeckia hirta)S. ožuj.-trav. / C. lip.-list.

Prikladna za oblikovanje prelije-pih cvjetnih skupina uz puteljkei među grmljem. Cvjetove režiteprije nego što se otvore. 695179 - SaLPIGLOSa– mjeŠavIna(Salpiglossis sinuata)S. ožuj.-trav. / C. lip.-ruj.

Voli vruće ljeto. Cvjetovi u oblikutrubice s mrežasto oblikovanimžilama presijavaju se u duginimbojama. odlična za rezanje.odgovaraju joj vruća ljeta. 705174 - uKraSna CrvenaKaDuLja/SaLvIja(Salvia splendens)S. sije.-ožuj. / C. svib-list.

Crveni cvjetovi su najljepši ugrupnom nasadu. Dobro raste ina siromašnijemu tlu. 715440 - KaDIFICa vISOKa –mjeŠavIna (Tagetes erecta)S. trav.-svib. / C. lip.-list.

izaberemo sunčani položaj i obi-čnu vrtnu zemlju. Biljku posadimomeđu povrće jer odbija štetoćineu tlu i regulira plodnost tla. 725515 - DraGOLjub – mjeŠa-vIna (Tropaeolum lobbianum)S. trav.-svib. / C. srp.-ruj.

Dragoljub se sadi također međupovrće jer odbija štetočine. 735600 - SPOrIŠ – mjeŠavIna(Verbena hybrida)S. velj.-trav. / C. lip.-list.

Biljka je lijepa na gredicama i uposudama. 74

5901 - CInIja KaKTuS– mjeŠavIna(Zinnia elegans "Cactus")S. ožuj.-svib. / C. lip.-list.

Veliki cvjetovi ukrašavaju gredicei bukete. 755971 - CInIja – mjeŠavIna(Zinnia elegans)S. ožuj.-svib. / C. lip.-list.

Veliki cvjetovi koji sjaje u raznimbojama na dugim i jakim stablji-kama. idealna za rezanje. 765972 - CInIja, ŽuTa (Zinnia elegans)S. ožuj.-svib. / C. lip.-list. 77

5973 - CInIja, Crvena(Zinnia elegans)S. ožuj.-svib. / C. lip.-list.

Cinije trebaju sunčano mjesto tehranjivo i rahlo tlo. Zahvalne suako ih njegujemo: rahlimo tlo,uklanjajmo uvele cvjetove, redo-vito moramo gnojiti. nagraditće nas obilnim cvatom. 786002 - CInIja SITnOCveTna– mjeŠavIna(Zinnia elegans »Liliput«)S. ožuj.-svib. / C. lip.-list.

Sitni cvjetovi koji sjaje u raznimbojama na dugim i jakim stablji-kama. idealna za rezanje. 79

5905 - CInIja PePermInT– mjeŠavIna (Zinnia elegans)

Veliki raznobojni cvjetoviposuti su crvenim pjegamai prugama. 80

PenjaČICeI SuHOCvIjeĆeLIjePe I ZanImLjIvePenjaČICe (PuZavICe)Prazne zidove balkona, terasa ikuća, velike ograde te sjenicenajbolje ćemo ukrasiti jedno-godišnjim puzavicama. na ze-lenim površinama koje tijekomrastu stvaraju, cijelo ljeto blis-taju različiti cvjetovi. osobito jejednostavno sijanje dragoljuba.raste vodoravno i spušta se, alistovi i plodovi dragoljuba čaksu i jestivi. Sve se jednogodišnjepenjačice obično siju na otvo-reno sredinom svibnja.

2420 - uKraSne TIKvICe– mjeŠavIna (Cucurbita pepo)

Sitne plodove različitih oblika iboja koristimo za ukrašavanjestanova. 812422 - uKraSne TIKvICeKObra (Cucurbita maxima)

tikvica posebnog oblika (kaoboca), tamnozelene boje s bije-lim pjegama. raste na dugim iz-dancima koje lako rastegnemona ograde, zidove ili po kom-postu. 82

24

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a


3810 - LIjePI SLaK – mjeŠa-vIna (Ipomoea purpurea)S. ožuj.-trav. / C. srp.-list.

Divna penjačica uživa na sunča-nim i zaštićenim položajima. 833812 - LIjePI SLaK PLavIHeavenLy bLue(Ipomoea purpurea)S. ožuj.-trav. / C. srp.-list.

Penjačica s nebesko modrimcvjetovima. 845452 - LIjePa SuZana –mjeŠavIna (Thunbergia alata)S. ožuj.-trav. / C. lip.-list.

Penjačica ukrašava potporu uzkoju raste. 855474 - DraGOLjub– mjeŠavIna(Tropaeolum majus)S. trav.-svib. / C. srp.-list.

ima vrlo duge cvjetne stabljikekoje prekrivaju površinu vrta,zidove, ograde. Domovinadragoljuba jest Peru. ta pen-jačica bogata cvata izraste i do4 metra. ne smijemo je previšeni zalijevati ni gnojiti jer gno-jenje pospješuje samo rast lis-tova. Sije se u travnju i svibnjukako bi cvjetala ljeti. Donosizdravlje i ljepotu u vrt. njezinelistove možemo jesti u salati. aplodove koristimo kao kapar.Cvjetnim izdancima cijelo ljetooblikuju se čudesni buketi kojiuljepšavaju dom. 86

DuGO LjeTO PunO CvIjeĆaCvjetajuće i mirisne biljkenašega vrta jesu prolazne. ipaknas neke, ako ih pravodobnoposušite, mogu uveseljavatiduže vrijeme. »Suhe bukete«napravimo vrlo jednostavno.režite još zatvorene cvjetove.Stabljike neka budu što duže.oblikujemo bukete i objesimoih s cvjetovima prema dolje dase suše. Moraju se sušiti u sjen-ovitom i prozračnome prostoru.ne smiju se navlažiti. takvičarobni buketi cvijeća uljepšatće hladne zimske dane.

3720 - SLamnaTI CvIjeT– mjeŠavIna(Helichrysum monstrosum)S. ožuj.-svib. / C. srp.-list.

Poznato suho cvijeće u blistavimbojama služi za oblikovanje pre-krasnih buketa. napola rascvje-tane cvjetove režemo u podne iu sjeni te ih sušimo s cvjetovimaokrenute prema dolje. 875381 - naPuHnuTamreŽICa – mjeŠavIna(Statice sinuata)S. ožuj.-svib. / C. srp.-list.

Šareno cvijeće ukrašava gredicete svježe i suhe bukete. 88

DvOGODI-Šnje bILjKeI TrajnICe2070 - SLjeZ – mjeŠavIna(Althea rosea)S. ožuj.-svib / C. lip.-ruj.

Dvogodišnja biljka koja ima cvj-etove slične ružama. ističu se uvrtu i naglašavaju njegovu šaro-likost.90

2570 - TraTInČICa– mjeŠavIna (Bellis perennis)S. lip.-srp. / C. ruj.-list., trav.-srp.

Dvogodišnja biljka koja lijepo kra-si rubove gredica i travnjaka. 912678 - vrTnI ZvOnČIĆ– mjeŠavIna(Campanula medium)S. svib.-srp. / C. svib.-kolov.

Vrtni je zvončić lijep na gredicikao i u buketu. 922813 - ZLaTnI ŠebOj– mjeŠavIna(Cheiranthus cheirii)S. svib-srp. / C. trav.-srp.

Dvogodišnja biljka i trajnica.njegov ugodan miris i zanimljivizlatno-narančasti, crveno-smeđicvjetovi osobitost su proljetnogavrta. 933133 - TurSKI KaranFIL –mjeŠavIna (Dianthus barbatus)

S. trav.-lip. / C. lip.-srp.Dvogodišnji. Za ukrašavanje gre-dica i rezanje. Prekrasno oživljavabalkone i terase. traži sunčano ivapnenasto tlo. Bolje prezime akoih tijekom zime pokrijemo. 943205 - beČKI KaranFILIĆ– mjeŠavIna(Dianthus caryophyllus)S. trav.-lip. / C. lip.-kolov.

Mirisni cvjetovi ukrašavaju gre-dice i svježe cvijetne bukete.954359 - POTOČnICa– mjeŠavIna (Myosotis alpestris)S. lip.-kolov. / C. ožuj.-lip.

Dvogodišnja biljka. Srednje vi-soka, uspravno rastuća potočnica(nezaboravak) šarenih cvjetova.najljepša u skupinama.965720/1 - maĆuHICa – CrvenaS OKOm (Viola tricolor)S. lip.-kolov. / C. ruj., ožuj.- lip.97

5720/2 - maĆuHICa – PLavaS OKOm (Viola tricolor)S. lip.-kolov. / C. ruj., ožuj.- lip.

Maćuhice ukrašavaju cvijetnegredice, obrube i posude. 985720/3 - maĆuHICa – ŽuTa SOKOm (Viola tricolor)S. lip.-kolov. / C. ruj., ožuj.- lip.99

5720/5 - maČeHa, rumena(Viola tricolor)S. jun-avg. / C. sep., mar.- jun.

Dvogodišnje biljke koje cvje-taju u jesen i u proljeće. lijepesu i kao »zimsko« balkonskocvijeće. 100

25

SJ

eM

e

CV

iJ

eĆ

a


5888 - maĆuHICa– mjeŠavIna (Viola tricolor)S. lip.-kolov. / C. ruj., ožuj.-lip.

Maćuhice ukrašavaju cvijetnegredice, obrube i posude.Cvjetovi su različitih boja. 1013675 - ŠLajer – bIjeLI(Gypsophila paniculata)S. velj.-lip. / C. srp.-kolov.

lijepo olistala trajnica gusto

mIrIS IOKuSmeDITeranaMeDiteranSka kUHinJaJeDna Je oD naJZDraViJiH.UZ riBe i MaSlinoVo UlJePotreBno naM Jei MeDiteranSko PoVrĆei ZaČini.SVe to MoŽeMo UZgoJiti UDoMaĆeM VrtU, SiJanJeMSJeMenJa iZ VreĆiCateMatSkog SkloPa „MiriS iokUS MeDiterana“.

posuta punim bijelim cvje-tovima. 1024189 - vuČIKa – mjeŠavIna(Lupinus polyphyllus)S. stud.-srp. / C. svib.-srp.

trajnica. Spektakularne cvijetne»svijeće« na lijepoj, zelenoj lis-noj podlozi oblikuju čudesnucvjetnu oazu. idealna je za sad-nju u šarenim skupinama nasunčanim mjestima. 103

5 - CvjeTaČaDI SICILIa vIOLeTTO

raste u humusnoj, pognojenojzemlji, na sunčanoj gredici.Srednje kasna sorta (110-120dana ) s ljubičastim okruglimcvjetovima. Uz nju sijemosalatu, celer i rotkvicu. 19 - CvjeTaČa rOmaneSCO

romanesco je rana cvjetačaneobičnog cvata sa brojnim ma-lim špicastim vrhovima, svijetlo-zelene boje i ugodnog slatkastogokusa. Zahtijeva dobro pogno-jeno tlo i mnogo vlage. Uz dobrunjegu dozrijeva za 85-90 dana

nakon presađivanja. najboljeraste u proljeće i u jesen. 268 - ŠPICaSTI KuPuSFILDerKrauT

Posebna vrsta kupusa (160 dana)prilagođena i za hladnije pod-neblje. glave su teške 4,5 kg sfinim i tankim listovima. koristise svjež, za kiseljenje i skladište-nje. Dozrijeva u rujnu i listopadu.Zahtjeva dobro gnojeno tlo (kom-post ili mineralno gnojivo za po-vrće). Za skladištenje biramo samozdrave glave i ne prezrele. 387 - LISnaTI KeLjnerO DI TOSCana PreCOCe

naborani, tamni, skoro crni lis-tovi imaju odličan sladak okus.nakon prvog mraza okus mu sejoš poboljša. odličan za pripremuzdrave hrane, osobito zimi: juhei tjestenine. Svojim “tamnim” iz-gledom uljepšava jesensko-zimski povrtnjak. 4137 - Korabica Quickstar F1

Quickstar je noVi, oDliČan hi-brid korabice. Vrlo rani hibrid,svijetlo zelene do krem bijeleboje. Uzgajamo je na otvorenom,u tunelu ili plasteniku, od ranogproljeća do kasne jeseni. kora-bice su težine 150-170 g, okrugledo pljosnato okrugle. Meso jenježno, vrlo ukusno i bez konaca.ne »odrveni«! Možemo uzgojiti i»Mini« korabice: razmak u reduneka bude 3 cm. 5182 - mjeŠavIna mrKvIHarLeQuIn (F1)(Daucus carota L. )

Vrlo atraktivne mrkvice raznihboja: ljubičaste, narančaste,žute i bijele. najbolje su sirove.Vole pjeskovito tlo, a dobri sujoj susjedi rotkvica, kopar i luk.6360 - rImSKa SaLaTa(Lactuca sativa var. longifolia)

oblikuje duguljaste glave slagano zelenim listovima. ot-pornija na visoke temperatureod ostalih salata koje tvore glave.koristi se sirova ili u obliku soka.Vrlo je hranjiva i zdrava. 7363 - rOmanSKa SaLaTaOvIreD(Lactuca sativa var. longifolia)

ovired je noVa, posebna ro-manska salata crvene boje. Si-jemo je tijekom cijele godinena otvorenom i u plasteniku.koristimo mlade crvene rozete(podsjećaju na matovilac) iliveće glavice. odličnog je okusakoji pomalo podsjeća na lješn-jak. nije gorka. otporna je naplijesni. 8362 - SaLaTa GenTILIna(Lactuca sativa)

Salata otvorene rozete. listovisu svježe zeleni i blago nabo-rani, ukusni. Zahvalna je u ljet-nom uzgoju jer ne ide brzo ucvijet. Jednostavna za uzgoj.9416 - mjeŠavIna SjemenaPOvrĆa Za mLaDe LISTOve(»baby LeaF«)

U mješavini je sjeme blitve,špinata, divlje rotkvice, cikle,radiča i salate. Sjeme sijemo od

26

te

Ma

tS

ke

V

re

Ći

Ce

TemaTSKe vreĆICe

vrIjeme SIjanja I branjaurODa naveDnO je u TabLICIna SreDInI KaTaLOGa.


proljeća do jeseni u redove, naotvorenom, u tunele ili plaste-nike. režemo mlade listiće i do-dajemo ih svježim salatama iliih spremamo s povrćem u voku.Sijemo svaka 2 tjedna. odličandodatak za vrt i kuhinju. 10506 - rajČICabaLCOny yeLLOW F1(Lycopersicum esculentum)

niska “koktel” rajčica koja ob-likuje vrlo kompaktne grmove.Vrlo dekorativna, odlična zauzgoj u posudama na terasama.lijepo izgleda u kombinaciji scrvenim bosiljkom. Plodovi susvijetlocrveni i ukusni (prom-jera 20-25 mm, težine 10-15g).izvrsni za proljetne salate. Zaht-jeva mnogo hranjiva i vode tesunčanu gredicu. 11520 - PrajČICa COCKTaILSuPerSWeeT 100 F1(Lycopersicum esculentum)

Visoka rajčica, na stabljici imamnogo malih, crvenih, sočnih ivrlo slatkih plodova, nalik natrešnje. Promjera su 2-3 cm. Sa-drže mnogo C vitamina i odličnisu u salatama. treba potporanj,mnogo hranjiva i vode, te sunčanugredicu. Dobar je susjed peršinui kupusnjačama. 12706 - TIKvICa TOnDOCHIarO DI nIZZa(Cucurbita pepo)

ima okrugle svijetlo zelene plo-dove, veličine između naranče idinje. redovito ih trgamo danarastu nove. trebaju dobropognojena tla, mnogo sunca ivlage. Uzgajamo ih pored vi-sokog graha i kukuruza. Međunjih sijemo dragoljub. 13

707 - TIKva buTTernuTavaLOn F1(Cucurbita moschata)

tikva raste na dugim izdanku.Plodovi su dugi 20-25 cm, pro-mjera 8-12 cm i težine 0,7-1,5 kg.Žuto-crvene tikvice s narančas-tim mesom osobitih su oblikapa su primjerene za dekoracije,a i odličnog su okusa (po lješn-jacima). Dobro se i dugo skla-dište (6 mjeseci). Zahtijevajudobro pognojena tla, mnogosunca i vlage. 14708 - TIKvICa SWeeT Dum-PLInG F1(Cucurbita pepo)

ima malene dekorativne plodove(duge 7-10 cm, promjera 8-12 cm,težine 0,4-0,8 kg), narančastogmesa koje ima SlatkaSt okuspo kestenima. Dobro se čuvaju.Zahtjevaju dobro pognojenatla, mnogo sunca i vlage. 15709 - muŠKaTna TIKvamuSCaT De PrOvenCe(Cucurbita moschata)

Velike rebraste, plosnato okrugletikve (visoke 15-25 cm, prom-jera 25-40 cm, teške 5-25 kg) snarančastim, slatkim i ukusnimmesom služe za pripremu raznihjela. U jesen odnosno. u vrijemeskladištenja, zeleni se plodovioboje narančasto-žuto. Plodovemožemo čuvati kroz cijelu zimu.trebaju dobro pognojena tla,mnogo sunca i vlage. 16

711 - OKraSne TIKvICemaya meŠanICa(Cucurbita pepo)

Ukrasne tikvice »Maya mješa-vine« čine uglavnom bradavi-časte tikvice različitih oblika iboja. tikvice su promjera 5-20 cmi teške su 0,5-2,5 kg. na dugojstabljici naraste u prosjeku 5-8plodova. tikvice trebaju vrlohranjiva tla, mnogo sunca, vlagei prostora. 17712 - SICILjanSKaLaGenarIja (LaGenarIaSICerarIa »LOnGISSIma«)

Spada u tikvice. Mlade, nezrele,svjetlozelene plodove koristimokao i ostale tikvice. Ukusneplodove talijani peku sa svježimbosiljkom, rajčicom i maslinovimuljem te pospu po vrhu sir. trebapotporanj i mnogo prostora.Može uspijevati i na terasi. 181072 - bOSILjaK PICCOLInO(Ocimum basilicum)

Bosiljak Piccolino ima sitne lis-tove. kompaktnog je rasta(20-30 cm). ima jaku aromu. Uz-gajamo je na otvorenom, u vrtumeđu povrćem ili u ukrasnojposudi s cvjetnicama na terasi ibalkonu. osjetljiva je na mraz izahtjeva mnogo sunca. listoveredovito optrgavamo i koristimoih svježe u salatama, juhama,povrtnim (prvenstveno od ra-jčice) i mesnim jelima. tJeraMUHe. 19

1095 - OrIGanO ILI ObIČnImravInaC (Origano vulgare)

to je začin i ukrasna trajnicakoja raste u obliku grmička (do50 cm). treba sunce i rahlo tlo.Dodaje se mesnim jelima, ju-hama, pizza-ma i omletima. Zavrijeme cvatnje porežemo i os-ušimo listove koji tako boljeočuvaju aromu. krijepi živce.201096 - LjuPČaC(Levisticum officinale)

Sjeme klije 21 dan. ljupčac jetrajnica (visoka i do 2-3 m), kojaraste u povrtnjaku zajedno sazačinima i ukrasnim trajnicama.Biljke štiti od napada štetočina.godi mu i polusjena. Svježe iliposušene koje su vrlo aro-matične dodajemo juhama,varivima, umacima, te mesnimjelima i jelima od krumpira. ti-jekom zime zaštitimo korijen utlu. list i korijen su ljekoviti: di-uretik, pospješuje probavu.211097 - KraSuLjICa(KrabILjICa)(Anthiriscus cerefolium)

Visoka je 40-50 cm. Sijemo je napolusjenovito i vlažno mjestojer drukčije prebrzo cvate.Budući da brzo raste, sijemo jesvakih 14 dana. koristimomlade, svježe ili smrznute lis-tove koji imaju jaku aromu. Uvrtu štiti biljke od lisnih ušiju,puževa i mrava. Dodaje sejuhama, umacima, salatama ijelima koja sadrže jaja(palačinke). Pospješujeprobavu.22

27

te

Ma

tS

ke

V

re

Ći

Ce


3698 - ŽuTI HeLenIum»GOLDFIeLD«(Helenium amarum)

to je kompaktna, bogato-cvatuća cvijetnica. Puna jemalenih cvjetova zlatno-žuteboje koji neprekidno cvatu(novi cvjetovi prerastaju ocvalecvjetove). raste i na suhim iskromnim tlima. krasi povrtn-jak, obrube i ukrasne posudena terasama i balkonima.233697 - SunCOKreT WaOOH(Helinathus annuus)

Srednje niska biljka sa zlatno-žutim cvjetovima koji su u kon-trastu s tamno zelenim, lijepooblikovanim listovima. Jaka igusta biljka, odlična za uljepša-vanje povrtnjaka i obruba.treba sunčanu gredicu i hran-jivo tlo. 243699 - uKraSnI SunCOKreT»auTumn TIme«

osobit izbor srednje visokihsuncokreta (120 cm). Cvjetovisu u nijansama zlatno-žute, cr-vene i smeđe boje. ne zahtjevapotporanj. glavna stabljika imapuno bočnih izbojaka s cvje-tovima. odlično obogaćujepovrtnjak. Pogodan je također iza rezano cvijeće. 252925 - CInerarIa CIrruS(Cineraria maritima)

odlično cvijeće za oblikovanjegredica ili obruba, za sadnju uukrasnim posudama i visećimkošarama. listovi su svijetli, sre-brni i nisu previše nazubljeni.kompaktna i niska. odlična je

za kontrast begonijama, salvija-ma, petunijama i pelargonijama.otporna na različite vremenskeuvijete (također i na sušu). 263851 - GraHOrICa SPenCerCHOICe, mjeŠavIna(Lathyrus odoratus)

Jednogodišnja penjačica (2 m)koja spada u grupu leguminoza(obogaćuje tlo dušikom). Cvje-tovi su vrlo mirisni, veliki su i urazličitim nijansama boja. Zaht-jeva potporanj. Uzgoj je jednos-tavan. Pogodna je također zarezano cveće. 276022 - meDITeranSKamjeŠavIna CvIjeĆa

Mediteransku mješavinu cvijećačine razne niske jednogodišnjebiljke. U vrtu njihovi cvjetovičine prekrasan cvjetni tepih.Biljke se međusobno nadopun-juju u rastu i dobu cvatnje, tenijansama boja. traže pjeskovitatla, mnogo sunca i umjerenozalijevanje. Jednostavne su zauzgoj. 28

DuH aZIjeu vaŠemvrTuPriPreMa Jela oD PoVrĆa UVokU JeDna Je oD ZDraViJiHMoDniH MUŠiCa. PoVrĆe iZaČini koJi PoBolJŠaVaJUJela iZ Voka MoŽeMo UZgo-Jiti U DoMaĆeM VrtU SiJan-JeM SJeMenJa iZ VreĆiCeteMatSkog SkloPa „DUHaZiJe U VaŠeM VrtU“. neko-liko egZotiČniH BilJaka, Za-Čina i CViJeĆa ZaSigUrno ĆenaS raZVeSeliti.

80 - PaK-CHOI(Brassica campestris)

kineski kupus stvara zbijeneglave s glatkim zelenim listovima,prošaranim širokim bijelim žil-ama. Voli humusna, duboka tla ipuno vlage. U jesen ga predmrazom treba zaštititi agro-foli-jom. Može se koristiti sirov iliblanširan. 29183 - mrKva KurODa

kuroda je narančasto-crvenaaZiJSka špičasta mrkva za cjel-ogodišnju proizvodnju. Srednjeduge, ukusne, hrskave, nježne ijako slatke mrkve koristimo sv-ježe ili ih skladištimo. Dobra jeza pripremu soka. Dozrijeva za80-100 dana. Zahtijeva rahlo,organsko i ocjedito tlo. raste i uslabijim uvjetima. U vrijeme rastagredice zastiremo da održimokorijenov sustav hladan i spri-ječimo rast korova. Bogat je vit-aminima a i C te kalijem. 30317 - mjeŠavIna rOTKvICaeaSTern eGGS(Raphanus sativus)

obojena mješavina rotkvicaraznih okruglih sorti: Saxa 2,Parat, national 2, tondo Bianco.roza, ljubičaste, crvene, skar-letne i bijele rotkvice, hrskave iblagog okusa. Mogu se koristiticijele godine. 31341 - rOTKva (DaIKOn) mI-nOWaSe Summer CrOSSnr. 3 F1 (Raphanus sativus)

to je vrlo duga (40-50 cm) glatka,bijela, japanska rotkva blagogokusa koju ne sijemo prije lipnja.Pred sjetvu tlo duboko obradimo.

Voli vlažna tla u sjeni. Služi zapripremu mnogih azijskih jela:salate, juhe, umaci. 32401 - mjeŠavIna aZIjSKIHLISnaTIH bILjaKa

Mješavina sadrži različite vrsteazijskih lisnatih biljaka: Mizunaearly, tatsoi, red giant, kailan(sve Brassica sp.). ima ukusnelistove (po gorčici), zanimljivoblik i boju, bogata je mineralimai vitaminima. Zahtjeva sunčanugredicu i tla bogata organskomtvari (kompost). trebamo ih re-dovito zalijevati. redovito ihrežemo, npr. listove obiremo ipripremamo kao salatu, juhu ilirazna “azijska” jela iz voka. Uvrtu se održe dugo u jesen ivrlo su dekorativne. 33466 - ŠPInaT PrevIa F1

noVi HiBriD špinata, otporanna bolesti. listovi su tamnoze-leni, lijepog oblika. kasno ide ucvijet. Za jesensku, zimsku i pro-ljetnu proizvodnju. Špinat sijemopo cijelom vrtu jer njegov miristjera štetočine. odličan je susjedza kupus, krumpir, rajčicu, rot-kvicu, grah, jagode i ciklu. 34601 - PrOLjeTnI LuK(LjuTIKa) (Allium fistulosum)

rođak je luka, ali ne razvija luko-vicu, a listovi i rukavci su šuplji.ima široku primjenu u kuhinji,odličan je dodatak salatama.Vrlo je dekorativna. nije zahtjevna i dobro se podnosi sa kori-jenastim biljem(npr. mrkva). 35

28

te

Ma

tS

ke

V

re

Ći

Ce

vrIjeme SIjanja I branjaurODa naveDenO je uTabLICI na SreDInI KaTaLOGa.


632 - KraSTavaCSaLaTnI jaPanSKI SOuTHernDeLIGHT F1

Japanski hibrid krastavca sala-tara, koji je poznat po finomokusu i dobroj probavljivosti.krastavci su tamno zeleni, gla-tki, dužine oko 30 cm. Uzga-jamo ih od ranog proljeća dokasne jeseni na otvorenom, utunelu i plasteniku. tolerantnisu na bolesti i otporni na vrućinu.Jednostavni za uzgoj i dobrogprinosa. 36674 - GOrKa DInja(Momordica charantia)

tropska biljka s dugim (do 4 m)vriježama (treba potporanj). izžutih, po vaniliji mirisnih cvje-tova razvijaju se dugi plodovičija površina podsjeća nakrokodilsku kožu. kad dozore,zeleni plodovi postanu žuto-narančasti i zvjezdoliko se pro-šire. Mogu se koristiti mladi plo-dovi kao kod tikvica ili krasta-vaca i listovi kao špinat. trebamoje obilno gnojiti i zalijevati. Za-htjeva mnogo topline. 37713 - TIKva DeLICa F1(Cucurbita maxima)

Hibrid ima glatke, okrugle, tam-nozelene plodove s 10 izrazitosvijetlosivih režnjeva. Visinatikvice jest 9-13 cm, promjer16-23cm i težina 1,0-2,5kg.tamnožuto meso Vrlo jeUkUSno. Plodovi se mogu ču-vati 6 mjeseci (u hladnom itamnom). Zahtjeva dobro pog-nojena tla, mnogo sunca ivlage. 38

952 - DuGa vIGna(Vigna unguiculata sesquipedalis)

Puzajuća tropska i suptropskajednogodišnja biljka. oko 70-80dana nakon sjetve počinju rastiu paru mahune dužine do 60cm. najbolje je ubirati mlade inedozorele mahune (30-40 cm).koristimo ih u kineskoj (»stirfries«) i orientalnoj kuhinji.Mahune su bogate bjelančevi-nama, vit. a, tiaminom, ribofla-vinom, željezom, fosforom ikalijem. Sadrže također vitaminC, magnezij i mangan. 391071 - ZIDnI DvOreDaC(ruKOLa) (Diplotaxis tenuifolia)

Biljku sijemo od proljeća do je-seni, svakih 14 dana da bismouživali u mladim, aromatičnimlistovima. Zahtjeva mnogovode. listove možemo koristitiuz salatu, u umacima, s krum-pirom, povrćem i mesom. Biljkaje bogata vitaminima (prven-stveno vit. C), mineralima (mag-nezij) i biološki aktivnim sum-pornim spojevima. Djeluje anti-depresivno i pospješuje probavu.401073 - Sv. bOSILjaK(Ocimum sanctum)

izraste u srednje veliki grm,visok oko 0,5 m. ima sitne, jakomirisne listove i ljubičaste cvje-tove. Zahtjeva mnogo topline isunca. ljekovita je zbog poseb-nih ulja u listovima: krijepiimunološki sustav. U obliku čajadjeluje protiv prehlade. Sijemoje u vrt zajedno s cvjetnicamana rub povrtnih gredica ili nabalkone i terase. 41

1074 - TajLanDSKIbOSILjaK (Ocimum sanctum)

Jako aromatičan, grm naraste40-90 cm u visinu. Uspijeva uvrtu i u ukrasnim loncima naterasi. nepogrešiv dodatak azi-jskim jelima. 421098 - bamIja(Abelmoschus esculentus)

Bamija je egzotična i vrlo deko-rativna biljka (visoka do 2 m),vrlo otporna na SUŠU. Vrlomlade, nezrele plodove (dugeoko 6-7cm) uredno trgamo (urukavicama). Poslužuje se kaokuhano ili pečeno povrće ili sekoristi kao uguščivać za juhe ipovrtne umake. Sadrži mnogohranjivih tvari (npr. pektine),minerale i vitamine. 431099 - KOrIjanDar(Coriandrum sativum)

to je egzotična, jednogodišnjatrava (50-80 cm) koja zahtijevamnogo sunca. koristimo liske, aprvenstveno zrelo sjeme(hrđave boje): kao začin za jelaod kupusa, rajčice, za rižu, mesoi kolače. Sjeme je sastavni diozačinske mješavine kari. Suhosjeme dodaje se u konzerviranobilje i likere. Pospješuje apetit ipovoljno djeluje na probavu iželudac. također je i ljekovita, au vrtu privlači korisne insekte.441201 - PrKOS(Portulaca sativa)

Sjeme klije 7-15 dana. Prkos si-jemo na sunčana mjesta i rahla,propusna tla.

Brzo raste; možemo ga rezativeć nakon 3-4 tjedna. nakonreza ponovno se razraste.Sočne listove upotrebljavamokao špinat ili kao dodataksalatama, povrtnim umacima ijogurtu. listovi imaju osv-ježavajući, kiselkast i pomaloslan okus. Bogat je vitaminima ičisti krv. 452009 - aGaSTaKe(agastache m.)

Vrlo lijepa dekorativna jedno-godišnja (u toplim krajevimavišegodišnja) biljka oblika gr-molikog oblika. listovi imajuokus limuna, dok dekorativne»cvjetne svijeće« privlače lep-tire i pčele. Cvjetovi su prikladniza rez. listove možemo dodatikao začin salatama i drugim je-lima. iz mladih listova pripre-mamo čaj. Zahtjeva puno suncai propusno tlo. obaveznanovost za povrtnjak! 462406 - ZvjeZDan ILI LIjePaKaTa maTSumOTO, mjeŠa-vIna (Callistephus chinensis)

Matsumoto je poznat po punim,kompaktnim cvjetovima (u ni-jansama ljubičaste, crvene, rozei bijele boje) s izrazito žutomsredinom. Stabljike su kompak-tne te su primjerene za rez. Dabi dobro uspijevale, treba ihsvake godine saditi na drugomjesto, gnojiti gnojivima sdugotrajnim djelovanjem iprskati otopinom preslice. 472633 - neven “InDIjSKIPrInC” (Callendula officinalis)

narančasti cvjetovi prema sre-dini postaju mahagonij crveneboje. Boja svakog cvijeta jestunikatna. ocvale cvjetove trebauklanjati kako bi se poboljšalacvatnja. raste u vrtu koji krasi ičini ga zdravijim! 48

29

te

Ma

tS

ke

V

re

Ći

Ce


3813 - CIParSKa LOZa(Ipomoea quamoclit)

Prije sjetve sjeme 24 h namočimou vodu. tropska egzotična jed-nogodišnja penjačica. ima 3 mduge izbojke, izrazito nazubljenelistove i svijetleće, lijepe crvenecvjetove. raste vrlo intenzivnosamo ako ima dovoljno sunca(topline) i vlage. Štitimo je odhladnog vjetra koji isušuje. Pot-rebna joj je potpora. Privlači pčelei leptire. Sadimo je i u ukrasneposude na balkonu i terasi. 493831 - LImunSKa Trava(Cymbopogon sp.)

limunska trava dekorativna je ijednostavna za uzgoj. ima svježmiris i okus po limunu (sadržieterično ulje). Svježa, suha ilimljevena koristi se za pripremučaja, juha ili u kariju. Dodaje sejelima od peradi, ribe i morskihplodova. koristi se i u kozmeti-čkoj industriji. 503832 - uKraSna rIŽa“bLaCK maDraS”(Oryza sativa)

Ukrasna riža vrlo je jednostavnaza uzgoj, sadi se u ukrasne po-sude i reDoVito obilno zalijeva.Vrlo je atraktivna “ukrasna trava“s ljubičasto-zelenim listovima. 513833 - uKraSna FaCeLIja(Phacelia camapnularia)

niska, brzorastuća, mirisna fa-celija s intenzivno tamno-plavimzvonolikim cvjetovima. nezah-tjevna, dekorativna, privlačipčele, brzo se gusto razrastetako da štiti vrtno tlo. Uspijeva iu ukrasnim posudama. 52

4505 - OrIenTaLnI maKPIZZICaTO

izuzetno lijep orijentalni mak.Cvjetovi su veliki 15-20 cm iimaju crnu sredinu i latice u ni-jansama crvene, purpurne,narančaste, ružičaste i bijeleboje. Stabljike su visoke 60 cm,vrlo su kompaktne i čvrste zatomak ne poliježe. Zahtijeva oc-jedita tla i sunčane gredice.Zbog toga što je uzgoj jednos-tavan i cvate cijelu jesen, pre-poručamo ga za uljepšanje vrtai za rez. 534711 - PLamenaC»TWInKLeS« (Phlox drummondii)

Zanimljiv je zbog osobitih zv-jezdastih cvjetova u različitimodljevima boja. Cvate cijelo ljeto,bez prekida. raste na pjeskovi-tim tlima i moramo ga redovitozalijevati. izvanredan je za izradurubova i pokrivanje tla. 545175 - PLavOCvjeTnaKaDuLja vICTOrIa(Salvia farinacea)

U proljeće uzgajamo sadnice.Prekrasna grmolika kaduljaplavoga cvijeta, bogato cvate.Cvjetovi su tamnoplave boje iugodnog mirisa. odlično cvijećeza sadnju u ukrasne posude, zaobrube i rez. Uspijeva u svim vre-menskim uvjetima, a najljepšaje na sunčanim gredicama. 555411 - TanKOLISnaKaDIFICa OranGe Gem(Tagetes tenuifolia)

kadifica je kompaktan, bujnocvatući grmić. narančasti cvje-tovi i dekorativni tanki listovi

mirišu (kao kora mandarine).Vrlo poželjna biljka u ekološkomvrtu: privlači korisne insekte,služi za izradu mirisnih kupova,kao začin dodaje se raznim je-lima. 56

bOŽIĆnaPŠenICa

ČarI bLaGDanSKOGZeLenILaJedan od božićnih običajakršćanskoga svijeta je i sjetvapšenice. Pšenica simboličkipredstavlja umiranje i ponovnorađanje prirode te blagoslovljetine. narodni običaj sjetvepšenice obično je na dan Sv.Barbare (4. prosinca) ili Sv. lu-cije (13. prosinca). odaberite li-jepi keramički ili porculanskitanjurić ili dublju zdjelicu. nadno posudice stavite deblji slojvate namočene vodom ili slojzemlje. na tako pripremljenupodlogu rasporedite sjemenkepšenice po cijeloj površini i os-tavite na sunčanom i toplommjestu. Povremeno je zalijeva-jte ili, još bolje, prskajte po lis-tovima malom ručnom prska-licom. na Badnju večer pšenicumožete malo skratiti, u sredinustaviti lijepu prigodnu svijeću ipo želji povezati ukrasnom vrp-com. Možete je staviti na stol ilipod božićno drvce uz jaslice.Pustite je da raste do blagdanaSv. tri kralja. tradicionalno pakiranje 1Moderno 2

KOmPLeTIĆIZa SIjanjeKompleti za sijanje sadržesjeme, zemlju i malu posu-dicu u kojoj uzgojima mladesadnice za presađivanje.KOmPLeTIĆI Za SIjanjeSadržaj:• 4 paketića sa sjemenom• kompost• Četverodijelni plato za sijanje

i proziran poklopacSjeTvakompost stresemo u 4 ladičiceplatoa za sijanje te ga navlažimo.Pazimo da ga ne navlažimo pre-više. Sjeme svake sorte posijemou svoju ladičice, 5 mm duboku iplato pokrijemo poklopčićem.Plato stavimo na toplo mjesto sprosječnom temperaturo 18-21 oC.redovno vlažimo tako da sekompost ne isuši. kada dođe doklijanja sjemena, plato za sijanjepostavimo na svijetlo i toplomjesto (ne direktno na sunce)

te ga redovno vrtimo. ako jepotrebno, odstranimo vlagu izpoklopčića. kada su sadnicedosta velike, presadimo ih uveću posudu. Prigodom presa-đivanja pazimo da ne oštetimokorijen. ne posadimo ih previšegusto! lonce postavimo na toploi svijetlo (ne na direktno sunce).kada mine opasnost od smrza-vanja, biljke presadimo na otvo-reno, u lonce ili vrt. Možemo ihzaštiti i agrofolijom Valentin. Platoza sijanje i poklopac nakon pranjamožemo opet upotrijebiti.

KOmPLeT Za SIjanjeČILIja & PaPrIKa

• Čili Jalapeño• Paprika kalifornijsko čudo• Paprika Yolo Wonder• Čili Cayenne 1KOmPLeT Za SIjanjejaGODa I CvjeTajuĆIHmIrISnIH bILjaKa

• Jagoda šumska • timijan• origano • lavanda 2KOmPLeT Za SIjanjeZa vISeĆe POSuDe

• lobelija Cascade• kapucinka trailing• Petunija Colorama• Brahikoma river Daisy3

30

te

Ma

tS

ke

V

re

Ći

Ce


mInIvaLenTIn:Za DjeČjIvrTPovrtno-cvjetni vrt prostor jegdje rastu povrtnice, cvijeće,začinsko bilje, ali i korov!!može biti malen, vrlo malenili pak velik kao njiva.na gredicama rastu salata,mrkvica, cikla, kupus, cvje-tača, grašak, grah i još mnogotoga.naravno, između toga morabiti pokoji lijepi cvijet, naprimjer cinija, koja dugo cv-jeta i rado je posjećuju leptiri.u povrtnjaku je život vrlo ša-rolik. Stalno se nešto događa.

mrKvICa

Mrkvica je vrlo zdrava, izmeđuostalog utječe na dobar vid ijake kosti. Mlade mrkvicevadimo kad vanjski listovipočnu žutjeti. 1CIKLa

Cikla je najbolji prirodni lijekprotiv slabokrvnosti. njen soksnižava tjelesnu temperaturu ištiti od različitih virusnih obol-jenja. korijene cikle vadimo kadsu u promjeru oko 3 cm. 2

rOTKvICa

rotkvica tako brzo raste da senaziva mjesečnom rotkvicom.to znači da od sjetve do skupl-janja uroda prođe manje odmjesec dana. rotkvicapoboljšava apetit. ako ne požurite s pobiranjemrotkvica, postanu kvrgave, šu-pljikave i ljute. Sije se više putana godinu, a svaki put samo to-liko da se može pogrickati ujednome tjednu. 3SaLaTa Za branje,mjeŠavIna

Sorte lollo rossa i lollo Biondaodlične su salate koje će obo-gatiti vaše prostrte stoliće.Dobit ćete crvene i zelene lis-tove. ali ne zaboravite da mladebiljčice možete posaditi napraznu gredicu! neka redovimeđusobno budu udaljeni 25 cm,a također i salate u redu. 4ŠPInaT maTaDOr

Danas je špinat vrlo raširen i većse djeca susreću s njim u na-

jranijoj dobi svoga života. Pri-likom pripreme jela bacajte sta-bljike listova i koristite samoplohe listova. Špinat je vrlo pre-poručljiv i za dijabetičare i iscr-pljene ljude. Uvijek konzumirajtesvježe pripremljena jela, nikadih nemojte podgrijavati. 5KuKuruZ ŠeĆeraC

kukuruz šećerac mlada jepovrtnica kojoj odgovara toplotlo tako da se na gredicu sijetek u svibnju. Za kuhanje ipečenje primjereni su klipovi smekim, a već žutim zrnjem.očišćene klipove možete jedantjedan čuvati u hladnjaku uplastičnoj vrećici, a potom ihmorate iskoristiti. kuhaju se ilipeku cijeli klipovi. U zamrzivačučuvajte cijele klipove ili samozrnje. 6maxI bunDeva

Divovska bundeva može bitisamo ona koja oblikuje vrlo ve-liku bundevu. Prizewinner tikvejesu crveno narančaste boje, re-braste, više ili manje okrugle.razvijaju više od 5 metara dugeizdanke ili vriježe. Mogu težiti ido 100 kg! U unutrašnjosti jenarančasto meso koje se koristiza pripremu juha od povrća, ra-zličitih pita i savijača. 7SunCOKreT

Suncokreti cvjetaju od srpnjado listopada. lijepo rastu nasunčanim mjestima, na kom-postu, dobro pognojenomtlu u kojem se ne zadržavavoda. ljeti se zalijeva,a povremenoi pognoji. 8

CInIja

lijepa cinija izraste u visinu odpola metra do jedan metar. Cv-jetne čaške jesu crvene,narančaste, krem-bijele, lju-bičaste… Divimo im se od srp-nja do početka listopada. gle-dajte leptire kako se predano»udvaraju« lijepoj ciniji! Za sv-ježe ljetne bukete režite cvijećekoje prije svega ima otvorenecvjetne čaške. na gredicu se cinije siju sredi-nom svibnja, a već u travnjusjeme možete posijati u po-sude. 9SuHI CvIjeT

Bijeli, crveni, narančasti, žuti iliružičasti cvjetovi (cvjetnečaške) krase gredicu od ljeta dopočetka jeseni. Slamnati cvijet»cvjeta« i zimi. U tu svrhu pore-žite cvjetne stapke netom prijenego što se cvjetne čaške otvore.Povežite ih u bukete koje ćeteobjesiti s cvjetovima premadolje u prozračenu vrtnu sjenicuili u prozračno potkrovlje. 10KOmPLeT Za SIjanje»jeDnOSTavnO Za DjeCu«

• Vrlo visok suncokret • kapu-cinka • Žametnica • Vijolica 11

Sjeme ZanajmLaĐe

31

SJ

eM

e

Za

n

aJ

Ml

aĐ

e


najbOLjI IZbOrSjemenSKOG KrumPIraSemenarna Ljubljana d.d. ima široku ponudu sorti sjemenskogakrumpira. Sorte su primjerene za proizvođače krumpira za tržište,prerađivačku industriju i vrtlare. rani, srednje rani i srednje kasni sjemenski krumpir pakira se i umanje ambalaže:• 1 kg; noVo; 4 tipa pakiranja: rani krumpir,

krumpir za pečenje i prženje te kasni krumpir.odličan izbor za manje vrtove.

• 3 kg.• 5 kg.• 10 kg.• gajbice po 100 gomolja.SaDnjakrumpir se sadi kad temperatura zemlje dosegne najmanje 9oC, a toje otprilike u travnju. Deblje gomolje sadite prorijeđeno jer imaju više kvrga na površini te»bacaju« više izdanaka, odnosno stabljika. Sitnije gomolje saditegušće. razmak između redova (najprimjerenije): od 70-75 cm.razmak u redu: od 30-35 cm, sitniji gomolji 25 cm.

32

SJ

eM

en

Sk

i

kr

UM

Pi

r

SORTNI IZBOR SEMENSKEGA KROMPIRJA V EMBALAŽAH 3, 5 IN 10 kg

Sorta Dozrijevanje Meso Kožica Gomolji Skladištenje Pakiranje Napomene

MARIS BARD RANI Bijelo Bijela Duguljasto ovalni Prije svega za upotrebu 3, 5, 10 kg Dobra jestiva sortaljeti i u ranu jesen;nije za skladištenje

RIVIERA RANI Svijetložuto Svijetložuta Ovalni Za svježu upotrebu; 3, 5, 10 kg Vrlo rana i dobranije za skladištenje jestiva sorta

KRESNIK RANI Bijelo Smeđe-žuta Zavinut oblik Za svježu upotrebu; 3, 5 kg Za vrlo rano ručnonije za skladištenje iskopavanje;

slovenska sorta

JANA SREDNJE RANI Bijelo Smeđe-žuta Duguljasti Za svježu upotrebu 3, 5 kg Za vrlo rano ručnoiskopavanje, slov. s.

ARINDA SREDNJE KASNI Svijetložuto Svijetložuta Duguljasto ovalni Za svježu upotrebu 5, 10 kg Za BIO proizvodnju(odporna na bolesti)

VESNA SREDNJE KASNI Svijetložuto Svijetložuta Okrugli Za svježu upotrebu 5, 10 kg Slovenska sorta; vrlodobra jestiva sorta

SANTÉ SREDNJE KASNI Žuto Žuta Ovalni Za ranu jesenju 10 kg Za BIO proizvodnjuupotrebu (odporna na bolesti)

COSMOS SREDNJE KASNI Svijetložuto Žuta Ovalni Vrlo dobro se skladišti 10 kg Za BIO proizvodnju(odporna na bolesti)

ROMANO SREDNJE KASNI Krem bijelo Svjetlocrvena Okruglo ovalni Vrlo dobro se skladišti 10 kg Dobra jestiva sorta

ALADIN SREDNJE KASNI Krem bijelo Crvena Duguljasto ovalni Vrlo dobro se skladišti 10 kg Vrlo dobra jestivasorta

CVETNIK SREDNJE KASNI Bijelo Svjetlosmeđa Duguljasto ovalni Dobro se skladišti 10 kg Dobra jestiva sorta

CARLINGFORD SREDNJE KASNI Bijelo Svjetložuta Ovalni Vrlo dobro se skladišti 10 kg Dobra jestiva sorta

SjemenSKIKrumPIr

marIS barD rIvIera

• Sjemenski krumpirza prženje in pečenje1 kg 1

• Sjemenski krumpirza kuhanje in restovanje1 kg 2

• Sjemenski krumpirza salate 1 kg 3

• Sjemenski ranikrompir 1 kg 4

• Semenski ranikrumpir 100 gomolja 5


mIjeŠanI uSjevIaKO u SvOme vrTu ŽeLITe DObITI mnOGO ZDravOGa POvrĆa, POKuŠajTe S mIjeŠanIm uSjevIma.

Kod miješanih usjeva na jednoj gredici rastu različite vrste povrća, začina i cvijeća. Želimo dobiti šarenu, bogatu i harmoničnu biljnuzajednicu. Prednosti miješanih usjeva nisu samo u dobrim međusobnim utjecajima. njima prije svega bolje iskorištavate gredice iurod je uvijek vrlo obilan. Prednosti miješanih usjeva jesu:

• različite vrste biljaka međusobno se potiču u rastu,• kombinacija različitih vrsta povrtnica i cvijeća tjera štetočine i sprječava napad bolesti,• zbog istodobna uzgoja biljaka s dubokim i plitkim korijenskim sustavom, tla se neprestano rahle,• tla su cijelu godinu prekrivena i na gredicama je manje korova,• miješani usjevi potiču život u tlu.

nekoliko jednostavnih pravila kod miješanih usjeva:

• skupa sijete/sadite samo one povrtnice koje se međusobno podnose,• svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/zasadite drugom povrtnicom, cvijećem ili mješavinom za zelenu gnojidbu (facelija,

mješavina Biovrt).

najbOLjI SuSjeDI POvrĆaPOVRĆE DOBRI SUSJEDI LOŠI SUSJEDI

Tikvice Bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, dragoljub krastavci

Cvjetača niski grah, celer, rajčica, facelija krumpir, kupusnjače, luk

Luk Mirodija, čubar, kamilica, krastavci, mrkva, rajčica, pasternjak, salata, grah, grašak, kupus, porilukcikla, jagode, ruže

Češnjak Jagode, krastavci, mrkva, rajčica, VoČe, rUŽe, tUliPani grah, kupusnjače, grašak

Niski grah Čubar, krastavci, krumpir, kupusnjače, rotkvica, rotkva, cikla, celer, Visoki grah, lukovičasto rajčica, mirodija, jagode povrće, slatki komorač

Visoki grah krastavci, cikla, salata, špinat, celer niski grah, grašak, poriluk, luk

Grašak Mrkva, rotkvica, rotkva, salata, celer, špinat, tikvice, kukuruz, mirodija grah, grašak, rajčica, luk, poriluk, krumpir

Kupusnjače niski grah, grašak, krastavci, mrkva, facelija, cikla, salata, celer, špinat, rajčica, Češnjak, kupusnjače,(kupus, kelj,..) krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kim, mirodija luk, jagode

Kineski kupus grašak, grašak, korabica, špinat rotkvica, rotkva

Korabica grašak, grašak, poriluk, cikla, salata, špinat, rajčica, celer, rotkvica, krumpir Slatki komorač

Mrkva Mirodija, endivija, grašak, češnjak, kupus, kresa, poriluk, rotkvica, rotkva, Mrkva, metvicasalata, luk vlasac, rajčica, luk, blitva

Krastavci Bosiljak, luk vlasac, kupusnjače, salata, celer, špinat, visok grah, luk, rotkvica, rotkvaslatki komorač, kukuruz šečerac, grašak, poriluk, cikla

Krumpir kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz, bob, kadifica (tagetes), Suncokret, rajčica, tikvice, celer, dragoljub, kim, kamilica, grašak, cikla

Rajčica niski grah, mrkva, kupusnjače, poriluk, pasternjak, peršin, salata, radič, grašak, krumpir, krastavci,celer, špinat, luk, kukuruz, češnjak, dragoljub mirodija

Poriluk Jagode, mrkva, češnjak, celer, špinat, rajčica, endivija, korabica, grah, grašak, ciklakupusnjače, kamilica

Radič rajčica, visoki grah, mrkva, salata krumpir

Rotkvica i rotkva grah, mrkva, kreša, salata, rajčica, špinat, blitva, kupusnjače, krastavcikorabica, grah, kapucinka

Cikla grah, kupusnjače, korabica, češnjak, luk, tikvice i tikve, krastavci, čubar, Špinat, visoki grah, krumpir,mirodija, kim kukuruz, poriluk

Sladak kukuruz rajčica, salata, grah, krastavci, tikvice i tikve, melone, krumpir Celer, cikla

Salata i endivija grah, mirodija, grašak, krastavci, korabica, rotkvica, rotkva, Peršin, celercikla, špinat, rajčica

Špinat grah, grašak, jagode, kupus, rotkvica, rotkva, salate, celer Cikla, špinat

Celer grah, grašak, kupusnjače, poriluk, špinat, rajčica, Celer, kukuruz, krumpir, salatakrastavci, kamilica


br. sje- Sjeme vrijeme vrijeme vrijeme vrijeme visina

CvIjeĆe menki u klija sjetve u presa- sjetve cvjetanja biljke

1 gramu (broj dana) zatvorenom đivanja na otvo-

prostoru renom

agastake (Agastache mexicanum) 2.400 20-24 iii iV-V V Vi-X 45 cm

Plava zvjezdica (Ageratum mexicanum) 6.000 10-14 iii iii-iV V iV-X 30-40 cm

velika zjevalica (Antirrhinum majus) 6.300 10-20 iii iii-iV iV-V Vi-X 50 cm

Lijepa kata (Callistephus chinensis) 450 7-14 iV iV-V iV-V Vii-X 25-60 cm

Lijepi dečko (Impatiens balsamina) 100 15-20 iii-iV iV-V V Vi-iX 50 cm

vodenika (Impatiens walleriana) 1.600 14-20 na svjetlom iii-iV iV-V Vi-X 30 cm

neven (Calendula officinalis) 105 10-14 iii-iV iV-V iV-V Vi-X 50-60 cm

vrtni zvončić (Campanula medium) 4.500 14-20 V-Vii Vi-Viii V-Vii V-Vi 80 cm

različak (Centaurea imperialis) 220 14-20 iV-V Vi-X 60 cm

Zlati šeboj (Cheiranthus cheiri) 500 8-14 V-Vii Vi-Viii V-Vii V-Vi 50-60 cm

Ljetna krizantema (Chrysanthemum carinatum) 400 8-20 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 60 cm

Cineraria (Cineraria maritima) 2.000 7-14 iii iV-V 20 cm

ukrasni slak (Convolvulus tricolor) 100 10-14 iV-V Vi-X

Carsko oko (Coreopsis tinctoria) 2.200 12-14 iV-V Vii-X do 100 cm

Kozmeja (Cosmos bipinatus) 150 8-14 iV-V Vii-X do 150 cm

Georgina (Dahlia pinnata mignon) 100 7-20 iii-iV iV-V iV-V Vi-X 30-40 cm

Turski karanfilić (Dianthus barbatus) 950 7-14 iV-Vii V-Vii V-Vii Vi-Vii 50-60 cm

Kineski karanfilić (Dianthus chinensis) 1.000 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 40 cm

Šabojev karanfilić (Dianthus car. chabaud) 500 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 50 cm

Kalifornijski mak (Eschscoltzia californica) 700 8-14 iV-V Vii-X 40 cm

Gajlardija (Gaillardia aristata) 250 14-20 V-Vi 70 cm

Godecija (Godetia grandiflora) 1.800 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 50-70 cm

Šlajer jednogodišnji (Gypsophila elegans) 1.500 10-14 iV-V 50-70 cm

ukrasni suncokret (Helianthus annuus) 35 8-10 iV-V 60-200 cm

Slamnati cvijet (Helichrysum monstrosum) 1.700 10-15 iii V V Vii-X 70 cm

Žuti helenijum (Helenium amarum) 3.300 7-15 iii V iV-V Vi-iX 50 cm

Snježak (Iberis umbellata) 380 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vi-Vii 30 cm

Lijepi slak (Ipomea purpurea) 30 10-20 iV-V Vii-X 300 cm

Ciparska loza (Ipomoea quamoclit) 38 20-22 V Vii-X 300 cm

Grahorica (Lathyrus odoratus) 12 14-16 iV-V Vii-X 200 cm

Lavatera (Lavatera trimestris) 120 10-20 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 70 cm

Ljetni šeboj (Matthiola incana) 600 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vii-X do 100 cm

Lobelija (Lobelia erinus) 30.000 20 na svjetlom ii-iV iii-V Vi-X 20 cm

vučika (Lupinus polyllus ) 40 14-20 Vii-iX Vii 80 cm

nočurak (Mirabilis jalapa) 15 7-14 iV-V Vii-X 60 cm

Potočnica (Myosotis alpestris) 1.100 14-20 Vi-Vii V-Vi 30 cm

Djevojka u zelenom (Nigella damascena) 400 14-20 iii-V Vii-X 50 cm

ukrasna facelija (Phacelia campanularia) 1.800 15-21 iV-Vii Vi-X 20-30 cm

Petunija (Petunia hybrida) 9.000 7-14 ii-iV iii-V V Vi-X 30-50 cm

Plamenac (Phlox drummondii) 500 10-20 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 50 cm

Prkos (Portulaca grandiflora) 1.100 7-14 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 15 cm

ukrasna kadulja (Salvia sp.) 300 10-20 ii-iV iii-V iV-V Vii-X 45 cm

Salpiglosa (Salpiglosis sinuata) 4.500 10-20 iii-iV iV-V iV-V Vii-iX 50-80 cm

napuhnuta mrežica (Satice sinuatum) 400 7-14 iV-V Vii-X 60-80 cm

Kadifica (Tagetes sp.) 320 7-14 iii-iV iV-V iii-V Vii-X 30-80 cm

Dragoljub (Trapaeolum majus) 9 14-20 iii-iV iV-V iV-V Vii-X 300 cm

maćuhica (Viola sp.) 700 14-20 Vi-Vii Vii-Vii Vi-Vii X; iV-Vi 20 cm

Cinija (Zinnia sp.) 120 5-10 V Vii-X 50 cm


Za zasa- Za

upotreba razno đivanje pćele

grobova

za gredice i svježe bukete u toplim krajevima višegodišnja, lljekovita X

za gredice i svježe bukete, obrobke, ukrasne posude sunčano X

za gredice i svježe bukete sunčano i polusunčano mesto X

za gredice i svježe bukete sunčano mesto; svake godine sadimo na drugo mesto

za gredice i svježe bukete, obrobke, ukrasne posude sunčani položaj, vlažno tlo X X

v sadimo u grupama, za gredice, obrobke, ukrasne posude sjenka, polusjenka X

sadimo u grupama, za gredice, obrobke, ukr. posude i sviježe bukete sunčano

za gredice i svježe bukete sunčano i polusunčano

za gredice i svježe bukete sunce X

za gredice i svježe bukete dvogodišnja bilka, sunčano, polusunčano X X

L za gredice i svježe bukete brzo rastuča X

za gredice i svježe bukete, ukrasne posude srebrni listovi, otporna na sušu X

penjačica sunce

m za gredice i svježe bukete sunce

m vrlo visoka, za gredice i svježe bukete sunce X

za gredice i svježe bukete sunce



za svježe bukete mirisni cvjetovi





m za gredice i svježe bukete, niski za ukrasne posude sunce, brzorastuča X

za suho cvijeće sunce

za obrobke, okras gredic, za okrasne posode malenih cvjetovi zlatno-žute boje koji neprekidno cvatu X X

S za gredice i svježe bukete sunce

penjačica sunce

penjačica; i za ukrasne posude sunce X

penjačica, za svježe bukete sunce


m za gredice i svježe bukete sunce

za gredice i svježe bukete, za ukrasne posude sunce, poslije cvatnje porežemo X X

v za gredice i svježe bukete višegodišnja

za gredice mirsni cvjertovi

za gredice i svježe bukete dvogodišnja bilka, sunčano, polusunčano X

za gredice i suho cvijeće sunčano, polusunčano X

za gredice i svježe bukete, za ukrasne posude štiti vrtno tlo X

za gredice i svježe bukete, za ukrasne posude sunce X

za gredice i svježe bukete, za ukrasne posude šarene boje

za gredice sončna lega in peščena tla X

u skupini za gredice i svježe bukete sunce X X

S za gredice i svježe bukete sunce, posebne boje cvijetova

suho cvijeće sunce X

za okras gredic, obrobkov, za rez sunce, ljekovita za vrt X X

D dekorativna penjačica sunce, jestiva X

sadimo u skupinama, i u ukrasne posude dvogodišnja bilka, sunčano, polusunčano X

za gredice i svježe bukete sunce, malo gnojeno tlo X


absolutna broj Sjeme KOLIČIna Sjeme- vrijeme vrijeme razmak vrijeme urodvrSTa masa sjemenki klija na Za SjeTvu sjetve presa- među skup- kg / m2

1000 u 1 g (broj g/10m2 g/10m2 đivanja nasadima ljanjasjemena dana) presa- direktna u cm uroda(g) đivanje sjetva

blitva 50 4-14 15,0 Viii.-X. 30x40 X.-iii. 30

bob 1600 1 4-14 100,0 iii.-iV. 12x40 Vii.-Viii. 10

brokula 2,5-3,0 330-400 5-10 0,4 0,8 iii.-Vii. iV.-Vii. 40-60x60-75 Vi.-iX. 12

Kelj pupčar 3,0-4,5 220-330 5-10 0,5 0,8 iii.-V. iV.-Vi. 50x70 iX.-iii. 10

Tikvice 160-200 3,0-4,0 4-8 6,0 V. V. 90-120x90-120 Vii.-X. 30

Tikve 250 1,0-2,0 4-8 4,0 V. V. 120x250 Viii.-X. 60

Cvjetača 2,7-4,0 250-350 5-10 0,4 0,8 i.-Vii. iii.-Viii. 50x60 V.-X. 12

Luk 2,5-4,0 250-400 6-12 1 6,0 iii.-V. iV.-V. 10x35 Viii.-iX. 20

endivija 1,3-1,6 650-750 5-14 1 2,0 Vii. Vii. 30x50 Viii.-Xii. 12

Grah niski 250-450 2,0-4,0 5-9 90,0 iV.-Vii. 10x50 Vi.-iX. 7

Grah visoki 300-500 2,0-3,0 5-9 100,0 V.-Vi. 50x90 Viii-X. 15

Grašak 150-350 3,0-7,0 5-8 160,0 iii.-Vii. 5x30-40 V.-X. 10

Patlidžan 6,0-8,0 120-140 7-14 1 iii.-iV. V. 50x80 Vii-X. 8

Kineski kupus 2,5-3,5 330-400 5-10 0,5 1,0 Vii. Vii.-Viii. 40x50 Viii.-X. 40

Koraba 2,0-3,0 330-500 5-14 4,5 Vii. 30x40 iX.-X. 30

Korabica 3,0-4,0 250-330 5-10 4,5 ii-Vii. iV.-Viii. 25x30 iV.-X. 12

mrkva 0,8-1,8 550-1200 7-15 7,0 iii.-Vii. 25x50 Vi.-iX. 10

Krastavci 20-30 25-40 4-8 0,4 2,0 iV.-V. V. 30-45x120-160 Vii.-X. 10-20

Lubenica 300 3,3 5-14 1 4,5 iV.-V. V. 60x100 Viii.-iX. 30

melona 25-50 30-40 4-8 2 20,0 iV.-V. V. 90x150-200 Viii.-iX. 15

matovilac 0,9-1,5 700-1100 7-28 12,0 Viii.-iX 10x15 X.-iii. 5

Kelj 3,0-5,0 200-300 5-10 0,5 0,8 ii.-Vi. iii.-Vi. 45x50 Vi.-Xii. 35

Paprika 6,0-8,0 120-160 10-21 0,5 ii.-iV. V. 40x75 Vii.-X. 8

rajčica 2,5-4,0 250-400 5-14 0,8 ii.-iV. V. 50-70x120 Vii.-X. 20

Peršin 600 10-28 15,0 iii.-iX. iV.-iX. 5x15 V.-Xi. 8

Poriluk 2,3-3,7 300-400 6-14 2 4,0 iii.-Vi. iV.-Vi. 15x40 Viii.-Xii. 20

radič 1,7 600 5-14 1 4,0 iV. -Vii. Vii. 20x40 Vi.-iV. 8

Cikla 12,0-20,0 50-80 4-14 15,0 iii.-Vii. 15x40 Vii.-X. 20

rotkvica 6,0-10,0 100-160 4-10 30,0 ii.-Vii. 10x20 iV.-X. 8

repa 3,0-4,0 250-330 5-7 3,0 Vii. 22x40 iX.-Xi. 25

Kukuruz šećerac 175 5,7 4-7 20,0 iV.-V. 30x80 Viii.-iX. 12

Salata 0,8-1,2 800-1200 4-7 1 2,0 ii.-Vi.; Viii.-iX. iV.-Vii; iX 25x30 V.-Vii.; iii.-Vi. 11

Špinat 9,0-11,0 90-110 7-21 40,0 Viii.-iX. 10x20 X.-iV. 12

Celer 0,3-0,5 2000-3300 10-21 3 20,0 iii.-V. iV.-Vi. 40x40 iX.-Xi. 15

Kupus 3,0-5,0 200-300 5-10 0,4 0,8 iii.-Vii. iV.-Viii. 60x70 V.-Xi. 20


uZGOjI neGaTravnjaKaPrIPrema TLa Za SjeTvuZa lijep travnjak najvažnija jedobra priprema tla! Prije sjetvetlo temeljito razrahlimo, uklo-nimo korove, korijenje, kamenjei pognojimo ga specijalnimgnojivom za travnjake. teškim ivlažnim tlima (sa više gline) do-dajemo pijesak da budu proz-račnija. Pjeskovitim tlima doda-jemo treset i kompost da impovećamo sposobnost zadrža-vanja vlage i hranjiva. Zatimpovršinu još jednom izravnamoi pograbljamo da dobijemodobro slegnuto zemljište.SjeTvaSijemo u cijelom razdoblju veg-etacije, osim u sušnim danima.najbolji period za sjetvu je odsredine travnja do kraja svibnjate od sredine kolovoza do krajarujna. najbolje je sijati po obla-čnom i vlažnom vremenu.kutiju sa sjemenom trave prijesijanja dobro protresemo. Si-jemo na slijedeći način:a. Površinu razdijelimo na više

manjih dijelova. na svakomdijelu najprije polovicu sje-mena posijemo s lijeva nadesno, a polovicu odozgoprema dolje.

B. Sjeme ravnomjernije posi-jemo po cijeloj površini.Drvenim grabljama posijanupovršinu lagano pregrablja-mo da se sjeme pomiješa sazemljom i zatim sve povalja-mo. Površinu prekrijemotankim slojem humusa,

dobro zalijemo i takoomogućimo bolje prijanjanjesjemena sa zemljom.Pri dobrim uvjetima rastsjeme trave nikneza 16-28 dana!

KOŠnjaredovita košnja pospješuje rasttrave i najbolja je mjera njegetravnjaka. košnjom travnjakpostaje sve gušći i dobiva inten-zivnu zelenu boju.Prvi put kosimo kad je trava vi-soka 6-10 cm i to na visinu od4-5 cm. kasnije smanjujemovisinu košnje na 3-4 cm.važno:• redovito kosimo i to jedan-

put tjedno ili češće, a naj-manje triput na mjesec,

• travnjak kosimo uvijek na istuvisinu i to na 2/3 visine trave(odstranjujemo 1/3 lisne mase),

• pri ljetnim vrućinama nekosimo tako često,

• pokošenu travu odstranimos travnjaka.

GnOjIDbaZa bujan rast i lijepu zelenuboju travnjaka potrebno jeizvršiti prihranu. Travnjakegnojimo specijalnim gno-jivom četiri puta godišnje:gnoJiViMa S VeĆiM PoStot-koM DUŠika:• krajem ožujka-početkomtravnja,• u svibnju,• krajem lipnja-početkom srpnja.

gnoJiViMa S VeĆiM PoStot-koM FoSFora i kaliJa:• u rujnu.najbolje je gnojidbu izvršiti prijekiše. ako gnojimo u sušnomrazdoblju, onda obavezno uzzalijevanje.

33

SJ

eM

en

Sk

i

kr

UM

Pi

r

/

tr

aV

ne

S

MJ

eS

e

Travne SmjeSe

aLaDIn

rOmanO

COSmOS

SanTé

veSna

arInDa

jana

KreSnIK

CarLInGFOrD

CveTnIK


ZaLIjevanjeLjeti kada nema dovoljnooborina moramo dodatnozalijevati:• zalijevamo obilno (ViŠe VoDe

oDJeDanPUt) ali rjeđe, takoda natopimo sloj tla do dubi-ne 15 cm (8-10 l/m²). na tajnačin trava formira bolji kori-jen pa je otpornija na mraz, bolesti i sušu,

• zalijevamo češće s finim raspršivačem (naročitomladu travu),

• zalijevamo navečer ili ujutro.ObnavLjanje TravnjaKaZa obnovu se travnjaka odluču-jemo kada postane previše za-korovljen, neravnomjeran iliako se pojave mjestimičnepraznine.Da bismo popunili sve manjepraznine koje su nastale u se-zoni rasta i da bismo postiglidobar prizemni sloj, po travn-jaku posipamo smjesu humusa,sitnoga pijeska i zemlje.Veće praznine očistimo, rahlopregrabljamo, posijemo odgo-varajuću smjesu i dalje njegu-jemo. Za približno pet tjedananadosijana se mjesta izjednačes postojećim travnjakom.Protiv korova (i mahovine) bo-rimo se redovitom košnjom iprozračivanjem ili ih ručno pli-jevimo. na većim travnjacimapoprskamo ih odgovarajućimherbicidom.PrOZraČIvanjeGrabljanjeU proljeće posebnim oštrimgrabljama travnjak dobro pre-grabljamo. na taj način:• prozračimo prizemni sloj

tla i trave,• odstranimo odumrli travnjak,• potaknemo razraščivanje,• razrahlimo korove da ih

kasnije lakše pokosimo.bušenjeU proljeće vilama za prekopa-vanje ravnomjerno po cijelojpovršini travnjaka napravimorupe. na taj se način poboljšapropusnost tla i korijenje travadobije više zraka pa se i boljerazraste. travnjak će biti bujan iintenzivno zelen.najbOLjI TermIn SjeTve jemjeSeC rujan:• tlo Je JoŠ toPlo tako Da

SJeMe BrŽe kliJa.• oBiČno iMa DoVolJno

PaDalina.• U JeSen koroVi ManJe

intenZiVno raStU.• traVa U JeSen oBlikUJe

SnaŽno koriJenJe Zato ĆeU ProlJeĆe i U lJeto Biti BolJe otPorna na SUŠU.

IZbOrmjeŠavInaZa TraveObično travnjak raste naistom dijelu dugi niz godinazato već na početku izaber-emo pravu mješavinu.

OPaTIja - Travna SmjeSaZa SunČane POvrŠIne

Smjesa oPatiJa namijenjena jeozelenjavanju vrtova i parkova.Zbog svog posebnog sastava,prilagođena je sušnim uvje-tima. travne vlati oblikujusnažan korijenov sustav zah-valjujući kojem travnjak imadobar rast i veliku otpornost.Pri redovitoj i pravilnoj njezioPatiJa nam osigurava lijep iotporan višegodišnji travnjak.Pakiranje: 0,5 kg 1 • 1 kg 25 kg 3 • 10 kg 4TIvOLI - unIverZaLnaTravna SmjeSa

tiVoli je travna smjesa nami-jenjena zatravljivanju okućnica,rekreacijskih površina i parkova.oblikuje lijep, gust i otporantravnjak zelene boje. Primjer-ena je i za polusjenovite dijelo-ve. Prednost smjese tiVoli jestda i pri manje intenzivnoj njeziformira lijep i gust travnjak.Pakiranje: 0,25 kg 5 • 0,5 kg 61 kg 7 • 5 kg 8 • 10 kg 9

bLeD - Travna SmjeSa ZanjeGOvane reKreaCIjSKePOvrŠIne

Smjesa BleD namijenjena jeozelenjavanju vrtova, parkova,rekreacijskih površina i sport-skih igrališta. Sastavljena je odvisoko kvalitetnih vrsta travakoje najljepši izgled daju pri in-tenzivnoj njezi. Zato su nužnemjere redovita košnja, gnojidbai zalijevanje. Smjesa BleD dobropodnosi opterećenja i osigura-va odličan višegodišnji travnjak.Pakiranje: 1 kg 10 • 10 kg 11ruSTICa – POSebna TravnamjeŠavIna Sa SITnOLISnOmDjeTeLInOm

rUStiCa je posebna travnamješavina sa sitnolisnom dje-telinom. travnjak je zbog djete-line ljepši i gušći (i u sušnimrazdobljima) te je u njoj manjekorova. Simbiotske bakterije nakorijenu djeteline opskrbljujutravnik dušikom zato gnojenjenije potrebno. travnjak s djete-linom prirodniji je i više ekološki.Pakiranje: 1 kg 12OSOja - Travna SmjeSa ZaSjenOvITe POvrŠIneoSoJa je posebna smjesa vi-soko kvalitetnih vrsta i sortitrava koje su namjenjene sjetvina sjenovitim površinama.Pogodna je za ozelenjavanje vr-tova i parkova. Pri dobroj i re-dovitoj njezi oblikuje kompaktani izdržljiv višegodišnji travnjak.

Pakiranje: 0,5 kg 13 • 1 kg 145 kg 15 • 10 kg 16OaZa - Travna SmjeSa ZavrTne TravnjaKe I SPOrTSKaIGraLIŠTa

oaZa je smjesa brzo rastućihvrsta trave. njome ozelenjavamovrtove, rekreacijske površine isportska igrališta. Sastavljena jeod različitih sorti engleskog ljulja,koji se razrastaju u gust i izdržljivtravnjak koji dobro podnosi op-terećenja. Pri redovnoj i pravil-noj njezi travna smjesa oaZaosigurava lijep zeleni travnjakkoji traje od dvije do tri godine.Pakiranje: 1 kg 17 • 10 kg 18nObLeSSe - PreSTIŽnaTravna SmjeSa Za vrTOve IParKOve

noBleSSe je posebna travnasmjesa sastavljena od visokokvalitetnih vrsta i sorti trava.34

tr

aV

ne

S

MJ

eS

e

NOVO!


to su brzo rastuće trave niskogarasta koje tvore gusti travnipokrov. travne vlati imaju fine,tanke listove koji tvore mekanitravnati pokrivač intenzivno ze-lene boje.Specifičnost travne smjese jestobloženo sjeme. Svaka sjemenkatrave obložena je posebnommasom koja tvori zaštitni sloj isadrži hranjive tvari. Zbogpovećane apsolutne mase sje-mena sjetva je jednostavnija, asjeme bolje prijanja za česticetla. obloženo je sjeme za vri-jeme nicanja zaštićeno, brženiče i mlade travne vlati bržerastu. Ptice ne jedu obloženosjeme. Pakiranje: 1 kg 19rOŽnIK - SmjeSa ZaCvaTuĆI TravnjaK

Smjesa roŽnik sastavljena jeod kvalitetnih vrsta trava i ra-zličitih vrsta livadnog cvijeća.travnjak je prirodan i privlačnogaizgleda te pomaže očuvanju bi-ološke raznovrsnosti. travnjak slivadnim cvijećem kosimo na-kon cvatnje.Pakiranje: 1 kg 20Travna SmjeSa Za SuŠnePOvrŠIne

MeDiteran jest travna smjesasastavljena od sjemena poseb-nih vrsta i sorti trava. Pogodnaje za ozelenjavanje sunčanihpovršina u vrtovima, parkovimai sportskim igralištima. Pri redo-vitoj i pažljivoj njezi bit će to li-jepi zeleni višegodišnji travnjak.Pakiranje: 1 kg 215 kg 22 • 10 kg 23

PIKa PLuS – ObLOŽenOSjeme Trava + DODanOGnOjIvO S PrODuŽenImDjeLOvanjem Za CjeLO-GODIŠnju ObnOvu raZrI-jeĐenOG TravnjaKa

Pika plus specijalna je mješavinaobloženog sjemena najboljihtrava i kompleksnog gnojiva sproduženim djelovanjem.Mješavina Pika plus prije sveganam služi za obnavljanje razr-jeđene tratine. Prednost mješa-vine jest da nam omogućavajednostavnu uporabu, obloženosjeme se sigurnošću proklija,trave zbog dodanog gnojivadobro i brzo rastu. Zbog toga jemanje korova, tratina ubrzopostane gusta i lijepa.Pakiranje: 2,5 kg 24PIKa - SmjeSa S ObLOŽenImSjemenOm Za DOSIjavanje

Smjesa Pika namijenjena je zanadosijavanje već postojećihtravnjaka. Sastavljena je od brzorastućih vrsta trava niskogarasta i gustoga habitusa. Speci-fičnost smjese jest obloženosjeme. Svaka sjemenka traveobložena je posebnom masomkoja tvori zaštitni ovoj i sadržihranjive tvari. Zbog povećaneapsolutne mase sjemena sjetvaje jednostavnija, a sjeme boljeprijanja za čestice tla. obloženosjeme je za vrijeme nicanja za-štićeno i tjera ptice (ptice ga nevole) te pospješuje rani razvojmladih vlati. tu značajnu pred-nost smjese koristimo samo zanadosijavanje praznih mjesta u

travnjaku! Dovoljno je da praz-nine u travnjaku očistimo, pre-grabljamo, nadosijemo smjesomPika, prekrijemo tankim slojemzemlje, povaljamo i redovito za-lijevamo.Pakiranje: 0,25 kg 25 • 1 kg 26

ObLOŽenO Sjeme – SjemenOve GeneraCIje

Prednosti obloženogsjemena:• Svako sjeme prekriveno je

hranjivom tvari koja je prirodinaklonjena i ne sadržikemikalije.

• obloga štiti sjeme od štetei bolesti.

• teže je i ne primamljuje ptice.• omogućava lakše sijanje.• Poboljšava svojstva tla.• omogućava brže klijanje.

Prednosti obloženogasjemena s apsorberom:• oblozi je dodana posebna

tvar koja omogućava boljuapsorpciju vlage iz okoline.

• osigurava klijanje.

DIHOnDra (Dihondra repens)Dihondra je ukrasna biljka smalim zelenim srcolikim lis-tićima, promjera 1-1,5 cm imalim bijelim cvjetovima.

Pogodna je za ozelenjavanjeSJenoVitiH, ali i SUnČaniHpovršina! odlično podnosisušu. raste i tamo gdje travn-jaci slabije uspijevaju. osjetljiva

je na niske temperature zato neprezimljuje, osim u toplijim kra-jevima.Dihondra dobro prekriva zem-ljište i sprečava isušivanje tla izaustavlja rast korova. Dobropodnosi gaženje i pruža namlijep pogled. Zbog niskogarasta nije je potrebno kositi.Sjeme je obloženo zato jesjetva jednostavnija i nicanjebrže.najbolje vrijeme sjetve je uproljeće. tlo pripremimo kao zasjetvu trave. Pakiranje: 0,3 kg 27mjeŠavIna LIjeTnOGI LIvaDnOG CvIjeĆa

Mješavinu lijetnog cvijeća činecvatuće jednogodišnje i dvo-godišnje vrste, te trajnice, amješavinu livadnog cvijećadvogodišnje vrste i trajniceMješavine su sastavljene takoda cvijeće cvate od proljeća dojeseni.Sijemo od travnja do rujna.travu s cvijećem kosimo povre-meno. gnojimo manje.Pakiranje: livadno 28Pakiranje: lijetno 29

35

tr

aV

ne

S

MJ

eS

e

NOVO!


vaLenTIn CLaSSIC TravnaSmjeSa

travna smjesa ValentinClaSSiC namijenjena je ozelen-javanju vrtova, parkova i rekre-acijskih površina. Sastavljena jeod kvalitetnih vrsta trava zato jeizvanredno izdržljiva i dobropodnosi opterećenja. Uz re-dovitu i pravilnu njegu travnasmjesa Valentin ClaSSiC dajenam lijepu višegodišnju tratinu.Pakiranje: 1 kg 30vaLenTIn SPOrT TravnaSmjeSa

Valentin SPort brzo je rastućatravna smjesa namijenjena oze-lenjavanju rekreativnih površina,sportskih igrališta i parkova.Većinom je sastavljena iz različi-tih sorti engleskog ljulja, kojidobro podnose opterećenja. Uzredovitu i pravilnu njegu travnasmjesa Valentin SPort dajenam lijepu višegodišnju tratinu.Pakiranje: 0,25 kg 31 • 1 kg 32vaLenTIn Sunny TravnaSmjeSa

namijenjena je ozelenjavanjuvrtova, parkova i rekreacijskihpovršina. Zbog svog osobitogsastava prilagođena je sušnimuvjetima. travne vlati oblikujusnažan sustav korijenja zah-valjujući kojem travnjak imadobar rast i veliku otpornost.Pakiranje: 1 kg 33vaLenTIn SHaDOW TravnaSmjeSaPosebna je smjesa kvalitetnihvrsta trava, koje su namijenjenesjetvi na sjenovitim površi-nama. Pogodna je za ozelenja-vanje parkova i vrtova. Pakiranje: 1 kg 34

ZeLenaGnOjIDbaZeLena GnOjIDba – ZaSvaKI vrT (PObOLjŠava TLOZeLenIm bILjKama)• alternativna gnojidba• ne šteti okolišu• povećava zalihe hranjivih

tvari i humusa u tlu• poboljšava strukturu tla• ograničava rast i razvoj korova• obogaćuje život u tlu i na tlu• stvara ravnotežu između ko-

risnih i nekorisnih organizama• sprječava ispiranje hranjivih

tvari• štiti tlo od jakoga Sunca,

vjetra i kiše • dobivamo puno zelene mase

kojom možemo zastirati gredice• korijenje lepirnjača veže

dušik iz zraka• PriroDno JeSadržaj kutije, u plodoredu us-jeva za bilo koju povrtnicu,gusto posijte na svoju gredicu.Već nakon 6-9 tjedana tu bujnubiljnu masu možete pokositi,umiješati u tlo i nastaviti sasjetvom/sadnjom povrtnica.

Sjemena ZaZeLenuGnOjeIDbuFaCeLIjaSijemo od svibnja do kolovoza.nakon 6-9 tjedana facelija jedovoljno bujna da se pokosi iumiješa u tlo. * U plodoredu us-jeva može je slijediti bilo kojapovrtnica jer ni s jednom nije u

rodu. Dobije se puno zelenemase. korijenje se jako širi. neprezimi i ne donosi bolesti,odbija nematode, a facelija,koja cvjeta odlična je ispaša zapčele i uljepšava vrt.Pakiranje: 0,5 kg 1bIOvrT – SmjeSa Za ZeLenuGnOjIDbu

Smjesa Biovrt sastoji se od ra-zličitih biljaka koje brzo rastu iimaju dobro razveden korjenskisustav. razvijen korijenski sus-tav razrahli i prozračuje tlo tesprječava ispiranje hranljivihtvari. korijenje uljane repice igorušice izlučuju tvari, kojeodbijaju štetočine, a lepirnjačeobogaćuju tlo dušikom. Smjesanije otporna na hladnoću zatoobilnu masu zaoremo u tlo ujesen ili u proljeće. na taj načinpovečamo sadržaj humusa ihranljivih tvari u tlu.Pakiranje: 500 g 2

Sjeme POLjO-PrIvreDnIHbILjaKa KOjeTrebamOZa KrmuDOmaĆIHŽIvOTInjamanja PaKOvanja(100 g-1 kg)

DjeTeLIna bIjeLa(Trifolium repens)

Sijemo 12-14 kg/ha od iii dosredine iX. tip obične bijeledjeteline koja dostiže visokeprinose. Pogodna je za pašu ikošnju. Sije se kao samostalniusjev ili kao travna smjesa.Pakiranje: 100 g 3Crna DjeTeLIna(Trifolium pratense L.)

Crna djetelina je dvo - do tro-godišnja leguminoza, dobre ot-pornosti na zimu. Dobro pod-nosi vlažnije uzgojne uvjete,teža, blago kisela tla. Sijemo jedo kraja ožujka ili u kasno ljet-nom roku, 1-2 cm duboko, učistom usjevu (15-20 kg) ili u36

tr

aV

ne

S

MJ

eS

e

/

SJ

eM

e

Za

Z

el

en

U

gn

oJ

iD

BU

,

kr

MU

i

k

Uk

Ur

UZ

Sjeme Za ZeLenuGnOjIDbu I KrmuTe SjemenSKIKuKuruZ


SjemenSKI KuKuruZIZbOr TLa I PLODOreD uSjevaDobri uvjeti za dobivanje kukuruza jesu na dubokim smeđim tlima, s2-3 % humusa koja zadržavaju najmanje 500-600 mm padalina. tlamoraju imati uređen vodno-zračni režim, optimalnu pH-vrijednost(6-7). kukuruz uspijeva kao monokultura, ali bolje u plodoredu us-jeva s drugim poljoprivrednim kulturama (kukuruzne zlatice). PrIPrema TLakako i čime ćete obraditi tlo ovisi prije svega o vrsti tla i vremenskimuvjetima. Jesensko oranje važno je jer njime otvarate brazde i tlozimi upija vodu. U proljeće slijedi poravnavanje brazde (sprječava sehlapljenje vode iz tla) i predsjetvena priprema do dubine sjetve (lakatla 5-6 cm, teška tla 3-4 cm) do grudaste strukture.SjeTvakukuruz se sije kad se tlo u dubini sjetve (3-6 cm) ugrije više od 8-10 ºC(dnevna temperatura oko 12 ºC), a to je obično negdje iza prvedekade u travnju. Biljka kukuruza jest do faze tri lista još dobro ot-porna na niže temperature (do -2 ºC temperature zraka) budući daje primarni list još pod površinom. ako su godine sušne, možete seodlučiti za raniju sjetvu kukuruza.

POTrebna KOLIČIna Sjemena PO HeKTaru S ObZIrOm naŽeLjenO STanje u vrIjeme ŽeTve.

razred Proizvodnja za zrnje Proizvodnja za silažuzrelosti

Fao Stanje razmak Broj Stanje razmak Brojprilikom u redu* kutija prigodom u redu* kutijažetve na ha žetve na ha

(po 5 Mk) (po 5 Mk)

190-300 80.000 15 cm 19 85.000 14 cm 20

300-500 71.500 16 cm 17 75.000 16 cm 18

* kod razmaka u redu uzeta je u obzir minimalna klijavost od 92 % uz 5-10 %poljskih gubitaka. Svi izračuni uvažavaju razmak među redovima od 70 cm.

SJ

eM

e

Za

Z

el

en

U

gn

oJ

iD

BU

,

kr

MU

i

k

Uk

Ur

UZ

smjesi sa travama. obično u se-zoni daje tri do četiri otkosa. Cr-vena djetelina bogata je bjelanče-vinama, vitaminima i mineral-ima. Smjesu djeteline sa travamakoristimo kao zelenu masu, sje-nažu ili silažu. odličan je predu-sjev svim ratarskim kulturama.Pakiranje: 1 kg za ca. 450 m2 4SmILjKITa (ŽuTI ZvjeZDan)(Lotus corniculatus L.)

Smiljkita je višegodišnja biljkakoja na njivama izdrži šest i višegodina, a na travnjacima do dva-deset. nije zahtjevna u odnosuna podneblje i zemljište. Pod-nosi ekstremne prilike u pogledusuše, stupnja vlažnosti te opskr-bljenosti zemljišta hranjivim ma-terijama. Dobro prezimi i podnesiproljetni mraz te sprječava ero-ziju tla. Sije se u djetelinsko-tra-vnim smjesama (12-15 kg/ha)za formiranje ili obnovu travn-jaka i pašnjaka te za intenzivnopašno-košno korištenje. Daje 3-4otkosa godišnje, nježnu, lakoprobavljivu i ukusnu krmu s raz-mjerno malim sadržajem celu-loze. Dobra je za ishranu kravamuzara te povećava masnoću mli-jeka. ne izaziva nadim kod stoke.Pakiranje: 1 kg 5

LuCerna (Medicago sativa)lucerna je višegodišnja legumi-noza, vrlo visoke krmne vrijed-nosti. odlično se uklapa u svakiplodored. najbolje i najkvalitet-nije prinose daje na plodnim,dubokim i rahlim tlima, neutralnereakcije. Dobro podnosi inten-zivno korištenje, uz pravilnu teh-nologiju uzgoja i košnje u poče-tku cvatnje, na njivi ostaje 4-5godina. lucernu možemo sijatiu kasno ljeto (kraj kolovoza ilipočetak rujna) ili u proljeće dokraja ožujka. Sjeme položimo1-2 cm duboko i povaljamo. Si-jemo 25-30 kg/ha. osobito jevažno da zadnji otkos bude barem3-4 tjedna prije prvog mraza.

LuCerna KrImaSlovenske je selekcije, ali je pri-lagođena našim uzgojnim uvje-tima. Sorta za intenzivnuagrotehniku, ranog proljetnogporasta. nježnih i tankih sta-bljiki s visokim udjelom širokihlistova. Dobro podnosi sušu idobro prezimljuje. Srednje ot-porna na bolesti. Daje kvalitetne

i visoke prinose i na tlima kojanisu idealna za uzgoj lucerne.Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 6LuCerna SOČa

nova je sorta, stvorena u Sloveniji.Srednje rana, vrlo brze regene-racije nakon košnje. Visokih,nježnih stabljika i dugih listova.Zahtjeva intenzivnu agrotehniku,vrlo visokog potencijala prinosakvalitetne krme. Upisana u eu-ropsku listu sorata. Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 7LuCerna OrCaPakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 8

LuCerna verKOPakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 9

KrmnarePaKrmna rePa brIGaDIer(Beta vulgaris var. alba)

Brigadier je narančaste boje,duguljasto valjkastoga oblika.korijen je 1/3 u zemlji što omogu-ćava lakše iskopavanje. Daje vi-soke i kvalitetne urode te imavisoki sadržaj suhe tvari. Zbogtoga se odlično uskladištava.

Sjetva: sredina iii.-Vi.Gnojidba: kraj ii.- sredina iV.i sredina V.-Viborba protiv korova: iV-Viberba: kraj iX-sredina XiPakiranje:250 g 10 • 500 g 11

stOčNikeljSTOČnI KeLj ZeLenIanGeLITer (Brassica oleracea L.var. medullosa)

krmni kelj sije se 4-5 kg/ha ulipnju i u srpnju. Visoka biljkakoja daje puno uroda zelenemase primjerene za volumino-zno krmivo preko zime. i za ze-lenu gnojidbu u jesen i naproljeće (prezimi!).Pakiranje: 100 g 12

37


vaLenTIn ruŽe

ČajevKa

vInSKO Crvena 1 ČajevKa

ŽIvO Crvena 2ČajevKa

barŠunaSTOTamnO Crvena 3ČajevKa

bIjeLa 4ČajevKa

SvIjeTLOrOZa 5ČajevKa

rOZa 6ČajevKa

LILa PLava 7

ČajevKa

TamnO LILa / CIKLam 8ČajevKa

ŽuTa 9ČajevKa

naranČaSTa 10ČajevKa

LOSOS rOZa 11ČajevKa

naranČaSTa I Crvena 12ČajevKa

DvObOjna (CrvenaI ŽuTa 13ČajevKa

DvObOjna (CrvenaI bIjeLa 14

38

rU

Že

GnOjIDbaZa ekonomičnu gnojidbu morate prije svega znati kako je tlo opskr-bljeno hranjivim tvarima (analiza tla i praćenje bilance tih hranjivihtvari kroz plodored usjeva) i koliko ćete hranjivih tvari planiranimurodom odnijeti iz njive. Za prinos od 10 tona/ha suhog zrnja ili20 tona/ha suhe tvari u silaži trebate sljedeće okvirne količine čistihhranjivih tvari, uz pretpostavku da su tla srednje opskrbljena.

Hranljiva tvar Zrnje (kg-ha) Silaža (kg/ha)

Dušik 260 - 300 260 - 300Fosfor (P205) 50 - 70 120 - 140kalij (k20) 140 - 160 200 - 220

Dozu dušika dijelimo na osnovnognojenje i dodatno gnojenje

ZaŠTITa • kod upotrebe sred-stava za zaštitu biljaka morate sepridržavati uputa za uporabu ipreporučene doze s obzirom narazvojnu fazu kukuruza.PrIPrema TLa • Preporučujemokultiviranje kukuruza jer se timepovećava prozračnost tla (posp-ješuje se razgradnja organsketvari u tlu, sprječava se hlapljenjevlage i uništava se korov te sedodaje dušik u mineralnom iliorganskom obliku). vrIjeme ŽeTve • ovisi o nam-jeri korištenja i udjela vlage uzrnju koji možete odreditimjerenjem ili na temelju mli-ječne crte.Za silažo 13 • Za zrnje 14

ruŽe

ružu izvadite iz vreće i prije sadnje obrežite predugo, suhoi oštećeno korijenje.

2-6 sati namačite je u posudi s vodom, kompostom i glinas-tom zemljom.

iskopajte 40 cm duboku i 40 x 40 cm široku jamu.

U jamu stavite truli stajski gnoj i potom sloj zemlje.

ružu stavite u jamu tako duboko da je cijepljeno mjesto3-5 cm pod zemljom.

Zemlju lagano pritisnite uz korijen.

ružu obilno zalijte i po potrebi oko nje pospite rahluzemlju.

Cijepljeno mjesto posađene ruže mora biti pokriveno slo-jem zemlje 3-5 cm.


ČajevKa

DvObOjna(ŽuTa S CrvenIm) 15vIŠeCvjeTna

naranČaSTa 16vIŠeCvjeTna

ŽuTa 17vIŠeCvjeTna

bIjeLa 18vIŠeCvjeTna

TamnO Crvena 19vIŠeCvjeTna

Crvena 20vIŠeCvjeTna

ŽIvO Crvena 21

vIŠeCvjeTna

naranČaSTO Crvena 22vIŠeCvjeTna

ZLaTO-ŽuTa 23vIŠeCvjeTna

DvObOjna(ŽuTa I Crvena) 24vIŠeCvjeTna

LILa 25vIŠeCvjeTna

SvIjeTLOrOZa 26vIŠeCvjeTna

CIKLama rOZa 27vIŠeCvjeTna

LOSOS rOZa 28

PenjaČICa

bIjeLa 29PenjaČICa

Crvena 30PenjaČICa

ŽuTa 31PenjaČICa

rOZa 32

PenjaČICa

DvObarvna HenDeL(beLa In rDeČa) 33PenjaČICa

OranŽna WeSTerLanD 34PenjaČICa

ŽIvO rDeČa 35

39

rU

Že

HIbrIDne ČajevKe imaju snažniji rast,grm dosegne visinu 100-150 centimetara.Cvjetovi su veliki, pojedinačni i bogatonanizani. koristimo ih za ukrašavanjevrta i za rezano cvijeće.Pri sadnji obrezati: u jesen posađeneruže obrezujemo u proljeće (iii), kadauklonimo zimsku zaštitu. Pri proljetnojsadnji obrezujemo odmah nakon sad-nje. izdanke skratimo na 3-5 oka.

vIŠeCvjeTne dijelimo na poliante ifloribunde. rastu u obliku niskoga,50-80 cm visokoga grma. Cvjetovi su uskupini na kraju tankih izdanaka. kodpolianata cvjetovi su manji i manje bo-gati, a kod floribundi pak podsjećaju načajevke. koristimo ih prije svega za ukra-šavanje vrtova. Pri sadnji obrezati: u jesenposađene ruže obrezujemo u proljeće (iii)kada uklonimo zimsku zaštitu. Pri prol-jetnoj sadnji obrezujemo ih odmah nakonsadnje. izdanke skratimo na 3-5 oka.

PenjaČICe razviju snažne izdanke kojiizrastu u visinu 2-4 metra. trebaju pot-poru. Manji cvjetovi su u skupini na krajubočnih izdanaka. Cvjetaju više puta ugodini, neke sorte samo jedanput. Prisadnji obrezati: u jesen posađene ružeobrezujemo u proljeće (iii) kada uklonimozimsku zaštitu. Pri proljetnoj sadnji obre-zujemo ih odmah nakon sadnje. izdankeskratimo na 3-5 oka.

legenDaMirisna ruža


LuKOvICe,KOje SaDImOna PrOLjeĆe

goMolJaSteBegoniJe(Begonia x tuberhybrida)

Begonije su razdijeljene u četiriskupine: cvjetajuće ili lorenskebegonije, sitnocvijetne, krup-nocvjetne begonije, lisne i go-moljne begonije. U ponudiValentin lukovica jesu gomoljnebegonije.gomoljne begonije sadimo uveljači i u ožujku u tegle. teglepostavimo na toplo i svijetlo(ne na direktno sunce). redo-vito zalijevamo. odgovarajućesu prozorske police, koje suokrenute na istok ili sjever.kada prođe opasnost od mraza,mlade biljke presadimo uukrasne tegle odnosno balkon-ska tegle i u vrt. Presadimo ih uValentin SUPStrat Za lonČa-niCe te dodamo ValentingnoJiVo S DUgotraJniMDJeloVanJeM Za BalkonSkeBilJke. Begonije najljepše rasteu PolUSJeni.

15-20 cm 1-2 cm i-V

Vi-X 25-30 cm

beGOnIja FImbrIaTa

Crvena 1beGOnIja FImbrIaTa

mjeŠavIna 2

GranDIFLOra

Crvena 3GranDIFLOra

ŽuTa 4GranDIFLOra

mjeŠavIna 5muLTIFLOra

mjeŠavIna 6PenDuLa

Crvena 7

PenDuLa

ŽuTa 8PenDuLa

rOZa 9PenDuLa

mejeŠavIna 10berTInI

Crvena 11PICOTee

bIjeLa S CrvenIm rubOm12

DaliJa(Dahlia hyb.)

Dalije cvjetaju od sredine ljetado prvih jesenskih mrazova.Žarkim bojama uljepšavaju vrt,a pogodne su i za rezanje. Svesu osjetljive na hladnoću zatogomolje prije zime moramoiskopati i do proljeća ih čuvatina suhom i hladnome mjestuna kojem ne mogu smrznuti.Dalije se dijele s obzirom naveličinu i oblik njihovih cvjetnihčaški. kod nas možete kupiti:kaktus-dalije (visoke 75-100 cm),dekorativne dalije (visoke 100 cm),okrugle ili “ball” dalije (visoke90 cm), pompon-dalije (visoke90 cm), višebojne ili “collarette”dalije (visoke 50 cm), mignon-

dalije (visoke 40-50 cm), niskeanemon-dalije (visoke 35-40 cm),dalije za rubove ili “border” dal-ije (visoke 30-50 cm) i niske dal-ije za sijanje u posude ili“topmix” dalije (visoke 30 cm).KaKTuS DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 75-100 cm

berGer’S reCOrD

vaTrenO Crvena 13KennemerLanD

ŽuTa 14vuurvOGeL

ŽuTa S CrvenIm vrHOvIma15my LOve

bIjeLa 16TaHITI SunrISe

bOrDO Crvena S bIjeLO- ZeLenOmSreDInOm17

40

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce

uKraSne LuKOvICe


DeKOraTIvne DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 75-100 cm

arabIan nIGHT

TemnOCrvena 18DueT

Crvena S bIjeLImvrHOvIma 19GLOry van nOOrDWIjK

naranČaSTa 20LavenDer PerFeCTIOn

CIKLama rOZa 21CarIbbean FanTaSy

bIjeLa Z rOZa CrvenIm 22GLOrIe van HeemSTeDe

SumPOrnO ŽuTa 23

mOTTO

naranČaSTa Sa ŽuTOmSreDInOm 24PeaCHeS

bOja mareLICe I bIjeLa 25

KrOGLaSTe aLI baLL DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 25-90 cm

bOy SCOuT

rOZa 26Sunny bOy

ŽuTa S CrvenOm SreDInOm27eveLIne

bIjeLa S bLaGO rOZavrHOvIma 28

POmPOn DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 80-90 cm

banTLInG

naranČaSTa 29

41

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce

O uKraSnIm LuKOvICamariječ »lukovica« obuhvaća puno skupina biljaka koje imajupodzemne organe za skupljanje hrane:• lUkoViCa (imaju je tulipani, hijacinte, ljiljani, narcisi); sačinjena je

od čvrsto prijanjajućih ljuskavih listova (promijenjeni listoviu kojima je hrana za biljku); kad biljka cvjeta crpi hranu iz lukovice,a kasnije puni ljuskave listove. Zato nikad ne smijemo rezati listovenakon cvjetanja nego pustimo da prirodno uvenu!

• goMolJ StaBlJike ili CorMUS (imaju ih krokusi, frezije, gladiole)zadebljani su, dio donjih stapki.

• goMolJi oD ZaDeBlJaniH DiJeloVa koriJena (npr. ciklame).• goMolJi oD iZMJenJeniH StaBlJika – riZoMa (npr. šumarica).

SaDnjaSade se u poroznu zemlju, na prikladno mjesto u vrtu. Važno je dazemlju prije sadnje pognojite kompostom ili potpuno istrunutimstajskim gnojivom. osim nekih ljiljana, sve ukrasne lukoviceuglavnom podnose vapnenac.Sadimo ih kad miruju: • Proljetne lukovice (cvjetaju na proljeće) sadimo ih u jesen (vrijedi

pravilo: Što PriJe, to BolJe); samo tUliPane sadimo krajemjeseni, jer ako ih posadimo prerano, mogu oboljeti. a MoŽeMo iHSaDiti kraJeM ProSinCa ako ZeMlJa niJe SMrZnUta!

• ljetno-jesenske lukovice (cvjetaju ljeti i ujesen) sadimo ih naproljeće.

• Manje otporne, kao npr. gladiole, sadimo tek sredinom proljeća.

KaKO Se SaDe• Dubina ovisi o zemlji (u lakšu zemlju sadite dublje) i veličini

lukovice/gomolja/rizoma (što je veća lukovica dublje je posadite).Manje sadite na dubinu 5-10 cm, veće na 10-20 cm.

• Sadimo ih u skupinama jer tako njihova boja i oblik naJBolJedolaze do izražaja.

• ne smijemo ih saditi pretijesno da se ne nadmeću za hranu i vlagu.• Paziti moramo da ih prigodom sadnje ne oštetimo.• razmak sadnje je 5-7,5 cm kod manjih ukrasnih lukovica i 15 cm

kod većih. Dno lukovice mora doticati zemlju koju prethodnorastresemo. između dna i lukovice ne smije biti zraka jer seu protivnom tamo skuplja voda i lukovica sagnjije.

• oruđe koje se koristi kod sadnje: uska lopatica, oruđe za bušenje,obična ručna lopata ili rUke, poseban stroj za sađenje.(Slika nekog oruđa.)

STanIŠTe• trava, travnjak, livada: najljepše su na travnjaku npr. narcis.

Pazite da lukovicama lišće prirodno uvene, neko vrijeme jednos-tavno kosite oko njih. U nježnoj travi uspijevaju i npr. krokusi,proljetna zvijezda, morske lukovice, šumarice; a za vlažne travn-jake prikladne su: šumarica, zvončić.

• Pod drvećem: posebno su prikladne one koje cvjetaju prije negošto drveće olista (tako imaju dovoljno svjetlosti).to su npr. anemona, proljetna zvijezda, morske lukovice, ozimica.

• rubovi: u miješanim rubovima, u kojima rastu grmovnice i trajnice,puno je kutaka koji su prikladni za ukr. lukovice.

• Za prekrivanje: prije svega na manjim gredicama.• kameni vrtovi s patuljastim lukovicama; npr. pasji zub s rododen-

dronom (kisela tla).• Ukrasne posude i lonci. gotovo sve ukrasne lukovice možete

uzgajati u ukrasnim posudama (cvjetna i prozorska korita).novost su dalije namijenjene sijanju u ukrasnim posudama.Mnogo lukovica dolazi iz toplih krajeva i kod nas ne prezime (osimu primorju). one su osobito prikladne za sadnju u posude(npr. agapant, bumerangovka). Posude stavljajte na balkone, terase i u vrt. Ukrasne lukovice sadimo u posude s različitim jedno-godišnjim biljkama, trajnicama ili grmovnicama. Prigodom sadnjeu posude vodite računa o veličini posude i mjestu na koje ćete jepostaviti (npr. opasnost od vjetra).

GOLDen SCePTer

ŽuTa 30


neSCIO

TemnO rDeČa 31

vIŠebOjneILI “COLLareTTe” DaLIje

70 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 25-50 cm

La GIOCOnDa

Crvena Sa ŽuTOm 32ImPreSSIOn FanTaSTICO

LjubIČaSTaS bIjeLO-LjubIČaSTIm 33

mIGnOn DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 45-50 cm

mjeŠavIna

Za sađenje u posude! 34

nISKe »anemOne« DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 35-40 cm

mjeŠavIna

Za sađenje u posude! 35

DaLIje Za rubOveILI “bOrDer” DaLIje

50 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 35-40 cm

D e K O r a T I v n e

arnHem

Crvena 36muSeTTe

Crvena S bIjeLImvrHOvIma 37OranGe nuGGeT

naranČaSTa 38berLIner KLeene

naranČaSTO-rOZa 39CraZy LOve

rOZa S bIjeLIm 40

SISa

ŽIvO ŽuTa 41mInGuS TOnI

rOZa S LjubIČaSTO-CrvenImI LISamI 42

K a K T u S n e

ParK PrInCeSS

rOZa 43munCHen

ŽuTa 44GarDen PrInCeSS

naranČaSTO-ŽuTa DOrOZa 45

nISKe DaLIje Za SIjanje uPOSuDe ILI “TOPmIx” DaLIje

30 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 30-45 cm

rOZa 46

Crvena 47

ŽuTa 48

glaDiole(Gladiolus hyb.)

lijepi klasovi ljevkastih cvjetovanajrazličitijih boja na 1 m visokimstabljikama privlačna su slikapo rubovima nasada. najljepšecvijeće za rezanje. ne prezime.

10 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 100 cm

aPPLauSe

rOZa-Crvena 49HunTInG SOnG

naranČaSTO-Crvena 5025 komada 51OSCar

TamnO Crvena 5225 komada 53

42

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


eSPreSSO

TamnO Crvena 54TraDerHOrn

Crvena S bIjeLOm PeGOm 55Pr. marG. rOSe/jeSTer

ŽuTa S CrvenIm rubOm 56nOva Lux

ŽIvO ŽuTa 57 25 komada 58bLue ISLe

LjubIČaSTO-PLavaS bIjeLOm PjeGOm 59FIDeLIO

TamnOrOZa 60WIne anD rOSeS

SvIjeTLOrOZaS CrvenOm LISOm 61

veneTIe

naranČaSTa 62PraHa

baKrenO naranČaSTa SaŽuTOm LISOm 63WHITe PrOSPerITy

bIjeLa 64PrISCILLa

bIjeLa S rOZa rubOm 65FrIZZLeD COraL LaCeLOSOSO

LOSOS rOZa I bIjeLa 66Green STar

ŽuTO-ZeLena S CrvenImLISama 67

ImPreSSIve

njeŽnO rOZa S LjubIČaSTImLISama 68meŠanICa

69 • 50 komada 70

lilJan (Lilium sp.)

ljiljani imaju neobično šarenecvjetove fantastičnih boja iegzotičnih oblika na vitkim sta-bljikama. trajne su. Sade se uskupinama. lijepe su u kombi-naciji s drugim lukovicama ilitrajnicama. godi im da je tlooko njihovih cvjetnih stapki upolusjeni, rahlo i vlažno.

20-30 cm 10 cm ii-Vi

Vii-X 80-90 cm

a Z I j S K I H I b r I D I

nOve CenTO

ŽuTa 71navOna

bIjeLI S TOČKICama 72

bruneLLO

naranČaSTa S TOČKICama 73GranD ParaDISO

Crvena 74LOLLyPOP

bIjeLa S rOZa vrHOvIma 75mjeŠavIna 76

O r I e n T a L n I L I L j a n

STarGaZer

rOZa S TOČKICama I bIjeLImrubOm 77TrIumPHaTOr

bIjeLa S CrvenOmSreDInOm 78

43

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


kana (Canna sp.)

krajem veljače kane posadimo ulonce i presadimo ih na otvorenokad prođe opasnost od mraza.Poznate su niske i visoke kanesmeđih i zelenih listova.

40 cm 10 cm ii-V

Vii-X 100 cm

brILLIanT vISOKa

ZeLenI LIST I CrvenI CvIjeT79PICaSSO vISOKa

ZeLenI LIST I ŽuTO-CrvenICvIjeT 80yeLLOW KInG HumberTvISOKa

ZeLenI LIST I ŽuTI CvIjeT 81GOLDen LuCIFer nISKa

ZeLenI LIST I CrvenI CvIjeTSa ŽuTIm rubOm 82LuCIFer nISKa

ZeLenI LISTI ŽuTO-naranČaST CvIjeT83

SaLmOn PInK nISKa

PISanI LIST I LOSOS rOZaCvIjeT 84

kala(Zantedescia sp.)

iziskuje plodno tlo i puno vode.Vrlo je lijepa za rezanje.

20 cm 10 cm ii-V

Vii-X 50 cm

reHmannII

rOZa 85SOLFaTare

ŽuTa 86manGO

naranČaSTO Crvena 87aLbOmaCuLaTa

bIjeLa 88

FreZiJa (Freesia sp.)

5 cm 8 cm iV-V, iX-Xii

Vii-Viii, V-Vi 30 cm

Punjena, mjeŠavIna bOja89

ŽaBnJakiliPogaČiCa(Ranunculus sp.)

Sadimo u ukrasne posude.

5 cm 5 cm iX-Xi, iV-V

iV-V,Vii-Viii 25 cm

mejeŠavIna bOja 90

aStilBa (Astilbe sp.)

astilbe uspijevaju u dobro pog-nojenoj zemlji i u polsjeni.najljepše su među ukrasnimdrvećem i uz vodu. astilbe nasljeti razveseljavaju cvjetnimlepezama koje čine sitni šarenicvjetići.

20 cm 45 cm iV-V

Vii-Viii 80 cm

FanaL

TamnOCrvena 91

HoSta (Hosta sp.)

Hoste sadimo u polusjenu, utresetnu i donekle vlažnuzemlju. Do ljeta se razrastu u gr-molike oblike.

20 cm 50 cm iV-V

Vii-iX 90 cm

bIjeLa Sa ŠarenIm LISTOvIma

I bLIjeDO LjubIČaSTIm CvI-jeTOvIma 92

kniFHoFiJa(Kniphofia uvaria)

knifofija je trajnica, koja uspje-va na sunčanom mjestu usuhim i vlažnim tlima. ima zan-imljive cvjetove u bojama kojese prelijevaju od crvenih dožutih tonova. odlična za atrak-tivne, samostalne nasade. Prekozime je zaštitimo.

20 cm 50 cm iV-V

Vii-iX 90 cm

Crvena I ŽuTa 93

SrDaŠCa(Dicentra spectabilis)

Srdašca su trajnice seoskih vr-tova. Svojim listovima i neo-bičnim cvjetovim prelijep sudodatak vrtu. Sadimo ih nasunce ili v blagi hlad.

20 cm 40 cm iV-V

Vii-iX 60 cm

44

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


TamnOrOZa 94

BoŽUr(Paeonia sp. )

liJePi božuri uspijevaju u rahlim,tresetom bogatim tlima. Zahti-jevaju mnogo prostora i sunca.Božuri trebaju nešto više vre-mena da se razrastu.Cvatu dvije do tri godine nakonsadnje.

20 cm 60 cm iV-V

V-iX 100 cm

SaraH bernarD

rOZa, mIrIŠu 95

aMeriČkiSlaMnik(Echinacea purpurea)

američkomu slamniku odgo-vara sunčni položaj i vlažno tlo.trajnica je. odlična biljka zarubove i oblikovanje prirodnihvrtova te za svježe i suhe bukete.Cijela je biljka ljekovita.

20 cm 60 cm iV-V

V-iX 90 cm

96

uKraSneLuKOvICe,KOje SeSaDeujeSentUliPani(Tulipa sp.)

tulipane podijelimo u skupine,u glavnom po obliku cvjetova ivisini biljke. redosljed cvatnjevisokih tulipana: jednostrukirani, punjen rani, punjen kasni,triumph, Darwinovi, papaga-jevi, lilijski, Viridiflora, jednos-truki kasni. tulipane sadimo vskupinama 5-11 lukovica. Zasa-dimo više skupin komplemen-tarnih ili kontrastnih boja. nisketulipane sadimo na rubove, ualpinetume i dekorativne po-sude. tulipani ne podnose sv-ježi stajski gnoj. ne sadimo ih unabijena, kisela i močvarna tla.bOTanIČKI nISKI TuLIPanIVrlo nizak i poseban tulipanprimjeren za obogaćivanje ka-menih vrtova i rubova gredica.

10 cm 10 cm iX-Xii

ii-iV 10 cm

DaySTemOn TarDa

bIjeLI Sa ŽuTOm SreDInOm 1LITTLe beauTy

CIKLama rOZa S PLavOmSreDInOm 2

TuLIPanI KauFmannIananiski i rani tulipani. Cvijeće seotvara samo po sunčanomevremenu. Pogodni su za u ka-meni vrt. Uz primjerenu njegu ina odgovarajućemu mjestuneometano rastu više godinazaredom.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 25cm

LOve SOnG

manDarIn CrvenI Sa ŽuTImrubOm 3jOHn STrauS

Krem bIjeLO-CrvenI 4STreSa

CrvenO-ŽuTI 5

TuLIPanI GreIGII niski tulipani koji na laticamaimaju mramorne uzorke sasta-vljene od zelenih i tamnocrven-kastih nijansi. Zbog tankih listovatulipani su ukras u vrtu još i prijecvjetanja. i cvjetovi su lijepi.Sade se na gredice i na rubove.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 25cm

GOLD WeST

ŽuTI 6PInOCCHIO

bIjeLO-CrvenI 7

reD rIDInG HOOD

ŽIvO CrvenI 8mjeŠavIna bOja

9 • 30 komada 10

TuLIPanI FOSTerIananiski vrlo dekorativni tulipani slijepo oblikovanim cvjetovima.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 35cm

CanDeLa

ŽuTI 11WHITe emPerOr

bIjeLI 12OranGe emPerOr

naranČaSTI 13

45

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


vIŠeCvjeTnI TuLIPanIniski ZaniMlJiVi tulipani kojiimaju više cvjetova na jednojcvjetnoj stabljici. Sade se ukamene vrtove ili na grobove!

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 25 cm

PraeSTanS Tub. varIeTy

CrvenI 14TOrOnTO

rOZa 15CanDy CLub

Krem bIjeLI S ruŽIČaSTImrubOvIma 16

jeDnOSTruKI ranI TuLIPanIimaju kratku i kompaktnu petelj-ku, cvjetovi su vrlo lijepi. tuli-pan Prinses irene također miriši.

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-55 cm

PrInSeS Irene

naranČaSTI S CrvenIm17

reD FLaIr

CrvenI 18yOKOHama

ŽuTI 19

PunjenI KaSnI TuLIPanISrednje su visoki i kasni tulipanipunjenih (vrstnatimi) cvjetova.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 35-40 cm

abba

CrvenI 20mOnTe CarLO

ŽuTI 21mOnSeLLa

ŽuTI Sa CrvenIm rubOm22

PunjenI KaSnI TuLIPanISrednje su visoki i kasnitulipani punjenih (vrstnatimi)cvjetova.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 35-40 cm

uPSTar

rOZa 23mOunT TaCOma

bIjeLI 24WIrOSa

vInSKO CrvenIS KremaSTO-bIjeLIm 25

TuLIPanI TrIumPH Jednostruki i veliki cvjetovi nadugim stabljikama.

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 40-50 cm

juDITH LeySTer

bIjeLO-KarmIn rOZa 26

DreamInG maID

bIjeLO-LjubIČaSTI 27HaPPy GeneraTIOn

bIjeLI S CrvenIm rubOm 28KeeS neLIS

CrvenI Sa ŽuTIm rubOm29WHITe Dream

bIjeLI 30OranGe CaSSInI

naranČaSTI 31HemISPHere

Krem bIjeLI DO CrvenI 32neGrITa

LjubIČaSTI 33

46

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


LuCKy STrIKe

CrvenI S bIjeLIm rubOm 34mejeŠavIna bOja 35

DarWInOvI TuLIPanIimaju vrlo velike cvjetove živih bojai vrlo su bujnoga rasta. imajusjajnu svilenkastu površinu lat-ica. Primjereni su za uzgoj pr-voga rezanog cvijeća u proljeće.

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-55 cm

aPeLDOrn

CrvenI 36GOLDen aPeLDOrn

ŽuTI 37OLymPIC FLame

ŽuTI Sa CrvenIm LISama 38reD ImPreSSIOn

CrvenI 39

GOLDen OxFOrD

ŽuTI 40mejeŠavIna bOja

vISOKI, CrvenI I ŽuTI 41

PaPaGajevI TuLIPanIto su posebni tulipani za koje jekarakterističan svojevrstan val-oviti oblik cvijeta. Sade se uvrtu i vrlo su lijepi i za rezanje!

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-55 cm

TexaS FLame

ŽuTI Sa CrvenIm 42rOCCOCO

TamnO CrvenI Sa vaTrenOCrvenIm rubOm 43aPrICOT ParrOT

naranČaSTI Sa ZeLenIm44

reSaTI TuLIPanIrubovi listića perigona (cvjetova)resasto su nazubljeni i naboranipa se čini kao da su vrhovi cvje-tova posuti obojanim, nejed-nako velikim kristalićima.Sadimo za ukras u vrtu!

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 50 cm

LambaDa

naranČaSTO CrvenI 45mjeŠavIna bOja 46

LjILjan-TuLIPanISvojim cvjetovima podsjećajuna neke oblike ljiljana. Stabljikesu visoke i tanke, a snažne. Zaukras i rezanje!

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-70 cm

eLeGanT LaDy

Krem bIjeLI Sa ruŽIČaSTIm47WHITe eLeGanS

bIjeLI 48

mOna LISa

ŽuTI Sa CrvenIm 49

TuLIPanI vIrIDIFLOraVrlo su neobični jer u uobiča-jeno obojanome cvijetu imapjege u nijansama zelene boje.Za ukras u vrtu i u vazi!

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-55 cm

SPrInG Green

bIjeLI Sa ZeLenIm 50GreenLanD

rOZa Sa ZeLenIm 51arTIST

naranČaSTO CrvenI SaZeLenIm 52

47

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


ZelenkaDe– narCiSe (Narcissus sp.)U domaćem su vrtu za uzgojnajzahvalnije lukovice koje dobroprezime. najljepše su u skupina-ma na travnjaku! kod narcisamorate paziti na otrovne lukovice(sadrže alkaloide), zbog kojih ihni razni glodavci (ni voluharice)ne podnose ih zaobilaze. nar-cisi se dijele u više skupina.Poznajemo: narcise u oblikutrubice, zdjelaste, pljosnate,pune, odnosno punocvjetne tesitnocvjetne i višecvjetne.ZDjeLaSTe narCISeimaju velik, zdjelasto raširen sula-tični vjenčić, koji je često vrlo ve-lik i može biti iste boje kao listićiperigona (latice) ili u drugoj boji.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 25-35 cm

FLOWer reCOrD

bIjeLa S naranČaSTOŽu-TOm SreDInOm 59ICe FOLLIeS

bIjeLa Sa SvIjeTLOŽuTOmSreDInOm 60CarLTOn

ŽuTa 61PrOF. eInSTeIn

bIjeLa S naranČaSTOmSreDInOm 62

reD DevOn

ŽuTa S naranČaSTOmSreDInOm 63SaLOme

bIjeLa S rOZa-naranČaSTOmSreDInOm 64mOunT HOOD

bIjeLa 65reCurvuS (SITnOCvIjeTna)

bIjeLa Sa ŽuTOnaranČaSTIm 66mjeŠavIna bOja 67

PunOCvjeTne narCISeimaju pune cvjetove spovećanim brojem latica.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 35 cm

DeLnaSHauGH

bIjeLa S rOZanaranČa-STOm SreDInOm 68DICK WILDen

ŽuTa 69CHeerFuLneSS In yeLLOW

CHeerFuLneSS ŽuTa I bIjeLa70

buTTerFLy narCISeimaju posebne pune cvjetove!

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 40 cm

OranGery

bIjeLa I naranČaSTa 71mjeŠavIna bOja 72

48

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce

jeDnOSTruKI KaSnI TuLIPanIlagano okrugli cvjetovi, gotovočetverokutnoga presjeka, ovalnozaobljeni ili izrazito okomito iz-duženi.

10 cm 10 cm iX-Xii

iV-V 45-60 cm

Queen OF nIGHT

CrnI (TamnOLjubIČaSTI) 53baSTOGne

CrvenI 54CITy OF vanCOuver

Krem bIjeLI 55menTOn

rOZa 56bLuSHInG LaDy

naranČaSTO ŽuTI SaruŽIČaSTIm 57SHIrLey - bIjeLI

S LjubIČaSTIm rubOm 58


vrTna narCISa(Narcissus cyclamineus)imaju karakteristično oblikovaneSitne cvjetove.

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 25 cm

TeTe a TeTe

ŽuTa 73mInnOW

Krem ŽuTa 74

»POeTIČna«narCISa(Narcissus poeticus)

10 cm 10 cm iX-Xii

iii-iV 25 cm

GeranIum

bIjeLa S naranČaSTOmSreDInOm – mIrIŠI 75

ŠaFran ilikrokUS (Crocus sp.)

Proljetni šafran spada među prvoproljetno cvijeće. Za njega mo-ramo birati sunčano mjesto ilibarem ono koje je izloženo prol-jetnom Suncu prije nego štogrmlje i drveće prolista. Pogo-duju mu propusna tla, u proljećepuno vlage, a ljeto sušnije. kodšafrana na travnjaku s košnjomse čeka sve dok lišće ne požuti.veLIKOCveTnI KrOKuSI

7 cm 8 cm iX-Xii

ii-iV 12 cm

LjubIČaSTO PLavI 76

ŽuTI 77

bIjeLI 78

PICKWICK

ŠarenI 79mejeŠavIna bOja 80

ŠaFran (Crocus chrysanthus)

7 cm 5 cm iX-Xii

ii-iii 10 cm

mjeŠavIna bOja 81

ZUMBUl iliHiJaCinte (Hyacinthus orientalis)

Punocvjetne hijacinte jako mirišu.Možemo ih uzgajati na otvorenomi u kući u posudi (u tu svrhu mo-ramo kupiti za forsiranje pripre-mljene lukovice). U vrtu ih sadimou rahla i propusna tla. ako ihostavljamo u zemlji, prigodomcvjetanja pognojimo ih i po-brinemo se da imaju dovoljnovlage dok lišće ne počne žutjeti.

XY cm XY cm XY cm

XY XY cm

SPLenDID COrneLIa

LjubIČaSTa 82LaDy Derby

SvIjeTLO rOZa 83bLue jaCKeT

TamnO PLava 84jan bOS

Crvena 85

CITy OF HaarLem

ŽuTa 86CarneGIe

bIjeLa 87mjeŠavIna bOja 88

PreParIrana HIjaCInTaZa FOrSIranje

mjeŠavIna bOja 89

PerUnike (Iris sp.)

Poznate su različite perunikeodnosno irisi. Pod robnommarkom Valentin nudimo vamlukovičaste perunike. mreŽaSTa PerunIKa(Iris reticulata)Mrežasta perunika ima cvijećeplave, ljubičaste, grimiznolju-bičaste, bijele boje s dodatkomžutih, bijelih ili narančastih žilicai pjega. Vrlo su niske perunike ivrlo rano procvjetaju (dok je jošsnijeg). Prvi su vjesnici proljeća!

5 cm 7 cm iX-Xii

ii-iii 15 cm

mejeŠavIna bOja 90

49

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


HOLanDSKe PerunIKeHolandske perunike sade se upjeskovita, propusna tla i nasunčanome mjestu. Zahtijevajuljetno sušenje. tako mogu rastikao trajnica! također se režu!

10 cm 10 cm X-Xii, iV-V

iV-V, Vii-Viii 50 cm

LjubIČaSTO PLava 91

ŽuTa 92

bIjeLa 93

mjeŠavIna bOja 94

CarSkitUliPan(Fritillaria imperialis)

Carski tulipan uvijek uzgajajtena suncu. U zemlji ima kao šakavelike lukovice koje su sastavl-jene samo od malo ljuskavih lis-tova i nemaju zaštitnu plutenuovojnicu. oštećene lukovice imajujak i neugodan miris koji tjera mi-ševe i voluharice. Vijenac cvjetova(narančaste, crvene, žute boje)visi pod pršljenom zelenih listovana vrhu metar visoke stabljike.

20 cm 20 cm iX-Xii

iV-V 100 cm

rubra

Crvena 95aurOra

naranČaSTa 96LuTea

ŽuTa 97

UkraSni lUk(Allium sp.)

Ukrasni luk je čudesna trajnica saznačajnim dekorativnim cvjeto-vima. raste i na »nepokošenim«travnjacima. Cvjetovi privlačepčele. odlični za rez.

15 cm 10 cm iX-X

iV-Vi 60-90 cm

PurPLe SenSaTIOn

LjubIČaSTI 98SPHaerOCePHaLOn

LILa 99

liMBar lilJan(Lilium candidum)

ljiljan sadimo kasno u jesen. naj-ljepši su posijani u skupinama

(ne u redove). tlo oko cvjetnihstabljika neka bude u sjeni,nešto vlažnije i rahlije.

15 cm 10 cm iX-X

V-Vi 90 cm

maDOnna LILy

bIjeLa 100

PreSliČiCa(Muscari sp.)

Zahvalno nisko, snažno cvijećekoje prezimi i odlično buja podgrmljem. Cvjetovi su živo plavi,plavo-ljubičasti i bijeli. na istomemjestu raste više godina!

7 cm 7 cm iX-Xii

iV-V 15 cm

armenIaCum

PLava 101

ProCiJePak(Scilla sp.)

Visok je 15 cm i u niskoj travidobro se osjeća. Boje cvjetova:plava, roza, bijela.

5 cm 7 cm iX-Xii

iV-V 25 cm

meŠanICa barv 102

aneMona (Anemone sp.)najljepši su posijani u travu,pod drvećem i na gredice.PrOLjeTna anemOnaSadimo ih u poroznu zemljubogatu humusom. Preko zimeih zaštitimo pokrivačem odlišća ili napola raspadnutimkompostom. U proljeće, nakoncvjetanja, kada listovi počnužutjeti, iskopamo gomoljiće.tako ljeto prežive u najdubljemumirovanju.

5 cm 7 cm iX-Xii

V-Viii 20 cm

De Caen

meŠanICa barv 103

anemOna GrČKa(Anemone blanda)

niske biljčice koje preko zimevalja zaštititi. Cvjetovi su u ra-zličitim nijansama boja.

5 cm 7 cm iX-Xii

iii-iV 15 cm

SITnOCvaTna

mjeŠavIna bOja 104

50

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce


amarILIS (Hippeastrum hyb.)lukovicu posadimo 2/3 dubokou posudu sa zemljom za lonča-nice. Posudu stavimo na svijetloi toplo mjesto (t=18oC).U početku umjereno zalijevamo.Pazimo da ne zalijevamo polukovici. nakon što cvjetna sta-bljika nikne, vodi dodajemohranjive tvari. amarilis cvjetaoko dva tjedna.

1/3 iznad zemlje,2/3 u zemlji

X-iV Xi-Vi 30 cm

Crven105

naranČaSTI106

bIjeLI107

rOZa108

bIOvaLenTInSjemenavrIjeme SjeTveI SKuPLjanja PLODOvanaveDen je u TabLICI naSreDInI KaTaLOGa

mrKvICa nanTeS

Mrkvica treba duboka tla bo-gata humusom, koja se nesmiju gnojiti stajskim gnojivom.Sije se sa sjemenom petrovca iza markaciju sa sjemenom rot-kvice. treba uvijek rasti s lukomili porilukom jer se međusobnoštite od napada štetnih muha ilimoljaca. Dobri susjedi su jojgrašak (jer rahli tlo), rajčica,radič, rotkvice, blitva. 1PerŠIn DOmaĆI, LISnaTI

ima puno glatkih i aromatičnihlistova (sadrže eterična ulja, punominerala i vitamine a, B i C), koje

se često režu, tako da ima štomanje stabljika. odgovaraju mupropusna tla bogata humusomkoja se ne smiju gnojiti stajskimgnojivom. Sam sebe ne pod-nosi zato se svake godine sijena drugo mjesto. Dobri susjedi:rajčica, luk, rotkvica i rotkva. 2CIKLa DeTrOIT

Ciklu možemo dognojiti npr.tekućim gnojivom od gavezakoje sadrži kalij potreban prijesvega za nastanak korijenja. Za-stirka čuva vlagu tla. Dobri sus-jedi cikli jesu korabica, mladasalata, krastavci i grašak 3rOTKvICa Saxa

Zahtjeva tlo bogato humusom,rahlo i ravnomjerno vlažno kojene odgovara buhačima, jer timproždrljivcima odgovaraju samosuha tla! Dobri susjedi su joj kreša,salata, grah, rajčica, špinat, kupusi mrkvica. rotkvicu možemo uz-gajati u blizini drugih povrtnicaili cvijeća bilo gdje u vrtu. 4

SaLaTa LjubLjanSKaLeDenKa

Slovenska je ljetna krHkoliSnasalata s čvrstim žutozelenimglavicama valovitih i nazubljenihlistova. Podnosi ljetnu vrućinu ikasno ide u cvat. Može se posa-diti na svako sunčano mjesto(npr. među plodovito povrće ikupusnjače) i za popunjavanjepraznina. U miješanim usjevimaodlično raste s mrkvom, špina-tom, grahom, lukom. 5SaLaTa SaLaD bOWL,Šarena mjeŠavIna

krhkolisna salata voluminozne iotvorene rozete. ne oblikujeglavice. rozete su crvene i ze-lene boje s krhkim listovima uobliku hrastova lista. režemosamo listove ili cijele rozete. neide u cvat, zato od proljeća dojeseni imate u vrtu svježusalatu. Salata treba kompost idovoljno vlage. neka raste ususjedstvu rotkvice, kolerabice,špinata, kupusa, rajčice, graha iluka. 6raDIČ PaLLa rOSSa

rani radič koji oblikuje crvenuokruglu glavicu. osjetljiv je nahladnoću. Zahtjeva prvoklasnuvrtnu zemlju. odlična je okusa injegovi gorki sastojci regulirajuprobavu, pospješuju cirkulacijukrvi i tjelesni metabolizam. 7

51

Uk

ra

Sn

e

lU

ko

Vi

Ce

/

e

ko

lo

Šk

o

SJ

eM

e

eKOLOŠKOSIjeme

»eKOLOŠKO« Za ZDravu PrIrODu I SreTne LjuDeSvaki domaći vrt (povrtnjak, voćnjak i ukrasni vrt s ukrasnomtravom) može biti i ekološki, zdrav vrt u kojem se ne koriste fitofar-maceutska sredstva za borbu protiv nametnika, gljivica i korova teumjetna gnojiva za gnojidbu. U takvome ćete vrtu uvijek dobitiukusno i zdravo povrće te voće, aromatične začine i bujno cvijeće.

ŠTO je eKOLOŠKa POLjOPrIvreDa?ekološka zemljoradnja sjedinjuje za okoliš povoljno, socijalno pravednoi ekonomski opravdano dobivanje hrane i sirovina. a temelj uspješneekološke zemljoradnje jest briga za roDnoSt (PloDnoSt) tla.ekološki se bavimo zemljoradnjom tako da prirodu (biljke, životinje,kraj) optimalno poštujemo i prilagođavamo joj se. kod ekološke zemljoradnje ne koriste se ni umjetna gnojiva, pesti-cidi ni farmaceutski proizvodi zato smo neoViSni. tako poštivanjemprirode, bez vanjskih utjecaja, zahvaljujući prirodnim dobrima, dobi-vamo puno zdrave i ukusne hrane! ekološka zemljoradnja u cijelome svijetu definirana je međunaro-dno prihvaćenim zakonima, pravilnicima i direktivama. ipak, oddržave do države pravilnici se mogu razlikovati u pojedinostimabudući da je potrebno uvažavati socijalno-ekonomske, geokli-matske i kulturne odnose unutar pojedine države.ekološki vrtlarimo jer želimo živjeti zdravo i bogato te istodobno za-štititi svoj okoliš i prirodu.Uvijek iznova, dakle, zaključujemo da je bit ekološke zemljoradnjeznati osluškivati prirodu te brinuti za plodnost tla.


raDIČ TrŽaŠKI SaLaTnIK

ima svjetlozelene, glatke i nježnelistove koji se dobro obnavljaju.nakon prorjeđivanja razvija ze-lene, šiljate glavice. Sije se gusto,od proljeća do jeseni, da listoviostanu nježni i blijedi. Dobroprezimi. Dobri susjedi su joj ra-jčica, visoki grah, mrkvica,salata, čubar. loš susjed jestperšin. 8raDIČ GrumOLO

radič na proljeće oblikuje rozetus kompaktnim listovima zeleneboje. Sije se u redove ili poprečno.Ukusne listove radiča koji sadržepuno vitamina (a, B1, B2, C) iminerala (kalcij, fosfor, željezo,kalij, magnezij) konzumirajte usalati. Dobri susjedi radiča jesurajčica, visoki grah, salata,mrkvica i kopar. 9enDIvIja eSKarIOL ŽuTa

ljetna sorta s velikim, štitastimžuto-zelenim rozetama. rastena toplim mjestima u zavjetrinii na primjereno vlažnome tlu. Uplodoredu usjeva slijedi ranekupusnjače, rani krumpir, gra-šak, niski grah, luk, ciklu. 10KreŠa GLaTKOLISna

Biljka koja jako brzo raste, bo-gata različitim vitaminima (na-jviše ima vitamina C), kalcijem,željezom i jodom. osvježavajućeje pikantnog okusa jer sadržiulje gorčice. Sije se cijelu god-inu na otvorenom, a zimi se uz-gaja u stanu, na okviru prozora.kada izraste 10 cm, reže se. Brzose obnavlja. kreša i rotkvica

dobri su susjedi koji međusobnopovoljno utječu na aromu. 11ŠPInaT maTaDOr

Brzorastuća sorta, prikladna zajesensku i proljetnu sjetvu. imavelike, tamnozelene, blistavelistove bogate vitaminom C i žel-jezom. Uspijeva na zrelim tlimabogatim humusom s dovoljnovlage (tla se zastiru). Miris špinataodvraća štetočine zato neka poje-dinačne biljke rastu po cijelomevrtu, a nakon njihova uklanjanja,korijenje ostavimo u zemlji. 12rajČICa vOLOvSKO SrCe

neka zemlja bude humusna idobro pognojena. Plodovi sukarakterističnog »srcolikog ob-lika«, mesnati i blistavo crveni.Ukusni su i zdravi zbog obiljavitamina, minerala i voćnihkiselina. 13POrILuK CarenTan

Bijeli dio stabljike poriluka Ca-rentan jest srednjedug, debeo ina prednjemu kraju lagano za-debljan u obliku luka. odličnoprezimi. najbolje uspijeva naplodnim, dubokim tlima pog-nojenim kompostom. Protivporilukovog moljca (štetu činiličinka) šprica se čajem od pres-lice. Dobri su joj susjedi prijesvega mrkvica, ali i celer, rajčica,salata, kupusnjače i jagode. 14KKraSTavCI marKeTmOre

Ukusni krastavci za salatu, prik-ladni za uzgoj na otvorenom.tamnozeleni bradavičasti plo-dovi dugi su 20-25 cm. krastavci

zahtijevaju dobro pognojenotlo, puno topline i vode (tlo seprekriva crnom folijom, slamomili kukuruzovinom. 15TIKvICe veGeTabLemarrOW ParTIm

tikvice su zelenkasto-bijele iokusne. redovito se trgaju kakobi izbacile nove cvjetove. rastuna grmiću. najbolje uspijevajuna toplim mjestima u zavjetriniu izdašno pognojenoj zemlji.Uvijek se zalijevaju ispod lis-tova. Mogu se uzgajati i u stak-leniku ili u tunelu. Dobar susjedtikvicama jest kukuruz šećerac.16GraŠaK rOnDO

rana i srednje visoka sorta.Mahune su tamnozelene i duge(10-12 cm). Zrnje je uglato, nab-orano i vrlo ukusno. gredice sgraškom u jesen dodajte kom-post i zastirku, a u proljeće ka-meno brašno ili drveni pepeojer sadrže kalcij i kalij. nakonbranja korijenje obavezno os-taje u tlu, a ostaci biljaka graškapogodni su za zastiranje i kom-post. Dobri su mu susjedi: mrkvica,krastavac, salata, kupus i kopar.17ruKOLa

rukola se sije od travnja dokolovoza tako da od proljeća dojeseni imamo na raspolaganjusvježe ukusne listiće. rukolaizraste do 40 cm visine. listove,kao i kod peršina, uvijek iznovarežemo. aromatična je biljka

osobitog okusa, koja je primjer-ena za salate i kao prilog raznimjelima. 18bOSILjaK GenOveSe

Bosiljak genovese jednogodi-šnja je biljka koja izraste u ob-liku 50 cm visokog grmića. imaveće svijetlozelene, aromatičnelistove koje se dodaju povrću,salatama, mesu i umacima odrajčice. Bosiljak ublažava grčeveu želucu i crijevima, a čaj smi-ruje živce. U vrtu lijepo uspijevauz rajčicu i krastavce, a može sesaditi i u posude. godi mu sun-čano mjesto i humusna zemlja.19vrTnI neven, mjeŠavIna(Calendula officinalis)

Jednogodišnje nezaobilaznocvijeće BioVrta zlatno-žutih inarančastih cvjetova. Biljka jekompaktna i snažno razgranata.Sije se i raspršeno po cijelomevrtu, prije svega među povrće,jer djeluje ljekovito na tlo i sus-jedne biljke. U društvu sa sala-tom, zbog jaka mirisa, tjerapuževe. Biljke za vazu režemokad cvjetovi još nisu potpunootvoreni. Uzgaja se i kao ljeko-vita biljka (cvjetovi). 20nISKa KaDIFICa, mjeŠavIna(Tagetes erecta)

Cvjetovi su žute, narančaste,crveno-smeđe boje i osobitamirisa. rano cvjeta i krasi namgredice, rubove, balkone iterase do kasne jeseni. kadificaspada među najvažnije cvijećeprirodnoga BioVrta: pokrivatlo, tjera štetočine, reguliraplodnost tla, povoljno utječe nazdravlje povrtnica (sprječavarazvoj parazitskih gljivica). Zatoneka raste raštrkano po cijelomevrtu. obično se sadi uz rajčicu,krumpir i luk te u blizini ruža.obilno cvjeta i na lošijem tlu, acvjetovi su otporni na kišu! 21

52

ek

ol

oŠ

ko

S

Je

Me


eKOLOŠKOSjeme Za KLICe

DraGOLjub, mjeŠavIna(Tropaeolum majus)

Jednogodišnja biljka s dugim,obilno cvjetajućim izdancimakoji se uspinju (žuto, narančasto,crveno cvijeće). raste na hu-moznim, ali ne previše plodnimvlažnim tlima te na suncu ili upolusjeni. Štiti povrtnice odušiju, puževa, gusjenica, miševa.U BioVrtU obavezno su u sus-jedstvu rajčice, krumpira, vi-sokoga graha, ruža i stabalavoća. Cvjetnim stabljikama ob-likujemo neobične bukete!Dragoljub je jestiv. listove sblagim okusom koji podsjećana vrtnu krešu beremo svježeza salatu i kao dodatak svježemsiru. Zatvorene pupoljke i nez-rele zelene sjemenke možemostaviti u ocat i koristite ih kaonadomjestak za kopar. 22FaCeLIja (Phacelia tanacetifolia)

Facelija, nezaobilazna biljka usvakom BioVrtU, jednogodi-šnja je biljka koja bujno raste,otporna na bolesti, odvraćanematode i svojim plavo-lju-bičastim cvijećem mami brojnekorisne insekte (prije svegapčele) te uljepšava vrt. Sije seod proljeća do jeseni, u plodor-edu usjeva može ići iza bilokoje povrtnice. Već nakon otpri-like sedam tjedana bujnu biljnumasu umiješajte u tlo i nas-tavite sa sjetvom ili presađivan-jem povrtnica. Prednost zelenegnojidbe u BioVrtU: povećavazalihe humusa i hranjivih tvari utlu, obogaćuje život u tlu,poboljšava strukturu tla i spr-ječava ispiranje hranjivih tvarite ograničava rast korova. 23mjeŠavIne Za ZeLenuGnOjIDbu

Mješavinu čine vrste koje brzorastu, stvaraju velike bujne ze-lene mase i obogaćuju tlo or-ganskom tvari i dušikom. Sije seod proljeća do jeseni, a u plo-doredu može ići iza bilo kojepovrtnice. Već nakon otprilike

sedam tjedana bujnu biljnumasu moramo umiješati u tlo inastavite sa sjetvom ili presađi-vanjem povrtnica. Prednosti suiste kao kod Facelije. 24GraH bOrLOTTOLInGua DI FuOCOnizak, srednje rani grah za zrnje,

koji izraste 50 cm visoko. Plos-nato-okrugle, žuto-zelene ma-hune imaju crvene pruge. Zrnjeje svijetlokrem-smeđe boje s cr-venim prugama. osim sadnje uredove, može se saditi i u jamice(po 5-8 sjemenki) koje su udal-jene 45 cm. Dobri susjedi niskomegrahu jesu krastavci, krumpir,kupusnjače, rotkvica, cikla, celer,rajčica i čubar, koji odvraćajuuši te mu poboljšavaju okus.Pakiranje: 200 g 25LeĆa (Lens culinaris)

leća je jednogodišnja lepirn-jača, visoka 50-70 cm s parnim»pernatim« listovima. Cvjetovise razvijaju u pazušcima listova.Mahuna je malena i sadrži 1-3malena crvenkasta sjemena.Dozrije u oko 100 dana nakonsjetve (kad mahune odbiju boju).Sije se na sunčano mjesto. Uspi-jeva i u umjerenoj suši. lećasadrži puno bjelančevina (esen-cijalnih aminokiselina), dobrihugljikohidrata, do 2 % ulja, vita-mine iz skupine B, željezo, kalcij,kalij, fosfor i cink. Crvena leća vrloje aromatična (ljuska) i koristi seprije svega za juhe i variva.Pakiranje: 200 g 26SLanuTaK (Cicer arietinum)

Slanutak je vrlo zahtjevna ma-hunarka što se tiče topline, kojadobro podnosi suha i vruća ljeta.Budući da je osjetljiva na hlad-noću, sije se u drugoj polovicisvibnja. izuzetak su topli pred-jeli Primorske gdje je sjetva tje-dan ili dva tjedna ranije. Plod jevrlo kratka mahuna blijedožuteboje. Zrnje konzumirajte sličnokao grah. Slanutak obogaćuje tlodušikom. Pakiranje: 200 g 27

KLICe Za ZDrav ŽIvOTZdrave i svježe klice trebaju postati dio našeg svakidašnjeg jelovnikaklice imaju svestranu uporabu: za salate, namaze, pirjana jela, priloge,nabujak i omlete. različitog su okusa imaju visoku hranjivu vrijed-nost te nam učine jelovnik zanimljiviji. kliCe Vrlo PoZitiVno Ut-JeČU na naŠe ZDraVlJe i Da Se DoBro oSJeĆaMo!

Klice sadrže puno:• vITamIna • Prije svega sadrže puno vitamina C i a, koji su

antioksidanti. Pola čaše većine klica sadrži više vitamina C negošest čaša soka od naranče. općenito su klice bogate i s vitamini B.

• bjeLanČevIna • U sojinim klicama jest 28 % bjelančevina(u mesu samo 13 %, u jajima samo 11 %).

• mIneraLa • teško prihvatljivi oblici minerala za vrijeme klijanjapređu u lakše prihvatljive. klice kupusnjača npr. sadrže 10 putaviše kalcija nego krumpir.

• eTerIČnIH TvarI • Brinu za ugodne mirise klica.• GOrKIH TvarI • Potiču probavu.• baLaSTnIH TvarI• neZaSIČenIH maSnIH KISeLIna• OSTaLIH LIjeKOvITIH TvarIklice lucerne, djeteline i brokule sadrže kanavanin, koji povećava ot-pornost na neke oblike raka te estrogene, koji potiču rast i gustoćukosti te sprečavaju osteoporozu. klice brokule sadrže glukosinolate iisotiocianate, koji potiču produkciju različitih enzima u organizmu.klice lucerne izvor su saponina, koji odstranjuju štetan kolesterol izasićene masne kiseline te potiču imunološki sustav organizma.

bIOvaLenTIn KLICe vrSTa vrIjeme KLIjanja OSObITOSTI KLICa (Sve KLICe SaDrŽe PunO

(uPOrabna ZreLOST) vITamIna I mIneraLa)HeLjDa 3 dana nema ukusa. brOKuLa 5-7 dana Djeluju protiv raka.LuK 8-10 dana aromatičan i hranjiv jer sadrži mnogo aminokiselina.GOrČICa 5-7 dana Blago ljut; sadrži također mnogo bjelančevina i ulja.GraŠaK 3-4 dana Bogati s bjelančevinama. KIneSKI vLaSaC 10-14 dana ima blagi okus po češnjaku. LeĆa 2-4 dana ima slatkast okus po orasima. 25% bjelančevina! LuCerna (aLFa aLFa) 4-6 dana Vrlo ukusni.PŠenICa 2-4 dana Slatkastog su okusa; sadrže raznolike hranjive tvari

(uz vitamine i minerale).CIKLa 6-8 dana Blago je ljubičaste boje i ugodnog okusa. CrvenO ZeLje 4-5 dana Dekorativni su. rOTKvICa 5-7 dana Blago ljuti; sadrže i eterična ulja.PISKavICa 2-3 dana Pikantna; sadrži sluzave tvari, bjelančevine,

eterična ulja (miriše).SLaTKI KOmOraČ 8-10 dana ima okus i miris po anisu.SOja 3-4 dana Sadrže dosta bjelančevina;

željezo se promijeni u lakše probavljiv oblik.SunCOKreT 3-8 dana ima ukus po lješnjaku.vrTna KreŠa 5-7 dana Blago ljut i aromatičan.ZeLenI munGO GraH 4-6 dana Bogati s bjelančevinama, škrobom.

ne uŽIvamO pljesnive klice ili klice koje imaju neugodan miris te izgled.Što se dešava u procesu klijanja kada sjeme treba zrak, vodu i toplinu:1. bubrenjekroz sjemensku ovojnicu u sjeme uđe zrak i voda. Sjeme ubrza disanje i metabolizam sepokrene tako da nastali enzimi utječu na promjenu rezervnih tvari i započne stvaranje klice.2. KLIjanjeSvjetlost: klijanje se vrši u svijetlom prostoru jer se tako poboljša hranjiva vrijednost ismanji količina nitrata.Toplina: Sjeme dobro klije samo u povoljnim uvjetima. Većini odgovora sobnatemperatura (18oC-22oC). voda i zrak: Sjeme uvijek mora biti jednakomjerno vlažno i dobro »prozračeno«.Svakodnevnim ispiranjem brinem o dovoljnoj vlazi i zračenje. time odstranjujemo ot-padne tvari i Co2 te sprječavamo razvoj bolesti.

53

ek

ol

oŠ

ko

S

Je

Me

/

S

Je

Me

Z

a

kl

iC

e


aktivnost dekontaminacijskihenzima). klice brokule dobe suza salate, jela od mesa, povrća iribe te jela iz mahunarki. njimasi obogatimo sendviče i na-maze za kruh. 4bIOKLICe CrvenOG KuPuSa(Brassica oleracea)

klice crvenog kupusa crvenkastesu boje i vrlo ugodnog ukusa.također su vrlo dekorativni.Sadrže puno minerala: kalcij,željezo, fosfor, jod, magnezij,kalij, cink i sumpor. Jačaju ot-pornost organizma, ubrzavajuprobavu. odlični su za salate ijela od jaja te da bi obogatilisendviče i namaze za kruh. 5bIOKLICe SLaDKOG KOmO-raČa (Foeniculum vulgare)

klice slatkog komorača imajudelikatesan okus, aromatične sute imaju miris o okus po anisu.kada ih jedemo imamo osjećajkao da bi pili Pastis (liker odanisa iz Provanse) bez alkohola.Bogati su vitaminima e, a i B teželjezom, kalcijem i manganom.Djeluju kao diuretik te utječu nasmanjenje masti u organizmu.klice upotrebljavamo kao začinza jela od riba i tjestenine. Dobrisu kao dodatak kruhu. 6bIOKLICe SOje (Glycine max)

Sojine klice imaju puno bjelan-čevina koje su potpune kao mli-ječne. kod klijanja nastane petputa više riboflavina (vitaminB2) i tiamnina (vitamin B1), aniacina dvaput više. i željezokoje soja ima puno promijeni seu lakše probavljiv oblik. klicesmijemo jesti samo ako su pir-jane ili kuhane (npr. u varivimaili nabujcima od povrća). 7bIOKLICe SunCOKreTa(Helianthus annuus)klice suncokreta imaju okus polješnjacima zato ih uvrštavamou najukusnije klice. Sadrže bje-

lančevine, ugljikohidrate, vita-mine (a, B, e, C, D) i minerale(magnezij, fosfor, kalij, kalcij iželjezo). Jačaju zube i kosti,djeluju blagotvorno na boloveu mišićima. klice suncokretajedemo u salatama, jelima odpovrća i na kruhu. 8bIOKLICe LeĆe(Lens esculentum)

klice leće imaju slatkast okuspo orasima. od svih mahunarkileću je najlakše za probavit.klice sadrže puno bjelančevina(23 %) te su bogate vitaminima(prije svega B1 i B2) te kalijem,fosforom i fluorom. Snižava ko-lesterol. koristimo ih u svježimsalatama i jelima od povrća uvarivima od povrća i juhama.osobito dobri su u jelima od jaja,krumpira, riže i povrća. Dodamoih mješavini od sira i slanompecivu. 9bIOKLICe vrTne KreŠe(Lepidium sativum)

klice vrtne kreše izrazito su oštrog,aromatičnog okusa. Sadrže kalciji fosfor te vitamine a, B1, B2 i C(puno). odlična su antibiotik.imaju diuretički učinak i čistekrv. Djeluju protiv slabokrvnosti,bronhitisa i reumatizma. Djelujukao antidota nikotinu. koristimoih u jelima od rajčica, juhama,nabujcima od povrća, u umacima,u jelima od jaja, pečenom mesui ribama; u jelima od svježegsira i namazima za kruh, u lisna-tim i povrtnim salatama kaopovrće ili kao začin. 10bIOKLICe LuCerne - aLFaaLFa (Medicago sativa)klice lucerne vrlo su ukusni(hruskavi, mili, svježi). Sadržepuno bjelančevina. Za vrijemeklijanja njihova količina se po-veća s 35 % na 40 %. Udvostručise količina tiamina (vitamin B1),niacina, kojega je v sjemenuveć mnogo tako da ga je u kli-

54

SJ

eM

e

Za

k

li

Ce

KLICe uZGajamO SamIjeDnOSTavan uZGOja u ČaŠama • Za više ili manje zahtjevnasjemena: soja, leća, zeleni mungo grah, suncokret, lucerna. Trebamo:nekoliko čaša različite veličine (npr. 0,72 l) te odgovarajuće velike plas-tične poklopčiće na kojima napravimo rupe. Postupak klijanja: U čašustresemo za prst do dva debeli sloj opranog sjemena, zalijemo gavodom i pokrijemo poklopčićem na kojem smo prije napravili rupe.Slijedeće jutro odlijemo vodu i sjeme operemo (1-2x). nakon zadnjegispiranja sjemena čašu okrenemo naopako da se voda odcijedi. Zatimčašu položimo u vodoravan položaj na izabrano mjesto u kuhinji(sobna temperatura). na početku možemo je dati u tamniji prostornakon što sama proklija (najčešće nakon dva dana), klice trebaju svi-jetlost. Sjeme moramo ispirati svaki dan dvaput (ujutro i navečer),manja sjemena (npr. lucerno) triput i to s vodom iz pipe koja imasobnu temperaturu. nakon zadnjeg ispiranja neka čaša bude duževremena okrenuta naopako da se odcijedi sva voda. ovisno o vrstisjemena, klice uživamo nakon 2-5 dana. KLIjanje u ŠaLICama • Plitke šalice koristimo za sjemena kojaluče sluz: kreša, gorčica. uPOraba KLIjaLIŠTa • klijalište je sastavljeno iz tri pladnja, složenijedan iznad drugoga. imaju perforirano dno li odvodni kanal takoda voda isteče u donju posudu za hvatanje. ispiranje je jednostavno.klijalište je primjereno za sve vrste sjemena. Postupak klijanja u kli-jalištima za lucerno, rotkvicu, leću, slatki komorač, piskavac, crvenozelje, luk, suncokret, zeleni mungo grah itd.: Preko noći opranosjeme namočimo. klice pospemo na pladanj klijališta (oko 15 g napladanj), pladnje složimo jedan na drugoga. Dvaput dnevno klijal-ište s vrha zalijem vodom. Pladnjevi su napravljeni tako da su klicejednakomjerno navlažene na svim pladnjevima. klijalište na početkudamo u taman prostor na sobnu temperaturu, nakon približno dvadana obavezno ga damo na svjetlo. klice uživamo ovisno o vrsti sje-mena, u 4-12 dana. Prije uživanja ih operemo.STrOj Za KLIjanje vITa SeeD • Sjemena mogu klijati i u stroju zaklijanje. točne upute za uporabu priložene su stroju za klijanje. naklijalištima koja kupimo navedene su točne upute kako u njima pro-vodimo klijanje. na vrećicama su navedene osnovne informacije nakoji način dođemo do toga da sjeme određene vrste klija. Za lakšipočetak dodani su recepti.

bIOKLICe LuKa(Allium cepa)

klice luka imaju ugodan, svjež,aromatičan i jak okus. Vrlo suhranjivi jer sadrže mnogo ami-nokiselina, enzima, vitamina a,B, C te kalcija, fosfora, kalija isumpora. imaju antibiotski uči-nak, jačaju imunološki sustav teubrzavaju probavu. Svježe kliceluka dodamo jelima prije nego ihposlužimo. klice damo u salate,jela od mesa i riba, odlične su ujuhama, umacima, omletima i upalenti. 1bIOKLICe KIneSKOG vLaSCa(Allium tuberosum)

klice kineskog vlasca imajublagi ukus po češnjaku. Bogatisu vitaminima (a, B, C, e) i min-eralima, osobito kalcijem, fos-forom, željezom i magnezijem.između ostalog snižava koles-terol i jača imunološki sustavorganizma. klicama kineskogvlasca začinimo salate, jela od

mesa i ribe. odlični su i u juhama,omletima i palenti. Dodamo ihprije nego poslužimo jelo. 2bIOKLICe CIKLe(Beta vulgaris)

klice cikle crveno su ljubičasteboje i ugodnog okusa. Sadržepuno vitamina (a, B1, B2, B3, B4,B5, B6, C, e) i minerala (kalcij,željezo, fosfor, magnezij, kalij,cink i sumpor). Jačaju imunološkisustav i ubrzavaju probavu. od-lični su za salate, jela od mesa,povrća i ribe. 3bIOKLICe brOKuLeCaLabreSe (Brassica oleracea)

klice brokulu imaju jak i blagoljut okus. klice brokule uz vita-mine i minerale sadrže i velikukoličinu fitokemikalije sulfora-fana, koje vrše preventivu ikemijsku zaštitu (smanjuje utje-caj kemikalija, koje uzrokuju raki povećava otpornost organizmana rakaste tvari te time povećava


cama sedam puta više. klice subogate i vitaminom B2, e, k, Dte osobito vitaminom a (ima gaviše nego mrkva) te fosforom,kalcijem (pet puta više negomlijeko), magnezijem, željezom,kalijem i sumporom. klicelucerne osvježe jela te su vrlodekorativni. Primjereni su kaonadjev za omlet i palačinke.Jedemo ih i u ostalim jelima odjaja i krumpira, u svim svježimsalatama te na kruhu sa svježimsirom. 11bIOKLICe GraHa(Pisum sativum)

klice graha bogate su bjelan-čevinama, vit. a, B1, B2 i D tekalijem, fosforom, kalcijem, žel-jezom i ostalim mineralima.Ubrzavaju probavo. klice smi-jemo jesti samo ako su pirjani ilikuhani (npr. u varivima ili nabu-jcima). 12bIOKLICe HeLjDe(Fagopyrum esculentum)

klice heljde nemaju izraziti okus.Sadrže puno željeza, kalija i kal-cija te ostalih minerala. Bogatisu lecitinom i lizinom (drago-cjene bjelančevine). Jela moramodobro začiniti jer klice nemajuokusa. Dodamo ih u juhe i vari-vima. njima punima rajčicu, pa-priku ili tikve. 13bIOKLICe rOTKve DaIKOn(Raphanus sativus)

klice rotkvice Daikon imajuizrazito aromatičan te blago ljutokus. Sadrže puno kalija, kalcija,željeza, magnezija, fosfora te vi-tamine a, B1, B2 i C. Jačaju mi-

šićno tkivo, poboljšavaju vid,imaju antiseptički učinak, stim-uliraju izlučivanje želučanih so-kova i rad crijevne flore, pobolj-šava probavu te jača obrambenusnaga organizma. odlični su uslučaju manjka apetita ili pro-bavnih smetnji. Dodajemo ihumacima, nabujcima, jelima odjaja, pečenom mesu i ribama,jelima od svježeg sira i namaz-ima na kruh, lisnatim salatama isalatama od povrća. 14bIOKLICe rOTKve SanGO(Raphanus sativus)

klice su crveno-ljubičaste boje iimaju izrazito aromatičan, blagoljut okus. Sadrže puno, kalcija,željeza, magnezija, fosfora te vi-tamine a, B1, B2 i C. Jačaju miši-ćno tkivo, poboljšavaju vid, imajuantiseptički učinak, stimulirajuizlučivanje želučanih sokova irad crijevne flore, poboljšavaprobavu te jača obrambenusnaga organizma. ostale suznačajnosti iste kao kod klicarotkvice Daikon. 15bIOKLICe GOruŠICe(Sinapis alba)

klice gorušice imaju iznimnopuno bjelančevina (30 %) i ulja.Sadrže vitamine a, B i C te kalcij,željezo i fosfor. oba ulja gorušice(sinalbin i sinigrin) moćno sprje-čavaju razvoj štetnih bakterija.Pospješuju probavu te nas štiteod prehlade. klice gorušice ko-ristimo kao začin u umacima,juhama, jelima od krumpira iraznim namazima. Salatamanadopunjuju okus. Možemo ihmiješati s drugim klicama. oso-bito su dobra jela od jaja s kli-cama gorušice. 16bIOKLICe PISKavICe(Trigonella foenum-graecum)klice piskavice blago su pikan-tnog i svoje vrste profinjenogokusa. Sadrže puno sluzavih tvari,bjelančevine, lecitin i eteričnaulja, koja su uzrok da biljka ima

specifičan miris. Čisti krv, jetra ibubrege. Pojačava apetit te suodlične za slabokrvnost i umor.klice koristimo sirove kao začinza sve vrste jela od riže (nadop-unjuju kari), juhe i salate. 17bIOKLICe PŠenICe(Triticum aestivum)

klice pšenice slatkastog su okusa.Budući da uz vitamine i mine-rale sadrže raznolike hranjivetvari, svrstavamo ih u gotovosavršena hraniva. klijanjem sepoveća količina vitamina, osobi-to B1, B2 i e, a ima i više karotena.Svježe jedemo u müslima, sala-tama od žitarica i voća. Primje-rene su i za sve vrste jela od po-vrća (nabujci, variva, juhe). 18bIOKLICe ZeLenOG munGOGraHa (ZeLene SOje)(Vigna radiata)

klice zelenoga mungo grahaimaju hruskav i svjež okus. Bo-gate su bjelančevinama i škro-bom. ne sadrže ulje. Za vrijemeklijanja vrlo se poveća sadržajvitamina: riboflavina je pet putaviše, a niacina deset puta više.Bogate su i vitaminima e, a i Cte željezom, kalcijem, kalijem,magnezijem i fosforom. reguli-raju kolesterol, štiti krv i jetru odotrova. Upotrebljavamo je kaopovrće u nabujcima, rižinim, pro-senim jelima i jelima od ogulje-nog ječma; umjesto mesa zaumake za tjestenine; kao nadjevza tjestenine (torteline), u rolada-ma i njokima; u jelima od jaja, nakolačima iz povrća i picama. 19bIOKLICe mjeŠavInemaHunarKI

Sadržaj:25% leĆe (lens culinaris),25% graŠka (Pisum sativum),20% SlanUtka (Cicer arietinum),15% Zelenega MUngograHa (Vigna angularis),15% graHa aZUki ili SitnogCrVenog graHa(Vigna radiata). 20

55

SJ

eM

e

Za

k

li

Ce

vaLenTInOvIreCePTIreZanCI S TIKvICamaI KLICamaSastav: 400-500 g integralnih re-zanaca, 2 male tikvice, 1 luk, 1 žlicahladno stisnutog maslinovog ulja,100 ml slatkog vrhnja, 100 g kiselogvrhnja, 2 žlice soka od limuna,sol, 25 g klica luka, 50 g klica sun-cokreta, 50 g lucerninih klica.narezani luk popržimo da se za-crveni na maslinovom ulju, do-damo narezane tikvice i nakratko propirjamo. Zatim do-damo oba vrhnja te na brzinuprokuhamo. Dodamo sok odlimuna i sol. Umaku dodamosuncokretove klice te u umakdamo kuhane rezance. Jeloukrasimo klicama luka i lucerne.

namaZ OD SIra Sa ZeLenImIKLICamaSastav: 1 luk, po 1 žlica klicakreša, rotkvice i gorčičnih, 200 gsira od vrhnja 125 g mekanogmaslaca, slatka paprika u prahuluk narežemo na sitno. Svježi sirzdrobimo vilicom te ga pomije-šamo s maslacem. Dodamo luk,papriku i klice. namaz ohladimou hladnjaku. Za ljepši izgled krugukrasimo svježom paprikom.

TuČena jaja S KLICamaSastav: 3 jaja, 3-4 žlice mlijeka ilivrhnja, sol, papar, muškatni oraščić,1 češanj češnjaka, 1 poriluk, 1 šali-ca klica leće, 3 žlice klica lucerne.Jaja razmutimo, dodamo mlijekoili vrhnje. Po želji začinimo. Do-damo zgnječen češnjak. U tavicizagrijemo ulje i na u pečemoporiluk da postane staklast. Do-damo oprane lećine klice i raz-mućenja jaja. Prema kraju peče-nja oprezno dodamo klice luce-rne. Jaja bi morala još uvijek bitikremasta kada tavicu maknemosa štednjaka. Umjesto klica lećedodamo klice pšenice i umjestoklica lucerna dodamo klice kreše.

juHa OD POvrĆa SaSOjInIm KLICamaSastav: 3 srednje velike mrkve,1 celer, 1 crvena paprika, 1 manjiporiluk, 1 sitan luk, 1 češanj češ-njaka, cca. 30 g maslaca, 1 šalicasojinih klicala, 1 l juhe od povrća,sol, kari, usitnjen peršin.Sitno narezani luk i češnjak popr-žimo na maslacu. Dodamo nare-zanu mrkvu, celer, papriku, po-riluk i dobro oprane sojine klice.Sve zajedno neko vrijeme pirja-mo i zatim zalijemo juhom odpovrća. kuhamo još 10-15 minu-ta, posolimo i začinimo karijem.Poslužimo s usitnjenim peršinom.SoJine kliCe MoŽeMo ZaMi-Jeniti S kliCaMa ZelenogMUngo graHa, SaMo takoDa iH DaMo U JUHU ZaJeDnoS PerŠinoM.


eKOLOŠKaZaŠTITa bILjaKaStalno naglašavamo da vrtlariti moraju uskladu s prirodom i osluškivati domaći vrt(tlo i okoliš) i prilagođivati se. ipak, unatočtomu ako se pridržavate svih uputa, možese dogoditi da imamo neugodnosti s boles-tima i štetočinama. napad se prije svegajače vidi na biljkama koje nisu u dobrojformi. a to je uglavnom ondje gdje uvjetirasta, kao što su hranjive tvari u tlu, toplina ivoda nisu UraVnoteŽeni. i vrijeme takođermože utjecati na smanjenu otpornost bil-jaka. tada biljke treba »liječiti«. ipak, jakafitofarmaceutska sredstva u ekološkom vrtunije potrebno koristiti. Postoji nekoliko ekoloških proizvoda (certi-ficiranih i necertificiranih) kojima se suzbi-jaju štetočine ili zaustavlja širenje bolesti. Vrlo su popularni proizvodi od algi kojipotiču i potiču biljni metabolizam te jačajuobrambene mehanizme biljaka. takve biljkelakše se brane od bolesti i štetočina!

vaLenTIn eKOunIverZaLnOOrGanSKOGnOjIvOSadrži prirodne or-ganske tvari nastaleiz micelija mikroor-ganizama. gnojivobudi mikoroorga-nizme u tlu. tla bo-gata mikrobiološkeaktivnosti plodnijasu i nazivamo ihŽiVa tla. na plodnimtlima biljke su zdrav-ije i otpornije na napade štetnika i bolesti. gnojivo u obliku mikropeleta termički jeobrađeno. Bogato je dušikom(n), fosforom (P),kalijem (k) i osobito kalcijem (Ca), koji pre-poručamo za kisela tla, jer aktivira prisutnemikroorganizme i oživljava tlo. Prinos sepovećava 35 %.odlično je za klasično i ekološko vrtlarenje.Preporuča se za gnojidbu povrća, krmnogbilja, ukrasnog grmlja, vinograda, drveća iukrasnih travnjaka.Za osnovnu gnojidbu položiti gnojivo 5 cmduboko, za prihranu u vegetaciji posipatioko biljaka.Dugotrajnog djelovanja, razgrađuje se pos-tupno kroz 7 mjeseci.nova formula gnojiva za zdrav okoliš:• U obliku mikropeleta.• Produženog djelovanja – 7 mjeseci.• Visoki udjel kalcija (za kisela tla).• aktivira zemljišnu floru i osnažuje biljke.• Povećava prinos 35 %.• tjera puževe.Sastav gnojiva po eu standardima:organska tvar: 72-90%; 6-9 % Dušik (n); 4-5 %Fosfor(P2o5); 1-4% kalij (k2o); 16% kalcij(Ca); 1% Magnezij (Mgo) i mikroelementi: B,Cu, Fe, Mn, Zn.Pakiranje: 7,5 kg 1 • 20 kg 2

vaLenTIn eKO eKSTraKTIZ aLGaPrirodno je gnojivo, prim-jereno za povrće (rajčicu,krumpir, salatu, mrkvu,luk,...), jagodičasto voće,sadnice drvenastih kultura,vinovu lozu i ukrasno bilje.glavni sastojak Valentineko ekStrakta iZ algajest ekstrakt morskih algi(ascophyllum nodosum).Morske alge sadrže mnogohranjiva, koja su biljkamalako dostupna. osim toga algeutječu na povečanu otpornost biljaka nastres (mraz, tuča, napadi bolesti i štetnika),jer sadrže tvari koje pospješuju obrambenimehanizam. Pospješuju i obnavljaju metab-olizam, te biljkama omogućuju optimalanprijem hranjiva iz tla. Biljke zato dobro i bujnorastu, bogato cvatu i daju obilne i zdraveprinose. ekstrakt iz alga potpuno je prirodan i nesadrži dodatna hranjiva u mineralnom obliku.odličan za ekološku proizvodnju.Pakiranje: 0,5l 3 • 1l 4

vaLenTIn eKO SreDSTvO ZajaČanje bILjaKaPrirodan je biostimulator, kojisadrži sva potrebna hranjivaza bolji i jači rast korijena.Biljke koje imaju bujniji ko-rijenov sistem, lakše uzi-maju više hranjiva iz tla.Zato bolje rastu, otpornijesu na napade bolesti i šte-točina, bogato cvatu i dajuvelike i zdrave prinose.također za ekološku proiz-vodnju. Za sve povrće, jagodi-často voće, balkonsko bilje i os-talo cvijeće, ukrasno grmlje, sadnice drven-stih kultura i vinove loze.Sastav: organska tvar (suha tvar): 20%;aminokiseline (glicin, prolin, glutaminskakiselina): 22%Huminske kiseline: 6%; Vitamini: < 1%Pakiranje: 250 ml 5 • 500 ml 6

vaLenTIn eKO InSeKTICID IZPrIrODnOG PIreTrInaPrirodno je sredstvo za suzbi-janje lisnih ušiju, grinja, tripsa,američkih cvrčaka i cvjetnog šti-tastog moljca. koristimo ga za za-štitu vrtnog bilja, voćaka i ukras-nih biljaka. ne šteti cvijeću. netreba se čekati što znači dapovrće i voće možemo odmahnakon škropljena jesti. Sadržaj: 250 ml: U oBlikU koCen-trata Za eMUlZiJU (eC);sadrži: aktivnu tvar rafiniranoulje uljene repice 750 g/l(±4%) i emulgator 100-150 g/l.500 ml: eMUlZiJa, PriPreMlJena oDMaHZa UPoraBU (al); sadrži: aktivnu tvarrafinirano ulje uljene repice (0,94%), emul-gator (< 2%) i vodu (do 100%).Pakiranje: 10 ml (k) 7 • 500 ml (r-pršilka) 8

vaLenTIn eKO InSeKTICID IZuLja uLjene rePICePrirodan je kontaktni insekticid zasuzbijanje štitastih ušiju, lisnihušiju i grinja. koristimo ga navoćkama za zimsko škropljenje iškropljenje u vrijeme vegetacije.Primjeren je i za čuvanje ukras-nih biljaka u prirodi i u zatvore-nim prostorima. obrađenopovrće i voće možemo jestiodmah nakon škropljenja. Sadržaj:250 ml: U oBlikU koCen-trata Za eMUlZiJU (eC);sadrži: aktivnu tvar rafiniranoulje uljene repice 750 g/l (±4%) i emulgator100-150 g/l.500 ml: eMUlZiJa, PriPreMlJena oDMaHZa UPoraBU (al); sadrži: aktivnu tvarrafinirano ulje uljene repice (0,94%), emul-gator (< 2%) i vodu (do 100%).Pakiranje: 250 ml (k), 9500 ml (r-pršilka) 10

vaLenTIn eKO InSeKTICIDIZ maSnIH KISeLInaPrirodan je insekticid za suzbijanje,lisnih ušiju, tripsa, grinja, cvjetnogštitastog moljca. koristimo ga zazaštitu vrtnih biljaka, voćaka iukrasnih biljaka. ne šteti cvijeću. ne treba se čekati što znači dapovrće i voće možemo odmahnakon škropljena jesti. Sadržaj:500 ml: otoPina, PriPreM-lJena oDMaH Za UPoraBU(al); sadrži: aktivnu tvar kali-jeve soli masnih kiselina(0,15%), vod i inertne tvari (do 100%). 1 l: konCentrat Za PriPreMU otoPina(Sl); sadrži: aktivnu tvar kalijeve soli masnihkiselina (4,9%), vodu i inertne snovi (do 100 %). Pakiranje: 0,5 l 11 • (r-pršilka), 1 l (k) 12

vaLenTIn eKO bIjeLe PLOČePrirodno je sredstvoza lovljenje voćnihosa. Bijele ploče ob-jesimo na jablanovei šljive. Bijele pločemame voćne ose(boja), koje se prili-jepe na njih. Sadržaj:Prozirnim ljepilom(poliizobutilen), pre-mazane ploče ot-porne navremen-ske prom-jene bez aktivnih kemijskih supstanci za ču-vanjebiljaka.Pakiranje: 10 kom 13

56

ek

ol

oŠ

ka

S

re

Dt

Va

Z

a

UB

rZ

aV

an

Je

r

aS

ta

i

Z

aŠ

ti

te

B

il

Ja

ka

eKOLOŠKa SreDSTvaZa ubrZavanje raSTaI ZaŠTITe bILjaKa

NOVO!

NOVO!


TvrDamIneraLnaGnOjIvavaLenTIn PLavOGnOjIvO ZaPOvrĆe, vOĆKeI uKraSne bILjKeVrlo je bogato gnoji-vo u obliku zrna plaveboje. gnojivo ne sa-drži prah. Sadrži svevažnije hranjive tvari(dušik, fosfor, kalij…)u vrlo visokim kon-centracijama i u brzodjelujućem obliku. PlaViM gnoJiVoMValentin gnojiteJeDan tJeDan prijesjetve/sadnje i tijekom rasta. gnojivo ravno-mjerno pospite po površini ili između biljaka,lagano ga umiješajte u zemlju i zalijte!Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, borom icinkom 12+12+17 (+2):12% (n) dušika uamonijskom (6,5%) i nitratnom (5,5%) ob-liku; 12% (P2o5) fosfor u neutralnomamonijsko-citratnom i fosfatnom obliku ifosfat topiv u vodi (6%); 17 % (k2o) kalijevoksid topiv u vodi; 2% (Mgo) magnezijevoksid od toga 1,4% magnezijev oksid topivu vodi; 0,02% (B) bor; 0,01% (Zn) cink; nesadrži kloride.Pakiranje: 5 kg; 1 • 10 kg 2

vaLenTInGnOjIvO ZaPOvrĆe I vOĆePosebno je gnojivokoji sadrži sve glavnehranjive tvari (i mag-nezij) za DoBar rast.gnojivom se, na pri-rodni način, pobolj-šava struktura tla,što je vrlo važno zadobar rast vrtnoga povrća i stabala voća.gnojivo ima puno fosfora, koji je potrebanza dobar rast korijenja, bujno cvjetanje i ob-likovanje plodova. gnoji se ii.-iX. Prije sjetve,odnosno sadnje obilno gnojimo, tako dagnoJiVo Valentin pospemo po cijelojpovršini. tijekom rasta dognojavamo tako daga pospemo oko biljaka. gnojivo umiješamou tlo. nakon gnojenja obavezno zalijemo. Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM 6+12+4 (+4):6% (n) dušik; 12% (P205) fosfor; 4% (k2o)kalijev oksid topiv u vodi; 4% (Mgo) mag-nezijev oksid; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 3 • 4 kg 4

vaLenTIn GnOjIvO Za jaGODeUravnoteženo je specijalno gnojivo zajagode s kalijem, magnezijem i fosforom uprirodnom obliku. Urednim gnojenjempotičemo jagode i drugo jagodičasto voćeda bogato cvate. Plodovi su zdravi, sočni iukusni. koristimo ga za gnojidbu jagoda,malina, ribiza i ostalog jagodičastog voća.

Valentin gnojivo zajagode rahlo umi-ješamo u vlažno tlotjedan prije sadnjejagoda (srpanj ikolovoz). U rujnu,kad se biljke ukori-jene, gnojivo raspo-redimo oko biljaka.nakon gnojenja zali-jemo.Sastojci gnojiva poeu standardimanPk gnoJiVo S MagneZiJeM i SUMPoroM7+12 (2+3): 7% (n) dušik; 12% (k2o) kalij uobliku vodotopivog kalijevog oksida; 2%(Mgo) magnezij u obliku magnezijevog ok-sida; 3% (S) sumpor; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 5

vaLenTIn bIOKOmPOSTerPosebno je prirodnosredstvo za dobiva-nje komposta. nap-ravljen je na bazidušika s dodatkomkamenoga brašna.Služi za dobivanjehranjivoga vrtnoghumusa! Velik sadržajdušika, fosfora i mag-nezija budi djelo-vanje mikroorganizama koji pospješujuproces razgradnje organskih tvari u humus.Mladi, svježi kompost pospemo po gredicamate ga lagano i Plitko umiješamo u zemlju.a zreli kompost služi nam kao organskognojivo koje se može dublje umiješati u tlo.koristi se također kao dodatak različitimValentin supstratima za presađivanje ukras-nih biljaka u lonce i na otvorenome.Sastojci gnojiva po eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM: 13% (n)dušik; 7% (P205) fosfor; 5% (Mgo) magnezi-jev oksid; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 6

KOmPOST Za kompost izaberite polusjenu, pogledimazaklonjeno mjesto u vrtu. Put do gomilekomposta popločite kako bi vam svakod-nevni put s domaćim otpadom do njegabio olakšan. Za manji vrt možete kupitikomposter. Pravi vrtlari znaju da je dobar kompostnužan za dobivanje povrtnica. Zato muposvećuju puno prostora i pažnje. Pri kompostiranju važno je paziti na to štose dodaje kompostnoj gomili odnosno ukomposter. Morate se pobrinuti za pravuprozračenost i vlagu. kompostnoj gomilidodajete i različite preparate koje pripravl-jate sami od biljaka ili ih kupujete.

vaLenTIn GnOjIvO Za TravnjaKeUniverzalno je gnojivo, kojim se poboljšavatlo za travnjake. gnojivo djeluje odmah itako da se otpušta postupno i na taj načindjeluje do slijedeće gnojidbe. oživljava tlo iima idealan odnos između dušika, fosfora ikalija te još dodatno sadrži magnezij i žel-jezo. redovitom gnojidbom vrtna će travabiti kompaktna, otporna i lijepa! Sprječavarast mahovine i djeluje protiv pljesnivosti.

Zbog željeza u gno-jivu, trava je svježa izelena, mahovina sesuši i stoga se lakomože ukloniti (pog-rabljati). gnojimo 4puta godišnje (iii, V,Vi, Viii), 2-3 dananakon košnje takoda gnojivo ravnom-jerno pospemo pocijeloj površini iobilno zalijemo. Jošje bolje da se gnoji netom prije kiše. Zadnjagnojidba krajem Viii. je obavezna jer na tajnačin pripremamo travnjak za dobro prez-imljavanje!Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM i ŽelJeZoM15+5+7 (+4+1): 15% (n) dušik u karbamid-nom obliku, 5 % (P205) fosfor u neutralnomamonijsko-citratnom i fosfatnom obliku ifosfat topiv u vodi (1%); 7% (k2o) kalijevoksid topiv u vodi; 4% (Mgo) magnezijevoksid; 1% (Fe) željezo topivo u vodi; nesadrži kloride.Pakiranje: 3 kg; 7 • 7,5 kg 8

vaLenTInGnOjIvOS DuGOTrajnImDjeLOvanjemZa baLKOnSKebILjKekoristite za gnoJi-DBU zelenih i cvatu-ćih biljaka na balko-nima i terasama,jednogodišnjih bil-jaka i ruža na otvorenome. Jednokratnimpravim doziranjem biljke bujno rastu i cvje-taju tijekom cijelog ljeta. granule za gno-JiDBU imaju ovoj tako da se hranjivi elementipostupno oslobađaju što pridonosi uravno-teženome gnojenju i sprječava pregnoja-vanje.Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S oBloŽeniM granUlaMa17+17+17: 17% (n) dušik u karbamidnom(8,5%), nitratnom (4,8 %) i amonijskom (3,7%)obliku; 17 % (P2o5) fosfor u neutralnomamonijsko-citratnom i fosfatnom obliku to-pivim u vodi; 17 % (k2o) kalij u obliku kalije-vog oksid topivog u vodi; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 9

vaLenTInGnOjIvO Za ruŽePosebno je gnojivoza ruže, koje sadržisve potrebne hran-jive tvari za dobarrast i bogato cvje-tanje ruža. ne sadržiklorid, ali sadrži žel-jezni sulfat koji spr-ječava nastanakkloroze. gnoji se iii.-Vii. tako da ga pospemopo površini i umiješajmo u tlo. od Viii.nadalje ne SMiJeMo gnojiti da drvo ružadozrije. Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, SUMPoroMi ŽelJeZoM 8+8+13 (+2+3+1): 8% (n) dušik8% (P205) fosfor; 13 % (k2o) kalijev oksidtopiv u vodi; 2% (Mgo) magnezijev oksid;3% (S) sumpor; 1 % (Fe) željezo topivo uvodi; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 10

57

gn

oJ

iV

a

GnOjIva

NOVO!


GnOjIDbanajvažnija je u vrtu briga za plodnost tla.Plodna tla stvaraju mikroorganizmi! naplodnom tlu, koje je bogato hranjivimtvarima, biljke dobivaju dovoljno »hrane«,zato su jake i zdrave te otpornije na stresove,kao što su nepovoljne vremenske prilike tenapadi bolesti i štetočina. U vrtu se poduzimasve da ne bi nastali jači stresovi, a ukoliko inastanu, pobrinemo se da je biljka dovoljnozdrava i jaka da se može obraniti od njih.

OrGanSKa I mIneraLna GnOjIvaZa POvrĆe I CvIjeĆe• mješavine za ZeLenu GnOjIDbu

Facelija, Biovrt i ostale biljke za zelenugnojidbu.

• DOmaĆI KOmPOST • od ostataka svihbiljaka domaćega vrta i organskih kuhinjskih ostataka. to je najbolje gnojivo i zatošto je napravljeno kod kuće.

• OrGanSKa GnOjIva biljnog, životinj-skoga podrijetla

• STajSKO GnOjIvO, odnosno gnojivodomaćih životinja.

• vaLenTIn eKO GnOjIvO• KamenO braŠnO • kameno brašno jest

mineralno gnojivo; za suhoga vremenakameno brašno pospemo po biljkama:štiti ih od napada bolesti, ušiju; ako pos-pemo oko biljaka, štiti ih od puževa.

• vaLenTIn mIneraLna GnOjIva:

najbOLja GnOjIDba:pravilna kombinacija zelene gnojidbe,organskih i mineralnih gnojiva!

vaLenTInGnOjIvO ZarODODenDrOnePosebno je gnojivo spuno dušika i mag-nezija. ne sadrživapnenac. koristi seza gnoJiDBU rodo-dendrona, azaleja,hortenzija, vrijesa,močvarnih biljaka isvih drugih biljakakoje trebaju kiselo tlo. Dodatno je obogaćenoželjezom koje je važan element za intenzivnuzelenu boju listova i sprječavanje kloroze. Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, SUMPoroMi ŽelJeZoM 12+6+8 (+3+3+1): 12% (n) dušik;6% (P205) fosfor; 8% (k2o) kalijev oksid topivu vodi; 3% (Mgo) magnezijev oksid; 3% (S)sumpor; 1% (Fe) željezo topivo u vodi; nesadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 11

vaLenTInGnOjIvO ZaIGLIČaSTO bILjeUravnoteženo jeposebno gnojivo smagnezijem. koristise za gnoJiDBU igli-častog bilja, kao štosu smreke, borovi,jele, tuje, čempresi,tise, borovica itd. re-dovitim i pravilnimgnojidbompobuđuje se zdrav rast igličas-tog bilja. Magnezij u gnojivu sprječava daiglica postane smeđa. Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-gnoJiVo S MagneZiJeM i SUMPoroM7+6+10 (+5+3): 7 % (n) dušik; 6 % (P205)fosfor 10 % (k2o) kalij u obliku kalijevogoksid topivog u vodi; 5 % (Mgo) magnezij uobliku; magnezijevog oksida; 3 % (S) sumpor;ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 kg; 12

TeKuČa GnOjIvavaLenTIn TeKuĆe GnOjIvOZa CvaTuĆe bILjenamijenjeno je svimcvatućim sobnim, balkon-skim i drugim ukrasnimbiljkama. Sve hranjivetvari u gnojivu u uravno-teženom su omjeru.tekuće gnojivo brzo jedostupno biljkama, zatobrzo rastu i dugo cvje-taju. gnoji se iii.-X. jed-nom tjedno s dozom: 1poklopac proizvoda na 3 lodstajale vode. Balkonskebiljke koje brzo rastu ijednogodišnje biljke u vrtu gnojite dva putatjedno (Vi.-Viii.). Uvijek gnojite vlažnu zemlju.Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-otoPina 7+5+6: 7% (n) dušik u nitrat-nom (1,3%) i karbamidnom (5,1%) obliku; 5%(P205) fosfor; 6 % (k2o) kalijev oksid topiv uvodi; ne sadrži kloride.Pakiranje: 500 ml 13 • 1 l 14

vaLenTIn TeKuĆe GnOjIvOZa SObne bILjKePosebno je mineralno gnoji-vo za sobne biljke (i palme).gnojivo sadrži puno dušikau različitim oblicima, kojije dobro dostupan bilj-kama i koji omogućujedobar rast. Dodatnosadrži i mikroelementekoji osiguravaju lijepusjajnu boju listova i tra-jno zdrav rast te dugotra-jno cvjetanje. od veljačedo listopada gnoji se jed-nom tjedno. od studenogado siječnja jednom mjesečno.Sastojci gnojiva prema e standardimanPk-otoPina 8+5+6 s mikroelementima: 8%(n) dušik u nitratnom (2,0 %), amonijskom(1,2%) i karbamidnom (4,8%) obliku; 5%(P205) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv uvodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B)bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02%(Fe) željezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangankao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002%(Zn) kao kelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 500 ml 15 • 1 l 16

vaLenTIn TeKuĆe GnO-jIvO Za PeLarGOnIjePosebno je gnojivo prilago-đeno posebnim potreba-ma pelargonija. odlično iza druge cvatuće biljke!Visoki sadržaj dušika,fosfora i mikroelemena-ta u obliku kelata omogu-ćuje snažno razrastanjekorijenja, bujan rast ipuno cvjetnih izdanaka.gnojite cvijeće u ko-ritima, posudama i onokoje raste na otvorenome.Sastojci gnojiva premaeu standardimanPk-otoPina 8+3+5 s mikroelementima:8% (n) dušik u nitratnom (2%), amonijskom(1,2%) i karbamidnom (4,8%) obliku; 3% (P205)fosfor; 5% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi;mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor,0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe)željezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangankao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002%(Zn) kao kelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 l 17 • 3 l 18

vaLenTIn TeKuĆe GnOjIvO ZaOrHIDejeSadrži sve potrebne hranjivetvari (i MikroeleMente) uuravnoteženom omjeru.tekuće gnojivo brzo je dos-tupno orhidejama zato brzorastu i dugo cvjetaju. Mladeorhideje gnojite svaka 2-3tjedna, a višegodišnje biljkesvaka 1-2 tjedna. tijekom raz-doblja mirovanja orhideje negnojimo. nakon razdoblja mirovanja pog-nojimo ih da ponovno procvjetaju.Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-otoPina 4+4+7 s mikroelementima:4% (n) dušik u nitratnom (1,4%) i karbamid-nom (1,4%) obliku; 4 % (P205) fosfor; 7% (k2o)kalijev oksid topiv u vodi, mikroelementitopivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakarkao kelat eDta, 0,02% (Fe) željezo kao kelateDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta,0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kaokelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 250 ml 19

vaLenTIn TeKuĆe GnOjIvOZa KaKTuSeS puno kalija i mikroelemenataodlično je za gnoJiDBU kaktusai drugih sukulentnih biljaka.Doza: 1 poklopac proizvodana 2 litre odstajale vode. U vri-jeme rasta, ljeti, gnojite 1 puttjedno. U razdoblju mirovanja(od jeseni do proljeća) nemo-jte gnojiti.Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk-otopina 3+5+7 s mikroelementima:3% (n) dušik u nitratnom (1,5%) i karbamid-nom (1,3%) obliku; 5 % (P2o5) fosfor; 7% (k2o)kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementitopivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakerkao kelat eDta, 0,02% (Fe) željezo kao kelateDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta,0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kaokelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 250 ml 20

vaLenTIn TeKuĆe GnOjIvO ZaCITruSeMineralno gnojivo s mikroele-mentima za gnoJiDBU limuna,naranača, mandarina itd. Sastojci gnojiva prema eustandardimanPk-otoPina 8+5+7 smikroelementima: 8% (n)dušik u nitratnom (1,6%) i kar-bamidnom (5,6%) obliku; 5%(P205) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv uvodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B)bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02%(Fe) željezo kat kelat eDta, 0,01% (Mn) man-gan kao kelat eDta, 0,001 % (Mo) molibden,0,002 % (Zn) kao kelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 250 ml 21

vaLenTIn FOLIjarnOGnOjIvOnamijenjeno je za gnojidbusobnog bilja, zelenila, sad-nica i ukrasnog bilja PU-teM liSta. Biljke možemoi zalijevati jer djeluje iputem korijena. gnojivoje biljkama odmah dos-tupno. Sadrži sve pot-rebne mikroelemente.gnojivo koristimo cijeloljeto, jednom tjedno. akognojimo preko listova,otopinu raspršimo pobiljkama rano ujutro ili

58

gn

oJ

iV

a


navečer, kada se biljke rashlade. ako gno-jimo putem korijena, biljke jednostavno zal-ijemo. Posebno preporučamo gnojidbuoštećenih biljaka (od tuče, napada štetočinai bolesti) i biljka kojima nedostaje hranjiva.Pognojene biljke se brzo oporavljaju.Sastojci gnojiva prema eu standardimanPk- otoPina 14+3+3 s mikroelementima:14% (n) ukupni dušik: 0,4% (n) dušik u nit-ratnom obliku i 13,6% (n) dušik u karbamidnomobliku; 3% (P2o5) fosfor; 3% (k2o) kalij u ob-liku vodotopivog kalijevog oksida; mikroele-menti topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002% (Cu)bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) željezo kaokelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelateDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn)cink kao kelat eDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 500 ml 22

vaLenTIn TeKuĆe GnOjIvOZa rajČICutekuće gnojivo valentin zarajčicu, papriku i drugopovrće posebno je gno-jivo koje sadrži sve glavnehranjive tvari te punomikroelemenata za zdravi bujan rast povrća. Zbogsadržaja kalija biljke suotporne na bolesti. Dobropognojeno povrće obilnorodi. Sastojci gnojiva premaeu standardimanPk-otoPina 5+5+8 smikroelementima: 5% (n) dušik u nitratnom(1,3%) i karbamidnom (3,3%) obliku; 5% (P205)fosfor; 8% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi;mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor,0,002% (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,04% (Fe)željezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangankao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002%(Zn) kao kelat HeDta; ne sadrži kloride.Pakiranje: 1 l 23

ŠTaPIĆI ZaGnOjIDbuvaLenTIn ŠTaPIĆI ZaGnOjIDbu baLKOn-SKIH bILjaKaBrzo i temeljito pospješujuzdrav rast i bogato cvjetanje biljaka. Hranjive tvariotpuštaju se ravnomjernoi cijelo su vrijeme dostupne biljkama kojerastu. Zbog postupnog otpuštanja ne moženastati pre gnojavanje. Visok sadržaj kalija ifosfora omogućava bujno i dugotrajno cvje-tanje te jača otpornost biljaka. Štapiće utis-nite u zemlju u posudi između biljke i rubaposude. kod većih lonaca štapiće ravnom-jerno rasporedite. Zalijevajte kao obično.nakon 6 tjedana upotrijebite nove štapiće.Sastojci gnojiva prema eu-standardimanPk-gnoJiVo 4+14+5: 4% (n) dušik; 14% (P205)fosfor; 5% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi.Pakiranje: 30 kosov 24

vaLenTIn ŠTaPIĆI ZaGnOjIDbu SObnIHbILjaKaBrzo i temeljito pospješujuzdrav rast i lijepo cvjetanjebiljaka. Hranjive tvari ot-puštaju se ravnomjerno icijelo su vrijeme dostupnebiljkama u rastu. Stoga suštapići primjereni za gno-JiDBU SViH sobnih biljaka, onih koje cvje-taju i koje ne cvjetaju. upotreba i sastav suisti kao kod štapiča balkonskih biljaka.Pakiranje: 30 kosov 25

vaLenTInSuPSTraTIS obzirom na potrebe biljaka supstrate dije-limo u četiri skupine: supstrate koji sadržemanje hraniva (kS i), supstrate koji sadrževiše hraniva (kS ii), supstrate za biljke koje za-htijevaju kisela tla (kS iii) i supstrate zaspecijalne biljke (kS iV).

1.Supstrati koji sadrže manje hraniva (KS I)Supstrati namjerno sadrže manje hraniva,imaju finu strukturu i namijenje su zasijanje i uzgoj sadnica odnosno biljakakoje su osjetljive na osli. PH-vrijednostobično je 5-6,5.

vaLenTIn SuP-STraT Za SjeTvu IPIKIranjeSupstrat je sitne struk-ture za sjetvu, uzgoji pikiranje mladihbiljaka. Sadrži visoko-kvalitetna gnojiva zaoptimalan razvoj ko-rijenja mladih biljaka.Sastojci:Supstrat za rast, tipkS i. Zemlja se sas-toji od kvalitetnihvrsta treseta, zrelogahumusa drvenogamalča, gline i kom-posta. oplemenjena je hranjivim elemen-tima (nPk) koji su dovoljni za dobar razvoj irast biljaka. Dodana gnojiva: n: 50-300mg/l, P2o5: 80-300 mg/l; k2o: 80-300mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 20 l 1

2. Supstrati koji sadrže više hraniva (KS II)Za biljke koje imaju veću potrebu po hranivu.U to spada većina supstrata za presađivanje(supstrat za cvijeće) s većim sadržavanjemhraniva. kod tih zemlji kao komponenteuvaženi su humus kore i kompost. osobitou supstratima za vanjske biljke koje trebajumnogo hraniva, te dvije komponente su sevrlo dobro uspjele. Mješavina supstrata shumusom kore i kompostom bolja je od klasi-čnih mješavina s crnim tresetom koje imajupo prirodi lošu strukturu i ne sadrže hraniva.

vaLenTIn SuP-STraT ZaLOnČanICekoristite za PreSaĐi-VanJe, SJetVU iDalJnJi UZgoJ sob-nih lončanica, balkons-koga cvijeća, cvijeća,ruža, ukrasnih bil-jaka, povrća te voćkii bobičastoga voća.Može se koristiti zaizravno sađenje ipresađivanje biljakau ukrasne posude ilise pak dodaje vrtnojzemlji kod sijanja bil-jaka na otvorenome.Prigodom sadnje ukrasnih biljaka i biljaka svoćem, vinove loze i bobičastoga voća do

daje se u jamu. koristi se također za poboljša-vanje vrtne zemlje. Struktura supstrata i sadržajgnojiva omogućuju DoBar razvoj korijenja,snažne i zdrave listove te dugotrajno cvjetanje.Sastojci:Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastoji odkvalitetnih vrsta treseta, zreloga humusa dr-venoga malča, gline i komposta. oplemen-jena je hranjivim elementima (nPk-om) kojisu dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Do-dana gnojiva: n: 200-500 mg/l; P2o5: 200-500 mg/l; k2o: 300-1000 mg/l; soli < 3 g/l;pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 10 l 2 • 20 l 3 • 45 l 4 • 70 l 5

vaLenTIn vrTnIHumuSPripravljen je kompostod kore četinjača.Služi za poboljšanjevrtne zemlje (za po-vrće, cvijeće), zaSaDnJU traJniCa,UkraSniH lUkoViCa,grMoVa i DrVenaS-tog BilJa. time sepoboljša vrtno tlo.Može se koristiti ci-jele godine. U tluPoVeĆaVa dostup-nost humusa, pobolj-šava strukturu tla iaktivira djelovanje mikroorganizama.Sastav:Supstrat za poboljšanje tla; izrađen iz fermen-tirane kore četinjača. Dušik – n: 1%; fosfor -P2o5: 0,1%, kalij – k2o: 0,3%; soli < 1,5 g/l;pH-vrijednost: 6,0-7,0; organska osnova: 85%.Pakiranje: 70 l 6

vaLenTIn SuPSTraTZa TravnjaKkoristimo ga za ob-novu postojeće tra-tine i pripremu novogtravnjaka. Strukturasupstrata i kremenipijesak omogućavadobru ocjeditost tla.Valentin SUPStratZa traVnJak aktiviramikroorganizme u tlu,trava se dobro razrastei lijepe je zelene boje.Sastav:Supstrat za rast, tipkS ii. Supstrat se sas-toji od kvalitetnih vrsta treseta, zrelog hu-musa drvenog malča i kremenog pijeska.Dodana gnojiva: dušik – n: 200-500 mg/l;fosfor – P2o5: 200-500 mg/l; kalij – k2o:300-1000 mg/l; soli < 2,5 g/l; pH-vrijed-nost: 5,5-6,5.Pakiranje: 45 l 7

59

gn

oJ

iV

a

/

SU

PS

tr

at

i

SuPSTraTI


vaLenTIn SuPSTraTI nOvOG TISuĆLjeĆaValentin supstrati napravljeni su prema novimeuropskim smjernicama koje pozivaju načuvanje prirodne okoline i na odgovorno cr-penje treseta. kod crpenja treseta iz tre-setišta uništava se raznolika flora i fauna.raspoložive površine nalazišta treseta nalazese uz Sjeverno more te su iz godine u godinusve manja. ta osobita okolina još tisućljećase neće obnoviti. Zato treba očuvati tre-setišta i treset koja su nastajala tisućljećimate ih zamijeniti drugim tvarima. Valentinzemlje novog tisućljeća napravljene su izhumusa kore, komposta i gline u kombi-naciji s vlaknastim bijelim i crnim tresetom. Svojstva valentin supstrata: • Supstrat je prozračnan, rahle strukture zato

je korijenje maks. opskrbljeno kisikom. • Supstrat se u loncima zbog sadržajnosti hu-

musnih komponenti ne posuši te se ne krči. • na površini se ne javlja mahovina.• Supstrat ne sadrži sjemena korova, šte

točina i bolesti jer kod vrućeg kompostiranje one propadnu.

• Humus kore i zeleni kompost bogati suorgansko vezanim hranjivim tvarima kojese postepeno oslobađaju s obzirom napotrebe pojedinih biljaka. 4-5 tjedananakon presađivanja biljaka ne trebaponovno gnojiti.

• S tim supstratima brinemo za okoliš jer zanjih treba manje crnog treseta.

vaLenTIn SavjeTujeValentin supstrate prije presađivanja pomiješa-mo s Valentin gnojivom s dugotrajnim djelo-van-jem za balkonske biljke (gnojivo traje4-6 mjeseci). na dno posude damo glinopori nešto Valentin supstrata. Biljku posadimote posudu dopunimo sa zemljom. Supstratstisnemo te zalijemo. Prvih 10 dana nakonpresađivanja zalijevamo manjom količinomvode. Presađene biljke štitimo od sunca. 4-5tjedana nakon presađivanja biljku počnemognojiti s Valentin tekućim gnojivom. Do-datno gnojimo jednom tjedno.

vaLenTIn SuPSTraTZa PeLarGOnIjekoristimo ga za Pre-SaÐiVanJe, SaĐenJei DalJnJi UZgoJ svihvrsta pelargonija teostalih balkonskihbiljaka. Struktura sup-strata i sadržaj gnojivaomogućuju DoBarrazvoj korijenja, snažnei zdrave listove te dugo-trajno cvjetanje.Sastojci:Supstrat za rast, tipkS ii. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrstatreseta, zreloga humusa drvenoga malča,gline i komposta. oplemenjena je hranjivimelementima (nPk) koji su dovoljni za dobarrazvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 200-500 mg/l, P2o5: 200-500 mg/l; k2o: 300-1000 mg/l; soli < 3 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 70 l 8

vaLenTIn SuPSTraT Za CITruSekoristimo ga za PreSaĐiVanJe, SaĐenJe iDalJnJi UZgoJ limuna, naranči i ostalihagruma. Zbog svoje strukture, osobitostigline i ekspandirane gline, supstrat je stalnovlažan i prozračan. Dostatna količina gno-jiva i mikroelemenata u supstratu omogu-ćuju biljkama koje imaju dovoljno hrane, dasu zdrave i daju mnogo ukusnih plodova.Sastojci:Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrsta treseta, zrelog humusa

drvenog malča, kom-posta, gline i ekspan-dirane gline.oplemenjena je hran-jivim elementima(nPk-om) koji su do-voljni za dobar razvoji rast biljaka. Dodanagnojiva: dušik – n:200-500 mg/l; fosfor– P2o5: 200-500 mg/l,kalij – k2o: 300-1.000mg/l; soli < 3 g/l; pH-vrijednost:5,5-6,5.Pakiranje: 20 l 9

vaLenTIn SuP-STraT Za GrObLjePripravljen je ukrasnisupstrat za rast zaprekrivanje grobova.Sadrži crni usitnjenihumus i sva potrebnagnojiva za dobar raz-voj biljaka. Crna mrvi-časta struktura neostavlja mrlje naspomenicima. Sastojci:Supstrat za rast, tipkS ii. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrstatreseta, zreloga humusa drvenoga malča ikomposta. oplemenjena je hranjivim elemen-tima (nPk) koji su dovoljni za dobar razvoj irast biljaka. Dodana gnojiva: n: 200-500 mg/l,P2o5: 200-500 mg/l, k2o: 300-1000 mg/l;soli < 3 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 20 l 10

3.Supstrati za biljke koje zahtjevajukisela tla (KS III) Sadrže prije svega mnogo bijelog tresetai planirano malo gnojiva. to su kiselisupstrati s niskom vrijednošću pH: 4-5.

vaLenTIn SuPSTraTZa rODODenDrOnePripravljen je supstratza sadnju svih vrstabiljaka koje trebajukiseli supstrat (rodo-dendroni, hortenzije,vrijes, azaleje,kamelije,...).Posebna mješavinasadrži sva potrebnagnojiva i niže je pH-vrijednosti. Strukturasupstrata omogućujedobar razvoj korijenjai bujno cvjetanje.

Sestojci:Supstrat za rast, tip kS iii. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrsta treseta i zreloga hu-musa drvenoga malča. oplemenjena jehranjivim elementima (nPk-om) koji su do-voljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodanagnojiva: n: 80-160 mg/l, P2o5: 30-120 mg/l,k2o: 60-160 mg/l; soli < 1 g/l;pH-vrijednost: 3,4-4,5.Pakiranje: 50 l 11

4. Supstrati za specijalne biljke (KS Iv)Posebne su mješavine za sukulentnebiljke (kakteje) i epifite (orhideje).

vaLenTIn SuPSTraTZa OrHIDejekoristimo ga za Pre-SaĐiVanJe, SaĐenJei DalJnJi UZgoJ or-hideja. gruba struk-tura supstrata i vlak-nasti treset omogućujudobru ocjeditost iprozračnost te dobrouporište korijenju.gnojiva u supstratupripomažu dobromrastu i redovitomformiranju cvjetova.Cvjetova je mnogo i lijepe su boje.Sastav:Supstrat za rast, tip kS iV. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrsta treseta, zrelog humusadrvenog malča i malča borovine. Dodanagnojiva: dušik – n: 50-300 mg/l, fosfor -P2o5: 80-300 mg/l, kalij – k2o: 80-400mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 5 l 12

vaLenTIn SuPSTraTZa KaKTuSekoristimo ga za Pre-SaĐiVanJe, SaĐenJei DalJnJi UZgoJ kak-tusa i ostalih sukulen-tnih biljaka. ValentinSUPStrat Za kak-tUSe sadrži grubi pi-jesak zbog kojeg jeocjedita i prozračna.također sadrži i gno-jiva koja omogućujudobar rast i obilnu cvatnju.Sastav:Supstrat za rast, tip kS iV. Zemlja se sastojiod kvalitetnih vrsta treseta, kompostiranogdrvenog malča, pijeska i gline. oplemen-jena je hranjivim elementima (nPk-om) kojisu dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Do-dana gnojiva: dušik – n: 50-300 mg/l, fosfor– P2o5: 80-300 mg/l, kalij – k2o: 80-400mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 5 l 13

60

SU

PS

tr

at

i


vaLenTIn SPrej Za Sja-jne LISTOvekoristimo ga za njegu punovrsta sobnih biljaka, prijesvega za one s navoštenimlistovima (npr. fikus). neupotrebljavamo ga za sobnebiljke s mekanim i dlakavimlistovima (npr. božićna zvi-jezda). Biljke štiti od prašinete im daje ljepši sjaj. Prijeuporabe sprej moramodobro protresti. ako su biljkeprašnjave i prljave, obrišemoih vlažnom krpom. gornjustranu listova pošpricamo sudaljenosti od 30 cm.Valentin sprej za sjajne listove uporabljamo4-6 tjedana cijelu godinu. Mlade izdanke ilistove ne špricamo. Jako sunce možeuzrokovati opekline. Sadrži biljno ulje.Pakiranje: 250 ml 1

vaLenTIn TreSeTnILOnČIĆIkoristimo ih zasjetvu te uzgojsadnica i reznicaPoVrĆa iCViJeĆa.tresetni sulončići raz-gradivi,imaju visokusposobnost zadržavanja vode, zato se korenjemladih biljaka brže razvija te su otpornijena moguće napade bolesti i štetočina.

Pakiranje: 20 kosov 2

vaLenTIn TreSeTneTabLeTekoristimo za sjetvu teuzgoj sadnica i reznicaPoVrĆa i CViJeĆa.Prije upotrebe tre-setne tablete navla-žimo. tablete nesmijemo na-makati, negosamo navlažimona ravnoj površini.Vlaženje završimo kada tableta naraste oko3 cm. U tako pripremljenu tabletu utisnemoreznicu ili sjeme. tableta sadrži gnojivo smikroelementima te sadnice do presadnjenije potrebno prihranjivati. tablete stavimona svijetlo i toplo mjesto (oko 22°C), ne nadirektno sunce i redovito ih zalijevamo. kadakroz stijenku tablete probiju korjenčići, sad-nice presadimo na otvoreno ili u ukrasnelonce. Sadnice presadimo skupa s tabletomte tako ne oštetimo korjenski sustav.

Pakiranje: 20 kosov 3

vaLenTIn aGrO-FOLIjaagrofolija štiti biljkeod smrzavanja i tem-peraturnih promje-na, od oluja, jake kišei tuče. Spriječavaprebrzo isušivanjezemlje. Prekrivenebiljke štiti takođerod napada štetočina.izjednačena mikro-klima pod agroko-pom u proljećeomogućava raniju sjetvu, snažniji rast i ranijirazvoj biljaka, a u jesen duži period rasta teprezimljavanje povrća. Biljke su dobro za-štićene. Urod je veći i kvalitetniji. Upotrebaagrofolije također omogućava ekološki be-sprijekornu proizvodnju.Pakiranje: lJetna 15 m2 4• lJetna 21 m2 5 • ZiMSka 15 m2 6• ZiMSka 21 m2 7

vaLenTInuKraSna KOraUkrasna kora sastojise od kora pinije(VrSta Bora –Pinus pinea), koja sekoristi za prekri-vanje ukrasnih vr-tova, gredica,grobova itd. Zbogdobre postojanostisporo se razgrađuje.Pakiranje s obziromna veličinu djelića: Pakiranje:15-25 mm / 70 l 820-40 mm / 70 l 9

vaLenTInKOra u bOjI

Valentin dekorativnu koru u boji čine prirodnoobojani komadići drveta crnogorice, kojeupotrebljavamo za prekrivanje gredica,ukrasnih vrtova i dekoraciju tegli. različitekombinacije boja omogućavaju nam atrak-tivan izgled ukrasnoga vrta. Za bojanje ko-madića drveta upotrebljava se prirodnaboja željeznoga oksida. Valentin koru u bojipreporučujemo za prekrivanje gredica,ukrasnih vrtova, dekoraciju terasa i ukrasnihposuda. Posipamo je oko ukrasnog bilja.kombiniramo je u različite kombinacije boja.Prije prekrivanja tlo razrahlimo, očistimo odkorova i pognojimo. na površinu prospemopribližno 3-6 cm sloj kore. Svake godine ob-navljamo površinu s 1-2 cm nove kore jer sedonji sloj razgrađuje.Prednosti prekrivanja tla:• Bolja prozračnost tla.• Sprječava rast korova.• Sprječava ispiranje tla.• Sprječava isušivanje tla i poboljšava

toplinsku izolaciju.• Dekorativni izgled.Sastojci:obojani komadići drveta crnogorice.Veličina dijelova: 20-40 mm. organska tvar:85-90 %, pH (CaCl2): 4,0-5,0; dušik (n): 0,2%; fosfor (P2o5): 0,1 %; kalij (k2o): 0,1 %.Pakiranje: 45 l naranČaSti 1045 l CrVeni 11 • 45 l SMeĐi 12

vaLenTIn PaTrOnIPrOTIvvOLuHarICama Sredstvo za suzbi-janje voluharica uvrtovima, voćnjacimate na travnjacima. način djelovanja:kod gorenja razvijase sumporni dioksid i ugljikov monoksid ukoličini koja usmrti voluharicu. Sastojci:Sadrži: sumpor u prahu (24 %)i natrijev nitrat (48 %)Formulacija: preparat za oslobađanje plina (ge)Pakiranje: 5 kosov 13

61

Do

Da

tn

a

Po

nU

Da

P

ro

iZ

Vo

Da

Z

a

Bi

lJ

ke

i

V

rt

DODaTna POnuDaPrOIZvODa vaLenTInZa bILjKe I vrT


TermInaTOr xDO OKOLIne I LjuDI LjubaZnIPrOIZvODI Za uPOrabu PrOTIvraZLIČITIH ŠTeTOČIna u vrTu, naFarmI I u DOmaĆInSTvu: najjaČI uOvOm TrenuTKu – TermInaTOr x

KLOPKa Za mrave∆Za suzbijanje mrava

i mravinjaka u kućamai na terasama.

∆nije otrovna za ljudei domače životinje.

∆Jednostavna za uporabu.Pakiranje: 2 kos 1mamaC Za PuŽeve∆Za suzbijanje svih vrsta

puževa na vrtnom bilju,cvijeću, u nasadima jagoda,na voćkama i vinskimlozama, otvorenom i ustaklenicima.

∆Vremenski postojan.∆Jednostavan za uporabo.Pakiranje: 250 g 2 • 500 g 3KuĆnI muHOLOvaC S meDOm∆Za istrebljivanje muha u zatvo-

renim prostorima, npr. u kuhin-jama i smočnicama.

∆nije otrovan.∆Jednostavan za uporabo.Pakiranje: 1 kos 4 • 4 kos 5SPrej PrOTIv muHaI KOmaraCa∆Za tamanjenje muha i drugih

letećih i plazećih insekatau zatvorenim prostorima.

∆Prirodni biljni insekticid izekstrakta buhača.

∆Svjež miris po sijenu.∆nije otrovan za ljude i toplokrvne

životinje.Pakiranje: 400 ml 6

STajSKI muHOLOvCI∆Za tamanjenje muha

u stajama, klaonicama,skladištima, staklenicimai životinjski industriji.

∆ne sadrži štetne tvari.∆Jednostavni za uporabo.Pakiranje: Mali 14x33 cm 7veliki 55x33 cm 8meKana KLOPKaZa mIŠeve I ŠTaKOre∆Za suzbijanje kućnih

miševa te sivih i crnihštakora u podrumima,na tavanima, u skladišti-ma s poljoprivrednimproizvodima.

Pakiranje: 250 g 9500 g 10ŽITna KLOPKa Za mIŠeveI ŠTaKOre∆Za suzbijanje kućnih miševa

te sivih i crnih štakorau podrumima, na tavanima,u skladištima s poljoprivred-nim proizvodima.

Pakiranje: 250 g 11 • 500 g 12LjePILO Za mIŠeve∆lovi miševe,

štakore, žoharei mrave te sprije-čava uspinjanje štetočina po deblu.

∆nije otrovan.∆nije zapaljiv.Pakiranje: 250 ml 13InSeKTICID Za bILjKe∆Za suzbijanje svih vrsta

štetočina na ukrasnom biljui vrtnim biljkama.

∆Prirodan insekticid iz biljnihekstrakata.

∆V 2-4 dana nakon špricanjau potpunosti se razgradi.

∆nije štetan za ljude i toplokrvneživotinje.

Pakiranje: 500 ml s pršilkom 14500 ml bez pršilke 15

unIverZaLan InSeKTICID∆Za suzbijanje žohara, kućnih

muha, mrava, paukova…∆S produženim djelovanjem.∆nije štetan za ljude i toplokrvne

životinje.Pakiranje: 500 ml s pršilkom 16500 ml bez pršilke 17InSeKTICIDnI POSIP∆Za suzbijanje plazećih insekata

(mrava, žohara, stjenica, muha,uši…) u domaćinstvu i nadomaćim životinjama.

∆S produženim djelovanjem.∆nije štetan za ljude i domaće

životinje.Pakiranje: 100 g 18ŽuTe LjePLjIve PLOČe∆Za lovljenje insekata

u voćnjacima, stakleni-cima, u vrtovima i kućama.

∆ne sadrži insekticidnetvari.

∆Do okoline ljubazne.∆Jednostavni za uporabo.Pakiranje: Male 13,3x25 cm 19velike 23x25 cm 20LjePLjIva TraKa ZaZaŠTITu DrveĆa∆Za zaštitu voćaka od

različitih gusjenica,mrava te drugih plazećihinsekata.

∆traka je prevučena s pri-rodnom smolom i voskom.

∆ne sadrži insekticidne tvari zatoje primjerena za biološko vrtlarstvo.

∆100-procentno biorazgradiv.Pakiranje: 3 m 21KLOPKa Za KuHInjSKemOLjCe∆Primjeren za kuhinje

i smočnice.∆Bez mirisa, ne sadrži

insekticide.∆Feromoni v klopci mami

samce, koji se zalijepe zaljepljivu klopku.

∆nakon što klopku otvo-rimo, ostane učinkovita6-8 tjedana.

Pakiranje: 1 kos 22

62

Sr

eD

St

Va

Z

a

Za

Št

it

U

oD

Š

te

to

Či

na

SreDSTva Za ZaŠTITuOD ŠTeTOČIna


KuĆnI nam LjubImCI ObOGaĆujuŽIvOT. aKO Su ZDravI I aKTIvnI, TaKvIĆemO bITI I mI. PrI TOme nam mnOGOPOmaŽe uravnOTeŽena PreHranaZa maLe ŽIvOTInje rObne marKebOnamI.

bOnamIHrana Za PSebOnamI brIKeTI– Za POTPunu IuravnOTeŽenuPreHranu PaSa

Briketi za pseproizvedeni su odsvježega mesa te suobogaćeni vitamin-ima i mineralima.Hrani su dodane i

žitarice za bolju probavu. Hranjenje je izn-imno jednostavno. Važno je da psu uzbrikete ponudite i svježu vodu. Briketi neuzrokuju alergiJe.

brIKeTI S GOveDInOm I ŽITarICamaZa PSePakiranje: 3 kg 1 • 10 kg 2 • 20 kg 3brIKeTI S PILeTInOm I ŽITarICama Za PSePakiranje: 3 kg 4 • 10 kg5 • 20 kg 6

LImenKe – Za POTPunuI uravnOTeŽenu PreHranu PaSaUkusni komadići različitoga svježeg mesa uumaku potpun su i uravnotežen obrok zavašeg psa. Hrana sadrži sve životno važnesastojke, vitamine i minerale. različitimokusima pobrinuli smo se za bogat jelovnikvašeg psa.

uKuSnI KOmaDIĆI S GOveDInOm Za PSePakiranje: 150 g 7uKuSnI KOmaDIĆI S PILeTInOm Za PSePakiranje: 150 g 8uKuSnI KOmaDIĆI S DIvLjaČI Za PSePakiranje: 150 g 9

uKuSnI KOmaDIĆI S GOveDInOmI POvrĆemPakiranje: 400 g 10 • 1.230 g 11uKuSnI KOmaDIĆI S PILeTInOmI PuranOmPakiranje: 400 g 12 • 1.230 g 13uKuSnI KOmaDIĆI S DIvLjaĆI I rIŽOmPakiranje: 400 g 14 • 1.230 g 15uKuSnI KOmaDIĆI S janjeTInOmI DIvLjaĆI • Pakiranje: 400 g 161.230 g 17

TjeSTenIna ZaPSe – PrOKuHanaProkuhanu tjeste-ninu za pse pomi-ješajte s toplom(40-45˚C) vodom,mlijekom ili juhom.Volumen tjesteninei volumen tekućineneka bude u jed-nakom omjeru.tjesteninuza 10 minutaponudite psu.

ServIranjeteŽina PSa koliČina tJeStenine5 kg 110 g10 kg 200 g20 kg 300 g30 kg 380 g50 kg 500 g

SaStaV: PŠeniCa DUrUM; Vlaga: 12,5%;SiroVe BJelanČeVine: 13,5%; SiroVeMaSti: 2,5%; SiroVa Vlakna: 2,0%; SiroViPePel: 2,5%.Pakiranje: 3 kg 18

TjeSTenIna S POvrĆemZa PSe –PrOKuHanaProkuhanu tjeste-ninu s povrćem zapse pomiješajte stoplom (40-45˚C)vodom, mlijekomili juhom. Volumentjestenine i volumentekućine neka budeu jednakom om-jeru. tjesteninu za10 minuta ponu-dite psu.

ServIranjeteŽina PSa koliČina tJeStenine5 kg 110 g10 kg 200 g20 kg 300 g30 kg 380 g50 kg 500 gSaStaV: PŠeniCa DUrUM S DoDaniM ek-StraktiMa PoVrĆa; Vlaga: 12,5%; SiroVeBJelanČeVine: 13,5%; SiroVe MaSti: 2,5%;SiroVa Vlakna: 2,0%; SiroVi PePel: 2,5%.Pakiranje: 3 kg 19

bOnamI HranaZa maČKebOnamI brIKeTI Za POTPunuI uravnOTeŽenu PreHranu maČaKaBriketi za mačke proizvedeni su od svježegamesa i povrća te obogaćeni vitaminima imineralima. Hranjenje je iznimno jednos-tavno. Važno je da mački uz brikete ponu-dite i svježu pitku vodu. Briketi ne uzrokujualergiJe.

brIKeTI S GOveDInOm I POvrĆem ZamaČKePakiranje: 400 g 20 • 2 kg 21brIKeTI S PILeTInOm, PuranOm IPOvrĆem Za maČKePakiranje: 400 g 22 • 2 kg 23brIKeTI S TunOm, PLavOm rIbOm IPOvrĆem Za maČKePakiranje: 400 g 24 • 2 kg 25

bOnamI LImenKe Za maČKe Za POTPunuI uravnOTeŽenuPreHranu maČaKaUkusni komadići svje-žega mesa u umakupotpun su i uravnoteženobrok za vašu mačku.Hrana sadrži sveživotno važne sastojke,vitamine i minerale.različitim okusima po-brinuli smo se zabogat jelovnik vašemačke.

uKuSnI KOmaDIĆI S GOveDInOm IPOvrĆem Za maČKePakiranje: 400 g 26uKuSnI KOmaDIĆI S PILeTInOmI PuranOm Za maČKePakiranje: 400 g 27uKuSnI KOmaDIĆI S KunIĆevInOmI meSOm DIvLjaČI Za maČKePakiranje: 400 g 28uKuSnI KOmaDIĆI S mOrSKOm rIbOm ITunOm Za maČKePakiranje: 400 g 29

63

Hr

an

a

Za

k

UĆ

ne

l

JU

Bi

MC

e

Hrana ZaKuĆne LjubImCe

NOVO!

NOVO!


bOnamIKOmPaKTnIPOSIP Za maČKeHigijenski je posip,načinjen iz 100-pro-centne prirodnegline. Fina zrncaomogućava brzuapsorpciju i stogamanju upotrebu pi-jeska. na taj načinneutralizira miris. nesadržava azbest i nije kemijski tretiran. Jakoje ekonomičan jer odstranjujemo samo gru-dice natopljene urinom. koMPaktnogaPoSiPa zbog njegove fine strukture upotre-bljavamo manje nego običnoga (40% uštede).Pakiranje: 3kg 30

bOnamI HranaZa GLODavCeglodavci nam svojom živahnošću uljepšajusvakodnevnicu. S hranom BonaMi kojasadrži sve osnovne hranjive tvari, osiguratćemo im dug i zdrav život. različitim očišće-nim sjemenkama dodali smo povrće i meso.

POTPuna Hrana Za HrČKe – mješavinasjemenki i dodatakaPakiranje: 400 g 31POTPuna Hrana Za ZamOrCe– mješavina sjemenki i dodatakaPakiranje: 400 g 32POTPuna Hrana Za PaTuLjaSTeKunIĆe – mješavina sjemenki i dodatakPakiranje: 400 g 33

bOnamI HranaZa PTICePtice unose radost u naš dom. kako bi dugobile živahne, nudimo im potpunu hranuBonaMi, sastavljenu od različitih sjemenki idodataka (vitamini, minerali, jod…) za dug izdrav život. a istodobno im prehranu obo-gaćujemo različitim DoDaCiMa, odnosnoPoSlaStiCaMa.

POTPuna Hrana Za maLe PaPIGe– mješavina sjemenki i dodatakaPakiranje: 500 g 34POTPuna Hrana Za veĆe PaPIGe– mješavina sjemenki i dodatakaPakiranje: 400 g 35POTPuna Hrana Za KanarInCe– mješavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 500 g 36POTPuna Hrana Za eGZOTIČne PTICe– mješavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 500 g 37

DODaCI, odnosno POSLa-STICe • Zrnje u poslasticamadobro je očišćeno i svježe.

Sjeme KOnOPLje ZaPreHranu PTICaPakiranje: 500 g 38Sjeme Lana Za PreHranuPTICa Pakiranje: 500 g 39

Sjeme PrOSa ZaPreHranu PTICPakiranje: 500 g 40bar u KLaSju ZaPreHranu PTICaPakiranje: 100 g 41SIPIna KOST Za PTICePakiranje: 1 kos 42

bOnamI HranaZa vanjSKePTICePtice koje žive u našem vrtu i u bližoj okoliniza ponuđenu hranu bit će nam zahvalne.osobito tijekom zime kada hrane nema do-voljno. Za vanjske smo ptice unutar BonaMirobne marke pripremili različite mješavineza cjelogodišnju uporabu.

PrvOKLaSna mjeŠavInaSjemenja Za ZImSKOHranjenje PTICa KOjeŽIve na SLObODIPakiranje:1 kg 435 kg 4420 kg 45SjemenKe SunCOKreTaZa Hranjenje PTICaKOje ŽIve na SLObODIPakiranje: Šarene 1 kg 46• Šarene 5 kg 47• MJeŠane 1 kg 48• MJeŠane 5 kg 49ZImSKI mIKS Za vanjSKePTICe Dodatna hrana za vanjskeptice. Sadržaj: 3 lojne pogače,1 vrećica lješnjaka i 1 lojništapić. Čuvati na suhom ihladnom mestu.Pakiranje:5 komada 50LOjne POGaČeDodatna hrana za vanjskeptice. Sadržaj: žitnepahuljice, žita, sjeme sun-cokreta, jestivo ulje imasti. Čuvati na suhom ihladnom mestu.Pakiranje:2 komada 516 komada 52xxL LOjnaPOGaČaDodatna hrana za vanjskeptice. Sadržaj: žitnepahuljice, žita, sjeme sun-cokreta, jestivo ulje imasti. Bonami lojnepogače bogate suhranljivim materi-jama. raznovrsnisastav privlači sveptice pjevačice uvrtu i osiguravaju im energiju, vitamine,minerale te mikroelemente. optimalni sas-tav lojne pogače i žitne pahuljice osigu-ravaju dobru probavu. Ukusna je hrana zasve ptice pjevačice vašega vrta tijekom celegodine. Jednostavno je objesimo na granu. Pakiranje: 1 kos - 500 g 53

64

Hr

an

a

Za

k

UĆ

ne

l

JU

Bi

MC

e

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!


bILjeŠKe


Sjemenarna Zagreb d.o.o.Žitnjak b.b., 10000 Zagreb, Hrvatska

tel.: +385 1 24 05 200, fax: +385 1 24 99 508www.sjemenarna.hr

aGrICOmDonji Hadžići 135, 71240 Hadžići, BiH

tel.: +387 33 423 365, fax: +387 33 428 486www.agricom.ba

Semenarna Ljubljana, d.d.Dolenjska cesta 242, 1000 ljubljana, Slovenija,

tel.: +386 1 47 59 200, fax: +386 1 42 73 538www.semenarna.si

izdavač: SeMenarna ljubljana, d.d. / Urednica: kristina ŠkrbecDizajn: Blaž grm

Fotografije: arhiv Semenarne ljubljana, d.d. / tisak: kVM, ribnicatiraža: 1500 izvoda / ljubljana, ii.2010


Vrtni Katalog povrca 2010

Documents

Transcript of Vrtni Katalog povrca 2010