Vojna krajina• Pojam (nema jednoznačnog

tumačenja)– Etimološko : kraj; područje– Granica– Međa– Kotar– Granze– Militargranze– Confinium– Vojna krajina i vojna granica

• Sadržajna nejednoznačnost (prostor, organizacija)

– turska, mletačka i habsburška

– Obrambeni sustav u 16. i 17. st.– Vojno ustrojeno područje u 18. st.

• Periodizacija povijesti Vojne krajine

– “rana krajiška društva”– “povojačeno društvo”

– Stare krajine– Nova Krajina

• Specifičnost hrvatske prošlosti

• Dio europskog obrambenog sustava (ugarska krajina, turska krajina, ruske vojne naseobine, poljsko pogranično područje)

Početci• Nikada nije formalno osnovana• 15. st. Žigmun Luksemburški i Matijaš Korvin – pokušaji uspostave obrane protiv

Turaka• 1463. pad Bosne -> osnutak Jajačke i Srebreničke banovine• 1469. osnutak Senjske kapetanije

• Nakon 1526. započinje sustavno osnivanje i uređenje Vojne krajine– Dolazak Habsburgovaca (zaleđe – Sv. Rim. Car.; vojna i financijska pomoć)– 1529. prva opsada Beča – zainteresiranost unutarnjih austrijskih pokrajina (Koruška, Gorica,

Štajerska)

• Formiranje kapetanija po uzoru na Senjsku (16. st.); Bihaćka, Hrastovička, Ogulinska (Hrv.); Ivanička, Koprivnička, Križevačka, Varaždinska i Zagrebačka (Slav.)

• 1535. Ferdinand daruje Žumberak (dio Kranjske) uskocima• 1553. stalna plaćenička vojska – unutarnjeaustrijske zemlje• Centralizacija uprave kapetanijama (senjski kapetan Ivan Lenković)• Sredina 16. st.; gradnja kaštela u Sisku i utvrde Nehaj u Senju (dva glavna uporišta)• 1558. razdvojen zapovjedništvo Hrv. I Slav. Krajine (Herbart Auersperg i Vid Halek)

Financiranje i ustroj• Rudolf II.

– 1577. uprava Krajinom nadvojvodi Karlu

– 1578. Bruck na Muri – financiranje Krajine (aust. pokrajne)

– Štajerska – slavonsku; Koruška i Kranjska – hrvatsku.

– Bručka libela (Brugger Libell)– Graz – nadvojvodino Dvorsko

ratno vijeće (Štajerska 3 a Koruška i Kranjska po 2 predstavnika)

– U Brucku na Muri dogovoreno podizanje novog utvrđenog grada – 1579. početak Karlovca (Hrv. staleži htjeli Steničnjak)

• Početak djelovanja ustrojene Krajine (80. prvi uspješni otpori)

• 1593. Sisak

• 17. st. ustanovljena krajiška područja

– Karlovački generalat ili Hrv. krajina (kapetanije od mora do Kupe)

– Primorska krajina (Senjska i Otočka kapetanija – odvojen Kapelom od Hrvatske)

– Banska krajina (kapetanije Letovanić i Sredičko – Kamensko do oko Petrinje)

– Varaždinski generalat ili Slavonska krajina (Ivanička, Križevačka, Koprivnička, Đurđevačka kapetanija) – Zagreb i Varaždin izvan

Što su Krajine sadržajno?

• Fluidna granica – ničija zemlja podložna promjenama

• Nisu teritorijalne jedinice nego organizacijske jedinice ; pojedine utvrde i vojne posade u njima

• Linija čardaka – uzbunjivanje i signalizacije

• Konjanici (arkebuziri), laka konjica (husari), pješadija (haramije ili martolosi)

Nove okolnosti (18. st.)• Potiskivanje Osmanskog carstva –

novi prostor• Nakon pokušaja komorskog

uređenja kapetanija Like i Krbave uključena u Karlovački generalat

• Uz Savu; zemaljska i narodna milicija 1701. (4372 pripadnika)

• Cijelo područje između Kupe i Une banskoj Hrvatskoj (zahtjevi i neki nacrti) – 1703. Leopoldova odluka o utjelovljenju tog prostora u Bansku krajinu

• Varaždinski generalat: 1703. diploma o ukidanju Varaždinskog generalata (Rakoczyev ustanak)

• Novi zahtjevi– Vojnokrajiški potencijal izvan

Krajine– Nova organizacija vojske i načini

ratovanja– Potreba poznavanja broja ljudi s

kojima se raspolaže– Krajišnici lokalni seljaci i vojnici

(prema običaju na vojnom pohodu opremljeni živežom za dva tjedna)

– Uzurpacija, zlouporaba i korupcija– Trgovina službama i vojnim

činovima (Karlo VI. 1716. izričito zabranjuje)

– Istiskivanje utjecaja velikaša i lokalnih starješina

Reorganizacija• Potiskivanje utjecaja austrijskih staleža• Podvrgavanje gradačkog ratnog vijeća

Dvorskom ratnom vijeću u Beču• Lutanja u pokušajima reorganizacije• 1730. general Cordua nacrt za preuređenje

Varaždinskog generalata: ujednačiti broj vojvodstava u kapetanijama i baština u vojvodstvima

• 1732. usprkos štajerskim staležima reorganizacija: 4 kapetanije po 40 vojvodstava, a svako vojvodstvo po 145 baština

– Svaka baština 1 pješaka– Satnija 145 ljudi– Ustrojeno 5 husarskih satnija (svaka po 100

konjanika)• Povećanje broja vojnika sa 4000 na 5000

ljudi• Znatno ograničenje raspolaganja zemljom

• Vojvoda Hildburghausen– Nemiri u križevačkom kraju

• 1743. ukinuto gradačko Ratno vijeće• Model samoizdržavanja Krajine• Vojni, teritorijalni, financijski i sudski

preustroj– Vojna služba treba obuhvatiti sve– Krajišnici se moraju sami financirati

• Temeljne odlike:– Reorganizacija i ujednačavanje uprave– Osnivanje krajiških pukovnija– Unifikacija zemljišnoposjedovnih prava

• Karlovački generalat (Karlovac): Lička, Ogulinska, Otočka i Slunjska pukovnija

• Varaždinski generalat (Bjelovar): Križevačka i Đurđevačka pukovnija

• Slavonski generalat (Osijek): Gradiška, Brodska i Petrovaradinska pukovnija

– Izgradnja utvrda i prijenos Slav. Imena• Banska krajina: Prva (Glina) i Druga

(Petrinja – izuzeta iz Varaždinskog)• 12 satnija unutar pukovnije• Puk. i sat. Vojnoupravne i teritorijalne jedin.

Sadržajna reorganizacija• Iz svake postrojbe se odlazilo u tri

turnusa u rat• Vojna obaveza trajna od 16-60 god.• Krajišnici evidentirani profesionalni

vojnici• Umjesto seoskih glavara vojna

subordinacija• Bez preseljenja i premještanja, u miru

plaćeni upola nego u ratu, vojnička poduka nedjeljom i blagdanom, javni radovi, kordonska služba stražarenja

• U mirnodopskim uvjetima Krajina davala 60000 vojnika (cijela Hab. Monarhija imala 80000-100000)

• Vojni sudovi i vojno ratno pravo• Unifikacija odora• Posjedi vojna lena a krajišnici korisnici

• Ujedinjavanje glavnih krajiških zapovjedništava

– Jačanje uloge Zagreba (1776. Banski generalat, 1783. Varaždinski, 1786. Karlovački) -> Hrvatski generalat

– Kasnije odvajanje ali još uvijek u Zagrebu

• 1787. kantonalni sustav– Zapovjedniku pukovnije vojni poslovi a

kantonalnom upravitelju civilni (nejasno dvovlašće)

– 1800. ukinut