TRGOVINSKA ZASTUPNIŠTVA

Srodni ugovori

Distribucija (isključiva distribucija,selektivna distribucija , isključiva nabava)

Frenčajzing

Faktoring

Zastupstvo

TRGOVINSKO ZASTUPNIŠTVO - AGENCIJA

Karakteristike ugovora:

- trajno djelovanje za komitenta,

- preduzimanje pravnih i faktičkih radnji,

- djelovanje u tuđe ime i za tuđi račun,

- formalan ugovor, komutativan ugovor,

- preuzima se obaveza rada,

- agent je samostalan u svom radu,

- postojanje odnosa fiduciae — povjerenja,

- posao intuitu personae.

Bitni elementi ugovora

- ličnost zastupnika / agenta,

- predmet ugovora,

- cijena / provizija i troškovi

Obaveze agenta: Obaveze komitenta:

- iznalaženje saugovorača, -predaja materijal potrebnih agentu

- učestvovanje u sklapanju poslova, - obavještavanje o relevantnim

- davanje obavještenja, činjenicama

- vođenje poslovnih knjiga, - plaćanje cijene

- staranje o interesima nalogodavca,

- primanje izjava od saugovorača,

- čuvanje poslovne tajne,

- vraćanje stvari primljenih od komitenta,

- polaganje računa,

- trpljenje odbijanja posla.

Posebne vrste zastupstva

• Isključiva agencja • Neisključiva agencija• Del credere agencija• Vremenski ograničena i neograničena• Teritorijalno ograničena i neograničena

1

Odgovornost ugovorenih strana

Odgovornost agenta:

• administrativna,

• krivično — pravna,

• imovinsko — pravna.

Odgovornost nalogodavca:

• imovinsko — pravna

Prestanak uqovora

- ugovori na određeno vrijeme,

- ugovori na neodređeno vrijeme.

KOMISION

Bitni elementi

- komisionar,

- predmet ugovora,

- cijena

Obaveze komisionara

- postupanje po nalogu

- obavještavanje o poslu,

- zaštita komitentovih interesa

- čuvanje stvari,

- predaja rezultata posla,

- čuvanje poslovne tajne.

Obaveze komitenta

- davanje sredstava za izvršenje naloga i avansa

- plaćanje naknade / provizije,

- plaćanje troškova,

- trpljenje komisonarovih prava zaloge-retencije i prvenstvene naplate,

- prihvatanje komisionara kao saugovorača u komisiji.

Odgovornost stranaka

Odgovomost komisionara:

- administrativno — pravna,

- krivično — pravna,

- imovinsko — pravna.

Odgovornost komitenta:

- imovinsko — pravna.

2

Posebne vrste komisionara:

- star del credere,

- konsignacija.

Prestanak ugovora:

- opoziv naloga,

- otkaz,

- protek vremena,

- sporazumni raskid,

- nemogućnost ispunjenja

TRGOVINSKO POSREDOVANJE - MEŠETARENJE –

Bitni elementi

- Posrednik

- Predmet ugovora

- Cijena

Obaveze posrednika

- Dovođenje u vezu poslovnih

subjekta

- Postupanje po nalogu

- Postupanje pažnjom dobrog

stručnjaka

- Vođenje posredničkog dnevnika

- Izdavanje posredničkog lista

- Čuvanje poslovne tajne

- Obavještavanje o stanju na tržištu

Obaveze nalogodavca

- Plaćanje provizije

- Naknada troškova

- Trpljenje posrednikovih

prava zaloge, retencije i

prvenstva naplate

Odgovornost ugovornih strana

Odgovornost posrednika:

- administrativna

- krivično – pravna

- imovinsko – pravna

Odgovornost komitenta:

- imovinsko – pravna

3

UGOVOR O SKLADIŠTENJU

Bitni elementi ugovora

Ugovorne strane

Predmet posla skladištenja

Cijena usluge

Obaveze skladištara

Prijem robe

Vođenje skladišne knjige

Čuvanje robe

Osiguranje robe

Prodaja robe u kvaru

Pregled robe

Očuvanje prava ostavioca

Postupanje po nalogu

Izdavanje robe

Upozerenje na mane robe

Obaveze ostavioca

Predaja robe i dokumenata

Pregled robe pri prijemu i reklamacija

Plaćanje usluge

Odgovornost ugovornih strana

Odgovornost skladištara-subjekivna odgovornost

Odgovornst za rad trećih lica

Objektivna odgovornost (povjeravanje čuvanja robe bez saglasnosti ostavioca i upotreba robe bez dozvole ostavioca)

Odgovornost ostaviocaprema opštim pravilima obligacionog prava

Skladišnica

Pojam skladišnice

Skladišnica kao HOV

Obaveza vođenja matične knjige skladišnica

Pravo raspolaganja robom

Sastoji se od dva dijela-priznanice i založnice (warrant)

Roba iz skladišnice je predmet trgovanja

Priznanica “ide” sa robom i njenim prenosom se stiče pravo raspolaganja na robi

Založnicom se utvrđuje pravo zaloge na uskladitenoj robi

Izdavanje robe se vrši samo na osnovu oba dijela skladišnice

Protest warrant-a

Amortizacija skladišnice

4

UGOVOR O ŠPEDICIJI

Pojam ugovora

Ugovor o komisionu

Samostalan ugovor

Ugovor o agenciji

Značaj špedicije

Pravna vrela

Zakon o obligacionim odnosima

Špediterske isprave (špediterska potvrda, špediterska transportna potvrda, špediterski konosman i špediterska skladišna potvrda)

Ugovor je neformalne prirode

Zaključivanje putem ponude i prihvata ponude

Opšti uslovi poslovanja

Prećutno zaključivanje ugovora

Bitni elementi ugovora

Ugovorne strane

Predmet špediterske usluge i

Cijena usluge

Predmet špedicije

Zaključivanje ugovora o prevozu

Prevoz robe

Skladištenje robe

Kontrola kvaliteta i kvantiteta

Manipulacija robom

Obavljanje carinskih formalnosti

Obaveze špeditera

Postupanje pažnjom savjesnog i urednog privrednika

Rad po uputstvima

Zaklljučivanje ugovora za komitenta

Izbor prevoznog puta-instradacija

Čuvanje stvari i zaštita prava

Osiguranje stvari

Izbršenje carinskih radnji i plaćanje carine

Polaganje računa

5

Obaveze komitenta

Plaćanje naknade-provizije

Plaćanje troškova i novčani predujmova-avansa

Obavještavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima

Odgovornost

Odgovornost špeditera

Odgovornost za svoje radnje-subjektivna odgovornost

Odgovornost za izbor prevoznika

Odgovornost za podšpeditera

Odgovornost za međušpeditera

Odgovornost za rad trećih lica

Posebne vrste špedicije

Fiksna-forfetna špedicija

Zbirna-skupna špedicija

UGOVOR O LICENCI

1. Pojam ugovora

razlikovanje autorskih prava i prava industrijske svojine

prava industrijske svojine

- pronalasci

- tehnička unapređenja

- modeli i uzorci

- robni i uslužni žigovi

- porijeklo proizvoda

obilježja ugovora

- imenovan

- formalan

- teretan

- konsenzualan

- apsolutno dejstvo prava

Izvori prava-domaći

- Z.O.O. (čl. 686 – 711); - Z.V.T.

- Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH

- Međunarodne konvencije

1. Konvencija o svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu

2. Pariska konvencija o zaštiti industrijske svojine

3. Madridski sporazum o registraciji žigova

6

4. Lokarnski sporazum o klasifikaciji modela i uzoraka

2. Elementi ugovora o licenci

subjekti ugovora

• davalac licence

• primalac licence

• fizička i pravna lica (domaća i inostrana)

predmet ugovora

vrijeme trajanja ugovora

cijena

• načini ugovaranja cijene

3. Vrste licenci

- isključiva i neisključiva licenca

- vremenski ograničena i vremenski neograničena licenca

- prostorno ograničena i prostorno neograničena licenca

- potpuna i djelimična licenca

- licenca za proizvodnju i licenca za prodaju proizvoda

- uvozne i izvozne licence

- pogonske i koncernske licence

- lične i nelične licence

4. Obaveze ugovorenih strana

Obaveze davaoca licence

predaja predmeta licence

• uručenje patenta

• uručenje dozvole za korištenje

• uručenje tehničke dokumentacije

davanje upustava i objašnjenja

garancija za tehničke osobine predmeta licence

• garancija za tehničku izvodljivost

• garancija za tehničku upotrebljivost

• garancija za neškodljivost

• garancija za tajnost know – how

• garancija za rezultat

• garancija za rentabilnost

garancija za pravne nedostatke

• garancija da nema ovlaštenja trećih lica na predmetu licence

• garancija da ne postoji ograničenje prava

• garancija da pravo isključive licence nije ustupljeno nekom drugom licu

7

Obaveze primaoca licence

iskorištavanje predmeta licence

plaćanje naknade

čuvanje tajnosti predmeta licence

čuvanje poslovne tajne

podnošenje izvještaja

poštovanje pravila vezanih za prijenos robnog žiga

5. Odgovornost ugovorenih strana

odgovornost za tehničku izvodljivost i upotrebljivost - objektivna

odgovornost za evikciju – objektivna

odgovornost za nepoštivanje ugovornih odredbi – subjektivna

odgovornost davaoca licence

odgovornost primaoca licence

subjektivna odgovornost

- pretpostavljena krivica

- oboriva krivica

6. Podlicenca

- odnos primaoca licence i trećeg lica

- podvrsta ugovora o licenci

- ugovorno isključenje prava na davanje podlicence

- relativno isključenje

- apsolutno isključenje

- pravni položaj primaoca licence na davanje podlicence

7.Prestanak ugovora o licenci

protekom vremena trajanja ugovora

otkazom

- po proteku jedne godine

- zakonski otkazni rok od 6 mjeseci

smrt fizičkog lica

stečaj i likvidacija pravnog lica

protekom zakonske zaštite

sporazumno

odlukom suda

8

UGOVOR O OSIGURANJU

1. Pojam i ciljevi osiguranja

uzajamnost

solidarnost

ekonomska zaštita imovine i lica

psihološki elementi

• socijalna sigurnost

• čuvanje imovine

obnova uništenih dobara

preduzimanje preventivnih mjera

akumulacija novčanih sredstava

2. Izvori prava i pravna priroda osiguranja

ZOIL

Z.O.O.

Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi

Autonomni izvori

• opšti uslovi poslovanja

• posebni uslovi poslovanja

• rješenja

• polise osiguranja

• liste pokrića

Poslovno organizovanje osiguranja

Zakonodavni okvir poslova osiguranja u F BiH

Zakon o agenciji za osiguranje u BiH (Sl. Glasnik BiH br. 12/04)

Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine F BiH br. 22/05)

Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Sl. Novine F BiH br. 24/05)

Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti (Sl. novine F BiH br. 24/05)

Zakon o osiguranju imovine i lica (Sl. novine F BiH br. 2/95; 7/95; 6/98; 41/98); članovi: 27, 66, 69, 70, 71 i 72.

Pravna priroda osiguranja

• teorija naknade štete

• mješovita teorija

• aleatorna terija

• teorija prestacije

• teorija organizovanja zaštite od rizika

Djelatnost osiguranja-oblici organizovanja

9

Djelatnost osiguranja mogu obavljati samo društva za osiguranja obrazovana kao dioničko društvo ili kao društvo za uzajamno osiguranje.

Za obavljanje poslova osiguranja potrebno je odobrenje Agencije za nadzor (Agencija).

Reosiguranjem se mogu baviti samo dionička društva registrovana za tu vrstu djelatnosti uz odobrenje Agencije.

Osiguravajuća društva mogu osnivati domaća i strana, fizička i pravna lica.

Visina osnovnog kapitala iznosi:

-1.000.000,00 i 2.000.000,00 KM u ovisnosti od vrste neživotnog osiguranja

-3.000.000,00 KM za poslove životnog osiguranja i

-3.000.000,00 KM za poslove reosiguranja

Polisa osiguranja

elementi polise osiguranja

ugovorne strane

osigurana stvar

rizik

trajanje osiguranja

svota osiguranja

premija osiguranja

datum izdavanja polise

potpisi ugovornih strana

odštampani uslovi osiguranja

lista pokrića

sadrži sve elemente kao i polisa osiguranja

traje privremeno do izdavanja polise osiguranja

polisa osiguranja kao H.O.V.

na ime

po naredbi

na donosioca

zalaganje

3. Elementi osiguranja

Ugovorne strane - osiguravač

- osiguranik

Predmet osiguranja - stvari

- lica

Rizik - budući, neizvjestan i nezavisan od volje ugovarača

- putativni rizik

- osiguranje od više rizika (pomorsko osiguranje)

Premija - neto premija (statistička ili tehnička)

10

- funkcionalna premija (neto premija i naknada za

preventivu)

- bruto premija (funkcionalna premija i dio

sredstava za pokrivanje ukupnih troškova osiguranja

Osigurana suma - podosiguranje

- nadosiguranje

- suosiguranje (višestruko osiguranje)

- osiguranje subjektivne vrijednosti

- osiguranje staro za novo

Trajanje osiguranja

4. Obaveze ugovoronih strana

Obaveze osiguranika

Podaci o riziku

Plaćanje premije osiguranja

• fiksne premije

• promjenjive premije

• raskid ugovora bez opomene

• raskid ugovora kod životnog osiguranja

Obavještavanje o osiguranom slučaju

Obavještavanje o riziku

Staranje o osiguranom predmetu

Obaveze osiguravača

Plaćanje naknade

• utvrđivanje osiguranog slučaja

• procjena štete

• određivanje visine naknade

• podosiguranje

• franšiza

Naknada štete = x stvarna šteta

• šteta kod životnog osiguranja

• štete u slučaju ratnih operacija

• namjerno prouzrokovanje štete

• otkup polise osiguranja

Obezbjeđenje pokrića obaveze iz osiguranja

Trajno obezbjeđenje izvršenja obaveze

Učini dostupnim javnosti opšte uslove poslovanja

Obavjesti osiguranike o uslovima osiguranja

11

Organizacija zaštite od rizika

5. Podjela osiguranja

5.1. Osiguranje imovine

• osiguranje od požara i drugih opasnosti (elementarne nepogode)

• osiguranje od provalne krađe

• osiguranje od loma stakla

• osiguranje mašina od loma

• montažno osiguranje

• osiguranje životinja

• šomažno osiguranje

• transportno osiguranje

• kasko

• kargo

• lica u prevozu

• kombinovano osiguranje namještaja

• osiguranje dobitaka

• osiguranje troškova i liječenja

• garancijsko osiguranje (odgovornost za nedostatke isporučenih proizvoda)

• osiguranje predmeta za naknadu ako radnik strada ili se povrijedi na radu

• osiguranje od odgovornosti

5.2. Osiguranje lica

• osiguranje života (nedoživljenje)

• osiguranje od nesretnog slučaja (za slučaj bolesti, nezgode ili nesposobnosti za rad)

5.3. Plovidbeno osiguranje

• kasko osiguranje

• kargo osiguranje

• osiguranje od posebnih rizika

• baraterija

5.4. Obavezno osiguranje

• putnika u javnom saobraćaju od nesretnog slučaja

• vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima

• vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štete

• pričinjene trećim licima

• vlasnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima

5.5. Reosiguranje

• kvotno reosiguranje

• ekscedentno osiguranje

• osiguranje drugog rizika

• reosiguranje viška štete

5.6. Ostale vrste osiguranja

višestruko osiguranje (suosiguranje)

dvostruko osiguranje

12

– osiguranje života

– osiguranje imovine

podosiguranje

nadosiguranje

osiguranje staro za novo

osiguranje subjektivne vrijednosti

Djelatnosti osiguranja

NEŽIVOTNO OSIGURANJE

Osiguranje nezgoda

Zdravstveno osiguranje

Osiguranje drumskih vozila

Osiguranje šinskih vozila

Osiguranje vazduhoplova

Osiguranje plovila

Osiguranje robe u transportu

Osiguranje imovine od požara i prirodnih sila

Osiguranje od ostalih šteta na imovini

Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila

Osiguranje od civilne odgovornosti za vazduhoplove

Osiguranje od opšte odgovornosti

Osiguranje kredita

Osiguranje jemstva

Osiguranje od različitih finansijskih gubitaka (gubitak zaposlenja, nedovoljnost prihoda, gubitak tržišne vrijednosti, gubitak rente ili prihoda, nepredviđeni trgovački troškovi, ostali oblici finansijskih gubitaka)

Osiguranje troškova pravne zaštite

Osiguranje pomoći

ŽIVOTNO OSIGURANJE

Osiguranje doživljenja određene starosne dobi

Osiguranje samo za slučaj smrti

Mješovito osiguranje doživljenja određene starosne dobi ili ranije smrti

Životno osiguranje sa povratom premija

Rente

Osiguranje od tjelesne povrede

Osiguranje za slučaj smrti od nezgode

13

Osiguranje invaliditeta koje proizilazi iz nezgode ili od bolesti

Osiguranje braka i osiguranje rođenja

Zdravstveno osiguranje u slučaju bolesti ili nezgode

Tontine

Poslovi povrata kapitala

Upravljanje grupnim penzionim fondom (upravljanje inesticijama, upravljanje imovinom koja predstavlja rezerve fondova, garantovanje povrata kapitala ili određene kamatne stope i druge beneficije tipa osiguranih programa grupnih penzija)

Poslovi slični socijalnom osiguranju

Posredovanje u privatnom osiguranju

Posrednici u poslovima osiguranja moraju biti registrovani kod Agencije

Posrednici se pojavljuju kao: zastupnici i kao brokeri u osiguranju

Zastupnik u osiguranju je pravno ili fizičko lice koje obavlja profesionalnu djelatnost u ime i za račun ili samo za račun jednog ili više društava

Zastupnik može pomagati u izvršavanju ugovora i pružati savjetodavne usluge

Broker mora biti registrovan u posebnom registru brokera koji vodi Agencija

Za registraciju brokera u osiguranju traže se deponovana sredstva u iznosu od 200.000,00 KM i dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti u najmanjem iznosu od 400.000,00 KM

Nadzor nad posrednicima u osiguranju obavlja Agencija

Prestanak ugovora o osiguranju

poništenje ugovora

raskid ugovora

propast predmeta osiguranja

istekom vremena

stečaj osiguravača

neplaćanjem premija

jednostrani raskid

otkaz ugovora od strane osiguranika

14

UGOVOR O INVESTICIONOJ IZGRADNJI

15

16

UGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJIUGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJI

Ugovor o djelu

Ugovor o građenju

građevinski radovi

građevina

Posebni ugovori

Ugovor o građenju u užem smislu

Ugovor o građenju u širem smislu

Ugovor o konsaltingu

Ugovor o inžinjeringu

Ugovor po sistemu “ključ u ruke” (član 640. Z.O.O.)

Ugovor o izgradnji investicionih objekata

Ugovor o konzorcijuSpecifičnosti normi Z.O.O.

dispozitivnostJedinstvo normi

Specifičnosti ugovora o investicionoj izgradnjiSpecifičnosti ugovora o investicionoj izgradnji

Učešće kooperanata – nominated subcontractor

Sistem odgovornosti kooperanata

Sistem solidarne odgovornosti u poslovnom pravu (čl. 413. Z.O.O.)Podsistemi ugovaranja

Nosilac posla – holder of turn key contract

Kompletna usluga – I’ensemblier

Separte contracts

Comprehevisive contracts

Product in handGuaranted market

Sold productConsorzi

pilotopšti punomoćnik

Primjeri:

Zakon o spoljnotrgovinskoj politici

Zakon o prostornom uređenju

Zakon o geodetskoj djelatnosti

Zakon o premjeru i katastru zemljišta

Zakon o građevinskom zemljištu

Pravilnik o tehničkom posmatranju visokih brana

Pravilnik o tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima

Hijerarhija izvora prava

Ugovor

Zakon i podzakonski akti

Opšti uslovi poslovanja

Trgovinski i poslovni običaji

Sudska praksa

Arbitražna praksa

FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za građevinske radove

FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za električne i mehaničke radove sa obrasicma ponuda (uključena i montaža na gradilištu)

UN ECE Opšti uslovi za isporuku i montažu postrojenja i opremu u uvozu i izvozu

UN ECE Vodič za sastavljanje ugovora za izgradnju velikih industrijskih postrojenja

ORGALIME Model konzorcijskog sporazuma za određeni ugovor

17

Izvori prava / pravna vrela

Domaći Međunarodni

Zakon o obligacionim odnosima Posebne uzanse o građenju Opšte uzanse za promet robom Ostali propisi

Federalni Kantonalni

Opšti uslovi poslovanja

Pravila UNCITRAL-a Pravila ECE Opšti uslovi RIBA Opšti uslovi FIDIC-a UNIDO model ugovora Pravila MTK Pravila ORGALIM-a

MTK Vodič za međunarodne investicije

Arbitražne odluke

Pojam i vrste arbitraža

Predmet sudovanja

Način ugovaranja

Domet arbitražnih odluka

Prednosti arbitražnog sudovanja

Izvršenje inostranih sudskih i arbitražnih odluka

Da je inostrani sud bio nadležan po pravilima o međunarodnoj sudskoj nadležnosti domaćih sudova,

Da je uvodoljeno načelu kontradiktornosti,

Da je predmetna sudska odluka snabdjevena klauzulom pravosnažnosti i izvršnosti prema pravu države u kojoj je donesena,

Da postoji reciprocitet,

Da priznanje strane sudske odluke nije protivno javnom poretku naše zemlje

Domašaji uzansi, poslovnih običaja i opštih uslova

Odnos opštih i posebnih propisa

Odnos uzansi i Z.O.O.

Dispozitivni karakter odredbi Zakona

Član 20.

Učesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukčije nego što je ovim zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi što drugo

Primjena dobrih poslovnih običaja

Član 21.

Učesnici u obligacionim odnosima dužni su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim običajima.

Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su učesnici u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli.

Primjena običaja

Član 1107.

Odredba opštih ili posebnih uzansi kojom se utvrđuje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom isključile, neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (1)

18

Opšte uzanse za promet robom neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (2)

Ako su opšte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni običaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivaće se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izričito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih običaja. (3).

Primjena uzansi-sudska praksa

Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se ako učesnici obligacionog odnosa ugovore njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli u onim slučajevima koji su regulisani odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se samo onda kada je njihova primjena izričito ugovorena.

U pogledu Opštih uzansi za promet robom, poslije donošenja Posebnih uzansi o građenju i posebno Zakona o obligacionim odnosima, ne bi bilo mjesta njihovoj primjeni u odnosu na ugovor o građenju.

Uzanse se neće primjenjivati na odnose koji su regulisani prinudnim normama.

Uzanse se mogu primjenjivati samo na odnose koji su regulisani odredbama dispozitivnog karaktera, ali uz uslov da su stranke njihovu primjenu izričito ugovorile”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-22/87 od 06. 05. 1987. God.)

“Nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, opšte i posebne uzanse čiju su primjenu stranke ugovorile, neće se primjenjivati jedino ako su suprotne strogim odredbama Zakona o obligacionim odnosima”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-455/85 od 18. 04. 1985. god.)

19

UGOVOR O GRAĐENJU

NAČINI UGOVARANJA

20

UGOVOR O GRAĐENJUUGOVOR O GRAĐENJU

Prethodne faze

Forma ugovora

predmet

ostali elementi

garancijegarantni rokoviugovorna kazna

kolaudacija

Bitni elementi

cijena

rokovi

zatezna kamata

tehnički prijem

premijenadzorna funkcijakontrola kvaliteta

superkolaudacijaprivremeni prijem (provizorij)

NAČINI UGOVARANJANAČINI UGOVARANJA

Domaći Međunarodni

javno nadmetanje

prikupljanje ponuda

neposredna pogodba

direktni pregovori

licitacija

ograničena licitacija

licitacija sa pretkvalifikacijom

otvorena licitacija

upravni akt

pravo prigovora

upravni spor

Pravni značaj odluke o izboru izvođača

Opšti uslovi ECE Opšti uslovi FIDIC-a Pravila IBRD-a

DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA

SPECIFIČNOSTI KOD UGOVARANJA

Pregovori

- negativni ugovorni interes

- pozitivni ugovorni interes

Predugovor

Oblici štete koja se nadoknađuje

- obična šteta

- izmakla dobit

- konkretna šteta

- apstraknta šteta

Oblici odgovornosti

- predugovorna

- subjektivna

- dokazivanje krivice

- pretpostavljena krivica

- objektivna

Sudska praksa

- domaća

- Inostrana21

DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORADEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA

Princip pacta sunt servanda (čl. 17. ZOO – dužnost ispunjenja ugovorne obaveze)

Istorijat

rimsko pravo

anglosaksonsko pravo

francusko pravo

evropsko-kontinentalna škola

njemačko pravo

švicarsko pravo

italijansko pravo

domaće pravo

SISTEM ODGOVORNOSTI

Ugovorna odgovornost

- po osnovu krivice

- pretpostavljena krivica

- dokazivanje krivice

- objektivna odgovornost

Odgovornost ugovornih učesnika

- odgovornost izvođača radova (bonus artifex)

- odgovornost generalnog izvođača radova

- odgovornost kooperanata

- odgovornost projektanata

- odgovornost konsultanata

- odgovornost ostalih učesnika

odgovornost ostalih učesnika

- ispitivanje zemljišta

- kontrola kvaliteta

- isporuka opreme

- isporuka tehnologije

- obuka kadrova

- tehnički prijem

Posebni oblici odgovornosti

- odgovornost za kvalitet radova

- odgovornost za kvalitet materijala

- odgovornost za rad drugih

- odgovornost stabilnost objekta

- dužina trajanja garantnih rokova

- odgovornost prema kasnijim sticaocima

- odgovornost prema trećim licima

- odgovornost za isporučenu opremu

- odgovornost za pribavljenu tehnologiju

- odgovornost za solidnost zemljišta

- odgovornost za vidljive nedostatke

- odgovornost za skrivene nedostatke

22

RASKIDANJE ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

Pretpostavke za raskidanje

Član 133.

• Ako poslije zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom slučaju u toj mjeri da je očigledno da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi, po opštem mišljenju, bilo nepravično održati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je otežano ispunjenje obaveze, odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne može ostvariti svrhu ugovora može zahtijevati da se ugovor raskine.

(2) Raskid ugovora ne može se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila dužna da u vrijeme zaključenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.

(3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje njene obaveze.

(4)Ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajući uslovi ugovora pravično izmijene.

(5) Ako se izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obavezati stranu koja je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravičan dio štete koju trpi zbog toga.

Dužnost obavještavanja Član 134.

Strana koja je ovlašćena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid ugovora dužna je da o svojoj namjeri da traži raskid ugovora obavijesti drugu stranu čim je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije učinila, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme saopšten.

Okolnosti od značaja za odluku sudaČlan 135.

Pri odlučivanju o raskidanju ugovora, odnosno o njegovoj izmjeni, sud se rukovodi načelima poštenog prometa, vodeći računa naročito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora, odnosno vrste, o opštem interesu, kao i o interesima obiju strana.

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnostiČlan 136.

• Strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja.

NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA

Nemogućnost za koju ne odgovara nijedna strana

Član 137.

• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova.

• U slučaju djelimične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor, ako djelimično ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.

23

Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana

Član 138.

• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ona zadržava svoje potraživanje prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za ojoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobađanja od sopstvene obaveze.

• Pored toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze čije je neispunjenje postalo nemoguće.

PREKOMJERNO OŠTEĆENJE

Očigledna nerazmjera uzajamnih davanja

Član 139.

• Ako je između obaveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojala u vrijeme zaključenja ugovora očigledna nerazmjera, oštećena strana može zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.

• Pravo da se zahtijeva poništenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zaključenja.

3. Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva.

4. Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.

5. Zbog ove nesrazmjere ne može se tražiti poništenje ugovora na sreću javne prodaje, kao ni onda kad je za stvar data viša cijena iz osobite naklonosti.

ZELENAŠKI UGOVOR

Član 141.

• Ništav je ugovor kojim neko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nerazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obavezao dati ili učiniti.

• Na zelenaški ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama ništavosti i o djelimičnoj ništavosti ugovora.

3. Ako oštećeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.

4. Oštećenik može podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravičan iznos u roku od pet godina od zaključenja ugovora.

Promijenjene okolnosti-sudska praksa

“Zahtjev za povećanje cijene zbog promijenjenih okolnosti sadrži u sebi prijedlog za izmjenu ugovora u tom pogledu”. Presuda vrhovnog privrednog suda Sl-465/61.

“Na postojanje promijenjenih okolnosti sud ne pazi po službenoj dužnosti. Kao osnov za izmjenu ili raskidanje ugovora promijenjene okolnosti se uzimaju u obzir po prijedlogu zainteresovane strane”. Presuda Vrhovnog suda Sl-40/55.

24

“Ugovor neće biti raskinut zbog promijenjenih okolnosti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajući uvjeti ugovora pravedeno izmijene”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-959/82 od 13. 01. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 23., str. 89.

Kod ugovora o građenju dopušteno je utanačenje o fiksnoj cijeni, pa i o otklanjanju primjene pravnog pravila o zaključivanju ugovora pod klauzulom nepromijenjenih okolnosti, no s tim da sve to ima samo ograničeno djelovanje u smislu da ni takve klauzule ne mogu isključiti pravo ugovarača da zahtijeva izmjenu cijena kada do toga dođe uslijed državnih mjera ili drugih koje slično djeluju...” Presuda Vrhovnog suda G.Z. 73/67.

“Izraz fiskna cijena, sam po sebi, ne mora značiti da su ugovorne strane, upotrijebivši taj izraz, htjele već unaprijed da isključe bilo kakav uticaj naknadno promijenjenih okolnosti na visinu ugovorne cijene”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 867/53.

“Zahtjev za izmjenu i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti može biti u načelu osnovan i u slučaju kada su stranke izričito ugovorile da se ugovorom predviđena cijena ne može mijenjati ni po kom osnovu i to samo onda ako je poslije zaključenja ugovora došlo do promijenjenih okolnosti, do takvih razlika u cijenama koje ne samo da prelaze okvire navedenog rizika u poslovanju, nego znatno premašuju i onaj povećani rizik koji su stranke nesumnjivo primile na sebe kada su se ugovorom odrekle prava na izmjenu ugovorne cijene zbog promijenjenih okolnosti”. Presuda Vrhovnog privrednog suda S. 269/67.

Zelenaški ugovor

“Okolnosti koje nastanu nakon sklapanja ugovora, a koje otežavaju ispunjenje obveze jedne strane, nisu odlučujuće za procjenu je li neki ugovor zelenaški ili nije. Naime, za procjenu je li riječ o zelenaškom ugovoru potrebno je da ugovor već u vrijeme njegova sklapanja ima sve objektivne i subjektivne elemente propisane odredbom člana 141. Z.O.O.” Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1243/91 od 25. 06. 1991. g.

“Da bi se ugovor mogao smatrati zelenaškim u vrijeme sklapanja ugovora mora imati sve “objektivne i subjektivne elemente o kojima govori član 141. Z.O.O.” Presuda Okružnog suda Rijeka Gž-163/90 od 21. 02. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 45/66.

Prekomjerno oštećenje

“Ako je između obaveza ugovornih u vrijeme sklapanja ugovora postojao očiti nesrazmjer, a druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti, u parnici se ne može osnovano ustrajati na zahtjevu za poništenje ugovora, već su time ispunjene pretpostavke za preinačenje tužbe u skladu sa kojom će sud obavezati dužnika na isplatu novčane svote u visini razlike između ugovorne cijene i prave vrijednsoti”. Presuda Vrhovnog suda Rev-10809/90 od 16. 04. 1991. g.

“Pravni posao se ne može pobijati samo zbog same objektivne okolnosti oštećenja preko polovine prave vrijednosti već je za uspješno pobijanje pravnog posla potrebna i dalja pretpostavka da je saugovarač postupio protivno načelu savjesnosti i poštenja”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Sl-491/58. Zbirka sudskih odluka br. VII/3.

“Protivan je javnom poretku i ne proizvodi pravno dejstvo sporazumom kojim se jedna ugovorna strana odriče prava da teretni ugovor pobija zbog oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-3011/64. Zbirka sudskih odluka IX/3.

“Ugovorna strana može tražiti raskid ugovora zbog oštećenja preko polovine iako je prilikom zaključenja ugovora izjavila da se odriče ovog pravnog sredstva”. Rješenje Vrhovnog suda BiH Gž-592/56. Zbirka sudskih odluka II/1.

“Klauzula o odricanju od prava pobijanja ugovora zbog oštećenja preko polovine protivna je unaprijed javnom moralu i ne proizvodi nikakav pravni učinak, stoga se niko pravovaljano ne može unaprijed odreći prava da pobija ugovor zbog oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2827/65 od 15. 04. 1966. Godine. Pravni život, Beograd, 1971. Godina, str. 47.

25

Rok od godine dana u kojem oštećena strana ima pravo zahtijevati poništenje ugovora zbog očitog nesrazmjera uzajamnih davanja prekulzivne je naravi, na čiji istek sud pazi po službenoj dužnosti”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1647/90 od 11. 09. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 47., str. 171.

“Odbijanje izvođača da zaključi ugovor pod nepovoljnim uslovima od onih pod kojim mu je ustupljeno izvođenje radova, ne sadrži u sebi odricanje od prava na naknadu štete nastale zbog toga što je naručilac zaključio ugovor sa drugim izvođačima”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-190/68.

“Ne može se pružiti pravna zaštita odredbi iz ugovora o građenju, kojem su ugovorne strane isključile buru kao jedan od uzroka koji bi inače opravdao zakašnjenje tuženog sa radovima. U pitanju je takva privremena nemogućnost ispunjenja, kakvu ugovorne strane nisu mogle isključiti svojim ugovorom”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-407/71 od 11. 04. 1972. Godine. Privreda pravo br. 2/74, str. 65.

“Nesavjesna strana iz poništenog ugovora o prodaji dužna je savjesnoj strani naknaditi štetu nastalu zbog poskupljenja materijala i usluga u građevinarstvu do kojih je došlo od vremena kad bi započela gradnju da nije bio poništen ugovor do vremena kada je započela gradnja na drugom mjestu”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-553/85 od 23. 01. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 30., str. 56.

Nemogućnost ispunjenja

“Okolnost da građevinska organizacija nije mogla da dovrši izgradnju građevinskog objekta do ugovornog roka zbog nedostajanja građevinskog materijala i stručne radne snage, ne oslobađa tu organizaciju obaveze na naknadu štete prouzrokovane neispunjenjem ugovorne obaveze, jer je mogućnost nastupanja takvih okolnosti ona dužna unaprijed, prilikom zaključenja ugovora da predvidi”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Gž-1024/76 od 02. 06. 1976. godine. Zbirka sudskih presuda br. II/3, str. 311.

“Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji nisu odgovorne ni jedna ni druga strana (u ovom slučaju ratne operacije) gasi se obaveza i druge strane, no ako je ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje prema pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Rev-369/94 od 09. 02. 1994. g.

“Ako je izvođač propustio pribaviti odobrenje za gradnju, zbog čega je započeta gradnja zabranjena, a nakon promjene urbanističkog plana daljnja gradnja nije dopuštena, obavezan je naručitelju vratiti ono što je primio, bez prava na naknadu učinjenih troškova jer oni nisu korisni za naručitelja”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-21158/88 od 25. 04. 1989. Godine. Pregled sudske prakse br. 46., str. 74.

“Kad ispunjenje obaveze jedne straneu dvostranom ugovoru postane nemoguće zbog događanja za koja nije odgovorna ni jedna strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ona ispunila dio svojih obaveza, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske Pž-672/82 od 21. 09. 1982. Godine. Pregled sudske prakse br. 22., str. 165.

“PRATEĆI” UGOVORI I ROKOVI

• Ugovor o geološkim radovima

• Ugovor o projektovanju

• Ugovori sa kooperantima vezano za izvođenje pojedinih radova

• Ugovori o kupoprodaji

• Ugovori o različitim oblicima kontrole

• Ugovori o isporuci opreme

26

• Ugovori o licenci

• Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH

- Predmet ugovora

- Patenti

- Robni i uslužni žigovi

- Industrijski dizajn

- Tehničko unapređenje

- Know-how

- Ugovorno i zakonsko trajanje prava

- Prinudna licenca

- Podlicenca

ROKOVI

Pojam rokova

Određivanje rokova

- Zakonsko

- Ugovorno

- Faktičko

Vrste rokova

- Prethodni rokovi

- Rok za početak radova

- Rok za izvođenje radova

- Garantni rokovi

- Garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova

- Garantni rok za stabilnost objekta

- Garantni rok za ugrađenu opremu

Rokovi kod pribavljanja tehnologije

- Garancija za tehničku izvodljivost

- Garancija za tehničku upotrebljivost

PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA

• OBAVEZE IZVOĐAČA RADOVA

- proučavanje tehničke dokumentacije

- notifikacija investitora o manama u tehničkoj dokumentaciji

- Izvođenje radova u skladu sa ugovorom, projektnom dokumentacijom i pravilima struke

- Izvođenje radova u roku

- Ugovori kod kojih je rok bitan element ugovora – fixni poslovi

- Ugovori kod kojih rok nije bitan element ugovora 27

- Produženje rokova

- Utjecaj produženja rokova na promjenu cijene

- Osiguranje objekta i trećih lica

- Vođenje građevinskih knjiga

- Obezbjeđenje gradilišta

- Omogućavanje uvida u radove

- Obavljanje nadzora

- Uređenje gradilišta

- Učešće u tehničkom prijemu objekta

a) OBAVEZE INVESTITORA

Izrada fizibiliti studije – elaborat o ekonomskoj opravdanosti projekta

Izrada projektno-tehničke dokumentacije

Pribavljanje infrastrukturnih saglasnosti i odobrenje za građenje

Postupanje po primjedbama izvođača radova na projektno-tehničkoj dokumentaciji

Uvođenje izvođača radova u posao

Obavljanje nadzornih funkcija

Isplata ugovorene cijene

- Ugovoranje fiksne cijene

- Dejstvo klauzule ključ u ruke i promijenjenih okolnosti

Primopredaja objekta

- Tehnički prijem

- Koloudacija i superkoloudacija

- Provizorno preuzimanje

Konačni obračun

PREDMET UGOVORA I CIJENA

Prikupljanje i obrada informacija

Snimanje prirodnih uslova

Predinvesticione studije

Investicioni program

- Ekonomska opravdanost investicije

- Tehnička i tehnološka opravdanost investicije

- Idejni projekti

Investiciono-tehnička dokumentacija

- Arhitektonski projekt

- Građevinski projekat

- Projekti instalacija

- Projekti unutrašnjeg uređenja28

- Ostali projekti

Elaborati:

- Elaborat fizikalnih svojstava objekta

- Elaborat akustičkih svojstava objekta

- Elaborat zaštite od požara

- Elaborat protiveksplozivne zaštite

- Elaborat zaštite od buke

- Elaborat zaštite spomenika kulture

- Ekološki elaborat

PRIMJER ZA GRAĐEVINSKI PROJEKTI

Kategorizacija objekata

I klasa

HE instalirane snage do 1 MW

Pribranske HE s betonskim branama do 5 visine

Nasute pregrade

II klasa:

- HE instalisane snage do 1-15 MW

- Pribranske HE s betonskim branama od 5 – 10 m visine

III klasa:

- HE instalisane snage veće od 15 MW

- Pribranske HE s betonskim branama preko 10 m i visine

- Derivacijske HE

Metodi kalkulacije cijene

- Opšti metod kalkulacije

- Kalkulativna cijena

- Troškovi poslovanja

- Ukupan prihod

Metod zajedničkih normativa

- Kalkulativna cijena

- Troškovi poslovanja

- Ukupan prihod

- Broj norma sati

Metoda postotka od investicione vrijednosti

Metoda jediničnih cijena

Metoda ukupne cijene

Ugovaranje cijene kod ugovora o građenju

- Fiksne cijene

- Promjene cijene

29

- Promjene cijene u ugovorenom roku

- Promjena cijene izvan ugovorenog roka

Kontrola kvaliteta

- Unutrašnja kontrola tehničke dokumentacije

- Kontrola stabilnosti

- Kontrola računske tačnosti

- Kontrola kvalitete materijala

- Kontrola kvalitete opreme

- Kontrola kvalitete tehnoloških procesa

- Nostrifikacije i prevodi

- Mišljenja i ocjene

Nadzorna funkcija

- Nadzor nad izradom tehničke dokumentacije

- Nadzor nad izvođenjem radova

- Nadzor nad kontrolom kvaliteta

- Usklađivanje rada kooperanata

- Nadzor nad probnim radom

- Učešće u tehničkom prijemu objekta

- Praženje projekta u garantnoj fazi

- Praćenje projekta u izvangarantnoj fazi

Izvođenje radova

- Vrste radova

- Naknadni radovi

- Nepredviđeni radovi

- Viškovi radova

- Manjkavosti radova

Ostale usluge

- Geološki radovi

- Geodetski radovi

- Prikupljanje podloga i informacija

- Marektinške usluge

- Obuka kadrova

- Izrada različitih studija i ekspertiza

30

Ugovor

“Stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan ima karakter robe pa prodaja takvog stana, koju je obavila organizacija koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova, ima karakter prometa robe. Rezident neosnovano ističe da ugovor sklopljen između parničnih stranaka ima karakter ugovora o građenju zato što tada predmetni stan još nije bio izgrađen, jer se prema članu 458. Stav 3. ZOOO prodaja može odnositi ina buduću stvar”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-491/88 od 22. 10. 1988. g. Pregled sudske prakse br. 44., str. 84.

“Za razgraničenja i kvalifikaciju ugovora o prodaji od ugovora o građenju značajna je odluka Vrhovnog suda Rev-491/88 od 22. 10. 1988. Godine prema kojoj stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan od strane organizacije koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova ima svojstvo robe, te se ne radi o ugovoru o građenju, nego o prodaji jer se prema članu 458. Stav 3 ZOO prodaja može odnositi i na buduću stvar”.

“Zahtjev pismene forme ispunjen je kada je sastavljena pisana ponuda za izvođenje građevinskih radova u kojoj su navedeni svi bitni elementi o građenju, a tu je ponudu druga strana prihvaila plaćanjem predviđene cijene putem pisanog naloga datog banci”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1866/85 od 07. 01. 1980. Godine. Informator 3425-3426.

“Ugovor o građenju sklopljen usmeno koji se nije počeo ostvarivati nema pravni učinak”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 58.

“Ugovor o građenju prema izričitoj odredbi člana 630. Stav 2. ZOO mora biti sklopljen u pismenoj formi, dakle riječ je o ugovoru koji po sili zakona pripada kategoriji formalnih ugovora. Sankcija nepostojanja potrebnog oblika utvrđena je u odredbi člana 70. ZOO kojom je u osnovi propisano da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak – apsolutno je ništav”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 54.

“Ako su stranke nakon skalapanja ugovora izmijenile broj ugovora, tak ošto su izostavile klauzulu “ključ u ruke”, onda je ta izmjena morala uslijediti u pismenom obliku”.Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine

“Ugovor obavezuje stranke premda nije sklopljen u pismenom obliku kada je nesporno da su radovi u cijelosti izvršeni, te ih je tuženik preuzeo”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1247/85 od 12. 12. 1985. Godine

“Ako je izvođač bez pismene saglasnosti naručioca izveo radove koji nisu projektovani ni ugovoreni, nema pravo na povećanje cijene za vrijednost radova izvedenih bez saglasnosti”. Presuda Vrhovnog suda Vojvoine Pž-692/90 od 19. 10. 1990. Godine

“Ugovor o građenju mora biti zaključen u pismenom obliku. Taj oblik je obavezan i za sve izmjene ugovora pa izvođač ne smije preduzimati radnje bez pisanog naloga, odnosno pisane saglasnsoti naručitelja”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Pž-654/94 od 06. 09.1994. godine

Odgovornost

“Izvođač radova odgovara naručiocu zajedno sa projektantom za štetu nastalu izvođenjem radova prema projektu koji sadrži greške ukoliko se radilo o očiglednim greškama koje je izvođač morao zapaziti”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 318/65.

“Izvođač radova, po pravilima svoje struke mora postupati sa pojačanom pažnjom i uočiti greške u projektu i na greške upozoriti investitora”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 2260/69.

“Pretpostavlja se da izvođač radova mora poznavati tehničkči proces objekta koj izvodi barem u onim granicama u kojima greške u projektovanju mogu dovesti u pitanje sigurnost objekta. U suprotnom pored projektanta snosiće odgovornost u granicama svojih propusta i grešaka”. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. 239/67.

“Izvođač je dužan upozoriti naručioca ne samo na uočene nedostatke u tehničkoj dokumentaciji već i kad smatra da tu dokumentaciju treba mijenjati radi njenog poboljšanja ili drugih razloga”. Presuda Vrhovnog suda BiH Pž-511/88 od 31. 08. 1989. Godine. Privreda i pravo br. 3-4/90.

31

“Izvođač odgovara solidarno sa naručiocem za štetu koja je nastala za treća lica krivicom izvođača i u slučaju ako između izvođača i naručioca postoji ugovor po kome se izvođač oslobađa odgovornosti za učinjenu štetu, jer takav ugovor nema uticaja na prava oštećenog”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1045/64.

“Za štetu nastalu rećem licu, u toku izvođenja radova, solidarno odgovaraju izvođač i naručilac, pri čemu nije odlučeno da li je šteta nastala njihovom krivicom, nego je bitno da je šteta u uzročnoj vezi sa izvođenjem radova i da nije posljedica neke radnje samog oštećenika”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1569/69.

“Krivnja nije odlučna pošto izvođač i naručilac odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti”. Presuda Vrhovnog suda BiH Rev-201/89 od 21. 01. 1989. Godine, Informator br. 3820.

“Izvođač odgovara i za štetu koja je nastala nakon što je napustio gradilište ostavljajući nedovršen objekt jer se i takva šteta ima smatrati štetom u vezi sa izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-146/83 od 01. 11. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 24., str. 57.

“Izvođač odgovara za nedostatke predma je rad izveo po nalogu naručioca ako je, kao specijalizirana organizacija mogao uočiti nedostatke u nalogu”. Presuda Vrhovnog suda BiH Pž-133/89 od 27. 11. 1989. Godine, Informator br. 3792.

“Izvođač se ne može osloboditi odgovornosti za nedostatke kao se nije pridržavao pravila struke, iako je postupao po naručiočevim uputama”. Presuda Vrhovnog suda BiH pž-372/89 od 27. 07. 19990. Godine, Informator br. 3856.

“Izvođač mora po pravilima svoje struke postupiti sa pojačanom pažnjom i o načelnoj greški upozoriti investitora. U protivnom odgovara za štetu”. Rješenje Vrhovnog privrednog suda Sl-2260/69 od 14. 07. 1970. Godine.

“Izvođač odgovara za štetu nastalu na objektu ne samo ako je grešku u projektu sam utvrdio, a propusti da na grešku u projektu upozori investitora, nego i onda ako grešku u projektu nije utvrdio, a mogao je ili morao da je uoči”. Rješenje Vrhovnog privrednog suda Sl-513/56 od 23. 06. 1956. godine.“Izvođač radova koji je napustio gradiilšte ostavljajući nedovršene objekte u stanju koje znači opasnost za treće osobe je solidarno odgovorno sa naručiteljem radova, neovisno o njihovim međusobnim odnosima, za štetu koju pretrpi treća osoba, jer i takvu štetu valja smatrati u vezi sa izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-420/80 od 13. 06. 1979. godine.

“Odgovornost izvođača u odnosu na naručioca u pogledu saobraznog izvršenja ugovora se ne umanjuje kada izvršenje posla povjere drugoj osobi. Njegova odgovornost se ne može svesti na odgovornost radi nepažljivog postupanja prilikom izbora osobe kojoj je povjerio posao (culpa in eligendo)”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1163/6 od 15. 09. 1968.g.

“Izvođač odgovara u svemu za rad svojih radnika, kao i drugih osoba kojima je povjereni posao djelimično ili u cijelosti ustupljen”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1633/84 od 14. 01. 1984. g.

OSLOBAĐANJE OD ODGOVORNOSTI

Promijenjene okolnosti

Zelenaški ugovor

Prekomjerno oštećenje

Nemogućnost ispunjenja

- Objektivna

- Subjektivna

- Prethodna

- Naknadna

- Ekonomska

32

- Prirodna

- Trajna

- Prolazna

- Djelimična

- Potpuna

UTICAJ VIŠE SILE

Opasna stvar

Opasna djelatnost

Definisanje više sile

- Nepredvidivost

- Nesavladivost

- Odsustvo krivice

- Spoljašnjost

- Pravno-ekonomske posljedice

- Postojanje štete

- Nemogućnost ispunjenja obaveza

Viša sila i slučaj

Pojavni oblici više sile

- Prirodni događaji

- Društveni događaji

- Zakoniti društveni događaji

- Nezakoniti društveni događaji

Uticaj krivice na višu silu

- Subjektivna teorija

- Objektivna teorija

- Mješovita teorija

- Krivica koja prethodi višoj sili

- Krivica koja djeluje uporedo sa višom silom

- Krivica poslije prestanka dejstva više sile

Viša sila na međunarodnom planu

- Vodič za međunarodne investicije MTK

- Opšti uslovi FIDIC-a

- Posebni rizici

- Izuzeti rizici

- Frustration

33

POSEBNE TEORIJE

Frustration

- Frustrated conctracts Act 1943. G.

- Frustration of the contract

- Frustration of the comman venture

- Frustration evenst

Impracticability

Imprevizija

- Zakon Faillat 1918 i 1949. G.

Granica žrtve

Otpadanje osnovice posla

Sudska intervencija u ugovorne odnose

Intervencija zakonodavca u ugovorne odnose

Viša sila

“Za raskidanje ili izmjenu ugovora nije dovoljno da je nastupio izvanredan događaj, nego i da je taj događaj bio nepredvidiv”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-160/56.

“Oštećenja nastala zbog elementarnih nepogoda čije su posljedice trajale nekoliko dana ne smatra se izvanrednim i nepredvidljivim događajem zbog kojeg se može tražiti raskid ili izmjena ugovora”. Pravni život br. 10-12/88, str. 1781.

“Dužnik ne odgovara za štetu ako nije mogao ispuniti svoju obavezu zbog ratnih događaja koji su nastali nakon sklapanja ugovora jer ih nije mogao spriječiti, ukloniti ili izbjeći”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Pž-3547/93 od 29. 11. 1994. G.

“Da bi neki događaj imao pravno obilježje više sile, potrebno je, uz ostalo, da je nepredvidiv, izvanredan, a prodor vode u tunel ne može se smatrati takvim događajem, jer su osobe koje izvode radove pod zemljom (u tunelima, rudnicima i sl.) redovito izložene od prodora vode”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-3903/75 od 16. 12. 1976.

“Onaj koji se bavi krajnje opasnom djelatnošću odgovara za štetu koja odatle nastane onomu u pogledu čije je osobne, nepokretne ili pokretne imovine morao priznati vjerovatnost oštećenja greškom koja se u toj djelatnosti ne da unaprijed izbjeći (unpreventable imiscarriage) uprkos najvećoj mogućoj pažnji poduzetoj da se šteta predusretne”. Paragraf 519 i 520. Restatement at the Law Contracts.

“Kada zakon govori o opasnim stvarima (za razliku od onih koje to nisu) i propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi s njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu upotrebe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu za pa ih zato valja nadzirati povećanom pozornošću”. Rješenje Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. G. Pregled sudske prakse br. 25/73.

“Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom redovnom roku, po njenoj samoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina, takoda to ugrožavanje zahtijeva povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Pregled sudske prakse br. 43/76.

“Kao opasna stvar smatra se ona čiji položaj ili upotreba ili samo postojanje predstavlja opasnost za okolinu, kao što su slučajevi šteta koje prouzrokuju svojom aktivnošću razna transportna preduzeća, fabrike, građevinska, rudarska, kao i druga preduzeća”. Presuda Vrhovnog privrednog suda NR BiH Gž-12/56 od 29. 02. 1956.g.

34

“Svako ko obavlja dozvoljenu djelatnost, odnosno gradnju, mora kao graditelj da nadoknadi svu štetu koju je susjedima svojom gradnjom prouzrokovao. Odgovornost u ovakvim slučajevima je objektivna i nezavisna od krivice prouzrokovane štete”. Presuda Vrhovnog suda SR Slovenije Gž-221/69 od 30. 05. 1969.g.

“Kada zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi sa njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu upotrebe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih valja nadzirati povećanom pozornošću”. Presuda Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 25/73.

“Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom nedavnom toku, već po samoj njenoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovine, tako da to ugrožavanje zahtijeva povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Presuda Vrhovnog suda Rev-298/88 od 13. 10. 1988. Godine. Pregled sudske prakse br. 43/76.

Podizvođači

“Ako su izvođač i podizvođač ugovorom predvidjeli da će podizvođač moći naplatiti radove tek kada izvođač naplati ove radove od investitora, tada je preuranjena tužba ako ovi radovi nisu plaćeni od naručioca – inostranog investitora”. Rješenje Višeg privrednog suda u Beogradu Pž-1109/05 od 29. 03. 1995.g.

“Podizvođač radova ima pravo da od glavnog izvođača radova po zaključenom ugovoru traži isplatu cijene, osim ako tim ugovorom isplata nije uslovljena naplatom od investitora”. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev.173/94 od 21. 06. 1994.g.

“Angažovanje podizvođača na strani poslenika ne podrazumijeva dovođenje u vezu podizvođača neposredno sa naručiocem posla, niti oslobađa poslenika od njegovih osnovnih obaveza. Kod ugovora o djelu poslenik može povjeriti izvršenje posla trećem licu, ukoliko ugovor nije sačinjen s obzirom na ličnost poslenika, ali i kada odgovara naručiocu posla za blagovremeno i uredno izvršenje posla”. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev. 624/95 od 09. 01. 1996.g

“Ako je izvođač radova angažirao podizvođača, a on u vezi sa izvođenjem tih radova nanese štetu trećoj osobi, za tu štetu odgovaraju, i to solidarno, obojica. Način na koji oni ugovorno reguliraju svoje odnose ne utječe na njihovu odštetnu odgovornost prema trećim osobama”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-420/79 od 13. 06. 1979. Godine. Pregled sudske prakse br. 16., str. 42.

“Izvođača građevinskih radova ne oslobađa odgovornosti činjenica da je štetu prouzrokovao podizvođač, jer on odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-963/91 od 09. 04. 1991. Godine, Zakonitost, Zagreb, 1991. Godina, br. 9-10, str. 1096.

Cijena

“Cijena je bitni element ugovora o građenju i zbog toga mora biti izražena u pismenom obliku”. Presuda privrednog suda Hrvatske Pž-24/88 od 21. 02. 1988. Godine. Pregled sudske prakse 42/136.

“Cijena kod ugovora o građenju mora biti određena ili barem odrediva, a ako se cijena ne može odrediti, ugovor ne proizvodi pravne učinke”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1785/69.

“Cijenu ne može određivati sud u parnici. Cijena se može mijenjati ali samo na način i pod uvjetima koji su propisani”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine. Pregled sudske praske 42/136.

35

“Kada ugovor o građenju sadrži klauzulu “ključ u ruke” ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih viškova radova”. Presuda Vrhovnog suda Rev-998/83 od 25. 05. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 29/99.

“Ako ugovor o građenju sadrži odredbu “ključ u ruke” tada ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih i viškova radova, a isključuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Stoga izvođač radova nema pravo zahtijevati nanadu za nepredviđene radove i viškove radova, ali ni naručilac nema pravo od ugovorene cijene odbiti iznos manje izvedenih radova”. Presuda Privrednog suda Pž-4/83 od 27. 09. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 23/268.

“Nakon dolaska u docnju sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na pvoećanje cijene, odnosno primjenu klizne sklae po čl. 397 u vezi sa čl. 636 i 637. Zakona o obligacionim odnosima. Primjene klizne skale nakon isteka ugovorenog roka bila bi moguća samo ako izvođač dokaže da je došao u docnju sa završetkom radova zbog neizvršenja obaveza i propusta naručioca”. Rješenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 123/97 od 09. 04. 1997. g.

“Iako je ugovorom o građenju ugovorena izvedba po sistemu inženjeringa (ključ u ruke), pa ako nije drugačije ugovoreno može se zahtijevati izmjena ugovorene cijene uslijed promijenjenih okolnosti”. Vrhovni privredni sud Sl. 875/67.

Kamata

“Odluka o visini stope zateznih kamata po svojoj pravnoj prirodi prisilni je propis, pa se stranke iz ugovora u parnici ne mogu pravovaljano odreći prava na zahtijevanje plaćanja tih kamata”. Stav prihvaćen na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda od 05. 02. 1975. godine. Pregled sudske prakse br. 26/73.

“Ako je ugovorena veća kamata od dopuštene, primijeniće se najveća dopuštena osoba koja se određuje posebnim zakonom za odnose između pravnih osoba. Kako takvog posebnog zakona nema, to se ima uzeti da je najveća dopuštena kamatna stopa ona stopa koju banka plaća odnosno ugovora za takvu ili sličnu vrstu posla. Dakle, tužitelj ima pravo zahtijevati zatezne kamate po stopi ugovorene kamate iz ugovora o zajmu, a po članu 277. St. 2. ZOO. Rješenje Privrednog suda Pž-1093/93 od 14. 09. 1993. g.

“Ako su u vrijeme zaključenja ugovora o izvođenju građevinskih radova već bili na snazi propisi o izmjenama ekonomskih instrumenata, izvođač neće moći zahtijevati izmjenu ugovora u cilju povećanja ugovorene cijene pozivom na te propise”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1929/60 od 26. 12. 1960. g.

“Izraz fiksna cijena upotrijebljen u ugovoru ne znači da su ugovarači htjeli da unaprijed isključe bilo kakav uticaj promijenjenih okolnosti na visinu ugovorene cijene”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-867/59.

“Izvođač može tražiti izmjenu cijene ukoliko su ispunjeni uslovi za primjenu causula rebus sic stantibus”. Presuda Višeg privrednog suda u Sarajevu Pž-935/78 od 08. 12. 1978. Godine. Pravni život 10-12/78, Beograd 1978.g., str. 1379.

“Kada nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu ugovornu kamatnu stopu između drugih osoba (a ne između pojedinaca) u svakom slučaju valja ocijeniti ima li stopa ugovorenih kamata elemente zelenaškog ugovora”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Rev-47/93 od 21. 10. 1993.g. Izbor sudskih odluka 95-1/11.

Kvalitet

“Izvođač radova dužan je da prethodno stručno ispita da li osnovni materijal koji mu je stavljen na raspolaganje od strane investitora ima svojstva nužna za svrhu i sigurnost objekta”. Presuda Vrhovnog suda Sl-2181/61.

“Izvođač odgovara za nedostatke materijala, bez obzira na to da li je materijal dao on sam ili naručilac. Dužan je upozoriti naručioca na nedostatke materijala koji je ovaj predao, a koje je

36

primjetio ili morao primijetiti inače odgovara za štetu”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-584/64.

“Specijalizovani izvođač odgovara za štetu nastalu upotrebom neispravnog materijala bez obzira što je takav materijal bio predviđen projektom jer je kao stručnjak bio dužan da zna da li takav materijal odgovara namjeni”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-613/64.

“Nenavođenje u ponudi vrste materijala od kojeg će se izgraditi put, ne oslobađa izvođača radova da u put ugradi materijal po pravilu posla kojim se bavi i izda garanciju da će se put moći upotrijebiti za normalan saobraćaj”. Presuda Višeg privrednog suda Srbije Pž-1921/89 od 13. 04. 1989. godine. Sudska praksa br. 11/80., str. 27.

“Prema pravilima građevinske struke izvođač je dužan da pri izgradnji objekta materijala prethodno stručno ispita u cilju provjeravanja da li taj materijal ima svojstva koja su neophodna za sigurnost objekta. Ako propusti da to na vrijeme učini, neće se moći pozvati na skrivene mane materijala”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-40/59 od 17. 11. 1970. g.

RAT KAO OBLIK VIŠE SILE

Pojam rata

Vrsta oružanih sukoba

Povelja UN

Ženevska konvencija o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba

Četvrta haška konvencija o zakonima i običajima rata

Zakon o utvrđivanju ratne štete R BiH

- Šteta na pokretnoj imovini

- Šteta na nepokretnoj imovini

- Gubitak nacionalnog dohotka

- Šteta za okolinu

- Sve druge vrste šteta

Pravo na ratne štete

- Aktivna legitimacija

- Pasivna legitimacija

- Trust fund

Javni dugovi

Prava izvođača radova da se nadoknadi:

Svaki trajni rad ili materijal koji je oštećen

Sve štete ili razaranja na radovima

Sve materijale ili drugu imovinu koja se upotrijebila ili se namjerava upotrijebiti za izvođenje predmetnih građevinskih radova

Sva razaranja, štete, povrede života ili gubitak života uzrokovan eksplozijom ili udarom ma koje mine, bombe, topovskog zrna, granate ili drugog eksploziva

Sve povećane ili posebne troškove koji su povezani ili su rezultat dejstva posebnih rizika

Razumne troškove za uklaganjanje građevinske opreme, te povratak iste u glavno skladište izvođača

Razumne troškove povratka u domovinu cjelokupnog osoblja i radnika zaposlenih na gradilištu

37

FRANCUSKA

Kraponski kanal

Teorija zajedničke namjere ugovor ide dotle dokle se proteže saglasnost volja. Volja stranaka se odnosi na ono što je u vrijeme ugovora predvidljivo. Ako se pređe predvidljivo prelazi se granica obavezne snage ugovora.

Teorija pravednog rješenja polazna tačka joj je uzajamnost prestacija.

Zakon Faillot 1918 i 1949

Sud može na traženje bilo koje strane raskinuti trgovačke ugovore zaključene prije početka rata, ako su premašila predviđanja koja su razumno mogla biti učinjena u vrijeme zaključenja ugovora. To su ugovori o isporuci robe ili izvođenja radova ili drugi sa sukcesivnim ili odložnim prestacijama.

Teorija imprevizije odnosi se na administrativne ugovore i prvi put se sreće za vrijeme I-g svjetskog rata. Sud je ovlašten kod nenormalnih i nepredvidljivih događaja koji su nastupili nezavisno od volje stranaka i doveli do bitnog poremećaja ekonomije da interveniše i oštećenoj strani dodjeli obeštećenje. Ovo su po jednima promjenjene okolnosti, a po drugima nastanak pojam više sile kao stranog uzroka koji mora biti nepredvidiv i neotklonjiv.

NJEMAČKA

CC govori o višoj sili a BGB o __________ nemogućnosti ispunjenja. Dužnik će odgovarati ako je kriv za nemogućnost ispunjenja, a ona može biti prvobitna i naknadna i može biti objektivna i subjektivna.

Teorija otpadanja osnovice posla govori o ekonomskoj nemogućnosti, nepoštenom teretu, granici _____ i ekvivalentnosti prestacija. Osnovica posla su bitne okolnosti za koje jedna ili obje ugovorne strane uzimaju da postoje ili da će postojati ili u budućnosti nastupiti.

Kod ove teorije nastupaju nove okolnosti po zaključenju ugovora koje dovode do poremećaja osnovice posla. Posljedice su raskid ugovora ili izmjena ako to žele obje ugovorne strane – tzv. Zahtjev za __________. Ona ima sličnosti sa ___________________________. Ide se za iznalaženjem “dobre vjere” (exastisima diligentia) i ona ne dozvoljava da se izvrši obaveza koja finansijski uništava dužnika. Dobra vjera je opšte mjerilo po kome se cijeni da li se može odobriti zahtjev za raskid ili izmjene ugovora.

Vidimo u Francuskoj je rebus sic.s primjenjen samo kod administrativnih ugovora, a u građevinskom pravu interveniše zakonodavac.

Anglo-saxonske teorije

Cases. Paradin/Jane i Taylot/caldwel i Krell/Henry VII

Inglied condition – u ugovoru se nalazi implicirani uslov da će ugovorna strana biti oslobođena ako prije roka ispunjenje postane nemoguće.

Osjećanje zajedničkog posla i ugovora – sa nemogućnošću ispunjenja zbog nastupanja događaja poslije zaključenja ugovora – od Henrya VII. Obje teorije polaze od pojma “nemogućnost”

Frastrating events – događaji koji osujećuju su: uništenje predmeta, protivzakonitost i bitna promjena okolnosti. Subjektivne teorije govore o _________ obje stranaka objektivna teorija traži utvrđivanje objektivnih okolnosti pod kojima je ugovor zaključen i kada skriveni – implicirani uslov nastupa.

Sud je taj koji raskida ugovor i o ulozi suda postoje dvije koncepcije: zajednička namjera stranak ai pravedno i rezervno rješenje.

Frustrated contracst Act 1943 s kojim se željela da izvrši razumna podjela gubitaka koje su stranke usljed _______ pretrpjele. Njima je dozvoljen povrat novca i onda kada u momentu

38

nastupanja ________ nije bilo potpunog otpadanja osnovice posla – considiration. Do ovoga zakona gubitak je snosio onaj “koga snađe”. Kod _________ je prisutan i princip sve ili ništa ne postavlja se pitanje izmjene ugovora. Ovo je modificikovano postojanjem suspenzivnog ______. FCA se nije primjenjivao na prevoz robe morem, brodarske ugovore i osiguranje.

SAD Impracticability – nerazumnost zbog oslobađajućih razloga koji proizvode krajnje i

nerazumne teškoće, troškove, štete ili gubitke. Nemogućnost znači i nerazumnost i dijeli se naobjektivnu (koja izvinjava) i subjektivnu (koja ne izvinjava). U ____________ ot the Law of Contracts govori se o neanticipiranoj teškoći – ako nastupjele promjene čine ispunjenje obaveze težim ili skupljim.

Commercially impracticable – trgovačka nerazumnost zbog nastupiti u nepredviđenih okolnosti koje u vrijeme ugovaranja stranke nisu imale u vidu. UCC pod uslovom da se bitno mijenja priroda posla. Dejstvo ovoga se ogleda da se ugovorna strana oslobađa obaveze ali se vrši i restitucija onog što je dato. Ovdje dejstvo rasida nastupa ex tunc za razliku od engleske gdje je to ex nunc.

Italija, Švicarska i B.G.B. Oslobađanje od odgovornosti se zasniva na nemogućnosti ispunjenja. Nemogućnost mora

biti objektivna i definitivna, a ne privremena. Koriste se termini pretjerane, velike teškoće.

“Vanredni i nepredvidljivi događaji”

Raskid se može izbjeći pravičnom izmjenom uslova ugovora. Sud nije, u Italiji, ovlašten da mijenja ugovor “zbog pretjerane _________” nego samo treba da utvrdi da li su ili nisu predložene mjere – izmjene takve da ugovor svede na pravičnost.

Viša sila Corpus iuris civiliss razlikuje v.s. I slučaj; a _______ ga pojmovno izjednačavaju, kao i npr.

građanske kodifikacije. Slučaj se dešava često, redovni i tipično. Nema nepredvidivosti i nesavladivosti.

V.S. ___________ i srednjovjekovnom pravu je bio skupni naziv za veoma uzak krug događaja.

Subjeektivna koncepcija Goldšmita ima polaznu tačku u postojanju krivice kao jedinog osnova ugovorne odgovornosti. Svi osnovi oslobađanja od odgovornosti treba da se dovedu u neposrednu zavisnost od nepostojanja krivice za prouzrokovanu štetu. I ovdje je neotklonjivost jedini element više sile.

Obje koncepcije je prisutna kod Exera i _____. Kod Exuera ti elementi su __________ kao kvalitativni momenat, vanrednog i izuzetna snaga događaja koja znači neotklonjivost, kao kvantitativni momenti. Žosnon otklanja sve tragove krivice kod exuera. On zahtjeva samo exteriornost v.s. V.S. Je apstraktna štetna sila, kao opšte čovječanski rizik i zbog toga oslobađa dužnika od odgovornosti. Ova koncepcija se bazira na razlikovanju slučaja i više sile.

Razlika p.o. i n.i. N.i. Je mnogo starija od p.o. Francuzi p.o. Nadovezuju na znatno proširenje pojma v.m.

Kod p.o. Izvršenje obaveze je moguće ali je znatno “otežano”. Pravila o n.i. Regulištu one situacije kad je zbog p.o. Ispunjenje obaveze postalo nemoguće, a ne samo otežano. Svrha ugovora, kao kod p.o. Nije više od značaja. N.j. Postoji i kad je obavezu moguće izvršiti ali uz nerazumno visoke troškove tzv. “praktična nemogućnost izvršenja ugovorne obaveze”

39

Posljedica p.o. nastupaju na zahtjev zainteresovane strane uz intervenciju suda. Sud neće usvojiti takav zahtjev za raskid ili izmjenu ugovora, ako je ispunjenje dužnikove obaveze otežano zbog događaja koji se može smatrati “normalnim poslovnim rizikom” (čl. 135. Z.O.O.).

Dužnik se oslobađa od odgovornosti za štetu ako svoju obavezu nije mogao da ispuni zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. On će odgovarati ako je, pri zaključenju ugovora mogao predvidjeti nemogućnost ispunjenja. Dužnik ne odgovara za n.i. i usljed više sile.

UGOVOR O GRAĐENJU

Razlozi izbora teme

- Specifičnost principa P.S.S. (Kraponski kanal, Pardine/Jane)

- Evolucij aprincipa P.S.S. I današnji domašaji:

- Zakon Faillot

- Frustration

- F.C.A. – grustration events

- Implicirani uslov (impliced term, Taylor Caldwell i coronation cases)

- USA impracticability

2. Razlozi za izbor ugovora o građenju i korelacija naspram principa P.S.S.

- Složena pravna priroda

- Različiti modaliteti

- Učešće državnih organa i niz prethodnih radnji

- Dugo trajanje

- Veća vrijednost radova

- Postojanje javnog interesa/interesa društva

- Veći broj učesnika/kooperanata

- Predmet ugovora je opasna stvar

- Građenje j eopasna djelatnost

- Građevinska oprema su opasne stvari

- Garantni rokovi su specifični i duži

- Pitanje cijena je specifično

- Postoji obaveza postupanja pažnjom dobrog privrednika ali i pažljivog stručnjaka – bonus artifex

- Postoje različita međunarodna pravila

- Postoji niz garancija i kolaterala

- Uvijek postoji obaveza da se postigne djelo

3. Razvoj različitih osnova za oslobađanje od odgovornosti i njihov uticaj na ugovor o građenju:

Promijenjene okolnosti/rebus sic stantibus:

- Definicija okolnosti koje otežavaju ispunjenje ugovora

- Raskid i revizija

- Predvidljivost i docnja i odricanje

- Pojavni oblici:40

- Ekonomske pojave

- Akti vlasti

- Viša sila

- Utjecaj na ugovor o građnju

Nemogućnost ispunjenja:

- Definicija okolnosti koje se nisu mogle spriječiti, otkloniti ili izbjeći

- Definicija okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti

- Razlike nemogućnosti ispunjenja i promijenjenih okolnosti

- Vrste nemogućnosti:

- Objektivni i subjektivni

- Prethodna i naknadna

- Prirodna i pravna

- Djelimična i potpuna

- Ekonomska

- Proširenje odgovornosti predvidivost nastupanja

- Sredstva obezbjeđenja ugovora

- Dejstvo na ugovor o građenju

Prekomjerno oštećenje /laesio enormis:

- Definicija očigledne nesrazmjere i pravnog standarda “nije znala niti morala znati”

- Poništaju u roku 1 g. I revizija i nemogućnost odricanja

objektivni izuzetak i 3 posebna slučaja

- Subjektivna koncepcija ZOO

- Ugovorna teorija i teorija štete

- Uticaj na ugovor o građenju

Zelenaški ugovor:

- Definicija iskorištavanja stanja nužde, teško materijalnog -stanja, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili zavisnosti

- Raskid i revizija u roku 5.g.

- Pojam “znao ili morao znati” za stanje nužde

- Uticaj na ugovor o građenju

Ostali osnovi

Viša sila

- Pojam i definicija više sile kao događaja koji je spoljan i nije se mogao predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti:

- Obilježja:

- Neprevidivost,

- Nesavladivost,

41

- Spoljašnjost,

- Odsustvo krivice

- Pravno-ekoomske posljedice

Vrste

- Prirodni događaji

- Društveni događaji

- Zakoniti

- Nezakoniti

- Uticaj krivice i tri slučaja

- Objektivno subjektivna koncepcija

- Problem pooštrene odgovornosti

Viša sila na međunarodnom planu

- MTK viša sila

- Promjenjene okolnosti

- FIDIC

- Posebni rizici/excepted risks

- Izuzeti rizici7special risks

- Razlike ova dva rizika

- ECE

- Reilifes

- Generalna klauzula

RAT kao oblik više sile

- Pojam i definicija

- Stanje u BiH i svijetu

- Posljedice

- Uloga države

- Uticaj na ugovor o građenju

- Uporedno viša sila i promjenjene okolnosti

- Tri koncepcije više sile:

- Goldšmit

- Exner

- Žosran

5. Specifičnosti ugovora o građnju – posebne

- Promjena cijene 2,5,10%

- Znatna promjena cijene

- Nastupanje više sile poslije prijema objekta

- Rušenje objekta unutar 10 godina

- Zakašnjenje u rokovima

42

- Isključenje odgovornosti za višu silu i pojedine oblike krivice (namjera, krajnja i obična nepažnja)

- Dejstvo raskida ex tunc i ex nunc

- Prisutnost pojedinih osnova za oslobađanje od odgovornosti

- Uticaj rata, ratne štete i reparacije

6. Teorije:

- Francuska:

- Zajednička namjera

- Pravedno rješenje

- Njemačka:

- Otpadanje osnovice posla

- Nepošten teret

- Granica žrtve

- Iznalaženje dobre vjere

Engleska:

- Implied term/T.Coldwel

- Frustration/coranation cases

- Furstrationg events

- F.C.S /sve ili ništa/ saspenzivni period

USA

- Impracticability – nerazumnost

- Impracticable commercial

43