VODOSNABDIJEVANJE

I VRSTE VODNIH

OBJEKATA

VODOSNABDIJEVANJE

I VRSTE VODNIH

OBJEKATA

Vodovodni sistemi

Vodovodi se sastoje iz:

Lokalni

Gravitacione vodovode (prirodan pad)Vodovode saKombinovane vodovode

VodozahvataTransportnih cijeviPumpnih stanica

Rezervoara

Centralni (gradski, regionalni, meuregionalni)

mehanikim dizanjem (pumpe)

Postrojenja za preiavanje

Distributivne mree i dr. objekata

Po nainu transporta vode od izvorita do centra

potronje dijele se na:

Reference:

Kristoforovi Ili. M. et al. Komunalna higijena. Prometej. Novi Sad 2002.

Jusupovi F. Higijena pitke vode. Univerzitet u Sarajevu. Fakultet zdravstvenih studija.

Sarajevo 2008.

Dalmacija B. Kvalitet vode za pie. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematiki

fakultet Novi Sad, 1998

Dalmacija B. Mali vodovodni i kanalizacioni sistem. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno

matematiki fakultet Novi Sad, 1999

Dalmacija B. Kontrola kvaliteta voda u okviru upravljanja kvalitetom. Univerzitet u

Novom Sadu. Prirodno matematiki fakultet Novi Sad, 2000

Ivanevi-Tumbas I., Dalmacija B. Upravljanje kvalitetom vode sa aspekta okvirne

Direktive EU o vodama. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematiki fakultet Novi

Sad, 2003.

Kristoforovi Ili. M. Higijena sa medicinskom ekologijom. Ortomedics. Novi Sad 2003.

Gledovi Z. Jankovi S. Et al. Epidemiologija. Librimedicorum. Beograd 2006.

WHO. Promoting the Health of Young people in Europe. Health education in schools.

WHO.

Copenhagen, 1994

Stewart Brown, S. What is the evidence on school health promotion in improving school

health or preventing disease and specifically what is the effectiveness of the health

promoting schools approach?. World Health Organization, Copenhagen 2006.

St Leger, L. Kolbe, L., Lee, A., McCall, D. and Young, I.School Health Promotion

Achievements, Challenges and Priorities: in McQueen, D. V. And Jones, C. M. Global

Perspectives on Health Promotion Effectiveness. New York: Springer Science and Business

Media,2007.

St Leger, L. & Nutbeam, D. Evidence of effective health promotion in schools. In: Boddy,

D. ed. The Evidence of Health Promotion Effectiveness: Shaping Public Health in a New

Europe. European Union, Brussels, 1999.

World Health Organisation. Promoting Health Through Schools The World Health

Organisation's Global School Health Initiative. World Health Organisation. Geneva, 1996.

World Health Organization. Conference Resolution: The Health Promoting School - an

investment in education, health and democracy. WHO Regional Office for Europe,

Copenhagen 1997

World Health Organization. Schools for Health, Education and Development: A Call for

Action. World Health Organization, Geneva, 2007.

http://www.euro.who.int/ENHPS

http://www.hzjz.hr/

Institut za zatitu zdravlja

Republike Srpske

NAIN VODOSNABDIJEVANJA I VRSTE VODNIH OBJEKATA

Cisterne ili atrnje

-kaptaa

vode pomou bunara:Kopani bunarPobijeni bunarBueni bunari (arteki i subarteki)Drenae i galerijeHorizontalni bunari

Lokalni vodovodRegionalni vodovodMeuregionalni vodovod, koji po nainu transporta

vode mogu biti :Gravitacioni (slobodni pad)

sa mehanikim dizanjem (pumpanjem)Kombinovani vodovodi

Pri zahvatanju prirodnih izvora i kaptaa mora se drati nekolikouputa:

ptaa treba da je propisno graena od vrstog materijalaZahvaena voda prvo ulazi u komoru (kao talonica) odakle

se preko zida preliva u drugu komoru u kojoj je smjetena icijev za odvod vika vodeDa je ulaz u kaptau u vidu ahta

zatiena gustom mreom da seonemoguiVrata na ulazu u komoru moraju biti metalna i obezbjeena

sigurnom bravomNeposredna okolina kaptae mora biti obezbjeena

ianom ogradom i tititi se od ulaska neovlatenih lica,krupne stoke i divljih ivotinjaPodruje oko kaptae zatititi nabijenim slojem gline i

eventualno slojem betona, kako bi se izbjeglo zagaivanjekaptae povrinskim vodama

Naini vodosnabdijevanja:

1. Zahvatanje atmosferske vode:

2.

3.

Zahvatanje podzemne vode:Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima

Zahvatanje podzemne

Vodovodni sistemi:

Vodovodi

Izvor se zahvata tamo gdje se voda prvi put pojavilaKa

Ventilaciona cijev jeprodor insekata

ZAHVATANJE PODZEMNE VODE

Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima

Zahvatanje podzemne vode pomou bunara

Kopani bunari

Uslovi za lokaciju bunara:

Kopani bunar je najjednostavniji i najei tip

Higijenski graeni seoski bunari treba da imaju sljedee osobine:Da nisu plitki (ne plii od 5 m)Da na uticajnoj zoni bunara nema nikakvih zagaivaaDa su zidovi bunara graeni od vrstog materijala,

kamena vazanog malterom, cigle ili betonskih prstenova.Prostor izmeu spoljanjeg zida bunara i iskopa zemlje

popunjava se slojem gline debljine 0,5 m, a od povrine nanie do dubine od 2 m

Okolina bunara treba da se betonira u preniku od 2 m sanagibom od bunara ka periferiji zbog efikasnog oticanjavode to dalje od bunara, koja treba da se odvodi u oblinjivodotok

postavitimehaniki sistem za crpljenje vode, jer se na taj nainizbjegava mogua kontaminacija vode

Ako bunar nije rijeen na prethodni nain, obaveznotreba da ima kuicu sa nastrenicom

Bunar treba biti zamraen jer UV zrake doprinoserazvoju mahovine

Bunar se uvijek postavlja uzvodno od zagaenja, naudaljenosti

20-30 metara od tala i ubrita,

no od hidrogeolokog sastava zemljita

vodnihobjekata uglavnom za individualno vodosnabdijevanje useoskim uslovima.

Nadzemni dio bunara treba graditi do visine od 1 m(vijenac bunara)

Gornji otvor bunara je najbolje zatvoriti i

unutar bunara

:

15 m od stambenih sgrada,150 m od groblja,20 m od pojila za stoku, iako su ove vrijednosti promjenljive

zavis

Pobijeni bunari

abisinski nortonovom

crpkom

B

.

Horizontalni bunari

Ovaj tip bunara se moe izvesti pobijanjem ili buenjem islui za zahvatanje manje koliine vode.

zvodi se sa cijevi prenika 25-75 mm, duine 10 m. Ovibunari se nazivaju

Donji dio cijevi je zailjen tako da se lako utiskuje u teren,a iznad toga cijev je pperforirana (izbuena) u duini od 2 m ivie, da bi se voda iz vodonosnog sloja usisavala u cijev pripumpanj

Dio oko cijevi se mora poploati i to sa nagibom daonemogui vraanje vode uz cijev.

Sa epidemiolokog aspekta ovi bunari nisu preporueni,jer prestavljaju opasn

Slue za zahvatanje velike koliine vode i sa velikihdubina (nekoliko stotina metara)

Ovim bunarima se dobija kvalitetna voda u izdanimkoliinama.

Ako se buenjem naie na vodonosni sloj pod pritiskomkada voda spontano izlazi na povrinu to suako se pak voda penje do odreene visine i izvlai sepumpom to su

Drenae i galerije se primjenjuju u sluajevima maleizdanosti i tankog vodonosnog sloj

Drenane cijevi mogu biti od raznih materijala prenika10-50 cm.

Polau se na nepropusni sloj, oko njih se formira filtarskaobloga u visini vodonosnog sloja na koju se kao zatita

Galerije su drenae veih dimenzija

jeskovitom i sitnijem ljunkovitom tlu.astoji se od sabirnog bunara i horizontalnih filtarskih

cijevi koje su zrakasto poloene oko sabirnog biltarske cijevi se mogu postaviti i u dva nivoa (ako je

vodonosni sloj deblji i ele se zahvatiti vee koliine vode).U jednom nivou moe se postaviti i do 12 filtarskih cijevi.Filtarske cijevi su prenika 150-300 mm i duine do 100

m.

I, a voda se crpi

koja se montora direktno na cijev bunara.

u.Nadzemno cijev je u visini od 1,5 m od nivoa zemlje, a na

nju se montora pumpa sa klipom.

ost zbog zahvatanja vode na malojdubini.

a, u kojem bi primjenavertikalnih bunara bila neracionalna i neefikasna.

postavlja folija, a zatim nabija glina.

Izvode se u pS

unara.F

ueni bunari

arteke vode,

subarteki bunari.

Drenae i galerije